Informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT) – ključna karika između različitih oblika

obrazovanja Mario Božurić1, Romana Bogut 2 i Mario Tretinjak3

1,2,3 Elektrotehnička škola, Zagreb, Hrvatska mario.bozuric@gmail.com, romanabogut@gmail.com, mario.tretinjak@gmail.com

Sažetak - Na 39. međunarodnom skupu MIPRO 2016 održanom u Opatiji, autori ovog rada objavili su članak pod nazivom „E-obrazovanjem do fleksibilnog modela učenja“, u kojem su prikazali konkretne učinke uvođenja e-obrazovanja u obrazovni sustav kako bi se održao i razvio fleksibilni model učenja i poučavanja u srednjim strukovnim školama. Nakon provedenog istraživanja nad različitim dobnim skupinama nastavnika, te nastavnicima struke i nastavnicima općeobrazovnih predmeta autori su došli do zaključka da će škole s iskustvom u implementaciji ICT tehnologije u provedbi, praćenju i vrednovanju obrazovnih postignuća puno lakše implementirati nove oblike nastave u budućnosti. Suočeni s izazovima provedbe nastave na daljinu kao posljedicu pandemije COVID-19 autori u ovom radu prikazuju korelaciju između različitih oblika izvođenja klasične nastave u učionici i prelaska na potpuni model nastave na daljinu uz pomoć ICT tehnologije. Autori su uvjereni da iskustva opisana u ovom radu mogu pomoći prilikom planiranja i provedbe različitih metoda i oblika izvođenja nastave, kako bi se nastavnicima i učenicima uz korištenje ICT tehnologije omogućio što lakši i fleksibilniji prelazak iz jednog obrazovnog modela u drugi.

Ključne riječi - nastava; nastava na daljinu; online; e-obrazovanje; m-obrazovanje; ICT; tehnologija; obrazovanje; informacijsko-komunikacijska tehnologija

I. UVOD Učionica u prostorima škole donedavno je bila središnje

mjesto izvođenja školskog kurikuluma u osnovnim i srednjim školama. Malo tko je mogao pretpostaviti da će se cjelokupna redovna nastava u samo par dana premjestiti iz klasične nastave u online nastavu. Prostor škole je u pravilu bilo mjesto koje je osiguravalo sve potrebne uvjete i opremu za izvođenje redovne nastave, kako za nastavnike tako i za njihove učenike. Obrazovanje kao ključni faktor i motor modernog društva mijenjalo se s razvojem tehnologija kako bi moglo pozitivno utjecati i odgovoriti na sve zahtjeve i izazove koje su donosile društvene i gospodarske promjene. Kako bi se osigurala fleksibilnost obrazovnog procesa, te njegova horizontalna i vertikalna prohodnost mijenjali su se uvjeti i oblici izvođenja nastave, ali nikad tako naglo kao tog 19. ožujka 2020. godine kada je Vlada Republike Hrvatske donijela Odluku o izmjeni Odluke o obustavi izvođenja nastave u visokim učilištima, srednjim i osnovnim školama te redovnog rada ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja i uspostavi nastave na daljinu[1]. Ravnatelji škola su umjesto prostora škole za privremeno mjesto rada trebali odrediti neko drugo mjesto

prema okolnostima slučaja, ali uz uvjet da se nastava na daljinu kontinuirano i nesmetano održava.

Za nastavnike i njihove učenike dogodila se ključna promjena u obliku i načinu izvođenja nastavnih sadržaja jer je školska učionica prestala biti mjesto odvijanja nastavnog procesa. Za vrijeme izvođenja klasične nastave (nastava u učionicama) ovisno o školskom kurikulumu i osobnom pristupu nastavnici su digitalnu tehnologiju koristili za poboljšanje klasične nastave ili kao pomoć u kombinaciji klasične nastave u učionici i raznih oblika e-učenja i m-učenja. Nastava koja se odvijala u školskim prostorima zamijenjena je nastavom na daljinu, odnosno potpuno novim oblikom odvijanja nastavnog procesa gdje učenici uče samostalno prema uputama svojih nastavnika, te uz pomoć nastavnih sadržaja dostupnih u online okruženju. Prilikom odvijanja i izvođenja nastave na daljinu računalo i internet, odnosno informacijsko - komunikacijska tehnologija (ICT) postaju ključna veza između nastavnika i njihovih učenika.

Članak prikazuje konkretna iskustva srednjoškolskih nastavnika i učenika prilikom prelaska iz nastavnog procesa koji se odvijao u prostorima škole ili sa školom povezanim prostorima u potpuno novi način odvijanja nastave koji se uz pomoć ICT tehnologije odvija u virtualnom okruženju kao nastava na daljinu. U članku je prikazano kako su nastavnici u srednjim školama prihvatili i implementirali ICT tehnologiju koja je postala ključna karika u odvijanju nastave na daljinu, koliki je utjecaj digitalnih tehnologija i alata na tijek provedbe i izvođenja nastavnog procesa, kao i korelacija između uporabe različitih oblika ICT tehnologija i kvalitete izvođenja nastave na daljinu, prilikom čega je dat poseban osvrt na stavove i iskustva učenika tijekom usvajanja i slušanja nastavnih sadržaja iz različitih predmeta uz pomoć računala i raznih digitalnih alata, odnosno ICT tehnologije. Osim analize odvijanja i provođenja nastave na daljinu navode se stavovi i prijedlozi nastavnika i učenika kao glavnih čimbenika provedbe online nastave koji se odnose na planiranje školskog kurikuluma i uporabe ICT tehnologije, a temelje se na njihovom dosadašnjem iskustvu slušanja, odnosno provođenja nastave na daljinu.

II. OPIS PROVEDENIH AKTIVNOSTI Nakon četrdeset dana izvođenja nastave na daljinu zbog

proglašene pandemije uzrokovane pojavom COVID-19 autori ovog rada proveli su anketu o izazovima provedbe i izvođenja nastave na daljinu u kojoj je sudjelovalo 70

1084 MIPRO 2020/CE

srednjoškolskih nastavnika iz više obrazovnih grupa predmeta (slika 1.) i 177 srednjoškolskih učenika od prvog do četvrtog razreda (slika 2.). Zbog preporučenih i propisanih mjera Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske za sprečavanje širenja zaraze koronavirusom anketa je provedena u online okruženju, a za kreiranje i dijeljenje ankete korištena je aplikacija Google Forms. Nastavnici i učenici koristeći dostupne ICT tehnologije mogli su pristupiti poveznici za popunjavanje iste. Anketna pitanja, kao i ponuđene odgovore zatvorenog i otvorenog tipa osmislili su autori članka. Anketa namijenjena nastavnicima sadrži 21 pitanje od čega je 19 pitanja s ponuđenim odgovorima zatvorenog tipa i dva pitanja s odgovorima otvorenog tipa u kojima su nastavnici mogli dati duži tekstualni odgovor. Anketa za učenike sadrži 22 pitanja od kojih je 19 pitanja s ponuđenim odgovorima zatvorenog tipa i tri pitanja s odgovorima otvorenog tipa u kojima su učenici mogli iznositi osobna mišljenja i stavove vezane za tijek i provedbu nastave na daljinu. Za učenike i nastavnike anketa je bila potpuno anonimna.

III. EVALUACIJA ISTRAŽIVANJA

A. Evaluacija - nastavnici Od 19 anketnih pitanja zatvorenog tipa u evaluaciji su

prikazani odgovori na 10 pitanja iz kojih se može uočiti izazov prihvaćanja i implementacije ICT tehnologije kao ključne karike između svih dionika obrazovanja, kao i utjecaj digitalnih alata na tijek izvođenja nastave na daljinu. Evaluacija obuhvaća i dva pitanja otvorenog tipa na koja su nastavnici dali ukupno 95 odgovora. Odgovori na pitanja otvorenog tipa ukazuju na potrebnu pomoć nastavnicima tijekom izvođenja nastave na daljinu i njihove prijedloge za poboljšanje nastave na daljinu i što lakši prijelaz iz klasične nastave u online nastavu i obrnuto.

Tijekom izvođenja klasične nastave (nastava u učionici) svi nastavnici koji su ispunili anketu koristili su neki oblik ICT tehnologije prilikom pripreme i izvođenja nastave. Najveći broj nastavnika, njih 50,9% ICT tehnologiju koristili su za poboljšanje klasične nastave, 29,5% za pripremu nastave, 5,4% nastavnika provodilo je kombinaciju klasične nastave i nastave na daljinu (e-učenje, m-učenje), dok je 5,4% ispitanika imalo iskustva s provedbom „čistog“ obrazovanja na daljinu (Slika 3.). Više od trećine nastavnika, njih 36,7% uglavnom se ne slaže ili se uopće ne slaže s izjavom da su bili pripremljeni za izvođenje nastave na daljinu (Slika 4.). Da su koristili ICT tehnologiju potrebnu za održavanje nastave na daljinu prije pojave pandemije, 39,6% nastavnika uglavnom se ne slaže ili se uopće ne slaže (Slika 5.) Čak 92,9% nastavnika kaže da im za pripremanje online nastave treba više vremena, a preostalih 7,1% kaže da im treba jednako vremena iz čega proizlazi da je priprema i održavanje nastave u ovakvim uvjetima za nastavnike izrazito složena, te zahtjeva puno više rada i vremena u odnosu na klasičnu nastavu (Slika 6.). Rezultati pokazuju da se veliki dio nastavnika oslanja na gotove materijale za učenje (Slika 7.) te na komunikaciju elektroničkom poštom ili putem obavijesti na portalima za učenje (Slika 8.). Digitalne alate (Zoom, Microsoft Teams i sl.) za izvođenje nastave uživo redovito koristi 29,6% nastavnika, rijetko njih 16,9%, dok 39,4% nastavnika uopće ne izvodi nastavu uživo (Slika 9.). Da je komunikacija s učenicima vrlo uspješna u potpunosti se slaže ili se uglavnom slaže 69,1% nastavnika (Slika 10.), a pritom većina učenika sve zadatke obavlja na vrijeme. Veliki broj nastavnika, njih 77,5% se u potpunosti slaže ili se uglavnom slaže da bi im održavanje jednog dijela nastave u online okruženju za vrijeme trajanja klasične nastave (nastava u učionici) pomoglo prilikom prelaska na "čistu" online nastavu (Slika 11.), dok 40,8% nastavnika smatra da bi u budućnosti jedan dio nastavnih sadržaja, odnosno nekoliko sati nastave trebalo planirati tako da se izvodi u online okruženju kao "čista" nastava na daljinu (Slika 12.).

Odgovori na dva pitanjima otvorenog tipa ukazuju na potrebnu edukaciju i pomoć nastavnicima prilikom korištenja ICT tehnologije, digitalnih alata i obrazovnih platformi za provođenje i izvođenje nastave na daljinu.

Odabrana (značajna) anketna pitanja na koja su odgovarali nastavnici prilikom ispunjavanja ankete:

• Za vrijeme održavanja klasične nastave (nastava u učionici) ICT tehnologije koristio sam za (mogućnost više odgovora):

Odgovori:

Slika 1. Anketa nastavnici – prema grupi predmeta u kojoj predaju

Slika 2. Anketa učenici – prema razredu koji pohađaju

Slika 3. Anketa nastavnici - korištenje ICT tijekom klasične nastave

MIPRO 2020/CE 1085

• Bio (-la) sam dovoljno pripremljen (-na) za provedbu i održavanje nastave na daljinu (uzrokovanu pojavom pandemije COVID-19) jer sam prije održavanja nastave na daljinu bio (-la) educiran (-a) i upoznat (-a) s većinom ICT tehnologije potrebne za održavanje online nastave.

Odgovori:

• Većinu ICT tehnologije potrebne za održavanje nastave na daljinu koristio (-la) sam prije pojave pandemije uzrokovane COVID-19.

Odgovori:

• Pripremanje nastave na daljinu u odnosu na klasičnu nastavu zahtjeva:

Odgovori:

• Za pripremu i održavanje nastave na daljinu koristim sljedeće nastavne materijale (na ovo pitanje nastavnici su imali mogućnost više odgovora):

Odgovori:

• Za provedbu nastave na daljinu komunikaciju s učenicima ostvarujem (na ovo pitanje nastavnici su imali mogućnost više odgovora):

Odgovori:

• Korištenjem digitalnih alata (Zoom, Microsoft Teams i sl.) s učenicima održavam nastavu uživo:

Odgovori:

Slika 4. Nastavnici su bili dovoljno pripremljeni za održavanje

nastave na daljinu

Slika 5. Nastavnici su većinu ICT koristili i prije pandemije

Slika 6. Nastavnici odgovaraju koliko im vremena treba za pripremu

nastave na daljinu

Slika 7. Materijali koje nastavnici koriste u nastavi na daljinu

Slika 8. Kako nastavnici ostvaruju komunikaciju s učenicima prilikom

provedbe nastave na daljinu

Slika 9. Korištenjem digitalih alata nastavnici održavaju nastavu uživo

1086 MIPRO 2020/CE

• Za vrijeme održavanja nastave na daljinu komunikacija s većinom učenika je vrlo uspješna.

Odgovori:

• Za vrijeme trajanja klasične nastave (nastava u učionici) održavanje jednog dijela nastave u online okruženju pomoglo bi mi prilikom prelaska na "čistu" online nastavu.

Odgovori:

• U budućnosti bi jedan dio nastavnih sadržaja, odnosno nekoliko sati nastave trebalo planirati tako da se izvode u online okruženju kao "čista" nastava na daljinu.

Odgovori:

• Što bi vam pomoglo prilikom provedbe i izvođenja nastave na daljinu (pitanje otvorenog tipa)?

Značajni odgovori (od ukupno 50 odgovora):

- „Bolja pripremljenost - da sam otprije poznavala aplikacije koje koristim“

- „Edukacija“

- „Radionica (obuka) – Zoom i sl.“

- „Sustav za online učenje manje opterećen od Loomena“

- „Jedna platforma s više mogućnosti i većom brzinom ( u odnosu na Loomen ), više unificiranog sadržaja, a ne da svatko radi po svom, što dodatno zbunjuje učenike.“

- „Više predznanja i iskustva u korištenju različitih ICT alata“

- „Podrška nakladnika izradom online materijala.“

- „Dodatni mjeseci usavršavanja i pripreme te zakonski okvir (realni)!“

• Napišite sve vaše prijedloge vezane uz lakšu prilagodbu nastavnika i učenika prilikom prelaska iz jednog obrazovnog modela u drugi, odnosno iz klasične nastave u online nastavu i obrnuto (pitanje otvorenog tipa).

Značajni odgovori (od ukupno 45 odgovora):

- „Bolja priprema - u ovom slučaju prijelaz je bio iznenadan i bilo je potrebno vrijeme da da nastavnici pronađu optimalan način rada te da se i nastavnici i učenici prilagode situaciji.“

- „Kombinacija "klasične" i on line nastave bila bi dobitna kombinacija!“

- „Kvalitetnija tehnička podrška. Detaljnije i jasnije upute oko vođenja izostanaka učenika i ocjenjivanja.“

- „Izrada kvalitetnih materijala pojedinih programskih sadržaja prilagođenih za nastavu na daljinu.“

- „Kurikulum bi trebalo podijeliti na klasičnu nastavu i e-nastavu (cca. 50 – 50%).“

B. Evaluacija učenici Od 19 anketnih pitanja zatvorenog tipa na koja su

odgovarali učenici u evaluaciji su prikazani odgovori na 5 pitanja. Iz odgovora na pitanja može se uočiti izazov uporabe i korištenja ICT tehnologije i digitalnih nastavnih sadržaja tijekom odvijanja i praćenja nastave na daljinu. Evaluacija obuhvaća i tri pitanja otvorenog tipa na koja su učenici dali više od 300 odgovora. Odgovori na pitanja otvorenog tipa ukazuju na poteškoće koje učenici imaju, te na potrebnu pomoć i podršku prilikom praćenja nastave na daljinu. Učenici su u odgovorima davali svoje prijedloge vezane uz poboljšanje odvijanja nastave na daljinu i što lakši prijelaz iz klasične nastave u online nastavu i obrnuto.

Slika 10. Komunikacija s većinom učenika je vrlo uspješna

Slika 11. Održavanje jednog dijela klasične nastave u online

okruženju pomoglo bi prilikom prelaska na “čistu” online nastavu

Slika 12. U budućnosti bi jedan dio nastave trebalo izvoditi kao

nastava na daljinu

MIPRO 2020/CE 1087

Uglavnom se slaže 42,9% ili se u potpunosti slaže 20,9% učenika da su i prije izvođenja nastave na daljinu koja je posljedica pandemije koristili neku vrstu ICT tehnologije prilikom samostalnog učenja (Slika 13.). Ranije iskustvo korištenja digitalnih alata omogućilo je učenicima lakši prijelaz na online nastavu. Svaki peti učenik nije se uspio prilagoditi na udaljenu nastavu, a otprilike toliki postotak učenika ne izvršava redovno svoje školske obaveze. Premda 96,6% učenika u online nastavi koristi računalo, postoji 3,6% učenika koji koriste isključivo mobitel ili tablet. Za uređaje koje koriste u online nastavi 68,4% učenika kažu da su na raspolaganju samo njima, 21,5% učenika dijeli uređaje i opremu s još jednom osobom, 4,5% učenika s još dvije osobe, a preostalih 5,6% dijeli uređaje s tri ili više osoba (Slika 14.). Većina učenika kaže da im je za praćenje nastave na daljinu i usvajanje nastavnih sadržaja u odnosu na klasičnu nastavu treba više vremena. Najveći broj učenika za preuzimanje nastavnih sadržaja i zadatka, te slanje zadaća koristi Loomen (oko 81,4%). Zbog čestog opterećenja na Loomenu učenici i nastavnici u paraleli koriste i druge portale za međusobnu komunikaciju, dok jedan dio učenika i nastavnika uopće ne koristi Loomen, za koji kažu da je često opterećen i spor. Gotovo 60% učenika komunicira s nastavnicima putem elektroničke pošte ili putem aplikacija na mobilnim telefonima kako bi ostvarili bržu interakciju s predmetnim nastavnicima (Slika 15.). Više od polovine učenika smatra da je komunikacija s većinom nastavnika vrlo uspješna. Prema navodima učenika samo iz pojedinih predmeta 52,5% nastavnika izvodi nastavu uživo, dok u 29,9% predmeta nastavnici uopće ne koriste digitalne alate (Zoom, Microsoft Teams i sl.) kako bi izvodili nastavu uživo (Slika 16.). Učenici navode da su im snimljeni materijali u obliku video prezentacija ili snimke predavanja njihova nastavnika dostupni samo kod polovine predmeta, dok ostale sadržaje čine materijali dostupni na internetu. Vezano uz dosadašnja iskustva praćenja nastave 52% učenika uglavnom se slaže ili se u potpunosti slaže da bi u budućnosti dio nastavnih sati trebalo održavati kao nastavu na daljinu jer bi im to pomoglo prilikom prilagodbe na neku buduću online nastavu (Slika 17.).

Odabrana (značajna) anketna pitanja na koja su odgovarali učenici prilikom ispunjavanja ankete:

• Uz pomoć ICT tehnologije dio nastavnog gradiva

učio (-la) sam samostalno i online (e-učenje, m-učenje) i prije prelaska na udaljenu nastavu uzrokovanu pandemijom COVID-19.

Odgovori:

• Uređaje koje koristim u online nastavi:

Odgovori:

• Za praćenje nastave na daljinu komunikaciju s nastavnicima ostvarujem (uz mogućnost više odgovora):

Odgovori:

• Korištenjem digitalnih alata (Zoom, Microsoft Teams i sl.) nastavu pratim uživo:

Odgovori:

• U budućnosti bi jedan dio nastave trebalo planirati tako da se izvode u online okruženju kao "čista" nastava na daljinu.

• Odgovori:

Slika 13. Učenici su uz pomoć ICT tehnologije dio nastavnog gradiva

učili samostalno i online (e-učenje, m-učenje) i prije prelaska na udaljenu nastavu uzrokovanu pandemijom COVID-19.

Slika 14. Računalo i ostalu tehničku opremu učenik dijeli

Slika 15. Alati za komunikaciju s učenicima u provedbi nastave na

daljinu

Slika 16. Korištenjem digitalnih alata učenici prate nastavu uživo

Slika 17. U budućnosti bi jedan dio nastave trebalo izvoditi kao

nastava na daljinu

1088 MIPRO 2020/CE

• Što bi ti pomoglo prilikom provedbe i praćenja nastave na daljinu?

Značajni odgovori (od ukupno 115 odgovora):

- „Da svi profesori koriste jednu platformu za online nastavu, korištenje Zoom-a za nastavu uživo.“

- „Organiziranost profesora, pridržavanje termina postavljanja materijala.“

• Napiši svoje prijedloge vezane uz lakšu prilagodbu učenika prilikom prelaska iz klasične nastave u online nastavu i obrnuto.

Značajni odgovori (od ukupno 100 odgovora):

- „Imati video predavanja s profesorima svaki dan kada imamo tog profesora/icu po rasporedu, manje pojedinačnog rada.“

- „Organiziranost nastave, pridržavanje rasporeda i termina postavljanja materijala.“

- Određena gradiva bi trebali usvajati online, iako smo u klasičnoj nastavi.

• Napiši što bi poručio (-la) nastavnicima vezano uz nastavu na daljinu:

Značajni odgovori (od ukupno 116 odgovora):

- „Nastavnici bi se trebali bolje organizirati, neki od nastavnika šalju predmetni sadržaj kada se sjete, ovo je ONLINE NASTAVA, vjerujem da vrijedi isti raspored kao i u klasičnoj nastavi…“

- „I mi smo ljudi, dajte nam malo odmora i razmišljajte da nemamo samo vaš predmet već još 14 ostalih.“

IV. RASPRAVA Iz rezultata provedene ankete i dobivenih odgovora

može se uočiti da je većina nastavnika koristila neku vrstu digitalnih alata, odnosno ICT tehnologija prilikom pripreme i održavanja klasične nastave. Nastavnici ističu da su im ta znanja i vještine bili od pomoći prilikom održavanja nastave na daljinu premda ne u tolikoj mjeri da bi nastavu na daljinu održavali jednako kvalitetno kao i klasičnu nastavu. Kako bi ostvarili željenu kvalitetu nastave potrebno im je puno više vremena i truda zbog različitih vanjskih faktora i okolnosti koje utječu na nesmetano odvijanje obrazovnog procesa. Kao otežavajuće faktore navode nestabilne platforme za učenje na daljinu, nedovoljno poznavanje ICT tehnologije potrebne za nesmetano odvijanje online nastave, poteškoće s brzinom interneta, te mali broj gotovih i standardiziranih edukativnih sadržaja kao što su video prezentacije za nastavne jedinice u pojedinim strukovnim predmetima. Nastavnici ističu da čak i gotove nastavne materijale koje su ranije koristili za izvođenje nastave moraju prilagođavati novim uvjetima izvođenja nastave. Iz odgovora na ponuđena anketna pitanja vidljivo je da određeni broj nastavnika ne koristi ili u dovoljnoj mjeri ne poznaje ICT tehnologije potrebne za održavanje online nastave, a posebno je to vidljivo kod izvođenja nastave uživo. Nastavnici koriste različite alate i sredstva za komunikaciju kako bi ostvarili željeni kontakt, odnosno

interakciju s učenicima. Upravo postojanje različitih i nestandardiziranih alata za komunikaciju učenici navode kao veliki problem jer im na različitim digitalnim sredstvima za komunikaciju svakodnevno dolaze obavijesti o materijalima, zadacima i zadaćama od više nastavnika. Ovaj problem je još veći kod učenika koji dijele opremu i računalo s nekim od članova svoje obitelji. Učenici gotovo u pravilu ističu kako bi im rad u online okruženju bio znatno lakši kad bi svi nastavnici koristili iste digitalne alate i platforme za komunikaciju, prijenos i obradu nastavnih sadržaja. Navikli su na predavanja i način rada svojih nastavnika pa stoga predlažu veći broj snimljenih predavanja ili izvođenja nastave uživo koja bi se održavala u definiranim terminima jer bi tako mogli lakše učiti i organizirali vrijeme za rad, što je posebno važno učenicima koji dijele računalo i opremu s članovima obitelji. Više od polovine nastavnika i učenika slaže se da bi u budućnosti jedan dio nastavnih sadržaja, odnosno nekoliko sati nastave trebalo planirati tako da se izvodi u online okruženju kao "čista" nastava na daljinu jer bi im to znatno olakšalo prijelaz iz klasične nastave na online nastavu u izvanrednim i neplaniranim okolnostima. Nastavnici i učenici uglavnom podržavaju održavanje online nastave ali uz jasna pravila izvođenja i standardizirane obrazovne platforme i alate.

V. ZAKLJUČAK Iako je vidljivo iz evaluacije provedene ankete da su

gotovo svi učenici i nastavnici koristili neki oblik e-obrazovanja za vrijeme odvijanja klasične nastave, i kod jednih i drugih može se uočiti značajna razlika prilikom korištenja ICT tehnologije za vrijeme održavana nastave na daljinu. Različiti oblici obrazovanja, od klasične nastave do online nastave, koji se provode uz pomoć računalne tehnologije i interneta mogu se definirati kao e-obrazovanje. S obzirom da svaka razina e-učenja zahtijeva različitu vrstu ICT tehnologije, poznavanje i korištenje ICT tehnologije na jednoj razini nije garancija za uspješnu provedbu e-učenja na višim razinama, odnosno u „čistoj“ online nastavi gdje učenici uče potpuno samostalno, a tehnologija je jedina veza u komunikaciji između nastavnika i učenika. Iako je provedba nastave na daljinu nezamisliva bez uporabe tehnologije, ne smije se zanemariti važnost kvalitetnog učenja i poučavanja, kao i važnost socijalne i odgojne komponente. Upotreba ICT tehnologije kao alata za održavanje online nastave može ukloniti fizičku barijeru između učenika i nastavnika, ali uz uvjet da učenik i nastavnik jednako dobro poznaju digitalne alate za izvođenje i praćenje nastave uživo. Kvalitetno izvođenje i praćenje nastave uživo uz poznavanje digitalnih alata zahtjeva određene vještine i iskustvo korištenja istih prilikom izvođenja i praćenja nastave na daljinu. Planiranje jednog dijela redovne nastave u online okruženju koja bi se uz pomoć ICT tehnologije u budućnosti izvodila uživo, može znatno olakšati učenicima i nastavnicima prelazak iz klasičnog oblika nastave u online nastavu i obrnuto.

VI. LITERATURA

[1] Vlada Republike Hrvatske, MZO: Odluka o izmjeni Odluke o obustavi izvođenja nastave u visokim učilištima, srednjim i osnovnim školama te redovnog rada ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja i uspostavi nastave na daljinu, NN 32/220, ožujak 2020.

MIPRO 2020/CE 1089