II. STRATEGIJA RAZVOJA · ljudski resursi i institucije. NACRT Tablica 10.1.: Sinteza društveno-ekonomskog razvoja VPŽ kroz SWOT analizu SNAGE SLABOSTI Geoprometni položaj i prirodni

VIDRA - Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije

1

NACRT

II. STRATEGIJA

RAZVOJA

NACRT

10. SWOT ANALIZA VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE

Gledano iz perspektive budućeg razvoja, bilo je potrebno izdvojiti ona bitna obilježja utvrdena Temeljnom analizom koja predstavljaju osnovne snage,

odnosno slabosti razvoja, i isto tako prepoznati osnovne razvojne prilike kao i prijetnje daljnjem gospodarskom i društvenom razvoju Županije.

Drugim riječima, u SWOT analizi utvrdene su:

1) snage, kojih moramo biti svjesni i koristiti ih na najbolji mogućinačin,

2) slabosti, o kojima treba voditi računa te ih prevladati kad god je tomoguće,

3) prilike, koje treba iskoristiti i radi jačanja postojećih snaga i umanjivanjautvrdenih slabosti,

4) prijetnje, o kojima takoder treba voditi računa te ih nastojati umanjiti gdje i kad god je moguće, kako ne bi ugrožavale postojeće snage ili dodatno

naglašavale prisutne slabosti. Nalazi i podaci Temeljne analize, kao i svi relevantni strateški dokumenti i planovi poslužili su kao osnova za izradu

SWOT analize, tj. za definiranje osnovnih snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji koje obilježavaju Županiju.

Tijekom 2016. godine prikupljani su podaci, a tijekom siječnja 2017. godine održavani su sastanci-radionice s tematskim radnim skupinama gdje su

članovi skupina postigli konsenzus oko osnovnih elemenata SWOT analize te izradili predloženu inačicu SWOT analize.

Kroz SWOT analizu vrednovane su sljedeće kategorije razvoja:

▪ prirodni resursi i infrastruktura;

▪ gospodarstvo (poljoprivreda, poduzetništvo, turizam, industrija);

▪ ljudski resursi i institucije.

NACRT

Tablica 10.1.: Sinteza društveno-ekonomskog razvoja VPŽ kroz SWOT analizu

SNAGE SLABOSTI

Geoprometni položaj i prirodni resursi

Najkraći put od Istočne, Jugoistočne Europe do Jadrana

Dobra raspoloživost prirodnih resursa za razvoj gospodarstva i visoku kvalitetu

življenja (šume, obradivo tlo, vodni resursi, mineralne sirovine i resursi za

obnovljive izvor energije)

Dobra kvaliteta okoliša i očuvana priroda - prirodni resursi i očuvana raznovrsnost

prirodnih i krajobraznih vrijednosti

Bogato povijesno i kulturno naslijeđe

Klimatski uvjeti i pogodna struktura zemljišta pogodna za dobivanje sirovinske

osnove jedinstvene kvalitete

Kvalitetno zemljište dobrih agropedoloških karakteristika za proizvodnju voća i

povrća

Županijski programi poticanja proizvodnje voća i povrća


Nedovoljna prometna povezanost s ostalim dijelovima RH (nedostatak brzih i

autocesta do glavnih središta regije)

Nedovoljna edukacija i uključivanje javnosti u upravljanje prirodnim resursima i

zaštitu okoliša

Nerazvijena svijest o energetskoj učinkovitosti

Preostali dijelovi miniranog zemljišta

Infrastruktura

Dobra izgrađenost osnovne komunalne infrastrukture (vodoopskrba, distribucija

električne energije) te djelomično gospodarenje otpadom u nekim dijelovima

Županije

Izgradeni i suvremeno opremljeni novi dijelovi bolničkog kompleksa

Kvalitetna obrazovna infrastruktura

Dobra pokrivenost Županije cestovnom mrežom

U planu izgradnja autoceste Zagreb – Vrbovec

– Bjelovar – Virovitica - Terezino polje - Republika Madarska i brze ceste Zagreb

– Virovitica – Slatina – Našice – Osijek – Vukovar – Ilok

U planu izgradnja sustava navodnjavanja, Novi Gradac – Detkovac, Đolta i Lukač.

Glavni željeznički pravac Osijek - Virovitica - Koprivnica - Zagreb

Priprema velikih infrastrukturnih projekata

Izgrađen Panonski drvni centar kompetencija sa svrhom jačanja drvno-

prerađivačkog sektora

Provedba energetske učinkovitosti na objektima javnog sektora (škole,

zdravstvene ustanove i dr.)

Infrastruktura

Loša pokrivenost odvodnim sustavom i kanalizacijom

Samo 15% VPŽ je plinoficirano

Visoka ulaganja u održavanje postojeće infrastrukture

Nedostatak sustava navodnjavanja

Nesanirana legalna i ilegalna odlagališta otpada

Neuspostavljen integrirani sustav gospodarenja otpadom

Visoka stopa prometa po Podravskoj magistrali prijeti uništavanjem postojećih

cesta, zagadenja okoliša i velik broj nesreća

Nedovoljna kvaliteta cestovnih prometnica

Tehnički zastarjele i – nekonkurentne željezničke pruge, nepovezane s hrvatskim i

međunarodnim željeznicama

Neuređen i neosiguran biciklistički promet u naseljima

Nedostatno planiranje i provedba programa korištenja obnovljivih izvora energije

(fotonaponske elektrane, vjetroelektrane) osobito u privatnom sektoru

Nedostatna županijska i lokalna financijska sredstva za realizaciju projekata

energetske učinkovitosti

NACRT

Gospodarstvo i konkurentnost

Tradicija industrijske proizvodnje sa visokim stupnjem dodane vrijednosti

(drvna, prehrambena, metalna, nemetali)

Snažna izvozno orijentirana industrija

Tradicija obrtništva i sajmova

Postojeće izgradene poduzetničke zone u Virovitici, Slatini i Orahovici

Prekogranična suradnja s Madarskom

Postojeći klasteri u Županiji

Poduzetnički inkubator VPŽ kao potencijal razvoja malih poduzetnika

Planirana izgradnja poduzetnučkih inkubatora u Slatini, Orahovici i Pitomači

Veliki obujam poljoprivredne proizvodnje duhana, ljekovitog bilja i stočarska

proizvodnja

Povoljni pedološki i klimatski uvjeti za razvoj nekih grana poljoprivrede

Duga tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji te voćarstvu, vinogradarstvu,

pčelarstvu, stočarstvu

Velik broj autohtonih i prepoznatljivih proizvoda i kultura (bioraznolikost)

Financijski poticaji za razvoj poljoprivrede putem Fonda za kreditiranje u

poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom prostoru


Zaostajanje u gospodarskom razvoju u odnosu na ostatak RH (mjereno BDP-om

po stanovniku)

Neuravnotežen gospodarski razvoj na području Županije

Slaba poduzetnička klima i nemotiviranost poduzetnika za daljnju edukaciju

Velika zastupljenost ekstenzivne poljoprivredne proizvodnje (orijentacija na nisko

rentabilne ratarske kulture)

Usitnjenost poljoprivrednog zemljišta i nerazumijevanje za proces raspolaganja

zemljištem

Industrija je niže i srednje tehnološke razine

Nedostatne aktivnosti za povećanje konkurentnosti industrije (tehnološki razvoj,

inovacije, poslovno tehnološko povezivanje, klasteri i dr.)

Nedostatak brendiranja

Neizgrađena infrastruktura za navodnjavanje

Nekontrolirano i nelegalno crpljenje vode iz Drave I podzemlja za potrebe

navodnjavanja

Nedostupan kapital za mala obiteljska gospodarstva i prodaju njihovih finalnih

proizvoda

Turizam

Bogata i raznovrsna kulturno-povijesna baština kao temelj za visokokvalitetan

turizam

Obnova dvoraca i kurija na području županije sredstvima Europske unije

Dio županije obuhvaća područje Parka prirode Papuk i to zaštićenu park-šumu

Jankovac, rupnicu – kao jedinstveni geološki spomenik prirode; te bogatu prirodnu

raznolikost

Dravsko područje bogato biljnim i životinjskim svijetom

Oko 600 kilometara označenih biciklističkih staza

Turizam

Nedovoljan broj smještajnih objekata, a postojeći su prosječne kvalitete i

kategorije, stoga i popratni sadržaji i usluge prosječne kvalitete

Niska integracija kulturne baštine u turistički proizvod

Brendiranje ponajprije Virovitičko-podravske županije kao turističke destinacije

Tehnologija i inovativnost

Osnivanje Centra kompetencija


Manjak ulaganja u istraživanje i razvoj novih tehnologija u gospodarstvu

Nepovezanost znanstvenoistraživačkih organizacija i gospodarskih subjekata

Nepostojanje tehnološkog parka i tehnološke infrastrukture

https://hr.wikipedia.org/wiki/Spomenik_prirode

NACRT

Ljudski resursi

Velika dostupnost radne snage tehničkih struka s iskustvom

Multikulturalnost društva

Velik broj organizacija civilnog društva i uspostavljen institucionalni

mehanizam suradnje javnog i civilnog sektora (povelja)

Programi za razvoj tržišta radne snage (različiti programi, prekvalifikacije,

samozapošljavanje), razvoj lokalnog partnerstva za zapošljavanje i dr.

VIDRA - Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije je

prepoznatljiva institucija za razvoj gospodarstva, privlačenje investicija iz EU

fondove na regionalnoj razini s vrlo kvalitetnim projektima s visokim postotkom

prolaznosti

Ljudski resursi

Natprosječna stopa nezaposlenosti i visok udio dugoročno nezaposlenih

Ispodprosječna stopa zaposlenosti radno sposobnog stanovništva (u odnosu na

RH i EU)

Nepostojanje razvojno-istraživačkih institucija

Nepovoljna obrazovna struktura stanovništva (nizak udio visokoobrazovanih)

Visok udio osoba starije dobi u ukupnoj strukturi stanovništva

Visoka razina socijalne isključenosti u ruralnim područjima Županije te velik

broj ekonomski pasivnog stanovništva

Nedovoljna institucionalna briga za stare i nemoćne

Nedovoljna ulaganja u inovacije i razvoj novih proizvoda

Slaba povezanost obrazovnog i istraživačkog sektora s gospodarstvom

Nezainteresiranost mladih za aktivno sudjelovanje u razvoju zajednice

Nedovoljna briga za stambeno zbrinjavanje mladih

Slaba promocija zdravog načina života

Nedovoljna educiranost civilnog sektora za projektno planiranje

Sporost administracije na svim nivoima

Obrazovanje i znanost

Razgranata mreža osnovnih i srednjih škola zadovoljava županijske potrebe

Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici


Nedovoljna opremljenost obrazovnih ustanova opremom za informatiku i

praktičnu nastavu

Nedovoljna usklađenost obrazovnih programa s potrebama tržišta rada i

potrebama gospodarstva

Odljev visokoobrazovanog mladog stanovništva

Nedovoljna osviještenost stanovništva o potrebama cjeloživotnog obrazovanja

Nepoticajno okruženje za komercijalizaciju rezultata provedenih primijenjenih

istraživanja – inovacija

NACRT

Zdravstvo i socijalna skrb

Dobro popunjena mreža zdravstvenih ustanova na svim razinama zdravstvene

zaštite te dobre zdravstvene usluge i kvalitetan kadar u svim segmentima

Uspostavljena mreža Centara za socijalnu skrb koji djeluju u koordinaciji sa

Županijom

Zainteresiranost lokalne zajednice u rješavanju problema socijalno ugroženih

osoba, kao i sve veća suradnja s nevladinim organizacijama


Nedostatak i/ili dotrajalost prostora i opreme

Nedostatak i nepovoljna dobna struktura zdravstvenih djelatnika u

zdravstvenom sustavu i na tržištu rada

Manjak kontinuiranog obrazovanja i poticanja izvrsnosti zdravstvenih radnika

Nedostatak financijskih sredstava i problem financiranja;

Slaba informatizacija sustava

Nedovoljna i neujednačena dostupnost usluga socijalne skrbi (teritorijalno,

financijski i pojedinim korisničkim skupinama)

Kultura i civilno društvo

Vrijedna i raznovrsna očuvana materijalna i nematerijalna kulturna baština u

gradovima i ruralnim područjima

Postojanje kulture infrastrukture (muzeji, knjižnice, kazalište, nezavisno kino)

Postojanje brojnih tradicionalnih kulturnih manifestacija

Uspješno djelovanje brojnih udruga u kulturi, kulturno-umjetničkih društava i

umjetnika pojedinaca

Razvijena multikulturalnost, nacionalne manjine svojim specifičnostima

pridonose stvaranju cjelovitog bogatstva kulturne baštine Županije

Više od 1200 različitih neprofitnih organizacija


Nedovoljna valorizacija kulturne baštine za održivo korištenje

Nedostatak menadžera u kulturi i neprofitnim organizacijama

Nedovoljna uključenost kulturne baštine, kulturnih manifestacija i projekata u

turističku ponudu i ostale s njima povezane sektore

Nedovoljna educiranost i informiranost građana o važnosti i vrijednosti

civilnog društva.

Nedovoljna umreženost organizacija civilnog društva.

Nedostatak sredstava za financiranje

Neuključenost neprofitnih organizacija od strane JLRS-a u proces planiranja

razvojnih projekata za kandidiranje na fondove EU-a.

NACRT

PRILIKE PRIJETNJE


Blizina Madarske za prekograničnu suradnju i spremnost za podjelu iskustva u EU fondovima

Dobra raspoloživost prirodnih resursa za razvoj gospodarstva i visoku kvalitetu življenja (šume, obradivo tlo, vodni resursi, mineralne sirovine i resursi za obnovljive izvor energije)


Neulaganje države u izgradnju prometne infrastrukture za povezivanje Županije s ostatkom RH (cestovne i željezničke)

Visoka stopa prometa po Podravskoj magistrali prijeti uništavanjem postojećih cesta, zagadenja okoliša i velik broj nesreća

Povećanje razlika u razvijenosti unutar Županije

Infrastruktura

U planu izgradnja autoceste Zagreb – Vrbovec– Bjelovar – Virovitica - Terezino polje - Republika Madarska i brze ceste Zagreb – Virovitica – Slatina – Našice – Osijek – Vukovar – Ilok

Priprema velikih infrastrukturnih projekata (iskustvo u pripremi, provedbi takvih projektata financiranih sredstvima EU)

Infrastruktura

Visoka ulaganja u održavanje postojeće infrastrukture


Korištenje EU i drugih međunarodnih i domaćih fondova za provedbu razvojnih projekata u različitim područjima gospodarstva (npr. zaštita okoliša, energetska učinkovitost, upravljanje razvojem, društvene djelatnosti, razvoj poduzetništva itd.)

Rast potražnje ekološki proizvedenih proizvoda


Kompliciranost zakonskih procedura, nepovoljan porezni tretman i pravna nesigurnost u obavljanju i razvoju gospodarskih djelatnosti i poduzetništva

Rastući trend uvoza poljoprivrednih proizvoda

Opasnost od elementarnih nepogoda – poplava, tuče

Vrlo visok stupanj centralizacije uprave i odlučivanja

Česte izmjene zakonskih propisa u svim područjima

Restriktivna proračunska politika na nacionalnoj razini

Turizam

Trend rasta ruralnog turizma i rast potražnje svih vidova turističke potrošnje

Turizam Niska integracija kulturne baštine u turistički proizvod


Putem Panonskog drvnog centra kompetencija suradnja u obrazovanju i znanstvenoistraživačkom radu s obrazovnim, visokoškolskim i znanstvenim ustanovama u regiji i uključivanje u razvojne potrebe gospodarstva i društva u regiji


Manjak ulaganja u istraživanje i razvoj novih tehnologija

NACRT

Ljudski resursi

velika dostupnost radne snage tehničke struke

Ljudski resursi

Migracija mladih i obrazovanih osoba Nedovoljna ukupna zaposlenost stanovništva u odnosu na prosjek

zemalja EU-a


Kvalitetna obrazovna infrastruktura

Programi za razvoj tržišta radne snage (različiti programi cjeloživotnog obrazovanja, prekvalifikacije, samozapošljavanje)


Neprilagodenost obrazovnog sustava/programa potrebama gospodarstva odnosno tržištu rada

Stagnacija i smanjenje ulaganja na državnoj razini u visoko obrazovanje i znanost


Ulaganje u izgardnju i opremanje zdravstvene infrastrukure


Odljev kadrova iz područja zdravstva

Povećane potrebe za zdravstvenom zaštitom zbog demografskog starenja

Kultura i civilno društvo Postojanje brojnih tradicionalnih kulturnih manifestacija Veliki broj udruga koji djeluju na području županije Financijska sredstva koja se svake godine odvajaju za provođenje različitih

programa udruga i društava u JLRS


Nedovoljna uključenost kulturne baštine, kulturnih manifestacija i projekata u turističku ponudu i ostale s njima povezane sektore

Neuključenost udruga od strane JLS-a u proces planiranja razvojnih projekata za kandidiranje na fondove EU-a.

Nedostatana financijska sredstva

NACRT

Temeljni problemi i posljedice neadekvatnih znanja, vještina, nerazvijenog socijalnog kapitala te nepoduzetničkog mentaliteta i nesklonosti k inoviranju

i moderniziranju su intenziviranje razlika u društveno-ekonomskoj razvijenosti unutar Županije te Županije unutar Hrvatske.

Postojeće razvojne mogućnosti Županije realno je ostvarivati preorijentacijom s tradicionalne poljoprivredne proizvodnje na ekološku proizvodnju i

druge netradicionalne poljoprivredne proizvode koji apsorbiraju više rada, daju veću dodanu vrijednost te time omogućuju zapošljavanje seoskog

stanovništva uz rast dohotka i poboljšanje kvalitete života. Ista je stvar i s preradivačkom industrijom. Zatim, razvojne se mogućnosti iskazuju i kroz

aktiviranje prirodnih bogatstava, naslijedenih znanja i iskustva, kulturnih i povijesnih vrijednosti u turističke svrhe. Razvojne mogućnosti predstavlja i

razvoj djelatnosti koje ne zahtijevaju prirodne resurse, a koje su primarno znanjem intenzivni. Naravno, za sve to su potrebna dodatna i nova konkurentna

znanja kao i za proizvodnju za druga tržišta, a što je pretpostavka razvitku sektora malog gospodarstva.

Razvojne mogućnosti Županije proizlaze i iz bogatih menadžerskih iskustava gospodarstvenika u organiziranju poslovanja i proizvodnje za inozemna

tržišta i korištenje tim putem stvorenih komunikacijskih mreža. Mogućnosti za razvoj Županije mogu se pronaći i u osnivanju drvnoga, prehrambenoga i

turističkog klastera te njihovih umrežavanja u meduregionalne.

Bitna pretpostavka za ostvarenje navedenih, ali i niza novih mogućnosti je osnaživanje obrazovnog sustava, njegovo povezivanje s gospodarstvom,

dostupnost financijskih sredstava za realizaciju poduzetničkih ideja, pomoć njima u tome, dosljednost u provedbi razvojnog programa i sl. Drugim

riječima, nužno je uskladeno djelovanje svih subjekata peterostruke uzvojnice sa znanjem i inovacijama te njihovim stavljanjem u funkciju ostvarenja

održivog razvoja i socijalne ekologije


10

NACRT

11. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA

VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE

Županija sutra - vizija do 2020. godine

Krajnje ciljeve Strategije razvoja sažeto izražava vizija budućega sveukupnog društvenog i

gospodarskog stanja u Županiji. Imajući u vidu nalaz temeljne analize, prepoznate potencijale

Županije, njezine slabosti i okolnosti u kojima se ostvaruju razvojni ciljevi, Županijsko

partnerstvo smatra da je Županiji primjereno do 2020. ostvarenje sljedeće vizije.

VIZIJA

Virovitičko-podravska županija - županija

snažno orijentirana razvoju konkurentnog

gospodarstva, sukladno prirodnim resursima i

znanju, očuvane prirodne i kulturne baštine,

poželjna za siguran obiteljski život i rad.

STRATEŠKI CILJ 1:

Povećanje gospodarske

konkurentnosti, jačanje

infrastrukture i zaštita

okoliša

STRATEŠKI CILJ 2:

Razvoj ljudskih

potencijala i visoka

kvaliteta života

STRATEŠKI CILJ 3:

Razvoj, očuvanje i

promicanje slavonskog

identiteta


11

NACRT

11.1. Uskladenost ciljeva županijske razvojne strategije Virovitičko-

podravske županije sa strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske

Slika 11.1. Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske

VIZIJA

Hrvatska 2020: Zemlja regija blagostanja i

sretnih ljudi

STRATEŠKI CILJ 1

Povećanje kvalitete življenja

poticanjem održivog

teritorijalnog razvoja

STRATEŠKI CILJ 2

Povećanje konkurentnosti

regionalnog gospodarstva i

zaposlenosti

STRATEŠKI CILJ 3

Sustavno upravljanje

regionalnim razvojem

PRIORITET 1.1.

Podizanje razine znanja i

sposobnosti za poboljšanje

kvalitete života

PRIORITET 2.1.

Unaprjeđenje gospodarske

infrastrukture na regionalnoj i

lokalnoj razini

PRIORITET 3.1.

Učinkovito upravljanje (u skladu

s načelom supsidijarnosti)

PRIORITET 1.2.

Osiguranje i unapređenje

osnovne lokalne i regionalne

infrastrukture

PRIORITET 2.2.

Stvaranje poticajnoga poslovnog

okruženja na regionalnoj i

lokalnoj razini

PRIORITET 3.2.

Djelotvorna međusektorska

suradnja (u skladu s načelom

participacije i integrativnog

pristupa)

PRIORITET 1.3.

Podrška potpomognutim

područjima i područjima s

razvojnim posebnostima

PRIORITET 2.3.

Jačanje ljudskih potencijala i

obrazovanje povezano s

potrebama gospodarstva na

regionalnoj i lokalnoj razini

PRIORITET 3.3.

Jačanje financijskih i

administrativnih sposobnosti za

razvoj na lokalnoj i regionalnoj

razini

OPĆI CILJ

"Cilj politike regionalnog razvoja je pridonijeti društvenogospodarskom razvoju Republike

Hrvatske, u skladu s načelima održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje

omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala" (ZRR RH, 2014.)

Izvor: Strategija regionalnoga razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine


12

NACRT

U okviru cilja 1 - Poticanje kvalitete življenja poticanjem održivoga teritorijalnog razvoja podržava

se održivi teritorijalni razvoj RH i jačanje ukupne kvalitete življenja stanovništva RH. Za realizaciju

tog cilja predviđena su tri razvojna prioriteta u okviru kojih je definirano ukupno 12 konkretno

oblikovanih mjera. Mjerama u okviru cilja 1 djelovat će se na jačanje svih razvojnih potencijala i

resursa koji imaju presudan učinak na jačanje kvalitete života, a ključni je naglasak na obrazovanju

i jačanju kompetencija i vještina za konkurentnost na tržištu rada, razvoju lokalne i regionalne

infrastrukture, poboljšanju kvalitete prirodnog okoliša, ravnomjernoj naseljenosti i postizanju

ujednačenog razvoja svih područja, s naglaskom na područja s posebnim razvojnim ograničenjima.

U okviru cilja 2 - Povećanje konkurentnosti regionalnog gospodarstva i zaposlenosti definirana su

tri razvojna prioriteta te devet mjera. Sadržaj mjera pokazuje da su ključne aktivnosti za ispunjenje

ovog cilja usmjerene na jačanje regionalnih i lokalnih gospodarstava. To će se ostvariti kroz snažniju

potporu razvoju poduzetništva, osnaživanje primjene inovacija u poduzetničkom poslovanju i

stavljanjem u funkciju razvoja nedovoljno iskorištenih razvojnih resursa (npr. zaštićenih prirodnih

područja i kulturnih dobara).

U okviru cilja 3 - Sustavno upravljanje regionalnim razvojem djelovat će se na osnaživanje

kapaciteta, sposobnosti i suradnje za dugoročni održivi regionalni razvoj. Cilj podupiru tri razvojna

prioriteta unutar kojih je ukupno osam mjera. U okviru mjera su najzastupljenije aktivnosti,

programi i projekti usmjereni na poboljšanje učinkovitosti javnih politika i osnaživanje mehanizama

za kvalitetno upravljanje razvojem (npr. međusektorska suradnja, koordinacija, participativni

pristup u upravljanju razvojem i dr.).

Iz navedenoga medusobnog odnosa Strateških ciljeva razvoja Virovitičko-podravske županije

vidljiva je njihova medusobna uskladenost s ciljevima zadanim kroz Strategiju regionalnog razvoja

Republike Hrvatske, a za sva tri navedena strateška cilja. Sinergijsko povezivanje odnosi se i na

ostale razvojne dokumente Republike Hrvatske i to:

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020.,

Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje

od 2013. do 2017. godine,

Strateški plan Ministarstva kulture 2015. - 2017.,

Strategija razvoja klastera u Republici Hrvatskoj 2011. - 2020.,

Strategija pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje 2016. - 2020.,

Strategija razvoja turizma RH do 2020. godine,

Strategija i akcijski plan biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (2008.),

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.),

Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti RH 2014. - 2020.,

Strategija razvoja javne uprave za razdoblje 2015. - 2020.,

Strategija održivog razvitka RH (2009.),

Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012. do

2016. godine,

Strategija cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere u RH 2016. - 2020,

Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012. - 2020,

Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u RH 2011. - 2016.,

Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2030.,

Strategija upravljanja vodama (2009.),

Strategija gospodarenja otpadom (2005.),

Strategija energetskog razvoja RH (2009),

Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020. godine,

Strategija poticanja inovacija RH 2014. - 2020.,


13

NACRT

Strategija razvoja turizma RH do 2020. godine,

Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (nacrt, 2015.),

Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020,

Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.,

Program ruralnog razvoja 2014.-2020.

11.2. Strateški ciljevi razvoja Virovitičko-podravske županije

STRATEŠKI CILJ 1. - Povećanje gospodarske konkurentnosti,

jačanje infrastrukture i zaštita okoliša

1P4 Poboljšanje

infrastrukturnih sustava

1P5

Povećanje energetske

učinkovitosti

1P6

Zaštita okoliša i

promicanje

učinkovitosti resursa

CILJ 1.

Povećanje gospodarske konkurentnosti, jačanje

infrastrukture i zaštita okoliša

1P1 Jačanje istraživanja i

razvoja, primjene novih

tehnologija i inovacija

1P2 Jačanje konkurentnosti

malih i srednjih

poduzetnika,

poljoprivrednog sektora

1P3 Stvaranje uvjeta za razvoj

ruralnog prostora i održivog

turizma


14

NACRT

STRATEŠKI CILJ 1

PRIORITETI

MJERE

1 Prioritet 1.

Jačanje istraživanjai

razvoja, primjene novih

tehnologija i inovacija

Mjera 1.1.1. Podupiranje primjene novih tehnologija i unapređivanja i proširenja tehnoloških kapaciteta i poslovnih procesa u gospodarstvu

Mjera 1.1.2.

Osnaživanje istraživačke,

inovacijske i tehnološke

infrastrukture i kapaciteta (centri

kompetencija, poduzetničke

zone, tehnološki parkovi i dr.)

Mjera 1.1.3.

Privlačenje investicija u Županiju

temeljenih na visokim

tehnologijama i inovativnim

proizvodima


15

NACRT

Mjera 1.2.1.

Institucionalna podrška razvoju

poduzetništva županije

Mjera 1.2.2.

Jačanje potporne infrastrukture za osnivanje i razvoj malog i srednjeg poduzetništva

1 Prioritet 2.

Jačanje

konkurentnosti

Mjera 1.2.3.

Olakšanje pristupima izvorima

financiranja za malo i srednje

poduzetništvo

Povećanje gospodarske

konkurentnosti, jačanje

infrastrukture i zaštita

okoliša

malih i srednjih

poduzetnika,

poljoprivrednog

Mjera 1.2.4.

Razviti marketinške programe

za razvoj brandova radi

osvajanja novih tržišta

okoliša sektora Mjera 1.2.5

Obrazovanje malih i srednjih

poduzetnika Mjera 1.2.6.

Razvoj meduregionalne, prekogranične i medužupanijske suradnje Mjera 1.2.7. Podupiranje usvajanja i primjene

međunarodnih standarda kvalitete

roba, usluga i procesa te sustava

kvalitete poljoprivrednih i

prehrambenih proizvoda, vina i

jakih alkoholnih pića

Mjera 1.2.8

Poticanje društveno odgovornog poslovanja uskladenog s načelima održivog razvoja i očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti


16

NACRT

1 Prioritet 3.

Stvaranje uvjeta za

razvoj ruralnog

Mjera 1.3.1.

Stvaranje imagea Županije kao

mirnog i privlačnog odredišta za

odmor, očuvanog okoliša i

prostora i održivog zaštićenih prirodnih vrijednosti

turizma Mjera 1.3.2.

Poticanje razvoja ruralnog

područja diverzifikacijom

gospodarskih aktivnosti

Mjera 1.3.3.

Poticanje razvoja selektivnih

turističkih proizvoda

Mjera 1.3.4.

Poticanje razvoja i očuvanje

tradicionalnih obrta

Mjera 1.3.5.

Poticanje izgradnje i poboljšanje

ukupnih turističkih kapaciteta

Mjera 1.3.6.

Obnova i zaštita povijesnoga,

prirodnoga i tradicijskog

naslijeda

1 Prioritet 4.

Poboljšanje

infrastrukturnih sustava

Mjera 1.4.1. Poboljšanje prometne infrastrukture

Mjera 1.4.2.

Poboljšanje energetske

infrastrukture

Mjera 1.4.3.

Poboljšanje komunalne

infrastrukture

Mjera 1.4.4. Izgradnja sustava navodnjavanja

1 Prioritet 5.

Povećanje energetske

učinkovitosti

Mjera 1.5.1. Promicanje proizvodnje i distribucije obnovljivih izvora energije Mjera 1.5.2. Promicanje energetske učinkovitosti i primjeni obnovljivih izvora energije u javnom sektoru, uključujući javne zgrade i kućanstva


17

NACRT

1 Prioritet 6.

Zaštita okoliša i

promicanje učinkovitosti

resursa

Mjera 1.6.1. Poboljšanje i poticanje daljnje zaštite prirodnih vrijednosti VPŽ Mjera 1.6.2. Ulaganja u sektor gospodarenja otpadom Mjera 1.6.3. Ulaganja u sektor upravljaja vodama Mjera 1.6.4. Ulaganje u održivo upravljanje šumama Mjera 1.6.5. Edukacija i senzibiliranje javnosti o važnosti biološke I krajoobrazne raznolikosti

STRATEŠKI CILJ 2. – Razvoj ljudskih potencijala i visoka

kvaliteta života

¸

CILJ 2.

Razvoj ljudskih potencijala i visoka kvaliteta

života

2P1 Promicanje

zapošljavanja i podrška

mobilnosti radne snage

2P2 Ulaganje u

obrazovanje, vještine

i cjeloživotno učenje

2P3 Poboljšanje sustava

zdravstva i socijalne skrbi

2P4

Jačanje uloge

civilnog sektora u

razvoju društva


18

NACRT

STRATEŠKI CILJ 2

PRIORITETI

MJERE

Mjera 2.1.1.

Doškolovanje, prekvalifikacija i

stručno usavršavanje

nezaposlenih i drugih osoba

Mjera 2.1.2.

Promocija i poticanje koncepta cjeloživotnog učenja

Mjera 2.1.3.

Poticanje samozapošljavanja, poduzteništvo i pokretanje poslova

2 Prioritet 1.

Promicanje

zapošljavanja

Mjera 2.1.4. Stvaranje uvjeta za prilagodbu

školskih programa potrebama

tržišta rada Županije

i podrška mobilnosti

radne snage

Mjera 2.1.5. Poticanje informiranosti i osposobljenosti lokalnih razvojnih dionika za korištenje razvojnih fondova EU

Razvoj ljudskih

potencijala i visoka

kvaliteta života

Mjera 2.2.1.

2 Prioritet 2.

Poticanje ulaganja u

obrazovanje,

usavršavanje,

strukovno obrazovanje

i cjeloživotno učenje u

skladu s potrebama

tržišta rada Ulaganje u obrazovanje,

vještine i cjeloživotno

učenje

Mjera 2.2.2.

Izgradnja, obnova i opremanje

obrazovnih ustanova


160

NACRT

2 Prioritet 3.

Poboljšanje sustava

zdravstva i socijalne

skrbi

Mjera 2.3.1.

Izgradnja, obnova i opremanje

zdravstvenih i ustanova koje

pružaju socijalnu skrb za

ranjive skupine društva

Mjera 2.3.2.

Socijalno uključivanje

osoba kojima prijete

siromaštvo i socijalna

isključenost

2 Prioritet 4.

Jačanje uloge civilnog

sektora u razvoju

društva

Mjera 2.4.1.

Poticanje partnerstva

organizacija civilnog društva i

JLP(R)S

Mjera 2.4.2.

Poticanje umrežavanja

organizacija civilnog društva

Mjera 2.4.3.

Promicanje i poticanje

volonterskog rada

Mjera 2.4.4.

Izgradnja novih i bolje

korištenje postojećih

mehanizama za suradnju

organizacija civilnog društva i

JLP(R)S

STRATEŠKI CILJ 3. Razvoj i očuvanje prirodnog, povijesnog i

kulturnognaslijeđa

CILJ 3.

Razvoj, očuvanje i

promicanje slavonskog

identiteta

3P1

Razvoj kulture i

kulturnih djelatnosti

3P2

Promocija i prezentacija

slavonskog identiteta


161

NACRT

STRATEŠKI CILJ 3

PRIORITETI

MJERE

Mjera 3.1.1. 3 Prioritet 1.

Razvoj kulture i

kulturnih djelatnosti

Izgradnja nove kulturne infrastrukture i obnova postojeće Mjera 3.1.2.

Ulaganje u poduzetništvo u kulturi

Razvoj i očuvanje

3 Prioritet 2.

Promocija i prezentacija

slavonskog identiteta

Mjera 3.2.1.

Promocija Virovitičko-

podravske županije

Mjera 3.2.2.

Umrežavanje Županije sa

njezinim dionicima i promocija

proizvoda radi plasiranja na

tržište

Mjera 3.2.3.

Upoznavanje javnosti s kulturom

baštinom Županije, poticanje

korištenja kulturnih i kreativnih

sadržaja u gospodarske svrhe te

razvoj poduzetništva u kulturi

prirodnog, povijesnog

i kulturnog naslijeda


162

NACRT

11.3. Prioriteti razvoja

Prethodno utvrdena prioritetna područja intervencije, proizašla su iz ocjene svoje svrhovitosti

što znači da se njima u najvećoj mjeri vidi njihova svrha, cilj koji se želi postići te korisnici, tj.

kome su namijenjeni.

Prioriteti definirani kroz Strateški cilj 1:

Povećanje gospodarske konkurentnosti, jačanje infrastrukture i zaštita okoliša

1 PRIORITET 1.

Jačanje istraživanja i razvoja, primjene novih tehnologija i

inovacija

SVRHA PRIORITETA Povećati konkurentnost poljoprivredne djelatnosti kroz profitabilnije

oblike poljoprivredne proizvodnje, a osobito kroz integriranu i

ekološku proizvodnju. To se namjerava postići promicanjem,

unapređivanjem i ulaganjem u nove tehnologije i povećanjem

tehnološke infrastructure u cilju stvaranja konkurentnog i

profitabilnog gospodarstva.

Povećati dohodak poljoprivrednog stanovništva i poboljšanje uvjeta

življenja u sruralnim dijelovima Županije.

CILJEVI PRIORITETA Povećati ulaganje u nove tehnologije

Usvajanje novih tehnoloških rješenja

Povećati proizvodnju dohodovnijih i tržišno prihvatljivih proizvoda

Utvrdivanje regionalnih krugova poljoprivrednih djelatnosti

Promovirati ekološku i integriranu poljoprivrednu proizvodnju

Edukacija ciljnih grupa za suvremenu poljoprivrednu proizvodnju

Poticati proces umrežavanja poljoprivrednih gospodarstva u

aktivne zadruge i klastere

Povezivanje poljoprivrednih gospodarstava s centrima

kompetencije, poduzetničkim zonama

NOSITELJI PRIORITETA Županija, JLS, RA VIDRA, udruženja poljoprivrednih proizvodača,

PK, HGK, HOK.

RAZLOG INTERVENCIJE Povećanje konkurentnosti i profitabilnosti poljoprivredne proizvodnje

Županije.

CILJNA GRUPA Poljoprivredna gospodarstva, prehrambena industrija,

općine, gradovi, Županija

RAZVOJNI UČINAK Provodenje prioriteta omogućit će unapredenje već započetih procesa

specijalizacije i jačanja komercijalnih i nekomercijalnih proizvodača u

poljoprivredi, u proizvodnji radno-intenzivnih kultura, osobito u

stočarstvu (uključujući i pčelarstvo). Razvijeni oblici udruživanja

(klasteri, zadruge itd) stvorit će preduvjete za ostvarivanje boljih

prinosa u poljoprivredi.

OKVIRNA FINACIJSKA

SREDSTVA

U sljedeće tri godine predvidena su sredstva u iznosu: 60.000.000,00

kn

IZVORI FINANCIRANJA Županijski proračun, JLS, državni proračun, fondovi EU

RAZDOBLJE PROVEDBE 2017.-2020.

POKAZATELJI Povećan broj poljoprivrednih proizvodača u ekološkoj i integriranoj

proizvodnji, povećani prihodi županijskog proračuna i proračuna JLS,

povećan plasman domaćih proizvoda, povećani udjeli na tržištu,

investicije u proizvodnju i tehnologiju.


163

NACRT

1 PRIORITET 2.

Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika,

poljoprivrednog sektora

SVRHA PRIORITETA Jačati poduzetničku klimu u Županiji, razvoj malih i srednjih

poduzetnika i obrtnika, efikasnije i efektivnije korištenje prirodnih

potencijala, znanja i iskustva.

CILJEVI PRIORITETA Povećati broj poduzetnika i zaposlenih

Povećati raznovrsnost županijske proizvodnje

Povećati konkurentnost županijskog gospodarstva

Poboljšati popunjenost poduzetničkih zona

Proaktivniji pristup investitorima u županiju

Poboljšati poduzetnička i menadžerska znanja i vještine Povećati dostupnost i poboljšati uvjete financiranja za male i srednje

poduzetnike, posebno početnike

Poboljšati i pokrenuti i nove programe za potporu poduzetnicima

Povećati proizvodnju s većom dodanom vrijednošću

Povećati nova inovativna i tehnološka rješenja u proizvodnji

Povećati izvoznu industriju i poduzetnike s potencijalima rasta i

razvoja

Razvoj socijalnog poduzetništva i društveno odgovornog poslovanja

poduzetnika

NOSITELJI PRIORITETA Županija, JLS, RA VIDRA, klasteri, HGK, HOK

RAZLOG INTERVENCIJE Iako velika poduzeća u Županiji imaju najveći udio u proizvodnji,

zapošljavanju i izvozu, potrebno je poticati mala i srednja poduzeća

koja su tržišno fleksibilnija, a mogu se dodano vezati uz proizvodnju

velikih.

CILJNA GRUPA Mali i srednji poduzetnici, obrtnici, klasteri, JLS, Županija, RA

VIDRA, HGK i HOK

RAZVOJNI UČINAK Povećana efektivnost rada poduzetnika, povećan intelektualni kapital u

proizvodnji, uvedeni proizvodi s većom dodanom vrijednosti, povećana

vrijednost proizvodnje i izvoza, poboljšana kvaliteta života.

OKVIRNA FINACIJSKA

SREDSTVA

U sljedeće tri godine predvidena su sredstva u iznosu:

55.000.000,00 kn



POKAZATELJI Povećan broj aktivnih malih i srednjih poduzetnika, povećani prihodi

poduzetnika, povećani BDP županije, povećana stopa zapošljivosti,

povećani udio proizvoda na tržištu, povećan broj investicija i vrijednost

novih tehnologija, razvijeni novi proizvodi s većom dodanom

vrijednošću.

1 PRIORITET 3.

Stvaranje uvjeta za razvoj ruralnog prostora i održivog turizma

SVRHA PRIORITETA Razvoj turističkih proizvoda zasnovanih na naslijedenim prirodnim i

kulturnim vrijednostima, tradicionalnim obrtima te stvorenim

turističkim atrakcijama radi povećanja ukupnih prihoda gradana,

poduzetnika i lokalne/regionalne samouprave


164

NACRT

CILJEVI PRIORITETA Poboljšati kvalitetu života na ruralnom području Županije

Promovirati Županiju kao ugodnu turističku destinaciju

Povećati raznovrsnost gospodarskih djelatnosti

Povećati broj turističkih usluga i proizvoda, a posebno starih zanata

Aktivirati seoska domaćinstva u davanju usluga seoskog turizma

Povećati mogućnost zapošljavanja i stjecanja dodatnog dohotka iz

turizma

Educirati za ruralni turizam potencijalne pružatelje turističkih usluga,

poduzetnike, jedinice lokalne samouprave

NOSITELJI PRIORITETA Županija, JLS, TZ VPŽ , RA VIDRA, VSMTI.

RAZLOZI INTERVENCIJE Pokretanje i unaprjedenje turizma kao gospodarske grane od značaja za

razvoj Županije.

CILJNA GRUPA Seoska gospodarstva u turizmu, mali poduzetnici, obrtnici, klasteri,

JLS, Županija, TZ VPŽ, ostale TZ, RA VIDRA, LAG-ovi, muzeji,

KUD-ovi, udruge gradana.

RAZVOJNI UČINAK Turizmom se počelo baviti daleko veći broj poduzetnika u odnosu na

prethodno razdoblje te tako može značajno pridonijeti razvoju lokalne

zajednice i samih pružatelja turističkih usluga.

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA

U sljedeće tri godine predvidena su sredstva u iznosu: 9.000.000,00 kn



POKAZATELJI Povećan broj pružatelja turističkih usluga – seoskih domaćinstava, broj

dolazaka i noćenja turista, povećani prihodi poduzetnika, povećani

BDP Županije.

1 PRIORITET 4.

Poboljšanje infrastrukturnih sustava

SVRHA PRIORITETA Stvaranje komunalnih i prometnih infrastrukturnih preduvjeta za

povećanje kvalitete života u Županiji; time pridonijeti smanjenju

migracija, odnosno stvoriti osnovne infrastrukturne preduvjete za

razvoj gospodarstva i dolazak investitora.

CILJEVI PRIORITETA Povećati povezanost Županije s ostalim regijama Zaštita od elementarnih nepogoda i time smanjenje gubitaka dohotka i

šteta.

Poticati energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora

energije.

NOSITELJI PRIORITETA Županija, JLS, komunalna poduzeća, HEP, Hrvatske vode

RAZLOZI INTERVENCIJE Povećanje kvalitete života kroz bolju prometnu povezanost Županije

Povećanje kvalitete života kroz dostupnost kvalitetne pitke vode svim

žiteljima Županije. Smanjiti štetne posljedice od poplava, suša i požara

po gradane i gospodarske subjekte.

Izgraditi učinkovitiji sustav navodnjavanja. CILJNA GRUPA Stanovništvo Županije, komunalna poduzeća, JLS

RAZVOJNI UČINAK Poboljšanjem komunalne i prometne infrastrukture stvorit će se bolji

uvjeti za rad i život na području Županije.

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA


300.000.000,00 kn



POKAZATELJI

Km izgradenih brzih cesta, broj novih priključaka na vodoopskrbnu

mrežu, visina investicija u sustav obrane od poplava, suša i požara,

novi kilometri sustava navodnjavanja


165

NACRT

1 PRIORITET 4.

Povećanje energetske učinkovitosti

SVRHA PRIORITETA Sanacija i energetska obnova gradskih i drugih javnih fasada u svrhu povećanja energetske učinkovitosti i njihovo energetsko certificiranje. Sanacija i nadogradnja energetski učinkovitog sustava javne rasvjete. Uvođenje učinkovitih i čišćih tehnologija u sustave grijanja. Veće korištenje obnovljivih izvora energije ( energija vode, sustav grijanja na biomasu, mali vjetroagregati, fotonaponski moduli i sl.).

CILJEVI PRIORITETA Energetska obnova javnih zgrada, ugradnja sustava

zakorištenje obnovljivih sustava energije, izgradnja sunčanih

elektrana i dr.

NOSITELJI PRIORITETA Županija, JLS

RAZLOZI INTERVENCIJE Smanjenje potrošnje energije i emisija CO2 u atmosferu te smanjenje

mjesečnih troškova za energente, uz ukupno poboljšanje kvalitete

života.

CILJNA GRUPA Županija, JLS, javne ustanove, komunalna poduzeća

RAZVOJNI UČINAK Poboljšanje kvalitete života

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA


200.000.000,00 kn

IZVORI FINANCIRANJA Županijski proračun, državni proračun, fondovi EU


POKAZATELJI Smanjeni troškovi održavanja javnih zgrada

Povećana proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora

3 PRIORITET 2.

Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa

SVRHA PRIORITETA Zaštita okoliša. Održivi razvoj i povećanje kvalitete života.

CILJEVI PRIORITETA Izgraditi cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, poboljšanje sustava vodoopskrbe i sustava upravljanja otpadnim vodama, održivo upravljanje šumama

NOSITELJI PRIORITETA Županija, JLS, komunalna poduzeća, Centar za gospodarenje otpadom

VPŽ, Hrvatske vode, Hrvatske šume

RAZLOZI INTERVENCIJE Zaštita i očuvanje okoliša i prirodnih resursa značajnih za zdravlje

gradana i gospodarski napredak Županije.

CILJNA GRUPA Stanovništvo Županije, komunalna poduzeća, JLS

RAZVOJNI UČINAK Cjelovit sustav za gospodarenje otpadom, održivo upravljanje

šumama i vodnim resursima doprinijet će održivom razvoju

Županije. OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA


200.000.000,00 kn



POKAZATELJI Poboljšana infrastruktura gospodarenje otpadom Poboljšanje šumskih ekosustava, održavanje i odgovarajuće poboljšanje zaštitnih funkcija u upravljanju šumom Poboljšan sustav vodoopskrbe


166

NACRT

Prioriteti definirani kroz Strateški cilj 2:

Razvoj ljudskih potencijala i visoka kvaliteta života

2 PRIORITET 1.

Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage

SVRHA PRIORITETA Uskladivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta rada

Povećanje mogućnosti stjecanja specifičnih znanja kroz program

cjeloživotnog učenja

CILJEVI PRIORITETA Osposobiti nezaposlene sukladno potrebama tržišta rada kao i poticati

ih na mobilnost na tržištu rada

Razviti programe za stjecanje specifičnih znanja, značajne za tržište

rada Županije Dodatno educirati za potrebna poduzetnička znanja i vještine

Poticati visokoškolsko obrazovanje osnivanjem veleučilišta te

povezivanje s ostalim visokoškolskim ustanovama u regiji

NOSITELJI PRIORITETA Županija, JLS, HZZ, Pučko učilište, Lokalno partnerstvo za

zapošljavanje, obrazovne ustanove, VSMTI, RA VIDRA, HGK, HOK.

RAZLOZI INTERVENCIJE Promijenjene potrebe tržišta rada na koje ljudski resursi sa sadašnjim

znanjima i vještinama ne mogu odgovoriti.

CILJNA GRUPA Nezaposlene osobe, obrazovne ustanove, VSMTI, Županija, RA

VIDRA, poslodavci.

RAZVOJNI UČINAK Razvijanje ključnih kompetencija u skladu s potrebama tržišta rada.

OKVIRNA FINACIJSKA

SREDSTVA




POKAZATELJI Usporedba upisnih kvota obrazovnih institucija s interesom polaznika, % smanjenja strukturalne nezaposlenosti, vrijeme provedeno u evidenciji HZZ-a prije pronalaska prvog zaposlenja, zadovoljstvo poslodavaca kompetencijama novih zaposlenika, broj novih programa/zvanja

2 PRIORITET 2.

Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje

SVRHA PRIORITETA Poboljšati kompetencije ljudskih potencijala u javnom sektoru

CILJEVI PRIORITETA Omogućiti brzo i učinkovito rješavanje svih usluga poduzetnicima i

investitorima

Usavršavanje ljudskih resursa kroz sustav cjeloživotnog učenja u

javnom sektoru

Jačati institucionalne kapacitete za provodenje regionalnog razvoja

Uvodenje e-businessa u poslovanje

Povećati stupanj institucionalne spremnosti za povlačenje sredstava EU

Povezati institucionalne kapacitete u regiji i prekograničnim

ustanovama, te potaknuti na učenje kroz primjere dobre prakse

NOSITELJI PRIORITETA Uredi državne uprave, Županija, JLS, RA VIDRA, HGK, HOK.

RAZLOZI INTERVENCIJE Pojednostavljenje procedura i povećanje efikasnosti svih dionika u

procesu servisiranja potencijalnog investitora na području Županije

CILJNA GRUPA Uredi državne uprave, Županija, JLS, RA VIDRA, HZZ, HGK, HOK.

RAZVOJNI UČINAK Poboljšana investicijska klima i povećan broj investitora u Županiju


167

NACRT

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA


5.000.000,00 kn


RAZDOBLJE PROVEDBE 2017-2020.

POKAZATELJI Broj novih investicija, broj novih projekata, smanjenje stope

nezaposlenosti, povećani prihodi.

2 PRIORITET 3.

Poboljšanje sustava zdravstva i socijalne skrbi

SVRHA PRIORITETA Omogućiti jednake mogućnosti zdravstvene i socijalne skrbi trebaju

biti dostupne svim slojevima društva u široj zajednici

CILJEVI PRIORITETA Unaprijediti zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu u Županiji,

Poticati nove oblike socijalnih inovativnih usluga

Poticati socijalne zadruge i nove programe

Poticati izvaninstitucionalnu skrb za ranjive skupine društva

NOSITELJI PRIORITETA Županija, JLS, zdravstvene ustanove u Županiji, centri za socijalnu

skrb, poduzetnici

RAZLOZI INTERVENCIJE Specifične potrebe na području Županije zahtijevaju unapredenje

socijalne i zdravstvene infrastrukture i usluga, jer veliki broj pasivnog i

starog stanovništva zahtijeva dodatnu brigu i skrb, kao i stvaranje

dodatnih usluga i socijalne infrastrukture.

CILJNA GRUPA Pasivno i staro stanovništvo, ranjive skupine društva, nezaposleni,

udruge gradana

RAZVOJNI UČINAK Poboljšana kvaliteta života ranjivih skupina društva, razvijena

specifična i sada nedostajuća infrastruktura.

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA


15.000.000,00 kn


RAZDOBLJE PROVEDBE 2017.-2020

POKAZATELJI Stupanj opremljenosti zdravstvenih ustanova, postotak stanovništva

kojemu su poboljšani socijalni uvjeti života, broj novonastalih

poduzetnika za socijalnu skrb.

2 PRIORITET 4.

Jačanje uloge civilnog sektora u razvoju društva

SVRHA PRIORITETA Značajnije uključivanje udruga civilnog društva u aktivno kreiranje

razvoja.

CILJEVI PRIORITETA Potaknuti i povećati sudjelovanje civilnog društva u regionalnom i

lokalnom razvoju zajednice partnerskim odnosom i medusektorskim

povezivanjem

Poboljšati uključenost ranjivih skupina društva u aktivni život

zajednice

Unaprijediti sustav financiranja udruga civilnog društva, korištenjem

donatorskih sredstava i fondova EU

NOSITELJI PRIORITETA Udruge civilnog društva, Županija, JLS

RAZLOZI INTERVENCIJE Brojnost udruga u Županiji koje su većinom neaktivne i nedovoljno

educirane o suvremenim procesima razvoja zajednice i nemotivirane za

povlačenje sredstava iz drugih izvora, osim županijskih i lokalnih

proračuna.

CILJNA GRUPA Udruge civilnog društva


168

NACRT

RAZVOJNI UČINAK Ojačane udruge civilnog društva postat će aktivni dionik razvoja u

skladu s javnim sektorom i gospodarstvom (Triple Helix).

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA


1.000.000,00 kn



POKAZATELJI Broj projekata udruga civilnog društva.

Prioriteti definirani kroz strateški cilj 3.

Razvoj, očuvanje i promicanje slavonskog identiteta

3 PRIORITET 1.

Razvoj kulture i kulturnih djelatnosti

SVRHA PRIORITETA Strateško upravljanje u kulturi. Bolja dostupnost kulturnih

sadržaja. Učinkovitija primjena marketinga u kulturi.

CILJEVI PRIORITETA Obnova i očuvanje starih te izgradnja novih i

unapređenje postojećih objekata u kulturi.

Unaprijediti sustav financiranja kulturnih ustanova, korištenjem

donatorskih sredstava i fondova EU, u cilju samoodržavanja

NOSITELJI PRIORITETA Županija, JLS, kazalište VT, POU SL, muzeji

RAZLOZI INTERVENCIJE Dotrajala kulturna infrastruktura, loša financijska situacija kulturnih

ustanova

CILJNA GRUPA kazalište VT, POU SL, muzeji, knjižnice

RAZVOJNI UČINAK Ojačane kulturne institucije

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA


1.000.000,00 kn



POKAZATELJI Povećani prihodi

3 PRIORITET 2.

Promocija i prezentacija slavonskog identiteta

SVRHA PRIORITETA Razvoj inovativnih društvenih sadržaja. Stvaranje mreže partnera u

razvoju kulturne ponude. Jače uključivanje udruga u organizaciju, pripremu i provedbu društvenih i kulturnih događanja.

CILJEVI PRIORITETA Promocija Virovitičko-podravske županije. Brendiranje proizvoda s

područja Županije. Brendiranje Županije kao turističke destinacije.

NOSITELJI PRIORITETA Županija, JLS, Turističke zajednice

RAZLOZI INTERVENCIJE Neprepoznatljivost na tržištu

CILJNA GRUPA razne kulturno-umjetničke udruge, TZ, poduzetnici

RAZVOJNI UČINAK Prepoznatljivost, brend imena

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA


1.000.000,00 kn



POKAZATELJI Veći broj posjetitelja, veća potražnja za proizvodima


169

NACRT

11.4. Prioriteti i njihove mjere

Mjere su načini djelovanja radi ostvarivanja ciljeva u području prioritetnih intervencija,

prioriteta. One nisu projekti. Projekt je operacionalizacija mjere. Za ostvarenje jedne mjere

može trebati i više od jednog projekta.

Županijska strategija razvoja definirala je ukupno 46 mjera po 12 različitih prioriteta, a radi

ostvarivanja 3 strateška cilja, to su sljedeće mjere:

Da bi se pridonijelo ostvarenju prvog cilja koji se odnosi na povećanje i razvoj

konkurentnog gospodarstva, jačanje infrastructure i zaštita okoliša, definirani su

sljedeći prioriteti i njima pripadajuće mjere:

1 Prioritet 1. Jačanje istraživanja i razvoja, primjene novih tehnologija i inovacija

Mjera 1.1.1. Podupiranje primjene novih tehnologija i unapređivanje i proširenje tehnoloških

kapaciteta i poslovnih procesa u gospodarstvu

Mjera 1.1.2. Osnaživanje istraživačke, inovacijske i tehnološke infrastrukture i kapaciteta

(centri kompetencija, poduzetničke zone, tehnološki parkovi i dr.)

Mjera 1.1.3. Privlačenje investicija u Županiju temeljenih na visokim tehnologijama i

inovativnim proizvodima

1 Prioritet 2. Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika, poljoprivrednog

sektora

Mjera 1.2.1. Institucionalna podrška za razvoj poduzetništva Županije Mjera 1.2.2. Jačanje potporne infrastrukture za osnivanje i razvoj malog i srednjeg poduzetništva Mjera 1.2.3. Olakšanje pristupima izvorima financiranja za malo i srednje poduzetništvo

Mjera 1.2.4. Razviti marketinške programe za razvoj brandova radi osvajanja novih tržišta Mjera 1.2.5 Obrazovanje malih i srednjih poduzetnika Mjera 1.2.6. Razvoj meduregionalne, prekogranične i medužupanijske suradnje Mjera 1.2.7. Podupiranje usvajanja i primjene međunarodnih standard kvalitete roba, usluga i

procesa te sustava kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, vina i jakih alkoholnih

pića

Mjera 1.2.8. Poticanje društveno odgovornog poslovanja usklađenog s načelima održivog

razvoja I očuvanja biološke krajborazne raznolikosti

1 Prioritet 3. Stvaranje uvjeta za razvoj ruralnog prostora i održivog turizma

Mjera 1.3.1. Stvaranje imagea Županije kao mirnog i privlačnog odredišta za odmor,

očuvanog okoliša i zaštićenih prirodnih vrijednosti

Mjera 1.3.2. Poticanje razvoja ruralnog područja diverzifikacijom gospodarskih aktivnosti Mjera 1.3.3. Poticanje razvoja selektivnih oblika turističke ponude Mjera 1.3.4. Poticanje razvoja i očuvanje tradicionalnih obrta Mjera 1.3.5. Poticanje izgradnje i poboljšanje ukupnih turističkih kapaciteta Mjera 1.3.6. Obnova i zaštita povijesnog, prirodnog i tradicijskog naslijeda.

1 Prioritet 4. Poboljšanje infrastrukturnih sustava

Mjera 1.4.1. Poboljšanje prometne infrastrukture Mjera 1.4.2. Poboljšanje energetske infrastrukture

Mjera 1.4.3. Poboljšanje komunalne infrastrukture


170

NACRT


1 Prioritet 5. Povećanje energetske učinkovitosti

Mjera 1.5.1. Promicanje proizvodnje i distribucije obnovljivih izvora energije Mjera 1.5.2. Promicanje energetske učinkovitosti i primjeni obnovljivih izvora energije u javnom sektoru, uključujući javne zgrade i kućanstva

1 Prioritet 6. Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa Mjera 1.6.1. Poboljšanje i poticanje daljnje zaštite prirodnih vrijednosti VPŽ Mjera 1.6.2. Ulaganja u sektor gospodarenja otpadom Mjera 1.6.3. Ulaganja u sektor upravljaja vodama Mjera 1.6.4. Ulaganje u održivo upravljanje šumama Mjera 1.6.5. Edukacija I senzibiliranje javnosti o važnosti biološke I krajoobrazne raznolikosti

Radi ostvarenja drugog cilja koji se odnosi na izgradnju ljudskih potencijala u skladu s

potrebama tržišta rada Županije, razvijeni su sljedeći prioriteti i njima pripadajuće

mjere:

2 Prioritet 1. Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage

Mjera 2.1.1. Doškolovanje, prekvalifikacija i stručno usavršavanje nezaposlenih i drugih

osoba Mjera 2.1.2. Promocija i poticanje koncepta cjeloživotnog učenja Mjera 2.1.3. Poticanje samozapošljavanja, poduzteništvo i pokretanje poslova Mjera 2.1.4. Stvaranje uvjeta za prilagodbu školskih programa potrebama tržišta rada Županije

Mjera 2.1.5. Poticanje informiranosti i osposobljenosti lokalnih razvojnih dionika za

korištenje razvojnih fondova EU

2 Prioritet 2. Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje

Mjera 2.2.1. Poticanje ulaganja u obrazovanje, usavršavanje, strukovno obrazovanje i

cjeloživotno učenje u skladu s potrebama tržišta rada

Mjera 2.2.2. Izgradnja, obnova i opremanje obrazovnih ustanova

2 Prioritet 3. Poboljšanje sustava zdravstva i socijalne skrbi

Mjera 2.3.1. Izgradnja, obnova i opremanje obrazovnih, zdravstvenih i ustanova

koje pružaju socijalnu skrb za ranjive skupine društva

Mjera 2.3.2. Socijalno uključivanje osoba kojima prijete siromaštvo i socijalna isključenost

2 Prioritet 4. Jačanje uloge civilnog sektora u razvojudruštva

Mjera 2.4.1. Poticanje partnerstva organizacija civilnog društva i JLP(R)S Mjera 2.4.2. Poticanje umrežavanja organizacija civilnog društva Mjera 2.4.3. Promicanje i poticanje volonterskog rada

Mjera 2.4.4. Izgradnja novih i bolje korištenje postojećih institucionalnih mehanizama za

suradnju organizacija civilnog društva i JLP(R)S


171

NACRT

Za ostvarenje trećeg cilja koji se odnosi na razvoj, očuvanje i promicanje slavonskog

identiteta, potrebno je raditi na sljedećim prioritetima i mjerama:

3 Prioritet 1. Razvoj kulture i kulturnih djelatnosti Mjera 3.1.1. Izgradnja nove kulturne infrastrukture i obnova postojeće Mjera 3.1.2. Ulaganje u poduzetništvo u kulturi

3 Prioritet 2. Promocija i prezentacija slavonskog identiteta

Mjera 3.2.1. Promocija Virovitičko-podravske županije

Mjera 3.2.2. Umrežavanje Županije sa njezinim dionicima i promocija proizvoda radi

plasiranja na tržište Mjera 3.2.3. Upoznavanje javnosti s kulturom baštinom Županije, poticanje korištenja kulturnih i kreativnih sadržaja u gospodarske svrhe te razvoj poduzetništva u kulturi.


172

NACRT

11.5. Razvojni učinak mjera

Detaljni učinak realizacije ovih mjera na razvoj pokazat će podaci iz praćenja i vrednovanja

ostvarenja projekata koji će proizlaziti iz mjera. No, razvojni učinak se može sagledati i

općenito, bez numeričkih i drugih pokazatelja.

Uvid u mjere upućuje da su one usmjerene na ostvarenja napretka stanja i okolnosti u nekoliko

sektora. U segmentu gospodarstva riječ je o popravljanju okolnosti za bolje korištenje i

efektivnije korištenje svih resursa, razvoj industrijskih i poduzetničkih aktivnosti, zatim u

segmentu obrazovanja za konkurentnije ljudske resurse za tržište rada, te očuvanja

prirodnoga i stvorenog naslijeda radi vlastitih i gospodarskih interesa.

Preciznije, mjere u sektoru poljoprivrede trebaju rezultirati poljoprivrednom proizvodnjom i

njezinom prenamjenom za suvremenu i proizvodnju veće dodane vrijednosti. Mjere upućuju na

radnje razvoja sela na razinu prostora koji je uvjetima blizak gradskim naseljima, a to znači da

se očekuje proširenje djelatnosti u njima, posebno u dijelu bavljenja ruralnim turizmom kao

dodatnom djelatnošću.

U sektoru industrije i poduzetničkih aktivnosti omogućilo bi se povećanje i proširenje

spektra tih djelatnosti, kako u proizvodnom tako i u uslužnom, posebno u tehnološkom dijelu.

Namjere su i povećati znanja o marketingu, poduzetništvu i stvaranje povoljnih uvjeta za

ulaganja investicija u Županiju, ne samo izgradnjom poduzetničkih zona nego i medunarodnom

suradnjom.

Stvaranje imagea Županije kao ugodnoga i sadržajnog prostora za posjete i boravak turista

temeljna je mjera za razvoj turizma. Nju prati namjera izgradnje različitih turističkih kapaciteta,

specifične turističke ponude usluga i proizvoda te ponuda obilja povijesnoga i tradicijskog

naslijeda.

Obrazovanje, s obzirom na nedovoljnu razinu i strukturu, pretpostavlja brojne mjere i projekte

od doškolovanja, prekvalifikacije, ostvarivanja visokog postotka informatički pismenih

gradana pa do stvaranja mogućnosti u vlastitoj sredini stjecanja višeg stupnja obrazovanja.

Postojeće stanje komunalne infrastrukture pretpostavlja dosezanje stanja riješenosti

problema plinofikacije, vodoopskrbe, zbrinjavanja otpada i otpadnih voda te poboljšanje zaštite

od poplava i drugih elementarnih nepogoda, a osobito prometne povezanosti Županije.

Značajno mjesto imaju i mjere monitoringa i zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti te s

tim u svezi ekološka edukacija, pomoć i jačanje civilnog sektora te njegovih aktivnosti.

Pojednostavljeno, prethodno rečeno izražava temeljnu intenciju ove Strategije, a ona je ostvariti

učinke koji će rezultirati da će Virovitičko-podravska županija biti snažno orijentirana razvoju

poduzetništva, uz očuvanje prirodne i kulturne baštine i kao takva poželjna za siguran obiteljski

život i rad.


173

NACRT

12. POLITIKA ŽUPANIJE PREMA POSEBNIM PODRUČJIMA

12.1. Ruralna područja

Sukladno kriterijima Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) u Strategiji ruralnog

razvoja Republike Hrvatske 2008. - 2013. Virovitičko-podravska županija okarakterizirana je kao

pretežito ruralno područje. Kriteriji se temelje na gustoći naseljenosti, pri čemu su značajno

ruralna područja ona gdje od 15 do 50% stanovništva živi u ruralnom području. Virovitičko-

podravska županija, iako je pokrenula proces izrade Strategije ruralnog razvitka, ona ipak nije

napravljena zbog očekivanja posebnih mjera za razvoj ruralnih područja sukladno LEADER

programu EU. No, unatoč nedostatku Strategije ruralnog razvitka, Županija kroz svoj proračun

izdvajanjem značajnih sredstava za razvoj ruralnog područja, osobito u sektoru obrazovanja i

poticanja poljoprivredne proizvodnje, vodila je računa o ujednačenom ruralnomrazvoju.

12.2. Pogranična područja

Virovitičko-podravska županija cijelom dužinom rijeke Drave graniči s Republikom Madarskom.

Njezinih šest općina sa 13 naselja su granična područja. To su općine Pitomača, Špišić Bukovica,

Lukač, Gradina, Sopje i Čadavica.

U kontekstu prihvatljivosti prijavitelja za prijavu na natječaje za dodjelu sredstava u okviru

prekogranične suradnje Madarska - Hrvatska 2014.-2020., koja je objedinjena pod brendom

INTERREG, cijela Virovitičko-podravska županija pripada u prihvatljivo pogranično područje.

Medu najslabije je naseljenim njezinim prostorima. Ima samo oko 4.000 stanovnika, što je 4,3%

stanovništva Županije. To upućuje na potrebu posebnih mjera razvojne prirode koje bi provodila

Županija. One bi se trebale odnositi na poticaje sudionicima u razvoju da zajedno s odgovarajućim

prekograničnim partnerima sudjeluju u razvojnim činidbama i prevladavanju razvojnih

nedostataka. Naime, kao dio Hrvatske i Virovitičko-podravska županija prisiljena je svoj razvoj

tražiti i u poslovnom i gospodarskom povezivanju sa susjednim prekograničnim regijama.

12.3. Potpomognuta područja

Prema Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju

razvijenosti iz 2013. godine, Virovitičko-podravska županija pripada u skupinu od 12

potpomognutih županija I. kategorije u Republici Hrvatskoj s indeksom razvijenosti 5,56%

<75%. Isto tako jedinice lokalne samouprave svrstane su u sljedeće skupine:

I. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50%

prosjeka Republike Hrvatske: općine Gradina, Mikleuš, Sopje, Voćin, Nova Bukovica,

Čađavica, Špišić Bukovica

II. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti izmedu 50% i 70%

prosjeka Republike Hrvatske: općine Crnac, Čačinci, Lukač, Pitomača, Suhopolje, Zdenci,

SlatinaIII. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti izmedu

75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske gradovi Virovitica i Orahovica;

IV. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti izmedu 100% i

125% prosjeka Republike Hrvatske;

V. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti veća od

125% prosjeka Republike Hrvatske;


174

NACRT

Slika 12.1: Potpomognuta područja Autor: https://razvoj.gov.hr/u-sustavu-potpomognutih-podrucja-264-jedinice-lokalne-samouprave/2989, veljača 2017.

Županija zastupa decentralizirani pristup razvoju odnosno razvoj županije kao cjeline, a ne

pojedinih (centralnih) dijelova. Radom i postupanjem upravnih odjela i službi Županije

uskladuju se interesi jedinica lokalne samouprave i poduzimaju aktivnosti radi ravnomjernoga

gospodarskoga i društvenog razvitka općina i gradova u sastavu županije i županije kao cjeline.

Nadalje, uskladuju se programi razvoja komunalne infrastrukture, prometne infrastrukture i

programi zaštite okoliša te se osigurava cjeloviti pristup prostoru, njegovu planiranju i zaštiti.

https://razvoj.gov.hr/u-sustavu-potpomognutih-podrucja-264-jedinice-lokalne-samouprave/2989


175

NACRT

13. FINANCIJSKI PLAN

Osiguranje i privlačenje financijskih sredstava kao i upravljanje tim sredstvima te praćenje

njihova korištenja važan su aspekt provedbe županijske razvojne strategije. U ovom dijelu

dokumenta nalazi se okvirni prikaz potrebnih sredstava, razraden po mjerama, ali i po izvorima

sredstava i razdobljima provedbe Strategije. Okvirni financijski plan izraden je temeljem

informacija iz županijskog i proračuna jedinica lokalne samouprave, procjene privlačenja

sredstava iz državnog proračuna, dostupnih sredstava iz fondova EU, medunarodnih izvora

(EIB, EBRD…) kao i ostalih izvora financiranja. Planirano je da se provedba županijske

razvojne strategije financira iz sljedećihizvora:

Lokalni izvori – proračuni jedinica lokalne samouprave planirani su većinom za kapitalna

ulaganja i manjim dijelom za kulturu i projekte civilnog društva.

Županijski proračun – većina sredstava planirana je za projekte poticanja održivoga

gospodarskog razvoja, projekte u obrazovanju, programe zapošljavanja, unapredenje

zdravstvene zaštite, socijalnu infrastrukturu, jačanje civilnog društva, za potrebe u kulturi,

zaštitu prirode i gospodarenje otpadom, infrastrukturu (vode, promet), energetsku učinkovitost

i upravljanje regionalnim razvojem. Iz proračuna su u manjem dijelu planirana i sredstva za

provedbu ostalih mjera, ali i za sufinanciranje projekata financiranih iz EU fondova i ostalih

izvorafinanciranja.

Sredstva iz državnog proračuna, tj. proračuna resornih ministarstava pojavljuju se u obliku

decentraliziranih sredstava i planirana su u županijskom i proračunima JLS, ali su procijenjena

i temeljem planiranih ili projekata koji su odobreni ili se već provode (za gospodarske zone,

tehnološku infrastrukturu, obrazovanje i zdravstvo, socijalnu infrastrukturu, kulturu, značajnija

sredstva za zaštitu vodenih resursa nešto manja sredstva za zaštitu prirode i regionalni razvoj).

Kao izvor značajnih sredstava za provedbu projekata planirani su i fondovi EU u kojima su

prihvatljivi prijavitelji korisnici iz Hrvatske. Od ostalih izvora predvidaju se i privatni (koji

uključuju tvrtke, ali i fizičke osobe kao financijere i donatore) te u vrlo malom obujmu i ostali

izvori sredstava (nevladineorganizacije).

Strateškim planom definiraju se pravci djelovanja, dok se Proračunom definiraju programi,

potprogrami i projekti te osiguravaju sredstva za njihovu provedbu. Budući da je strateški plan

nemoguće provesti bez sredstava, programe u proračunu bilo je potrebno povezati s ciljevima

iz Županijske razvojne strategije. Sredstva dobivena iz fondova EU i programi koji se iz istih

financiraju, sastavni su dio Proračuna Virovitičko-podravske županije. U sljedećem razdoblju

ta će sredstva imati sve značajniji udio u financiranju javnih potreba, zbog čega ih trebamo

promatrati cjelovito s dijelom koji se financira iz izvornih proračunskih prihoda. Uz navedena

sredstva, moguće je koristiti i sve druge raspoložive izvore financiranja drugih razvojnih

institucija te sredstva od zaduživanja Proračuna.

Mjere i prioriteti razradeni u ovoj Županijskog razvojnoj strategiji bit će uvršteni u Proračun

Virovitičko-podravske županije sukladno raspoloživim sredstvima, i to za tekuću godinu na

trećoj razini računskog plana proračuna, a projekcije za sljedeće dvije godine na drugoj razini.

U financijskom planu prioriteti će biti razvrstani u programe, potprograme i projekte, uz koje

će biti navedeni i izvori financiranja.


176

NACRT

Sve promjene u odnosu na financijski plan ažurirat će se i u Akcijskom planu. Financijski okvir

mjera svake će se godine nadopunjavati financijskim iznosima koji će se uskladivati s

Proračunom Virovitičko-podravske županije.

Planom provedbe sukladno navedenim prioritetima za razdoblje 2017. – 2020., a vezano za

proračunska sredstva Županijskog proračuna i lokalnih proračuna, obuhvaćena su i

decentralizirana sredstva kao i donacije iz Proračuna RH:

Cilj I Prioritet 1: Jačanje istraživanja i razvoja, primjene novih tehnologija i inovacija

Planirana financijska sredstva za razdoblje 2017. - 2020. iznose: 60.000.000,00 kn.

Cilj I Prioritet 2: Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika, poljoprivrednog

sektora


Cilj I Prioritet 3: Stvaranje uvjeta za razvoj ruralnog prostora i održivog turizma


Cilj I Prioritet 4: Poboljšanje infrastrukturnih sustava


Cilj I Prioritet 5: Povećanje energetske učinkovitosti


Cilj I Prioritet 6: Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa


Cilj II Prioritet 1: Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage


Cilj II Prioritet 2: Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje


Cilj II Prioritet 3: Poboljšanje sustava zdravstva i socijalne skrbi


Cilj II Prioritet 4: Jačanje uloge civilnog sektora u razvojudruštva


¸

Cilj III Prioritet 1: Razvoj kulture i kulturnih djelatnosti


Cilj III Prioritet 2: Promocija i prezentacija slavonskog identiteta


Po svim prioritetima, ukupna planirana financijska sredstva iznose: 470.000.000,00 kn, a

ovdje nisu obuhvaćena sredstva fondova EU za koje će se Županija i njezine institucije

natjecati.


177

NACRT

III. PLAN PROVEDBE


178

NACRT

14. PROVEDBA STRATEGIJE

Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske odredeni su nositelji politike regionalnog

razvoja, gdje je županijska razvojna strategija ključni alat. Planiranje i provedba regionalne

razvojne politike organizira se na više razina javne vlasti. Prva je razina središnjih tijela državne

uprave usmjerenih na poticanje razvoja, a druga jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave. Središnja je razina odgovorna za sveukupnu viziju razvoja i aktivno vodenje u

ostvarenju ciljeva regionalnog razvoja. Županijska razina pak samostalno usmjerava vlastiti

razvoj prema ostvarivanju vlastitih specifičnih ciljeva, ali i sveukupnih ciljeva razvojne politike

Republike Hrvatske. Kako bi se uspješno provela županijska razvojna strategija, odnosno kako

bi se postigli postavljeni strateški ciljevi, bitno je postići suradnju središnje i županijske razine,

ali isto tako i suradnju različitih institucija i drugih dionika na županijskoj razini. U nastavku

će biti prikazan institucionalni okvir za provedbu županijske razvojne strategije te odgovornosti

pojedinih skupina dionika.

Institucionalni okvir za provedbu županijske razvojne strategije

Institucionalni okvir sadrži kratki popis svih uključenih dionika, opis njihovih uloga i zadaća

vezano uz provedbu i praćenja provedbe ŽRS-a, kao i način njihove komunikacije i

koordinacije. Odnos dionika u provedbi ŽRS-a prikazan je na donjoj slici.

Slika 14.1. Institucionalni okvir za provedbu Županijske razvojne strategije Virovitičko-

podravske županije 2017. – 2020.


179

NACRT

VIDRA agencija za

regionalni razvoj VPŽ

Organizacije civilnog društva

Zadaci: - provedba aktivnosti iz svog djelokruga Financiranje: djelomično iz VPŽ i JLS proračuna,

nacionalna i EU sredstva

PARTNERSKO VIJEĆE VPŽ

Specijalizirani javno-privatni

subjekti

Poduzetnički inkubator

VPŽ d.o.o. Zadaci: - provedba aktivnosti iz svog djelokruga,

Izrada projekata za poboljšanje

poslovanja

Viroexpo

d.o.o.

Centar za

ruralni razvoj

Financiranje:

- kao gore

Privatnisektor/tržište

- sudjelovanje u Zadaci: -planiranje Financiranje: regionalnograzvoja, VPŽiDržavni

podrškagospodarstvu, proračun, EU razvojpoduzetništva, fondovi

edukacije, promicanje

stranih investicija, razvoj ruralnih područja, poljoprivrede i turizma

Virovitičko-podravska županija

Javno-privatni sektor

Ostali javni subjekti Zadaci:

JLS; obrazovni

sektor, ŽUC,

HZZ, Zavod za

prostorno

uredenje, TZ,

JU za zaštićene

dijelove

pripremi i provedbi ŽRS i zajedničkim

projektima

Financiranje:

JLS i VPŽ proračun, Državni proračun, EU

fondovi

Autor: Zavod za prostorno uredenje VPŽ, 2011.

Javni sektor


180

NACRT

14.1. Virovitičko-podravska županija

Ključnu ulogu u provedbi Strategije ima Županija, odnosno njezina upravna tijela.

Skupština Virovitičko-podravske županije usvaja Strategiju te nakon usvajanja redovito,

razmatrajući godišnja i druga izvješća, prati njezinu provedbu. Planskim dokumentima koje

donosi osigurava njezinu provedbu te poduzima mjere iz svoje nadležnosti usmjerene

poboljšanju provedbe. O provedbi Strategije, Županija je dužna informirati resorno

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

Župan uskladuje aktivnosti svih županijskih tijela i drugih dionika provedbe Strategije

donošenjem provedbenih akata, predlaganjem mjera njezine provedbe, nadzorom nad

izvršenjem tih mjera, sudjelovanjem u postupku odabira razvojnih projekata te izvještavanjem

Skupštine o provedbi i rezultatima provedbe.

U okviru svoga djelokruga upravna tijela Županije prate provedbu, pripremaju i provode

županijske razvojne projekte te obavljaju i druge poslove od važnosti za provedbu ŽRS koji su

im propisima ili aktima županijskih tijelapovjereni.

Partnersko vijeće Županije na županijskoj razini je savjetodavno tijelo preko kojega se

ostvaruje partnerstvo u fazi izrade i provedbe Strategije. Partnersko vijeće djeluje kao forum za

dijalog i postizanje konsenzusa izmedu različitih skupina dionika i ima savjetodavnu ulogu,

kako u izradi tako i u provedbi planskih dokumenata politike regionalnog razvoja. Partnersko

vijeće imat će ključnu ulogu koja se neće očitovati samo u koordinaciji, nego bi trebala

pridonijeti i jačoj prepoznatljivosti Strategije kao referentnog dokumenta u planiranju

aktivnosti na razini cijele županije medu svim dionicima. Partnersko vijeće je formirano od

aktivnih sudionika koji su bili uključeni u proces izrade Strategije, s mogućnosti uključivanja

novih predstavnika sektora.

14.2. VIDRA - Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije

Regionalni je koordinator za područje Virovitičko-podravske županije, sukladno članku 4.

Pravilnika o upisniku upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

agencija i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja

regionalnog razvoja, osim koordiniranja izrade i pripreme Strategije, u procesu provedbe

Razvojna agencija VIDRA obavlja sljedeće poslove: izrada akcijskog plana; praćenje provedbe;

koordinacija poslova vezanih uz središnju elektroničku bazu razvojnih projekata; koordinacija

aktivnosti jedinica lokalne samouprave vezanih uz regionalni razvoj; sudjelovanje u

aktivnostima vezanim uz razvoj potpomognutih područja. Nadalje, Razvojna agencija VIDRA

ima i sljedeće zadatke: sudjelovanje u radu Partnerskih vijeća statističkih regija; poticanje

zajedničkih razvojnih projekata s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne)

samouprave te kroz meduregionalnu i prekograničnu suradnju; sudjelovanje u izradi razvojnih

projekata statističke regije; suradnja s drugim regionalnim koordinatorima radi stvaranja i

provedbe zajedničkih projekata; prikupljanje i obrada prispjelih razvojnih projekata i drugi

poslovi vezane uz provedbu koje joj povjeri župan. Uz aktivnosti povezane sa Strategijom,

Razvojna agencija VIDRA provodi i niz drugih aktivnosti u području promicanja ulaganja,

podrške poduzetništvu i poticanja ruralnog razvoja.


180

NACRT

14.3. Javni sektor

Javni sektor u ovom kontekstu uključuje jedinice lokalne samouprave i niz institucija i

organizacija iz javnog sektora (osnovne i srednje škole, Visoku školu za management u turizmu

i informatici u Virovitici, Zavod za prostorno uredenje, Županijsku upravu za ceste, Hrvatski

zavod za zapošljavanje, turističke zajednice, JU za upravljanje zaštićenim prirodnim

vrijednostima, jedinice lokalne samouprave) s područja Virovitičko-podravske županije.

Dionici iz javnog sektora imaju ključnu ulogu u pripremi i provedbi projekata iz područja

svojeg djelovanja

14.4. Civilni sektor

Organizacije civilnog društva (OCD) pokazale su se kao značajan sudionik u izradi razvojne

strategije. OCD imaju posebno značajnu ulogu u područjima zaštite prirodne i kulturne baštine

te razvoja ljudskih resursa. OCD ujedno mogu aktivno utjecati na dotok dodatnih sredstava iz

nacionalnih i EU fondova u županiju za financiranje inicijativa koje ne pokrivaju ostali dionici

u regionalnom razvoju.

14.5. Privatni sektor

Privatni sektor je glavni pokretač stvaranja blagostanja i radnih mjesta. Svrha je ŽRS-a, izmedu

ostaloga, stvoriti preduvjete za što kvalitetnije djelovanje privatnog sektora. Ovo će se prije

svega ostvarivati djelovanjem javnog sektora (obrazovnog sustava, sustava tržišta rada, podršku

kroz razne programe edukacije i poticaja, osiguravanje infrastrukture itd.). Zbog toga je

sudjelovanje dionika iz privatnog sektora u pripremi i provedbi ŽRS-a od izrazite važnosti. Na

taj način djelovanje javnog sektora može se kontinuirano uskladivati s potrebama privatnog

sektora, naravno, vodeći računa o postavkama održivograzvoja.


181

NACRT

14.6. Odgovornosti zaprovedbu U nastavku su prikazane uloge i odgovornosti pojedinih organizacija i skupina u provedbi

županijske razvojne strategije. Uloge su podijeljene u četiri skupine: donošenje odluka,

nadzor, praćenje i izvještavanje te provodenje aktivnosti unutar mjera.

ORGANIZACIJA/

SKUPINA

ŽUPANIJSKA

SKUPŠTINA

ULOGA ODGOVORNOST

Donošenje odluka Usvajanje prijedloga ŽRS VPŽ;

Godišnja odluka o uspješnosti

provedbe temeljem izvješća

regionalnog koordinatora i župana.

PARTNERSKO VIJEĆE Nadzor provedbe Prati i nadzireprovedbu

kontinuirano temeljem izvješća

regionalnog koordinatora. Savjetuje

i korigira. Odlučuje o prioritetnim

projektima.

ŽUPAN Nadzor provedbe Pruža podršku nositeljima provedbe

aktivnosti/projekata unutar mjera. U suradnji s regionalnim koordinatorom kontinuirano nadzire uspješnost provedbe te u ime Županije izvještava Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva o godišnjim rezultatima provedbe.

VIROVITIČKO-

PODRAVSKA ŽUPANIJA

Praćenje i izvještavanje Prikuplja informacije o

pokazateljima u skladu s mjerama

od nositelja provedbe s kojima

izravno suraduje. Informacije

prosljeduje regionalnom

koordinatoru.

Provodenje aktivnosti unutar mjera Provodi aktivnosti i projekte iz svog

djelokruga rada, a unutar mjera u

kojima je odredena nositeljem.

Razvojna agencija VIDRA

(regionalni koordinator)

Praćenje i izvještavanje Kao regionalni koordinator

zadužena za izradu ŽRS,

prikupljanje baze projekata,

koordinaciju i praćenje provedbe

(prikupljanje informacija o

pokazateljima u skladu s mjerama

od nositelja provedbe) te redovito

izvještavanje o rezultatima.

Provodenje aktivnosti unutar mjera Provodi aktivnosti i projekte iz svog

djelokruga rada, a unutar mjera u kojima je odredena nositeljem.

JAVNI SEKTOR

Jedinice lokalne

samouprave

Javne institucije

(poduzeća, ustanove)

Provodenje aktivnosti unutar

mjera

Provodenje aktivnosti unutar

mjera

Provode aktivnosti i projekte iz

svog djelokruga rada, a unutar

mjera u kojima su odredene

nositeljem.

Provode aktivnosti i projekte iz


mjera u kojima su odredene

nositeljem.


182

NACRT

CIVILNI SEKTOR Provodenje aktivnosti unutar mjera

PRIVATNI SEKTOR Provodenje aktivnosti unutar mjera

Provodi aktivnosti i projekte iz


mjera u kojima je odreden

nositeljem.

Provodi aktivnosti i projekte iz


mjera u kojima je odreden

nositeljem.

Radi što boljeg planiranja provedbe županijske razvojne strategije, predvidena je priprema

akcijskih planova na godišnjoj razini gdje su detaljno prikazane aktivnosti odnosno zadaće,

njihovi nositelji, rokovi i pokazatelji izvršenja. Osim toga, budući da razvojna strategija

odreduje viziju Virovitičko-podravske županije te predstavlja dokument od ključne važnosti za

razvoj, za uspješnost provedbe iznimno je bitno da s njome bude upoznat što širi krug dionika.

Ciljne skupine, aktivnosti i alati informiranja odredeni su Komunikacijskom strategijom i

akcijskim planom u Dodatku 2.


183

NACRT

15. PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE

Uspostavljanjem sustava praćenja, vrednovanja i izvještavanja o provedbi županijske razvojne

strategije omogućava se njezina efikasna i transparentna provedba. Glavni ciljevi praćenja i

vrednovanja su sljedeći:

opravdanost - provjera postoji li potreba za odredenim programom;

efikasnost - sigurnost da su dostupni resursi optimalno iskorišteni;

odgovornost - potvrda do koje mjere su ciljevi odredenog programa ostvareni;

provedba - dobra i efikasna provedba i upravljanje;

stvaranje novog znanja - povećanje razumijevanja o tome što funkcionira u i kojim

uvjetima i kako poboljšati učinke različitih mjera i programa.

U okviru sustava praćenja provedbe zadužuje se VIDRA - agencija za regionalni razvoj

Virovitičko-podravske županije za koordinaciju i skupljanje, obradu, analizu i pohranu

informacija, podataka, pokazatelja i izraduje ocjene realizacije ciljeva, prioriteta i mjera te

uspješnosti upravljanja provedbom. Osim Razvojne agencije VIDRA, veliku ulogu u provedbi

ŽRS-a imat će i Virovitičko-podravska županija, čiji će upravni odjeli aktivno sudjelovati u

prikupljanju informacija od provoditelja projekata i ostalih aktera regionalnog razvoja, dok će

župan biti uključen u izvještavanje partnerskog vijeća i MRRŠVG o provedbi ŽRS-a. U tu svrhu

uspostavit će se odgovarajući informacijski sustav (softverski alat) koji će sadržavati detaljne

podatke o strateškim ciljevima, prioritetima, mjerama i razvojnim projektima. REDEA će pratiti

sljedeće skupine pokazatelja:

stupanj ostvarenja utvrdenih ciljeva prioriteta i mjera,

ostvarene rezultate i učinke narazvoj,

učinkovitost i uspješnost u korištenju financijskih sredstava,

ostvarenje prema utvrdenom financijskom okviru.

Osim tih pokazatelja, pratit će se i sudjelovanje i doprinos partnerstva, učinkovitost rukovodenja

i organizacije provedbe te vidljivost Strategije u javnosti. Praćenje provedbe ŽRS-a bit će

kontinuirano tijekom čitavog razdoblja provedbe. U svrhu što bolje i transparentnije provedbe

Strategije, imenovano je Partnersko vijeće Virovitičko-podravske županije koje će imati

savjetodavnu i korektivnu ulogu te će zajedno s VIDRA-om biti aktivno uključeno u evaluaciju

projekata predloženih zafinanciranje.

Praćenje provedbe ŽRS bit će kontinuirano tijekom čitavog razdoblja provedbe kao što je

prikazano na donjoj slici.

Slika 15.1. Praćenje provedbe i izvještavanje ŽRS

Izrada: autor

podataka od nositelja

VPŽ-UO;

VIDRA

PV VPŽ

ŽUPAN,

VIDRA

MRRSVG

ŽUPAN, VIDRA


184

NACRT

D O D A C I


185

NACRT

Dodatak 1.

1. REZULTATI KONZULTACIJA S RADNIM SKUPINAMA

Temeljem prethodnog iskustva rada sa Županijskim partnerstvom, koje je imalo niz

manjkavosti u smislu nedovoljne zainteresiranosti svih članova Županijskog partnerstva za

aktivan rad, VIDRA – Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije kao

regionalni koordinator uputila je prijedlog za imenovanje partnerskog vijeća, a sukladno članku

5. i 12. Uredbe o osnivanju, sastavu, djelokrugu i načinu rada partnerskih vijeća (NN RH br.

103/15) župan Virovitičko-podravske županije donio je Odluku o osnivanju i imenovanju

Partnerskog vijeća Virovitičko-podravske županije za evaluaciju Županijske razvojne strategije

2017. - 2020., 02. studenog 2015. godine.

U Partnersko vijeće Virovitičko-podravske županije imenovani su:

a) iz reda predstavnika Virovitičko-podravske županije i VIDRA – Agencije za regionalni

razvoj Virovitičko-podravske županije

1. Tomislav Tolušić, za člana

2. Sanja Bošnjak, za zamjenicu člana

3. Tomislav Petric, za člana

4. Anita Tenžera, za zamjenicu člana

b) iz reda predstavnika Grada Virovitice kao grada sjedišta Županije

1. Ivica Kirin, za člana

2. Tihana Harmund, za zamjenicu člana

c) iz reda predstavnika jedinica lokalne samouprave sa područja Virovitičko-podravske

županije

1. Željko Grgačić, za člana,

2. Danijel Petković, za zamjenika člana,

3. Mirko Mališ, za člana,

4. Marija Vreš, za zamjenicu člana,

5. Ivan Roštaš, za člana

6. Radenko Pavić, za zamjenika člana

7. Ivan Nemec, za člana

8. Irela Strabić, za zamjenicu člana

9. Mirko Rončević, za člana

10. Danijel Jozić, za zamjenika člana,

11. Marijan Brlek, za člana

12. Ivana Topić, za zamjenicu člana

d) iz reda visokoškolskih ustanova, pružatelja obrazovnih usluga i usluga za osposobljavanje

te istraživačkih centara

1. Dejan Tubić, za člana

2. Miroslav Venus, za zamjenika člana

3. Josip Ivoš, za člana

4. Zorislav Milković, za zamjenika člana

5. Ksenija Vujanović Juras, za člana

6. Saša Topić, za zamjenika člana

7. Danijela Fabijanec, za člana


186

NACRT

8. Senka Leskavar Hercigonja, za zamjenicu člana

e) iz reda predstavnika gospodarskih I socijalnih partnera sa područja Virovitičko-

podravske županije

1. Damir Marinić, za člana

2. Miran Janečić, za zamjenika člana

3. Tomislav Durmić, za člana

4. Dalibor Vrbešić, za zamjenika člana

5. Željko Vrbos, za člana

6. Slavko Švraka, za zamjenika člana

7. Ivan Gojević, za člana

8. Branko Karamarković, za zamjenika člana

9. Ivica Horvat, za člana

10. Igor Tomljenović, za zamjenika člana

11. Zlatko Pleša, za člana

12. Mario Bobanac, za zamjenika člana

13. Hrvoje Javorović, za člana

14. Željko Palković, za zamjenika člana

15. Nenad Sabljak, za člana

16. Ksenija Planatak, za zamjenicu člana

17. Zdravko Šarić, za člana

18. Božidar Jeremić, za zamjenika člana

f) iz reda organizacija civilnog društva s područja Virovitičko-podravske županije

1. Desa Kolesarić, za člana

2. Đurđa Šimatović, za zamjenicu člana

3. Sanja Sabolić, za člana

4. Borna Đurđević, za zamjenika člana

5. Stjepan Vošćak, za člana

6. Ivan Kučan, za zamjenika člana

7. Kristijan Ivan Strusa, za člana

8. Lahorka Weiss, za zamjenicu člana

9. Nedjeljka Županić, za zamjenicu člana

Obnašateljica dužnosti župana Virovitičko-podravske županije 11. veljače 2016. godine, na

prijedlog VIDRA-e, donijela je Odluku o razrješenju i imenovanju jednog člana Partnerskog

vijeća za područje Virovitičko-podravske županije, pod



Tomislav Tolušić, razrješuje se dužnosti člana,

a umjesto njega za člana imenuje se Zdravko Dijaković.

Konstituirajuća sjednica Partnerskog vijeća za područje Virovitičko-podravske županije održana

je 16. veljače 2016. godine, na njoj je

1. donesen Poslovnik o radu Partnerskog vijeća za područje Virovitičko-podravske županije;

2. za predsjednika Partnerskog vijeća izabrana je Sanja Bošnjak, a za zamjenika predsjednice

Partnerskog vijeća Ivica Horvat

3. odabrani su članovi i zamjenici članova Partnerskog vijeća statističke regije i to kako slijedi:

Sanja Bošnjak, za člana

Zdravko Dijaković, za zamjenika člana

Emina Kovač, za člana

Anita Rastija, za zamjenicu člana

Ivica Kirin, za člana


187

NACRT

Ivan Roštaš, za zamjenika člana

Ivica Horvat, za člana

Igor Tomljanović, za zamjenika člana.

Obnašateljica dužnosti župana Virovitičko-podravske županije 15. veljače 2016. godine, na

prijedlog VIDRA-e, donijela je Odluku o razrješenju i imenovanju jednog člana Partnerskog

vijeća za područje Virovitičko-podravske županije, pod



Tomislav Petric, razrješuje se dužnosti člana,

a umjesto njega za člana imenuje se Emina Kovač.

Predsjednica Partnerskog vijeća Virovitičko-podravske županije Sanja Bošnjak, 16. veljače 2016.

godine donijela je Odluku o predlaganju članova i zamjenika članova Partnerskog vijeća

Kontinentalne Hrvatske, temeljem koje su imenovani

Sanja Bošnjak, za člana

Zdravko Dijaković, za zamjenika člana

Emina Kovač, za člana

Anita Rastija, za zamjenicu člana

Ivica Kirin, za člana

Ivan Roštaš, za zamjenika člana

Ivica Horvat, za člana

Igor Tomljanović, za zamjenika člana.

Osim navedenih službenih kontakata, komunikacija s članovima radnih skupina odvijala se

kontinuirano putem elektroničke pošte i telefonom te je javnost putem priopćenja za medije bila

obaviještena, nakon svakog koraka.

Komentari i informacije primljene od članova radnih skupina uključivani su u tijeku izrade

osnovne analize te razrade prioriteta i mjera.


188

NACRT

2. POSLOVNIK O RADU PARTNERSKOG VIJEĆA

PARTNERSKO VIJEĆE

VIROVITIČKO-PODRAVSKE

ŽUPANIJE

Članak 1.

Ovim se Poslovnikom Partnerskog vijeća za područje Virovitičko-podravske županije (u daljnjem tekstu: Poslovnik) utvrđuje organizacija i način rada Vijeća, i to:

- način izbora predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća, - način rada Vijeća, - sazivanje sjednica Vijeća, - poslovni red na sjednicama, - donošenje akata, - osnivanje i način rada pomoćnih radnih tijela, - javnost rada.

Članak 2.

Partnersko vijeće za područje Virovitičko-podravske županije (u daljnjem tekstu: Vijeće) ima predsjednika i zamjenika koji ga zamjenjuje u slučaju spriječenosti. Predsjednika i zamjenika Vijeće bira iz reda svojih članova na rok od dvije godine. Predsjednik i zamjenik mogu biti ponovno birani. Prijedlog za izbor predsjednika odnosno zamjenika predsjednika može dati svaki član Vijeća koji prisustvuje sjednici na kojoj se bira predsjednik odnosno zamjenik predsjednika, a o predloženim kandidatima se u pravilu glasuje javno. Ako ima više kandidata za predsjednika odnosno zamjenika predsjednika, Vijeće može odlučiti da se o predloženim kandidatima provede tajno glasovanje. Izabran je onaj kandidat koju u postupku glasovanja dobije većinu glasova ukupnog broja članova Vijeća. Ako u postupku glasovanja dva kandidata dobiju isti broj glasova, postupak izbora se ponavlja.

Članak 3.

Vijeće radi na sjednicama. Članovi Vijeća dužni su prisustvovati sjednicama Vijeća i sudjelovati u njegovom radu.

Članak 4.

Sjednice Vijeća saziva predsjednik Vijeća. Predsjednik Vijeća odgovoran je za pravovremeno dostavljanje relevantnih informacija i dokumenata svim članovima i jednostavan pristup istima (slanje elektroničkom poštom, objava na mrežnim stranicama i sl.); osiguranje dovoljnog vremena članovima Vijeća za analizu i komentiranje dokumenta u procesu izrade i provedbe planskih dokumenata politike regionalnoga razvoja;

Poslovnik Partnerskog vijeća

Virovitičko-podravske županije


189

NACRT

dostupnost kanala preko kojih članovi Vijeća mogu postavljati pitanja, očitovati se na predložene dokumente te putem kojih će biti obaviješteni o načinu postupanja po njihovim očitovanjima. Sjednice Vijeća održavaju se prema potrebi, a najmanje dvaput godišnje. Na sjednice Vijeća mogu se po potrebi pozivati i predstavnici tijela državne uprave, drugih javnih tijela te predstavnici znanstvene i stručne javnosti, organizacija civilnoga društva, udruženja poslodavaca i predstavnici sindikata koji nisu članovi Vijeća. Predstavnici iz stavka 4. ovoga članka sudjeluju u radu Vijeća bez prava glasa. Predsjednik Vijeća utvrđuje i predlaže dnevni red sjednice. Poziv za sjednicu sadržava: dan, vrijeme i mjesto održavanja sjednice i predloženi dnevni red. Poziv za sjednicu dostavlja se najmanje 5 dana prije održavanja sjednice. U iznimnim situacijama poziv se može uputiti i u kraćem roku. Uz poziv prilažu se svi materijali potrebni za raspravu po predloženim točkama dnevnog reda. Informacije i dokumenti mogu biti dostavljeni tiskanim ili elektroničkim putem. Materijal za dnevni red sjednice priprema predsjednik ili zamjenik Vijeća. Vijeće može pripremu određenih materijala povjeriti radnim tijelima ili ovlaštenim pojedincima, koji su dužni pripremljeni materijal dostaviti predsjedniku. U slučaju potrebe sjednica može biti sazvana i telefonski najkasnije 24 sata prije održavanja sjednice. Predsjednik Vijeća dužan je sazvati sjednicu ako to zatraži najmanje jedna trećina članova Vijeća i to u roku 8 dana od dana dostave zahtjeva za sazivanje sjednice.

Članak 5.

Svaki član Partnerskog vijeća obvezan je u roku od 15 dana od donošenja ovog Poslovnika VIDRI-Razvojnoj agenciji Virovitičko-podravske županije koja će obavljati stručne i administrativne poslove za Vijeće, dostaviti kontakte (broj telefaxa, adresu elektronske pošte ili adresu stanovanja) te po potrebi i druge podatke zbog dostavljanja poziva i informacija. Član Partnerskog vijeća odgovoran je za tehničku dostupnost te ažurno provjeravanje informacija i materijala dostavljenih na bilo koji od dostavljenih kontakata. Član Vijeća dužan je obavijestiti sazivača sjednice o izostanku sa sjednice, najkasnije jedan dan prije održavanja iste. U tom slučaju člana na sjednici zamjenjuje njegov zamjenik sa istim pravima i obvezama člana. Članovi Vijeća ne primaju naknadu za rad i naknadu putnih troškova.

Članak 6.

Predsjednik Vijeća predsjeda sjednicama, a u njegovoj odsutnosti sjednicom predsjeda zamjenik predsjednika koji saziva i sjednice Vijeća, kada to nije u mogućnosti predsjednik Vijeća.

Članak 7.

Za pravovaljan rad sjednice Vijeća potrebna je prisutnost većine članova Vijeća (kvorum). U slučaju nedostatka kvoruma početak sjednice odgađa se za 15 minuta nakon čega će se sjednica održati ako je nazočno najmanje 1/3 članova. Sjednica se odgađa i ako na istoj nisu nazočni ni predsjednik, ni zamjenik predsjednika Vijeća, neovisno o utvrđenom kvorumu.

Članak 8.

Nakon otvaranja sjednice predsjednik Vijeća daje potrebna objašnjenja u vezi s radom sjednice te utvrđuje kvorum.


190

NACRT

Prije utvrđivanja Dnevnog reda prihvaća se skraćeni zapisnik, odnosno promemorija s prethodne sjednice. Dnevni red sjednice Vijeća utvrđuje se na temelju prijedloga dnevnog reda, predloženog u pozivu za sjednicu. Svaki član Vijeća ima pravo predlagati izmjene ili dopune predloženog dnevnog reda. Za predloženi dnevni red glasuje se “za” ili” protiv”, bez suzdržavanja od glasovanja. Poslije utvrđenog dnevnog reda prelazi se na raspravu o pojedinim pitanjima i to redom koji je utvrđen u prihvaćenom dnevnom redu.

Članak 9.

Na sjednici se o svakom predmetu iz utvrđenog dnevnog reda najprije raspravlja, a zatim odlučuje. Za svaku točku dnevnog reda, u pravilu, se daje uvodno izlaganje.

Članak 10.

Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjednika Vijeća. Predsjednik vijeća brine se da govornik ne bude ometan ili spriječen u govoru. Tijekom raspravljanja o određenoj točki dnevnog reda govornik može govoriti samo o temi o kojoj se raspravlja i prema utvrđenom dnevnom redu. Predsjednik daje članovima i drugim sudionicima sjednice riječ prema redoslijedu prijava za raspravu.

Članak 11.

Predsjednik zaključuje raspravu kada utvrdi da nema više prijavljenih govornika.

Članak 12.

Partnersko vijeće donosi zaključke, prijedloge, rješenja i druge akte. Svaki akt potrebno je raspraviti i pokušati postići opću suglasnost svih nazočnih članova oko njegovog sadržaja. U suprotnom, akt se usvaja većinom glasova nazočnih članova. Ako pojedini član Vijeća ima izdvojeno mišljenje, tada se njegove primjedbe na sadržaj akta obvezno prilažu uz akt i dostavljaju izrađivaču te se posebno evidentira u promemoriji.

Članak 13.

Na sjednici Vijeća odlučuje se javnim glasovanjem. Glasovanje se vrši dizanjem ruku za svaku odluku, a rezultat glasovanja se unosi u zapisnik, odnosno promemoriju. Kod glasovanja predsjednik Vijeća poziva članove da se izjasne tko je “za” prijedlog odluke koja se donosi, zatim tko je “protiv”, odnosno “suzdržava” li se tko od glasovanja, osim ako je ovim Poslovnikom određen drugačiji način glasovanja. Ako po pojedinoj točki dnevnog reda postoje dva ili više prijedloga, za svaki se glasuje posebno. Vijeće može na prijedlog svojih članova većinom glasova svih članova odlučiti da se o pojedinom pitanju o kom se raspravlja glasuje tajno. Tajno glasovanje vodi predsjednik uz pomoć dva člana vijećnika koje izabere Vijeće. Predsjednik i vijećnici koju mu pomažu, utvrđuju i objavljuju rezultate glasovanja. Tajno se glasuje na ovjerenim glasačkim listićima iste boje i veličine. Svaki član dobiva, nakon što je prozvan, glasački listić koji, kada ga ispuni, stavlja u glasačku kutiju. Nevažećim se smatraju glasački listići iz kojih se ne može utvrditi je li vijećnik glasovao «za» ili «protiv» prijedloga.


191

NACRT

Članak 14.

Red na sjednici Vijeća osigurava predsjednik Vijeća. Predsjednik će prekinuti sjednicu ukoliko nastupe okolnosti koje onemogućavaju daljnji rad sjednice, kao što je nedostatak kvoruma i slično. Prekinuta sjednica nastavit će se najkasnije u roku od sedam dana, a o istoj obavještavaju se članovi koji nisu bili prisutni na toj sjednici.

Članak 15.

O sjednici vijeća vodi se skraćeni zapisnik, odnosno promemorija koja obavezno sadrži datum, mjesto i vrijeme održavanja sjednice, dnevni red, popis prisutnih i odsutnih članova Vijeća, ostalih sudionika u radu sjednice, kratak tijek sjednice po utvrđenom dnevnom redu s odlukama i zaključcima koje je Vijeće donijelo i kratkim sažetkom rasprave, potpis zapisničara i predsjednika Vijeća ili druge osobe koja predsjedava sjednicom. Skraćeni zapisnik sa sjednice dostavlja se svim članovima Vijeća u materijalima za narednu sjednicu Vijeća. Skraćeni zapisnik se usvaja na prvoj narednoj sjednici s usvojenim izmjenama i dopunama, ako ih bude, prije utvrđivanja dnevnog reda.

Članak 16.

Vijeće može osnovati stalna i povremena pomoćna radna tijela.

Članak 17.

Predsjednik osnovanog pomoćnog radnog tijela saziva sjednice i predsjedava istima. Na sazivanje sjednice i rad na sjednicama, odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovog Poslovnika.

Članak 18.

Pomoćna radna tijela najuže surađuju sa predsjednikom Vijeća. O svojim stavovima informiraju Vijeće putem izvješća kojeg podnose predsjedniku Vijeća koji koordinira njihov rad.

Članak 19.

Rad Vijeća je javan. Predsjednik Vijeća je dužan upoznati javnost s obavljanjem poslova iz svog djelokruga putem medija, web stranice ili na drugi prikladan način.

Članak 20.

Građani i predstavnici zainteresiranih pravnih osoba mogu prisustvovati sjednici Vijeća, s time da su dužni pisanim putem najaviti svoju nazočnost najkasnije tri dana prije održavanja sjednice. Predsjednik Vijeća odobrava prisutnost i može ograničiti broj građana i pravnih osoba koji mogu prisustvovati sjednici zbog prostornih uvjeta i održavanja reda na sjednici.

Članak 21.

Ovaj Poslovnik stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u “Službenom glasniku

“Virovitičko-podravske županije.


192

NACRT

3. PRAVILNIK PARTNERSKOG VIJEĆA VIROVITIČKO

-PODRAVSKE ŽUPANIJE

Poglavlje I – Opće odredbe

Čl. 1. Osnivanje

(1) S ciljem izrade i provedbe, te evaluacije ŽRS-a u skladu s načelima i standardima

Europske unije, osniva se Partnersko vijeće (PV) u Virovitičko-podravskoj županiji.

Njegova zadaća je sljedeća:

(1.1) Okuplja privatni i javni sektor s područja Županije te jača njihovu međusobnu

suradnju radi definiranja i ostvarivanja zajedničke vizije budućnosti u Županiji.

(1.2.) Sudjeluje u izradi ŽRS-a kao konzultativno tijelo.

(1.3.) Sudjeluje u provedbi ŽRS-a kao konzultativno i nadzorno tijelo.

(2) U fazi izrade ŽRS-a nadležno tijelo Županije osniva PV kao jedinstveno tijelo. Glavni

županijsko tim i Županijska radna skupina (na operativnoj razini zaduženi za izradu ŽRS)

konzultiraju PV tijekom svih glavnih faza izrade ŽRS: izrade osnovne analize, razvojne

strategije, određivanja prioriteta, mjera kao i proračuna.

(3) U fazi provedbe ŽRS-a, PV će djelovati putem plenarnih konferencija, a može po

potrebi osnovati Tematske radne skupine. Razvojna agencija Županije služi kao tehničko

tajništvo PV.

(4) Članovi PV-a se biraju s područja županije.

(5) Članovi PV-a ne primaju nikakvu financijsku naknadu za svoj rad.

(6) Sastanci PV-a su javni.

Čl. 2. Uloga PV-a

Partnersko vijeće Županije (PV) ima savjetodavnu ulogu. Njegove se preporuke trebaju

uvažiti tijekom svih aktivnosti/projekata iz ŽRS, koje će sufinancirati Europska unija (ili

drugi međunarodni donatori u okviru ŽRS). Izrada, revizija ili bilo kakvo ažuriranje ŽRS

treba biti ostvareno kroz savjetovanje s Partnerskim vijećem.

Poglavlje II – Sastav PV-a

Čl. 3. Sastav PV-a

(1) PV se zasniva na načelu jednakosti. Nitko nije vlasnik Partnerstva i niti jedna

organizacija ne smije se nametnuti kao dominantna. Članovi Partnerstva smatraju se

jednakima u sudjelovanju, imaju jednaki utjecaj na donošenje odluka te su općenito

jednakopravni u partnerstvu.

(2) Sukladno gore navedenom načelu, Partnersko vijeće se sastoji od 54 članova iz tri


193

NACRT

interesne skupine: Poduzetništvo i poljoprivreda, civilni sektor i razvoj ljudskih resursa i

javni sektor.

Članovi PV-a prepoznati su kao aktivni članovi interesnih skupina i nominirani za rad u

PV i predstavljaju sljedeće institucije:

GRAD VIROVITICA

1. Ivica Kirin, grad Virovitica

2. Tihana Harmund, Razvojna agencija VTA

LOKALNA SAMOUPRAVA

1. Željko Grgačić, Općina Pitomača

2. Danijel Petković

3. Mirko Mališ, načelnik Čačinaca

4. Marija Vreš

5. Ivan Roštaš, Grad Slatina

6. Radenko Pavić, Grad Slatina

7. Josip Nemec, Grad Orahovica

8. Irela Strabić, Grad orahovica

9. Mirko Rončević, Općina Čađavica

10. Danijel Jozić, Općina Čađavica

11. Marijan Brlek, Općina Suhopolje

12. Ivana Topić,

VISOKOŠKOLSKE USTANOVE, PRUŽATELJI OBRAZOVNIH USLUGA I USLUGA

OSPOSOBLJAVANJA TE ISTRAŽIVAČKIH CENTARA

1. Dejan Tubić, Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici

2. Miroslav Venus, Zavod za javno zdravstvo

3. Josip Ivoš, Srednja škola Stjepana Sulimanca

4. Zorislav Milković, Srednja škola "Stjepan Ivšić" Orahovica

5. Ksenija Vujanović-Juras, Osnovna škola Josipa Kozarca Slatina

6. Saša Topić, Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića Gornje Bazje

7. Danijela Fabric Fabijanac, Pučko otvoreno učilište Slatina

8. Senka Leskavar Hercigonja

GOSPODARSKI I SOCIJALNI PARTNERI

1. Damir Marenić, Virkom d.o.o.

2. Miran Janečić, Komrad d.o.o.

3. Tomislav Durmić, Općina Zdenci

4. Dalibor Vrbešić

5. Željko Vrbos

6. Slavko Švraka

7. Ivan Gojević

8. Branko Karamarković


194

NACRT

9. Ivica Horvat

10. Igor Tomljanović

11. Zlatko Pleša

12. Mario Bobanac

13. Hrvoje Javorović

14. Željko Palković

15. Nenad Sabljak

16. Ksenija Plantak

17. Zdravko Šarić

18. Božidar Jeremić

CIVILNO DRUŠTVO

1. Desa Kolesarić

2. Đurđa Šimatović

3. Sanja Sabolić

4. Borna Đurđević

5. Stjepan Voščak

6. Ivan Kučan

7. Kristijan Ivan Strusa

8. Lahorka Weiss

9. Anđelka Zelenko

10. Nedjeljka Županić

(3) Predsjednik PV-a i njegova zamjenika izabiru među sobom članovi PV-a, a potvrđuje

ih nadležno tijelo županije. Predsjednik (i njegov zamjenik) izabire se konsenzusom, a ako

to nije moguće, bira se glasovanjem.

(4) Sastav institucija/organizacija koje su predstavljene u PV-u može se promijeniti. Svaka

promjena treba biti izvršena u skladu s odredbama Poglavlja V. ovoga Pravilnika.

(5) U fazi izrade ŽRS tehničku će podršku dati Županija, Glavni županijski tim i Županijska

radna skupina za pripremu i provedbu ŽRS-a. U fazi provedbe nadležna županijska

razvojna agencija djelovati će kao Tajništvo PV-a – tehnička podrška.

Čl. 4. Faza provedbe ŽRS – Formiranje i sastav Tematskih radnih skupina (TRS)

(1) Početkom faze provedbe ŽRS-a, ukoliko PV odluči formirati Tematske radne skupine

(po potrebi), svaka TRS treba uključivati sve partnere vezane uz tematike o kojoj se

raspravlja na sastancima. PV će sastaviti i predstaviti popis dionika koji su iskazali

spremnost biti uključenim u svaku od pojedinih TRS, a one će među sobom odrediti

predsjednika TRS-a. Ako TRS u svom radu zatreba stručnu pomoć za specifične probleme,

moguće je da se u rad TRS-a uključi neki od priznatih stručnjaka na određenom području.

(2) Rad Tehničkog tajništva TRS-a osigurati će županijska razvojna agencija.


195

NACRT

Poglavlje III – Glavne zadaće PV-a

Čl. 5. Odgovornosti PV-a u fazama izrade (programiranju) i provedbe PV-a

(1) Odgovornosti PV-a u fazi izrade su sljedeće:

a) Usvaja nacrt programskih dokumenata koje su pripremili Glavni županijski tim,

Županijska radna skupina i angažirani konzultanti i to u svim fazama izrade ŽRS-a:

osnovne analize, razvojne strategije, prioriteti, mjere, akcijski plan i komunikacijske

strategije;

b) Podnosi županu listu definiranih prioriteta koji se trebaju izabrati te ciljeva koji

se trebaju ostvariti radi provedbe (ili izmjena) ŽRS-a;

c) Predlaže županu mjere koje će biti uključene u ŽRS;

d) Obrazlaže i brani svoje prijedloge.

(2) Odgovornosti PV-a u fazi provedbe su sljedeće:

a) Predlaže županu projekte koji se trebaju financirati i tzv. grant sheme koje se

trebaju provesti;

b) Nadzire provedbu financiranog programa (svih projekata i grant shema koje se u

okviru njega provode).

Svi službeni prijedlozi Partnerskoga vijeća moraju biti argumentirani u pismenom obliku.

Čl. 6. Odgovornosti Predsjednika PV-a

a) U dogovoru s Glavnim Županijskim timom priprema dnevni red i saziva sastanke.

b) Predsjeda i vodi sastanke te promovira konsenzus u procesu odlučivanja.

c) Potpisuje dokumente koje je izradilo PV te ovjerava bilješke s održanih sastanaka.

Čl. 7. Odgovornosti tehničkog tajništva PV-a

a) Priprema i distribuira dokumente i materijale potrebne za sazivanje sastanaka PV-

a i TRS-a;

b) Sudjeluje na sastancima PV-a i TRS-a;

c) Objedinjuje i distribuira prijedloge i komentare članova PV-a i TRS-a;

d) Priprema bilješke sa sastanaka;

e) Dostavlja bilješke sa sastanaka svim članovima na usuglašavanje.

Poglavlje IV – Organizacija rada PV-a i TRS-a u fazi provedbe ŽRS-a

Čl. 8. Organizacija rada

Sve detaljne operativne aktivnosti vezane uz djelovanje PV-a i TRS-a – kao što su

učestalost održavanja sastanaka, natpolovična većina, kvorum, izostanci i drugo – definirati

će članovi PV-a i tehničkog tajništva tijekom svojega prvog ili nekog od sljedećih

sastanaka. Tehničko tajništvo biti će zaduženo za pripremanje i slanje poziva, pripremanje

dnevnog reda kao i bilješki sa sastanaka.


196

NACRT

Poglavlje V – Završne odredbe

Čl. 9. Donošenje i izmjene Pravilnika

(1) Pravilnik se donosi dvotrećinskom većinom glasova svih članova PV-a. Broj glasača

jednak je broju institucija i organizacija koje su imenovale predstavnika u PV-u za njegov

prvi saziv.

(2) Bilo koje izmjene usvojenog Pravilnika trebaju biti donijete kvalificiranom većinom

glasova (2/3 svih članova PV-a s pravom glasa).

NACRT

VIDRA-agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije 199

Dodatak 2.

AKCIJSKI PLAN PROJEKATA ŽUPANIJSKE RAZVOJNE

STRATEGIJE 2017. -2020.

Javni poziv za prijavu projektnih ideja ili projekata za Akcijski plan projekata Županijske

razvojne strategije 2017. - 2020. godine poslan je 25. veljače 2011. s rokom dostave 15. ožujka

2011. godine. Pored dolje navedenog obrasca prijave, poslana je shema ciljeva, prioriteta i

mjera, s naznakom da će Akcijski plan provedbe strategije obuhvatiti sve projekte koji će se

moći i realizirati u navedenom razdoblju, kako iz nacionalnih tako i EU fondova. Akcijski

plan će obuhvatiti samo realne (zrele) projekte za koje postoji realna osnova da se i financijski

zatvore, a osobito da imaju svu dokumentaciju (minimalno na nivou lokacijskedozvole).

U navedenom roku, primljeno je 116 projekata ukupne vrijednosti 1.419.928.242,53 kn

(v.dodatak 2.1.)

Tablica D2: Obrazac prijave projektne ideje ili projekta u Akcijski plan projekata za ŽRS 2017. - 2020.

1. NAZIV PROJEKTA

Upisati puni naziv projekta

2. POVEZANOST PROJEKTA SA

ŽRS-om

2.1. Na koji je cilj ŽRS-a vezan projekt

(vidi popis ciljeva u prilogu)

Upisati broj cilja iz ŽRS-a

Upisati puni naziv cilja iz ŽRS-a

2.2. Na koji je prioritet iz ŽRS-a vezan

projekt (vidi popis prioriteta u

prilogu)

Upisati broj prioriteta iz ŽRS-a

Upisati puni naziv prioriteta iz ŽRS-a

2.3. Na koju je mjeru iz ŽRS-a vezan

projekt (vidi popis mjera u prilogu)

Upisati broj mjere iz ŽRS-a

Upisati puni naziv mjere iz ŽRS-a

3. PODNOSITELJ PRIJAVE /

PREDLAGAČ PROJEKTA

Upisati naziv podnositelja

Upisati koje je vrste predlagač (uprava, javna institucija/poduzeće, udruga i dr.)

Adresa

NACRT


200

Telefon, e-mail, fax

Ime i prezime nadležne osobe, funkcija

4. OPIS PROJEKTA 4.1. Svrha projekta

Opisati koji je smisao projekta? Zašto je pokrenut projekt?

4.2. Ciljevi projekta

Opisati što se želi projektom postići? Koji su konkretni koraci da se postigne svrha projekta?

4.3. Rezultati projekta

Opisati što je to što će projekt dati korisnicima? Što je učinak projekta za korisnike?

5. CILJNA GRUPA

Broj korisnika

Opisati korisnike, tko su korisnici, glavne grupe.

6. PODRUČJE NA KOJEM SE

IZVODI PROJEKT

Navesti mjesto na kojem se izvodi projekt.

7. SEKTOR I VRSTA PROJEKTA

Upisati sektor, npr. industrija, poljoprivreda, obrazovanje, okoliš i dr.

Upisati vrstu projekta, npr. proizvodni, infrastrukturni, prijenos znanja i dr.

8. U KOJOJ JE FAZI

PREDLOŽENI PROJEKT

x priprema projektne dokumentacije

x projekt spreman za provedbu, ali nema dovoljne izvore financiranja x projekt spreman za provedbu, a financijska sredstva su osigurana

Zaokružite jednog od navedenih x.

9. MOGUĆI POČETAK IZVEDBE

PROJEKTA

Mjesec, godina

10. PROCJENA UKUPNOG

VREMENATRAJANJA:

a) pripremeprojekta

b) izvedbeprojekta

a) Broj mjeseci

b) Broj mjeseci

11. KOJI JE UKUPAN PRORAČUN

PROJEKTA

a) izradaprojekta

b) izvedbaprojekta c) ukupno

1 Euro = 7,4 kn

a) Kn/Eura

b) Kn/Eura

c) Kn/Eura

12. STRUKTURA FINANCIRANJA

PROJEKTA

% vlastitih (od predlagača) sredstava

% sredstva drugih izvora uŽupaniji

% sredstva iz državnog proračuna i državnihustanova % sredstva iz programaEU

% sredstava drugih inozemnih izvora

% sredstvakredita

% privatnasredstva

% ostali izvori (navestikoji)

Za projekte koji su u izvedbi, a imaju kofinanciranje priložiti potvrdu. Za projekte koji su u pripremi navesti moguće prijedloge.

13. VLASNIČKA PITANJA

Navesti jesu li svi vlasnički problemi riješeni ako projekt obuhvaća i gradenje. Priložiti pismenu potvrdu u prilogu.

14. LOKACIJSKE

DOZVOLE/POTVRDE

GLAVNOG

PROJEKTA

Navesti jesu li sve lokacijske dozvole/potvrde na glavni projekt dozvole za projekt pribavljene. Priložiti pismenu potvrdu u prilogu.

NACRT


201

Ukoliko nisu, navesti se mogu dozvole koje se realno mogu dobiti u roku od 6 mjeseci.

15. TEHNIČKA

DOKUMENTACIJA

Navesti je li sva tehnička dokumentacija (dizajn, planovi, specifikacije opreme) na raspolaganju za projekt. Priložiti pismene potvrde u prilogu.

Ukoliko nije, navesti može li se realno očekivati da će tehnička dokumentacija biti

pripremljena u roku od 6 mjeseci.

16. ANALIZE ZA PROJEKT

Navesti jesu li izradene neke od analiza i koje, npr. predinvesticijske, cost-benefit, utjecaj na okoliš i dr.

17. PODRŠKA NADLEŽNIH

INSTITUCIJA

Navesti postoji li podrška nadležne institucije i koje. Priložite pismenu potvrdu u prilogu.

18. POVEZANOST PROJEKTA S

DRUGIM RAZVOJNIM PROGRAMIMA/

STRATEGIJAMA Navedite je li projekt povezan s nekim razvojnim programom, sektorskim ili područnim (npr.

Strategija razvoja poljoprivrede ili Razvojni plan općine i sl.) i ime tog programa.

19. ZAJEDNIČKI PROJEKT VIŠE

JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE

Navedite koji su to jedinice lokalne samouprave.

20. MEÐUŽUPANIJSKI PROJEKT

Navedite koji su to županije.

21. PREKOGRANIČNI PROJEKT

Navedite koji su to inozemne regije.

22. PROVEDBENA

ORGANIZACIJA I PARTNERI

Ime provedbene organizacije.

Ime partnera provedbene organizacije.

23. BILO KAKVI DODATNI

PODATAK ILI INFORMACIJA

VAŽNI ZA PROJEKT

24. MJESTO I DATUM

25. POTPIS I FUNKCIJA

PREDLAGAČA

Ime, prezime, funkcija

26. Šifra projekta

Popunjava Virovitičko-podravska županija

NACRT


202

Dodatak 2.1.

PRIJAVLJENI PROJEKTNI PRIJEDLOZI U AKCIJSKI PLAN ŽUPANIJSKE RAZVOJNE STRATEGIJE 2017. - 2020.

REKAPITULACIJA

PODRUČJE

PODUZETNIČKA INFRASTRUKTURA

KOMUNALANA INFRASTRUKTURA

TURIZAM

SOCIJALNA INFRASTRUKTURA I RAZVOJ LJUDSKIH

RESURSA

ENERGETIKA

SVEUKUPNO

PODUZETNIČKA INFRASTRUKTURA

RB. NAZIV PROJEKTA PODNOSITELJ FAZA PROVEDBE PRORAČUN U

HRK

FINANCIJSKA

KONSTRUKCIJA

Mjera

ŽRS

Prioritet

ŽRS

Cilj

ŽRS

1. Gradska tržnica Orahovica Grad Orahovica

2. Gradski trg Orahovica Grad Orahovica

3. Caffe bar “VIDIKOVAC” Grad Orahovica

4. Širokopojasni internet Grad Virovitica 15.000.000,00

5. Obnova dvorca Pejačević i

revitalizacija gradskog parka

Grad Virovitica 70.000.000,00

6. Rekonstrukcija i dogradnja

gradske tržnice


7. Obnova i opremanje

multimedijalne dvorane


8. Uvođenje širokopojasnog

internet


9. Uređenje virovitičkih jezera Grad Virovitica 76.000.000,00

10. Izgradnja auto parka Grad Virovitica 3.000.000,00

11. Izgradnja hale za Viroexpo Grad Virovitica 5.000.000,00

NACRT


203

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA


HRK

FINANCIJSKA

KONSTRUKCIJA

Mjera

ŽRS

Prioritet

ŽRS

Cilj

ŽRS

1. Rekonstrukcija Vinske ceste

(ulaz ma cestu Merkur-

Duzluk u Duzluku)

Grad Orahovica

2. Rekonstrukcija kanalizacije

(dalmatinska ulica – sjever i

jug, Starčevićeva ulica)

Papuk d.o.o. za

obavljanje

komunalnih

djelatnosti

3. Odlagalište TUK (sanacija I

uređenje sanitarnog

odlagališta komunalnog

otpada)

Papuk d.o.o. za

obavljanje

komunalnih

djelatnosti

4. Rekonstrukcija

VODOVODA – III I IV faza

Papuk d.o.o. za

obavljanje

komunalnih

djelatnosti

5. Izgradnja ceste u zoni III Jan

Vlašimsky


6. Izgradnja spojne ceste

Berislavićeva – Gundulićeva

ulica


7. Izgradnja ceste u zoni II –

spoj ulica zlatnog polja

Grad Virovitica 200.000,00

8. Izgradnja spojne ceste Golo

Brdo – Špišić Bukovica

Grad Virovitica

9. Izgranja biciklističkih staza

na širem području grada

Virovitice

Grad Virovitica

10. Izgradnja sjeverne obilaznice

D2 Virovitica – Slatina -

Osijek


11. Izgradnja mosta ispred

područne škole u Rezovcu sa

uređenjem okoliša


NACRT


204

12. Uređenje parka u Koriji Grad Virovitica 3.700.000,00

13. Izgradnja ceste i nogostupa u

Milanovcu


14. Izgradnja sanitarne i

oborinske odvodnje u naselju

Jasenaš

Grad Virovitica

6.000.000,00

15. Izgradnja brze ceste D12

Bjelovar - Virovitica


16. Izgradnja brze ceste D5

Virovitica - Okučani


17. Izgradnja i uređenje

komunalne infrastrukture u

megazoni 2


18. Izgradnja i uređenje gornjeg

toka Ođenice kod Virovitice -

Drave


19. Izgradnja i uređenje donjeg

toka Ođenice od Virovitice -

Drave


20. Izgradnja akumulacijskog

jezera Franjevina


21. Izgradnja akumulacijskog

jezera Jasenaš


22. Izgradnja spojne ceste Sv.

Križ – Sjevernjak


TURIZAM


HRK

FINANCIJSKA

KONSTRUKCIJA

Mjera

ŽRS

Prioritet

ŽRS

Cilj

ŽRS

1. Planinarsko-edukativni

centar Gornja Priština -

gradnja

Grad Orahovica 6.875.075,22

2. Bungalovi I – EDC

Orahovica 1


3. Bungalovi II – EDC

Orahovica 1 – gradnja


NACRT


205

4. Bungalovi III – EDC

Orahovica 1 - gradnja


5. Adrenalinski park Orah -

gradnja


6. Aqua park I uređenje plaže

kupališta na jezeru

Grad Orahovica

7. Izgradnja auto-moto kampa u

turističkoj zoni Bilogora


SOCIJALNA INFRASTRUKTURA I RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA


HRK

FINANCIJSKA

KONSTRUKCIJA

Mjera

ŽRS

Prioritet

ŽRS

Cilj

ŽRS

1. Odmaralište za djecu – EDC



2. Sanitarije I igralište – EDC



3. Sportsko rekreacijski centar

Jezero – Hercegovac – Ružica

grad

Grad Orahovica

4. Izgradnja nove zgrade

Područne škole u Novakima

OŠ Eugena

Kumičića Slatina

5. Atletsko rekreacijski centar

pri OŠ Eugena Kumičića –

izgradnja altletske staze i

pripadajućih borilišta

OŠ Eugena

Kumičića Slatina

6. Dodatna ulaganja u zgradu

Područne škole Josipovo

OŠ Eugena

Kumičića Slatina

7. Dodatna ulaganja u zgradu

Područne škole vaška

OŠ Eugena

Kumičića Slatina

8. Izgradnja nove zgrade

Područne škole u Bakiću

OŠ Eugena

Kumičića Slatina

9. Adapatacija i dogradnja OŠ

Eugena Kumičića

OŠ Eugena

Kumičića Slatina

10. Izgradnja centra za za odgoj,

obrazovanje I rehabilitaciju


11. Energetska obnova dječjeg Grad Virovitica 1.750.000,00

NACRT


206

vrtića Cvrčak Virovitica

12. Uređenje mjesnog doma u

Čemernici


13. Rekonstrukcija društvenog

doma u Rezovačkim

Krčevinama


14. Rekonstrukcija društvenog

doma u Rezovcu


15. Rekonstrukcija mjesnog doma

u Golom brdu


16. Izgradnja dječjeg vrtića u

Svetom Đurađu


17. Obnova nogometnog igrališta

u Podgorju


18. Uređenje vatrogasnog doma

Korija


19. Izgradnja sportsko

rekreacijskog centra Vegeška

12.000.000,00

20. Izgradnja 3. Osnovne škole u

vojarni s dvoranom i vanjskim

igralištem

70.000.000,00

21. Dogradnja kazališta

Virovitica

10.000.000,00

22. Rekonstrukcija krovišta i

fasade dječjeg vrtića Cvrčak

2.000.000,00

23. Izgradnja socijalnih stanova 10.000.000,00

ENERGETIKA


HRK

FINANCIJSKA

KONSTRUKCIJA

Mjera

ŽRS

Prioritet

ŽRS

Cilj

ŽRS

NACRT


207

Strateški ciljevi razvoja Virovitičko-podravske županije

STRATEŠKI CILJ 1.

POVEĆANJE GOSPODARSKE KONKURENTNOSTI, JAČANJE INFRASTRUKTURE I ZAŠTITA OKOLIŠA

1 Prioritet 1. Jačanje istraživanja i razvoja, primjene novih tehnologija i inovacija

Mjera 1.1.1. Podupiranje primjene novih tehnologija i unapređivanje i proširenje tehnoloških kapaciteta i poslovnih procesa u gospodarstvu

Mjera 1.1.2. Osnaživanje istraživačke, inovacijske i tehnološke infrastrukture i kapaciteta (centri kompetencija, poduzetničke zone,

tehnološki parkovi i dr.)

Mjera 1.1.3. Privlačenje investicija u Županiju temeljenih na visokim tehnologijama i inovativnim proizvodima

1 Prioritet 2. Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika, poljoprivrednog sektora Mjera 1.2.1. Institucionalna podrška za razvoj poduzetništva Županije Mjera 1.2.2. Jačanje potporne infrastrukture za osnivanje i razvoj malog i srednjeg poduzetništva Mjera 1.2.3. Olakšanje pristupima izvorima financiranja za malo i srednje poduzetništvo

Mjera 1.2.4. Razviti marketinške programe za razvoj brandova radi osvajanja novih tržišta Mjera 1.2.5 Obrazovanje malih i srednjih poduzetnika Mjera 1.2.6. Razvoj meduregionalne, prekogranične i medužupanijske suradnje Mjera 1.2.7. Podupiranje usvajanja i primjene međunarodnih standard kvalitete roba, usluga i procesa te sustava kvalitete poljoprivrednih

i prehrambenih proizvoda, vina i jakih alkoholnih pića

Mjera 1.2.8. Poticanje društveno odgovornog poslovanja usklađenog s načelima održivog razvoja i očuvanja biološke krajborazne

raznolikosti

1 Prioritet 3. Stvaranje uvjeta za razvoj ruralnog prostora i održivog turizma

Mjera 1.3.1. Stvaranje imagea Županije kao mirnog i privlačnog odredišta za odmor, očuvanog okoliša i zaštićenih prirodnih vrijednosti

Mjera 1.3.2. Poticanje razvoja ruralnog područja diverzifikacijom gospodarskih aktivnosti Mjera 1.3.3. Poticanje razvoja selektivnih oblika turističke ponude Mjera 1.3.4. Poticanje razvoja i očuvanje tradicionalnih obrta Mjera 1.3.5. Poticanje izgradnje i poboljšanje ukupnih turističkih kapaciteta Mjera 1.3.6. Obnova i zaštita povijesnog, prirodnog i tradicijskog naslijeda.

NACRT


208

1 Prioritet 4. Poboljšanje infrastrukturnih sustava Mjera 1.4.1. Poboljšanje prometne infrastrukture Mjera 1.4.2. Poboljšanje energetske infrastrukture

Mjera 1.4.3. Poboljšanje komunalne infrastrukture


1 Prioritet 5. Povećanje energetske učinkovitosti Mjera 1.5.1. Promicanje proizvodnje i distribucije obnovljivih izvora energije Mjera 1.5.2. Promicanje energetske učinkovitosti i primjeni obnovljivih izvora energije u javnom sektoru, uključujući javne zgrade i kućanstva

1 Prioritet 6. Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa Mjera 1.6.1. Poboljšanje i poticanje daljnje zaštite prirodnih vrijednosti VPŽ Mjera 1.6.2. Ulaganja u sektor gospodarenja otpadom Mjera 1.6.3. Ulaganja u sektor upravljaja vodama Mjera 1.6.4. Ulaganje u održivo upravljanje šumama Mjera 1.6.5. Edukacija I senzibiliranje javnosti o važnosti biološke i krajoobrazne raznolikosti

STRATEŠKI CILJ 2.

RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA I VISOKA KVALITETA ŽIVOTA

2 Prioritet 1. Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage Mjera 2.1.1. Doškolovanje, prekvalifikacija i stručno usavršavanje nezaposlenih i drugih osoba Mjera 2.1.2. Promocija i poticanje koncepta cjeloživotnog učenja Mjera 2.1.3. Poticanje samozapošljavanja, poduzteništvo i pokretanje poslova Mjera 2.1.4. Stvaranje uvjeta za prilagodbu školskih programa potrebama tržišta rada Županije

Mjera 2.1.5. Poticanje informiranosti i osposobljenosti lokalnih razvojnih dionika za korištenje razvojnih fondova EU

2 Prioritet 2. Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje

Mjera 2.2.1. Poticanje ulaganja u obrazovanje, usavršavanje, strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje u skladu s potrebama tržišta

rada

Mjera 2.2.2. Izgradnja, obnova i opremanje obrazovnih ustanova

NACRT


209

2 Prioritet 3. Poboljšanje sustava zdravstva i socijalne skrbi

Mjera 2.3.1. Izgradnja, obnova i opremanje obrazovnih, zdravstvenih i ustanova koje pružaju socijalnu skrb za ranjive skupine

društva

Mjera 2.3.2. Socijalno uključivanje osoba kojima prijete siromaštvo i socijalna isključenost

2 Prioritet 4. Jačanje uloge civilnog sektora u razvojudruštva

Mjera 2.4.1. Poticanje partnerstva organizacija civilnog društva i JLP(R)S Mjera 2.4.2. Poticanje umrežavanja organizacija civilnog društva Mjera 2.4.3. Promicanje i poticanje volonterskog rada Mjera 2.4.4. Izgradnja novih i bolje korištenje postojećih institucionalnih mehanizama za suradnju organizacija civilnog društva i

JLP(R)S

STRATEŠKI CILJ 3.

RAZVOJ, OČUVANJE I PROMICANJE SLAVONSKOG IDENTITETA

3 Prioritet 1. Razvoj kulture i kulturnih djelatnosti Mjera 3.1.1. Izgradnja nove kulturne infrastrukture i obnova postojeće Mjera 3.1.2. Ulaganje u poduzetništvo u kulturi

3 Prioritet 2. Promocija i prezentacija slavonskog identiteta

Mjera 3.2.1. Promocija Virovitičko-podravske županije

Mjera 3.2.2. Umrežavanje Županije sa njezinim dionicima i promocija proizvoda radi plasiranja na tržište Mjera 3.2.3. Upoznavanje javnosti s kulturom baštinom Županije, poticanje korištenja kulturnih i kreativnih sadržaja u gospodarske svrhe te razvoj poduzetništva u kulturi.

221 VIDRA - Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske

županije

nacrt

Dodatak 3.

KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA

Županijske razvojne strategije

Virovitičko-podravske županije 2017. - 2020.


županije

nacrt

1. UVOD

Županijska razvojna strategija temeljni je planski dokument za održivi društveno-gospodarski

razvoj svake županije i predstavlja nastavak već izradene Županijske razvojne strategije za

razdoblje 2011. - 2013. godine te njeno ažuriranje i uskladivanje sa Strategijom regionalnog

razvoja Republike Hrvatske. Uključivanje što većeg broja dionika iz što različitijih područja

djelovanja od velike je važnosti kako bi se interdisciplinarnim pristupom postigli najbolji

rezultati, odnosno dobio najkvalitetniji uvid u postojeće stanje te buduću željenu društvenu,

političku i gospodarsku poziciju Županije u užem i širem okruženju. Važnost izrade županijske

razvojne strategije, osim kvalitetnog usmjeravanja razvoja, leži i u uskladivanju s

mogućnostima korištenja fondova EU. Posebno je naglašena potreba za uskladivanjem

strategije razvoja Virovitičko-podravske županije sa Strategijom regionalnog razvoja

Republike Hrvatske, a prioriteta i mjera s ekvivalentima za NUTS II na razini Istočne i središnje

(Panonske) Hrvatske. Komunikacijska strategija počela se provoditi već tijekom 2016. godine,

kroz aktivnosti upoznavanja krajnjih korisnika s ciljevima i pripremama za korištenje sredstava

iz EU fondova. Komuniciranje Županijske razvojne strategije Virovitičko-podravske županije

2017. - 2020. od iznimne je važnosti za razvoj zbog toga što je direktno ili indirektno

zainteresirane strane potrebno upoznati sa snagama, slabostima, prilikama i prijetnjama koje

predstoje te realnim mogućnostima za rast i razvoj, u svim sferama.

2. TEMELJNA NAČELA

Aktivnosti u sklopu komunikacijske strategije koje će se poduzimati, bit će uskladene sa

sljedećim načelima:

• Informacije će biti prezentirane u transparentnom i razumljivom obliku, a aktivnosti će biti

medusobno komplementarne;

• Aktivnosti će se usmjeravati ka ciljnim skupinama;

• Ciljne skupine bit će uzete u obzir prilikom razvijanja i korištenja metoda komunikacije;

• Uspostavit će se sistem kontrole, ažuriranja i evaluacije informacija, radi pravovremenoga i

adekvatnog informiranja ciljnih skupina.


županije

nacrt

3. NOSITELJI I PROVEDBA

Nositelji Komunikacijske strategije, kao i ukupne razvojne strategije Virovitičko-podravske

županije su Virovitičko-podravska županija, jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) te

VIDRA - Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije, kao koordinator

cjelokupne strategije. Provedba će slijediti temeljne ciljeve i smjernice strategije, a realizirat će

se sukladno raspoloživim resursima u suradnji s partnerskim institucijama i organizacijama.

Slika 3D3.1. Interesno-utjecajne skupine (dionici) uključene u provedbu Komunikacijske

strategije

Izvor: izrada autora

Virovitičko-

podravska županija

VIDRA - Agencija za

regionalni razvoj

županije

Partneri u provedbi:

Partnersko

vijeće

JLS

MRRFEU

Ostala

ministarstva i

institucije

Širi skup nositelja provedbe:

Obrazovn isektor

Privatni sektor

Organizacije civilnogdruštva

Sindikati, gospodarska i obrtnička

komora,

Turističkezajednice

HZZ


županije

nacrt

4. CILJEVI

Opći cilj komuniciranja Županijske razvojne strategije Virovitičko-podravske županije 2017.-

2020. uključuje sljedeće:

informacije učiniti dostupnima svim dionicima razvoja,

ukazati na važnost strategije i strateškog promišljanja,

na jasan i jezgrovit način prikazati ciljeve, prioritete i mjere za željeni razvoj Županije,

u skladu s postavljenom vizijom.

Glavni cilj ove komunikacijske strategije je informirati interesno-utjecajne skupine na

nacionalnoj i lokalnoj razini, lokalnu zajednicu, i širu javnost o aktivnostima i dostignućima

tijekom provedbe Županijske razvojne strategije Virovitičko-podravske županije 2017.-2020.

kako bi se postigla njihova predanost postizanju vizije i postavljenih strateških ciljeva.

Specifični ciljevi komunikacijske strategije jesu:

Uskladeno i prilagodeno prema posebnim ciljevima komunikacijske strategije

Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske:

Razviti identitet i imidž Županijske razvojne strategije Virovitičko-podravske županije

2017. -2020.;

Informirati javnost o ulozi Županijske razvojne strategije Virovitičko-podravske

županije 2017. - 2020.; u ostvarivanju ciljeva razvoja Županije;

Osigurati stalnu transparentnost provedbe Županijske razvojne strategije Virovitičko-

podravske županije 2017. -2020.;

Osigurati jednakost u mogućnosti pristupa informacijama, i to pomoću različitih

oblika i metoda komunikacije;

Uspostaviti suradnju i dijalog izmedu ciljnih skupina;

Promovirati sudjelovanje i aktiviranje šire javnosti u razvojnim procesima.


županije

nacrt

5. CILJNE SKUPINE

Analize i aktivnosti te ciljevi, prioriteti i mjere odredene dokumentom ŽRS-a odnose se na

široki krug dionika te se upravo iz tog razloga sljedećim ciljnim skupinama nastoji obuhvatiti

što je moguće veći broj zainteresiranih strana.

Ciljne skupine označene su svojstvima internoga i eksternoga, odnosno različitog pristupa

informacijama.

Interni pristup informacijama

Partneri u provedbi Županijske razvojne strategije Virovitičko-podravske županije

2017. -2020.:

Virovitičko-podravska županija, JLS;

Partnersko vijeće osnovano kao savjetodavno tijelo u provedbi radi procjene i

odredivanja prioritetnih razvojnih projekata;

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije

Druga tijela državne uprave i javna tijela koja svojim djelovanjem pridonose

ostvarivanju ciljeva politike regionalnog razvoja.

Eksterni pristup

Širi skup nositelja provedbe:

Privatni sektor – proizvodni i uslužni;

Organizacije kao što su gospodarske i obrtničke komore, turističke zajednice itd.;

Sindikati;

Organizacije civilnog društva;

Obrazovni sektor;

Šira javnost.

Porast spoznaja javnosti i lokalne zajednice od iznimne je važnosti zbog toga što su upravo

gradani nositelji održivog razvoja, a integralni su dio prije navedenih ciljnih skupina.

Mediji

Mediji su, posebice zahvaljujući napretku informacijsko-komunikacijskih tehnologija, postali

jedno on najznačajnijih sredstava i alata prenošenja informacija, a njihova prevalencija u

opsegu i načinima oblikovanja javnog mišljenja neupitna je.


županije

nacrt

6. KOMUNIKACIJSKI ALATI

Aktivnosti u okviru komunikacijske strategije uključuju korištenje sljedećih alata i metoda

prenošenja informacija krajnjim korisnicima, odnosno ciljnim skupinama:

Internetske stranice Virovitičko-podravske županije gdje će biti dostupan cjelokupni

dokument strategije s poveznicom na interaktivni internetski portal posvećen ŽRS-u;

Internetske stranice VIDRA-e – Agencije za regionalni razvoj Virovitičko-podravske

županije, kao regionalnog koordinatora, gdje su dostupne informacije o dosadašnjem

napretku izrade ŽRS-a, a gdje će biti dostupan i cijeli dokument te će biti postavljena

poveznica na interaktivni portal;

Publikacija dokumenta Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2017. - 2020. (u elektronskom obliku, dostupnom na internetskim stranicama nositelja);

Publikacija sažetka dokumenta Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske

županije 2017. - 2020. (u tiskanomo bliku);

Konferencija za novinare (predstavljanje finalnog dokumenta);

Predstavljanje strategije na lokalnim televizijskim i radijskim postajama;

Priopćenja za tisak;

Članci u novinama.

Aktivnosti komunikacijske strategije opisane su u donjoj tablici koja prikazuje komunikacijski

akcijski plan.

7. FINANCIRANJE AKTIVNOSTI KOMUNIKACIJSKE

STRATEGIJE

Planirane aktivnosti u provedbi komunikacijske strategije bit će financirane pretežno iz

proračuna Virovitičko-podravske županije i VIDRA-e - agencije za regionalni razvoj

Virovitičko-podravske županije.

8. KONTROLA, IZVJEŠTAVANJE, EVALUACIJA

Kontrola, izvještavanje i evaluacija provedbe akcijskog plana izvršit će se krajem svake godine,

kada će se ocjenjivati po kriteriju planirano/učinjeno. Takoder, koristit će se usporedna kontrola

koja će konačnu godišnju evaluaciju učiniti jednostavnijom i točnijom.


županije

nacrt

Dodatak 3.1.:

KOMUNIKACIJSKI AKCIJSKI PLAN ZA 2017. GODINU

Veljača – prosinac 2017.

Cilj

aktivnosti

Ciljna

skupina

Aktivnost Odgovorno

tijelo

Partner Vrijeme

izvršenja

Rezultati

Postaviti Interne Jasna VIDRA VPŽ Kontinuirano Pravovremene i komunika- skupine komunikacija JLS svrsishodne

cijsku aktivnosti informacije na

strukturu koja provedbe internetskim

će pridonijeti ŽRS-a putem stranicama

širenju i internetske dostupnosti stranice Reakcija

informacija VIDRA-e (odgovor) na

vezanih uz i VPŽ upite upućene

ŽRS VPŽ elektroničkom

Imenovanje poštom u roku

kontakt dva radna dana

osobe za sve

upite vezane

uz promociju

i

komunikaciju

Pobuditi Interne i Kreirati VIDRA VPŽ Travanj/ Razvijen imidž svijest o eksterne identitet svibanj važnosti skupine ŽRS-a VPŽ i 2017. Razni

ŽRS-a VPŽ razviti imidž (vizualni promotivni

u svijesti identitet, materijali

ciljnih promotivni izradeni i

skupina materijali) podijeljeni.

Izraditi i

podijeliti Kontinuirano

promotivne (imidž)

materijale

vezane uz

Strategiju

(roll-up,

promo

materijali,

publikacija

sažetka)

Postići Interne i Javna VPŽ VIDRA Veljača/ Medijska upoznatost s eksterne prezentacija ožujak 2017. popraćenost na

vizijom, skupine ŽRS-a lokalnoj i

ciljevima, regionalnoj

prioritetima i Konferencija razini

mjerama za medije ŽRS-a VPŽ Broj dogadanja

vezanih uz

predstavljanje

ŽRS-a

VIDRA - Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske

županije

nacrt

Broj sudionika

na dogadanjima

Kontrola i Kontinuirano Kontrola i Broj korisnika

evaluacija praćenje praćenje portala VIDRA

provedbe uspješnosti (kontinu- i VPŽ

aktivnosti aktivnosti, irano) Broj primljenih

ŽRS-a i korištenih komentara i

komunika- alata i prijedloga

cijske metoda korisnika

strategije

Documents

II. STRATEGIJA RAZVOJA · ljudski resursi i institucije. NACRT Tablica 10.1.: Sinteza društveno-ekonomskog razvoja VPŽ kroz SWOT analizu SNAGE SLABOSTI Geoprometni položaj i prirodni