InfoKom [broj 51, mart 2012.]

8/2/2019 InfoKom [broj 51, mart 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/infokom-broj-51-mart-2012 1/60



Uvodnik

Cijenjeni čitaoci,

u martovskom izdanju poslovnog magazinaInoKom za vas smo priredili pregled aktuel-nih događaja koji su obilježili protekli mjesec,te izdvojili one teme za koje smatramo da ćesvojim sadržajem privući vašu pažnju.

Ono o čemu nismo pisali, a svakako je vrije-dno spomena, jeste 30. međunarodni sajamšumarstva, drveta, namještaja, unutrašnjeguređenja i drugih proizvoda od drvetaINTERIO 2012, koji je od 15. do 19. martaorganizirao Centar Skenderija.

Ovogodišnji sajam okupio je više od 100 izlagača, od koji je 90 posto domaćih,a veliku pažnju poslovnih ljudi privukle su brojne propratne maniestacijeu organizaciji USAID-Sida FIRMA projekta BiH i Vanjskotrgovinske komoreBosne i Hercegovine, a uz učešće razvojnih agencija SERDA iz Sarajeva i REZ iz Zenice, Drvnog klastera u BiH i Federalnog zavoda za zapošljavanje.

Prvi dan sajma, prije njegovog zvaničnog otvorenja, upriličeni su poslovni B2Bsusreti na kojim su predstavnicima međunarodnih kompanija predstavljenadostignuća domaćih proizvođača i dizajnera namještaja. U okviru programaQuercus dodijeljene su nagrade najboljim mladim dizajnerima namještaja uregionu.

U organizaciji Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine drugog danasajma održan je seminar “Novi trendovi u drvnoj industriji” na kojem su prezentirana najnovija tehnološka rješenja u drvnoj industriji, novi tren-dovi u dizajnu namještaja, te ukazano na neophodnost izgradnje branda i utjecaja na proizvođače namještaja. Istog dana upriličena je i promocijanovog kataloga drvne industrije “Wood industry Bosnia and Herzegovina” i

CD direktorija. Katalog i CD, koje je pripremila Vanjskotrgovinska komora BiH,izdati su na engleskom, njemačkom i bosanskom jeziku i bit će distribuirani na svim značajnijim sajmovima u zemlji i inozemstvu, kao i ambasadama, predstavništvima, domaćim i stranim institucijama.

Sajamska maniestacija završena je Zajedničkom godišnjom šumarskomkonerencijom.

O poslovnim rezultatima na sajmu INTERIO 2012, ostvarenim kontaktima i sklopljenim poslovima, kao i pojedinim sajamskim maniestacijama, više pažnje ćemo posvetiti u narednom broju.

Čitajte InoKom!

U ime Uređivačkog kolegija, Aida Alić

InoKOMBroj 51Mart 2012.

Izdavač:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Uređivački kolegij:Dr.sc. Bruno BojićAmir ZukićDoc.dr. Velibor PeulićAlmira Huseinović

Igor GavranAida Alić

Vanjski saradnici:Elvira Ahmetović, savjetnik Ruždija AdžovićČedomir SpasojevićAlmir Terzić

Adresa:Vanjskotrgovinska komora BiH- INFOKOMBranislava Đurđeva 1071000 Sarajevo

Kontakt:Aida AlićSlužba za inormiranjeTel: +387 33 56 62 72Fax: +387 33 21 42 92E-mail: [email protected]

Dizajn i priprema:Vedad Voloder

Štampa:DOBRA KNJIGA d.o.o.

Tiraž: 2000



InoKOM - Broj 51 - mart 2012. 3

09Snijeg uzeo ogroman danak u privredi BiHPrivreda Bosne i Hercegovine pretrpjela je ogromne štete koje su izazvane nezapamćenim koli-činama snježnih padavina u našoj zemlji. Vanredno stanje u zemlji uzelo je veliki danak, a gubicinaše privrede još se zbrajaju i utvrđuju. Preliminarne ocjene govore o posljedicama koje se mje-re stotinama miliona maraka.

22Zabrinjavajući trend smanjenja izvozaIako se smanjenje izvoza odnosi na svega nekoliko grupa proizvoda i može biti djelomično ilipotpuno nadomješteno u narednom periodu, ovakvo je pogoršanje veoma zabrinjavajuće iukazuje na osjetljivost naše vanjskotrgovinske razmjene i punu ovisnost o poslovanju malogbroja vodećih izvoznika.

28Preerencijalni tretman domaćegZakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine dopušta preerencijalni tretman, ali ga daljene propisuje već ga uređuje podzakonskim aktima. Preerencijalni tretman domaćeg je izuzetak od načela jednakog tretmana, odnosno zabrane diskriminacije s obzirom na porijeklo, što direk-tive Evropske unije ne dopuštaju za članice Evropske unije. U ovom pogledu Zakon nije usklađens direktivama, ali su razlozi razumljivi. U teškom periodu tranzicije, privredi Bosne i Hercegovine,odnosno domaćim proizvođačima, se morala osigurati zaštita u odnosu na proizvođače iz razvi-

jenih zemalja. Morao se osigurati podsticaj domaćoj privredi.

35Kakva je dinamika iskorištenosti sredstava u okvirudržavnog paketa pomoći (IPA) 2007./2010. za BiH?Direkcija za evropske integracije (DEI) Vijeća ministara Bosne i Hercegovine evidentirala je dinami-ku rasta stope ugovorenosti i isplaćenosti alociranih godišnjih sredstava iz Instrumenata pretpri-stupne pomoći (IPA) za BiH. Tako je prema posljednjim podacima s kraja prošle godine ukupnastopa ugovorenih sredstava iz IPA državnih paketa pomoći 2007.-2010. bila na nivou 56 % -165.695.000 eura. To je za devet posto više nego je to iznosilo za prethodni šestomjesečni period(juni - novembar 2011.) kada je taj postotak iznosio 47 (139.554.000 eura).

40Evropska inicijativa ‘’e-Skills Week’’ u Bosni i HercegoviniEvropska sedmica e-vještina je veoma značajna kampanja podizanja svijesti koju provodi Evropskakomisija sa ciljem da naglasi povećanu tražnju za vještim korisnicima i proesionalcima u oblasti in-ormacionih i komunikacionih tehnologija (ICT) koji bi bili pokretač konkurentne i inovativne Evro-pe. Inicijativa će omogućiti jedinstvenu paneuropsku platormu za promoviranje i dijeljenje isku-stava i najboljih praksi u e- vještinama, njegovanje saradnje i eikasnu mobilizaciju svih zainteresi-ranih strana.

Izdvajamo iz sadržaja....

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>



4 InoKOM - Broj 51 - mart 2012.

POSLOVNE VIJESTI >>>

Predsjednik Bojić i potpredsjednici Zukić i Poljašević su visokog predstavnika upoznali sa trenutnom privrednomproblematikom kako bi se OHR u okviru svojih nadležnostiuključio u rješavanje ključnih problema sa kojima sesuočavaju privredni subjekti iz Bosne i Hercegovine.

“Imenovanje novog Vijeća ministara je donijelo sa so-bom dozu nade i optimizma. Posebno me ohrabruje što jepremijer Bevanda stavio naglasak na evropske integracije iekonomiju, uključujući usvajanje državnog budžeta za 2012.godinu, kao ključne prioritete Vlade’’, naglasio je Inzko. On jepozvao odgovorne vlasti da hitno poduzmu konkretne mjere

kako bi se zaustavio negativan trend i stimulirao ekonomskinapredak.“Ove mjere se moraju poduzeti u konsultacijama sa poslovnom zajednicom, uključujući Vanjskotrgovinsku komoru BiH’’, rekao

je visoki predstavnik Inzko i dodao da “predstavnici poslovne zajednice mogu najbolje govoriti o situaciji na terenu i zagovaratiznačajne promjene. Oni su pouzdan i vrijedan partner vlasti.’’

Visoki predstavnik Valentin Inzko sastao se s pred-sjednikom Vanjskotrgovinske komore Bosne i Her-cegovine dr.sc. Brunom Bojićem i njegovim pot- predsjednicima Veselinom Poljaševićem i Amirom Zukićem. Izražavajući zabrinutost zbog cjelokupneekonomske situacije u BiH, naročito zbog stalnog povećanja stope nezaposlenosti, visoki predstavnik i predstavnici VTK-a BiH složili su se da ekonomski oporavak treba biti shvaćen kao ključni prioritet zasve nivoe vlasti.

Ekonomski oporavak trebabiti shvaćen kao ključni

prioritet za sve nivoe vlasti

Vanjskotrgovinsku komoru posjetio je i novoimeno- vani ambasador Rumunije u BiH Filip eodoreskuasa saradnicima. Na sastanku je konstatirano da je

vanjskotrgovinska razmjena između dviju zemaljana niskom nivou, zbog čega bi u što skorije vri-

jeme trebalo poduzeti određene aktivnosti za njenounapređenje. im povodom, na sastanku je, izmeđuostalog, dogovoreno da će u što skorije vrijeme bitipokrenute aktivnosti za organiziranje poslovnog o-

ruma privrednika Rumunije i Bosne i Hercegovine.

Rumuni zainteresirani

za organizaciju poslovnog oruma



>>>

Brojke BH828maraka iznosila je prosječna mjesečna ispla-ćena neto plaća u BiH za decembar 2011.godine, što pokazuje nominalni rast za 0,5posto u odnosu na novembar 2011. godine,podaci su Agencije za statistiku BiH.

1,5miliona tona natnih derivata planira ovegodine proizvesti Rafnerija nate Bosan-ski Brod, što je za 30 posto više od prošlo-godišnje produkcije, navodi se u Planu ener-getskog bilansa RS za 2012.

439.473zaposlenih registrirano je u Federaciji BiHu decembru 2011. godine, što predstavljasmanjenje broja zaposlenih za 0,3 posto uodnosu na novembar 2011. godine.

114radnika otpustilo je drvoprerađivačko pre-

duzeće Finvest iz Drvara zbog izuzetnoteške fnansijske situacije. Proizvodnja uovom preduzeću, koje je zapošljavalo 380radnika, obustavljena je prije mjesec i podana zbog ogromnih gubitaka.

88.672štedne sijalice poklonila je kupcima Elek-troprivreda BiH u kampanji pomoći koju je realizirala od 9. januara do 16. ebruara.Time je Elektroprivreda BiH okončala akciju‘’Štedne sijalice socijalno ugroženim kate-gorijama stanovništva’’. 14,69

posto je bio veći ukupan vanjskotrgovinskipromet Republike Srpske u 2011. godini uodnosu na 2010., dok je ukupan uvoz po-rastao za 13,10, a izvoz za 17,64 posto.

819KM iznosila je prosječna isplaćena netoplaća u RS u januaru ove godine i pokrivala je 44 posto sindikalne potrošačke korpeza četveročlanu porodicu, saopćeno je izSaveza sindikata Republike Srpske.

2,9milijardi cigareta prodala je u 2011. godiniTvornica duhana Rovinj (TDR), koja je os-tvarila 32,7 miliona eura prihoda, čime je

zadržala lidersku poziciju na duhanskomtržištu BiH, istaknuto je u Sarajevu na redo-vnoj godišnjoj konerenciji TDR-a.

4,55posto bit će smanjena plaća budžetskimkorisnica za period od tri mjeseca, odluka jeVlade Unsko-sanskog kantona. Prema ob-razloženju ministra fnansija Sanela Mahića,razlog smanjenja je slabiji priliv sredstavaza oko tri miliona KM u odnosu na isti pe-riod prošle godine.

11,85posto skuplja je struja od 1. marta za do-

maćinstva koji su potrošači ElektroprivredeHZ HB, objavila je Regulatorna agencija zaelektričnu energiju u FBiH koja je, na za-htjev Elektroprivrede HZ HB, odlučila pov-isiti cijene za sve kategorije potrošača.


Razgovaralo se, između ostalog, obudućoj saradnji Direkcije i Komorei eektima ulaska Hrvatske u Evrop-sku uniju na Bosnu i Hercegovinu.Učesnici sastanka razmijenili su in-ormacije o mogućim eektima ulas-ka Hrvatske u EU na Bosnu i Herce-govinu, obavezama iz Privremenogsporazuma o trgovini i trgovinskimpitanjima sa EU, kao i o prioriteti-ma iz oblasti ekonomije koje BiHtreba ispuniti kako bi ostvarila što

brže priključenje EU. Dogovoreno je da će u narednom periodu biti intenzivirana ra-zmjena raspoloživih inormacija značajnih za poduzimanje aktivnosti od značaja za bh.poslovnu zajednicu.

Održan radni sastanak predstavnika Komore i DEI-a

Sjednici su prisustvovali i pred-stavnici Ministarstva komunika-cija i prometa Bosne i Hercego-

vine kojima su izravno prenesenistavovi Odbora i prijedlozi za rje-šavanje problema sa kojima sesusreću bosanskohercegovačkiprijevoznici u međunarodnomtransportu. Odbor je donio nizzaključaka, između ostalih i tajda se Ministarstvu komunikacijai prometa BiH upute zahtjevi zaaktivniji pristup na organiziranjumješovitih komisija sa poslovno interesantnim državama i proaktivan pristup kontrolekorištenja dodijeljenih dozvola za međunarodni transport.

Na sjednici je dogovoren i okvirni datum održavanja redovne Izborne skupštineUdruženja i imenovana Radna grupa za pripremu i organizaciju, o čemu će bh. pri-

jevoznici, članovi Udruženja, biti pravovremeno inormirani.

Na 39. sjednici Odbora Udruženja međunarodnih cestovnih prijevoznikatereta Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine razmatrana je ak-tuelna problematika bosanskohercegovačkog transporta, sa posebnimosvrtom na trenutno važeće koefcijente raspodjele multilateralne kvo-te CEMT dozvola i kvote bilateralnih dozvola, kroz projekciju stanja i ra-spoloživosti voznih jedinica u Bosni i Hercegovini.

Zasjedao Odbor Udruženja međunarodnihcestovnih prijevoznika tereta

Direktorica Direkcije za evropske integracije Neveka Savić posjetila je sasaradnicima Vanjskotrgovinsku komoru BiH.





Studenti su iskazali interes za poziciju, način unkci-oniranja, organizaciju i djelovanje Vanjskotrgovinskekomore BiH, kao i organizaciju i aktivnosti Sektora zatransport i komunikacije VK-a BiH. U okusu in-teresovanja svakako je bilo i pitanje regulative i per-spektiva u pogledu upošljavanja ovih kadrova u Bosnii Hercegovini, sa naglaskom na mogućnosti ekasnogi korisnog obavljanja praktičnog dijela u institucijamai privrednim subjektima koji se primarno bave trans-portom. Nakon ove posjete, uskoro je za očekivati i

sastanak predstavnika Vanjskotrgovinske komore BiHi predstavnika Fakulteta za saobraćaj i komunikacijau Sarajevu, u namjeri da se uspostavi tjesnija saradnjaizmeđu ovih dviju institucija.

Predsjednik Komore primio studente Fakulteta za saobraćaj i komunikacije

Na inicijativu studenata treće godine Fakulteta za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu, predsjednik Vanjskotrgovinskekomore Bosne i Hercegovine dr.sc. Bruno Bojić upriličio je prijem za studente Odsjeka za cestovni i Odsjeka za željeznički promet.

Asocijacija akreditiranih tijela za ocjenjivanje usklađenosti,

certifkaciju i verifkaciju VTK BiH počela s radomNa 1. sjednici Odbora Asocijacije akreditiranih tijela za ocjenjivanje usklađenosti, certifkaciju i verifkaciju Vanj-skotrgovinske komore Bosne i Hercegovine razmatrana je aktuelna problematika u ovoj oblasti. Sastanku su prisustvovali članovi Odbora Asocijacije, te predstavnici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Ministarstva trgovine Federacije BiH i Instituta za akreditiranje BATA.

Na sjednici Odbora Asocijacije razmatrana je, iz-među ostalog, inormacija o implementaciji moni-toringa tečnih nanih goriva Federacije BiH. Nakraju rasprave na ovu temu zaključeno je da Odlukuo povećanju cijena usluga ocjenjivanja usklađenosti,odnosno realizaciji monitoringa kvaliteta tečnih na-tnih goriva, akreditirana tijela u Republici Srpskojpoštuju a u Federaciji BiH ne. Na osnovu donese-nog zaključka, Asocijacija je ormirala Komisiju kojaće dati stručne prijedloge i rješenja za unaprjeđenjeiste, te prijedloge dostaviti relevantnim instituci-

jama. Jedan od zaključaka bio je i da novi Pravilnik onačinu evidentiranja i kontroli prometa nanih deri-

vata putem ugrađene opreme na benzinskim pump-nim stanicama u FBiH ima određene manjkavosti,zbog čega će Asocijacija uputiti dopis nadležnim

institucijama



>>>


Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, Asocijacija za kvalitet Bosnei Hercegovine i Institut za privredni inženjering organiziraju 22.3.2012. godineseminar iz oblasti sistema upravljanja ISO/IEC 27001:2005 i ISO 9001:2008.

Cilj seminara je da pripremi učesnike za stjecanje neophodnih znanja i alataza implementaciju ISO/IEC 27001:2005 u svojim organizacijama. Posebnapažnja će se posvetiti uvođenju sistema upravljanja zaštitom inormacija u or-ganizacijama koje su uvele ili namjeravaju uvesti sistem upravljanja kvalitetompo standardu ISO 9001:2008 te vezi između ova dva standarda.

Poziv na seminar Sistemi upravljanjaISO/IEC 270001:2005 i ISO 9001:2008

Kustosice ovogodišnjeg bijenala su Margo Konings i Margriet Vol-lenberg iz studija Organisation i Design. One će od prijava, kojeprispiju na međunarodni konkurs, odabrati radove za izložbu. Me-đunarodna dizajnerska izložba BIO već 48 godina svojim izboromdobro dizajniranih proizvoda i naglaskom na kvalitet, originalnost iinovativnost radova, predstavlja aktuelne tokove u savremenom di-zajnu. BIO 23 će pokazati svježe, nove ideje i istražiti utjecaj dizajnana društvenu, kulturnu i održivu dimenziju, te predstaviti dodirnetačke između kulture i konzumerizma, zanata i industrije. Radove,

koji će biti izloženi prije otvorenja izložbe, pregledat će članovimeđunarodnog žirija - Giulio Cappellini, Sven Jonke, SophieLovell, Jimmy MacDonald i Vasa J. Perović. Žiri će izabrati najboljedizajnerske radove zadnje dvije godine i dodijeliti Zlatnu nagraduBIO, Zelenu nagradu BIO, Počasna priznanja BIO i Nagradu za stu-dentski rad. Zainteresirani za konkurs više inormacija i prijavu na konkurs mogu pronaći na web adresi www.bio.si, a sam konkurs jeobjavljen i na web stranici Ambasade: http://sarajevo.veleposlanistvo.si/index.php?id=4214.

Poziv za učešće na 23. bijenalu dizajna (BIO 23)Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine obaviještena je putem Ambasade Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini da će 23. bijenale dizajna (BIO 23) biti otvoreno 27. septembra 2012. godine u Muzeju za arhitekturui dizajn u Ljubljani. Tema bijenala je Odnosi u dizajnu, a rok za prijavu na konkurs je 30. mart 2012. godine.

Na sjednici Skupštine Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, odr-žanoj sredinom marta, zastupnici su prihvatili inormaciju i izvještaj o stanjuu VK-u Bosne i Hercegovine kroz:

a) Inormaciju i izvještaj Upravnog odbora VK-a BiHb) Inormaciju i izvještaj Nadzornog odbora VK-a BiHc) Inormaciju i izvještaj predsjednika i potpredsjednika VK-a BiH

Skupština Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine je jedno-glasnim zaključkom podržala Odluke Upravnog odbora te dala punupodršku organima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, Up-

ravnom i Nadzornom odboru, na raščišćavanju stanja u Komori.

Održana sjednica Skupštine Komore




14,47milijardi eura iznosio je javni dug Srbije nakraju januara 2012. godine, što je 43,2 po-sto bruto domaćeg proizvoda, objavilo jeMinistarstvo fnansija Srbije. Na kraju 2011.godine javni dug je iznosio 14,46 milijardi

eura i imao je učešće od 45,1 posto uBDP-u.

39posto smanjen je neto proft rancuskogautomobilskog giganta Renault u 2011. go-dini, ali je prodaja porasla i troškovi se držepod kontrolom, saopćeno je iz ove kompanijekoja u teškim vremenima bolje posluje uodnosu na svog rivala Peugeot-Citroen.

5.000ljudi otpustit će ove godine Vlada Hrvat-ske iz javnog sektora da bi uštedjela 400miliona kuna (53 miliona eura), rečeno je

novinarima poslije sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća.

1,5milijardi dolara iznos je dionica Googlea kojiprodaje predsjednik i bivši izvršni direktor tekompanije Erick Schmidt. Schmidt namje-rava prodati 2,4 miliona dionica klase A kojepo trenutačnoj cijeni od 604,64 dolara vri- jede 1,452 milijarde dolara.

778eura koštala je u januaru potrošačka kor-pa u Crnoj Gori i za 3,2 % je bila skupljanego u januaru prošle godine. Vrijednost

potrošačke korpe u januaru bila je većaza 1,1 posto u odnosu na decembar 2011.godine, saopćio je crnogorski Monstat.

20posto manje iranske nate uvozit će Japan.Japan i SAD aktivno razmišljaju o mogu-ćnosti smanjenja kupovine iranske nate ipregovori prelaze u završnu azu, prenosiB92.

1,34milijarde eura iznosio je kvartalni neto gu-bitak Deutsche Telekoma zaključno sa če-tvrtim tromjesečjem zbog otpisa u SAD-u

i Grčkoj. Time je njegov gubitak više negoudvostručen u odnosu na isto razdoblje pre-thodne godine.

15,7milijardi eura neto profta ostvario je njemačkiVolkswagen 2011. godine, u odnosu na 7,2milijardi eura godinu ranije. Time je ova kom-panija prošle godine više nego udvostručilaneto proft.

4000radnih mjesta planira ukinuti Nokia tokom2012. u postrojenjima u Mađarskoj, Finskoji Meksiku. Kompanija planira otpustiti uku-

pno sedam posto radne snage, a otkazi ćebiti uručeni u etapama do kraja godine.

Brojke svijet


Promocija Kanton sajmaU prostorijama Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, nainicijativu predstavnika Vanjskotrgovinskog centra Kine, 9. marta 2012.održana je promocija Sajma uvoza i izvoza Kine, poznatog i kao Kanton

sajam. To je sveobuhvatan sajam od međunarodnog značaja, rangiran usamom vrhu svjetskih sajmova.

Delegaciju predstavnika Vanjskotrgovinskog centra Kine, koji je organizator Sajma uvozai izvoza Kine, primio je dr.sc. Bruno Bojić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosnei Hercegovine. Nakon zvaničnog prijema, za sve zainteresirane bh. privrednike i ostaleprisutne održana je promocija Kanton sajma.

Kanton sajam je sveobuhvatan sajam od međunarodnog značaja, rangiran u samom vrhu svjetskih sajmova po obimu za jednu izložbu. Najvećih je razmjera, sa najpotpunijimizložbenim asortimanom, najširom distribucijom inostranih kupaca, najvećim poslovnimprometom i najdužom tradicijom u Kini (održava se u Guangzhou dva puta godišnje, jošod 1957. godine). 48 trgovinskih delegacija, koje se sastoje od više od 20.000 najboljih van-

jskotrgovinskih kineskih korporacija sa dobrim kredibilitetom i značajnim nansijskimmogućnostima, učestvuje na sajmu, uključujući vanjskotrgovinska preduzeća, abrike,naučnoistraživačke institucije, privatna preduzeća, preduzeća u stranom vlasništvu itd.

Pogodna platorma za proširivanje tržišta

Na 101. izlaganju je otvoren i Međunarodni paviljon – izložbeni prostor od 20.000 m²namijenjen međunarodnim izlagačima. Deset uspješnih sesija je stvorilo od Kanton sajmapogodnu platormu za proširivanje tržišta i stjecanje dobre poslovne reputacije u Kini, kaoi u ostalim zemljama svijeta. Mnoge zemlje i regioni (SAD, Holandija, Španija, urska, Pa-kistan, Argentina, Brazil, Indija itd.) imali su delegacije koje su izlagale svoje proizvode nasajmu, tako da je on imao 529 izlagača iz 49 zemalja i regiona. Izlagači su privukli 103.060proesionalnih kupaca, što je 12,4 % više nego na prethodnoj sesiji.

Više inormacija o sajmu može se naći na web stranici: www.cantonfair.org.cn.




TEMA >>> Teške posljedice zbog ‘’ledenog vala’’ u našoj zemlji

Privreda Bosne i Hercegovine pretrpjela je ogromne štetekoje su izazvane nezapamćenim količinama snježnih pa-davina u našoj zemlji. Vanredno stanje u zemlji uzelo je

veliki danak, a gubici naše privrede još se zbrajaju i utvrđuju.Preliminarne ocjene govore o posljedicama koje se mjere stoti-nama miliona maraka.

Direktne posljedice vremenskih neprilika dobrano je osjeti-

la i državna kasa Bosne i Hercegovine. Naime, u ebruaru ovegodine Uprava za indirektno oporezivanje je, prema riječimanjenog direktora Mire Džakule, zbog vremenskih neprilika pri-kupila znatno manje prihoda.

Piše: Ruždija AdžovićBlokada saobraćaja

ačnije, za 20 dana ebruara prikupljeno je oko 65 miliona KMmanje nego u istom periodu prošle godine. Mjesec ranije, kadanašu zemlju nije zahvatio “ledeni talas’’, prikupljeno je 443 mili-ona KM indirektnih poreza, što je za četiri posto više nego u janu-aru 2011. godine.

Zbog elementarnih nepogoda, brojne rme u BiH smanjilesu proizvodnju, a neke uopće nisu radile te je veliki broj radnikaupućen na čekanje. Zbog otežanog saobraćaja i blokada grad-skog saobraćaja mnogi uposlenici su kasnili na posao ili uopćenisu mogli doći do svog radnog mjesta. Stručnjaci, s pravom,

upozoravaju da je zbog svega toga neminovan pad industrijskeproizvodnje.

Zbog teškoća uzrokovanih snježnim padavinama i niskimtemperaturama proizvodnja u Kantonu Sarajevo je značajno bila

Snijeg uzeo ogroman danak u privredi BiH

Privremene suspenzije, privremeno smanjenje stopa i privremene tarine kvote su nove mjere koje su uunkciji potrebe privrede, i to u njenom razvojnom i zaštitnom dijelu. Preciziranje ovih mjera zahtijevali suVanjskotrgovinska komora BiH, privredne komore entiteta, privredna udruženja i sami privredni subjekti, a sveda se zakonom omogući da Vijeće ministara BiH može donijeti privremenu mjeru od interesa za privredu BiH.

Poljoprivrednici u teškoj situaciji: Uništeni brojni plastenici




>>>

smanjena i veliki broj kompanija radio je s prepolovljenim kapaci-tetima. U velikom broju preduzeća radnicima je bio onemogućenprilaz proizvodnim pogonima, otežana im je nabavka reproma-terijala, kao i dopremanje robe do potrošača.

Vremenske nepogode prouzrokovale su neočekivane troško- ve, prije svega zbog zastoja u proizvodnji i povećanja potrošnjeenergije, stoga je, kako je upozorio predsjednik Privredne ko-more Kantona Sarajevo Kemal Grebo, realno očekivati smanjenja

proizvodnje, a vjerovatno i nove gubitke.Jedan od najdrastičnijih primjera je šteta nastala rušenjem

krova na Ledenoj dvorani Centra Skenderija. Šteta je bila ogro-mna, no, na sreću, nije bilo ljudskih žrtava.

Najveća žrtve vanrednih vremenskih okolnosti u našoj ze-mlji, čini se, bit će naši poljoprivrednici. Štete izazvane snijegomsamo na području Federacije BiH iznosit će preko 150 milionamaraka, upozorili su iz Koordinacije poljoprivrednih udruženjaFBiH. Prema riječima predstavnika tih udruženja, najviše jepogođena proizvodnja u zatvorenim prostorima, odnosno sta-klenici i plastenici, i animalna proizvodnja.

Iz Seljačkog saveza FBiH saopćeno je da je konkretno naprostorima Zapadno-hercegovačkog i Hercegovačko-neretvan-skog kantona potpuno uništeno 80 posto stakleničke i 70 postoplasteničke proizvodnje. Zato su iz Seljačkog saveza FBIH po-zvali sve poljoprivredne proizvođače da nastale štete prijaveopćinskim institucijama kako bi se mogla provesti zakonska re-gulativa za nadoknadu štete. Pozvane su i općinske institucijena prostoru cijele Federacije da što hitnije utvrde nastale štetekako bi vlasnici navedenih objekata mogli krenuti u renoviranjei pokrenuti proizvodnju i normalizaciju stanja na tržištu po-ljoprivrednih proizvoda jer će se, kako su upozorili, u supro-tnom pojaviti veliki nedostatak proizvoda na domaćem tržištu ipovećati i onako veliki uvoz proizvoda.

“Direktne štete u animalnoj proizvodnji odnose se na uru-

šavanje krovova i uginuća dijela matičnoga stada, kao i na baca-nje određenih količina mlijeka jer se nije mogla izvršiti njegovapredaja, dok će indirektne štete biti puno veće’’, ocijenio je pred-sjednik Udruženja proizvođača mlijeka FBiH Mehmed Nikšić.

Ekstremna hladnoća

Štete od elementarne nepogode samo na prostoru općine Ča-pljina su veće od 20 miliona maraka. Najizraženije su na pla-stenicima i staklenicima, kao i na objektima zbog urušavanjakonstrukcija. Kako je upozoreno, i u voćarstvu i vinogradarstvuće biti šteta i one se tek procjenjuju. Kasne isplate poticaja zarasadničku proizvodnju za 2011. godinu, iako je bilo obećano

da će sve biti isplaćeno do 15. januara ove godine od strane re-sornog ministarstva.I dekan Poljoprivrednog akulteta u Sarajevu pro.dr. Mirsad

Kurtović upozorio je da će obilne snježne padavine i vrlo nisketemperature zraka imati negativnog utjecaja na voćarsku proiz-

vodnju, s izuzetkom onih poljoprivrednika koji su poduzeliagrotehničke mjere u zaštiti stabala, dok će oni koji su na tomeškrtarili sigurno trpjeti štetu.

Kurtović je za FENA-u izjavio da niske temperature kojesu pogodile BiH mogu uzrokovati oštećenja od izmrzavanja ikod osjetljivijih sorti voća i vinove loze, kao i poljoprivrednekulture i usjeve, iako pšenica dobro podnosi niske temperature.Generalna ocjena, smatra Kurtović, nije nimalo dobra i poljo-

privredna proizvodnja će pretrpjeti velike štete, jer aktori kojisu ekološki, vanjski i koji negativno utječu na voćke i usjeveutječu i na smanjenje prinosa.

Terzić: Opomena svima nama Sve je više prijava šteta zbog vremenske nepogode, potvrdio

je direktor Sarajevo osiguranja Midhat erzić. Prema njegovim riječima, pouzdane inormacije o broju i visini šteta imatće nakon sveobuhvatne procjene svih šteta po osnovu policaSarajevo osiguranja.

“Nažalost, iako smo svjedoci da elementarne nepogodenanose velike štete kako privatnoj tako i državnoj imovini, ve-liki dio te veoma vrijedne imovine uopće nije osiguran. Mislimda ni odgovorni organi u državi nisu svjesni kolikom se rizikuizlažu kada toleriraju situaciju u kojoj se rme u državnom

vlasništvu ne osiguravaju. Očekivati je da će ova nepogodai vanredna situacija, na izvjestan način, bitiopomena svimanama da je nužno osigurati se od rizika i na taj način učinitisve da se umanje štete nastale na imovini’’, kazao je erzić.

Midhat Terzić: Neosigurana imovina

Ovogodišnji ebruar, kako navode agrometeorolozi, ostat ćezapamćen po neprekidnom nizu ekstremno hladnih i ledenihdana, kao i ekstremnim visinama snijega koji su u pojedinimpodručjima nadmašile historijske rekorde i napravile velikeštete u poljoprivredi. U Hercegovini je pod srušenim stakleni-cima i plastenicima uništeno povrće koje je uskoro trebalo bitiisporučeno na tržište. Kad je riječ o poljoprivrednim kulturama,

jedino je snježni pokrivač pogodovao ozimim usjevima koje jezaštitio od pothlađenosti i smrzavanja. Prema inormacijama saterena, veliki broj janjadi je uginuo zbog visokog snijega i niskihtemperatura, kao i nemogućnosti obaveznog davanja lijekova.

Elementarna nepogoda u BiH nanijela je velike štete i ribar-

stvu. One samo u Federaciji BiH iznose više od 1,5 miliona ma-raka i to samo u ribi i mrežama, istaknuo je predsjednik Asoci-

jacije Aqumaris-culture FBiH Dževad Handžar. On je kazao da




>>>

u 20 dana nevremena niko iz relevantnih institucija nije našaoza shodno da se javi u grupaciju ribara, morskih i slatkovodnih,i upita za stanje.

“Dolaskom Jerke Ivankovića Lijanovića na mjesto ministrapoljoprivrede računali smo da će se napokon u poljoprivredipopraviti stanje, jer smo smatrali da dolazi čovjek iz proizvo-

dnje koji će znati prepoznati bit. Po svemu sudeći, naša nadanjei očekivanja su se izjalovila, jer ribarima ni do dan danas nisuisplaćene ostvarene potpore za 2011. godinu, iako se jedino ribaod animalne proizvodnje može izvoziti u Europu, te ćemo s ko-legama iz koordinacije poljoprivrednih udruga poduzeti radikal-nije mjere, pa ako treba i izlazak na ulicu’’, kazao je Handžar.

Ekstremno niske temperature, debeo led na rijekama i ri-bnjacima zadali su velike muke zaposlenima u preduzećima zauzgoj ribe i u Republici Srpskoj, koji ne isključuju mogućnostda će i ove godine pretrpjeti velike štete. Ribnjaci u RS, zbog ek-stremno niskih temperatura i velikih nanosa snijega, imali su

velike probleme s prehranom i očuvanjem ribljeg onda. VeljkoBuđen, vlasnik i direktor Butreks ribarstva iz rebinja, kažeda su zbog niske temperature ljudi zaposleni u njegovoj rmidanima i noćima angažirani na lomljenju leda na ribnjacima ičišćenju snijega kako bi se osigurao prilaz. Inače, prošle godine

je ova rma tokom poplava pretrpjela štetu od 400.000 KM.

Slabe komunikacije

Iz banjalučkog preduzeća ropic ribarstvo, koje godišnje proiz- vede oko 1.500 tona kaliornijske pastrmke, kažu da su se zbogniskih temperatura, snijega i leda suočavali s nizom problema.Vremenske neprilike su otežale prilaz ribnjacima, kao i tran-sport ribe od ribnjaka do pogona za preradu i od pogona do

kupaca. Danijela Risović, direktorica ropic ribarstva, kaže da je riba zbog izuzetno niske temperature vode odbijala hranu inapredovala mnogo sporije.

Ogromnih šteta nije pošteđena ni privreda u Republici Srp-skoj. Zbog niske temperature zraka u velikom broju preduzećau svim privrednim granama došlo je do obustave rada, dok sutrgovinski lanci imali problem sa distribucijom robe iz istočnogdijela RS-a, podaci su Privredne komore RS. Na područjuIstočnog Sarajeva neka od najvećih preduzeća, kao što su Fa-mos, Rasklopna oprema i Lasta, u nemogućnosti da nastave saproizvodnjom, radnike su angažirali na raščišćavanju snijega ukrugu svojih preduzeća.

Zbog nemogućnosti zagrijavanja proizvodnih hala nisu

radila ni preduzeća koja se bave preradom drveta, dok je abri-ka žice Novo Goražde djelimično obustavila proizvodnju jerzbog slabe putne komunikacije nisu bili u mogućnosti nabavitipotrebni materijal iz Italije.

I prijevoznici pretrpjeli velike gubitke

akođer, na području Prijedora kompanija Arcelor Mitalobustavila je isporuku željezne rude, preduzeće Bosnamontažastalo je s radovima na remontu postrojenja i dio radnika je

vraćen kućama, a u Prijedorčanki su većim dijelom bili zausta- vljeni poslovi.

Preduzeće Mira iz Prijedora poslalo je radnike na produženi

vikend, Nova mehanika iz Bosanske Dubice je zbog visokihtroškova grijanja industrijskih hala nekoliko dana obustavilaproizvodnju, dok je Forest iz Kostajnice bio u osmodnevnomremontu.

Štete su imala i prevozna preduzeća, a u Privrednoj komorikažu da je za sada teško dati i okvirne procjene.

Ekstremna hladnoća i snijeg su uzrokovali velike gubitkesemberskim privrednicima. Mnoga preduzeća su tokom van-rednih okolnosti potpunoobustavila proizvodnju, a ona kojasu i u tim uvjetima uspjela da rade pretrpjela su gubitke i do30 posto. o je potvrdio predsjednik Regionalne privredne ko-more u Bijeljini Mihajlo Vidić, koji je ocijenio da je ebruar zaprivrednike bio mjesec gubitaka.

roškovi proizvodnje uvećani su za 30 posto zbog energe-nata koji su se, inače, teško dopremali. Mnogi putni pravcisu bili zatvoreni, zbog čega je bio upitan transport sirovina iproizvoda. U drvnoj industriji bio je otežan je transport oblo-

vine. Zbog hladnoće arme su pretrpjele gubitke i do 30 posto.Najteže je bilo u mljekarskoj industriji, peradarstvu i proizvo-dnji konzumnih jaja, a pekarska industrija imala je štetu od okodeset posto. Metalska industrija bila je, također, na minimal-nom režimu rada.

U bijeljinskom Panaexu, abrici savitljivih cijevi, procesneopreme, elektroda i šina vođica, počelo se s radom nakon se-dmodnevne pauze. Hladnoća nije omogućavala proces proiz-

vodnje, koji je bio u potpunosti obustavljen, a prvi radni danzaposlenici su proveli u osposobljavanju mašina.Veliki snijeg omeo je i prijevoznike u BiH, tako da će u

ovogodišnjem prvom kvartalu imati ogromne nansijske gu-bitke. Brojna prijevoznička preduzeća su zbog zatvorenih sao-braćajnica zatrpanih velikim snježnim nanosima ugasila motoresvojih kamiona i autobusa, zbog čega su dnevno, prema nekimprocjenama, gubila čak i po 20 hiljada maraka, ne računajućidodatne troškove koje prijevoznike rme imaju u zimskomperiodu jer svoja vozila moraju opskrbiti antirizom, lancima iostalom zimskom opremom.

Predsjednik Udruženja za unutrašnji i međunarodni trans-port RS Nikola Grbić tvrdi da je zbog velikih snježnih padavina

te zabrane kretanja za sve kamione dnevni gubitak u tom enti-tetu iznosio jedan do dva miliona KM.

Smrznulo se oko 30 tona sirovine u Semberki Jedan od drastičnijih primjera zastoja u poslovanju naših pre-dzeća tokom elementarne nepogode u BiH je Fabrika sušenogpovrća Semberka iz Janje koje je doživjela višednevni prekidproizvodnje. Direktorica ove abrike Svetlana Manojlovićrekla je da se oko 30 tona sirovine smrznulo zbog izuzetno

niske temperature.“Zbog lošeg vremena nismo mogli da održimo povoljnutemperaturu u abrici, zbog čega smo bili prinuđeni prekinu-ti rad. Imali smo problem i sa ugljem, čija je nabavka bilaotežana’’, rekla je Manojlović.




“Moje viđenje o nastalim štetama je katastroalno. Počevši odputne komunikacije za koju općinske vlasti nisu imale sluha,tako da na lice mjesta nisu poslale ni komisiju za procjenu na-stale štete. Sam sam se angažirao na čišćenju putne komunika-cije od 22 km te razbijanju ledene plohe. Štetu na ribogojilištuSlapčini 860 kg u ledu uginule mlađi i 4 pocijepane mreže izkojih je pobjegla konzumna pastrmka od oko 4800 kg. Našaprocjena štete je oko 69.470,00 KM, kaže za InfoKom Muhamedabaković, direktor Slapa d.o.o. Rogatica.

TEMA >>> Teške posljedice “ledenog vala” u našoj zemlji

Riblji ond izgubio na težini

Firma Salmon d.o.o., locirana sa svojom proizvodnjom na je-zeru Salakovac kraj Mostara, u nevremenu koje je zahvatiloovo područje pretrpjela je velike štete na inrastrukturi za pro-izvodnju ribe, i to direktne štete koje se ogledaju u potpunom ilidjelomičnom oštećenju kavezne konstrukcije za uzgoj ribe, kaoi mreža koje nisu izdržale nakupine leda što je dovelo do njihovapucanja i bijega ribe. akođer, tu su štete koje se ogledaju na bi-omasi koja nije bila u hranidbenom režimu skoro mjesec dana,što je dovelo do mršavljenja ribe, i to 25% u odnosu na ukupnutežinu biomase prije nevremena.

“O indirektnim štetama i ne pomišljam, one će se mani-estirati kroz duže razdoblje jer sad predstoji vratiti proizvodnjuna prijašnji nivo, i to sanirati biomasu pobjegle ribe i mlađi idohraniti ostatak biomase i vratiti je na prethodni nivo kakobi osigurala prihod za daljnje unkcioniranje proizvodnje. Mi-slim da za ovako nešto treba razumijevanje nadležnih mini-

starstava koja, svako u svom domenu, mogu pripomoći da selakše prebrode ove nedaće.Konkretno, Federalno ministarstvopoljoprivrede isplatom poticaja za proizvodnju ribe za 2011.godinu može odgoditi nova zaduženja rmi kod komercijalnihbanaka, kao i nadležna ministarstva zadužena za pomoć i isplatušteta’’, kaže za InfoKom Čolak Veselko, direktor Salmona d.o.o.Ljubuški.

Do ribogojiliša pastrmke Slap u Žepi putna koumunikacija probijala se teškom mehanizacijom.

Stradali ribnjaci za proizvodnju pastrmke u BiH

Procjena štete u frmi Salmon

• Štete na opremi procijenjene internom komisijomiznose 39.120,00 KM

• Štete u ribljem fondu bježanja i mršavljenja ribe

iznose 103.844,00 KM• Štete indirektne prirode se procjenjuju na iznos120.000,00 KM




>>>

Norfsh pretrpio štetu veću od pola miliona KM

Zbog vremenskih su neprilika štete na proizvodnim objek-tima Norsh u Salakovcu izuzetno velike i ogledaju se u zna-čajnijem oštećenju samog objekta, najviše u djelomično i pot-puno uništenim kavezima i mrežama u kojima se nalazila i

veća količina ribe. Veća količina ribe je izašla iz kaveza, a kaoposljedicu obustave ishrane-proizvodnje imamo gubitak na te-žini ribljeg onda i gubitak u prirastu za ovaj period, što pre-ma izvještaju interne komisije za utvrđivanje šteta iznosi oko40 % ukupnog ribljeg onda. Ukupna procjena šteta izazvanih

nevremenom, urađena u skladu sa Uredbom o jedinstvenoj

metodologiji za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća(“Službene novine FBiH’’ broj 75/04), iznosi KM 575.771.

“Posljedice pričinjenih šteta će biti višestruke. Očekujemosmanjenje proizvodnje i prodaje za minimalno 30-40% u od-nosu na 2011. godinu, što u potpunosti ovisi o vremenskim pri-likama u narednom periodu. Sa svoje strane, činimo sve da se unajkraćem roku objekti dovedu u normalno stanje i izvrše po-trebne popravke. S druge strane, štete nastale u ribi nećemo bitiu mogućnosti nadoknaditi u tako kratkom roku s obzirom nabiološki proces rasta ribe. Svjesni smo i činjenice da su i drugipoljoprivredni i industrijski sektori pretrpjeli značajne štete, alise nadamo da ćemo naići na razumijevanje i nadležnih struktu-ra vlasti u rješavanju nastalih problema u najkraćem mogućemroku, posebno zbog činjenice da je ribarstvo već duži niz godinaizvozno orijentirani sektor poljoprivrede i jedan od rijetkih in-dustrijskih sektora u BiH koji kontinuirano ostvaruje vanjsko-trgovinski sucit, tim više jer se radi o proizvodnji hrane, ali isektoru koja ima dozvolu za izvoz na tržište EU’’, izjavio je zaInfoKom Sanel Šarić,direktor Norsha d.o.o. Blagaj.

pripremio: Zvonimir Papoči




Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u budžetskim stav-kama nema ni planiranih ni odobrenih sredstava kojabi bila namijenjena za saniranje šteta uzrokovanih nedav-

nim vremenskim neprilikama - snježnim padavinama u BiH.

Naime, kako ističe Samir Agić, pomoćnik ministra sigur-nosti za zaštitu i spašavanje Bosne i Hercegovine, za tako šta“nema zakonskog uporišta’’, odnosno “niti ijednim propisomnije regulirano pitanje koje se odnosi na slučaj naknade štete’’.

TEMA >>> Država Bosna i Hercegovina niti je planirala sredstva niti imazakonsko uporište za saniranja posljedica nepogoda

Piše: Almir Terzić

Naknade šteta defnirati kroz

uspostavu sistema osiguranja

On, stoga, cijeni kako “nije realno očekivati’’ da u tom smi-slu Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH nasebe preuzme ulogu i “sigura sredstva za naknade štete’’.

“Naprosto, ne može se reći da je iz budžeta potrebno tolikoi toliko sredstava i onda ih usmjeriti kada u zakonu nema nitiijedne riječi koja na to obavezuje. Osim toga, Ministarstvo vanj-ske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u ovom slučaju nemanikakve ingerencije’’, naglasio je Agić.

Zakon samo okvirni - sve na entitetima

Ono što se u proteklom periodu dešavalo u Bosni i Hercegovini- nedavne snježne padavine a nešto ranije i poplave - za našu

U Ministarstvu sigurnosti BiH doznajemo kako se u našoj državi ovo pitanje uskoro planira ‘’otvoriti’’, te da je planirano da se određena rješenja koja se odnose na sistem osiguranja uvedu kroz donošenje akta ‘’Državna platorma za redukciju rizika katastroa’’, a koja je i obaveza koju BiH mora ispuniti iz dokumenta Ujedinjenihnaroda. Radi se o državnoj platormi u sklopu koje će biti tretirana i pitanja koja se odnose na segment života i rada, odnosno kroz koju će i ovaj dio biti pokriven, a u sklopu čega je i defniranje pitanja sistemaosiguranja • Vijeće ministara BiH je, nakon prošlogodišnjih poplava, od Ministarstva sigurnosti BiH zatražilo

da u saradnji sa entitetskim nivoima vlasti dogovore moguće izmjene i dopune Zakona kojim bi se ‘’uvelo poboljšanje u dijelu koji govori o spašavanju’’. Vlada FBiH ‘’nikada nije odgovorila na zahtjeve Ministarstva

sigurnosti BiH, dok je RS rezolutno odbio prijedlog za izmjenama i dopunama zakonskih rješenja’’.



>>>


državu, cijeni pomoćnik ministra sigurnosti BiH, “trebaju bitinaučene lekcije’’.

U skladu s tim, smatra kako je nužno sagledati i dogovoritieventualno poboljšanje Okvirnog zakona o zaštiti i spašavanjuljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u Bo-sni i Hercegovini.

“Zakon sadrži dobre karakteristike, ali se uz kompromismože doraditi i poboljšati. Moguće je raditi na tome, ako za to

postoji spremnost’’, zaključio je Agić.No, očito je da trenutačno dogovora i kompromisa koji bi se

odnosio prvenstveno na poboljšanje Okvirnog zakona o zaštitii spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugihnesreća u Bosni i Hercegovini nema.

Da je tako svjedoči i činjenica da je Vijeće ministara BiH,nakon prošlogodišnjih poplava u našoj zemlji, od Ministarstvasigurnosti BiH zatražilo da u saradnji sa entitetskim nivoima

vlasti - Federacijom BiH i Republikom Srpskom - dogovori mo-guće izmjene i dopune Zakona kojim bi se ‘’uvelo poboljšanje udijelu koji govori o spašavanju’’.

Interesantno je da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine“nikada nije odgovorila na zahtjeve Ministarstva sigurnostiBiH, dok je Republika Srpska rezolutno odbila prijedlog za iz-mjenama i dopunama zakonskih rješenja’’.

Kao obrazloženje svoga stava, iz RS-a su naveli “kako u tomentitetu sve unkcionira’’.

No, pomoćnik ministra sigurnosti za zaštitu i spašavanjeBosne i Hercegovine naglašava kako ni “entiteti nisu u stanju danansiraju i saniraju nastale štete po bilo kom osnovu u cijelosti’’.

Evropska rješenja

“Ni entiteti nemaju mogućnost niti mogu da ono što se izdvajaiz budžeta i poreza usmjere u naknade šteta. Sredstva koja se

planiraju u budžetima namijenjena su za razvoj i uspostavljanjestrukture, a ne saniranje štete. Nemoguće je, naime, vraćanjesredstava od poreza u vidu naknada šteta. I vlade entiteta kadaodlučuju o eventualnoj potpori za ublažavanje posljedica štetauzrokovanih nekom nepogodom rade to na osnovu ad hocodluka. U Ministarstvu sigurnosti BiH sve moje kolege bile bi

veoma sretne i zadovoljne kada bi vlasti entiteta mogle sanira-ti, odnosno nadoknaditi sve štete koje su nastale posljednjimsnježnim nepogodama u BiH. No, ako se to realizira i u desetomdijelu od procjene štete bit će dobro. Mi ne možemo, niti želimodavati obećanja koja ne možemo ispuniti’’, naglasio je Agić.

Pomoćnik ministra sigurnosti za zaštitu i spašavanje BiH sdruge strane navodi kako na svijetu “nema države koja u sto-

postotnom iznosu može nadoknaditi nastalu štetu, niti takveodredbe ima propisane u zakonskim rješenjima’’.Govoreći o praksi u Evropi, Agić naglašava kako je u Evrop-

skoj uniji, odnosno većini država te zajednice na djelu kombi-nirani sistem po kojem se glavnina sredstava za naknadu štetecrpi putem namirenja kroz osiguranja.

“U državama EU postoje jasno propisani mehanizmi - svi suosigurani. U narednom periodu i kod nas u Bosni i Hercegovinipitanju osiguranja od šteta trebamo posvetiti više pažnje i adek-

vatno ga riješiti. Naravno, pitanje osiguranja povlači i dio koji seodnosi na reosiguranje. Dakle, tu problematiku treba deniratisa više aspekata kako bi smo imali kvalitetna rješenja’’, navodiAgić.

U Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine doznajemokako se u našoj državi ovo pitanje uskoro planira “otvoriti’’.

Međunarodne obaveze

Naime, planirano je da se određena rješenja koja se odnose nasistem osiguranja uvedu kroz donošenje akta “Državna plator-ma za redukciju rizika katastroa’’. Ovo je, naime, obaveza kojunaša država mora ispuniti iz dokumenta Ujedinjenih naroda.

“Radi se o državnoj platormi za redukciju rizika u sklopukoje će biti tretirana i pitanja koja se odnose na segment životai rada, odnosno kroz koju će i ovaj dio biti pokriven. U skloputoga je i tretiranje pitanja sistema osiguranja koje će se morati

ustaliti i kada je u pitanju BiH, a time će se obuhvatiti i dio treti-ranja pitanja načina pomoći kada su u pitanju štete. Moguće jedogovoriti da se pitanja koja se odnose na projekte osiguranjatretiraju na način da se ona sunansiraju na državnom nivou.No, za ovaj segment bit će nužan dogovor entiteta. Moguće jedogovoriti i da se to pitanje riješi na nivou entiteta koji bi u tomslučaju na sebe preuzeli uloge, ali opet je pitanje i stvar dogo-

vora, odnosno kompromisa kako će to biti riješeno’’, zaključujeAgić.

Ipak, s obzirom na specičnost i pitanje složenosti državnoguređenja Bosne i Hercegovine teško da se može očekivati brzidogovor oko donošenja državne platorme za redukciju rizikakatastroa, posebno s aspekta čiji će i koji dio biti u nadležnosti

koga.Primjerice, bit će nužno, i ako se eventualna rješenja pro-

vedbe dogovore na entitetskom nivou, prvenstveno u Federa-ciji BiH odrediti način na koji bi se eventualno trebalo tretiratipitanje naknade šteta i kako (procentualni dio), odnosno ko će ikoliko participirati u okviru toga (entitet, kanton, općina).




Nakon što je Hrvatska 1. marta povećala stopu poreza nadodatnu vrijednost na 25 posto i nakon što je sve izvje-snije da će PDV povećati i naše susjedne zemlje Srbija i

Crna Gora, sve se otvorenije šuška da bi tim putem uskoro mo-gla krenuti i Bosna i Hercegovina. o se, između redova, moženazrijeti i iz izjava predstavnika međunarodnih nansijskih in-stitucija. ako se u Izvještaju “BiH: Pregled javnih rashoda i in-stitucija (PEIR)’’, koji je uradio vodeći ekonomist Svjetske bankeza zapadni Balkan Ron Hud (Hood), navodi da je prioritet zaBiH i dalje cjelokupna i temeljita reorma javnih rashoda insti-tucija koja će uključivati reorme i prihoda i rashoda, smanje-nje javnog sektora te nadograđenu i jasno deniranu skalnupolitiku. Svjetska banka, između ostalog, zamjera BiH da ima

nisku stopu PDV-a.

Rasterećenje privrede

Do sada, doduše, nije bilo zvaničnog izjašnjavanja o povećanjustope PDV-a među predstavnicima izvršne i zakonodavne vlastiu BiH. No, da postoji i ta opcija potvrdio je i ederalni ministarnansija Ante Krajina koji, doduše, nije otkrio za koju stopuPDV-a bi se naša zemlja opredijelila. O takvoj mogućnosti ra-spravljalo se, kazao je Kranija, na Upravnom odboru Uprave zaindirektno oporezivanje. Zvaničan stav Vlade FBiH o povećanjustope PDV-a, međutim, ne postoji.

“Jasno je da se PDV najbolje ubire kada je na snazi jedin-stvena stopa, jer je tada gotovo nemoguće da se pojave mani-pulacije. Normalno je da treba naći mjeru i vidjeti iskustvadrugih zemalja iz okruženja. Mi smo razmatrali tu ideju, a ra-đena je i studija o PDV-u i dierencijalnoj stopi. Sa studijom suupoznata obojica entitetskih premijera’’ - pojašnjava Krajina,naglašavajući da je svjestan da bi novi nameti doveli do rastacijena, te da će to biti neminovno.

Ministar nansija Republike Srpske Zoran egeltija manje jeraspoložen za promjenu stope PDV-a. On je ocijenio da bi po- većanje stope PDV-a sa 17 na 23 posto bilo preveliko opterećenjeza sve građane u BiH.

“Ne očekujem da bi bilo ko u ovom trenutku predložio da sestopa PDV-a sa 17 poveća na 23 posto. Vlada RS je predlagalauvođenje dierencirane stope PDV-a na osnovne životne namir-nice za šta nismo dobili saglasnost FBiH’’, otkrio je egeltija,istakavši da je potrebno razgovarati o uvođenju dierenciranestope PDV-a u BiH.

Da se nešto “iza brda ipak valja’’ potvrđuje i činjenica da jedirektor Federalnog zavoda za programiranje razvoja LjubišaĐapan nedavnoprezentirao dokument “Porezna reorma u unk-

ciji investicija i zapošljavanja’’. Dokument će biti predstavljenu svim kantonima u kojima će biti i održanajavna rasprava onjemu. Suština dokumenta je radikalno rasterećenje privrededrastičnim smanjenjem oporezivanja rada, uz povećanje opore-

TEMA >>> Sve se otvorenije govori o promjenama u indirektnomoporezivanju u BiH

Piše: Ruždija Adžović

Snižavanje stopa poreza i doprinosa na plaće sa sadašnjih 73,73 na 36,06ili 44,23 posto izuzetno je stimu-lativno za bavljenje biznisom i privlačenje stranih investicija, pri čemu je ovakva stopa najniža ne samo uregionu već i šire u evropskim razmjerima.

Ante Krajina: Iskustva drugih

Predlažu se tri varijante povećanja stopa PDV-a




>>>

zivanja potrošnje, odnosno povećanje stope PDV-a koji je BiHuvela 2006. godine. aj dokument je upućen Vladi FBiH i pri-

vrednim komorama, a u toku su i rasprave po kantonima.“PDV predstavlja porez na potrošnju, ne obračunava se na

izvoz niti na investicije, te se njegovo povećanje nameće kaologičan izbor. Prihodi od povećanja PDV-a bi se iskoristili kaokompenzacija za smanjenje poreskog opterećenja rada kako bise stimuliralo zapošljavanje i otvaranje novih radnih mjesta. Pre-ma podacima u Kantonu Sarajevo, ukupno opterećenje rada iz-nosi 73,73 % na neto plaće, pri čemu obaveze po osnovu porezaiznose 8,17 %, doprinosa PIO 36,06 %, doprinosa zdravstvenogosiguranja 25,87 %, doprinosa za nezaposlene 3,13 % i posebnenaknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća 0,5 %. Soci-

jalni doprinosi su u BiH značajno viši od poreza i predstavljajunajznačajnije skalno opterećenje zarada. Postoji veliki broj kon-ceptualnih i ekonomskih razloga da se javni sistem zdravstvenezaštite nansira putem poreza, a ne doprinosa. akođer, sistemosiguranja od nezaposlenosti nije u mogućnosti da samostalno

unkcionira i ne osigurava primjerene naknade radnicima kojisu ostali bez posla. Zato bi povećanjem PDV-a moglo da se nan-sira ukidanje doprinosa za zdravstvo i nezaposlene, čak i po-reza na plaće, čime bi se smanjilo skalno opterećenje zarada’’,smatra Đapan.

Prema njegovim riječima, iako bi ukidanje ovih doprinosa,na prvi pogled, moglo da izgleda kao zemljotres za postojećuorganizaciju sektora države, zapravo bi se tranzicija mogla oba-

viti relativno jednostavno.“S obzirom da je iznos naknada za nezaposlenost zakonski

deniran, zavodi za zapošljavanje bi jednostavno mogli da seintegriraju u budžete, tako da naknade za nezaposlene postanu

još jedno stečeno pravo koje se nansira direktno iz budžeta. Za-

vodi za zdravstveno osiguranje bi, barem u prelaznom periodu,mogli da nastave da budu posebne institucije, koje bi se nan-

sirale transerima iz budžeta koji bi bili identični dosadašnjimdoprinosima za zdravstvo’’, ističe Đapan.

Kako bi se značajno snizila cijenu rada putem smanjenjastopa oporezivanja rada, Đapan, odnosno Federalni zavod zaprogramiranje razvoja, predlažu dvije varijante stopa oporezi-

vanja plaća. Prvo je zbirna stopa 44,23 % na neto plaće.“U prvoj varijanti predlažemo da prilikom oporezivanja

plaća po sadašnjim stopamaostanu porez (10 %) i doprinos

PIO (23 %), što u ukupnom procentu na neto plaće iznosi 44,23%. Doprinos zdravstvenog osiguranja (16,5 ili 25,87 % na netoplaće) i doprinos za nezaposlene (2 ili 3,13 % na neto plaće)bili bi ukinuti i nansirali bi se drugim vidovima poreza koji neopterećuju privredu, akcizama i povećanjem stope PDV-a.

Druga varijanta je zbirna stopa 36,06 % na neto plaće. Pre-ma toj varijanti samo bi se doprinos PIO (23 %) nansiraooporezivanjemrada, tako da bi plaće bile oporezovane po stopiod 36,06 % na neto plaće. Ostali nameti (porez na plaće, do-prinos za zdravstvo i doprinos za nezaposlene) bili bi ukinutii nansirali bi se i drugim vidovima poreza koji neopterećujuprivredu, akcizama na visokotarinu robu i povećanjem stopePDV-a’’, kaže Đapan.

Kompenzacija prihoda

Kao kompenzaciju za umanjene prihode predlažu se tri varijante povećanja stopa PDV-a. U prvoj varijanti sa stopom opo-rezivanja neto plaća od 44,23 % stopa PDV-a iznosila bi 21posto, a sa stopom oporezivanja neto plaća od 36,06 %, stopaPDV-a bila bi 22,5 posto. Prema ovoj varijanti stopa PDV-a, ne-dostaju sredstva za potpuno pokrićeprihodaza zdravstvo i zanezaposlene u iznosu od 296,7 miliona KM ili 1,9 % BDP-a, kaoi zazdravstvo, nezaposlene i porez u iznosu od 273,8 milionaKM ili 1,75 % BDP-a.

U drugoj varijanti, gdje bi stopa oporezivanja neto plaća iz-nosila 44,23 %, stopa PDV-a bi bila 22 %, dok bisastopom opo-rezivanja neto plaća od 36,06% PDV iznosio 23,5 %. Prema ovoj

varijanti stopa PDV-a, nedostaju sredstva za potpuno pokrićeprihoda za zdravstvo i za nezaposlene u iznosu od 187,8 mili-ona KM ili 1,20 % BDP-a, a za zdravstvo, nezaposlene i porez164,9 miliona KM ili 1,06 % BDP-a. reća varijanta predviđa44,23 % stopu oporezivanja neto plaća, PDV od 23,5 %, odno-sno 36,06% stopa oporezivanja neto plaća, uz PDV od 25 %. Pre-ma ovoj varijanti stopa PDV-a, prihodi koji bi nedostajali sman-

jenjem stopa oporezivanja plaća u cijelosti bi bili nadoknađenipovećanjem stope PDV-a.

“Ukoliko bi opredjeljenje bilo za prvu i drugu varijantu,

nedostajuće prihode potrebno bi bilo ‘pokriti’ sveobuhvatnomreormom poreske politike uvođenjem novih vidova poreza(npr. poreza na imovinu) ili povećanjem postojećih (akcize) iunutrašnjom reormom zdravstvenog sistema i sistema osi-guranja od nezaposlenosti. U svim varijantama ukinula bi seposebna naknada na zaštitu od prirodnih i drugih nesreća (0,5posto)’’, naglašava Đapan.

On ocjenjuje da bi predložena poreska reorma dovela dosmanjenja skalnog opterećenja zarada, koje trenutno iznosi73,73 KM na 100 KM neto zarade, na svega 36,06 ili 44,23 KMna 100 KM neto zarade, zavisno od izabrane varijante. Ekonom-ska logika, smatra on, govori da bi smanjenje cijene radne snagetrebalo da poveća tražnju za radnom snagom. Nova stopa

oporezivanja plaća pozitivno bi djelovala na rast privrednihaktivnosti, posebno na rast stranih investicija, što bi svakakopovećalo broj zaposlenih.

Destimuliranje uvoza, stimuliranje izvoza

Izvoz i investicije su, podsjeća Đapan, izuzete od oporezivanjaPDV sistemom, tako da bi povećanje PDV stope uz sma-njenje cijene rada pozitivno utjecalo na privredne aktivnosti,proizvodnju i konkurentnost bh. ekonomije na stranom tr-žištu. Predložena reorma bi, dodaje on, doprinijela cjeno-

vnoj konkurentnosti BiH i FBiH jer smanjuje skalno opte-rećenje radakoje je sadržano u cijenama izvoznih dobara.Dakle, postigao bi se dvostruki pozitivan utjecaj na smanjenjetrgovinskog decita. Povećanjem poreskog opterećenja uvozadestimulirao bi se uvoz roba, a smanjenim oporezivanjem ak-tora proizvodnje (rad) koji ulaze u strukturu cijene izvoznihdobara, stimulirao bi se izvoz.

Zoran Tegeltija: Preveliko opterećenje




>>>

“Snižavanje stopa poreza i doprinosa na plaće sa sadašnjih73,73 na 36,06 ili 44,23 posto izuzetno je stimulativno za bavlje-nje biznisom i privlačenje stranih investicija, pri čemu je ovakvastopa najniža ne samo u regiji već i šire u evropskim razmjeri-ma. U odnosu na sve druge zemlje EU, bilo razvijene ili zemljeu tranziciji, BiH i FBiH bi imale znatno nižu cijenu rada koja

je izuzetno stimulativna za poslovne aktivnosti, unapređenjeinvesticionog ciklusa i snažan ekonomski rast’’, kaže Đapan i

dodaje: “S druge strane, stopa PDV-a od 21 do 25 posto, zavisnood izabrane varijante, je iznad prosječne stope PDV-a u evrop-skim zemljama. Budući da se očekuje da bi u periodu nakonuvođenja novih stopa došlo do značajnog porasta zapošljavanja,a time i velikog rasta potrošnje, može se, prateći realizacijuporeskih prihoda, smanjivati stopa PDV-a za onoliko kolikorastu prihodi od indirektnih porezaiznad rasta kao posljedicepovećanja stope PDV-a. Porast zaposlenosti prouzrokovat ćeznačajno povećanje prihoda po osnovu PDV-a i to ne samo zbogpovećane stope već i zbog znatnog porasta potrošnje koji donosirast zaposlenosti, a samim tim i rast izdvajanja za plaće. Premanašoj procjeni, uz uvjet rješenja političke krize u BiH i eurozonite završetka globalne ekonomske krize, sa vrlo stimulirajućomstopom oporezivanja rada kakvu predlažemo, može se očekivatidvostruko veći broj zaposlenih za deset godina, a time i velikiporast privatne potrošnje. o znači da bi se u toku i nakon de-set godina stopa PDV-a mogla značajno smanjivati (možda čak

vratiti na sadašnjih 17 %), a stopa oporezivanja rada bi ostala naistom, sniženom nivou. Na taj način bi bili ostvarivani isti eektisa novom znatno nižom stopom (36,06 ili 44,23 posto, zavisnood izabrane solucije), kao i prije reorme sa zbirnom stopomoporezivanja plaća u procentu od 73,73 %’’, ocijenio je Đapan.

Prema njegovim riječima, implementacijom predložene re-orme BiH bi postala lider u regionu i EU kada je u pitanju s-kalno opterećenje zarada, kao i atraktivna destinacija za strane

direktne investicije. Sa predloženom reormom, cijena rada uBiH i FBiH bi bila daleko najniža u odnosu na naše glavne kon-kurente u privlačenju stranih investicija, što znači da bismostvorili snažne pretpostavke za ubrzani priliv stranih investicijai značajniji privredni rast.

Mišljenje privrednika

Jedan broj privrednika u BiH smatra da metod plaćanja PDVobaveza nije odgovarajući i da doprinosi manjku likvidnostiprivrede. PDV obveznici su u obavezi da odgovarajuća sred-stva uplaćuju mjesečno na osnovu akturiranog prometa uprethodnom periodu. Privrednicima bi više odgovaralo da se

PDV ne plaća na akturiran već na naplaćen promet, jer u BiHplaćanja među privrednim subjektima često kasne i po nekolikomjeseci. Stoga bi se, u jednom dijelu javnosti, vjerovatno pojavilamišljenja da bi povećanjem stope PDV-a došlo do dodatnogpovećanja nelikvidnosti privrede.

Međutim, Đapan napominje da PDV sistem prati evrop-sku praksu i direktive EU, koji deniraju nastanak PDVobaveze na osnovu akturiranog a ne naplaćenog prometa.PDV sistemi bazirani na akturiranom prometu godinamaunkcioniraju u evropskim zemljama, čije privrede ne pate odproblema “hronične nelikvidnosti’’. Dakle, pravi problem koji

je neophodno riješiti je nelikvidnost bh. privrede, a ne načinobračuna i plaćanja samog PDV-a.

Još jedna bojazan koja se često spominje u kontekstu po- većanja PDV-a je povećanje inacije.

“Međutim, povećanje PDV-a može, eventualno, da izazove

samo jednokratno povećanje nivoa cijena. PDV sistem ne vr-ši, niti može vršiti, bilo kakav dodatni dugoročni pritisak nainaciju. Mišljenja smo da će u situaciji velikog rasterećenjaprivrede značajnim sniženjem cijene rada biti ogroman brojprivrednika koji uopće neće povećavati cijene zbog povećanjastope PDV-a jer za to nemaju nikakvog razloga. U periodunakon uvođenja nove stope PDV-a lako je tehnički riješitipitanje prelaznog perioda i nema bojazni da može doći donepredviđenog pada prihoda neophodnih za unkcioniranjezdravstvenog sistema i osiguranja od nezaposlenosti, niti možedoći do bilo kakvih poremećaja u unkcioniranju sistema javnepotrošnje’’, zaključuje Đapan.

Različite ustavne nadležnosti

“Eventualni problemi u implementaciji dokumenta ‘Pore-ska reorma’ mogu se pojaviti zbog različite ustavne nadle-žnostiporeske politike (entiteti) i PDV-a (državni nivo). označi da bi se eventualno povećanje stope PDV-a trebalopostići konsenzusom na državnom nivou, u oba bh. entiteta.Mišljenja smo da to ne bi trebao biti veliki problem, s obzi-rom da je rasterećenje privrede i stvaranje pretpostavki za rastprivrednih aktivnosti, investicija i ukupan ekonomski rast, in-teres cjelokupne bh. javnosti.’’

Zbog mogućeg jednokratnog povećanja cijena uslijedeventualnog rasta PDV-a, implementaciju ovog dokumentabi trebali pratiti socijalni programiza najugroženije katego-rije stanovništva za koje bi se mogla ukalkulirati sredstvaporeskom reormom. Problem ugroženosti najsiromašnijihmogao bi se ublažiti i uvođenjem dierenciranih stopa PDV-a,sa povlaštenom stopom za osnovne životne namirnice.

Stope PDV-a u evropskim zemljama

Zemlja PDV – stopa

Belgija 21 %Njemačka 19 %Francuska 19,6 %Austrija 20 %Italija 21 %BiH 17 %Mađarska 27 %Rumunija 24 %Slovenija 20 %Litvanija 21 %Češka 20 %Srbija 18 %

Hrvatska 25 %Danska 25 %Finska 23 %Holandija 19 %Poljska 23 %Slovačka 20 %Grčka 23 %Portugal 23 %Bugarska 20 %Engleska 20 %Irska 23 %




Pripreme Bosne i Hercegovine za ulazak Republike Hr- vatske u Evropsku uniju kako ne bi došlo do negativnihposljedica po bh. privredu povod su za intervjuu sa Ner-

minom Ćemalović, članicom Komisije za vanjsku trgovinu icarine Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.Zastupnica Ćemalović u razgovoru za InfoKom govorila je i

o važnosti povećanja broja graničnih prijelaza koji bi se trebalikoristiti za izvoz robe biljnog i životinjskog porijekla, stupa-nju na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP),načinima zaštite od prekomjernog uvoza u okviru SporazumaCEFA, porezu na dodatnu vrijednost (PDV), a nezaobilaznatema bile su i nedavne štete uzrokovane snježnim padavinamai načini na koji vlade i ministarstva treba da pomognu u nji-hovom prevazilaženju.

U proteklom periodu širom BiH evidentirane su brojne

štete na privrednim i poljoprivrednim dobrima zbog obil-nih snježnih padavina, dok su zbog vanrednog stanja broj-ne kompanije radile smanjenim kapacitetom. Sve ovo zaposljedicu je imalo pad proizvodnje i izvoza koji će se u ve-

INTERVJU >>> Nermina Ćemalović, članica Komisije za vanjsku trgovinu icarine Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH

likoj mjeri odraziti na poslovanje u februaru. Šta bi državneinstitucije trebale učiniti kako bi pomogle onima koji supretrpjeli štetu?“Vjerujem da su veće kompanije osigurane od ovakve vrste štete,dok manje zbog visoke cijene osiguranja to nisu. U rješavanjeovog problema trebala bi se uključiti entitetska ministarstva. Što

se tiče državnih institucija, u zavisnosti od procjene štete, Vijećeministara BiH, zajedno sa Ministarstvom za vanjsku trgovinu iekonomske odnose BiH i Ministarstvom sigurnosti BiH, trebajuodrediti način pomoći.’’

Izvještaj ministarstva

Pretpostavljam da ćete na Komisiji za vanjsku trgovinu i cari-ne Parlamentarne skupštine BiH analizirati stanje uzrokovano štetama u proteklom periodu. Koji će biti prijedloziKomisije prema Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskihodnosa, odnosno Vijeću ministara BiH?“Cijenim da će se na Komisiji za vanjsku trgovinu i carine Par-

lamentarne skupštine BiH analizirati štete uzrokovane obilnimsnježnim padavinama. ražit ćemo Izvještaj o procjeni šteteod Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH iprema njemu se očitovati.’’

Razgovarao: Almir Terzić

Institucije trebaju pomoći u saniranju posljedica nedavnih šteta

BiH ima veoma malo vremena da dođe do rješenja s obzirom kako ćе punopravno članstvo Republike Hrvatske uEvropskoj uniji otpočeti 1. jula 2013. godine, s tim da ćе primjena propisa i procedura početi od 1. januara 2013., anegativne posljedice će biti izražene ро bh. ekonomiju i kompanije koje se bave izvozom ako se ne ѕаčіnе i ne provedu

adekvatne mjere u oblasti trgovinskih odnosa između BiH i Hrvatske, odnosno EU • Mišljenja sam da je za BiH nepri -hvatljivo rješenje samo dva granična prijelaza (Gradiška i Metković) sa Hrvatskom za izvoz robe biljnog i životinjskog

porijekla, jer bi time domaći izvoznici bili izloženi znatno povećanim troškovima te pojedinačnim umanjenjemkonkurentnosti svojih proizvoda.




>>>

Moguće negativne posljedice

Nedavno ste na Komisiji za vanjsku trgovinu i carine, ali iPredstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH javnoupozorili na moguće negativne implikacije po bh. privredunakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju. Svi podaci i infor-macije ukazuju da se vlasti BiH nisu adekvatno pripremile zaovaj proces. Prijeti li nam kolaps privrede u BiH?

“Da, o ovom smo raspravljali na Komisiji za vanjsku trgovinu icarine, kao i na Parlamentu. Činjenica je da Hrvatska predsta-

vlja najznačajnijeg vanjskotrgovinskog partnera Bosne i Her-cegovine sa učešćem u ukupnom bh. izvozu od 14,98 % (2010.godina), te učešćem od 18,80 % u ukupnom bh. uvozu. Agroin-dustrijski sektor je posebno značajan u vanjskotrgovinskoj ra-zmjeni BiH sa Hrvatskom i učestvuje sa 16 % u ukupnom iz-

vozu BiH u ovu zemlju, dok uvoz agroindustrijskog sektora izHrvatske čini 29 % ukupnog uvoza iz Hrvatske.

Bosna Hercegovina ima veoma malo vremena da dođedo rješenja s obzirom kako ćе punopravno članstvo Republi-ke Hrvatske u Evropskoj uniji otpočeti 1. jula 2013. godine, stim da ćе primjena propisa i procedura početi od 1. januara2013. Negativne posljedice će biti izražene ро bh. ekonomiju ikompanije koje se bave izvozom ako se ne ѕаčіnе i ne proveduadekvatne mjere u oblasti trgovinskih odnosa između BiH i Hr-

vatske, odnosno EU. BiH neće moći izvoziti sve štо je do sadaizvozila, odnosno ostalo bi da je moguće plasirati na hrvatskotržište jedino sirovu kožu i ribu.

Kroz diskusiju sam upozorila da ulaskom Hrvatske u EUmožemo očekivati značajno smanjenje izvoza roba biljnog iživotinjskog porijekla u Hrvatsku ukoliko se hitno ne predu-zmu neophodne mjere i aktivnosti. u mislim na uspostavuadekvatne kontrole koja ćе u potpunosti odgovarati standardi-ma EU. U protivnom, nećemo više biti u mogućnosti izvoziti

proizvode kao štо su mlijeko, jaja, med i meso, gdje je vrijednostizvoza u 2010. godini iznosila preko 40 miliona eura. Proizvod-nja mlijeka i mliјеčnih proizvoda predstavlja jednu od riјеtkіhprehrambenih djelatnosti koja ostvaruje vanjskotrgovinskisucit. Ulaskom Hrvatske u EU naš izvoz će biti u potpunostiblokiran sve dok ne budemo imali akreditirane laboratorije te

priznate certikate o kvalitetu u okviru CEFA zemalja. Beztoga, nijedаn nаš proizvod od 1.1.2013. nеćе mоćі рrеćі grani-cu. ime bi bh. privreda mogla doživjeti potpuni kolaps.’’

Akcioni plan - prioritet

Šta vlasti BiH, prvenstveno novo Vijeće ministara, trebajuučiniti kako bi se u narednom periodu negativni efekti po

bh. privredu smanjili na najmanju moguću mjeru? Je li todonošenje akcionog plana kako je tražila i PS BiH?“Našu zemlju očekuju značajne posljedice pristupanja HrvatskeEU, posebno u oblastima imovinsko-pravnih odnosa, pogra-nične problematike, uključujući pitanje graničnih inspekcijskihslužbi, trgovine industrijskim i poljoprivrednim proizvodima,državljanstva i putnih isprava, rada, zapošljavanja, socijalne za-štite i penzija, saobraćaja te elektroenergetike.

U nadolazećem periodu potrebno je intenzivirati naporepredstavnika zakonodavne i izvršne vlasti u BiH kako bi se po-tencijalne negativne posljedice spriječile ili ublažile. S tim u vezi,potrebno je prioritetno realizirati Akcioni plan kojeg je usvojiloVijeće ministara BiH. amo gdje je nansijska intervencija ne-ophodna, kao što je slučaj s graničnim inspekcijskim službama,usklađivanjem zakonodavstva radi dosezanja standarda i uvjetaza izvoz industrijskih i poljoprivrednih proizvoda na tržište Hr-

vatske, koje postaje dio unutrašnjeg tržišta EU. BiH stoje na ra-spolaganju sredstva predpristupnih ondova EU u okviru Prve iDruge komponente IPA-e, što predstavnici nadležnih instituci-

ja trebaju imati u vidu prilikom programiranja predpristupnepomoći za 2012. i 2013. godinu. Želim naglasiti da u ovim pre-govorima BiH može i mora nastupati isključivo kao jedinstvensubjekt.’’

Bili ste jedan od inicijatora da se putem Državne komisije

za integrirano upravljanje granicom u Bruxellesu, odnosnokod Evropske komisije pokuša izdejstvovati proširenje brojagraničnih prijelaza sa Hrvatskom za izvoz poljoprivrednihproizvoda za još dva. U kojoj je to fazi? Postoji li mogućnostda se nešto učini po pitanju povećanja broja graničnih prijelaza?“Mišljenja sam da je za BiH neprihvatljivo rješenje samo dvagranična prijelaza (Gradiška i Metković) sa Hrvatskom za izvozrobe biljnog i životinjskog porijekla. ime bi domaći izvoznicibili izloženi znatno povećanim troškovima te pojedinačnimumanjenjem konkurentnosti svojih proizvoda. Istovremeno bise nadležne carinske i druge službe na samim prijelazima preop-teretile i onemogućile u obavljanju svoga posla na odgovarajući

način, što bi olakšalo ilegalnu trgovinu i uvoz proizvoda neod-govarajuće kvalitete te ugrozilo zdravlje stanovništva i potaklanelojalna konkurencija.

Posebno bih istakla apsurdnost izostavljanja svih željezničkihprijelaza iz prijedloga, iako željeznički prijevoz osigurava najvišinivo sigurnosti i kontrole transporta. Putem željezničkog prije-

voza u zemlje EU izvezeno je 16 % robe od ukupnog izvoza pro-izvoda životinjskog i biljnog porijekla.

Uz granični prijelaz Gradišku i Metković, granični prijelazIzačić i Orašje su neminovnost, kao i granični prijelaz Šamackoji predstavlja razvojnu potrebu zbog Koridora Vc.

Na posljednjem trilateralnom sastanku predstavnika Bo-sne i Hercegovine, Republike Hrvatske i Evropske komisije odr-

žanom 24.10.2011. godine u Bruxellesu donekle su uvažene ar-gumentacije VK-a BiH tako da je prijedlog bh. strane bio dase pored postojeća dva BIP-a zahtjeva i treći BIP na graničnomNermina Ćemalovič




>>>

prijelazu Izačić - Ličko Petrovo Selo i da pored ova tri BIP-aproizvodi koji podliježu tosanitarnom pregledu mogu biti ina drugim graničnim prijelazima. U tom smislu je zahtjev BiHda tosanitarna inspekcija bude sa obje strane i to za graničniprijelaz: jedan na sjevernoj granici (od Gradiške do granice saRepublikom Srbijom), jedan na potezu od Zvirića do Izačića(Kamensko ili Gorica) i jedan na graničnom prijelazu premaDubrovniku. Hrvatska strana je izrazila razumijevanje sa za-

htjevom bh. delegacije i izrazila spremnost za razgovore o svimpitanjima, a samim tim i graničnim prijelazima sa tosanitar-nom inspekcijom.’’

Granični prijelazi

Naglasili ste da bi zadržavanje samo dva referentna graničnaprijelaza (Gradiška - Stara Gradiška i Bijača - Metković) zaizvoz poljoprivrednih proizvoda iz BiH u Hrvatsku, odnosnoEU imalo strašne posljedice po pitanju kompanija koje se baveizvozom. Koliko bi takvo stanje utjecalo na nekonkurentnostbh. proizvoda, s obzirom da bi se troškovi transporta robeenormno uvećali?“Ukoliko se reducira broj BIP-ova (graničnih prijelaza zaproizvode biljnog i životinjskog porijekla), neminovno bi seu početku povećala cijena prijevoza zbog povećanja dužnerelacije prijevoza. Međutim, zbog značajnog učešća troškovatransporta u cijeni proizvoda, takvi proizvodi ne bi više bilicijenom konkurentni na evropskom tržištu, što bi dovelo do ga-šenja proizvodnje u Bosni i Hercegovini.

Na povećanje troškova transporta neće samo utjecati pove-ćanje dužine relacije nego i povećanje vremena potrebnog zaobavljanje prijevoza i vremena zadržavanja na graničnom pri-

jelazu, označenom kao BIP ili na graničnim prijelazima za robebiljnog porijekla, zbog preusmjeravanja tokova sa više na samo

nekoliko graničnih prijelaza i stvaranja zapušenja. Sigurna samda će se Vijeće ministara BiH u novom sazivu aktivnije uključitiu rješavanje ovih problema.’’

Do 1. januara 2013., odnosno šest mjeseci prije zvaničnog ulaska Republike Hrvatske u EU, vlasti BiH trebale bi svojegranične prijelaze prilagoditi Šengen sistemu. Možemo li bitizadovoljni trenutnim aktivnostima na tom pitanju? Nedavnoste na Komisiji razmatrali informaciju o stanju - tehničkoji materijalnoj opremljenosti graničnih prijelaza. Kakve suocjene?“Na Komisiji za vanjsku trgovinu i carine smo razmatrali in-ormaciju o tehničkoj i materijalnoj opremljenosti graničnih

prijelaza. Ocjene su poražavajuće. Veliki broj ih je devastiran,inrastrukturno neopremljen. akva su i dva planirana BIP-aGradiška i Metković. Ministarstvo komunikacija i prometa iUprava za indirektno oporezivanje zaduženi su za intenzivi-ranje priprema za izgradnju i potpuno opremanje ova dva gra-nična prijelaza kako bi bili operativni do 1. jula 2013. godine.aj period je doista kratak, ali se nadam da će se ispoštovati do-govoreni rokovi.’’

Zaštita domaće proizvodnje

Preostalo je da još da se provede presuda Evropskog suda zaljudska prava u Strasbourgu kako bi Sporazum o stabiliza-

ciji i pridruživanju stupio na snagu. Koliko je važno da čimprije dobijemo važeći SSP sa EU i šta će nam on konkretnodonijeti?

“Činjenica je da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, iako je potpisan prije tri godine, još nije stupio na snagu zbog neiz- vršavanja dijela obaveza u koje spada i presuda Evropskog sudaza ljudska prava. Nakon 1. jula 2013. godine vanjskotrgovinskiodnosi bit će regulirani trgovinskim dijelom Sporazuma o stabi-lizaciji i pridruživanju između BiH i EU, čije odredbe omogu-ćavaju zadržavanje određenog nivoa carinske zaštite za pojedinestrateške proizvode. Broj ovih proizvoda nije veliki, ali u pojedi-

nim slučajevima je nivo carinskog opterećenja dovoljan da nji-hov daljnji uvoz učini znatno nepovoljnijim i nekonkurentnim.Nasuprot tome, asimetričan karakter carinskih olakšica EU zaproizvode porijeklom iz BiH osigurava zadržavanje preerenci-

jalnog tretmana naših proizvoda na tržištu Hrvatske, kao dijelu jedinstvenog tržišta EU.

Dakle, promjena vanjskotrgovinskog režima sa Hrvatskomza većinu proizvoda neće donijeti uočljive promjene, ali u onimoblastima gdje su razlike veće sasvim sigurno će doprinijeti sma-njenju uvoza, a najvjerovatnije i povećanju proizvodnje, izvoza itržišnog učešća domaćih proizvođača. Očekivano je i povećanjebudžetskih prihoda, kao i vrijednosti direktnih stranih ulaganjai zaposlenosti, ovisno o obimu iskorištenosti ukazanih prilika.’’

BiH je kao članica Sporazuma o zoni slobodne trgovine(CEFTA) imala mogućnost da do sada koristi mjere kojimće spriječiti prekomjeran uvoz, ali se to nikada nije desilo.Gdje je, odnosno za koje robe i proizvode prema Vašoj ocjenipotrebno uvesti zaštitne mjere kako bi se smanjio prekomje-ran uvoz u BiH?“Naši izvoznici nailaze na brojne netarine barijere – tehničke iadministrativne- koje onemogućavaju naš izvoz, ali one s ko-

jima se suočavaju u Evropskoj uniji su i najrazumljivije, jer re-alno sistem inrastrukture kvaliteta u našoj zemlji još uvijek nijepotpuno usklađen s onim u EU. Mnoge proizvode već odavno

uspješno izvozimo u Evropsku uniju i njihov kvalitet je neupi-tno potvrđen, ali za najveći dio naših prehrambenih proizvo-da, posebno životinjskog porijekla, potrebno je mnogo radanadležnih institucija na izgradnji jedinstvenog i unkcionalnogsistema i složenog dokazivanja i provjera da bi Evropska unijaprihvatila ovaj naš sistem pouzdanim i sigurnim, odnosno pot-puno usklađenim s njihovim zahtjevima. Do sada smo uspješnozadovoljili sve kriterije za izvoz ribe, a u procesu smo ispunja-

vanja uvjeta za izvoz meda, jaja i pilećeg mesa i prerađevina,dok će za izvoz većine ostalih proizvoda životinjskog porijeklatrebati više vremena.

Nažalost, naši proizvođači nisu ravnopravni ni na domaćemtržištu, jer naš sistem u bolji položaj stavlja uvoznike i stranu

robu, uz poguban utjecaj stranih trgovačkih lanaca. Nakon više-godišnjeg kašnjenja, uočljivi su pozitivni pomaci u djelovanjunekih naših institucija, ali sistemska podrška još uvijek nije do-

voljna, a raznovrsni poticaji privredi koji se mjere stotinamamiliona pa i milijardama KM u susjednim zemljama, u našimuvjetima se svode na simbolične iznose.

reba postojati saradnja i spremnost Ministarstva vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa BiH sa Vanjskotrgovinskom ko-morom BiH za kreiranje rješenja kojima će se konkretnim mje-rama i aktivnostima, koje moraju biti sistemske, pomoći privre-di i zaštititi domaća proizvodnja u što većem obimu i učiniti jekonkurentnom na tržištu.’’




U januaru 2012. godine ostvaren je izvoz iz Bosne i Her-cegovine u vrijednosti od 580.218.917 KM, što je za49.878.627 KM, odnosno 7,92 % manje u odnosu na

isti mjesec prošle godine. U istom periodu, vrijednost uvoza iz-nosila je 950.136.248 KM, što je za 11.184.008 KM, odnosno1,19 % više u odnosu na januar 2011. godine. Ovako nepovolj-ne promjene rezultirale su smanjenjem nivoa pokrivenostiuvoza izvozom za 9 % te je u ovom periodu iznosio 61,1 %.Vanjskotrgovinski decit je povećan za čak 19,77 % i iznosio je369.917.331 KM, što je za 61.062.635 KM više nego u januaruprethodne godine.

U odnosu na decembar 2011. godine, u januaru je vrije-dnost i izvoza i uvoza znatno umanjena, što je ukupan obim

vanjskotrgovinske razmjene umanjilo za skoro pola milijardeKM. Iako takve promjene ukazuju na znatno slabljenje ukupnihekonomskih aktivnosti domaće privrede, ostvarena su i nekapoboljšanja. Smanjenje vrijednosti izvoza za 12,38 %, uz mnogo

veće smanjenje vrijednosti uvoza za čak 29,14 %, rezultiralo jepovećanjem nivoa pokrivenosti uvoza izvozom za čak 23,65 %

i skoro “prepolovljenim’’ vanjskotrgovinskim decitom, odno-sno njegovim umanjenjem za 45,49 %. Slične sezonske oscilacije dešavale su se i u prethodnom periodu, jer je nivo uvoza udecembru obično natprosječan, a u januaru ispodprosječan, teuočena poboljšanja ne smiju stvarati iluziju novog pozitivnogtrenda. ek bi kontinuirano zadržavanje nižeg nivoa uvoza, uzpostupni “oporavak’’ nivoa izvoza dalo osnova za realan opti-mizam te vrste.

Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri

Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri Bosne i Hercegovine u januaru 2012. godine ostale su pojedine članice CEFA 2006

(prije svega, susjedne zemlje) i Evropske unije. Prema grupa-ma zemalja, naš najznačajniji vanjskotrgovinski partner je, sveuvjerljivije, Evropska unija (65,42 % izvoza i 46,26 % uvoza),dok se pojedinačno kao vodeća tržišta izdvajaju Njemačka (20,09

ANALIZA >>> Analiza vanjskotrgovinske razmjene BiH u januaru 2012.

Iako se smanjenje izvoza odnosi na svega nekoliko grupa proizvoda i može biti djelomično ili potpunonadomješteno u narednom periodu, ovakvo je pogoršanje veoma zabrinjavajuće i ukazuje na osjetljivost naše vanjskotrgovinske razmjene i punu ovisnost o poslovanju malog broja vodećih izvoznika.

Piše: Igor Gavran% izvoza i 8,94 % uvoza), Hrvatska (12,49 % izvoza i 17,65 %uvoza), Italija (12,80 % izvoza i 7,14 % uvoza), Slovenija (8,69 %izvoza i 9,05 % uvoza) i Srbija (7,07 % izvoza i 8,81 % uvoza).

Najveći procentualni porast izvoza sa značajnim partnerimau istom periodu ostvaren je na tržištima Rumunije (100,52 %),Francuske (55,70 %), Slovačke (54,34 %), urske (33,91 %),Holandije (33,23 %), Mađarske (32,33 %) i Njemačke (20,23 %),a uvoza u trgovini sa Švicarskom (40,74 %), Rusijom (33,08 %)i Slovenijom (20,35 %).

Pokrivenost uvoza izvozom u vanjskotrgovinskoj razmjeni spojedinim vodećim partnerima je povećana, pa smo u januaruostvarili sucit s UNMIK/Kosovom (812,40 %), Crnom Gorom(796,96 %), Rumunijom (155,58 %), Njemačkom (137,34 %),Italijom (109,52 %), Makedonijom (107,70 %) i nekim manjeznačajnim partnerima (Francuska, Slovačka, Albanija, Litvani-

ja, Španija, Bugarska i dr.).Respektabilan nivo pokrivenosti ostvaren je s urskom

(82,25 %), Holandijom (81,57 %), Austrijom (68,42 %) i jošnekim državama. Ukupna pokrivenost uvoza izvozom s Evrop-skom unijom dostigla je rekordnih 86,37 %, a sa CEFA 2006bila je 56,84 %. Najniži je ostvaren u trgovini s tzv. ostalim zem-ljama, s kojima nemamo preerencijalnu trgovinu.

Drastično smanjen izvoz električne energije

U strukturi vanjskotrgovinske razmjene ostvarene u januaru2012. godine, analiziranoj prema sektorima privrede, uočljivi supogoršanje i/ili stagnacija izvoza u većini sektora, uz smanjenjeili blaže povećanje uvoza. Izvoz je najviše povećan u sektorima“Mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi i dr.’’ (29,51 %) i“Koža, krzno, tekstil i proizvodi’’ (13,73 %), a smanjen je u sek-

Zabrinjavajući trend

smanjenja izvoza

Vanjskotrgovinska razmjena BiH u brojkama

• 950.136.248 KM vrijednost bh. uvoza u januaru 2012.

• 580.218.917 KM vrijednost bh. izvoza u januaru 2012.• 369.917.331 KM vanjskotrgovinski decit BiH u januaru 2012.




>>>

toru “Mineralna goriva…’’ (68,63 %) i “Kamen, kreč, cement,beton...’’ (7,29 %). Uvoz je najviše povećan u sektorima “Kamen,kreč, cement, beton...’’ (14,96 %) i “Mašine, aparati, mehaničkiuređaji, kotlovi i dr.’’ (8,17 %), a neznatno smanjen u većini os-talih sektora.

Najveći izvoz ostvaren je u sektorima “Rude, metali iproizvodi…’’ (167.029.141 KM) i “Drvo, papir i namještaj’’(104.786.570 KM), a uvoz u sektorima “Mineralna goriva…’’

(245.344.399 KM) i “Agroindustrijski sektor’’ (171.356.537KM). Pozitivan nivo pokrivenosti uvoza izvozom ostvaren jesamo u sektorima “Drvo, papir i namještaj’’ (259,60 %), “Rude,metali i proizvodi…’’ (196,76 %) i “Koža, krzno, tekstil i proiz-

vodi…’’ (104,57 %), dok je u ostalim sektorima bio negativani kretao se od 56,55 % u sektoru “Mašine, aparati, mehaničkiuređaji, kotlovi i dr.’’ do minimalnih 15,23 % u sektoru “Mine-ralna goriva…’’.

Najveće promjene u odnosu na isti mjesec prethodne godi-ne dogodile su se u trgovini električnom energijom gdje je izvozdrastično smanjen, za čak 84,80 %, a uvoz povećan za 36,59 %,kao i koksa, čiji izvoz je skoro potpuno zaustavljen, odnosnobio je 40 puta manji nego u januaru 2011. godine. Uvoz nae,

nanih derivata i prirodnog plina količinski je manji, ali je vrijednost znatno viša zbog kontinuiranih poskupljenja.

Vrijednost uvezenih rabljenih automobila više je nego udvo-stručena, dok je skoro prepolovljena vrijednost izvoza otpadakai lomljevine od željeza ili čelika. Nerealno povoljnijim rezulta-tima metalnog sektora doprinio je i izvoz proizvoda iz grupeostalih civilnih letjelica, što je izuzetak koji nije rezultat proiz-

vodnje niti svjedoči o stanju u privredi.

U podacima o uvozu šećera i pšenice jasno se uočava znatnosmanjenje vrijednosti po kilogramu robe, što daje realan os-nov za srazmjerno smanjenje cijena ovih proizvoda i njihovihprerađevina na domaćem tržištu, kao i konkurentniji plasmanu izvozu.

Ostvareni rezultati vanjskotrgovinske razmjene Bosne iHercegovine u januaru 2012. godine ne daju povoda optimi-zmu, a teške vremenske nepogode koje su uslijedile u nare-dnom mjesecu i izvjesno dodatno pogoršale obim i strukturu

vanjske trgovine onemogućile su neophodna poboljšanja. Ipak,eventualni oporavak u martu i narednim proljetnim mjesecimamogao bi preusmjeriti kretanja u pozitivnom smjeru i ublažitiili anulirati ranije loše rezultate.

Struktura vanjskotrgovinske razmjene

Vodeća izvozna tržišta (KM) Vodeća uvozna tržišta (KM)




Povrća, korijenja i krtola za jelo iz BiH je izvezeno u količiniod 18.480.486,60 kg u vrijednosti od 27.665.204,03 KM.Vodeće zemlje izvoza bile su Hrvatska, Slovenija i Srbija.

Najviše su se izvozili krompir, paradajz, krastavci i slatka pa-prika.

Voće za jelo, kore agruma ili dinja i lubenica izvezeno je uku-pno 7.141.428,12 kg u vrijednosti od 14.279.723,03 KM. Vodećezemlje izvoza bile su Srbija, Ruska Federacija i Austrija.

Ribe i ribljih prerađevina izvezeno je u količini od 3.405.731,81kg i vrijednosti 18.974.622,38 KM, što je za 5 % manje u odnosu

na prošlu godinu, dok je uvezeno 6.545.935,90 kg u vrijednostiod 21.789.301,57 KM, što uvoz čini jednakim prethodnoj godini.Vodeće zemlje izvoza bile su Srbija, Hrvatska, Italija, a uvoza Hr-

vatska, Španija i Mađarska.

ANALIZA >>> Vanjskotrgovinska razmjena u oblasti prehrambeneindustrije u 2011. godini

Kao i prethodnih godina, Bosna i Hercegovina bilježi defcit u vanjskotrgovinskoj razmjeni prehrambenih proizvoda. Opala je vrijednost izvoza ribe, ljekovitog bilja i šumskih plodova. Istovremeno, ostvaren je rast izvoza bezalkoholnih pića, vode i duhana.

Piše: Tijana SlagaloRaste izvoz vode i bezalkoholnih pića

Bezalkoholna pića i vode bilježe znatan porast u izvozu od 37 %,dok je uvoz manji za 2 %. Ukupan izvoz iznosio je 50.213.785,50kg u vrijednosti od 22.998.838,62 KM. U strukturi izvoza na pr-

vom mjestu nalaze se voda, uključujući i mineralnu sa dodatkomšećera, sa 32.370.547,05 kg u vrijednosti 19.646.046,54 KM i vodabez dodatka šećera. Izvoz voćnih sokova bilježi povećanje od 28 %u odnosu na 2010. godinu. Ukupan uvoz vode i bezalkoholnihpića iznosio je 150.393.768,47 kg vrijednosti 128.565.816,20 KM.Najviše je uvezno vode, uključujući i mineralnu sa dodatkomšećera. Vodeće zemlje izvoza su Hrvatska, Njemačka i Srbija, auvoza Hrvatska, Srbija i Slovenija.

Izvoz piva je u 2011. godini opao za 8 %, dok je uvoz povećanza 4 % u donosu na 2010. godinu. Izvezeno je 7.102.487,00 kg

vrijednosti 4.511.921,00 KM, a uvezeno čak 137.843.505,00 kg vrijednosti 136.016.128,00 KM. U strukturi izvoza na prvommjestu nalazi se pivo u bocama sa 6.516.758,60 kg vrijednosti4.147.449,74 KM, zatim pivo u ambalaži do 10 litara i pivo u

Voda najtraženiji bh.

izvozni proizvod




>>>

ambalaži preko 10 litara. Vodeće zemlje izvoza su Srbija, Hrvat-ska i Slovenija, a uvoza Srbija, Hrvatska i Slovenija.

Domaći prerađivači kae ohrabreni uvozom sirove kae

Vanjskotrgovinska razmjena u oblasti kae već duži period poka-zuje povećanje uvoza sirove kae, što je pozitivan pokazatelj zadomaće prerađivače ove sirovine. U 2011. godini uvoz sirove kae

je povećan za 21 %. Ukupan izvoz kae je iznosio 937.578,31 kg

vrijednosti 7.041.408,21 KM, a uvoz 20.445.458,00 kg vrijedno-sti 101.258.229 KM. Najviše kae izvezeno je u Sloveniju, SAD iŠvedsku, a uvezeno iz Italije, Hrvatske i Slovenije.

Izvoz ljekovitog bilja i šumskih plodova bilježi blagi pad- izvezeno je 2.494.911,00 kg vrijednosti 22.120.580,00 KM.Međutim, izvoz eteričnih ulja je povećan za 82 %, kao i konzervi-ranih gljiva za 42 %.

Duhan i duhanske prerađevine prema vanjskotrgovinskoj ra-zmjeni bilježe povećan izvoz od 15 %. Izvoz je iznosio 2.234.572,45kg vrijednosti 18.673.767,32 KM, a uvoz 10.074.520,96 kg vrijed-nosti 134.522.264,47 KM. U strukturi izvoza prvo mjesto zauzi-maju cigare, cigarilosi i cigarete od duhana ili zamjena duhana.Vodeće zemlje izvoza bile su Hrvatska, Srbija i Crna Gora, a ze-

mlje uvoza Hrvatska, Rumunija, Srbija i Makedonija.




Ekonomska kriza i nestabilnost u eurozoni uzrokovalisu znatne promjene na tržištu. Dok je tržište štampe uzapadnim zemljama u azi stagnacije, tržište štampe u

zemljama u razvoju i azijska tržišta rastu velikom brzinom. Ubudućnosti se očekuje pad potražnje novina, stagnacija maga-zina i knjiga i povećana potražnja za ambalažom, plakatima,katalozima i posterima. Usprkos složenim uvjetima i regionalnimrazličitostima, stapanje štamparskih i elektronskih medija, unk-cionalna štampa i pametne tehnologije u sigurnosnoj štampi i

štampi ambalaže otvaraju nove perspektive za stjecanje protau gračkoj industriji. Gračka industrija Bosne i Hercegovinetreba da shvati da se nalazi u novim tržišnim uvjetima i da jeneophodno da unaprijedi i modernizira svoje poslovanje.

Bh. štamparije ubuduće bi morale imati plan poslovanja,marketinga i prodaje, raditi na usavršavanju kvaliteta proizvoda,poštovanju rokova isporuke, stručnoj edukaciji i specijalizacijiuposlenih, sarađivati sa ostalim komunikacijskim medijima,umrežavati se putem Facebooka, witera i raznih blogova.Štamparije bi, također, morale više raditi na pružanju usluga sadodatnom vrijednosti, a manje gledati na količinu odštampanogmaterijala. akođer, morale bi posjedovati unkcionalne webstranice koje će postati redovno sredstvo komunikacije u po-nudi, te educirati klijente kakve će im pripremne materijale do-stavljati kako bi i priprema štampe ostvarivala prot u ukupnojcijeni štampanog materijala.

Na Skupštini je istaknuta mogućnost proizvodnje električneenergije izradom solarnih panela u štamparijama sito i eksoštampe, s tim što na tom planu treba još urediti zakonsku re-

gulativu, jer bi se u suprotnom tako proizvedena energija mo-gla samo izvoziti. Opća je konstatacija da štamparije moraju pri-hvatiti novu ulogu u komunikacijskim procesima i prilagoditise novim promjenama. U protivnom, izvoz će im biti otežan.

TEMA >>> Održana IV sjednica Skupštine Asocijacije grafčke ipapirne industrije Bosne i Hercegovine

Piše: Selma Bašagić

Na sastanku Skupštine Asocijacije grafčke i papirne industrije Bosne i Hercegovine razmatrana je Inormacija oostvarenom izvozu i uvozu grafčke i papirne industrije BiH. Ujedno je prezentiran i materijal ‘’Stanje i perspektivegrafčke industrije sa posebnim osvrtom na pravce razvoja grafčke industrije Bosne i Hercegovine’’. Uočeno je dase čine veliki napori da što više proizvoda iz oblasti papirne i grafčke industrije bude izvozno orijentirano, mada je to, posebno za grafčku industriju, veoma teško. Stoga je neophodno izvršiti njenu modernizaciju.

Neophodna modernizacija

grafčke i papirne industrije




Najznačajnija izvozna tržišta za knjige i brošure:

- Slovenija- Hrvatska- Srbija- Crna Gora- SAD

Najznačajnija tržišta za izvoz novina i časopisa:

- Srbija- Crna Gora- Hrvatska- Njemačka

>>>

Značajan izvoz knjiga i brošura

U prethodnoj godini, izvoz gračke i papirne industrije jeiznosio 224.055.422 KM ili 12 % više nego u 2010. godini, dok

je izvoz proizvoda gračke industrije iznosio 11.312.172 KM ili1,7 % više nego 2010. godine.

Izvoz papirne industrije je iznosio 212.743.251 KM ili 12,6% više nego 2010., dok je izvoz proizvoda gračke industrijeiznosio 11.312.172 KM ili 1,7 % više nego 2010. godine.

U okviru strukture izvoza gračkih proizvoda najviše su seizvozile štampane knjige, brošure, leci i slični štampani materijal,novine, časopisi i ostale štampane publikacije. Slovenija, Hr-

vatska, Srbija, Crna Gora i SAD su bila najznačajnija izvoznatržišta za knjige i brošure, dok su najznačajnija za izvoz novina i

časopisa bila tržišta Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Njemačke.

U okviru izvoza papira najviše su se izvozili: kra papir i kar-

ton, toaletni papir, kutije, vreće i vrećice, ostali nepremazni papiri valoviti karton. Kra papir se najviše izvozio u Italiju, ursku,Austriju, Egipat, Srbiju, Hrvatsku, Kuvajt, Kanadu, Francusku,Njemačku i Alžir, toaletni papir u Slovačku, Hrvatsku, Srbiju,Francusku, Sloveniju, Makedoniju i Crnu Goru, dok su se kutijei spremnici za pakovanje najviše izvozili u Veliku Britaniju,Hrvatsku, Srbiju i Sloveniju.

Što se tiče uvoza gračke i papirne industrije, on je u 2011.godini iznosio 355.969.750 KM ili 6,9 % više nego 2010.

Uvoz papirne industrije iznosio je 288.065.891 KM ili 6.1 % više nego 2010. godine, dok je uvoz gračkih proizvoda iznosio67.903.859 KM ili 10.7 % više nego 2010. godine.

Papir se najviše uvozio iz Srbije, Italije, Hrvatske, Slovenije,

Austrije, Njemačke, urske, Poljske,Velike Britanije i Mađarske.Grački proizvodi su se najviše uvozili iz Hrvatske, Srbije, Nje-mačke, Češke, Velike Britanije, Švicarske i Slovenije.

Učešće izvoza u uvozu papirne i gračke industrije je u2011. iznosilo 62,9 %, dok je taj udio u 2010. iznosio 60 %,što potvrđuje pozitivne tendencije u ostvarenim izvoznim re-zultatima.

Ova povoljna tendencija rezultat je povećanog izvoza pre-težno proizvoda papirne industrije. U 2011. godini učešće iz-

voza u uvozu gračke industrije bilo je 17 %, dok je taj odnos u2010. godini iznosio 18 %.




Uputstvom o izmjeni i dopuni Uputstva o primjeniZakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine(“Službeni glasnik BiH’’ broj 24/09 - u daljnjem tekstu:

Uputstvo) je određeno da prilikom obračuna cijena ponuda usvrhu poređenja ponuda ugovorni organ može umanjiti cijenedomaćih ponuda za preerencijalni aktor ne veći od:

15 % za ugovore koji se dodjeljuju u 2005. i 2006. godini,10 % za ugovore koji se dodjeljuju od 2007. do 2012. godine,5 % za ugovore koji se dodjeljuju u 2013. i 2014. godini.

Nadalje, Uputstvom je određeno da Vijeće ministara Bosne i

Hercegovine može denirati politiku, pojedinosti i druge uvjeteza primjenu preerencijalnog tretmana domaćeg, a naročito sek-tore u kojima bi primjena preerencijalnog tretmana domaćegbila obavezna ili preporučena.

TEMA >>> Javne nabavke

Obavezno korištenje preerencijalnogtretmana domaćeg

Na osnovu naprijed navedenog, Vijeće ministara je donijeloOdluku o obaveznom korištenju preerencijalnog tretmana do-maćeg u postupku javnih nabavki (“Službeni glasnik BiH” broj03/05 i 29/09) u kojoj član 1. propisuje obaveznu primjenu pre-erencijalnog tretmana domaćeg u postupku javnih nabavki usvim sektorima, u cilju obnove i zaštite razvoja privrede Bosnei Hercegovine. Odredbom člana 3. navedene Odluke propisa-no je da je ugovorni organ dužan prilikom računanja cijenaponuda, u svrhu poređenja ponuda, umanjiti cijene domaćihponuda za preerencijalni aktor, u visini od 10 % za ugovorekoji se dodjeljuju od 2007. do 2012. godine. akođer, i u 2012.godini se primjenjuje preerencijalni tretman domaćeg sa pree-rencijalnim aktorom u visini od 10 %.

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine propisujeda preerencijalni tretman domaćega može biti primijenjensamo u mjeri u kojoj to dopuste podzakonski akti. Uputstvoutvrđuje da će se preerencijalni tretman domaćeg primijeniti na

Piše: Tanja Zubović

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine dopušta preerencijalni tretman, ali ga dalje ne propisuje već ga uređuje podzakonskim aktima. Preerencijalni tretman domaćeg je izuzetak od načela jednakog tretmana,odnosno zabrane diskriminacije s obzirom na porijeklo, što direktive Evropske unije ne dopuštaju za članice Ev-ropske unije. U ovom pogledu Zakon nije usklađen s direktivama, ali su razlozi razumljivi. U teškom periodu tranzicije, privredi Bosne i Hercegovine, odnosno domaćim proizvođačima se morala osigurati zaštita u odnosu na proizvođače iz razvijenih zemalja. Morao se osigurati podsticaj domaćoj privredi.

Preerencijalni tretman domaćeg




>>>

domaće ponude koje podnose pravna ili zička lica sa sjedištemu BiH, odnosno ponuđači locirani u Bosni i Hercegovini čije surme osnovane u skladu sa zakonima u Bosni i Hercegovini ikod kojih:

• u slučaju ugovora o nabavkama roba, najmanje 50 % ukupne vrijednosti od ponuđenih roba ima porijeklo iz BiH,

• u slučaju ugovora o uslugama, najmanje 50 % radne snage za

izvršenje ugovora su rezidenti iz BiH,• u slučaju ugovora o nabavci radova, najmanje 50 % ukupne vrijednosti roba koje se ugrađuju imaju porijeklo iz BiH inajmanje 50 % radne snage za izvršenje ugovora su rezidentiiz BiH.

Prееrеnciјаlni аktоr dоmаćеg sе mоžе primјеniti i zаugоvоrе о nаbаvkаmа uslugа ili izvоđеnjе rаdоvа. Prilikоm оbrа-čunа ciјеnе pоnudа, u svrhu pоrеđеnjа pоnudа, ugоvоrni оrgаnćе umаnjiti ciјеnе pоnudа pоnuđаčа kојi nisu iz BiH zа 5 %, i tоukоlikо nајmаnjе 50 % rаdnе snаgе za izvršеnjе ugоvоrа su rеzi-dеnti iz BiH.

Svаkо kоrištеnjе prееrеnciјаlnоg trеtmаnа dоmаćеg u sklа-du sа оvim člаnоm mоrа biti nаvеdеnо, а njеgоvа primјеnа dе-tаlјnо оbјаšnjеnа u tеndеrskој dоkumеntаciјi.

Ko ima pravo na preerencijalni tretman?

Prema tome, pravo na preerencijalni tretman domaćeg imajuisključivo domaće ponude koje ispunjavaju naprijed navedeneuvjete u pogledu porijekla robe i/ili radne snage. U protivnom,ni domaće ponude nemaju pravo na preerencijalni tretman.

S druge strane, ponuđači koji nisu iz Bosne i Hercegovine,odnosno ponuđači koji nisu osnovani u skladu sa zakonima uBosni i Hercegovini, kod javne nabavke roba nemaju pravo na

preerencijalni tretman bez obzira na porijeklo robe.akođer, Uputstvom je denirano da se preerencijalni tret-man domaćeg može primjenjivati do maja 2010. godine, kada ćeprestati primjena preerencijalnog aktora za zemlje potpisniceAneksa I Sporazuma o izmjeni i pristupanju centralnoevrop-skom sporazumu o slobodnoj trgovini - Konsolidirana verzijacentralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFA2006) (“Službeni glasnik BiH’’ - Međunarodni ugovori, broj9/07). Zemlje potpisnice CEFA-e su: Republika Albanija, Bo-sna i Hercegovina, Republika Bugarska, Republika Hrvatska,Republika Makedonija, Republika Moldavija, Republika CrnaGora, Republika Srbija, Republika Rumunija, Misija privremeneuprave Ujedinjenih naroda na Kosovu u ime Kosova, u skladu

sa Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.Dakle, ukoliko u postupku javne nabavke roba učestvujusamo ponuđači iz Bosne i Hercegovine tada se primjenjuje pre-erencijalni tretman domaćeg na one ponude kod kojih najma-nje 50 % ukupne vrijednosti od ponuđenih roba imaju porijekloiz Bosne i Hercegovine.

S druge strane, ukoliko u postupku javne nabavke učestvujuponuđači iz Bosne i Hercegovine i ponuđači iz zemalja potpi-snica CEFA-e, tada u potpunosti prestaje primjena preeren-cijalnog aktora, odnosno ugovorni organ neće ni primijenitipreerencijalni tretman domaćeg.

Таkоđеr, аkо su u prеdmеtnоm pоstupku јаvnе nаbаvkе dо-stаvlјеnе sаmо pоnudе iz zеmаlја CEFА-е i pоnudе iz dru-

gih zеmаlја, а niје dоstаvlјеnа niјеdnа pоnudа iz BiH, pоnudеpоnuđаčа iz zеmаlја pоtpisnicа CEFА-е nеćе sе umаnjivаti zаprееrеnciјаlni аktоr u оdnоsu nа pоnudе iz drugih zеmаlја, iz

rаzlоgа štо је člаnоm 1. Uputstvа prоpisаnо dа је cilј primјеnеprееrеnciјаlnоg trеtmаnа dоmаćеg zаštitа rаzvоја i оbnоvеprivrеdе Bоsnе i Hеrcеgоvinе u pеriоdu trаnziciје i stupаnjа nаsnаgu Spоrаzumа о stаbilizаciјi i pridruživаnju, iz čеgа prоzilаzidа је primјеnа prееrеnciјаlnоg trеtmаnа mоgućа sаmо zа pо-nuđаčе iz BiH.

Ukоlikо u pоstupku јаvnе nаbаvkе pоrеd pоnuđаčа iz BiHi zеmаlја pоtpisnicа CEFА-е učеstvuјu i pоnuđаči iz drugih

zеmаlја kоје nisu pоtpisnicе оvоg Spоrаzumа, ugоvоrni оrgаnprimјеnjuје prееrеnciјаlni trеtmаn dоmаćеg nа pоnuđаčе izBiH sаmо u оdnоsu nа pоnuđаčе iz drugih zеmаlја, а nе pri-mјеnjuје prееrеnciјаlni trеtmаn dоmаćеg u оdnоsu nа zеmlјеpоtpisnicе CEFА-е.

Nаimе, prаvо nа prееrеnciјаlni trеtmаn dоmаćеg је pri-mјеnjivо sаmо nа pоnuđаčе iz BiH, i tо u оdnоsu nа pоnuđаčеiz drugih zеmаlја, s tim dа sе оvо prаvо nе mоžе primјеnjivаtinа pоnuđаčе iz BiH оd 1.5.2010. gоdinе u оdnоsu nа zеmlјеpоtpisnicе CEFА-е.

Preerencijalni tretman ne znači prolaz na tenderu

Važno je naglasiti da se primjena preerencijalnog tretmanadomaćeg koristi samo za potrebe poređenja ponuda, a da seugovor zaključuje na stvarnu cijenu iz najprihvatljivije ponude.U situacijama kada neko od domaćih ponuđača ne dostavidokaz da uživa preerencijalni tretman, ugovorni organ ga nećepo tom osnovu diskvalikovati, već će njegovu ponuda tretiratiisključivo po ponuđenoj cijeni.

Nadalje, članom 2. stav (15) Zakona određeno je da pojmo- vi “dobavljač’’, “pružalac usluga’’ i “izvođač radova’’ podrazumi- jevaju svakog privrednog subjekta, koji može biti zičko ili pravno lice ili grupa takvih lica koja na tržištu nudi robe, usluge iliradove.

Sa aspekta grupe ponuđača, pravo na preerencijalni aktor,u skladu sa Uputstvom, ima grupa ponuđača kod koje su svičlanovi ponuđača locirani u Bosni i Hercegovini i čije su rmeosnovane u skladu sa zakonima u Bosni i Hercegovini.

Prema tome, grupa ponuđača koja se u konkretnom slučajusastoji od ponuđača iz Bosne i Hercegovine i ponuđača iz Srbije(zemlje potpisnice CEFA-e) nema tretman domaće ponude ishodno tome takva grupa ponuđača nema pravo na preerenci-

jalni tretman domaćeg.Ipak, ukoliko u postupku javne nabavke učestvuje ponuđač/

ponuđači iz Bosne i Hercegovine i grupa ponuđača koju čineponuđač iz BiH i ponuđač iz zemlje potpisnice CEFA-e, pree-rencijalni tretman se ipak neće primjenjivati jer se u tom slučaju

radi o grupi ponuđača koja, s obzirom da se ne radi o domaćojponudi, ima status ponuđača iz zemalja potpisnice CEFA-e.U ovom kontekstu, porijeklo robe i radne snage igra nevažnuulogu jer se preerencijalni tretman ne primjenjuje na osnovuodredbe člana 20. stav (1) tačka c) Uputstva. Samo u slučajukada bi “mješovita’’ grupa ponuđača, tj. grupa koju ne čine samoponuđači iz Bosne i Hercegovine, osnovala novo pravno lice uskladu sa Zakonima u Bosni i Hercegovini i čije bi sjedište bilou Bosni i Hercegovini, tada bi kao i svi domaći ponuđači imalipravo na preerencijalni aktor. Međutim, kako je navedeno učlanu 21. stav (9), Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercego-

vine ne postavlja takav uvjet.




Uebruaru je Sarajevska berza vrijednosnih papira or-ganizirala tradicionalnu svečanost dodjele priznanjanajboljim članovima Berze kao znak zahvalnosti za

ostvarene rezultate u 2011. godini. Događaj je to koji bi na jednom mjestu trebao okupiti sve one čije ime nešto znači natržištu kapitala. Međutim, u sali u kojoj se održavala svečanost,izuzev časnih izuzetaka, u zakazano vrijeme pojavili su se samopredstavnici Sarajevske berze, nagrađenih brokerskih kućate novinari. Žalosno je da svojim prisustvom svečanost nisuuveličali gospoda iz Registra vrijednosnih papira i Komisije za

vrijednosne papire, dvije ključne institucije na tržištu kapitalakoje se nansiraju iz naknada i taksi koje im, između ostalog,plaćaju brokerske kuće. akođer čudi da ni Vlada Federacije,koja je preko SASE-a u 2011. godini emitirala 90 miliona KM

Piše: Elvira Ahmetović

SASE >>>

trezorskih zapisa, nije našla za shodno da na svečanost dodjelepriznanja pošalje svog predstavnika. Sarajevska berza ničim nijezaslužila ovakav ignorantski odnos.

“Iza nas je teška ali uspješna godina. Poslovanje Berze u2011. godini se odvijalo u uvjetima u kojim su se posljedice glo-balne ekonomske i nansijske krize i dalje snažno osjećale, adužnička kriza eurozone u drugom polugodištu 2011. godineizazvala nestabilnost globalnih i regionalnih nansijskih tržišta,uključujući i naše. Nepovoljno političko okruženje u BiH, nizak nivo stranih direktnih investicija, nestimulativan ambijent zaposlovanje te nedovoljna posvećenost ekonomskim reorma-ma nisu poticali razvoj tržišta kapitala Federacije BiH. I poredovakvih uvjeta poslovanja, SASE je u 2011. godini napravioznačajne pomake koji se ogledaju u slijedećem: rezultati trgo-

vanja su značajno povećani u odnosu na 2010. godinu, indeksiBIFX i SASX-30 su u pozitivnoj zoni, poduzeto je niz mjera na

unapređenju i uređenju tržišta, Berza je dobila nove dioničare uprocesu dokapitalizacije te nakon tri godine, u kojima je iska-zan gubitak, završila poslovnu 2011. godinu sa ostvarenom do-biti od 72.429 KM’’, rekao je direktor SASE-a Zlatan Dedić.

Sarajevska berza nagradila je najuspješnije brokerske kuće u protekloj godini. Očekivanja su da će 2012. godinabiti bolja od prethodne, jer postoji kvalifkovan i obučen kadar, odgovarajuća inrastruktura, tržišni materijal…Samo nema onih kojima bi tržište kapitala pružalo svoje usluge. Sve dok se ne uspostavi vrhovno regulatornotijelo na tržištu kapitala i dok se zakoni tumače na način kako kome odgovara, ozbiljnih investitora na ovom području neće ni biti.

Bit će bolje




>>>

SASE nagradila brokerske kuće u četiri kategorije

‘’Ukupan ostvareni promet’’ u 2011. godini

- Zlatna plaketa društvu SEE Investment Solutions d.o.o. Sa-rajevo za ostvareni promet u iznosu od 130.902.394,73 KM.

- Srebrna plaketa društvu Raifeisen Bank d.d. BiH za ostva-reni promet u iznosu od 104.899.737,31 KM.

- Bronzana plaketa društvu VG Broker d.d. Visoko zaostvareni promet u iznosu od 56.751.418,20 KM.

‘’Ostvareni promet u trgovanju dionicama’’u 2011. godini

- Zlatna plaketa društvu Raifeisen Bank d.d. BiH za ostvarenipromet u trgovanju dionicama u iznosu od 45.398.742,46 KM.

- Srebrna plaketa društvu VG Broker d.d. Visoko za ostvare-ni promet u trgovanju dionicama u iznosu od 39.791.821,47KM.

- Bronzana plaketa društvu SEE Investment Solutions d.o.o.Sarajevo za ostvareni promet u trgovanju dionicama u izno-su od 32.106.844,79 KM.

‘’Ostvareni promet u trgovanju obveznicama’’u 2011. godini

- Zlatna plaketa društvu Raifeisen Bank d.d. BiH za ostvarenipromet u trgovanju obveznicama u iznosu od 16.513.002,09KM.

- Srebrna plaketa društvu AW Broker d.o.o. Sarajevo zaostvareni promet u trgovanju obveznicama u iznosu od9.257.688,50 KM.

- Bronzana plaketa društvu Eurohaus d.o.o. Sarajevo zaostvareni promet u trgovanju obveznicama u iznosu od4.737.541,06 KM.

‘’Ostvareni broj transakcija’’ u 2011. godini

- Zlatna plaketa društvu Raifeisen Bank d.d. BiH za zaklju-čenih 5.424 transakcije.

- Srebrna plaketa društvu General Broker d.o.o. Sarajevo zaostvarenih 4.209 transakcija.

- Bronzana plaketa društvu Eurohaus d.o.o. Sarajevo za os-tvarenih 3.690 transakcija.

Optimistične prognoze za 2012. godinu

Brokerske kuće se ne mogu pohvaliti pozitivnim nansijskimrezultatom. Iako su SEE Investment, Raifeisen Bank, VG Bro-ker, AW Broker, Eurohaus i General broker nagrađeni za rezul-tate ostvarene u 2011. godini, i među njima ima onih koji suproteklu godinu završili s gubitkom. Uzrok tome je kriza kojapredugo traje i kojoj se još ne nazire kraj. Ipak, direktor Sara-

jevske berze, ali i učesnici na tržištu kapitala su optimistični kadasu u pitanju planovi u 2012. godini. Njihov optimizam temeljise na očekivanjima da će Vlada Federacije BiH emisijom trezor-skih zapisa i obveznica putem SASE-a prikupiti 290 milionaKM za potrebe Budžeta, ali i najavom da će se konačno hrabrijekrenuti u privatizaciju državnog kapitala, naročito manjinskihudjela u tržišno atraktivnim kompanijama. U međuvremenu jeod najavljenih 290 miliona KM emitirano trezorskih zapisa u

vrijednosti od 20 miliona KM. Javna aukcija održana je krajemebruara i metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 2.000trezorskih zapisa po ponderisanoj prosječnoj cijeni od 98,7773 %od nominalne vrijednosti.

“Naša očekivanja su značajna i u pogledu eekata izrade i im-plementacije Strategije razvoja nansijskih tržišta gdje prvi putimamo zainteresiranu Vladu Federacije da aktivno učestvuje ukreiranju bolje budućnosti naše industrije. U okusu aktivnostiSASE-a u 2012. godini bit će rad sa emitentima i investitorima,a pomoć u realizaciji ovih aktivnosti očekujemo kroz nastavak saradnje s Istanbulskom berzom’’, istakao je Dedić.

Propao još jedan pokušaj imenovanjaKomisije za vrijednosne papire

Ulazak Istanbulske berze na ovdašnje tržište kapitala smatraose izuzetno značajnim. No, izgleda da su očekivanja bila pre-

velika, jer se u proteklim mjesecima novi dioničar SASE-a nijeeksponirao, niti su s njim došli strani ulagači. U ovakvoj situacijikada tržištem kapitala nema ko da upravlja teško da će se to idesiti. Kako smo pisali u prethodnom broju, sadašnjem pred-sjedniku Komisije za vrijednosne papire i njenim članovimamandat je istekao u maju 2009. godine. Od tada Komisija radiu tehničkom mandatu. Svi pokušaji da se imenuje novi sazivKomisije neslavno su se završavali, što nameće zaključak danekome odgovara ovakav haos na tržištu kapitala. Predsjednik Federacije BiH Živko Budimir krajem ebruara uputio je u par-lamentarnu proceduru Odluku o imenovanju članova Komisijeza vrijednosne papire FBiH. Prijedlog je otišao ka Parlamentuiako se znalo da predloženi kandidati (Enes Gotovuša, Gordana

Ćorić, Milorad Rajlić, Matej Živković i Adnan Zukić) nećeproći, jer oko izbora kandidata nije postojao politički konsen-zus. U Parlamentu Federacije su ozbiljno razmotrili prijedlogpredsjednika Federacije o imenovanjima članova Komisije za

vrijednosne papire i isti vratili tamo odakle je poslan, uz obra-zloženje da se kandidati za tako odgovorne unkcije ne mogubirati mimo konkursa. reba li prilikom izbora predsjednika,zamjenika predsjednika i članova Komisije za vrijednosne papi-re raspisati konkurs, pitanje je oko kojeg se političari godinamanisu mogli dogovoriti. Iako nigdje na papiru to ne piše, poznato

je da se sastav Komisije odabire prema stranačkoj pripadnostikandidata. Ukoliko bi se raspisivao konkurs, onda bi kao jedanod uvjeta morala biti navedena nacionalna i stranačka pripa-

dnost kandidata?! Sada je na potezu Ured predsjednika FBiHkoji treba ponuditi kompromisno rješenje. U protivnom, tra-kavica oko ormiranja Komisije za vrijednosne papire nastavit

će se i u narednom periodu, usprkos upozorenjima iz Parla-menta da taj posao mora biti odrađen po hitnom postupku. Ko-liko je imenovanje Komisije za vrijednosne papire hitan i bitanposao, pokazuje i podatak da već pet godina Komisija ne unk-cionira u punom sastavu. Postoji kvalikovan i obučen kadar,odgovarajuća inrastruktura, tržišni materijal…, samo nemaonih kojima bi tržište kapitala pružalo svoje usluge. Sve dok sene uspostavi vrhovno regulatorno tijelo na tržištu kapitala i dok se zakoni tumače na način kako kome odgovara, ozbiljnih in-

vestitora na ovom području neće ni biti.




Loš start koji je Banjalučka berza imala u januaru djeli-mično je popravljen u ebruaru. Ukupan promet je i daljeostao na veoma niskom nivou, ali je u njegovoj struktu-

ri dominirao redovan promet akcijama. Za razliku od januara

kada su svi indeksi ostvarili značajan pad, u ebruaru 2012. go-dine Indeks investicionih ondova (FIRS) je porastao u odnosuna prethodni mjesec.

Promet obveznicama je, kao i u prethodnom mjesecu, bioizuzetno skroman. S obzirom da su u 2011. godini obveznice bile“glavni’’ tržišni materijal i da su doslovno održale Banjalučkuberzu kao organizovano tržište kapitala, nedostatak prometaobveznicama je doveo do smanjenja prometa u 2012. godini.

Krajem ebruara su privredna društva kotirana na Banjalu-čkoj berzi počela da objavljuju godišnje nansijske izvještaje za2011. godinu. Do sada objavljeni izvještaji su, uglavnom, uskladu sa očekivanjima, a njihova kratka analiza dovodi nas do

sljedećih zaključaka:elekom Srpske je i dalje zadržao visok nivo prihoda i pro-

tabilnosti, dok su preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS os-

Piše: Čedomir Spasojević

BLSE >>>

Finansijski izvještaji za 2011.u skladu sa očekivanjima

Krajem ebruara su privredna društva kotirana na Banjalučkoj berzi počela da objavljuju godišnje fnansijskeizvještaje za 2011. godinu. Do sada objavljeni izvještaji su, uglavnom, u skladu sa očekivanjima, a njihovakratka analiza dovodi nas do sljedećih zaključaka:Telekom Srpske je i dalje zadržao visok nivo prihoda i prof-tabilnosti, dok su preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS ostvarila znatno slabije rezultate nego u 2010. godi-ni. Razlog za tako loše rezultate prvenstveno leži u gubicima koje su ostvarile hidroelektrane zbog nepovoljnehidrološke situacije i suše. Finansijski rezultati privrednih društava iz oblasti prerađivačke industrije su dostaloši i većina njih posluje sa gubitkom. Najbolje rezultate, kao i obično, ostvario je fnansijski sektor, banke i

osiguravajuća društva koji su, uglavnom, povećali dobit u odnosu na 2010. godinu.




>>>

tvarila znatno slabije rezultate nego u 2010. godini. Razlog zatako loše rezultate prvenstveno leži u gubicima koje su ostvarilehidroelektrane zbog nepovoljne hidrološke situacije i suše. Fi-nansijski rezultati privrednih društava iz oblasti prerađivačkeindustrije su dosta loši i većina njih posluje sa gubitkom. Naj-bolje rezultate, kao i obično, je ostvario nansijski sektor, bankei osiguravajuća društva koji su uglavnom povećali dobit u odno-

su na 2010. godinu.Investicioni ondovi su nastavili trend lošeg poslovanja i dosada objavljeni njihovi nansijski izvještaji pokazuju da je godi-na za nama ponovo bila teška za ondove, da su se gubici gomi-lali a imovina dodatno “topila’’. Kada se sumiraju objavljeni -nansijski izvještaji, nema puno razloga za optimizam akcionara.Na prste jedne ruke će se moći izbrojati privredna društva kojaće svojim akcionarima dijeliti dividendu u 2012. godini.

FIRS u zelenom

Kao što je već spomenuto, Indeks investicionih ondova RS

(FIRS) je jedini indeks Banjalučke berze koji je u ebruaru 2012.godine zabilježio rast. On je na kraju mjeseca imao vrijednostod 1.813,71 poena, što je za 3,42 % više nego krajem januara.akođe, FIRS je jedini indeks Banjalučke berze koji je krajem e-bruara imao i rast vrijednosti na godišnjem nivou, mada je tajrast bio izuzetno skromnih 1,71 %. Berzanski indeks RepublikeSrpske (BIRS) i Indeks preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS(ERS 10) su izgubili 1,92 %, odnosno 2,37 % svoje vrijednosti.Oba indeksa su ostvarila gubitak i na godišnjem nivou, s tim da

je gubitak BIRS-a 18,40 %, dok je ERS 10 izgubio 10,08 % svoje vrijednosti u odnosu na kraj ebruara 2011. godine. ržišna ka-pitalizacija Banjalučke berze u januaru 2012. godine očekivano

je opala za 1,67 % i iznosila je 3,714 milijardi KM.

Redovan promet dominantan

U ebruaru 2012. godine na Banjalučkoj berzi je ostvaren uku-pan promet od 6,04 miliona KM. Iako se radi o veoma skrom-nom ukupnom prometu, on je ipak skoro dva puta veći odprometa ostvarenog u januaru. Ohrabrujuća činjenica je da jei pored ostvarenog skromnog prometa, njegova struktura bilaprilično povoljna. Redovan promet akcijama čini 67,42 % os-tvarenog prometa, a kada se tome doda i redovan promet obve-znicama koji je iznosio 22,52 % ukupnog prometa, vidljivo je da

je redovan promet iznosio skoro 90 % ukupnog prometa.

Na čelu liste OP 10 najtrgovanijih hartija od vrijednosti uebruaru 2012. našle su se akcije kojima se inače često ne trguje.Na prvom mjestu su akcije Čajavec MEGA a.d. Banjaluka saprometom od 764 hiljade KM, slijede ih akcije Novi Grad a.d.Ugljevik sa prometom od 755 hiljada KM, dok su tek na trećemmjestu akcije elekoma Srpske a.d. sa ostvarenim prometom od572 hiljade KM.

Kada se posmatra promet po članovima berze, najveći uku-pan promet u ebruaru 2012. Godine ostvario je Raifeisen Ca-pital a.d. Banjaluka sa 23,32 % ukupnog prometa. Raifeisen Ca-pital a.d. Banjaluka je ostvario i najbolje rezultate u segmenturedovnog prometa sa 25,04 % redovnog prometa.

Berza neodrživa kao špekulativno tržište

U toku ebruara, među učesnicima na banjalučkom tržištu ka-pitala, ponovo se intenzivirala rasprava o temama koje već godi-nama negativno utiču na kretanja na berzi. Dvije glavne teme

koje su se nametnule je transormacija zatvorenih investicionihondova u otvorene i “istiskanje’’ malih akcionara iz vlasništva iupravljanja akcionarskim društvima.

O obje teme se vodi živa debata i analiziraju se pozitivni inegativni uticaji na buduće trgovanje na Banjalučkoj berzi. Kodučesnika na tržištu počinje da preovlađuje mišljenje da berzane može prosperirati kao špekulativno tržište (kao što je to bioslučaj 2007. i 2008. godine), već da će Banjalučka berza biti ono-liko atraktivna i jaka koliko su jaki i subjekti čije su hartije od

vrijednosti kotirane na berzi. akav način razmišljanja mogaobi uticati na poboljšanje stanja na berzi u budućnosti.

U Republici Srpskoj 16 preduzećaostalo bez malih akcionara

“U Republici Srpskoj je značajno opao interes investitora zaulaganje u akcije preduzeća koje imaju većinskog akcionarazbog procjene visokog rizika da će jednog dana biti prinudnoistisnuti iz vlasničke strukture po neer cijeni’’, izjavio je Milan

Božić, direktor Banjalučke berze. U protekle dvije godine odprimjene Zakona o privrednim društvima 16 preduzeća jeostalo bez sitnih akcionara odlukom dominantnih vlasnikada nakon sticanja 90 odsto akcija iskoriste mogućnostnjihovog “izbacivanja’’ po “tržišnoj cijeni’’. Božić kaže da suzakonodavci u RS u većini detalja prepisali srbijansku le-gislativu, ali su izostavili ključne odredbe koje, kako smatra,derogiraju pozitivne stvari koje su se željele unijeti u domaćipravni okvir. On ne vidi razlog zbog čega bi tržišna cijenaakcije preduzeća koju kreira svojevrsni monopolista bilarelevantnija od cijene iskazane u nansijskim knjigama pre-duzeća koju je potpisao direktor, usvojio nadzorni odbor iodobrio revizor.




O

va godina je donijela niz manjih političkih problemakoji su znatno smanjili izvoz nae na svjetsko tržište:

problemi sa naovodom u Južnom Sudanu (grakonispod) te sukobi u Siriji i Jemenu smanjili su izvoz za oko 0,7miliona barela dnevno (mbd). U isto vrijeme, proizvodnja naeu Sjevernom moru je neočekivano pala za 0,2 mbd. Dakle, uku-pna ponuda je pala za oko 1 milion barela dnevno. Za sada, teško

je procijeniti utjecaj sankcija protiv Irana: Evropa ja prekinulakupovinu od oko 0,6 mbd ali, barem za sada, Azija nije povećalauvezene količine iz ove zemlje. Kratkoročno, evropske količinesu praktično nestale sa svjetskog tržišta. Interesantno je da ćesankcije protiv Irana vjerovatno imati ograničeni eekat: Iranće imati problemada održi izvoznekoličine, ali s obzi-

rom da su cijeneznatno više, uku-pna zarada od izvo-za vjerovatno nećebiti puno manja.

Saudijska Arabija balansira tržište

Sve se ovo dešava u vrijeme kada libijska proizvodnja nije niblizu predratnih količina – barem je pola miliona barela niža.Zbog svega ovoga, Saudijska Arabija nastoji da balansira tržište.

Već duže vrijeme, Saudijci proizvode oko 10 mbd (grakonispod, izvor: Te Economist), što nije daleko od maksimalnemoguće proizvodnje koja se procjenjuje na oko 12 mbd. S obzi-rom da gotovo niti jedna zemlja proizvođač nae nema znatnedodatne a neiskorišteneproizvodne kapacitete, tr-žište je, rečeno žargonomnaaša, postalo “tijesno’’.I najmanji problem u bilokojoj od zemalja izvoznikabrzo bi doveo do pomanj-kanja nae na tržištu, atime i do nanog soka.Ovo je pravi razlog trenu-tnih visokih cijena.

NAFTNI BLOG >>>

Piše: Adnan Imširović

Cijene nate su dostigle najviši nivo od ljeta 2008. godine. Jedan od najčešće spomenutihrazloga su sankcije protiv Irana i ukupna nestabilna politička situacija u regionu.Međutim, undamentalni razlozi su jednako važni. S obzirom da gotovo niti jedna zemlja proizvođač nate nema znatne dodatne a neiskorištene proizvodne kapacitete,tržište je, rečeno žargonom nataša, postalo ‘’tijesno’’.

Rast potražnje dolazi s istoka

Sa strane potražnje, slika je nepromijenjena. Gotovo sav porastpotražnje dolazi sa istoka, dok isti pada na zapadu. Na tabeliispod (izvor Barclay’s Capital) se vidi promjena u ranerijskimkapacitetima u svijetu. U zadnje dvije godine Kina je povećalakapacitete za preko 2 mbd, Indija za gotovo milion, a ostatak Azije za oko 0,75 mbd . U isto vrijeme, SAD su smanjile kapaci-tete za oko 0,3 mbd, a Evropa čak skoro 0,9 mbd!

Sa obzirom na nejednak ekonomski razvoj (grakon ispod,isti izvor), problem je dakle to što su ranerije na pogrešnimlokacijama!

Širirana politička poruka proizvođačima

Na kraju, postoje dva jaka razloga zbog kojih bi rast cijene naemogao usporiti ili potpuno stati. Prvi je taj što bi daljnji porast

vrlo lako mogao zaustaviti i ovako slabašan ekonomski rast urazvijenim zemljama ili čak izazvati novu recesiju. Drugi razlogsu cijene benzina u Americi koje su dostigle gotovo 4 dolara po

galonu (SAD galon je oko 3 litra). Cijene nae su vrlo osjetljivatema u ovoj zemlji, posebno u godini predsjedničkih izbora.Administracija predsjednika Obame već razmatra mogućnostkorištenja strateških rezervi da bi povećala ponudu na tržištu.o se vjerovano neće desiti, izuzev u slušaju većeg poremećajau proizvodnji, ali je to širirana politička poruka proizođačima,posebno u zem-ljama Zaliva, dam a k s i m a l n opovećaju proiz-

vodnju.

Tijesno tržište nafte




OTKRIVAMO >>> Kakva je dinamika iskorištenosti sredstava u okvirudržavnog paketa pomoći (IPA) 2007./2010. za BiH

Direkcija za evropske integracije Vijeća ministara Bosne iHercegovine evidentirala je dinamiku rasta stope ugo-

vorenosti i isplaćenosti alociranih godišnjih sredstava izInstrumenata pretpristupne pomoći (IPA) za BiH. ako je premaposljednjim podacima s kraja prošle godine ukupna stopa ugo-

vorenih sredstava iz IPA (komponenta I - pomoć u tranziciji iizgradnji institucija) državnih paketa pomoći 2007.-2010. bilana nivou 56 posto - 165.695.000 eura. o je za devet posto višeu odnosu na prethodni šestomjesečni period (juni - novembar2011.) kada je taj postotak iznosio 47 posto (139.554.000 eura).

Istovremeno, ukupni postotak isplaćenih sredstava za sve IPA dr-žavne pakete pomoći do sada iznosi 32 posto - 95.945.000 eura(ukupno alocirano 295.279.000 eura). No, i to je povećanje u od-nosu na stanje od šest mjeseci (juni - novembar) prije posljednjegizvještaja više za pet posto, kada je postotak isplaćenih sredstavaIPA paketa pomoći iznosio 27 posto.

“Od ukupne vrijednosti iznosa alociranih IPA sredstava BiHu periodu 2007./2010. do 15. novembra 2011. ugovoreno je nešto

više od polovine, dok je jedna trećina sredstava već isplaćenakompanijama koje implementiraju projekte. Povećanje stopeugovorenosti i isplaćenosti sredstava bilježe svi IPA godišnji pro-grami izuzev državnog programa za BiH 2010., drugi dio, koji

je potpisan 19. augusta 2011. i čiji se početak realizacije uskoro

očekuje. Podaci o iskorištenosti sredstava iz IPA državnog pro-grama za 2011. nisu dostupni budući da još uvijek nije potpisanIPA nansijski sporazum između BiH i Evropske unije’’, nave-la je, između ostalog, Nevenka Savić, direktorica Direkcije zaevropske integracije Vijeća ministara BiH u inormaciji o IPAondovima dostavljenoj sredinom ebruara Komisiji za vanjskeposlove Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Stanje projekata

Naglašeno je kako IPA državni program za 2007. bilježi procen-tualno najveći stepen isplaćenih sredstava, što je i opravdano

ako se uzme u obzir činjenica da se provedba projekta iz ovogpaketa bliži kraju te da je datum za zatvaranje IPA državnogprograma 2007. 30. novembar 2012.

Naime, iz Državnog programa IPA 2007. prema posljed-

njim podacima ugovoreno je 47.992.000 eura (96 posto), dok je isplaćeno 38.826.000 eura (78 posto) od ukupno alociranih49.736.000 eura.

Pozitivan trend rasta, prema ocjeni DEI-ja BiH, ugovorenihi isplaćenih sredstava bilježi i IPA Državni program za 2008.,prvenstveno prvi dio, što je također uzrokovano činjenicom dakrajnji rok za provođenje tenderske procedure za sve projektenansirane iz ovog paketa ističe 28. jula 2012.

ako ugovoreni iznos za Državni program IPA 2008. (prvidio) iznosi 10.958.000 eura (88 posto), dok je isplaćeno 7.180.000eura (57 posto), od ukupno alociranih 12,5 miliona eura.

Vrijednost ugovorenih sredstava za Državni program IPA2008. (drugi dio) iznosi 38.607.000 eura (71 posto), dok je

isplaćen iznos od 19 miliona eura (35 posto) od ukupno aloci-ranih 54.254.000 eura u tom paketu.

Interesantno je da je u Državnom programu IPA 2009. ( prvidio) ugovoren 100 postotni iznos od 39 miliona eura koliko iz-nosi i alokacija za taj paket pomoći, dok je istovremeno isplaćeniznos od 20.509.000 eura (53 posto).

S druge strane, u Državnom programu IPA 2009. (drugi dio)ugovoren je iznos u vrijednosti od 11.110.000 eura (27 posto),dok je isplaćeno 5.216.000 eura (13 posto) od ukupno alociranih41,5 miliona eura.

Na ukupnu dinamiku rasta ugovorenosti i isplaćenosti sredstava (u odnosu na raniji šestomjesečni period juni - novembar 2011.)također je značajno utjecalo i okončanje jednog broja tenderskihprocedura te početak provedbe pojedinih projekata IPA državnogprograma 2010., prvi dio, koji se nalazi u azi realizacije.

S tim u vezi, za protekli šestomjesečni period juni - novem-bar 2011. zabilježen je porast ugovorenosti sredstava za 20 po-sto te porast stope isplaćenih sredstava za šest posto u odnosuna ukupnu alociranu vrijednost IPA državnog programa 2010.

Naime, u okviru Državnog programa IPA 2010. (prvi dio)ugovoreno je 18.027.000 eura (20 posto), a isplaćeno 5.205.000eura (6 posto), od ukupno alociranih 92.288.000 eura za taj dioDržavnog programa IPA 2010.

Antikrizni paket

U okviru drugog dijela Državnog programa IPA 2010. od uku-pno alociranih 6 miliona eura nije ugovoreno ništa, kao niisplaćeno (realizacija 0 posto).

Od ukupno planiranih 295.279.000,ugovoreno 165.695.000,

a isplaćeno 95.945.000 euraU odnosu na raniji izvještajni period (juni - novembar 2011.), nivo ugovorenih sredstava povećan za 9, a isplaćenih za 5 posto • Najbolja realizacija u okviru državnih programa IPA 2007. i 2008. • Ministarstvo fnansija i trezora BiH

pokušava da riješi pitanje državnih paketa pomoći 2009. i 2010. koje je Evropska komisija dodijelila s ciljem podrške prevazilaženju negativnih posljedica fnansijske i ekonomske krize, a radi se o nizu značajnih inrastrukturnih projekata u sektorima okoliša i prometa.

Piše: Almir Terzić




>>>

“Direkcija za evropske integracije BiH posebno želi da is-takne činjenicu da bi u narednom periodu značajan eekat napovećanje ukupne dinamike ugovorenosti i isplaćenosti sred-stava iz godišnjih IPA državnih paketa pomoći 2007./2010.imalo brže i ekasnije povećanje IPA grant sredstava iz tako-zvanog antikriznog paketa. Sredstva iz ovog paketa Evropskakomisija je dodijelila Bosni i Hercegovini kroz IPA državnipaket pomoći 2009. i 2010. s ciljem podrške u prevazilaženju

negativnih posljedica nansijske i ekonomske krize’’, navela jedirektorica Savić.

Antikrizni paket, naime, podrazumijeva realizaciju značaj-nih inrastrukturnih projekata u sektorima okoliša i prometa,čime se doprinosi poticanju pozitivnih ekonomskih trendova iotvaranje novih radnih mjesta.

Povlačenje spomenutih sredstava umnogome, naglašeno je,otežava insistiranje banaka, prvenstveno Evropske investicijskebanke, da zaključivanje ugovora o IPA grantu tretira kao da seradi o međunarodnim nansijskim sporazumima.

“Smatramo da je ovo nepotrebna procedura koja je i veomaštetna za BiH s obzirom da je proces ratikacije ugovora o IPAgrantu već proveden kroz proces ratikacije nansijskih spora-zuma za državne programe IPA 2009. i 2010. Povodom ovogpitanja Ministarstvo nansija i trezora BiH se obratilo EIB-usa zahtjevom da se ova procedura izmijeni, ali resorno mini-starstvo nikada nije dobilo bilo kakav odgovor od Evropske in-

vesticijske banke. Konačno, važno je istaći da postupak potpi-sivanja i ratikacije međunarodnih sporazuma prema važećimzakonima BiH traje četiri do šest mjeseci pa se gubi mnogo vre-mena u provođenju procedura, što odlaže korištenje već odo-brenih nansijskih sredstava i dodatno komplikuje proceduru

njihovog povlačenja’’, navedeno je u inormaciji Direkcije zaevropske integracije BiH.

Podaci u Delegaciji EU

Stoga, cijene u Direkciji za evropske integracije BiH, rješavanjepitanja ratikacije ugovora o IPA grantu sa Evropskom investi-cijskom bankom i drugim međunarodnim nansijskim institu-

cijama, koje insistiraju na spomenutoj proceduri, umnogomebi doprinijelo da se postojeća dinamika korištenja sredstava izIPA antikriznog paketa ubrza, što bi također imalo i značajaneekat na povećanje ukupne stope ugovorenosti i isplaćenostisredstava iz godišnjih IPA paketa pomoći 2007./2010.

Inače, redovna praksa dostavljanja sumiranih podataka ougovorenosti i iskorištenosti projektnih sredstava iz IPA drža-

vnih paketa pomoći, dva puta godišnje na sastancima IPA Od-bora za praćenje, uvedena je na zahtjev Direkcije za evropskeintegracije BiH.

Najnovije podatke o stepenu iskorištenosti projektnih sred-stava u okviru IPA komponente I Delegacija Evropske unijeprezentirala je na četvrtom sastanku IPA Monitoring odbora

koji je održan 5. decembra 2011.Iz Direkcije za evropske integracije BiH stoga još jednom

ističu činjenicu da je u BiH na snazi centralizirani režim im-plementacije EU pomoći te da sumiranim podacima o iskori-štenosti državnih IPA programa za period 2007./2010. raspolažeisključivo Delegacija EU u BiH.

Naredni sastanak IPA Odbora za praćenje na kojem će Dele-gacija EU prezentirati ažurirane podatke o stanju iskorištenostialociranih sredstava planiran je za prvu polovinu jula 2012. godine.




• 19.-30.3.2012. - Besplatno

predtestiranje inormatičkepismenosti u ECDL centrima

• 21.-25.3.2012. - Međunarodni

sajm GAST, Split

• 22.3.2012. - Seminar

Sistemi upravljanja ISO/IEC270001:2005 i ISO9001:2008

• 29.3.2012. - Poslovni

orum Bosna i Hercegovina-Republika Bugarska

• 5.4.2012. - Promocija

izvještaja za PACE projekat

• 16.4.2012. - VIII ciklus škole

općeg i poslovnog engleskog jezika

Više inormacija na

www.komorabih.bawww.bhepa.bawww.ecos.bawww.een.ba

Najave

aktivNosti

EICC >>> Pojmovnik evropskih integracija

Erasmus Mundus je program Zajednice za mobilnost studenata i naučih ra-dnika (akademskog osoblja i stručnjaka) u oblasti visokog obrazovanja. Ciljovog programa je unapređenje kvaliteta evropskog visokog obrazovanja i me-

đukulturalnog razumijevanja kroz saradnju Evropske unije i trećih zemalja.Aktivnosti na koje se ovaj program odnosi su: postdiplomski studiji, dodjela sti-

pendija, partnerstva s visokoobrazovnim institucijama, razmjena iskustava i dobreprakse, partnerski pilot-projekti s ciljem razvoja inovacija i kvaliteta u visokom ob-razovanju. Korisnici programa mogu biti institucije i pojedinci: visokoobrazovneinstitucije, studenti, proesori, naučno osoblje i osoblje direktno uključeno u visoko

obrazovanje te ostale privatne i javne institucije koje djeluju u oblasti visokog obra-zovanja.

Program Erasmus Mundus provodi se kroz tri akcije:

- evropski zajednički programi postdiplomskih i doktorskih studija (uključujućistipendije);

- partnerstvo s visokoobrazovnim institucijama trećih zemalja i stipendije zamobilnost studenata i akademskih radnika;

- projekti za promociju evropskog sistema visokog obrazovanja u svijetu.

Program Erasmus Mundus nastao je na osnovu uspjeha programa Erasmus koji jepokrenut 1987. godine s ciljem podsticanja mobilnosti među studentima i naučnimradnicima evropskih univerziteta i koji je od 2007. godine dio Programa cjeloživotnogučenja. Druga aza Erasmus Mundus programa počela je 2009. i obuhvata period do2013. godine, s ukupnim budžetom od oko 950 miliona eura. U ovoj azi sastavnidio programa postao je Erasmus Mundus External Cooperation Window, pokrenut2006. godine s ciljem podsticanja mobilnosti studenata i naučnih radnika sa zemljamanečlanicama EU. Bosni i Hercegovini je, na osnovu Okvirnog sporazuma o općimprincipima učešća BiH u programima Zajednice (2004./2007.), otvorena mogućnostpristupa programu Erasmus Mundus i ona učestvuje u ovom programu.

Pojam preuzet iz Pojmovnika evropskih integracija

Erasmus Mundus(European Community Action Scheme or the Mobility o

University Students/ Programme d’action communautaire enmatière de mobilité des étudiants universitaires)




TEMA >>>

Poštovani čitatelji,

putem Evropske preduzetničke mreže (EEN), čiji smo član,pruža nam se mogućnost pronaći vam odgovarajućeg poslo-

vnog partnera u inostranstvu. Vanjskotrgovinska komora Bosnei Hercegovine je putem Euro ino korespondentnog centra BiH,kao jednog od svojih sektora, članica ove mreže od 2009. godi-ne. Mreža broji preko 600 organizacija u 50 zemalja među ko-

jima su sve zemlje Evropske unije.U ovom broju InfoKoma predstavljamo vam 10 novih po-

nuda za poslovnu saradnju. Riječ je o ponudama preduzeća izrazličitih zemalja koja su iskazala interes za pronalaskom po-slovnog partnera u našoj zemlji.

Sve ove ponude dostupne su nam putem baze poslovne sa-

radnje mreže EEN kojoj imaju pristup sve članice ove mreže. Nataj način se pruža mogućnost i preduzećima iz Bosne i Hercego- vine da dostave ponude, koje će biti dostupne u ovoj zajedničkojbazi podataka.

Bilo da želite stupiti u kontakt s preduzećima čije ponudeobjavljujemo u nastavku ili želite da se ponuda vašeg preduzećanađe u bazi podataka EEN mreže, molimo da nas kontaktirateputem e-maila: [email protected].

Ukoliko se odlučite da se ponuda vašeg preduzeća objavina EEN mreži, nakon ispunjavanja obrasca koji možete dobitiputem gore navedene e-mail adrese, ponudu vašeg preduzećaunosimo u bazu podataka poslovne saradnje mreže EEN, kojase dalje objavljuje u poslovnim magazinima ili internet strani-cama centara u zemljama u kojima tražite poslovnog partnera.Zainteresirana preduzeća se putem centara u svojim državamaobraćaju nama radi dobijanja podataka i na taj način vas direk-tno povezujemo s poslovnim partnerom. Ove usluge su u pot-punosti besplatne.

Predstavljamo vam sljedeće poslovne ponude:

Poslovna saradnjamart 2012.




>>>




ECOS >>>

ECDL (European Computer Driving Licence) ondacija ćeraditi sa Digitalnom Evropom (Digital Europe) i Evrop-skom mrežom škola (European Schoolnet) koje će up-

ravljati kampanjom u ime Evropske komisije. Važnost e-vještinau okviru Evrope i potreba da se privuče što više ljudi, pogotovomladih, u proesije vezane za tehnologiju i IC su presudne zaekonomski oporavak i rast. Procjenjuje se da će do 2020. godi-ne 8,5 miliona novih poslova u Evropi biti zahtjevni po pitanjuznanja i vještina, kao što su tehnički i menadžment poslovi. Sada

je više nego ikad važno podići svijest o vrijednosti digitalne pi-smenosti i obrazovanja za e-vještine, obuke i certikacije, čimese može pomoći osnaživanju Evropljana za poslove budućnosti,kao i za bolji život u digitalnom društvu. Oslanjajući se na us-

pjeh Sedmice e-vještina 2010. (e-Skills Week 2010), ova kam-panja obećava da će biti važna platorma u promociji koristiod digitalne pismenosti donosiocima odluka i javnosti. Ovoće konačno pomoći da se obrati pažnja na nedostatak vještina

Evropska inicijativa ‘’e-Skills Week’’ u Bosni i Hercegovini

Evropska sedmica e-vještina je veoma značajna kampanja podizanja svijesti koju provodi Evropska komisijasa ciljem da naglasi povećanu tražnju za vještim korisnicima i proesionalcima u oblasti inormacionih i komu-nikacionih tehnologija (ICT) koji bi bili pokretač konkurentne i inovativne Evrope. Inicijativa će omogućiti je-dinstvenu paneuropsku platormu za promoviranje i dijeljenje iskustava i najboljih praksi u e-vještinama, njego-vanje saradnje i efkasnu mobilizaciju svih zainteresiranih strana.

Piše: Aida Ajanoviću Evropi i da se stvori digitalno orijentiranija, konkurentnija iuključivija Evropa.

Dan otvorenih vrata

U kapacitetu vodećeg zagovornika evropske digitalne pismenostii digitalne uključenosti na nacionalnom i međunarodnom nivou, ECDL ondacija podržava ovu inicijativu koja se provodiu više od 30 zemalja Evrope. U okviru kampanje u Bosni iHercegovini, u periodu od 19. do 31. marta 2012. godine sviECDL centri otvorit će svoja vrata na jedan ili dva dana svimzainteresiranim osobama. Posjetioci će biti upoznati sa ECDLstandardom, mogućnostima pohađanja obuke i polaganjaECDL testova i imat će priliku proći probne ECDL testove.Pet najboljih učesnika bit će nagrađeno ECDL testiranjem za 4modula. Ova kampanja će u Vanjskotrgovinskoj komori BiH -ECOS Institutu za edukaciju biti realizirana 30. marta od 9:00do 14:00 sati.

ECOS - Vaša adresa za edukaciju!




ECOS >>>

Riječ je o projektu koji je, između ostalog, podržaobosanskohercegovačke proizvođače u provedbi među-narodnih standarda GLOBALGAP i HACCP koji će

im olakšati pristup zapadnoevropskom tržištu prehrambenihproizvoda. IPPC (Integrated Pollution Prevention and Con-trol), odnosno Direktiva za integrirano sprečavanje i kontroluzagađenja, evropski je propis objedinjenih uvjeta zaštite okolišakojim bi se u bosanskohercegovačku industriju, poljoprivredui komunalni sektor trebali uvesti ujednačeni evropski standardiproizvodnje i upravljanja. Kao potreba, nameće se proširivanjeuključivanjem i drugih institucija, lokalnih uprava i organiza-cija, jer je ovo jedna od obaveza u pristupanju kojoj se u EUpridaje velika pažnja.

Ove poslove treba uraditi dok još imamo vremena prijepristupanja Uniji, budući da ona svako nepoštivanje okolišnihpropisa kažnjava nalogom za zatvaranje rmi i industrijskihpostrojenja u državama članicama, ali i novčanom kaznom kojuizriče Evropski sud u Briselu. Predavač na seminaru je bio dipl.ing. Selim Ćemerlić, a predavanje je bilo namijenjeno pravnimlicima iz primarne poljoprivredne proizvodnje i prehrambeneindustrije. Vrijedi napomenuti da je seminar bio samo jedan unizu održanih na ovu temu.

Održano stručno

predavanje na temu‘’Okolišne dozvolei ISO 14001’’

U prostorijama Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, sredinom marta ove godine, u organiza-ciji Instituta za edukaciju VTK BiH i USAID-Sida-FARMA projekta održan je stručni seminar na temu ‘’Okolišnedozvole i ISO 14001’’. Seminar je samo jedan u nizuodržanih na ovu temu.

Piše: Mirza Konjo




Piše: Živorad Kovačević

SAJMOVI >>> Eco Expo 2012

Predsjednik VK-a BiH dr.sc. Bruno Bojić je istakao potre-bu zajedničkog djelovanja na polju zaštite životne sredine, ko-rištenja IPA i drugih ondova koji u sinergijskom djelovanju

mogu pomoći da se određeni gorući problemi iz oblasti zaštiteživotne sredine riješe i da se otvaranjem reciklažnih i priku-pnih centara širom regiona otvore određena radna mjesta kojabi višeznačno doprinijela ekonomskoj stabilizaciji u zemljamaregiona.

Predsjednik Privredne komore FBiH Avdo Rapa je ukazaona značaj reguliranja problematike zaštite okoliša kroz poziti-

vna zakonska rješenja, te pozvao na međusobnu saradnju svihzainteresiranih privrednih subjekata i državnih institucija u ze-mljama zapadnog Balkana.

U okviru sajma Eco Expo 2012. predstavnici CEEOR-a izSarajeva su održali predavanje i prezentaciju svojih djelatnosti iaktivnosti koje su usmjerene na zaštitu okoliša, ISO standarde,studije utjecaja na okoliš, audite i savjetovanja, okolišne dozvolei energetsku ekasnost.

Uspostavljena saradnja sAmbasadom Republike Portugal

Posjetu sajmu predsjednik VK BiH dr.sc. Bruno Bojić je upot-punio i posjetom Ambasadi Republike Portugal u Beogradu kojaće nerezidentno ubuduće pokrivati i BiH. Razgovaralo se o ra-zvojnim projektima, potencijalnim ulaganjima privrednika Por-tugala i razvoju ekonomske saradnje dviju zemalja. U organizacijiportugalske ambasade održan je i sastanak sa privrednom dele-gacijom Portugala na kojem su razmijenjena iskustva i ostvareniprvi koraci buduće saradnje, kroz zajedničke projekte u putnoj

inrastrukturi, logistici, obnovljivim izvorima energije i poljo-privredi.

Na osnovu poziva Privredne komore Srbije, Biroa za re-gionalnu saradnju i organizatora Belexpocentra, Ekozelena planeta Beograd, delegacija Bosne i Hercego-

vine, u sastavu dr.sc. Bruno Bojić, predsjednik Vanjskotrgovin-ske komore Bosne i Hercegovine, Živorad Kovačević, v.d. direk-tor Centra za kvalitet pri VK BiH, Avdo Rapa, predsjednik Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine i MladenRudež, pomoćnik ministra za okoliš Ministarstva za okoliš iturizam Federacije BiH (FMOi), učestovala je na plenarnomi bilateralnom dijelu sajma Eco Expo u Beogradu 1. i 2. marta2012. godine.

Istaknuti rezultati na polju okolišnih dozvola

Prvog dana na plenarnom dijelu veoma zapaženo je bilo predavanje Mladena Rudeža, pomoćnika u FMOi-u Vlade Federa-cije Bosne i Hercegovine, koji je najviše govorio o okolišnojdozvoli, zakonskim regulativama u Federaciji BiH, RepubliciSrpskoj i na nivou državnih organa. Predavanje je bilo više negointeresantno, jer je BiH na polju okolišnih dozvola postigla ista-knute rezultate u poređenju sa zemljama regiona.

Drugi dan sajma protekao je u predstavljanju pojedinihkompanija koje se bave recikliranjem i ponovnom upotrebomsekundarnih sirovina u različitim oblastima, od kojih izdvaja-mo: Jugo-Impex, Farmakom MB, Božić i sinovi, B–Recycling,

Greentech... U drugom dijelu plenarnog zasjedanja predsta- vljene su Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, Pri- vredna komora Srbije, Privredna komora Federacije BiH, Pri- vredna komora Republike Srpske i ostale komore regiona.

Održan Međunarodni sajamekologije

Eco Expo 2012, Međunarodni sajam ekologije koji je 1. i 2. marta održan u Beogradu, predstavljao je izvrsnu priliku za promoviranje proizvoda i usluga, poslovnih politika i novih tehnologija iz oblasti zaštite životnesredine, obnovljivih izvora energije i energetske efkasnosti. Na sajmu su predstavljeni: berza regionalnih projekata (prezentacija kompanija), mogućnost zajedničke realizacije regionalnih projekata (investicioni orum),najznačajniji regionalni projekti iz oblasti zaštite životne sredine.




SAJMOVI >>>

namještaja će za britanskog klijenta isporučiti 30 kompletnih tr-pezarijskih garnitura.

“Mi u Urbanu smo izrazito zadovoljni svime napravljenimna sajmu u Birminghamu. Sajam se isplatio, i to ne zbog tre-nutne nansijske koristi, nego zbog dugoročnijeg poslovanja ipočetka našeg prisustva na tržištu Velike Britanije’’, pojašnjavaElvir Jugo i dodaje kako se očekuju i dodatni, značajniji ugovori:“renutno smo, preko zajedničke bh. prodajne agencije iz Lon-dona, u pregovorima s jednim velikim klijentom koji ima preko90 prodajnih salona u Velikoj Britaniji, a koji je zainteresiran zadvije naše sjedeće tapacirane garniture’’.

Pozitivnom ishodu pregovora s ovim velikim britanskimklijentom oko izvoza većih količina njihovog namještaja nadase i rma Nova Di Vrbas, koja je na sajmu prodala pet garniturasavremenog namještaja od masivnog drveta bukve iz svog pro-grama Pacik.

Vinko Stojnić, rukovodilac prodaje rme Nova Di Vrbas,navodi kako je na sajmu u Birminghamu njihov namještaj ocije-

njen visokom ocjenom.“Svaki sajam je koristan jer proizvođaču otvara nova vrata.

Pojavljivanjem na INERIORS NEC-u Nova Di Vrbas je imalapriliku da prvi put prezentira svoje proizvode na britanskomtržištu’’, pojašnjava Stojnić.

Ovogodišnji nastup u Birminghamu i otvaranje mogućnostiza značajniji izvoz bh. namještaja u Veliku Britaniju rezultat su

višemjesečnih aktivnosti i promotivnih napora kako bi se omo-gućio povratak bh. drvoprerađivača na ovo tržište na koje jeBiH tokom 80-ih godina izvozila značajne količine namještaja.Početkom protekle godine u Londonu je sa radom otpočelabh. prodajna agencije Woodline Marketing, dok je u decem-bru 2011. otvoren i zajednički salon proizvođača namještaja iz

BiH.

Zajednički nastup bh. rmi na sajmu u Birminghamu,koji je ove godine okupio preko 600 izlagača iz cijelogasvijeta, podržali su USAID-Sida FIRMA projekat i Vanj-

skotrgovinska komora BiH, u saradnji s prodajnom agencijomWoodline Marketing Ltd. koja zastupa interese bh. proizvođačanamještaja na britanskom tržištu. S obzirom da na tržištu VelikeBritanije u zadnjih 8 godina dominira hrastovo drvo, izloženimasivni namještaj od bukve iz BiH je bio pravo osvježenje i iza-zvao je veliki interes britanskih distributera i agenata. Bh. rmeUrban, Nova DI Vrbas, Nova Forma, Izazov i FIS već priprema-

ju na sajmu ugovorene isporuke.

Najtraženije garniture od masivnog drveta bukve

Među najzapaženijim garniturama od masivnog drveta bukvebile su trpezarije banjalučke rme Urban, a prema riječima di-rektora Elvira Juge u narednih tridesetak dana ovaj proizvođač

USAID-Firma projekat

USAID-Sida FIRMA projekat je petogodišnji projekat kojipodržava održiv ekonomski rast, zapošljavanje i povećanjeprihoda domaćinstava u Bosni i Hercegovini, a nansijski

je podržan od američke i švedske vlade, putem agencijaza međunarodni razvoj USAID i Sida. FIRMA projekat seokusira na tri sektora bh. privrede – drvnu preradu, turizami metaloprerađivačku industriju. Pristup koji projekat FIRMAkoristi u unkciji podrške drvnom sektoru u BiH obuhvata irješavanje ključnih prepreka proizvodnji i isporuci proizvodadodatne vrijednosti putem lanca vrijednosti do krajnjihkupaca. S ciljem osiguranja održivosti i učinkovitosti, USAID-Sida FIRMA projekat svoje aktivnosti provodi putem mrežedomaćih partnera nastojeći da revitalizira i ubrza ekonomskirast drvnog sektora.

Sajam INTERIORS NEC u Birminghamu pokrenuo značajne narudžbe namještaja iz BiH u Veliku Britaniju

Proizvođači namještaja iz BiH ubrzano rade kako bi ispoštovali rokove i u narednom periodu isporučili značajne količine ugovorenog namještaja u Veliku Britaniju. Porudžbe britanskih klijenata uslijedile su nakoniznimno uspješnog prvog zajedničkog nastupa deset bh. drvoprerađivača na sajmu namještaja INTERIORSNEC 2012 u Birminghamu u januaru ove godine. Firme izlagači bile su: Scontoprom iz Prijedora, Urban i Vrbasiz Banje Luke, Ećo iz Sarajeva, Izazov iz Kalesije, FIS i Ekonomic iz Viteza, Nova Forma iz Šamca, Standard iz Prnjavora, te Stil iz Cazina.




SAJMOVI >>>

Izazov iz Kalesije, FIS iz Viteza, Praktik iz Sarajeva (Vogošća),Eden Garden iz Istočnog Sarajeva, Stolarija Prom iz Lukavca iUdruženje obrtnika Stari i umjetnički zanati iz uzle.

Tradicija za budućnost

Pored izlagačke djelatnosti, a u cilju značajnije promocije bh. in-dustrije namještaja i tradicionalnih djelatnosti, na zajedničkomštandu će se održati i Dan Bosne i Hercegovine pod sloganom“radicija za budućnost’’. Na ovom događaju bit će zvanično pro-movirana monograja “Stari i umjetnički zanati u BiH”, a održatće se i specijalna prezentacija poslovnih mogućnosti rmi FIS Vi-tez i Agencije Positive.

Sajam GAS jedna je od najznačajnijih izložbenih mani-estacija u Hrvatskoj koja bilježi godišnji trend rasta 5 do 10 %,kako po pitanju površine izlagačkog prostora, broja izlagača ibroja posjetitelja, tako i po broju sklopljenih i ugovorenih po-slova. Sajam predstavlja ključno mjesto susreta brojnih regio-nalnih proizvođača i trgovaca iz oblasti prehrane, pića, hotelskei ugostiteljske opreme, a u poslovnim krugovima slovi i kao

mjesto ugovaranja logistike za turističku sezonu.

Piše: Lejla Međedović

Bosanskohercegovačke frme i ove godine na sajmu GAST 2012 u Splitu

Već treću godinu zaredom USAID-Sida FIRMA projekat, u saradnji s Vanjskotrgovinskom komorom BiH iRegionalnom razvojnom agencijom za regiju Centralna

BiH - REZ, podržava zajednički nastup bh. privrednika na ovomznačajnom regionalnom sajmu koji predstavlja dobru priliku zastjecanje poslovnih kontakata i sklapanje novih poslova.

Na zajedničkom bh. štandu, veličine 200m², ove godine svoje proizvode izlažu: Krin iz Zenice, MP Pandurević iz Miloševca(Modriča), Agencija Positive iz Sarajeva, Medicom iz Gruda,

Najznačajniji gastro događaj u Hrvatskoj!

17. međunarodni sajam prehrane17. međunarodni sajam pića17. međunarodni sajam hotelske i ugostiteljske opreme17. međunarodni sajam vina - Dionizijana7. sajam kave7. sajam namještaja – Furnitura

6. sajam za turizam - Saturn6. Gast Around the World

Nakon uspješnog prošlogodišnjeg nastupa, niza ostvarenih poslovnih kontakata i sklopljenih prodajnih ugo-vora, i ove godine će se devet bh. frmi iz drvnog, metalnog i sektora turizma predstaviti na Međunarodnom

sajmu GAST 2012, koji se od 21. do 25. marta 2012. održava u Splitu.




Zahvaljujući Vanjskotrgovinskoj komori BiH/BHEPAi njenim partnerima SIPPO-u i USAID-FARMA-i, uperiodu od 15 do 18. ebruara 2012. godine privredna

delegacija Bosne i Hercegovine učestvovala je na sajmu Bio-Fach. BioFach je jedan od najznačajnijih svjetskih sajmova or-ganske proizvodnje koji se svake godine održava u Nirnbergu

– Njemačka. Ove godine, sajam je održan po 23. put pod pokro- viteljstvom IFOAM-a (International Federation o Organic Ag-riculture Movements) i BÖLW-a (German Federation o theOrganic Food Industry).

Dok je Bosna i Hercegovina bila zatrpana snijegom u Njemačkoj se održavao prestižni sajam organske proiz-vodnje BioFach. Iz BiH je izlagalo ukupno 8 kompanija iz oblasti ljekovitog bilja, šumskih plodova te organskoguzgoja i prerade žitarica. Pokazalo se da je ovaj sajam pravo mjesto na kojem se bh. privreda može i treba predstaviti ukoliko želi svoje proizvode plasirati na evropsko tržište.

Usprkos snježnom nevremenubh. izlagači se probili do

BioFacha u Nirnbergu

Piše: Eldina BegovićS obzirom na veoma visoku cijenu prostora i opremanja

štanda, VK BiH/BHEPA je zakupila i platila neuređen prostor,dok je dizajn i uređenje štanda Bosne i Hercegovine povjerenodomaćoj kompaniji Forma Nouva d.o.o. iz uzle. Opremanjeprostora i prijevoz bh. delegacije nansirao je projekat USAID/Sida FARMA, dok je upis u katalog izlagača sajma i štampanjeprola bh. izlagača nansirala švicarska organizacija SIPPO.

Dobri rezultati nastupa

Među svim našim izlagačima vlada zadovoljstvo učešćem bh.privrede na BioFachu. Ovoj činjenici ide u prilog popunjen upi-tnik o uspješnosti nastupa na sajmu koji su naše rme moraledostaviti SIPPO-u. Prema dostavljenim podacima, kompanije

SAJMOVI >>>




>>>

iz Bosne i Hercegovine imale su preko 330 kontakata sa poten-cijalnim partnerima tokom prezentacije na sajmu.

Pokazalo se da je ovaj sajam pravo mjesto na kojem se bh.privreda može i treba predstaviti ukoliko želi svoje proizvodeplasirati na evropsko tržište. Domaće izlagače na štandu posje-tio je konzul Bosne i Hercegovine u Minhenu, ali i visoka dele-gacija OSEC-a i SIPPO-a.

Bosna i Hercegovina već ima značajan izvoz iz oblasti ljekovitog bilja i šumskih plodova u zemlje EU. Koncept nastupana sajmovima u EU, a posebno u Njemačkoj, već se pokazao

veoma uspješnim na primjeru drugih zemalja iz okruženja, sobzirom da je za ostvarenje vidljivih eekata u povećanju izvozapotrebno kontinuirano sudjelovanje na sajmovima od ovakvogznačaja najmanje 2–3 godine. Pri tome je nansijska i organi-zacijska podrška stranih partnera, institucija kao što je VKBIH/BHEPA te bh. organa vlasti od presudnog značaja. Općaocjena izlagača je da i ovaj sajam, kao i budući sajmovi, trebajubiti podržani od strane države Bosne i Hercegovine, te privre-dnih asocijacija (Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercego-

vine /BHEPA-e).

Kompanije – izlagači iz Bosne i Hercegovinena sajmu BioFach 2012:

1. Anđelić - rebinje2. Elmar – rebinje3. Elmar Aroma Care – rebinje4. Halilović – Sarajevo5. Roing – Ljubuški

6. Smrčak – Zvornik 7. Bionatura – Breza8. Heko - Bugojno

Detaljnije o sajmu

• Na sajmu BioFach nastupilo je 2.544 izlagača iz131 zemlje svijeta

• sajam je obišlo 44.000 posjetilaca• od ukupnog broja izlagača 70 % dolazi iz inostranstva,

dok 38 % od ukupnog broja posjetilaca čine posjetioci izdrugih zemalja

• izlagati na BioFachu mogu samo kompanije koje posjedujuorganski certikat za svoje proizvode, izdat od stranepriznatog certicirajućeg tijela

• BioFach se organizira i u Japanu, SAD-u, Kini, Indiji teJužnoj Americi




ECOS >>>

Na plenarnom dijelu Poslovnog oruma privrednika BiHi Republike urske prisutnima se obratio potpredsjed-nik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine

Amir Zukić koji je istakao da postoji veliki neiskorišteni poten-cijal za saradnju BiH i urske kroz ulaganje u različite graneproizvodnje Bosne i Hercegovine, kao što su metalna, prehram-bena, tekstilna i drvoprerađivačka industrija, te brojne druge

oblasti čiji je potencijal neiskorišten. Za unapređenje ekonom-ske saradnje ovih dviju zemalja postoje i realne pretpostavke,kao što je i prethodno potpisani Sporazum o slobodnoj trgovinisa Republikom urskom.

Prezentacija investicionih mogućnosti BiH

Mustaa Koca, predsjednik Anatolian Lions Businessman Asso-ciationa, je govorio o zainteresiranosti Republike urske za

ulaganje i privrednu saradnju sa BiH, te o korištenju ovogposlovnog oruma za dobijanje konkretnih inormacija o mo-gućnostima saradnje, zakonodavstvu, načinima i sektorima zaulaganje i sl. Dio ovih inormacija je prezentiran na samom o-rumu kroz Prezentaciju o investicionim mogućnostima u Bo-sni i Hercegovini, kao i kroz Prezentaciju o vanjskoj trgovini Bo-sne i Hercegovine i ekonomskoj saradnji Bosne i Hercegovine iRepublike urske.

Enes Ališković iz Agencije za promociju izvoza BiH/Vanj-skotrgovinska komora BiH je rekao da, u odnosu na ranije go-dine kada smo imali pokrivenost izvoza uvozom od svega 10posto, možemo primjetiti da se od 2008. godine izvoz BiH natursko tržište svake godine skoro udvostručuje. Protekle godineBiH je izvezla 83 miliona eura na tursko tržište, a uvezla 210miliona eura. Pokrivenost u protekloj godini je iznosila 40procenata. Ovi podaci su vidljivi i iz slijedeće tabele:

Poslovni orum privrednikaBiH i Republike Turske

U Vanjskotrgovinskoj komori BiH je 16. marta 2012. godine održan Poslovni orum Bosne i Hercegovine i Repu-blike Turske. U odnosu na ranije godine, kada smo imali pokrivenost izvoza uvozom od svega 10 posto, od 2008.godine izvoz BiH na tursko tržište svake godine se skoro udvostručuje.

Piše: Ivana Dobrilović



>>>


Proizvodi koji su najviše zastupljeni u izvozu u ursku suproizvodi od čelika i željeza, papir i karton, proizvodi iz kožarskeindustrije, građevinski proizvodi od plastičnih masa, letjelice,mašine i uređaji, tekstilni proizvodi i sl.

Nakon plenarnog uslijedili su bilateralni sastanci bosan-skohercegovačkih i turskih kompanija. Na sastancima su bili pri-sutni predstavnici 26 turskih kompanija iz tekstilne industrije,građevinarstva, industrije namještaja, plastičnih proizvoda, au-to dijelova itd., kao i preko dvadeset bosanskohercegovačkihprivrednika iz odgovarajućih oblasti, među kojima ima i onihkoji već duže vrijeme uspješno sarađuju sa privrednicima iz Re-publike urske.

Vanjskotrgovinska razmjena BiH i Republike Turske

Izvoz BiH u Republiku Tursku (10 glavnih izvoznih proizvoda)

Uvoz BiH iz Republike Turske (10 glavnih uvoznih proizvoda)












Kontrola neispravnosti i

zloupotrebe tahograa (II)

ECOS >>> Tahograf

S obzirom da tahogra pouzdano registruje put, vrijeme i brzinu, kao bitne aktore bezbjednosti saobraćaja, pripadnici saobraćajne policije i inspekcije za drumski saobraćaj treba da posvete posebnu pažnju kontroli tahograa. U prošlom broju InoKoma govorili smo o odobrenim tipovima tahograa, dok ćemo u ovom brojuakcenat staviti na zloupotrebe tahograa.




>>>

S ve neispravnosti tahograa mogu se podijeliti u dvijegrupe:

• tehničke neispravnosti samog tahografa kao uređaja, akoje se ogledaju u vidu: mehaničkih oštećenja, nekompletnosti tahograa i neunkcionisanja pojedinih mehanizama, pa i cijelog tahograa;

• neispravnosti, kao posljedice nesavjesnog rada odgovor-nog lica za tehničku ispravnost vozila u preduzećima kojase bave prevozom i nesavjesnosti, tj. zloupotrebe vozača.

• U drugu grupu neispravnosti spadaju sljedeće neisprav-nosti: tahogra nije baždaren, nedostatak tahograskihuložaka, ugradnja reduktora u prenosu od mjenjača do

tahograa sa ciljem nekorektnog ispisivanja zapisa o putu, vremenu i brzini, savijen pisač za brzinu, blokiran pisač zabrzinu i slično. Praktično, u cilju pogrešnog prikazivanjasvoga rada i nepoštovanja propisa o brzini i dozvoljenomtrajanju radnog vremena, odgovorno lice, a najčešće vo-zač, pokušava da tahogra dovede u neispravno stanje.

• Neke od neispravnosti tahografa pri kontroli se mogulako vizuelno uočiti, dok se određeni broj neispravnostimože uočiti na osnovu analize registrovanih podatakana tahograskom ulošku. Na osnovu navedenih konsta-tacija, proističe da bi kontrolni organi uspješno obavilikontrolu tahograa u saobraćaju, na putu ili u preduzeću,moraju poznavati tahogra kao mehanizam i njegovo

unkcionisanje, pa sve do osposobljenosti za ocjenu ko-rektnosti zapisa na tahograskom ulošku.

Utvrđivanje (ne)ispravnosti tahograa

U cilju uspješnog utvrđivanja neispravnosti tahograa, kako uoperativnoj kontroli saobraćaja od strane pripadnika saobraćajnepolicije tako i od strane inspekcije za drumski saobraćaj, dajemopregled i opis najčešćih neispravnosti tahograa:

• tahograf nije baždaren;• satni mehanizam ne radi;• isključen pogon tahografa (otkačeno gipko vratilo ili

električni dovod od davača impulsa tahograa);

• neispravnost uređaja za regulisanje vremena kodEURO tahograa;

• blokiran pisač za registrovanje brzine;• savijen pisač za registrovanje brzine;• vožnja sa otvorenim tahografom;• vraćen uložak unazad;• nezamijenjen uložak;• vozač ručno upisivao podatke o vremenu, putu i brzini;• neodgovarajući uložak;• mehaničko podešavanje (polomljen neki od pisača,

polomljen nožić i sl.).

Zloupotrebe kod digitalnih tahograa

Danas, kad je primjena digitalnog tahograa povezana sa pri-mjenom direktiva i kad je mjesto denisanja ove oblasti ušlo u

Piše: doc.dr. Velibor Peulić

zakonske okvire gotovo svih zemalja, ostaje vječito pitanje zlo-upotrebe. Najčešći oblik zloupotreba u dosadašnjoj praksi sedešava na relaciji servis – vozač. Uglavnom, radi se o svjesnimzloupotrebama u kojima učestvuju minimalno dvije strane -

jedna koja podučava a druga koja primjenjuje. Do njih dolazinesavjesnim radom pojedinaca, ugradnjom uređaja ili običnihmagneta s ciljem neevidentiranja stvarnog stanja brzine kretanja

vozila, a samim tim i alsikovanja podataka evidencije. reba

napomenuti da je u praksi inspekcijskih organa EU usaglašenoda je riječ o krivičnim djelima koja za posljedicu mogu imatisvjesno ugrožavanje života drugih. Zato ističemo da se ovakvadjela sankcionišu visokim novčanim i zatvorskim kaznama.Na sljedećim slikama dajemo prikaze postavljenih magnetana davače signala te odraz na smanjenje brzine kretanja. Samagnetom i bez magneta (normalno stanje).

Digitalni uređaj bez ometanja pokazuje brzinu od 61 km/h

Postavljanjem magneta (ometač) brzina je 0 km/h

Mjesta najčešće zloupotrebe - magneti




ANALIZA >>>

Kod razmatranja kretanja u industriji građevinskih materijala u 2011. godini posebno treba imati u vidu kretanjau građevinarstvu BiH, za koju je ova djelatnost sudbin-

ski vezana. Nastavak smanjenja investicija u BiH u 2011. godi-ni za posljedicu je imao smanjen obim građevinske aktivnosti.Shodno tome, potražnja za građevinskim materijalima osjetno

je pala, a posljedično je, uglavnom, opala i proizvodnja većinegrađevinskih materijala. Iz statističkih pokazatelja evidentan jeosjetan rast proizvodnje kod proizvodnje kreča, šljunka i pijeska,rast proizvodnje opečnih blokova, ali je evidentan i značajan padu proizvodnji agregata za beton i nasipanje. Kao posljedica sma-

njene potražnje, u proizvodnji portland cementa u BiH zabilježen je pad proizvodnje od 5,85 %. o se posljedično odrazilo nasmanjenje proizvodnje kamena za proizvodnju cementa, sma-njenje proizvodnje gotove betonske smjese, osjetno smanjenjeproizvodnje cementnih maltera i smanjenje proizvodnje beton-skih proizvoda. Evidentan je blag rast proizvodnje sirovog gipsa,gipsa i proizvoda na bazi gipsa, a osjetno je smanjena proizvodnjaobrađenog kamena za spomenike i građevinarstvo. Smanjena jei proizvodnja betonskog željeza i armaturnih mreža za beton. Zautjehu je ipak činjenica da su smanjene zalihe proizvodnje indus-trije građevinskih materijala i da je skoro sva ostvarena proizvo-dnja uglavnom prodata.

Kad su u pitanju cijene, bar onih strateških proizvoda indus-

trije građevinskih materijala, zbog smanjene potražnje one suimale blagi rast, bile u nivou cijena iz 2010. godine ili pak u bla-gom padu. Izuzetak su cijene željeza koje su, obzirom na kretanjapotražnje, bilježile oscilacije u 2011. godini.

Izvoz i uvoz građevinskih materijala BiH u 2011. godini

Ostvarena stambena izgradnja u 2011. u BiH

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, pregled izgradnjestanova u BiH u 2011. godini dat je u sljedećoj tabeli;

Iz tabele je vidljivo da je u 2011. izgrađeno 2.755 stanovaukupne površine 148.321 m². U odnosu na 2010. godinu, kada

je izgrađeno 3.669 stanova, to je manje za 24,9 %, a kada je upitanju površina tih stanova ona u 2010. godini iznosi 196.276m² ili 24,4 % manje u odnosu na posmatrani period. Dakle,evidentan je pad obima broja završenih stanova i blag porastpovršine tih stanova u 2011. u odnosu na 2010. godinu.

Istovremeno, u 2011. godini ostalo je nezavršeno 3.536 stanova. U odnosu na 2010. godinu, kada je zabilježen 3.505 nezavršen

stan, to predstavlja rast od 0,9 % broja nezavršenih stanova u2011. u odnosu na 2010. godinu.

Piše: Džemal Kalajdžisalihović

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, industrijska proizvodnja u području vađenja ruda i kamena je u 2011. uodnosu na 2010. godinu zabilježila rast proizvodnje od 15,6 %, a u području proizvodnje ostalih proizvoda od nemetalnihminerala 3,8 %. Obzirom na ovakve pokazatelje, stiče se utisak da je rast industrijske proizvodnje u oblasti industrijegrađevinskih materijala imao nadprosječan rast u odnosu na prosječan rast industrijske proizvodnje u BiH u 2011. godini.Kada se podaci raščlane na one djelatnosti koje pripadaju oblasti industrije građevinskih materijala onda je slika sasvimdrugačija. Slika je tim više drugačija ako se ima u vidu činjenica da je i u 2010. u odnosu na 2009. godinu, uglavnom,

zabilježen pad proizvodnje u industriji građevinskih materijala BiH.

Opala

proizvodnjavećine građevinskihmaterijala




BERZA INFORMACIJA >>> InoCentar

Kada je u pitanju kretanje cijena građevinskih materijala, ebru-ar je bio prilično miran mjesec. Jedine promjene zabilježene sukod armaturnog željeza i termoizolacionih materijala.

Standardno, početkom marta proizvođači i veletrgovci ar-maturnog željeza objavili su nove snižene cijene svojih proizvo-da. Do ovog sniženja je, kako ističu, došlo zbog slabe prodaje u

Početak nove poslovne godine građevinarimanije donio poboljšanje, kako ni vremenskih takoni ekonomskih uslova. Građevinari ocjenjuju daovogodišnje građevinske sezone neće ni biti iz razloga slabe potražnje za stambenim i poslovnimobjektima. Većina građevinskih frmi svoju šansuvidi u potpisivanju ugovora o izgradnji objekata ustranim zemljama.

Slaba potražnja za stambenimi poslovnimobjektima

Kretanje cijena od 11.2. do 9.3.2012.

zimskom periodu. Cijene su u prosjeku snižene za 30,00 KM/t.Armaturna mreža se trenutno nudi po cijeni od 1.184,00 KM/t+ PDV, dok se kod betonskog gvožđa u zavisnosti od prolacijene kreću od 1.047,00 do 1.120,00 KM/t + PDV. Kod ostalihgrađevinskih materijala, situacija nije tako dramatična. Cijenecementa, kako domaćih tako i inostranih proizvođača u pret-hodnom periodu nisu imale značajnije promjene, tako da sadaimamo na tržištu ponudu cementa Fabrike cementa Lukavac pocijeni 180,00 KM/t + PDV, dok se cement iste marke vornicecementa Kakanj nudi po 159,89 KM/t + PDV. Opekarski proiz-

vodi, takođe, imaju nepromijenjene cijene za prethodni period,a najpovoljnija ponuda za blok 25x19x19 iznosi 0,48 KM/kom+ PDV proizvođača Fabrika opekarskih proizvoda Drina IGM.Cijene termoizolacionih materijala poskupile su u prosjeku za 4 %iz razloga, kako ističu proizvođači, poskupljenja energenata nasvjetskom tržištu.

Proizvođači drveta ponovo pokrenuli proizvodnju

Iako vremenski uslovi nisu idealni, prerađivači drveta su pokre-nuli proizvodnju. Cijene rezane građe nisu oscilirale, jer se ni ci-

jene sirovine nisu mijenjale. Najveće potražnje za drvnim sorti-mentima sa inostranog tržišta i dalje se odnose na elemente koji

se koriste u industriji namještaja, pa se izvoz najviše bazira naovoj vrsti roba.





Cijena kukuruza u ebruaru je bila prilično visoka i u konstant-nom porastu. Nuđena cijena sa tržišta Srbije se tokom ebruarakretala od 180,00 – 185,00 eura/t, da bi krajem mjeseca došlodo blažeg pada u visini 10,00 eura/t. Prvih martovskih dana ci-

jena je nastavila padati, pa su se nuđene cijene sa tržišta Srbije uprvoj sedmici marta kretale od 167,00 do 172,00 eura/t. Cijenakukuruza na ostalim tržištima u okruženju je prilično visoka inekonkurentna nuđenoj cijeni sa srpskog tržišta. Kukuruz se nadomaćem tržištu nudio od 0,36 do 0,40 KM/kg + PDV.

Cijena pšenice je takođe u porastu. Nuđene cijene sa tržištaMađarske su se tokom proteklog mjeseca kretale od 200,00 do210,00 eura/t, sa tržišta Hrvatske 195,00 – 203,00 eura/t, a satržišta Srbije od 197,00 do 210,00 eura/t. Vlada Srbije je tokomprošle sedmice donijela odluku o prodaji 50.000 t pšenice izskladišta Robnih rezervi, što bi moglo dovesti do blažeg padacijene pšenice na tržištu Srbije. Pšenica se na domaćem tržištunudila od 0,39 do 0,43 KM/kg + PDV.

Slaba ponuda ječma i zobi

Količina ječma i zobi je sve manje na svim tržištima u okruženju,pa su i nuđene cijene sve veće. Ječam i zob se nude po cijenamaod 200,00 do 220,00 eura/t, zavisno od tržišta.

akođe je došlo do značajnog rasta cijene sojine i suncokre-tove sačme. Sojina sačma je dostigla cijenu 360,00 eura/t - FcaKopar, što je i rekordna cijena ove sezone. Polovinom mjesecase očekuje uplovljavanje brodova u Luku Kopar i nove količinesojine sačme čija cijena još nije poznata. Cijena sojine sačme sepočetkom marta na domaćem tržištu kretala od 0,70 do 0,74KM/kg + PDV.

Cijena suncokretove sačme je znatno porasla. Uljare u Srbiji

su podigle cijenu za 40,00 eura/t tokom proteklog mjeseca, a ina ostalim tržištima u okruženju cijena je u porastu. U nared-nom periodu se može očekivati da će i na domaćem tržištu doćido značajnijeg rasta cijene iste.

Tokom proteklog mjeseca cijene svih žitarice su bileu značajnom porastu. Cijena kukuruza je početkommarta pala za 10-ak eura/t, dok su cijene ostalih žitarica ostale prilično visoke.

Novi rast cijena žitarica




Izvozna cijena brašna iz Srbije se mijenjala tri puta od početkaprošlog mjeseca. Prvo je najniža nuđena cijena bila 250,00 eura/t,a onda je skočila na 255,00 eura/t. renutna izvozna cijena

iznosi od 260,00 do 285,00 eura/t. U domaćem prometu se toisto brašno nudilo od 0,54 do 0,684 KM/kg + PDV. Posljedica


U toku ebruara cijene roba u prehrani bilježe izvjesne promjene. Rast cijena brašna je obilježio prethodni mjesec,a kako stvari stoje, i u martu se nastavlja isti trend.

Kretanje cijena od 11.2. do 9.3.2012.

Brašno sve skuplje

rasta cijene brašna je konstantan rast cijene pšenice u regionu.Uvoznici brašna se nadaju da će se ovaj rast cijene brašna smiriti,

jer je potražnja slaba, a trgovine skoro da i nema.

Akcijske cijene ulja

Na našem tržištu se polovinom prošlog mjeseca pojavilo uljerme Bunge zrt, pod brendom Floriol Cereol, koje je pakovanood 0,90 l i njegova cijena je trenutno najpovoljnija na našemtržištu (1,965 KM/kg + PDV). Proizvodi se od 100 % suncokre-ta i po kvalitetu može parirati i ostalim Floriolovim uljima.Zbog smanjene potražnje, sve su češće akcije koje odobravajupojedini trgovci uljem. ako se Bimalovo ulje trenutno nudi pocijenama od 2,051 do 2,15 KM/l + PDV, Iskona 2,10 – 2,14 KM/l+ PDV, Floriol suncokret 2,136 – 2,25 KM/l + PDV. Međutim,Bimal je na bh. tržište izbacio još jedan svoj brend pod nazivomBimal Sani, čija je cijena 2,00 KM/l + PDV.

Stigao šećer iz Gvatemale

U toku ebruara cijene domaćeg šećera su malo oscilirale. Cijenase kretala od 1,30 do 1,36 KM/kg + PDV, što je za 0,03 KM/kg +PDV niža cijena u odnosu na protekli mjesec. Od prije petnaes-tak dana domaći uvoznici su počeli uvoziti šećer iz Gvatemalekoji je po kvalitetu isti kao i brazilski i ima 45 icumsa. Njegovaprodajna cijena iznosi 1,299 KM/kg + PDV. Izvozna ponudaovog šećera u lukama Ploče i Rijeka nudila se od 565,00 eura/t,što je za 10,00 eura/t niža cijena u odnosu na brazilski šećer.




MALA ŠKOLA PRODAJE >>>

Kada i kako govoriti

o problemima?

Riječ ‘’problem’’ nije riječ koja bi privukla pažnju sagovornika u prodajnom komuniciranju i treba je izbjegavati jer nosi negativno značenje. A niko ne želi sarađivati sa osobama koje se neprekidno bave problemima i naglašavaju ih

u komunikaciji.



Piše: Evgen Gec

Niz je primjera u prodajnoj praksi kada pojedinci urazgovoru ističu različite poteškoće kao probleme. Vje-ruju da su bliži sagovorniku ukoliko prezentiraju svoje

probleme i da će tako lakše sklopiti poslove. Često se prepo-znaju po slijedećim riječima: “Problem je u tome što...’’, “o jenjihov problem’’, “Možemo to učiniti, ali problem je...’’, “Naši suproizvodi vrhunski, ali problem su kupci...’’, “Mi se suočavamosa sličnim problemima kao i vi’’.

Zamislite situaciju kada ste u okruženju nepoznatih osoba ikada jedna od njih neumorno nabraja probleme. Kakvo bi bilo

vaše mišljenje o toj osobi? Vjerujem da s njom ne biste željelisarađivati, čak i ako je u pravu. Nekima od takvih sagovornikaovakav način govora daje snagu i navodi ih da energično poka-zuju kako su “problemi’’ nešto što su primijetili ili shvatili. Ne-kima je to postala navika bez koje jednostavno ne mogu opisi-

vati određene situacije. Nažalost, takva navika u poslovnomokruženju je neprihvatljiva. Evo i primjera koji to dokazuje.

Kada ‘’problem’’ stvarno postane problem

U jednom od razgovora sa direktorom manje kompanije želio

sam se detaljnije upoznati sa njihovim načinom rada. Naime,njegov problem je bio taj što nije mogao naći rješenja za prodaj-ne situacije u kojima se nalazio, a želio se priključiti Udruženjuuspješnih poduzetnika. Po dobivenim odgovorima na postavlje-na pitanja lako se moglo zaključiti koji su njegovi problemi. “Imaosam velik problem’’, rekao je, “jer su me neki negativno procijenili;neprekidno su bili protiv mene, čak su me i nezakonito osudili.Jednostavno, nisu mogli shvatiti da je sve što sam činio bilo dobroza njih. Jasno sam im pojasnio u čemu je ‘problem’ ali nikako ne

prihvataju moje mišljenje. Na kraju sam uspio dokazati da sam upravu ali sada idem dalje da još detaljnije dokažem kako se ‘pro-blemi’ mogu rješavati. Nisu mi dovoljni samo poslovni ‘proble-mi’. Žena mi je bolesna tako da sam stvarno u nepovoljnijoj iproblematičnoj situaciji.’’

Iz navedenih riječi može se primijetiti da je svojim izražava-njem, odnosno neprekidnim naglašavanjem “problema’’ zapra-

vo tražio pomoć. Što detaljnije je želio prikazati situaciju u kojojse nailazi kako bi lakše došao u pozitivnu poslovnu okolinu.Nažalost, izabrao je pogrešan način komuniciranja. Stoga gaUdruženje poduzetnika nije prihvatilo u svoj krug, iako bi posposobnostima i mogućnostima koje je imao na raspolaganjuza njih bio izvrstan.

Možda bi bilo drugačije da je opisivanje vlastite situacije sveo

na prednosti ili rezultat rješavanja “problema’’. Da je započeorazgovor postavljanjem otvorenih pitanja sagovorniku, svaka-ko bi dobio odgovore koji bi mu pojasnili koga se želi u takvookruženje uključiti, koji su uvjeti za to i slično. akođer, da jegovorio o postignutim poslovnim rezultatima, želji za budućimposlovima, pouzdanju koje je kvalitetnim poslovanjem dobioi da je rješavanje poteškoća a nikako “problema’’ pojasnio uokviru dodane vrijednosti svoga rada, rezultat bi bio drugačiji.Jer kvalitetno poslovanje ne traži inicijative kojima bi se istakli“problemi’’. Ono traži realna rješenja koja su odraz kredibilnihosoba.

Pretvorite problem u vlastitu korist

U prodajnim razgovorima ili razgovorima za radno mjestonikako nije dobro govoriti o “problemima’’. reba izbjegavatinavođenje razgovora u tom smjeru jer omogućava da posloda-

vac zaključi koliko je pojedina osoba negativna ili pozitivna.Poslodavci to čine jer im je cilj da zapošljavaju osobe koje ćeisključivo rješavati probleme. Ukoliko problema ne bi bilo, nione sami ne bi bili potrebni.

Poteškoće i problemi su svugdje oko nas. Pitanje je samokako se s njima suočavati i kako ih u komunikaciji sa drugi-ma predstaviti. o ima posebnu težinu i značaj u prodaji, jer

je namjera svih proizvoda da rješavaju poteškoće i “probleme’’.Zato je u razgovorima s kupcima potrebno dobro razmotriti

kako ih pretvoriti u korist.

>>>

( )“Neprestano isticanje problema

dovodi do toga da oni često postaju realnost’’



Početak nastave u Sarajevu: 16.4.2012.

Kotizacija po polazniku:

- 280,- KM

- 250,- KM (za članove VTK BiH)

U kotizaciju je uključeno:

- Test predznanja

- Edukacija

- Literatura

- Finalni test

- Certifkat

Prijave slati najkasnije do 6.4.2012. godine,

putem axa na broj +387 33 566 205 ili

na e-mail: [email protected]

VIII ciklus škole općeg i poslovnog engleskog jezika

Documents

InfoKom [broj 51, mart 2012.]