Indijanci- Povijest, Običaji, Plemena

7/21/2019 Indijanci- Povijest, Obiaji, Plemena

1/49

Indijanci su, esto se kae, djeca prirode. Ovisni su o njoj i ive u skladu s njezinimzakonima.Iako ih danas ima puno manje nego prije, u nasljee su nam ostavili (izmeu ostalog) ifilozofiju svoga naroda koja je toliko vezana uz rirodu da je neodvojiva od ovjeka.

!a cijelom podruju od "ljaske do #ierre del $uego (Ognjena %emlja) nema nijednog

za&iljeenog sluaja da su ugrozili prirodu na neki nain.' to su vjerovali, kako su ivjeli i na koji nain su &ili povezani sa prirodom i samimaso&om, otkrivamo nastavku.Odnos prema prirodi i ivotuogata mitologija amerikih Indijanaca ui nas koliko oni potuju zemlju. Ona nije niijevlasnitvo, a mi smo je samo iznajmili dok ivimo na njoj. *eliki duh ustupio nam je zemljukao i &iljkama i naoj &ra+i ivotinjama.Ipak da &i ovjek mogao preivjeti mora se hraniti i napraviti se&i zaklon. On zato moli i traioprost, moli duha sta&la, medvjeda ili &izona da mu oprosti to ga mora u&iti. %ato Indijanacu&ija samo onoliko koliko mu je potre&no da &i preivio."ko &i lovac ulovio vie nego to mu je potre&no, ili nije zahvalio ivotinji to mu je ona

dopustila da je u&ije, on vie nikada ne+e imati sre+e u lovu. Indijanac moe uloviti ivotinjusamo ako mu to ona dozvoli. I ivotinje i ljudi imaju svoje zatitnike, njihova pravila morajuse potovati.

Ako razgovara sa ivotinjama, i one e razgovarati s tobom i tako ete se meusobno

upoznati. Ako ne razgovara s njima, nee ih upoznati, a ono to ne poznaje, toga se boji.

Ono ega se boji, to unitava. (Poglavia !an "eorge, #alish$

*jerovanja i mitovi sjevernoamerikih Indijanaca nastali su i razvili se na ogromnom iprirodno vrlo raznolikom podruju, unutar velikog &roja etnikih zajednica &arem -/poznatih, koje govore na najmanje 01 razliita jezika i narijeja.*jerovanje i mitologija pojedinih skupina naje+e se razlikuju od ostalih i u uskoj su vezi s

prirodnim o&iljejima kraja u kojem zajednica o&itava, to je, opet, uvjetovalo i njezin nainivota. Iako meu razliitim narodima postoje i oigledne slinosti 2 posljedica zajednikekulturne i jezine tradicije ili preuzimanja, op+i dojam je raznolikost.Neobini obiaji3vladanom neprijatelju a4nee indijanci su nakon borbe jeli i srce i mozak, hrabrostneprijatelja,vjeruju oni, pre+i +e tako na njih. 5ozak se jeo kao &i se stekla inteligencijaneprijatelja. 3linih o&iaja nalazimo kod raznih plemena irom svijeta. !ita manje opasni,

&ili su i veoma civilizirani "steci, kod kojih se srce rtvovalo &ogovima, a meso &i &ilorazrezano i razdijeljeno narodu.Sati je indijski pogrebni obiaj, danas vrlo rijedak i strogo kanjiv zloin u Indiji, kada seena koja je ostala udovica spaljuje zajedno s pokojnim muem. !a takav in ena je morala

do&rovoljno pristati, a s o&zirom na materijalno stanje i upitnu daljnju egzistenciju ve+ina ihje zaista do&rovoljno odlazila u smrt. ' dananje vrijeme vodile su se mnoge rasprave je litakva ena poinila sati do&rovoljno ili je postojao pritisak sredine. 5alo je vjerojatno da jeena sretno hrlila u smrt spaljivanjem jer ona koja to ne &i napravila &ila je trajno o&iljeena,materijalno i socijalno nez&rinuta.

%a sam #ha&nee. 'oji su prei bili ratnii. jihov sin je ratnik. O) njih uzimam samo svoje

postojanje. O) svog plemena ne uzimam nita. #am sam izgra)io sebe ovakvim kakav jesam.

(Poglavia *eumseh, #hatvnee$

Indijanska medicina"meriki starosjedioci vjeruju da je ovjek jedno s prirodom i da njeni elementi osiguravajusnagu i mogu izlijeiti &olest. 5edicina amerikih indijanaca kom&inira religiju, duhovnost,

ljekovite &iljke i rituale da &ih oslo&odili pacijenta &olesti i emocionalnih pro&lema. ostoji


2/49

puno razlika izmeu plemena, njihovi rituali i vjerovanja su razliiti. !ajsvetije tradicije jouvijek se dre u tajni, i predaju se od jednog do drugog iscjelitelja.3tarosjedilaka amerika medicina ne lijei &olest, nego oso&u. #radicionalni iscjeliteljinastoje vratiti pacijentu prirodnu ravnoteu i harmoniju u odnosima sa drutvom i6ospodinom.

Ameriki indijanci vjeruju da je uzrok svih bolesti nedostatak duhovnosti. Smatra se dabolest ima vie izgleda napasti osobu, koja je neuravnoteena, negativna i ivi nezdravimivotom. Iscjelitelj pokuava prona!i ravnoteu i cijelost unutar pacijenta, da bih mupomogao vratiti zdravlje i duhovnost.7ituali lijeenja mogli su trajati satima, ak i tjednima."eset zapovijedi indijanaca0. Odnosi se prema %emlji i svim ivim &i+ima na njoj s potovanjem8 (%aotri pogled.)-. udi u neprestanoj vezi s *elikim 9uhom8 (3luaj unutarnji glas.). :ijeni svoje &linje8 (udi vrijedan potovanja.)1. 3urauj za do&ro&it ovjeanstva8 (ridonosi onime u emu si naj&olji.);. omai u svakoj prilici8 (olje je pomagati vie nego manje.)

/. . 'loi dio napora u ?vie do&ro@8 (okuaj molitvom.)A. udi iskren8 (rema drugima i prema se&i.)0B. reuzmi punu odgovornost za svoja djela. (!e krivi druge.)

Potovanje znai sluati )ok se svakoga ne saslua i ne shvati+ tek je ta)a mogua ravnotea i

harmonija ilj in)ijanske )uhovnosti. (Poglavia !ave, )je) -rvenog Psa, Oglala #iou$

httpCDD444.alfaEportal.comDsliderDsjevernoEamerickiEindijanci

indijanski etiki kodeFC

0. 'stani sa 3uncem i pomoli se. 5oli se sam. 5oli esto. *eliki 9uh +e sluati, samo ako tigovori.-. udi tolerantan prema onima koji su se izgu&ili na putu. !eznanje, ljutnja, lju&omora i

pohlepa izlaze iz izgu&ljenih dua. 5oli se za njih da pronau vodstvo.. #rai se&e, kroz se&e. !e dozvoli drugima da upravljaju tvojim putem. #o je tvoj put i samotvoj 2 9rugi mogu i+i s to&om, ali niko ne moe i+i umjesto te&e.1. Ophodi se prema gostima u ku+i s puno o&azrivosti. oslui ih naj&oljom hranom, daj imnaj&olji leaj, odnosi se prema njima s potovanjem i estito+u.;. !e uzimaj to nije tvoje, &ilo od neke oso&e, zajednice, divljine ili neije kulture. !ije

zaslueno i dato. !ije tvoje./. otuj sve to postoji na %emlji, &ilo ljude &ilo &iljke.=. otuj tua miljenja, elje i rei. !ikada ne prekidaj neiji govor, prigovaraj ili gru&ooponaaj mimikom izreeno. 9ozvoli svakoj oso&i pravo na licno izraavanje.>. !ikada ne govori loe o drugima. !egativna energija koju time saljes u univerzum vrati+e tise viestruko.A. 3vi ljudi ine greke. 3ve greke mogu &iti oprotene.0B. !egativne misli uzrokuju &olesti uma, tijela i duha. *je&aj optimizam.00. riroda nije naa, ona je dio nas. Ona je do nae svjetovne o&itelji.0-. 9jeca su sjeme &udu+nosti. 3adi lju&av u njihova srca i zalivaj ih mudro+u i uenjimaivota. 9ok rastu, daj im mjesto da rastu.

0. Iz&jegavaj ranjavanje srca drugih. Otrov te &oli +e se vratiti te&i.
http://www.alfa-portal.com/slider/sjeverno-americki-indijancihttp://www.alfa-portal.com/slider/sjeverno-americki-indijanci


3/49

01. udi iskren u sva vremena. Iskrenost je ispit nasljea i dosljednosti unutar ovoguniverzuma.0;. 9ri se&e u ravnotei. 3voje umno Ga, 9uhovno Ga, Hmocionalno Ga, i #jelesno Ga. 3vatre&aju &iti jednako snana, ista i zdrava. Gaaj tijelo da ojaa um. 7asti &ogato u duhovnosti,da izlijei emocionalne rane.

0/. 9onosi svjesne odluke, kao to +u i kakav &iti, kako +u djelovati i nositi se sa svojimdjelima. udi odgovoran za svoja djela.0=. otuj privatnost i oso&ni prostor drugih . !e diraj tue vlasnitvo, pogotovo ne diraj svetei duhovne relikvije. #o je za&ranjeno.0>. udi prvenstveno iskren prema se&i. !e moe &iti paljiv i pomo+i drugima, ako nisi

paljiv prema se&i i ne pomae prvo se&i.0A. otuj tua vjerska opredjeljenja. !e sili druge da vjeruju u tvoje.-B. 9jeli svoju do&ru sre+u. 9jeli i sudjeluj u davanju milostinje.

httpCDD444.alfaEportal.comDinspiracijaE-DindijanskiEetickiEkodeks

O&iaji za doek !ove godine

roslava nove godine zapoela je u starom a&ilonu, u nekadanjoj5ezopotamiji."oekivanje nove godine svugdje u svijetu simbolizira zaboravljanjestarih briga i kretanje u bolju budu!nost.' starom a&ilonu novogodinji festival &io je usko povezan sa svetkovinom koja je danas

poznata kao oi+. oi+ se proslavljao u vidu festivala posve+enog o&navljanju svijeta u jojednoj godini.#aj praznik 7imljani su zvali Saturnalija, prema &ogu 3aturnu. #e no+i ljudi su ludovali iorgijali, a vrhunac proslave &ilo je prinoenje ljudskih rtava, ime je sveanost zavravala. Iztog razdo&lja poznata je figura sjedokosog ovjeka s kosom za sijeno u ruci. #o je sim&ol

&oga ronosa koji je po izvornom o&iaju kosio ljudske rtve. rinoenje ljudskih rtavaprakticiralo se do oko BB.godine nae ere.#ulije $ezar uspostavio je prvi sijenja kao dan novogodinjeg slavlja %&.godine prije'rista. :ezar prihva+a Gulijanski kalendar i prenosi sve o&iaje iz rimske 3aturnalije na prvidan u sijenju. 9olaskom teutonskih plemena u 3rednjem vijeku, novogodinja no+ do&ila jedva nova o&iaja imelu i cjepanicu sre+e, odnosno &adnjak. adnjak je ostatak poganskogkulta sunca, a imelu su koristili 9ruidi kao sim&ol o&oavanja seksa u svojim o&redima. akosu teutonski o&iaji dodavani na ve+ postoje+u svetkovinu, datum nove godine privremeno je

pomaknut na -;. oujka kako &i se poklopila sa germanskim o&redima plodnosti u prolje+e.0;>-. papa 6rgur name+e drevni datum iz 7ima. rvi mjesec u godini nazvan

je #anuarius,prema Ganusu, &ogu svih poetaka. Jvedska, !jemaka,9anska i Hngleskapoputaju 7imu u 0>. stolje+u.Go je u staroj 6rkoj postojao o&iaj da se tijekom velikog slavlja u ast 9ioniza paradira s

&e&om u pletenoj koarici. #o je &io sim&ol duha plodnosti koji svake godine regenerira svog&oga.ova go)ina se u svijetu slavi na razliite naine i u razliite )ane. *ako se /ineska nova

go)ina slavi nekoliko tje)ana i nema tono o)reenog )atuma, zapoinje u prvom mjeseu,

najkasnije )o 01. veljae. Oni u pono ostavljaju otvorena sva vrata i prozore )a bi stara

go)ina mogla izai, a nova ui.

' Gapanu se nova godina naziva ganjitsu to znai izvorni )an, slavi se od 0. do . sijenja,vrata se ukraavaju s paprati, naranama i jastozima koji sim&oliziraju &ogatstvo i

dugovjenost.
http://www.alfa-portal.com/inspiracija-2/indijanski-eticki-kodekshttp://www.alfa-portal.com/inspiracija-2/indijanski-eticki-kodeks


4/49

' Krvatskoj se nova godina slavi 0. sijenja, za nju nisu vezani nikakvi pose&ni o&iaju, jer sustandardno ukraavanje doma, darivanje i veera pripisani oi+u, dok se izvorno slavljenjenovog poetka gu&i u jelu i litrama alkohola na komercijaliziranim za&avama.(arina )abi!

httpCDD444.alfaEportal.comDsliderDoEo&icajimaEzaEdocekEnoveEgodine

'o su indijanci *Indijanci je kolektivni naziv za prastanovnike "merike, raznorazne narode mongoloidnogizgleda rairene od arktike anade i "ljaske do Ognjene zemlje (#ierra del $uego) u


5/49

'ulturoloke regije sjevernoamerikih Indijanaca u vrijeme prvog dodira s+vropljanima

lemena%emljopisnoEklimatski uvjeti uvjetovali su nastanku vie kulturnih pojaseva na podruju3jeverne "merike.3u&arktiki Indijanci u anadi i "ljaski, gdje nalazimo plemena "tapaskana i "lgonuianIndijanaca. !ajpoznatija plemena toga podruja su 5ontagnais, !askapi, :ree, :hipe4Nan,

plemena utchin i hotana i niz drugih manjih plemena. ultura ovih Indijanaca je prilino

slina. !jezini esti sim&oli su krplje, kanu, to&oggan, snjene naoale. Odje+a je krznena.Pov i ri&olov glavno je zanimanje ovih Indijanaca.Indijanci 3jeverozapadne o&ale. Ovo su &ez sumnje naj&ogatija plemena Indijanaca 3jeverne"merike. Oni nastavaju podruje uz acifiku o&alu 3jeverne "merike od alifornije na jugu,do zaljeva Makutat u "ljaski na sjeveru. redstavnici ove kulture pripadaju velikim skupinama

poznatim kao 4akiutl, #simshian, #lingit, Kaida, ella :oola, :oast 3alish i manja plemenaiz alifornije, Oregona i Lashingtona. 9rutva s juga ovog podruja znatno su siromanija, ai njihove zajednice su znatno manje. Ovom krugu pripada kultura gradnje velikih totema,gradnji cedrovih ku+a s krovovima na dvije vode, prekrasno tkanje chilkatEogrtaa (koji suesto nevjerojatno skupi), orijentiranost moru, izgradnja drvenih velikih kanua, ropstvo, i

nadasve veoma poznate rastrone sveanosti QpotlachQ.Indijanci s latoa naseljavaju kraj u podruju rijeke :olum&ije. Ovdje je rairena kulturari&ara (moe se govoriti o pravim ichtNophazima, jedaima ri&a s veoma sla&im zu&ima) ikopaima korijenja camas i shanataue (ili QIndian #histleQ :irsium edule) lemena ovog

podruja pripadaju grupama 3hahaptian ('matilla, #Ngh, #enino, Makima, !ez ercR, alouse,Lalla Lalla), Laiilatpuan (:aNuse, 5olala), 3alishan (3hus4ap, Pillooet, !tlakNapamuk,3pokane, :oeur dS"lTne, alispel, Okanogan, !espelem), itunahan (utenai), :hinookan(Lasco Lishram i 9og 7iver Indijanci ili :ascade), Putuamian (5odoc, lamath) i"thapaskan (!icola ili 3tu4ihamuk koji danas govore thompson jezikom). Oni su sesezonski pokretali u potrazi za ri&om i &iljem.


6/49

alifornijski Indijanci. ako samo ime kae ova plemena naseljena su u aliforniji i imajusami za se&e tipinu kulturu sakupljaa ira. Ipak tre&a naglasiti da ne pripadaju svakalifornijska plemena ovoj grupi, jer su neki predstavnici Indijanaca 3jeverozapadne o&ale.Ova pleme vieEmanje su malena, podijeljena po &rojnim plemenima i oskudno o&uena.rijateljica i do&ra poznavateljica Indijanaca Hva Pips, navodi da su sva ova plemena veoma

do&ro uhranjena, na tome zahvaljuju iru od kojega naroitim postupkom do&ivaju &rano ipeku pogaice Qacorn &readQ, odnosno kruh od ira. 6lavna plemena suC 5aidu, 5i4ok,:humash, Mokuts, 3hasta, :himariko, "choma4i, "tsuge4i, Mana, Mahi, Lintu, !omlaki,at4in, Muki, omo, Lappo, !isenan, :ostanoan, 3alinan, Hsselen, itanemuk, "k4aSala,Ipai, #ipai, amia, :upeUo, PuiseUo, :ahuilla, GuaneUo, 6a&rieleUo, !icoleUo, $ernandeUo,3errano.Indijanci *elikog azena .' podruju *elikog slanog &azena naseljena su (u zapadnim

predjelima, !evada) siromana sakupljaka plemena Joona koji su u stvari &ili QnogaQEIndijanci. Oni su neprekidno &ili u pokretu za hranom, &o&icama, korijenjem, raznim

plodovima, sitnom divljai i drugim. Gelo se &ukvalno sve. Istono od njih u podrujima

'taha, LNominga i :olorada Indijanci su posjedovali konje pa su se formirali u pljakake&ande. Oni su &ili puno mo&ilniji i opasniji od svojih zapadnih roaka. Ove Jooneklasificiraju u !umicEgovornike. ' %apadne !umicEgovornike u&rajaju seC !orthern aiute,O4ens *alleN ajuti, dvije grupe 5ono Indijanaca i pleme annock iz Idaha. 3redinjojskupini !umica pripadaju Lestern 3hoshoni, Indijanci anamint ili oso, 6osiute, Lind7iver (njihov su ogranak omani D:omancheD), i Indijanci Le&er 'te (tako krivo nazivani

jer ne pripadaju u 'te). ' 3outhern (ili Gune) !umicEgovornike pripadajuC !orthern 'te,3outhern 'te, #umpanogots, ahvant, $ish Pake Guti, 7ed Pake Guti, a4aiisu, i &ande Gunih(3outhern) aiutaC Pas *egas ajuti, 3hiv4its, 'inkarets, 5oapa i :hemehuevi.Gezine porodice sjevernoamerikih domorodacaGugozapadni Indijanci.Gugozapadni Indijanci nastanjuju krajeve amerikog Gugozapada od

!e4 5eFica preko "rizone do donjeg toka :olorada. Ovdje zapravo nalazimo ratarskostanovnitvo iz grupe Mumanskih i imanskih plemena, kao i pose&nu grupu seoskih plemenas pue&lo kulturom. ' pue&lo ili seoska plemena u&rajaju se %uUi, oonsko pleme Kopi i

plemena grupe #anoan. "paka plemena kao i apago su nomadi.

rerijski Indijanci). Oni su stanovnici prerija, podruja od rijeke 3askatche4an na sjeveru dojunog #eksasa. Ovamo pripadaju najslavnija plemena amerikih domorodaca. Oni su

nomadski jahai i lovci na &izone. oto su navikli na prostranstva i lutanja pruali su naje+iotpor &ijelim naseljenicima. redstavnici su im sa sjevera na jugC lains :ree, "ssini&oin,lackfoot (:rna 3topa), 6ros *entre, Kidatsa, *rane (:ro4), 5andan, :heNenne, "rikara,#eton, 3antee 3iouF, "rapaho, Omaha, a4nee, io4a, :omanche.Indijanci 3jeveroistonih uma. Indijanci 3jeveroistonih uma pripadaju porodicamaIrouoian i "lgonuian. #o je domovina Q4ig4amaQ, velikih drvenih ku+a opasanim

palisadama. Oni su lovci i ri&ari ali i uzgajivai kukuruza. Odavde su dole i kokice Qpop cornQkoje su Irokezi nosili sa so&om prilikom odlaska u viednevne lovove ili ratne pohode.

!ajpoznatija plemena ovog podruja su Irokezi (Irouois), Kuron Indijanci, Hrie,3usuehanna, Lappinger, Lampanoag, 5ahican (poznati 5ohikanci), 5etoac, o4hatan

(kod nas poznati po crti+u o djevojci ocahontas), !anticoke, :onoN, ennacook i drugi.


7/49

Gugoistoni IndijanciOvo podruja o&uhva+a jugoistok 3jeverne "merike, od atlantske o&ale na zapad do istonog#eFasa, na sjever do unutranjosti *irginije. Gugoistona plemena su seosko ratarskostanovnitvo. Ovdje su na cijeni kukuruz i njegova sveanost Q6reen :orn 9anceQ ili Qleszelenog kukuruzaQ. !eka od ovih plemena poznavali su i ham&are u koje, po Hvi Pips, Qnije

mogao u+i ni miQ. lemena ovog podruja pripadaju porodicama 5uskhogean (po novijojortografiji 5uskogean), !atchesan, :addoan, 3iouan, "ttacapan, :hitimachan i #onikan.6lavna plemena suC :reek, 3eminole, #imucua, Muchi, iloFi, :hitimacha, "takapa, #unica,

!atchez, :hocta4, :hickasa4, "kokisa, Kasinai, "dai, #aensa, adohadacho, !atchitoches,:hakchiuma, ascagoula, aNogoula, "voNel, :ha4asha, Lasha, :hatot, :hiaha, Mamasee,$resh Later, "is, :alusa, #euesta, Geaga, :usa&o, :ongaree, :ape $ear, LaFha4, LinNa4,:herokee, Loccon, 5anahoac, #utelo, 5onacan, Hno, 3ugeree, :ata4&a, !ahNssan, Kitchiti,oasati, "la&ama, #ohome, Hufaula, etc.5ezoameriki Indijanci "muzgo, :akchiuel, :hQol 5aNa, 5atlatzinca, 5iFe, 5iFtec,

!ahuatlD"ztec, Itza 5aNa, OaFaca :hontal, ipil, opoluca, #a&asco :hontal, #lahuica,

#oltec, Mucatan 5aNa, %apotec, %oueIndijanci karipskog podruja ripada mu *eliki i 5ali "ntilijuni diio 3rednje "merike i jug$loride. lemenaC "ra4ak, okotV, oruca, ri&ri, uglere, :a&ecar, :ari&, :hanguena,:oro&ici, :ueva, :una, 9orasue, 6arifuna, 6uajiro, 6uaNmi, 6uetar, InNeri, Island :ari&,5aleku, 5iskito, 5ove, 5urire, araujano, ech, 7ama, 3he&aNo, #aino, #eri&e, *oto.Indijanci 3rednje "merike3redinji 5eksiko (:entral 5eFico) redstavniciC !ahuatl, OtomW, :hontal, IFcatec, #arascan,5iFtec, %apotec.O&ala *era :ruza (*era :ruz :oast) redstavniciC #otonac, #amaulipec, Kuastec, opoluca.oluotok Mucatan (Mucatan eninsula) redstavniciC Mucatec, 5azatec, 5opVn.Gune ravnice (3C Po4lands) redstavniciC %oue, #zeltal, #zotzil, Pacandon, XuichR, IFil,ItzV, 5isuito, Gicaue.Gune planine (3. Kighlands) redstavniciC ipil, Yinca, "chi, Penca, !icarao, !icoNa, 'lva,7ama, oruca, 6uaNmW, :una, #alamanca.*eliki "ntili (6reater "ntilles) redstavniciC :i&oneN, 3u&E#aino, #aino, :iguaNo5ali "ntili (Pesser "ntilles) redstavniciC Island :ari&, Igneri.Gunoameriki Indijanci

3jever (!orthern) redstavniciC :hoco, :hi&cha, :auetio, #airona, 6uajiro, 5ompoF,#imote, "chagua, Maruro, Otomaco, 6uamonteN, 6uahi&o, 3aliva, :umanagoto.6vajansko gorje (6uiana Kighlands) redstavniciC "ra4ak, Larao, 6ali&i, #irio, Lapishana,ONana."mazon ("mazon) redstavniciC ora, :u&eo, Manomami, LaiELai, GWvaro, arauana,"palaW, #upinam&a, Magua, Yipi&o, anamari, 5aue, 5unduruku, aNapo, "mahuaca,5ashco, #acana, 3iriono, :hiuito, aressi, !am&ik4ara, akairi.razilsko visoje (razilian Kighlands) redstavniciC Yavante, orZro, 6uato, 6uarani, #upW,aingang, #upinam&a, otocudo, :aiapZs do 3ul, Yakria&a "nde ("ndes) redstavniciC "conipa, :aNapa, 5anta, #um&es, Kuancavilca, :hincha,

Kuanca, Xuechua, "Nmara, "tacama, 9iaguita, 5apuche.


8/49

6ran :haco (6ran :haco) redstavniciC :hiriguano, %amuco, :hamacoco, Pengua, #o&a,5ataco, :hane, :hulupi, 5ocovi, #onocotR, "&ipZn ampas (ampas) redstavniciC Kuarpe, :harrua, :hanaE5&egua, Xuerandi, 5inuane,uelche, ehuenche, oNa, #ehuelche. Ognjena %emlja (#ierra del $uego) redstavniciC :hono, "lacaluf, Mahgan, Ona, Kaush.

-ivot i obiajionfederacije*jeiti ratovi i opasnosti od uvijek mogu+ih napada, poznatih ili nepoznatih plemena ili

pljakakih &andi, tjerala su ova plemena u saveze. #o su &ile konfederacije. ' 3jevernoj"merici nalazimo konfederacije oso&ito istono od 5ississippija. #ako imamo da suQplemenaQ u stvari konfederacije, to su u "tlantskom primorju i zaleu (3jeveroistone *elikeume)C o4hatan, !anticoke, 5etoac, Irouois, "&enaki, ennacook, Lappinger,Lampanoag, !arragansett i jo neki. !a Gugoistoku kod ratarskih plemena 5uskhogeannalazimo konfederaciju :reek, zapadno od njih :addo konfederacijeC adohadacho,

Kasinai i !atchitoches. I njihov izdanak :rni oni (lack a4nee ili "rikara) &ili sukonfederacija. a4nee su &ili konfederacija od 1 &ande. !a preriji neprijatelji a4neeja,konfederacija su &ili 3iouF Indijanci, i njima zapadni Indijanci lackfoot. !a krajnjem zapaduuz acifiku o&alu nalazimo na -- plemena !ootka od kojih je konfederacija &ila poznata kao"ht. 3avezna plemena &ila su zastupana od svojih poglavica na plemenskim vije+ima, a osvemu lokalnom odluivali su sami. !elojalnost konfederaciji povlaila je konzekvence. #akosu Oneida Indijanci, iz saveza Irokeza, morali &iti preseljeni ak u Lisconsin, to je amerikavlada i uinila, kako &i ih spasila osvete veoma zloglasnih irokekih ratnika. onfederacijaIrouois, nije imala saveznika. ili su u ratu sa svim ostalim Indijancima njima nesrodnim, alii u ratu sa svim irokekim plemenima, koja nisu &ila u savezu s njima. %&og ovoga su istradali gotovo svi irokeki narodi to su ih okruivali, osim :herokeeja koji su ivjeli

predaleko na jugu, a i previe mo+ni. Irokeze su na jugu zaustavila tek snana plemena


9/49

plemena, tajno drutvo hamatsa kod 4akiutla ostatak je tih o&iaja. O&iaje antropofagije4akiutla izuio je Gim 5c9o4ell, i opisao u svom djelu KamatsaC #he Hnigma of:anni&alism on the acific !orth4est :oast. Keinrich %immerman, njemaki mornar to jesluio na Q 7esolution Qu kapetana Gamesa :ooka, pie u svom pu&liciranom urnalu za5o4achaht Indijance sa zaljeva !ootka na otoku *ancouver da Qsue ljudsko meso koje su

jeli s uitkom i molili ih da pro&aju i oniQ.O &rutalnostima nekih o&iaja 3jeverozapadnih Indijanaca pie i engleski kapetan Games3trange, koji 0==>. posje+uje !ootka 3ound, kojemu je :allicum, zet poznatog poglavice5auinna, pokuao prodati tri ake i glavu, govore+i mu da je to do&ro za jesti. O o&iajimakani&alizma stizale su vijesti sa sviju strana svijeta. ' "merici je, izgleda, &ilo kani&alizma uraznim kulturnim podrujima.

!alazimo ga i kod Irokeza, gdje se provodilo kod 5oha4k Indijanaca, a moda i drugihplemena, ali prije uspostave saveza Kaudenosaunee. !a preriji ga znamo kod a4neeIndijanaca, a 9r. Lilliam Gones, kae da su ga poznavali i Peech Pake :hippe4a. od 3kidiE

a4nee Indijanaca, o&iavali su rtvovati djevojke Gutarnjoj zvijezdi KoEirEiEuts (5orning3tar), kasnije je ovo ukinuo poglavica etalesharo. a4nee pripadaju porodici :addoanIndijanaca, srodni su :addoima, i za njih se zna da su prakticirali kani&alizam i rtvovanja.a4nee su &ili jedino prerijsko pleme koje je prinosilo ljudske rtve, sjeverno od 5eksika.ani&alizam su a4nee donesli sa so&om vjerojatno iz zemlje :addo Indijanaca. 7atnik kojise u &or&i pokazao hra&ro a4neeEneprijatelju &iti +e najvjerojatnije pojeden. lemenaa4nee i njima nesrodni 3ha4nee iz grupe "lgonuian, upravo su na zlu glasu z&ogkani&alizma. 3vladanom neprijatelju a4nee +e pojesti i srce i mozak, hra&rost neprijatelja,vjeruju oni, pre+i +e tako na njih. 5ozak se jeo kao &i se stekla inteligencija neprijatelja.3linih o&iaja nalazimo kod raznih plemena irom svijeta.Ovaj o&razac jedenja srca i mozga u&ijenog neprijatelja nalazimo kod svih lovaca na glave, iveoma poznatih 9ajaka iz "zije i stranih :ari& Indijanaca iz 5alih "ntila. 2!ita manjeopasni &ijahu i veoma civilizirani "steci, kod kojih se srce rtvovalo &ogovima, a meso &i &ilorazrezano i razdijeljeno narodu. 5itove o kani&alizmu nalazimo irom "merike, sve doOgnjene %emlje gdje se govori o divuEljudoderu.Hndokani&alizam, jedan je od o&lika antropofagije koje nalazimo kod plemena Gune"merike, spominje se kod nekih Manomama iz 7oraime, kod njima udaljenih Indijanaca5aFu&i u 7ond[niji o kojima pie nesretni $a4cett, pa dalje kod anoan plemena "mahuaca,s ime je &ila upoznata 6ertrude HvelNn 9ole (0A0;E-BB0).


10/49

ismo predsjedniku Amerike

Noah Seattle, /0&. 1 0&&*eliki indijanski poglavica 3eattle je uputio rukom pisanu poruku, amerikom predsjedniku6eorgeu Lashingtonu kada je ovaj poelio kupiti njegovu zemlju, dananja dravaLashington, zasluuje pose&no mjesto jer mnogi &i i danas tre&ali uiti iz njegovog pisma.\ako moete kupiti ili prodati ne&o, toplinu zemlje] #a ideja nam je strana. "ko mi ne

posjedujemo svjeinu zraka i &istrinu vode, kako vi to moete kupiti] 3vaki dio te zemlje svetje za moj narod. 3vaka sjajna &orova iglica, svaka pjeana o&ala, svaka magla u tamnoj umi,svaki kukac sveti su u pam+enju i iskustvu mog naroda. 3okovi koji kolaju kroz drve+e nosesje+anje na crvenog ovjeka.5rtvi &ijeli ljudi za&oravljaju zemlju svoga roenja kada odu u etnju meu zvijezde. !aimrtvi nikada ne za&oravljaju ovu lijepu zemlju jer ona je majka crvenoga ovjeka. 5i smo diozemlje i ona je dio nas. 5irisavo cvije+e nae su sestre jelen, konj, veliki orao, svi oni su naa

&ra+a. 3tjenoviti vrhunci, soni panjaci, toplina tijela ponija i ovjek E svi pripadaju istojo&itelji.#ako, kad *eliki poglavica iz Lashingtona alje glas da eli kupiti nau zemlju, trai previeod nas. *eliki poglavica alje glas da +e nam sauvati mjesto tako da +emo mi sami mo+i

ivjeti udo&no. On +e nam &iti otac i mi +emo &iti njegova djeca. 5i +emo razmotriti vauponudu da kupite nau zemlju. "li to ne+e &iti tako lako. Ger ta je zemlja nama sveta.


11/49

#a sjajna voda to tee &rzacima i rijekama nije samo voda ve+ i krv naih predaka. "ko vamprodamo zemlju, morate se sjetiti da je to sveto i da svaki odraz u &istroj vodi jezera priadogaaje i sje+anja moga naroda. ^u&or vode glas je oca moga oca. 7ijeke su naa &ra+a. Onenam utauju e. 7ijeke nose nae kanue i hrane nau djecu. "ko vam prodamo svoju zemlju,morate se sjetiti i uiti svoju djecu da su rijeke naa &ra+a, i vaa, i morate od sada dati

rijekama do&rotu kakvu &iste pruili svakome &ratu. 5i znamo da &ijeli ovjek ne razumijena ivot. Gedan dio zemlje njemu je jednak kao i drugi, jer on je stranac koji doe no+u iuzima od zemlje sve to eli. %emlja nije njegov &rat nego njegov prijatelj i kada je pokori onkre+e dalje. On za so&om ostavlja gro&ove otaca i ne &rine se. On otima zemlju od svoje djecei ne &rine se. 6ro&ovi njegovih otaca i zemlja to mu djecu raa za&oravljeni su. Odnosi se

prema majci zemlji i prema &ratu ne&u kao prema stvarima to se mogu kupiti, opljakati,prodati kao stado ili sjajan nakit. !jegova pohlepa proderat +e zemlju i ostaviti samopusto.!e znam, na nain je drukiji nego va. Izgled vaih gradova &oli oi crvenogovjeka. "li moda je to zato jer crveni ovjek je divlji i ne razumije. !ema mirnog mjesta ugradovima &ijeloga ovjeka. !ema mjesta da se uje otvaranje listova u prolje+e ili drhtajkrilaca kukaca. "li moda je to zato jer sam divlji i ne razumijem. uka jedino djeluje kao

uvreda za ui. I to je to ivot ako ovjek ne moe uti osamljeni krik kozoroga ili no+nuprepirku a&a u &ari]Ga sam crveni ovjek i ne razumijem. Indijanac vie voli &lagi zvukvjetra kad se poigrava licem movare kao i sam miris vjetra oi+en podnevnom kiom ilinamirisan &orovinom.%rak je skupocjen za crvenog ovjeka jer sve ivo dijeli jednaki dah Eivotinja, &iljka i ovjek. ijeli ovjek ne izgleda kao da opaa zrak koji die. ao ovjek kojiumire mnogo dana, on je otupio na smrad. "li ako vam prodamo nau zemlju, morate se sjetitida je zrak skupocjen za nas, da zrak dijeli svoj duh sa svim ivotima koje podrava. *jetar to

je mojem djedu dao prvi dah takoer +e prihvatiti i njegov posljednji uzdah. I ako vamprodamo svoju zemlju, morate je uvati kao svetinju, kao mjesto kamo +e i &ijeli ovjek mo+ido+i da okusi vjetar to je zaslaen mirisom poljskoga cvije+a.#ako +emo razmatrati vau ponudu da kupite nau zemlju. "ko odluimo da prihvatimo,

postavit +u jedan uvjetC ijeli ovjek mora se odnositi prema ivotinjama ove zemlje kaoprema svojoj &ra+i.Ga sam divljak i ne razumijem neki drugi nain. *idio sam tisu+e raspadaju+ih &izona u prerijito ih je ostavio &ijeli ovjek ustrijelivi ih iz prolaze+eg vlaka. Ga sam divljak i ne razumijemkako dime+i eljezni konj moe &iti vaniji nego &izon koga mi u&ijamo samo da ostanemoivi. Jto je ovjek &ez ivotinja] "ko sve ivotinje odu, ovjek +e umrijeti od velikeosamljenosti duha. Jto god se desilo ivotinjama, u&rzo +e se dogoditi i ovjeku. 3ve stvari su

povezane. 5orate nauiti svoju djecu da je tlo pod njihovim stopama pepeo njihovih djedova.#ako da +e oni potovati zemlju. 7ecite djeci da je zemlja s nama u rodu. 'ite svoju djecu,kao i to inimo mi sa svojom, da je zemlja naa majka. Jto god snae zemlju sna+i +e i

sinove zemlje. "ko ovjek pljuje na tlo, pljuje na se&e samoga. #o mi znamo zemlja nepripada ovjeku ovjek pripada zemlji. #o mi znamo. 3ve stvari povezane su kao krv kojaujedinjuje o&itelj. 3ve stvari su povezane. Jto god snae zemlju, sna+i +e i sinove zemlje.


12/49

3ud&ina je za nas misterij, jer mi ne znamo kad +e svi &izoni &iti poklani i divlji konjipripitomljeni, tajni kutovi ume teki z&og mirisa mnogih ljudi i pogled na zrele &reuljkezamrljan &r&ljaju+om icom. 6dje je gutara] Otila je. 6dje je Orao] Otiao je. #o je konacivljenja i poetak &or&e za preivljavanje\.

Spomenik poglavici Seattle u Seattleu"uhovni ivot

*jerovanja i mitovi sjevernoamerikih Indijanaca nastali su i razvili se na ogromnom iprirodno vrlo raznolikom podruju, unutar velikog &roja etnikih zajednica &arem -/poznatih, koje govore na najmanje 01 razliita jezika i narijeja. *jerovanje i mitologijapojedinih skupina naje+e se razlikuju od ostalih i u uskoj su vezi s prirodnim o&iljejimakraja u kojem zajednica o&itava, to je, opet, uvjetovalo i njezin nain ivota. Iako meurazliitim narodima postoje i oigledne slinosti E posljedica zajednike kulturne i jezinetradicije ili preuzimanja, op+i dojam je raznolikost.

Op+u podjelu indijanskih plemena prema regijama na one u istonim umama, u velikimnizinama, na jugozapadu, na zapadu te na sjeverozapadnoj o&ali, slijedi i podjela vjerovanja imitolokih pria.


13/49

Istone ume#o je podruje to se prualo od Pa&radora i Kudsonovog zaljeva na sjeveru do 5eksikogzaljeva na jugu, a prema zapadu pri&lino do 5ississippija. ' nekim su krajevima neka

plemena &ila udruena u svojevrsne QkonfederacijeQ, kao to je &io Irokeki savez na sjeveru isavez :reeka na jugu .3va plemena istonog dijela umskog pojasa vjeruju u vrhovno &oanstvo, koje se ponekad naengleskom naziva *elikim 9uhom. Ono je stvorilo svijet i sav ivot. *eliki 9uh jenematerijalan i nevidljiv, nalazi se izvan osjetilnog svijeta i nije odreena oso&a o kojoj &i se

priale prie. onegdje ga nazivaju (annitou. 3vijet ve+ine tamonjih plemena ini ne&o,

sa etiri do dvanaest slojeva. ' najgornjem sloju o&itava *eliki 9uh. Pjudima su &lii 3unce,


14/49

5o+na &oanstva ive i pod zemljom te pod povrinom rijeka i jezera. !eka od njih suQpodvodniQ odraz kopnenih &i+a, kao to su npr. podvodni vuk ili podvodni medvjed. oputvieslojnog !e&a, i podvodnoEpodzemni svijet takoer je vieslojan. najdu&lje &oravenajmo+nija &oanstva E odvodne pantere ili 9ivovske rogate zmije. 3va podvodna &i+anjihovi su glasnici i podanici. Ova su &oanstva esto zlo+udna, pa je tako smrt utapanjem

posljedica njihove prodrljivosti, no ona su i izvor velike mudrosti i iscjeliteljske mo+i,oso&ito pri lijeenju &iljem koje raste iz tla pa tako do&iva snagu od donjih sila.6romEptice su u stalnoj &or&i s podvodnim &oanstvima, no unato tome oni se meuso&no

nadopunjuju i nuni su u poretku svijeta, pa i sam ovjek dijeli oso&ine jednih i drugih. *elikeoluje, potresi, poplave i razne druge prirodne neda+e posljedica su tih &or&i.5anja &oanstva Indijanaca istonog umskog pojasa duhovni su prauzori raznih ivotinja i

&iljaka. Oso&ito su znaajni duhovi jelena, &izona, medvjeda, da&ra, podvodnog vuka,kornjae, ri&e i zmije. "l&ino ivotinje QpoglaviceQ su svoje vrste i mo+ni izvor goleme snageza oso&u koju &i QposvetileQ. 5eu &iljkama najvaniji su kukuruz i duhan, iako svaka &iljnavrsta E kao i ivotinjska E ima svoj duhovni prauzor.

' glavnom algonkinskom mitskom ciklusu sredinji lik je !ana&ush E *eliki zec, poznat i podimenima mana&ozho, Lisaaka i 6looscap.On je utjelovljenje ivotne energije i izumitelj ili

pronalaza mnogih stvari korisnih ljudima. onekad prie o njemu govore kao o junaku, noe+e je grean antijunak, ne &a do&rog karaktera, u stalnoj potreazi za hranom. lisko je

povezan sa svojom &akom !okomis E %emljom E i s mlaim &ratom :hi&ia&osom, vukom,koji se pojavljuju u uglavnim priama ovog ciklusa.


15/49

Indijanski Htiki od

0. 'stani sa 3uncem i pomoli se. 5oli se sam. 5oli esto. *eliki 9uh +e sluati, samo ako tigovori.

-. udi tolerantan prema onima koji su se izgu&ili na putu. !eznanje, ljutnja, lju&omora ipohlepa izlaze iz izgu&ljenih dua. 5oli se za njih da pronau vodstvo.

. #rai se&e, kroz se&e. !e dozvoli drugima da upravljaju tvojim putem. #o je tvoj put i samotvoj E 9rugi mogu i+i s to&om, ali niko ne moe i+i umjesto te&e.

1. Ophodi se prema gostima u ku+i s puno o&azrivosti. oslui ih naj&oljom hranom, daj imnaj&olji leaj, odnosi se prema njima s potovanjem i estito+u.

;. !e uzimaj to nije tvoje, &ilo od neke oso&e, zajednice, divljine ili neije kulture. !ijezaslueno i dato. !ije tvoje.

/. otuj sve to postoji na %emlji, &ilo ljude &ilo &iljke.

=. otuj tua miljenja, elje i rei. !ikada ne prekidaj neiji govor, prigovaraj ili gru&ooponaaj mimikom izreeno. 9ozvoli svakoj oso&i pravo na licno izraavanje.

>. !ikada ne govori loe o drugima. !egativna energija koju time saljes u univerzum vrati+e tise viestruko.

A. 3vi ljudi ine greke. 3ve greke mogu &iti oprotene.


16/49

0B. !egativne misli uzrokuju &olesti uma, tijela i duha. *je&aj optimizam.

00. riroda nije naa, ona je dio nas. Ona je do nae svjetovne porodice.

0-. 9jeca su sjeme &udu+nosti. 3adi lju&av u njihova srca i zalivaj ih mudro+u i uenjimaivota. 9ok rastu, daj im mjesto da rastu.

0. Iz&jegavaj ranjavanje srca drugih. Otrov te &oli +e se vratiti te&i.

01. udi iskren u sva vremena. Iskrenost je ispit nasljea i dosljednosti unutar ovoguniverzuma.

0;. 9ri se&e u ravnotei. 3voje umno Ga, 9uhovno Ga, Hmocionalno Ga, i #jelesno Ga.3va tre&aju &iti jednako snana, ista i zdrava. Gaaj tijelo da ojaa um. 7asti &ogato uduhovnosti, da izlijei emocionalne rane.

0/. 9onosi svjesne odluke, kao to +u i kakav &iti, kako +u djelovati i nositi se sa svojimdjelima. udi odgovoran za svoja djela.

0=. otuj privatnost i licni prostor drugih . !e diraj tue vlasnitvo, pogotovo ne diraj svete iduhovne relikvije. #o je za&ranjeno.

0>. udi prvenstveno iskren prema se&i. !e moe &iti paljiv i pomo+i drugima, ako nisipaljiv prema se&i i ne pomae prvo se&i.

0A. otuj tua vjerska opredjeljenja. !e sili druge da vjeruju u tvoje.

-B. 9jeli svoju do&ru sre+u. 9jeli i uestvuj u davanju milostinje.


17/49

'olitva #iou 2n)ijanaa

Dopusti da se moje ruke pune potovanja dotaknu stvari koje si Ti stvorio.Izotri moje uho da uje Tvoj glas.Uini me mudrim kako bih spoznao nauk koji si Ti tajnovito stavio u svaki list, u svaki

kamen.Traim snage, ali ne da bih nadjaao svoju brau nego da bih nadvladao svog najveegneprijateljasamoga sebe!

"oe, daj mi mirnou da podnosim stvari koje ne mogu promijeniti.Daj mi mudrost da razlikujem jedno od drugoga.#eka ne molim za smirenje moga bola ve za jako sr$e da ga svladam.#eka ne traim saveznike u ivotnoj borbi ve da se oslonim na vlastite snage.#eka nepreklinjem za spas od straha ve za nadu da osvojim svoju ljepotu...%&


18/49

roz o&rede su iskazivali svoje svjetonazore, svoja vjerovanja, upu+ivali &ogovima svojemol&e i nadanja, a &io je to ujedno i nain da se uspostave veze sa cijelokupnom rirodom.

%a Indijance ornjainog Otoka (kako su neka plemena nazivala 3j. "meriku) o&red je &ilood iznimne vanosti. roz o&rede su iskazivali svoje svjetonazore, svoja vjerovanja, upu+ivali

&ogovima svoje mol&e i nadanja, a &io je to ujedno i nain da se uspostave veze sacijelokupnom rirodom koja je za Indijance &ila sveta.#ako je Indijanac cijeli ivot ivio kao jedan o&red koji je za njega poinjao jo prije samogroenja. udu+a majka povlaila &i se u osamu kako &i djetetu osigurala svetu tiinu imislima ga potaknula da postane dostojan lan svoga naroda. Indijanac je nastojao kroz cijeliivot gajiti skladan odnos sa svime to ga okruuje, a to nije za&oravljao niti u trenutkususreta sa najve+om tajnom E tajnom smrti. Od zore do sumraka svoga ivota Indijanac jenastojao ivjeti asno, a svakodnevni su ga o&redi podje+ali na one vrijednosti koje ovjeknikada ne smije za&oraviti ivjeti.

\^ivi svoj ivot tako da strah od smrti nikad ne ue u tvoje srce.\


19/49

\!e optere+uj nikoga z&og njegove vjere, potuj tua miljenja, i trai da oni potuju tvoje.*oli svoj ivot, usavravaj ga i uljepavaj sve oko se&e. !astoj ivjeti dugo i u slu&i svognaroda. ripremi uzvienu pjesmu smrti za dan kada +e prije+i preko na drugu stranu. 'vijek

pozdravi prijatelja kad ga sretne ili prolazi pored njega, ak i pored stranca na osamljenommjestu. otuj sve ljude i ne klanjaj se nikome. ad se ujutro ustane, zahvali se za hranu i

radost ivljenja. "ko tome ne vidi razloga, greka je jedino u te&i.\ #ecumseh, uvenipoglavica naroda Joni.

"revni petrogli2i!a podruju jugozapadnih amerikih drava ('tah, "rizona, !e4 5eFico, #eFas) postojecrtei na stijenama, za koje se pretpostavlja da je najstarijima od njih oko 0-BBB godina, toznai da su poeli nastajati jo potkraj paleolitika. ' kanjonima, pe+inama i na stijenamaurezani su ili uklesani mnogo&rojni sim&oli i figuralni prikazi, ije je znaenje izgu&ljenotijekom vremena. Op+enito se dri kako predstavljaju i vane dogaaje iz ivota neke

zajednice, kao to je npr. dolazak Huropljana zatim svakodnevna z&ivanja kao to su lov iro&olov odnos izmeu ljudi i prirode vjerske o&rede, vjerovanja ili molitve ratove imitoloke prie i likove. %a narode jugozapada dananjih 3"9 ti su petroglifi &io dionjihovog svijeta od vremena stvaranja i jo uvijek sadre oso&ite sim&ole vezane za njihovudavnu povijest, drutvo i snana vjerovanja.Sveta lulaO&ino nazivana Qlula miraQ ili QcalumetQ, sveta lula imala je vjersko i politiko znaenje zadomorodako stanovnitvo 3jeverne "merike. 9uhan sim&olizira udo stvaranja, a njegovim

puenjem ljudi pokazuju svoje tovanje *elikog 9uha, stvoritelja svega. 3 dimom koji seuzdie iz lule, uvis se prema *elikom 9uhu uzdiu i ljudske molitve, misli i osje+aji. "kovlasnik lule ivi do&rim i religioznim ivotom, &it +e mu uzvra+eno +a+u i snagom koju +edo&iti.


20/49

Pula mira imala je vanu ulogu i u politikom ivotu, oso&ito u reguliranju odnosa izmeueuropskih naseljenika i Indijanaca. uenjem svete lule uspostavljali su se odnosi prijateljstvai sloge meu dvjema kulturama. Od&ijanje sudjelovanja u o&redu puenja Indijanci sudoivljavali kao izuzetno veliku uvredu.

)izonuffalo, poznat i kao ameriki &izon, inio je sutinski dio ekonomije i kulture Indijanacaprije dolaska Huropljana E oso&ito naroda koji su ivjeli na *elikim ravnicama. Od &izona sekoristilo doslovne sveC meso, loj, koa, kosti, tetive, rogovi i papci, unutarnji organi,crijeva...sve to drano je prekrasnim &lagoslovom *elikog 9uha, koji je njime &lagoslovio idarovao ljude.ao &i+e neposredno povezano s *elikim 9uhom, &izon je tovan zvog svoje ogromne snage imo+i, te onoga to su ljudi do&ivali od njega. *jerovali su da +e dijete, u ijem je imenusadrana i rije Q&uffaloQ, &iti o&dareno slinom snagom, a lovci koji su ga sanjali zasluivalisu da im ta ivotinja &ude duhovni vodi u uspjenom lovu.5nogo je mitolokih pria povezanih s &izonom, kao to su npr. Q^ena ijelog &izonaQ 3iouF i

Pakota naroda ili QPegenda o plesu &izonaQ naroda :rne !oge (lackfeet).

)ijeli bizon 3 dobar znamenojava &ijelog &izona Indijancima sim&olizira povratak *elike &ijele &izonke(op.p 3 neto

poput in)ijanske mani4estaije svetog )uha$, &ajoslovnog &i+a koje je dolo u vremenu kad suljudi &ili u velikoj patnji. !a odlasku je o&e+ala da +e se vratiti kada svijet opet &ude u tekomstanju. #ada +e pozvati ljude svih rasa da se ujedine i ozdrave %emlju te rijee meuso&ne

pro&leme. 5nogi vjeruju da je proroanstvo ispunjeno i da su je ve+ vidjeli. I za nju vrijedi dase pojavljuje u razliitim o&licima .ojavu &ijelog &izona sjevernoameriki Indijanci vide kaonajvanije od svih prorokih znamenja, ekvivalentno kipovima koji liju suze i krvare isvjetlosnim krievima koji prevladavaju u kr+anskim crkvama. ao to kr+anski vjernici u

tom znamenju vide ponovno uspostavljanjne veze izmeu oga i ovjeanstva, tako i


21/49

sjevernoamerikim Indijancima &ijeli &izon predstavlja poetak o&nove svetog ivotnogciklusa.$loNd Kand Pooks $or uffalo ($loNd 7uka oja #rai izona), vra iz plemena Oglala,komentiraC \... Ovdje je ovjek, siromaan farmer, koji je &io do&ar prema ivotinjama cijelogsvog ivota, i sada je tu &ijeli &izon. #o je znamenje koje se pojavljuje na najmanje

oekivanim mjestima meu najsiromanijim ljudima u zemlji. #o je do&ro znamenje, akoo&ra+amo svoju panju na njega. %a nas je ovo neto kao da vi doete vidjeti Isusa kako lei ujaslicama.\"meriki indijanci na prelazak u novo tisu+lje+e ne gledaju kao na razdo&lje katastrofe negokao na razdo&lje koje +e zahtijevati mnogo napornog rada da &i se ispravile pogreke iz

prolofg stolje+a. #akoer, ta prijelomnica predstavlja &udu+nost punu nade, razdo&lje ukojem +e se ispuniti drevna proroanstva. ' jednoj svetoj legendi pretkazano je roenje

&ijelog &izona. #o sveto pretkazanje o&istinilo se 0AA1. godine kada se u Lisconsinu u 3"9Euotelilo &ijelo tele &izona nazvano \5iracle\ (


22/49

' jeziku Kopi kachina doslovno znai Qdonositelj ivotaQ i moe &iti sve to postoji u prirodi isvemiru. od naroda ue&lo i Kopi postoji vie od 1BB razliitih achina.

5ecumseh, poglavica Sha6neja, jednom je izjavio7

'(emlja je moja majka i na njezinim grudima u se odmoriti)Izgovorene 0>0B. godine, njegove rijei odjekuju kroz vrijeme, prenose+i temeljno uvjerenjeve+ine kultura sjevernoamerikih domorodaca. 5ajka %emlja pojavljuje se u &rojnimo&licima. Ona nam daje sve to je potre&no za odranje ivota i jo vie od togaC ona jehraniteljica. Ona je ishodina toka i toka u kojoj se sve upotpunjuje. ao to kauOji&4eC\^ena je zauvijek, vjenaC mukarac izlazi iz ene i u enu se vra+a.\ Ona je tamogdje poivaju kosti predaka. 3ve karakteristike krajolika ljude podsje+aju na nju, a njihovidentitet odraava njezine oso&ine. 5ajka %emlja je ujedno i ono svakodnevno i ono svetonju je potre&no i njegovati i potivati.

8raji toranj 1 "evil9s 5o6er!eo&ina stjenovita formacija zvana 9evilQs #o4er u LNomingu, poznata je u vie oddvadeset indijanskih plamena pod nizom razliitih naziva, ali plemena :ro4, Pakota, io4a,"rapaho, 3hoshoni i :heNenni imaju vrlo slinu pripovijest o njezinu porijeklu.ria se da je 5ato #ipila (Q5edvjedov tipiQ, na jeziku Pakota) &rlog golemog grizlija. !ekeindijanske prie govore o sedam sestara koje su &jeale pred 5edvjedom, a stijena je izraslauvis kako &i ih odnijela u sigurnost. #ragovi E lije&ovi vidljivi na stijeni nstali su uslijed5edvjedovih uzaludnih pokuaja da se popne na stijenu. 3astre su uspjele po&je+i i kasnije suse pretvorile u sedam zvijezda lejada.


23/49

ripovijesti plemena :heNenne govore kako se stijena nalazi na mjestu na kojem je njihovjunak 3latki Pijek doivio viziju dok je leao na samrti, u kojoj je predvidio nestanak &izona,dolazak konja i utjecaj &ijelog ovjeka.Pokalna plemena u &lizini 5ato #ipile jo uvijek odravaju o&rede, kao to su ritual znojenja,

potrage za vizijama i plesovi 3unca, a tamo su se odravali i pokopi.*uti vukpoglavi$a probuenih noseva

+vijet je stvoren uz pomo sun$a i treba da ostane onakav kakav je oduvijek i bio.va

zemlja stvorena je bez graninih linija i nije ovjekovo da je djeli. -a vidim kako se bijel$ibogate u $ijeloj zemlji i vidim koliko ude da nama dodjele golu, neplodnu zemlju. (emlja ija smo jedno. jera zemlje i mjera naih tijela ista je mjera. Dokaite nam, ako moete, davas je ovamo poslao Tvora$. oda vi samo mislite da vas je n poslao ovamo da sa namaradite ta hoete. Da i ja verujem da vas alje Tvora$, moda bih povjerovao u vae pravoda raspolaete mnome. #e bih eljeo da me pogreno razumijete, ja ovako govorim zato tovolim zemlju. I nikad nisam rekao da je zemlja moja i da sa njom mogu da radim ta hou.

/ravo da zemljom raspolae ima samo onaj ko je tu zemlju stvorio. -a traim pravo daivim na svojoj zemlji, a vama dajem pravo da ivite na svojoj.


24/49

Slavne poglavice:'ad sasjee posljednje drvo i isui posljednju rijeku, bijelac !e shvatiti da ne moe da

jede pare.:3tarosjedioci 3jeverne "merike grekom su do&ili ime Indijanci jer su Hvropljani vjerovali dasu stigli u Indiju. 9a ironija &ude ve+a, kolonizacija ne &i ni uspela da \divljaci\ nisu pomoglidoseljenicima da pre&rode prvu zimu. "merike uroenike, kojih je &ilo oko 0B miliona,

&ijelci su proglasili ivotinjama vode+i rasprave da li uopte imaju duu8 7at doseljenika istarosjedilaca je trajao sve do kraja 0A. vijeka, do kada su &ili istre&ljeni, po&ijeeni ili

utopljeni u novu ameriku naciju. Iako ih je danas manje od tri miliona, njihov duh je preivioi danEdanas se prepriavaju po&jede posljednjih ratnika koji su pokuali da sauvaju nainivota svog naroda.


25/49

. ;


26/49

!ajslavniji indijanski vojskovoa poglavica Oglala Pakote &io je strah i trepet meuvojnicima amerike vojske. ostao je pravi gerilac koji je navlaio &ataljona u klance, estoglume+i povredu ili &ijeg koji &i osilio vojnike da pojure za njim. Go u mladosti se pokazaokao vjet ratnik. 9ok je &io u lovu, savezniko selo je napao neprijatelj. 'spio je da gaod&rani sa akom ratnika zasluivi ak tri ene8 #ada je jo &io poznat kao >/. i smjeten u rezervat, doivio je >Bgodina. ? poglavica Sijuksa


27/49

' djetinjstvu se zvao 3lonhe (3pori), da &i zasluio drugo ime kao duhovni voa i poglavica3ijuksa. ' najslavnijoj &ici indijanskih ratova kod Pitl ig Korna po&ijedio je pukovnikaastera. Ipak su u&rzo morali da po&jegnu u anadu. ik oji 3jedi vratio se nekoliko godinakasnije, do&ivi pomilovanje od amerike vlade. Ostatak ivota je proveo u cirkusu afaloila, gdje je glumio se&e za aku dolara i, kako se pria, psovao posjetioce na svom jeziku.'&ijen je u rezervatu kada je vlada pokuala da ga uhapsi, vjeruju+i da je povezan sustanikim pokretom les duhova. Ipak je umro kao ratnik i u&io 0- vojnika prije nego to je

poginuo. 9vije nedjelje kasnije ameriki vojnici su kod mjesta *unded !i (7anjeno oljeno)

popalili itava sela 3ijuksa, po&ivi i ene i djecu. #o je &io jedan od najokrutnijih pokolja upovijesti "merike koji je konano uguio svaki otpor ratnika.%. ONA# 'O#I 'O$'A NA "8A /? poglavica (ohoka


28/49

#ajendenega (Onaj koji kocka na dva uloga) ili 9ozef rant, engleska varijanta imena koje je

prihvatio, &io je najpoznatiji poglavica 5ohoka i svog vremena. rozvali su ga monstrumomz&og pokolja doseljenika na teritoriji koja je pripadala njegovom plemenu. Od 0;. godine

&orio se u francuskoEindijanskom ratu zaradivi sre&rnu medalju za uslugu od ritanaca, kojisu tada zastupali prava Indijanaca.


29/49

#upi !o je ime koje je do&io kao mlad ratnik kad je uspio noem da u&ije grizlija.


30/49

oglavica 5ala *rana &io je poznat kao jedan od naj&oljih lovaca u svom plemenu. *eomamlad je postao voa plemena, ali je ve+ imao veliko ratno iskustvo. Ipak, nainio je najve+ugreku u ivotu kao diplomata (mada je imao samo -0 godinu), kad je potpisao sporazum oustupanju teritorije &ijelcima. 5ala *rana je ve+ neko vrijeme optuivan za sve nesre+e svog

plemena i nadao se da +e povratiti ugled i &ar dio teritorije ukoliko ih &ude lino predvodio u

ratu protiv &ijelaca. ' to vrijeme vodio se graanski rat, pa je &or&a &ila &espotedna.oginuo je u pokuaju da se uunja u 3ent ol i sa gradonaelnikom 7emsijem sklopiprimirje. #ijelo poglavice, kome je navodno puka opalila sama, identifikovano jezahvaljuju+i dva puta polomljenoj ruci. #a ruka i poglaviin skalp i danas se mogu vidjeti uz&irci Kistorijskog drutva 5inesote.

/. $NI #AS5+) =/&/ 1 0F0?


31/49

'&io je ovjeka prije svog 0;. roendana. ada je napunio 0>, ve+ je predvodio vie ratnih

pohoda. Iako nije &io sin poglavice 3auk plemena, postao je voa zahvaljuju+i sposo&nosti dapredvodi ratnike. !jegovo pleme je po zakonu imalo pravo na teritoriju u Ilinoisu, ali su&ijelci nisu potovali dogovor i nastavili su da naseljavaju njihovu zemlju s pre+utnompodrkom drave. '&rzo je planuo rat. "&raham Pinkoln se proslavio upravo hapenjem:rnog Gastre&a, ali tek posle ujedinjenog podviga policije Ilinoisa , teritorijalne vojske i

rijene mornarice. osle njegove smrti, moti su ukradene i postavljene na izlo&i.>. :7*H!I OP" (0>--E0ABA) poglavica "rapaho, 3ijuks i


32/49

ao jedan od najuspjenijih indijanskih vojskovoa, :rveni O&lak je predvodio vie od -.BBB"rapaho, 3ijuks i . ADA#A =/>1/0F? poglavica Seminola


33/49

"haja, poznat po nadimku /, mole+i sinove da u&iju jo 0; unjegovo ime i o&ez&ede mu zagro&ni ivot.

ocahontas(cca.0;A;.E -0.mart 0/0=) je k+i indijanskog poglavice o4hatana koja se u*irginiji udala za engleskog kolonistu Gohna 7oflea te zajedno s njim otila u Hnglesku.3matra se jednom od najpoznatijih linosti meu amerikim domorocima, te joj je ivot

posluio kao inspiracija za &rojne legende, knjievna djela i filmove.-ivot ocahontasO najranijem ivotu ocahontas se relativno malo zna, ukljuuju+i taan datum njenogroenja. !jena majka je &ila jedna od mnogih supruga poglavice Lahunsunacocka, koji jevladao plemenom o4hatan i istoimenom konfederacijom podlonih plemena. !akon to jerodila k+er napustila je o4hatanovo doma+instvo, to je &io tadanji o&iaj meu

o4hatanima.6odine 0/B=., kada je ocahontas imala 0B ili 0- godina, Hngleska je na o&alama *irginije

poela graditi koloniju zvanu Gamesto4nu. Gedan od ljudi ukljuenih u taj projekt &io jekapetan Gohn 3mith. !jega su zaro&ili lovci iz plemena o4hatan te ga doveli u naseljeLero4ocomoco, koje je tada &ilo jedno od sjedita konfederacije. #amo je 3mith, u skladu so&iajima, tre&ao &iti pogu&ljen. ' posljednjem trenutku prije pogu&ljenja se na njegovotijelo kao ivi tit &acila ocahontas te mu tako spasila ivot. !jen otac je tada odluio nesamo 3mithu potediti ivot, nego ga pustiti da se vrati u svoje naselje. 5otivi i prava prirodaovog dogaaja nisu poznati, a s o&zirom da jedini zapis potie od samog 3mitha, od 0>/BEihse meu historiarima javljaju sumnje da se on uistinu dogodio.' svakom sluaju, ocahontas i 3mith su postali do&ri prijatelji, a to je prijateljstvo

po&oljalo odnose izmeu same kolonije i plemena, te omogu+ilo Gamesto4nu da se odri u


34/49

tekim uvjetima oskudice. 3ama ocahontas je rado dolazila u Gamesto4n da se igra stamonjim djeacima.asnije je ocahontas otila ivjeti kod plemena ata4omec koji su &ili vazali o4hatana iimali teritorij oko rijeke otomac ' martu 0/0. ju je Gapaza4s, poglavica ata4omeca,zaro&io i predao engleskim kolonistima iz Gamesto4na kako &i se preko nje otkupili dva

Hngleza zaro&ljena od strane o4hatana. o4hatan je pristao vratiti Hngleze, ali ne i njihovooruje, te su se o&je strane pripremale za rat. 3ama ocahontas je odvedena u Kenricus udananjij pokrajini :hesterfield. #amo je sve+enik "leFander Lhitaker uio engleskom jezikui kr+anskoj vijesti , a poslije je i krtena te do&ila ime ebecca.

!akon to su u martu 0/01. poeli oruani suko&i izmeu kolonista i o4hatana, kod naselja5atchot su odrani pregovori prilikom kojih su Hnglezi pokuali isposlovati mir predajomocahontas. 5eutim, tada je ocahontas rekla poglavicama o4hatana kako je uvrijeenatime to ju je otac drao manje vrijednom od zaplijenjenog engleskog oruja, te rekla kakovie voli ivjeti meu Hnglezima.%a vrijeme &oravka u Kenricusu, u ocahontas se zalju&io Gohn 7ofle, uspjeni uzgajivaduhana ija je supruga nedavno &ila umrla. 7olfe je od guvernera traio dozvolu da se oeni

za nju, a kad ju je do&io, par se vjenao ;. aprila 0/01. !jihovo prvo i jedino dijete E sin#homasE rodio se B.januara 0/0;.godine.rak izmeu 7olfea i ocahontas je pridonio smirivanju tenzija izmeu kolonista idomorodaca, a neto kasnije su vlasti kolonije doli na ideju da ocahontas iskoriste kako &i

privukli nove koloniste. %&og toga su 7olfe, ona i jo 00 pripadnika plemenao4hatan 0/0/. otputovali u Hnglesku. #amo su izazvali veliku senzaciju meu javno+u, a

jednom prilikom su dovedeni na dvor kralja Games I #amo se srela i s Gohnom 3mithom, zakoga je pogreno vjerovala da je &io stradao u &rodolomu nekoliko godina ranije.' martu 0/0=.su se 7olfe i ocahontas ukrcali na &rod koji ih je tre&ao vratiti u *irginiu.5eutim, ocahontas se z&og &olesti iskrcala u 6ravesendu. #amo je i umrla i pokopana, amjesto danas o&iljeava spomenik.otomstvo ocahontasocahontas je imala samo jednog sina, a preko nje samo jednu unuku E Gane 7olfe E koja je

pak rodila Gohna ollinga, uglednog vojnika i politiara koji je doao u srodstvo s mnogimdrugim uglednim porodicama E tzv. rvim porodicama *irginije %ahvaljuju+i tome, veliki &roj

poznati i uglednih linosti vue porijeklo od ocahontas, od kojih je najpoznatija HdithLilson, supruga predsjednika Lilsona

!eki izvori tvrde da i porodica ush, ukljuuju+i predsjendike 6eorgea K.L. i 6eorgea L.usha, potjee od ocahontas, ali se ve+ina genealoga s time ne slae.


35/49

ortret ocahontas iz 0>. vijeka

7elativno kratak ivot ocahontas je postao predmetom &rojnih knjievnih djela, pri emu suse na oskudne historijske podatke nadovezivali mitovi i legende koje su esto imale razliitiideoloki sadraj.

!ajpopularniji motiv tih djela je navodna lju&avna veza izmeu ocahontas i Gohna 3mitha,koga je \indijanska princeza\ spasila od smrti z&og toga to se zalju&ila. #a ista legenda njenusmrt tumai slomljenim srcem nakon susreta sa 3mithom u Hngleskoj, odnosno spoznajom dase udala i rodila dijete pogrenom ovjeku.' 0>. i 0A.vijeku je legenda o ocahontas uz svoju romantinu, do&ila i politike i vjerske

konotacije. #ako su kr+anski fundamentalisti njeno prijateljstvo s kolonistimaE koji je, ponjihovom tumaenju omogu+io opstanak Gamesto4na E te kasniji prelaz na kr+anstvoshva+ali kao instrument oje volje koja je &ijelim anglosaksonskim protestantimanaseljenicima dala pravo da upravljaju sjevernoamerikim kontinentom. "meriki nacionalistisu je, pak, smatrali svojevrsnom pramajkom amerike nacije.rajem -B.vijeka , pogotovo zahvaljuju+i pokretu politikikorektnog )ekonstruiranjahistorije i historijskih mitova, pria o ocahontas do&ija drukijetumaenje, odnosno ona se prikazuje kao neduno dijete prirode koju su iskoristili &rutalni i

&eskrupulozni doseljenici u cilju otimanja zemlje Indijancima. #aj stav je modanajkarakteristiniji za 9Nsnijev animirani film ocahontas iz 0AA;.godine.

Jinnetou

Jinnetou(*inetu) je Indijanac, poglavica "paa,lik iz knjiga arla 5aNa (najprodavanijegnjemakog pisca svih vremena), izmeu kojih su i knjige 5inetu 2do 5inetu 222. rema knjiziarla 5aNa, narator Old Jeterhend upoznaje *inetua i raa se prijateljstvo izmeu OldJeterhenda i "paa. !jih dvojica su vjeti &orci, ali nadasve humani ljudi.

!akon smrti *inetuovog oca InuEune (i njegove sestre !oEi) *inetu postaje poglavica.*inetu jae konja po imenu Ili (vjetar), a ima poznatu dvocijevku okovanu sre&rom. '

posljednjoj knjizi trilogije *inetu, *inetua u&ija &andit 3anter koji je u&io i njegovog oca i

sestru.


36/49

7oman arla 5aNa *inetu sim&olizira, na neki nain, romantinu elju jednostavnijeg ivotai &lie veze sa prirodom. ' !jemakoj se odravaju $estival arl 5aNa i Igre arl 5aNa.

Originali njemakih knjiga o *inetuuarl 5aN E 6esammelte Lerke, d.=, \Linnetou I\ Earl 5aN E 6esammelte Lerke, d.>, \Linnetou II\

arl 5aN E 6esammelte Lerke, d.A, \Linnetou III\ Linnetous Hr&en (Linnetou I*)

Eilmovi u kojima se pojavljuje lik 8inetua


37/49

9er 3chatz im 3il&ersee (0A/-) E6lago u srebrenom jezeru(0A/;) ('3") Linnetou 0. #eil (0A/) E7lato Apaa(0A/;) ('3") Old 3hatterhand (0A/1) EApaka za)nja bitka(0A/1) (') Linnetou -. #eil (0A/1) EPoslje)nji osvetnik(0A//) (') ('3") 'nter 6eiern (0A/1) E8rontier 9ellat(0A//) ('3") 9er _lprinz (0A/;) E:ampage at Apahe ;ells(0A/;) Linnetou . #eil (0A/;) E LinnetouC *he !espera)o *rail(0A/;) ('3") Old 3urehand 0. #eil (0A/;) E8laming 8rontier(0A/A) ('3") Linnetou und das Kal&&lut "panatschi (0A//) E9al46ree)(0A=) ('3") Linnetou und sein $reund Old $irehand (0A//) E *hun)er at the 6or)er(0A//) (') Linnetou und 3hatterhand im #al der #oten (0A/>) E ;innetou an) #hatterhan) in the

5alle< o4 !eath(0A/>) ('3")

Indijanci u 2ilmovimaIndijanci i Lestern filmovi

Jesternje specifian anr knjievnosti,filma ,stripa i drugih medija, karakteristian po tometo je radnja njegovih djela smjetena u period ,9ivljeg %apada odnosno u zapadne dijelove3"9 u drugoj polovici 0A.vijeka. !aziv mu na engleskom jeziku doslovno znaizapa)ni, anastao je u drugoj polovici 0A. vijeka kao avanturistiki podanr amerikoj knjievnosti sradnjom smjetenom za tadanje ameriko itateljstvo jo uvijek \egzotian\, ali istovremenoi &lizak %apad. opularnosti 4esterna kao anra je &itno doprinio i film, koji ga je u -B. vijekuuinio atraktivnim i ostatku svijeta.rije tono 0BB godina, krajem rujna 0AB. snimljen je

prvi \pravi\ film, odnosno film koji je \priao priu\, i &io je to 4estern. $ilm o doivljajima

ita :arsona, izviaa i &orca s Indijancima, snimljen je prije jednog stolje+a, upravo uvrijeme kad je zapoelo snimanje \*elike pljake vlaka\ o legendarnom utchu :assidNju,


38/49

film koji neki strunjaci smatraju za prvi \pravi\ film. `^anr vesterna, pogotovo u filmovima,esto prikazuje osvajanje divljine i podreivanje prirode u ime civilizacije ili zapljenuteritorijalnih prava od originalnih stanovnika tih podruja indijanaca. *estern opisuje drutvoorganizirano oko kodeksa asti, a ne zakona. opularna percepcija vesterna je pria koja sevrti oko ivota poluEnomadskog lutalice, o&ino kau&oja ili revolveraa.!a neki nain, takvi

protagonisti mogu se smatrati doslovnim potomcima vitezova lutalica koji su stajali u sreditusvakog ranijeg ve+eg anra. ao kau&oj ili revolvera u vesternu, vitez lutalica iz ranijiheuropskih pria i poezije je lutao od mjesta do mjesta na svojem konju, &ore+i se sazlikovcima raznih &oja i ne veu+i se za nikakve drutvene strukture nego samo za svojkodeks asti. I kao vitezovi lutalice, heroji vesterna o&ino spaavaju djeve unevolji.#ehnologije epohe E kao to su telegraf, tiskarski stroj i eljeznica E o&inosim&oliziraju neminovni kraj divlje prerije. ' nekim \kasnim vesternima\, kao to je 9ivljahorda , spominju se automo&il pa ak i zrakoplov. Oruje je jedno od glavnih elemenata, ao&ino se radi o puki Linchester ili pitolju :olt.


39/49

*e+ina karakteristika vesterna je dio popularne vestern knjievnosti 0A. stolje+a koje su ve+postojale prije nego to je film postao popularna umjetnika forma. %a vestern filmovekarakteristini su protagonisti kao to su kau&oji, revolverai ili lovci na nagrade, esto

prikazani kao poluEnomadski lutalice koji nose 3tetson eire, arene svilene rupce, mamuze ihlae od jelenje koe, koriste revolvere ili puke kao svakodnevno sredstvo za preivljavanje

te jau izmeu pranjavih gradova i stonih raneva na vjernim konjima.Eilmovi esto opisuju sukobe s Indijancima. Iako su ih rani etnocentrini vesterni estoprikazivali kao neasne zlikovce, njihov opis u kasnijim kulturno neutralnijimvesternima je puno blai. Od ostalih estih tema vesterna, tre&a izdvojiti putovanja i skupine

&andita koji teroriziraju male gradove kao u #e)morii velianstvenih.

7ani vesterni uglavnom su &ili snimani u studijima, &a kao i stari holivudski filmovi, ali kad

je u tridesetima postalo uo&iajeno snimanje na lokaciji, producenti vesterna koristili suza&aena mjesta !ovog5eksika,alifornije,"rizone,'taha,!evade,ansasa,#eksasa :olorada i LNominga . Iako sumnogi vesterni snimljeni u aliforniji i "rizoni, ve+ina je radnjom &ila smjetena u #eksas.rodukcije su snimane i na lokacijama na filmskim ranevima.


40/49

odanrovi3am anr vesterna ima svoje podanrove, kao to su epski vestern, raspjevani kau&oj vesterni,i humoristini vesterni. ' ezdesetima i sedamdesetima pojavio se novi tip, revizionistikivestern.

'lasini vesternirvi vestern film &io je *elika pljaka vlaka iz 0AB., nijemi film redatelja Hd4ina 3. orteras ronchom Nllijem "ndersenom u glavnoj ulozi. opularnost filma otvorila je vrata"ndersonu da postane prva filmska kau&ojska zvijezda snimio je nekoliko stotina kratkihvestern filmova. ^anr je &io toliko popularan da je uskoro do&io konkurenciju uo&liku Lilliama Karta. %latno do&a vestern filmova odreuje rad dvojice redateljaC Gohna$orda (u ijim je filmovima u glavnoj ulozi esto nastupao Gohn LaNne) Ko4arda Ka4ksa.

#esen Hejena, ameriki klasini vestern 2ilm*estern. "merika, 0>=>. 6odinu dana nakon to su sa svoje zemlje protjerani u siromanirezervat, pripadnici indijanskog plemena


41/49

ovijesna kronika \Gesen


42/49

Osterni*esterni istonoEeuropske produkcije &ili su popularni u istonoEeuropskimkomunistikim zemljama, a &ili su i omiljeni 3taljinovi filmovi. \:rveni vesterni\ ili \ostern\filmovi o&ino sa simpatijama prikazuju amerike Indijance, kao ljude koji se &ore za svoja

prava, to je &ilo u suprotnosti s amerikim vesternima tog vremena, koji su Indijance estoprikazivali kao zlikovce. ' nedostatku autentinih Indijanaca, u ulogama Indijanaca esto sunastupali ljudi s podruja &ive Gugoslavije i #urske.6ojko 5iti+ igrao je pravedne,do&rodune i armantne indijanske poglavice. ostao je poasni poglavica plemena 3ijuksa

kad je posjetio 3jedinjene "merike 9rave u devedesetima, a televizijska ekipa koja ga jepratila prikazala je plemenu jedan od njegovih filmova. "meriki glumac i pjeva 9ean7eed, prognanik koji je ivio u Istonoj !jemakoj, takoer je nastupio u nekolikofilmova.^anr osterna razvio se u 3ovjetskom 3avezu kao doma+a protutea amerikomvesternu. Osterni su smjeteni u 3rednju "ziju ili ruske stepe tijekom postErevolucionarnog7uskog graanskog rata. ovijesno okruenje 7uskog graanskog rata dijelilo je mnogelegendarne sastavnice 9ivljeg zapadaC romantini suko& do&ra i zla, suko& kultura s

povremeno neprijateljski raspoloenim domorocima, jahanje, vlakove, o&raune i &eskrajnekrajolike. Ogledni primjer osterna je kultni film ;hite #un o4 the !esert.


43/49

evizionistiki vesterni' studijama anra, filmovi koji mijenjaju tradicionalne elemente anra nazivaju se\revizionistiki\. !akon poetka ezdesetih, mnogi ameriki redatelji poeli su dovoditi u

pitanje i mijenjati mnoge tradicionalne elemente vesterna. Gedna od ve+ih promjena &io jepuno pozitivniji prikaz Indijanaca koji su u prijanjim filmovima tretirani kao \primitivni\.u&lika je &ila ohra&rena dovoditi u pitanje junak vs. zlikovac dualizam i moralnost koritenjanasilja u svrhu testiranja jednog junaka ili kako &i dokazali pravo jednoga od njih. 5oda je

naj&olji primjer revizionistikog vesterna Odmetnik GoseN Lalsa (0A=/.) u kojem je glavnijunak junjaki gerilac koji se &ori kako &i osvetio svoju o&itelj po&ijenu od strane regularnevojske 3"9Ea.!eki suvremeni vesterni daju enama snanije uloge. Gedan od ranijih filmovakoji o&uhva+aju sve ove elemente &io je pustolovni film iz 0A;/.,Poslje)nji vagonu kojem7ichard Lidmark igra &ijelca kojeg su odgojili omani, a kojeg progone &ijelci,sa$elicijom $arr i 3usan ohner u ulogama mladih ena prisiljenih preuzeti liderske uloge.Acid vesterni$ilmski kritiar Gonathan 7osen&aum govori o promjeni anra u ezdesetima i sedamdesetimakao o acid vesternima, koji su povezani s , 9ennisom Kopperom Gimom 5crideomi 7udNjem Liltzerom, kao i filmove ucanje 5ontea Kellmana, &izarni eksperimentalni

film/rtia"lejandra Godoro4skog i "reaser Palae7o&erta 9o4neNa 3r.,=l *opoiz 0A=B.je alegorijski, kultni vestern i underground film o eponimskom junaku E nasilnom, u crnoo&ueno revolverau E i njegovom misijom prosvje+ivanja. $ilm je pun &izarnih likova idogaanja, osaka+enih i patuljastih performera i jakih doza kr+anskog sim&olizma iistonjake filozofije. I neki pagetiEvesterni su prekoraili granicu acid anra, kao to jemistini/eomaHnza 6. :astellanija iz 0A=/., vestern koji o&rauje metafiziki 3edmi peatIngmara ergmana. Od novijih filmova, izdvajaju se Lalkera "leFa :oFa i 5rtav ovjekGima Garmuscha. 7osen&aum opisuje \acid vesterne\ kao \formuliranje hladne, primitivne

poezije koja opravdava njezin haluciniraju+i sadraj.\ onano, \acid vestern\ izraavasenzi&ilitet kontrakulture da kritizira i zamijeni kapitalizam sa svojim aletrantivnim verzijama

promjene.

Suvremeni vesterni
http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Felicia_Farr&action=edit&redlink=1http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Felicia_Farr&action=edit&redlink=1


44/49

Iako se ovi filmovi odvijaju u suvremenom amerikom okruenju, oni koriste teme i motive3tarog %apada (&untovniki antijunak, otvorena prostranstva i pustinjski krajolici teo&rauni). *e+im dijelom se odvijaju na amerikom %apadu te otkrivaju razvoj mentaliteta3tarog %apada u kasnom dvadesetom stolje+u. Ovaj podanr o&ino ukljuuje likove

karakteristine za 3tari %apad koji se &ore sa \suvino+u\ u \civiliziranom\ svijetu kojiod&ija njihovo zastarjelo shva+anje pravde.rimjeri su #ri sprovoda u 5eksiku #ommNja PeeGones, 9onesite mi glavu "lfreda 6arcije(0A=1.) 3ama eckinpaha, 'samljenazvijezda (0AA/.) Gohna 3aNlesa,ilo jednom u 5eksiku (-BB.) 7o&erta 7odrigueza,kontroverzni film o homoseksualnim kau&ojima "nga Peeja,Planina 6rokebak(-BB;.)i 9onQt came knocking (-BB;.) Lima Lendersa.

SE vesterniOvi filmovi kom&iniraju znanstvenoEfantastine teme ili futuristike elemente s vesternokruenjem. rimjeri su serijal'rani toranj3tephena inga,Povratak u bu)unost>,Lest4orld i 9ivlji zapad. Ovaj stil razlikuje se od svemirskih vesterna, kao to je #erenit=>. 6odinu dana nakon to su sa svoje zemlje protjerani u siromanirezervat, pripadnici indijanskog plemena


49/49

za veernji &al ipak ne+e doputovati. onosni Indijanci odlue da je &ilo dosta i odlaze, arazoarani su i portvovna kvekerica 9e&orah Lright (:. aker), koja pomae

Documents

Indijanci- Povijest, Običaji, Plemena