STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE ANTUNOVAC 2020 · 5.4. Energetski sustav 31 5.5. Vodoopskrba i odvodnja 31 5.6. Okoliš 31 6. ANALIZA SNAGA, SLABOSTI, PRILIKA I PRIJETNJI 32 7. STRATEŠKE

STRATEGIJA RAZVOJA

OPĆINE ANTUNOVAC

2020

1

Sadržaj

1. UVOD 2

1.1. Ciljevi Strategije razvoja Općine Antunovac za razdoblje do 2020 3

1.2. Plan aktivnosti 4

1.3. Usklađenost sa strateškim dokumentima 4

2. METODOLOGIJA IZRADE 9

3. ANALIZA STANJA 11

3.1. Prostor Općine Antunovac 12

3.2. Stanovništvo 13

3.3. Naselja 15

3.4. Građevinska područja 15

3.5. Prirodna obilježja 16

3.6. Zaštićena kulturna dobra 20

3.7. Prirodni potencijali i korištenje resursa 21

4. GOSPODARSTVO 24

4.1. Turizam 25

4.2. Gospodarska zona Antunovac 25

4.3. Društvene djelatnosti 26

5. INFRASTRUKTURA 29

5.1. Cestovni promet 29

5.2. Željeznički promet 30

5.3. Telekomunikacije 30

5.4. Energetski sustav 31

5.5. Vodoopskrba i odvodnja 31

5.6. Okoliš 31

6. ANALIZA SNAGA, SLABOSTI, PRILIKA I PRIJETNJI 32

7. STRATEŠKE ODREDNICE RAZVOJA 36

7.1. Razvojna načela 37

8. VIZIJA, MISIJA I CILJEVI 38

9. KAPACITETI ZA PROVEDBU STRATEGIJE 57

10. OČEKIVANI UČINCI STRATEGIJE 62

11. PROVEDBA I IZVORI FINANCIRANJA 71

12. PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE 81

13. ZAKLJUČAK 83

2

1. UVOD

Strategija razvoja Općine Antunovac 2020 sveobuhvatni je dokument koji obuhvaća razvoj svih

sektora (civilni, javni, privatni) identificira probleme i potrebe, te razvojne projekte koji će biti

smjernica za održivi razvoj Općine, pripremu projekata za fondove Europske unije, razvoj

poduzetništva, gospodarski i ruralni razvoj te privlačenje investitora.

Financirana je sredstvima Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. –

3

2020. temeljem Pravilnika o provedbi mjere 07 »Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim

područjima«, podmjere 7.1. »Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim

područjima i njihovih temeljnih usluga te planova zaštite i upravljanja koji se odnose na

lokalitete Natura 2000 i druga područja visoke prirodne vrijednosti«.

Glavni je cilj Strategije razvoja Općine Antunovac 2020 (u daljnjem tekstu: Strategija razvoja)

odrediti buduće pravce razvoja te pronaći načine i sredstva kojima će se standard života

stanovnika ovoga područja podići na višu društveno-ekonomsku razinu. Strategija razvoja temeljena je na europskim ciljevima kao i ciljevima koje su putem radionica formirali stanovnici, poduzetnici te predstavnici javnog i civilnog sektora.

Vizija Strategije usklađena je s vizijom razvoja Općine Antunovac, Osječko-baranjske županije

i Strategijom razvoja Republike Hrvatske. Strategija predstavlja temeljni dokument za prijavu na sve fondove Europske unije, te je važan alat za cjelokupnu lokalnu zajednicu, sve pravne subjekte te institucije javnog i privatnog sektora. Rezultat je izrađen strateški dokument usklađen s definiranom vizijom, misijom i ciljevima Općine Antunovac i općim stanjem područja i dostupnim resursima te mogućnostima njihove aktivacije u svrhe rasta i razvoja naselja te unapređenje zajednice i podizanje standarda života njenih mještana.

Faze izrade Strategije:

Izrada Strategije sastojala se iz od sljedećih faza: - održavanje radionica sa predstavnicima civilnog, gospodarskog i javnog sektora, - prikupljanje i obradu podataka,

- izradu SWOT analize, - pružanje informacija o EU fondovima te mogućnostima ulaganja u poslovnu, društvenu

i turističku infrastrukturu, - izradu pip-line mreže projekata planiranih za kandidiranje na europske fondove,

- koordinaciju cjelokupnog procesa izrade strategije, - usluge suradnje i vođenja kroz projekt izrade strategije i pripreme potrebnih

dokumenata.

1.1. Ciljevi Strategije razvoja Općine Antunovac za razdoblje do 2020

Glavni cilj izrade strategije je usklađenje s definiranom misijom Općine Antunovac u kojoj kao

jedinica lokalne samouprave obavlja poslove od lokalnog značaja iz područja prostornog i

urbanističkog planiranja, uređenja naselja i stanovanja, komunalnih djelatnosti, brige o djeci,

socijalne skrbi, kulture, obrazovanja, sporta, zaštite okoliša, protupožarne i civilne zaštite, a

svojom organizacijom rada, transparentnom upravom i kontinuiranim poboljšanjem kvalitete,

poštujući poslovna, profesionalna i etička pravila omogućuje ostvarivanje potreba svojim

građanima, potičući turistički razvoj Općine i gospodarski napredak Općine razvojem

Gospodarske zone Antunovac, kao okosnice poduzetničkog i gospodarskog kretanja.

Ključni razvojni ciljevi koji se moraju integrirati u Strategiju su:

- razvoj i jačanje gospodarskog potencijala (širenjem Gospodarske zone, razvojem

poduzetništva, turizma i poljoprivrede),

- izgradnja objekata komunalne infrastrukture i osiguranja uvjeta za održivi razvitak

4

komunalnih djelatnosti i kvalitete stanovanja,

- unapređenje kvalitete života i razvoj civilnog društva (razvoj obrazovne i sportske

infrastrukture),

- kvalitetno obavljanje poslova socijalne skrbi,

- poboljšanje uvjeta za efikasnu protupožarnu i civilnu zaštitu,

- poboljšanje uvjeta u oblasti brige za djecu, odgoja i osnovnog obrazovanja, primarne

zdravstvene zaštite,

- unapređenje ukupnog poslovanja kroz implementaciju suvremenih informatičkih rješenja i

redizajniranje poslovnih procesa,

- osiguranje pravilnog, svrhovitog, učinkovitog i ekonomičnog raspolaganja

proračunskim i drugim sredstvima,

- razvoj zaštite okoliša kroz povećanje energetske učinkovitosti i racionalno korištenje

prirodnih resursa korištenjem obnovljivih izvora energije.

1.2. Plan aktivnosti

Nakon Odluke Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju početkom

2016. godine za izradu strategije razvoja Općine Antunovac, te prikupljanja i obrade svih

relevantnih podataka i informacija o stanju infrastrukture, gospodarskim kretanjima,

stanovništvu, obrazovnoj strukturi, gospodarskim kretanjima i stanju u poljoprivredi, evidencija

socijalne skrbi, nezaposlenosti, razvoju civilne zaštite i protupožarne zaštite te mogućim

rizicima i prirodnim ugrozama.

Pripremljena je:

Analiza općih značajki prostora

Demografska analiza

Analiza postojećeg stanja infrastrukture

Analiza poljoprivrednih resursa

Analiza stanja u gospodarstvu

Analiza poduzetničkog potencijala

Analiza kulturne i povijesne baštine

Definiranje strateških odrednica razvoja

Izrada SWOT analize

Organizacija radionica i anketiranje relevantnih dionika

1.3. Usklađenost sa strateškim dokumentima

Kako je Općina Antunovac integralni dio nacionalnog prostora Republike Hrvatske i Osječko

baranjske županije, te dio područja LAG-a Vuka-Dunav, kao i Urbane aglomeracije Osijek,

razvojni planovi Općine moraju isto tako predstavljati integralni dio razvojnih planova višeg

reda, županijskog i nacionalnih planova.

Prvenstveno, Strategija Općine Antunovac je u potpunosti usklađena s Operativnim

programima za provedbu strukturnih i kohezijskih fondova EU na nacionalnoj razini, kroz

definirane strateške ciljeve i prioritete, te također sa strategijom Osječko – baranjske županije

2012 -2013. (s produženim rokom trajanja do izrade novog strateškog dokumenta), Lokalnom

razvojnom strategijom LAG-a Vuka-Dunav 2014 – 2020, te Strategijom urbane aglomeracije

Osijek.

5

Krovni strateški dokument u EU za ovo razdoblje je Strategija Europa 2020., desetogodišnja

strategija za rast i radna mjesta Europske unije pokrenuta 2010. Njezin cilj nije samo

prevladavanje krize od koje se naša gospodarstva sada postupno oporavljaju. Njezin je cilj i

rješavanje nedostataka našeg modela rasta i stvaranje uvjeta za pametan, održiv i uključiv rast.

Utvrđeno je pet glavnih ciljeva za EU do kraja 2020:

1. Zapošljavanje

o zaposleno je 75 % stanovništva u dobi od 20 do 64 godine

2. Istraživanje i razvoj

o 3 % BDP-a EU-a ulaže se u istraživanje i razvoj

3. Klimatske promjene i energetska održivost

o emisije stakleničkih plinova smanjene su za 20 % (ili čak 30 %, uz odgovarajuće

uvjete) u odnosu na 1990.

o 20 % energije crpi se iz obnovljivih izvora

o energetska učinkovitost povećana je za 20 %

4. Obrazovanje

o stopa ranog napuštanja školovanja manja je od 10 %

o barem 40 % osoba u dobi od 30 do 34 godine završilo je visokoškolsko

obrazovanje

5. Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti

o barem 20 milijuna ljudi manje živi u siromaštvu ili u opasnosti od siromaštva i

socijalne isključenosti.

Ciljevi strategije podupiru se i s pomoću sedam „vodećih inicijativa” kojima se pruža okvir

kojim EU i nacionalna tijela zajednički jačaju napore u područjima kojima se podupiru prioriteti

strategije Europa 2020. kao što su inovacije, digitalno gospodarstvo, zapošljavanje, mladi,

industrijska politika, siromaštvo i učinkovitost resursa.

Usklađenost sa Strategijom razvitka Osječko-baranjske županije

Strategija razvitka Osječko-baranjske županije u potpunosti je usklađena s nacionalnim

strateškim dokumentima koji su izrađeni i doneseni na razini Republike Hrvatske. Tu se prije

svega misli na usklađenost s Nacionalnim strateškim referentnim okvirom 2012. – 2013. S

produženim trajanjem do 2016. godine. Županijska strategija postavila je tri temeljna strateška

cilja i to:

1. održivi razvoj i unapređenje prostora

2. razvoj konkurentnog gospodarstva

3. razvoj ljudskih resursa i kvalitetno zadovoljavanje javnih potreba građana.

Usklađenost sa Strategijom područja LAG-a i Strategijom razvitka Osječko-baranjske županije

najviše dolazi do izražaja upravo u definiranju strateških ciljeva, koji su i u jednom i u drugom

dokumentu povezani. To je i razumljivo jer je područje LAG-a integralni dio prostora Osječko-

baranjske županije. Uostalom, to je garancija da i u provođenju strategije područja postoje puno

veće šanse za uspjeh.

Dunavska strategija - Strategija EU za Dunavsku regiju Opcina Antunovac obuhvaceno je područje Dunavske strategije. Dunavska strategija obuhvaća

14 država dunavskog rijecnog sliva: Njemacka (savezne pokrajine Baden-Württemberg i

6

Bavarska), Austrija, Slovacka, Mađarska, Hrvatska, Srbija, Ru- munjska, Bugarska, Moldavija,

Ukrajina, Ceška, Slovenija, Bosna i Hercegovina te Crna Gora.

Nacelo “3 NE” je temeljno načelo provedbe makroregionalnih strategija EU – NE novim

institucijama, NE novim izvorima financiranja i NE novom zakonodavstvu. Strategija EU za

dunavsku regiju treba se razvijati i provoditi isključivo kroz postoje- će strukture i institucije.

Utvrđena su četiri glavna cilja, odnosno stupa suradnje u sklopu Strategije:

1. povezivanje dunavske regije,

2. očuvanje okoliša,

3. izgradnja prosperiteta,

4. jačanje institucionalnih kapaciteta i sigurnost u dunavskoj regiji.

Poveznica Strategije lokalnog razvoja Opcine Antunovac i Dunavske strategije predviđeni su

instrumenti financiranja projekata Dunavske strategije koji mogu biti nacionalna, regionalna i

lokalna sredstva, EU fondovi, sredstva EIB i EBRD te drugih međunarodnih financijskih

institucija i donatora. Projekti koje nacionalni dionici (regionalna i lokalna samouprava,

nevladine organizacije i privatni sektor, itd.) prijave predstavnicima Dunavske strategije, a koje

upravljačka skupina ocijeni relevantnima za ciljeve određenog prioritetnog područja Strategije

dobivaju pismo preporuke ili oznaku (label) Dunavske strategije, koje se prilaže projektnoj

dokumentaciji kod prijavljivanja projekata za financiranje iz EU fondova kako bi se njihova

važnost prepoznala unutar programa.

Prioriteti RH u okviru Dunavske strategije su:

unaprjeđenje prometa i učinkovito povezivanje dunavske regije s jadranskom obalom;

povecanje gospodarske konkurentnosti kroz razvoj poduzetništva, modernizaciju

poljoprivrede i razvoj posebnih oblika turizma;

zaštita okoliša, prevencija rizika i razvoj obnovljivih izvora energije

jačanje ljudskih potencijala.

Pojedini dijelovi Kopackog rita još su uvijek minirani, a uklanjanje mina u Podunavlju

prepoznato je kao temeljni preduvjet održivog razvoja hrvatske dunavske regije i označeno kao

ključna vodoravna mjera.

Financijski instrumenti – ESI fondovi

Republika Hrvatska od srpnja 2013. godine punopravna je država članica Europske unije i

umjesto sadašnjih predpristupnih fondova u okviru IPA može koristiti strukturne fondove.

Strukturni fondovi u službi su Kohezijske politike Europske unije, čiji je cilj ostvarenje

gospodarske i društvene kohezije, odnosno ujednačenog razvoja Europske unije. Financiraju se

razvojni projekti koji doprinose smanjivanju razlika između razvijenijih i manje razvijenih

dijelova EU kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i gospodarstva.

Fondovi iz kojih se financira Kohezijska politika EU jesu, Europski socijalni fond (European

Social Fund, ESF), Europski fond za regionalni razvoj (European Regional Development Fund,

ERDF), Kohezijski fond (Cohesion Fund, CF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

(European Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD), Europski ribarski fond

(European Fisheries Fund, EFF).

Strukturni fondovi pokrivaju slijedeće operativne programe:

Operativni program promet (KF, ERDF Kohezijski fond i Europski fond za regionalni

razvoj) Operativni program zaštita okoliša (KF, ERDF)

Operativni program regionalna konkurentnost (ERDF)

7

Operativni program ljudski resursi (ESF – Europski socijalni fond)

Operativni program administrativni kapaciteti (ESF)

Teritorijalna suradnja (ERDF).

Europska teritorijalna suradnja

Europska teritorijalna suradnja, kao jedan od ciljeva kohezijske politike za financijsko razdoblje

2014.-2020., odnosi se na stvaranje podloge za razvoj koordinirane, sustavne i strateški

usmjerene suradnje na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini s partnerima iz susjednih

zemalja i ostalih regija Europske unije te trećih zemalja obuhvaćenih potporom instrumenata

vanjske politike Unije. U kontekstu programa teritorijalne suradnje, cilj je smanjivanje

negativnog utjecaja granica kao i jačanje društvene, ekonomske, socijalne i teritorijalne

kohezije kroz zajednički pristup na odgovarajućoj administrativno-teritorijalnoj razini.

Kroz Europsku teritorijalnu suradnju potiče se prekogranična, transnacionalna i

međuregionalna suradnja u cilju ostvarenja pametnog, održivog i uključivog rasta.

Cilj prekogranične suradnje usmjeren je na rješavanje zajedničkih izazova koji su zajednički

identificirani u pograničnim regijama, poput loše dostupnosti, posebno u odnosu na povezivost

informacijskih i komunikacijskih tehnologija i prometnu infrastrukturu, lokalnih industrija u

opadanju, neodgovarajućeg poslovnog okruženja, nedostatka umreženosti između lokalnih i

regionalnih uprava, niskih razina istraživanja i inovacija te preuzimanja informacijskih i

komunikacijskih tehnologija, onečišćenja okoliša, sprečavanja rizika, negativnih stavova prema

građanima susjednih zemalja te bi cilj trebao biti iskorištavanje neiskorištenih potencijala rasta

u pograničnom području (razvoj prekograničnih objekata i klastera za istraživanja i inovacije,

integracija prekograničnog tržišta rada, suradnja između obrazovnih institucija, uključujući

sveučilišta, ili između zdravstvenih ustanova), uz istovremeno jačanje suradnje u svrhu općeg

usklađenog razvoja Unije.

Transnacionalna suradnja usmjerena je jačanju suradnje putem djelovanja koja doprinose

integriranom teritorijalnom razvoju povezanom s prioritetima kohezijske politike Unije te bi

trebala obuhvaćati i morsku prekograničnu suradnju koja nije obuhvaćena programima

prekogranične suradnje.

Međuregionalna suradnja usmjerena je jačanju učinkovitosti kohezijske politike poticanjem

razmjene iskustava između regija o tematskim ciljevima i urbanom razvoju, uključujući urbano-

ruralne veze, kako bi se poboljšala provedba programa i mjera teritorijalne suradnje, kao i

promicanje analize razvojnih trendova u području teritorijalne kohezije putem istraživanja,

prikupljanja podataka i drugih mjera.

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

Strategija razvoja turizma RH do 2020. polazi od analize ključnih pokazatelja dostignutog

razvoja, sagledava razvojna ograničenja i mogućnosti koje se očitavaju iz relevantnih razvojnih

trendova u globalnom okruženju te prepoznaje ključne činitelje uspjeha na lokalnim i

regionalnim razinama, a na koje se hrvatska turistička politika mora usredotočiti u razdoblju

do 2020.

Opcina Antunovac ima potencijal za razvoj specifičnih oblika turizma u sljedećim područjima:

8

Cikloturizam

Izgradnja infrastrukturnih preduvjeta, izgradnja glavnih i ‘kapilarnih’ mreža biciklističkih staza

i razvoj ruta u svim dijelovima Hrvatske, posebice osposobljavanjem manje prometnih lokalnih

cesta, seoskih putova, riječnih nasipa i napuštenih pruga te njihovim eventualnim

tematiziranjem (npr. vinske, gastronomske, edukacijske). Izgradnja i primjereno opremanje

većeg broja novih biciklističkih staza, bike parkova u svim dijelovima zemlje, a osobito u

glavnim turističkim područjima, područjima oko velikih gradova te na ondje gdje se

biciklistički promet odvija na cestama s velikim intenzitetom motornog promet.

Etno i gastroturizam Izgradnja i primjereno opremanje većeg broja novih (većih i manjih)

ugostiteljskih objekata, graditeljskog izričaja usklađenog s tradicijskim značajkama lokalne

arhitekture te s vrhunskom ponudom lokalnih delicija; prioritetne aktivnosti razvoja

restoranima, ako su se gastronomija i enologija kao turistički proizvodi najviše razvili na

području Istre, a potom u Dalmaciji i Slavoniji i Baranji.

Strategija razvoja društvenog poduzetništva u RH za razdoblje 2015.-2020.

Društveno je poduzetništvo posebice važno za zapošljavanje ‘ranjivih’ skupina (teže

zapošljivih skupina, marginaliziranih skupina, itd.) i osiguranje socijalnih usluga u zajednici. U

tom su svojstvu društveni poduzetnici partneri javnom sektoru u osiguranju socijalnih i javnih

usluga. Na području Općine djeluju i udruge koje imaju za cilj razvoj zajednice te se dio

njihovih aktivnosti odnosi na pomoć marginaliziranim skupinama i stvaranje pretpostavki za

njihovu veću konkurentnost na tržištu rada. Isto tako, Strategija otvara mogucnost stvaranja

društvenih poduzeća, koja će kroz EU i nacionalne fondove, a posebice ESF dobiti dodatni

financijski poticaj za stvaranje novih radnih mjesta. Posebnu pozornost treba posvetiti

zapošljavanju mladih te pokretanju inovativnih poduzeca.

9

2. METODOLOGIJA IZRADE

10

Metodologija koja je korištena u izradi Strategije bazira se na metodologiji Europske unije u

skladu s CLLD načelima tj. mehanizmu za uključivanje partnera na lokalnoj razini, uključujući

i predstavnike civilnog društva i lokalne gospodarske dionike, u izradu i provedbu integrirane

lokalne strategije koja pomaže njihovom području u prijelazu k održivoj budućnosti.

Strategija se izrađuje za razdoblje od 2014-2020. godine. Integrirani Strateški razvojni

program sintetizira sve sektore za koje je zadužena jedinica lokalne samouprave, te sve ostale

sudionike iz privatnog i civilnog sektora.

Operativna struktura izrade Strateškog razvojnog programa

Neke od ključnih komponenti koje moraju, i bile su uzete u obzir tijekom izrade strategije su:

VIZIJA

Općina Antunovac pružanjem kvalitetnih i svima dostupnih javnih usluga, poštujući najviše

standarde tehnologije i informatizacije te pravodobnim i kvalitetnim izvršavanjem funkcija koje

su joj stavljene u nadležnost čini učinkovitu i transparentnu upravu.

Razvijenim gospodarstvom, komunalnom, energetskom i prometnom infrastrukturom te

obrazovnim, kulturnim, sportskim i društvenim sadržajima postaje razvojno perspektivna

općina rastuće stope nataliteta i životnog standarda.

MISIJA

Općina Antunovac je jedinica lokalne samouprave koja obavlja poslove od lokalnog značaja iz

područja prostornog i urbanističkog planiranja, uređenja naselja i stanovanja, komunalnih

djelatnosti, brige o djeci, socijalne skrbi, kulture, obrazovanja, sporta, zaštite okoliša,

protupožarne i civilne zaštite, a svojom organizacijom rada, transparentnom upravom i

kontinuiranim poboljšanjem kvalitete, poštujući poslovna, profesionalna i etička pravila

omogućuje ostvarivanje potreba svojim građanima, potičući turistički razvoj Općine i

gospodarski napredak Općine razvojem Gospodarske zone Antunovac, kao okosnice

poduzetničkog i gospodarskog kretanja.

Analiza postojećeg stanja koja obuhvaća demografska kretanja, stanje infrastrukture na

području, prirodne i druge resurse, zemljište, te obrazovnu strukturu stanovništva i u konačnici

Općinski načelnik

Izrađivač Strategije

Partnerski odborLokalni dionici

(javni, gospodarski i civilni sektor)

Općinsko vijeće

11

SWOT analizu, obuhvaća uzroke koji su do tog stanja doveli, te predviđanje razvojnih trendova

i mogućnosti.

3. ANALIZA STANJA

12

3.1. Prostor Općine Antunovac

Prostor Općine Antunovac dio je šireg prostora na krajnjem istočnom dijelu Republike Hrvatske, odnosno njegove prirodno-geografske cjeline Istočne Hrvatske. U okviru Osječko-baranjske županije, kao dijelu prostora Istočne Hrvatske, Općina Antunovac zauzima manji jugoistočni dio područja Županije, s udjelom od 1,4% ukupnog županijskog teritorija. Prostor Općine nalazi se u zoni korištenja značajnih prometnih koridora koji prolaze prostorom istočne Hrvatske. Planirani koridor koji prolazi prostorom Općine je buduća trasa nove Podravske magistrale. On je u funkciji povezivanja podravskog i podunavskog prostora u smjeru istok-zapad, a zona grada Osijeka veže se na još značajniji prometni koridor buduće autoceste Budimpešta-Ploče (koridor Vc). Prostorom Općine prolazi i trasa željezničke pruge Osijek-Vinkovci. Iz toga vidimo da je prostor Općine u zoni povoljnog geoprometnog položaja, što je potrebno maksimalno iskoristiti u budućem sveukupnom razvitku Općine. Površina Općine Antunovac iznosi 57,26 km² po čemu spada u teritorijalno manje jedinice lokalne samouprave na području Osječko-baranjske županije. Njen udio u površini Županije iznosi 1,4%.

13

3.2. Stanovništvo

Prema popisu stanovništva 2001. godine, na području Općine je živjelo 3.559 stanovnika i činilo 1,08% stanovništva Županije. Prema popisu stanovništva 2011. godine, na području Općine je živjelo 3.703 stanovnika, odnosno broj stanovnika povećan je za 3,89% ili 144 stanovnika, u desetogodišnjem razdoblju. Kretanje ukupnog stanovništva Općine u razdoblju 1981.-2001. godine ima iste karakteristike kao i Županija u cjelini. Veći gubitak stanovništva Općine nakon 1991. godine bio je uvjetovan ratnim migracijama, budući je područje Općine bilo privremeno okupirano od 1991.-1998. godine. Prosječna gustoća naseljenosti prostora Općine 2001. godine je iznosila 62,1 stanovnika po 1 km², što je manje od prosjeka Županije (79,6 stan/km²). Stanovništvo po statistici živi raspoređeno u 2 naselja, Antunovac i Ivanovac. Do Domovinskog rata (1991. godine) stanovništvo je prostorno bilo osim u 2 naselja, smješteno i na 7 "pustara" na kojima je 1991. godine živjelo 795 stanovnika.

Tablica 1: Stanovništvo, površina i gustoća naseljenosti Općine prema Popisu 2011.

Općine/mjesni odbori Broj stanovnika Površina,

km2

Gustoća naseljenosti,

st/km2

Ivanovac 2181 36,38 59,95

Antunovac 1522 20,88 72,89

Općina Antunovac 3.703 57,26 64,67

14

Tablica br. 2. Kretanje ukupnog stanovništva

Izvor: - www.dzs.hr, Popisi stanovništva 1981., 1991., 2001. i 2011. godine

Kretanje ukupnog stanovništva Općine u razdoblju 2001.-2011. godine razlikuje se od Županije

u cjelini, te bilježi pozitivnu stopu od 4,04%. Promatrajući ranije popisne godine, veći gubitak

stanovništva Općine nakon 1991. godine bio je uvjetovan ratnim migracijama, budući je

područje Općine bilo privremeno okupirano od 1991.-1998. godine.

Stanovništvo po statistici živi raspoređeno u 2 naselja, Ivanovac i Antunovac. Do Domovinskog

rata (1991. godine) stanovništvo je prostorno bilo osim u 2 naselja, smješteno i na 7 "pustara"

na kojima je 1991. godine živjelo 795 stanovnika

Tablica br. 3. Kretanje stanovništva po naseljima

Naselje Broj stanovnika po popisnim

godinama

Indeksi

1981. 1991. 2001. 2011. 1991/1981. 2001/1991. 2011/2001

Antunovac 2.574 2.692 2.283 2.181 104,6 84,8 95,5

Ivanovac 1.573 1.554 1.276 1.522 98,9 82,1 119,3

Izvor: www.dzs.hr, Popisi stanovništva 1981., 1991., 2001. i 2011. godine

U Antunovcu se stanovništvo smanjilo, dok je u Ivanovcu prisutno povećanje broja stanovnika,

što je rezultat programa državne obnove i izgradnje novog dijela naselja u Ivanovcu za

stanovnike bivših pustara, te je značajan broj stanovnika pustara iz Antunovca preseljen u

Ivanovac.

Tablica br. 4. Pokazatelji dobne strukture 2011. godine

Naselje Udio mladih

0-19 g.

%

Koeficijent

starosti

%

Indeks

starosti

Dobni tip

Antunovac 22,6 19,5 86,3 starost

Ivanovac 32,1 17,9 55,8 starost

Ukupno

općina:

23,6 18,9 80,1 starost

Izvor: www.dzs.hr, ,Popis stanovništva 2011. god.

Prema pokazateljima dobne strukture, stanovništvo Općine pripada dobnom tipu "starost",

međutim podatak o udjelu mladih pokazuje da je stanovništvo zadržalo određenu vitalnost, tj.

sposobnost za daljnju prirodnu reprodukciju.

Stanovništvo Općine živi u 1.129 kućanstava prosječne veličine 3,1 člana.

Područje Popisne godine Indeksi

1981. 1991. 2001. 2011. 1991/

1981.

2001/

1991.

2011./

2001.

Općina Antunovac 4.174 4.246 3.559 3703 101,7 83,8 104,04

Osječko-baranjska

županija

356.286 367.193 330.506 305.052 103,0 90,0 91,04

Udio Općine, % 1,17 1,15 1,08 1,21 - - -

http://www.dzs.hr/

http://www.dzs.hr/

15

3.3. Naselja

Na području općine Antunovac nalaze se dva naselja: Antunovac i Ivanovac. Kako je prosječna

veličina naselja u Županiji 1.391 stanovnik, a vangradskih naselja 702 stanovnika, naselja

Antunovac i Ivanovac su po veličini daleko iznad prosječne veličine vangradskih naselja

Županije.

Povijesna matrica naselja karakteristična je za ravničarska naselja istočne Hrvatske zbijenoga

tipa. Prostorna je matrica izdužena, pravilno ili lomljeno longitudinalna, gdje su parcele za

gradnju zbijene uz ulicu. Iako naselja nisu planski zasnovana i građena, opći principi gradnje

su ipak bili propisani, pa su prizemne kuće na izduženim parcelama nizane uz regulacijsku

liniju, po unaprijed određenoj shemi, na istoj strani dvorišta. Stoga je povijesna matrica nosi

sve karakteristike ušorenih (niznih) naselja.

Svoju osnovnu prostornu organizaciju naselja su zadržala do danas, a prvobitno formirane ulice

glavne su ulice naselja. Kasnijom gradnjom prvobitni su principi prostorne strukture narušeni,

novoformirani koridori ulica su mnogu skromniji i često nedovoljni da udovolje narastajućim

potrebama prometa, površinske odvodnje i vođenja komunalne infrastrukture. Ovako formirane

predstavljaju i ograničenje u daljem širenju naselja.

3.4. Građevinska područja

Građevinska područja naselja utvrđena su Prostornim planom Općine Antunovac kao:

1. Površine za razvoj i uređenje naselja:

- građevinsko područje naselja Antunovac sa svojim izdvojenim dijelovima građevinskog

područja naselja Antunovac ''Josipin Dvor'' i Antunovac ''Široko Polje'' i građevinsko

područje naselja Ivanovac.

2. Površine za razvoj i uređenje izvan naselja:

a) Izdvojena građevinska područja izvan naselja

- izdvojeno građevinsko područje izvan naselja Gospodarske zone ''Antunovac''

- izdvojeno građevinsko područje izvan naselja Gospodarske zone ''Seleš''

- izdvojeno građevinsko područje izvan naselja Centar za gospodarenje otpadom

Orlovnjak,

- izdvojeno građevinsko područje izvan naselja za oporabu građevinskog otpada.

b) Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene

- osobito vrijedno obradivo tlo,

- vrijedno obradivo tlo,

- na poljoprivrednom tlu formirane su zone:

- zona za intenzivni uzgoj životinja-peradi,

- zona Bio-parka

c) Šuma isključivo osnovne namjene

- gospodarska šuma

d) Ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene

e) Prometne površine.

U građevinskom području naselja ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem i

uporabom neposredno ili posredno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi u naselju, odnosno

vrijednosti čovjekova okoliša, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi

izazvao takve posljedice.

U građevinskom području naselja mogu se graditi stambene građevine, građevine javnih i

društvenih djelatnosti, građevine gospodarskih djelatnosti, športsko-rekreacijske građevine,

16

građevine komunalnih djelatnosti, građevine posebne namjene, pomoćne i prometne građevine

i građevine infrastrukture, građevine mješovite namjene te ostale građevine u funkciji razvoja

i uređenja naselja, a prema uvjetima utvrđenim u Prostornom planu.

Opći uvjeti gradnje primjenjuju se za gradnju van građevinskih područja i na sve građevne

česticu u izgrađenim i neizgrađenim ali uređenim dijelovima građevinskih područja:

- građevinsko područje naselja Antunovac sa svojim izdvojenim dijelovima građevinskih

područja ''Josipin Dvor'' i ''Široko Polje'', te građevinsko područje naselja Ivanovac,

- izdvojena građevinska područja izvan naselja: Gospodarska zona ''Antunovac'',

Gospodarska zona ''Seleš'', za oporabu građevinskog otpada i Centar za gospodarenje

otpadom Orlovnjak.

Opći uvjeti gradnje primjenjuju se i na sve građevne čestice u neizgrađenim i neuređenim

dijelovima građevinskih područja navedenih u prethodnom stavku, a gradnja na neizgrađenim

i neuređenim dijelovima građevinskih područja moguća je isključivo na temelju urbanističkog

plana uređenja.

Osnovne kategorije korištenja prostora

U strukturi površina Općine najzastupljenije su poljoprivredne površine.

Poljoprivredne površine Općine zauzimaju 4.900 ha, oranice 85,57%, voćnjaci 85 ha i šume

113 ha. Šumske površine Općine čine 113 ha i imaju udio od 1,9% u ukupnoj površini. Šume

Općine najvećim dijelom su u državnom vlasništvu (104,8 ha). U strukturi državnih šuma

obraslo je 88% što čini 91,3 ha.

Neplodno zemljište zauzima 627 ha i ima udio u ukupnim površinama Općine 10,2%. Navedena

struktura površina Općine je prema katastarskim podacima, koji uključuju cjelokupne

katastarske općine Antunovac, Ivanovac i Orlovnjak.

Građevinska područja koja obuhvaćaju izgrađene, ali dijelom i poljoprivredne površine unutar

naselja zauzimaju 415,6 ha ili 7,2% površine Općine.

Tablica br. 5. Struktura poljoprivrednog zemljišta po važnijim kategorijama namjene

korištenja

Općina Ukupna

površina

općine,

ha

Ukupna

površina

oranica,

ha

%

oranica

u

ukupnoj

površini

Vinogradi,

ha

Voćnjaci,

ha

Šume,

ha

Ostalo,

ha

Antunovac 5.726 4.900 85,57 - 85 113 -

Izvor: Općinska uprava Općine Antunovac

3.5. Prirodna obilježja

Reljef

Područje općine Antunovac pripada širem području nizinskog, ravničarskog prostora Osječko-

baranjske županije, odnosno širem prostoru Istočne Hrvatske. Ovakav nizinski prostor, nastao

modeliranjem riječnih tokova Drave, Save i Dunava, te njihovih pritoka, pripada tipu

akumulacijskog reljefa, odnosno akumulacijskoj nizini. Ipak i u takvom jednoličnom reljefu

mogu se izdvojiti različite reljefne cjeline: terasa Drave i aluvijalna ravan Vuke.

Terasa Drave nastala je kao naplavna ravan tokom pleistocena (mlađi holocen). To je područje

gdje je dubina temeljnice vrlo mala, te je to područje koje odlikuje velika vlažnost. U sastavu

17

naplavnih ravni, eolskom akumulacijom su nataložene naslage prapora, gline na površini,

debljina kojih se povećava od zapada prema istoku.

Ispod njih su vodonosni riječni sedimenti zastupljeni uglavnom, pijescima i šljuncima.

Duž čitavog riječnog toka Drave, s južne strane, usporedo s riječnim tokom se prostire blaga

depresija ispunjena holocenskim nanosima rijeke Vuke, prema kojoj je i cijela terasa blago

nagnuta. U sastavu ove tipične aluvijalne ravni prevladavaju muljevite gline sa sastojcima

pijeska i pretaloženog prapora.

Nešto viša reljefna područja, iznad naplavnih ravni su terasne nizine Drave i njenih pritoka,

nastale neotektonskim pokretima u pleistocenu. U sastavu terasnih nizina eolskom

akumulacijom nataložene su naslage lesa i lesu sličnih naslaga. Prema geološkom postanku

razlikuju se starija i mlađa terasa Drave.

Ovaj prostor pripada starijoj virmskoj terasi Drave, odnosno njenom južnom, većem dijelu, koja

je na jugu omeđena aluvijalnom ravni Vuke. Naslage prapora koje prekrivaju riječne sedimente

na ovom području dostižu i debljine od 20,0 m.

U skladu s obilježjima reljefa kreću se i nadmorske visine koje se na jugu Općine kreću od 84,2

m.n.v., te se povećavaju prema sjeveru do 93,8 m.n.v.

Prosječne nadmorske visine naselja na području općine Antunovac se kreću: Anutnovac 87,9

m.n.v., Ivanovac 87 m.n.v. (prema karti 1:25.000).

Klima

Klimatske osobine prostora općine Antunovac dio su klimatskih osobina šireg prostora Istočne

Hrvatske. Budući da je općina Antunovac nizinski prostor neznatne reljefne dinamike, to se i

klimatske osobine prostora odlikuju homogenošću. Cijelo područje, kao i širi prostor, ima sve

odlike umjereno kontinentalne klime, koje karakteriziraju česte i intenzivne promjene vremena.

Klima ovog područja označava se prema Köppenovoj klasifikaciji klimatskom formulom

Cfwbx, što je oznaka za umjereno toplu kišnu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih

širina.

Osnovne karakteristike ovog tipa klime su srednje mjesečne temperature više od 10ºC, tijekom

više od četiri mjeseca godišnje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22ºC, te srednje

temperature najhladnijeg mjeseca između -3ºC i +18ºC. Obilježje ove klime je nepostojanje

izrazito suhih mjeseci, oborina je više u toplom dijelu godine, a prosječne godišnje količine se

kreću od 700 do 800 mm. Od vjetrova najčešći su slabi vjetrovi i tišine, dok su smjerovi vjetrova

vrlo promjenjivi.

Za ilustraciju klimatskih prilika prostora općine Antunovac, korišteni su podaci meteorološke

postaje Osijek, kao najbliže postaje, pa time i najmjerodavnijih podataka.

Prosječna temperatura zraka prema izvršenim mjerenjima u razdoblju od 1899. do 2014. godine

iznosila je 11,0ºC. Srednje mjesečne temperature zraka su u porastu do srpnja kada dostižu

maksimum (21,6ºC), a zatim opadaju da bi minimum dostigle u siječnju (-0,7ºC).

Ovakav raspored temperatura zraka ukazuje na postojanje jednog para ekstrema u godišnjem

hodu temperature zraka (jedan maksimum i jedan minimum).

U godišnjem hodu oborine izdvajaju se dva para ekstrema. Glavni maksimum se javlja

početkom ljeta (najčešće u VI. mjesecu), s sporedni krajem jeseni, u IX. mjesecu. Glavni

minimum oborine je sredinom jeseni u X. mjesecu, a sporedni krajem zime ili početkom

proljeća u II. i III. mjesecu.

Pojava dvostrukog para ekstrema ukazuje na utjecaj maritimnog režima oborina i njegovo

duboko prodiranje u kontinent. Također je izražena i vrlo velika varijabilnost oborinskog

režima od 82,8 u lipnju do 41,9 u veljači.

Tablica br. 6. Mjesečne vrijednosti za Osijek

Mjeseci u godini 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

18

TEMPERATURA ZRAKA

Srednja [°C] -0.7 1.2 6.2 11.5 16.5 19.8 21.6 20.9 16.7 11.3 5.8 1.3

Aps. maksimum [°C] 19.0 23.0 26.9 30.9 36.0 39.6 40.3 40.3 37.1 30.5 25.8 21.3

Datum(dan/godina) 1903 1903 1977 1968 1968 1908 1950 2012 2008 1935 1963 2009

Aps. minimum [°C] -27.1 -26.4 -21.0 -6.8 -3.0 1.0 4.7 5.1 -1.2 -8.6 -15.7 -23.2

Godina 1987 1935 1987 2003 1935 1962 1948 1981 1906 1920 1988 1963

TRAJANJE OSUNČAVANJA

Suma [sati] 58.3 87.1 143.2 180.0 223.9 245.5 274.4 258.9 191.2 150.5 73.2 50.3

OBORINA

Količina [mm] 45.0 41.9 44.9 58.7 70.5 82.8 60.6 58.7 55.8 59.1 60.5 54.9

Maks. vis. snijega [cm] 52 93 49 22 - - - - - - 40 60

Godina 1918 1922 1932 1942 - / - - / - - / - - / - - / - - / - 1921 1917

BROJ DANA

vedrih 3 4 5 5 5 6 9 11 9 7 3 2

s maglom 6 4 2 1 0 0 0 1 2 4 6 7

s kišom 7 7 10 12 13 12 10 9 9 10 11 10

s mrazom 7 7 7 2 0 0 0 0 0 3 6 7

sa snijegom 6 6 3 1 0 0 0 0 0 0 2 5

ledenih (tmin ≤ -10°C) 4 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2

studenih (tmax < 0°C) 9 5 1 0 0 0 0 0 0 0 1 6

hladnih (tmin < 0°C) 23 19 11 2 0 0 0 0 0 2 8 19

toplih (tmax ≥ 25°C) 0 0 0 2 11 18 24 23 12 2 0 0

vrućih (tmax ≥ 30°C) 0 0 0 0 2 5 11 10 3 0 0 0

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod - Određeni meteorološki podaci postaje Osijek,

http://klima.hr/klima.php?id=k1&param=srednjak&Grad=osijek

Maksimalne dnevne količine oborine ukazuju na veliku varijabilnost oborina koja varira iz

godine u godinu.

Oborine u obliku snijega javljaju se prosječno 26 dana u godini, ali se ne zadržavaju dugo.

Međutim, česta su odstupanja od tog prosjeka.

Trajanje insolacije i naoblake međusobno je povezano, a raspored naoblake usklađen je i s

režimom oborina. Najveće vrijednosti naoblake zabilježene su u jesenskim i zimskim

mjesecima. Tada je insolacija, tj. trajanje osunčavanja najmanje, najmanje registrirana

insolacija je u prosincu 50,3 sati , dok je najduže vrijeme sijanja Sunca zabilježeno u srpnju,

274.4 sati. Broj dana s maglom javlja se u prosjeku 2 - 4 dana mjesečno. Najveći broj magli u

nizinama su radijacijskog porijekla, tj. prizemne magle koje nastaju ižaravanjem tla u vedrim

noćima. U godišnjem hodu ove pojave, najveći broj dana s maglom javlja se u jesen (6 dana

mjesečno) i zimi (6 – 7 dana mjesečno).

Prema godišnjoj ruži vjetrova za područje Osijeka najučestaliji su vjetrovi iz jugoistočnog

smjera, a zatim slijede strujanja iz pravca zapada, te sjevera, sjeverozapada, istoka,

sjeveroistoka, juga i jugozapada.

Hidrološka i hidrogeološka obilježja

Općina Antunovac prema ustrojstvu vodnoga gospodarstva pripada vodnom području sliva

Drave i Dunava, odnosno Slivnom području "Vuka". Slivno područje "Vuka" ukupne je

površine 1.793,28 km² i obuhvaća prirodnu cjelinu hidrografskog sliva rijeke Vuke, Drave i

Dunava. Površina sliva koja pripada Osječko-baranjskoj županiji (veličine 1.117,96 km²) može

se podijeliti na direktni sliv rijeke Drave s glavnim recipijentima Poganovačko-Kravičkim

kanalom, kanalom Crni Fok i kanalom Palčić; direktni sliv rijeke Dunav s glavnim recipijentom

Glavni Daljski kanal; sliv rijeke Vuke s najvećim pritokom Bobotskim kanalom. Područje

općine Antunovac u cijelosti svoje površine pripada slivu Bobotskog kanala.

Geološku podlogu središnjeg nizinskog dijela slivnog područja "Vuka", a kojem pripada i

područje Općine, sačinjavaju fluvijalne naslage na koje se nadovezuju praporne prašinaste gline

i kontinentalni prapor koji znatno mijenja svojstva pod djelovanjem vode i smrzavanja.

http://klima.hr/klima.php?id=k1&param=srednjak&Grad=osijek

19

Sondiranjem terena utvrđeno je da se na dubini od 2-4 m nalazi sporoprocjedna padina, koja

gotovo uvijek slijedi vanjsku morfologiju terena. Razine podzemne vode prate površinu tla i

isključivo su vertikalnih tendencija. Na razinu podzemnih voda u površinskom sloju zemljišta

utjecaj vodotoka nema većeg značaja. Kada oborine procjeđivanjem dostignu sporoprocjednu

padinu, nastaje procjeđivanje u niža područja gdje dolazi do dizanja razine podzemne vode, te

se javlja prevlaživanje tla.

Pedološka i biovegetacijska obilježja

Pedološke osobine prostora općine Antunovac dio su pedoloških osobina šireg prostora.

Različite pedološke jedinice nastale su pod utjecajem reljefa i specifičnih vodnih prilika u

određenim klimatskim uvjetima, koji su utjecali na postanak i rasprostranjenost pojedinih vrsta

tala.

Pedološke jedinice rasprostranjene na području općine Antunovac izdvojene su na temelju

Pedološke karte 1:200.000 (A. Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb 1977. god.),

te prema Namjenskoj pedološkoj karti Republike Hrvatske 1:300.000, izrađene u Zavodu za

pedologiju, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1996. godine.

Od ukupno 58 pedoloških jedinica na području Slavonije i Baranje (prema A. Škorić i

suradnici), na području općine Antunovac zastupljeno je ukupno 5 pedoloških jedinica

navedenih u sljedećoj tablici:

Tablica br. 7. Pedološke jedinice i njihove karakteristike na području Općine Antunovac Red.

br.

Naziv kartografske

jedinice

Matični

supstrat

Nagib Nadmorska

visina

Način

upotrebe

Rasprostranjenost

39 EUTRIČNO SMEĐE

SEMIGLEJNO TLO-

pretežito

antropogenizirano

holocenski

ilovasti i

pjeskoviti

nanosi i les

0-2 85-95 oranice,

livade,

šume

Srednji i donji tok

doline rijeke Save,

središnji dio Općine

40 LESIVIRANO

SEMIGLEJNO I

EUTRIČNO SMEĐE

SEMIGLEJNO TLO-

pretežno

antropogenizirana tla

les 0-2 85-95 oranice,

šume

Donja Posavina,

sjeverni dio Općine

43 PSEUDOGLEJNO

SEMIGLEJNO I

EUTRIČNO SMEĐE-

SEMIGLEJNO TLO-

pretežno

antropogenizirana tla

les 0-3 90-95 oranice,

šume

Povučje, mali dio na

jugu Općine

47 MOČVARNO I

HIPOGLEJNO

(hipoglej) i

MOČVARNO

AMFIGLEJNO

(amfiglej)-dijelom

nepotpuno

hidromeliorirana tla

les i

holocenski

sedimenti

0-2 80-90 šume,

oranice,

travnjaci

Posavina, središnji dio

Općine

54 MOČVARNO

AMFIGLEJNO I

RITSKA CRNICA

les,

holocenski

sedimenti

0-2 80-88 šume,

oranice

pašnjaci

Posavina-Bara Palača,

zapadni dio Općine

Izvor: Prostorni plan Općine Antunovac

Među navedenim pedološkim jedinicama zastupljene su pojedine vrste iz grupe automorfnih i

hidromorfnih tala. Među antromorfnim tlima oranica posebno se mogu razlikovati one površine

na kojima dominira livadski tip hidrogenizacije, pa su na njima izdvojena semiglejna tla,

20

semiglejno lesivirano i eutrično smeđe tlo. Ova livadska tla na lesu, su prvenstveno u oraničnoj

proizvodnji.

Semiglejna i pseudoglejna tla se mogu naći i na prijelazu iz automorfnih u hidromorfna tla,

ovisno o kriterijima klasifikacije, međutim u novijim klasifikacijama su u grupi hidromorfnih

tala, s tim što semiglejna tla nemaju suvišne vode, niti hidrogenizacije do dubine 1,0 m ispod

površine, dok kod pseudogleja postoji hidrogenizacija u mokroj fazi što uzrokuje stagnirajuća

oborinska voda.

Među hidromorfnim tlima posebnu kartografsku jedinicu br. 47, čine močvarno glejna tla, uz

rijeke, nastala na pretaloženom lesu i sličnim holocenskim sedimentima, i to podtipovi

hipogleja i amfigleja. Na ovom prostoru se kao poseban raritet ističe pojava alkalizacije, koja

se manifestira u pojavi većih ili manjih bijelih fleka, u zoni euglejnih tala s ritskim i semiglejnim

tlima. Lokalitet je u blizini naselja Ivanovac gdje je indiciran solonjec, ali malih površina, te se

nisu mogle označiti na karti.

Prema Namjenskoj pedološkoj karti Republike Hrvatske 1:300.000 (Zavod za pedologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu) od ukupno 65 pedoloških jedinica na cjelokupnom prostoru

Republike Hrvatske, na području Osječko-baranjske županije izdvojeno je ukupno 26

pedoloških jedinica, na prostoru općine Antunovac izdvojeno je ukupno 4 pedološke jedinice

navedene u sljedećoj tablici:

Tablica br. 8. Popis sistemskih jedinica tala namjenske pedološke karte 1:300.000

zastupljenih na području općine Antunovac Broj

kartirane

jedinice

Sistemska jedinica tala Način korištenja Procjena

pogodnosti za

obradu(*

9 rendzina na laporu oranice i voćnjaci P-2

39 smeđe na vapnencu duboko travnjaci N-1

42 lesivirano na rastresitim sedimentima šume i oranice N-1

44 lesivirano na vapnencu i dolomitu šume, oranice i

travnjaci

N-1

Izvor: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju-Namjenska pedološka karta

1:300.000, Zagreb, 1996. god. (* P-2 umjereno ograničeno obradiva tla, N-1 privremeno nepogodna tla

za obradu)

Ovakvo definirane pedološke jedinice prikazane su u složenim pedološkim kombinacijama

(kartiranim jedinicama), sastavljene od više jedinica, dok je procjena pogodnosti za obradu

izvršena na temelju dominantne jedinice.

Na području općine Antunovac od prirodne vegetacije zastupljena je tipična travna vegetacija

dok je manji dio šumske vegetacije koja pripada nizinskim prirodnim šumama, ali i umjetno

podignutim šumama.

Među prirodnim šumama izdvajaju se šume panjača bagrema, dok su umjetno podignute šume

euroameričke topole i vrbe. Međutim, najveći dio Općine je obrađen i pod poljoprivrednim

kulturama.

3.6. Zaštićena kulturna dobra

Kulturna baština na prostoru Općine Antunovac zastupljena je u naselju Ivanovac jednim

registriranim arheološkim nalazištem i jednim zaštićenim kulturnim dobrom.

Tablica br 9. Zaštićena kulturna dobra

Oznaka dobra Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra

21

ROS-0659 Ivanovac Arheološko

nalazište

"Kolođvar"

Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno –

zaštićeno, arheološka baština

Z-1646 Ivanovac Srednjovjekovni

grad Kolođvar

Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno –

zaštićeno kulturno dobro, profana graditeljska

baština

Izvor: Ministarstvo kulture, Registar kulturnih dobara RH, http://www.min-kulture.hr

Na samoj granici s općinom Čepin, ali na području općine Čepin, nalazi se srednjovjekovni

utvrđeni grad "Kolođvar".

3.7. Prirodni potencijali i korištenje resursa

Poljoprivredne površine

Poljoprivredne površine su obnovljivi prirodni resursi i kao takve predstavljaju prirodno

bogatstvo, koje stoga uživa i osobitu zaštitu Države.

Poljoprivredne površine na području općine Antunovac zastupljene su sa 5.305 ha, što čini

92,6% ukupnog teritorija Općine, što je daleko više od udjela poljoprivrednih površina na nivou

Županije, koji iznosi 64%. Obradive površine čine 5.277 ha, što je 92,2% ukupnog teritorija

Općine, a što je u odnosu na Županijski prosjek, koji iznosi 58%, daleko više. Obradive

površine čine 99% ukupnih poljoprivrednih površina Općine.

U strukturi obradivih površina 99,5% čine oranice, a ostalih 0,5% obradivih površina otpada na

voćnjake (0,3%) i livade (0,2%).

U okviru ostalih poljoprivrednih površina na području općine Antunovac 28 ha je pod

pašnjacima, što je 0,5% ukupnih poljoprivrednih površina.

Ukupne poljoprivredne površine općine Antunovac čine udio od oko 2% ukupnih

poljoprivrednih površine Županije, dok je udio obradivih poljoprivrednih površina Općine

2,2% ukupnih obradivih površina Županije.

Ovi udjeli su u skladu i s ukupnom površinom Općine, koja čini tek 1,4% Županijskog teritorija.

U strukturi zemljišta, u okviru ostalih površina zastupljeni su trstici i bare s 2 ha površine,

odnosno s 0,03% ukupnog teritorija Općine. Šume na području općine Antunovac, a prema

podacima Katastra, čine ukupno 113 ha, što čini oko 2% ukupnog Općinskog teritorija.

Sve prethodno navedene kategorije zemljišta predstavljaju, u strukturi zemljišta, plodna tla, dok

dio čine neplodna tla (vodotoci, kanali, ostala neplodna tla). U okviru kategorije neplodnog tla

ono iznosi 627 ha, odnosno 10,9% ukupnog teritorija Općine.

Prema navedenim iskazima površina na području općine Antunovac, najzastupljenija kategorija

zemljišta su poljoprivredne površine s 85,57% ukupnog teritorija, te neplodno tlo s 10,9% i

šume s 2% udjela Općinskog prostora.

U sljedećoj tablici navedena je struktura zemljišta po kategorijama korištenja. U okviru

navedene tablice iskazane površine zemljišta obuhvaćaju područja katastarskih općina

Antunovac, Ivanovac i Orlovnjak. Međutim, kako granica općine Antunovac ne ide i po

granicama katastarskih općina, to je ukupna površina općine Antunovac dobivena na temelju

izračuna s državne karte 1:25.000, te je utvrđeno da ona iznosi 5.726,42 ha, dok površina

iskazana po katastarskim općinama iznosi 6.047 ha. Razlika od 320,58 ha nalazi se na području

k.o. Orlovnjak, gdje granica Općine ne prati granicu k.o.

Tablica br. 10. Struktura zemljišta po kategorijama korištenja na području Općine

Antunovac

Struktura površina Ukupno Udio u površini (%)

http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=52080377






http://www.min-kulture.hr/

22

(ha) Obradiva

površina

Ukupna

poljoprivredna

površina

Ukupna

površina

Općine

Oranice

Voćnjaci

Vinogradi

Livade

5.252

15

-

10

99,5

0,3

-

0,2

99,0

0,3

-

0,2

86,9

0,2

-

0,2

Ukupno obradive površine 5.277 100,0 99,5 87,3

Pašnjaci

Ribnjaci

28

-

0,5

-

0,4

-

Ukupno poljoprivredne

površine

5.305 100,0 87,7

Trstici i bare

Šume

Neplodno tlo

2

113

627

0,0

1,9

10,4

Ukupna površina općine 6.047 100,0


Šumske površine

Šume i šumska zemljišta su vrijedno prirodno bogatstvo i obnovljiv prirodni resurs, koji

predstavlja dobro od općeg interesa, kojim je potrebno racionalno gospodariti.

Šume, osim gospodarske funkcije, imaju i druge općekorisne funkcije (zaštita zemljišta, utjecaj

na vodni režim, klimu), ali je veoma značajan i ekološki utjecaj šuma. Šume su također prirodni

resurs i osnova i za razvitak turizma, u smislu odmora i rekreacije, ali su i prirodna osnova za

razvitak lovstva.

Šume na području općine Antunovac, prema podacima Katastra, zauzimaju 113 ha, što čini

udio od oko 2% ukupnog teritorija Općine.

Udio šuma i šumskog zemljišta na području Županije iznosi 27%, što znači da je općina

Antunovac daleko ispod prosjeka Županije po zastupljenosti šuma i šumskog zemljišta u

ukupnom teritoriju.

U odnosu na strukturu vlasništva, šume na području općine Antunovac najvećim dijelom su u

državnom vlasništvu (104,87 ha, odnosno 99,1%), a 8,13 ha šume je u privatnom vlasništvu.

Gospodarenje šumama, kao dobru od nacionalnog interesa, povjereno je Poduzeću "Hrvatske

šume" p.o. Zagreb, koje u svom sastavu imaju uprave šuma, a što je za područje Osječko-

baranjske županije Uprava šuma Osijek, a koja je nadležna i za područje općine Antunovac.

Šume i šumsko zemljište kojima upravljaju "Hrvatske šume"-Uprava šuma Osijek, zauzimaju

ukupno 104,87 ha, što čini 1,73% udjela u prostoru Općine. To znači da je udio šuma na

području Općine ispod 2% njena teritorija, a što znači da je ostatak područja pod

poljoprivrednim zemljištem.

Lovišta i divljač

Prostor općine Antunovac, po svojim prirodnim osobinama dobar je za lov i lovno

gospodarstvo. U njemu su dijelovi četiri zajednička lovišta.

Zajedničko otvoreno lovište br. 28 ustanovljeno je Odlukom Skupštine Osječko-baranjske

županije (Županijski glasnik br. 5/96.) i to na ukupnoj površini od 4.367 ha koje se gotovo u

potpunosti nalaze na području Općine Antunovac. Lovište zauzima središnji i zapadni dio

Općine i pripada panonskom tipu lovišta. Državno vlasništvo je na 3.652 ha (84%) a privatno

vlasništvo na 715 ha (16%). Šume i šumsko zemljište su na 43 ha, poljoprivredno zemljište na

4.057 ha a močvare i bare su na 267 ha.

U lovištu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedeće vrste divljači, srna obična,

zec obični, fazan i trčka,divlja svinja, jazavac, lisica.

23

Zajedničko otvoreno lovište br. 32. zauzima sjeveroistočni, mali, dio Općine a ustanovljeno

je Odlukom Skupštine Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik 5/96.). Ukupna površina

lovišta iznosi 4.050 ha. Ovoj površini treba pridodati još 2.200 ha da bi se dobila površina koja

je obuhvaćena opisanom granicom lovišta. Navedeni podatak ukazuje da je više od 1/3 površine

opisane granicom lovišta nelovna površina, a odnosi se pretežito na građevinsko zemljište Od

ukupne je površine lovišta na prostoru Općine je samo 130,24 ha. Šumsko zemljište je

zastupljeno svega na 163 ha što čini samo 4% od površine lovišta. Poljoprivredno zemljište ima

najveću zastupljenost, a zauzima 3.847 ha. Najmanje su zastupljene vode i to 40 ha (močvare i

bare).Vrste divljači koje obitavaju u lovištu su: srna obična, zec, fazan, trčka, divlja svinja,

jazavac, lisica i dr.

Zajedničko otvoreno lovište br. 33. Teren u lovištu je pretežito ravničarski-nizinski. Visinske

kote se kreću u granicama 85-89 m. Vegetacija u ovom lovištu je pretežito poljoprivrednog

karaktera. Poljoprivredno zemljište zauzima 4.735 ha, odnosno ima udjel od 99,0% u ukupnim

površinama lovišta. Šume i šumsko zemljište prostiru se na 50 ha (udjel od 0.01%). Rijeke,

močvare i bare prema aktu o ustanovljenju lovišta nisu prisutni. Općini Antunovac pripada

1.129,12 ha ovog lovišta.

Vrste divljači koja prirodno obitavaju u lovištu su srna obična, zec obični, fazan, trčka skvržulja,

divlja svinja, jazavac, lisica i dr.

Zajedničko otvoreno lovište br. 29 ustanovljeno je Odlukom Skupštine Osječko-baranjske

županije (Županijski glasnik br. 5/96.) na ukupnoj površini od 3.222 ha koje se samo svojim

malim sjevernim dijelom nalazi na području Općine Antunovac. Lovište zauzima južni dio

Općine i pripada panonskom tipu lovišta. Od ukupne površine (3.222 ha) 2.622 ha je državno

vlasništvo a 600 ha privatno vlasništvo. Šume i šumsko zemljište su zastupljeni sa samo 38 ha,

poljoprivredno zemljište je na 3.184 ha a 74 ha zauzimaju vode u obliku močvara i bara. Općini

Antunovac pripada 4.399,34 ha ovog lovišta.

U lovištu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedeće vrste divljači: srna obična,

zec obični, fazan i trčka.

Tablica br.11. Podaci o šumskom fondu Općine Anutnovac kojim gospodare "Hrvatske

šume"

UKUPNA

POVRŠINA ŠUMA I

ŠUMSKOG

ZEMLJIŠTA

POVRŠINA

ŠUMA

(OBRASLA

POVRŠINA)

POSOTJEĆA

DRVNA

ZALIHA

GODIŠNJI

PRIRAST

ETAT-

DRVNA

ZALIHA ZA

SJEČU

(ha) (ha) (m³) (m³) (m³/god.)

104,87 92,26 4.345 317 380,8


Šume na području općine Antunovac se nalaze u okviru gospodarske jedinice Osječke nizinske

šume.

To su prirodne šume panjača bagrema i umjetno podignutih šuma euroameričke topole, te nešto

vrbe.

Prema drvnoj zalihi najviše je zastupljen bagrem sa 41,6%, euroamerička topola sa 53,1%, vrba

5% i OMB 0,2%.

Prostorno su šumske površine na području Općine zastupljene fragmentarno na području

Josipin Dvora, Orlovnjak, na lokaciji jugozapadno od Seleša, jugoistočno od naselja Ivanovac

na lokaciji Rudine, te na području jugoistočnog dijela Općine na lokacijama Mali rit, Kudeljara,

te na još nekoliko manjih površina na tom području.

24

4. GOSPODARSTVO

U gospodarskoj strukturi Općine po broju poslovnih subjekata je zastupljena je trgovina na

malo u kojoj je poslovalo ukupno 49 poslovnih subjekata u 2014. godini.

Tablica br. 12. Broj i poslovanje poduzetnika na području Općine

Antunovac

Godina Broj

poduzetn.

Broj

zaposleni

h

Ukupni

prihod

Dobit

razdoblja

Gubitak

razdoblja

Neto

dobit

1. 2014 49 187 101.835 5.694 1.120 4.575

Izvor: Strategija LAG-a Vuka-Dunav, FINA

Prema svim gospodarskim djelatnostima najzastupljenije su poljoprivreda i građevinarstvo. Od

ukupnog broja tvrtki u poljoprivredi je bilo 12 registriranih gospodarstvenika, a u

građevinarstvu 11.

Tablica br. 13. Broj gospodarstvenika prema djelatnostima u 2014. godini

Djelatnost Broj tvrtki

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 12

B Rudarstvo i vađenje 0

C Prerađivačka industrija 5

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i

klimatizacija

0

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,

gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije

okoliša

0

F Građevinarstvo 11

G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih

vozila i motocikala

5

H Prijevoz i skladištenje 1

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane

4

J Informacije i komunikacije 1

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 0

L Poslovanje nekretninama 0

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 7

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 0

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno

osiguranje

1

P Obrazovanje 0

R Umjetnost, zabava i rekreacija 0

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 0

S Ostale uslužne djelatnosti 2

Ukupno 49

Izvor: www.fina.hr

25

4.1. Turizam

Na području općine Antunovac nema značajnijih turističko-ugostiteljskih kapaciteta. Postojeće

ugostiteljske kapacitete čini nekoliko ugostiteljskih objekta cafe barova u oba naselja.

Na području Općine nema niti ostalih turističko-rekreacijskih sadržaja (izuzev športskih

objekata nogometnih igrališta i sportskih sadržaja u okviru Osnovne škole).

Međutim, cijelo područje Općine je potencijalno lovno područje, na kojemu djeluje lovačko

društvo u okviru lovnog područja "Jarebica" na površini od 4.280 ha. Na prostoru lovišta se

nalazi i lovačka kuća na kč.br. 1182 u k.o. Antunovac, cca 80 m².

Na području općine Antunovac, međutim, zabilježeno je jedno poljoprivredno gospodarstvo

zainteresirano za razvitak seoskog turizma, na bazi uzgoja konja lipicanaca, te organizaciju

škole jahanja, kao i posjeta i obilazaka poljoprivrednog gospodarstva.

Turistički sadržaji koji postoje na području Općine su određene manifestacije, različitog

karaktera (kulturne, folklorne, športske).

Ovakve manifestacije mogu privući i određeni broj posjetitelja, te na taj način mogu potaknuti

razvoj i drugih sadržaja ugostiteljsko-turističkog karaktera. Na području općine Antunovac

poznate manifestacija stalnog karaktera su Antunovački dani i manifestacija i kulturno –

povijesnog karaktera u blizini utvrde Kolođvar, prikaz srednjovjekovnih bitki, koje privlače i

po 1500 - 2000 posjetitelja.

Ostale značajnije manifestacije su sportskog tipa (humanitarni turniri) i ostali sportski događaji,

te vjerskog karaktera i vezane su za obilježavanje crkvenog goda svakog naselja.

4.2. Gospodarska zona Antunovac

Gospodarska zona Antunovac izgrađena je 2012. godine prema jedinstvenom modelu

povezivanja privatnog kapitala s javnom dobrobiti, gdje je privatni investitor uložio vlastita

sredstva u izgradnju javne infrastrukture na 140 000 m2 i nakon izgradnje prenio izgrađenu

infrastrukturu u vlasništvo Općini Antunovac i ostala javnopravna tijela.

U 2015. godini, Državni ureda za raspolaganje državnom imovinom za potrebe proširenja

Gospodarske zone, darovao je Općini Antunovac na raspolaganje dodatnih 58.042 m2. Novim

proširenjem se otvara nova mogućnost za izgradnju proizvodnih kapaciteta većih razmjera i

zapošljavanja većeg broja djelatnika.

Velik potencijal za daljnji razvoj ulaganja u Gospodarskoj zoni i korištenje sredstava Europske

unije za razvoj poduzetništva i povećanje konkurentnosti gospodarstva doveo je i do osnivanja

Agencije za održivi razvoj Općine Antunovac - RODA d.o.o., za gospodarski i ruralni razvoj i

poticanje poduzetništva, koja će nastaviti pružati podršku Općini Antunovac u aktivnostima

privlačenja domaćih i stranih investitora u Gospodarsku zonu Antunovac, prvenstveno kroz

marketinške aktivnosti promocije Gospodarske zone Antunovac i informiranja poduzetnika,

čime se osigurava rast i razvoj poduzetništva, stvaranje uvjeta za povećanje poduzetničkog

potencijala i povećanje broja zaposlenih.

Osim navedenoga ustrojiti će se baza podataka poduzetnika s poslovanjem u Gospodarskoj zoni

o vrsti djelatnosti, izgrađenim objektima, vanjsko - trgovinskom poslovanju i broju zaposlenih

s ciljem bolje informiranosti potencijalnih investitora.

26

Gospodarska zone Antunovac, prikaz zauzetih i slobodnih parcela 31.12.2015. godine, izvor: www. http://gz-

antunovac.com/#prikaz

Gospodarska zona Antunovac opremljena je:

– energetskom infrastrukturom (struja, javna rasvjeta, plin, plinska podstanica,

priključci na javnu mrežu i/ili izgrađena trafostanica i drugi energetski priključci)

– komunalnom infrastrukturom (opskrba vodom, vodovodne i oborinske instalacije,

kanalizacija i odvodnja – fekalna, oborinska, tehnološka, priključci na javnu mrežu)

– prometnom infrastrukturom (pristupne ceste, ceste unutar poduzetničke zone, odnosno

poduzetničke potporne institucije, parkirališta, utovarne rampe i dr.)

– komunikacijskom infrastrukturom (telefonska i internetska, radio, TV mreža i dr.).

Daljnjim poticanjem razvoja Gospodarske zone nastoje se postići slijedeći rezultati:

kreiranje novih radnih mjesta

porast green field investicija

poticanje samozapošljavanja

racionalizacija korištenja resursa

porast izvoznih aktivnosti.

4.3. Društvene djelatnosti

Uprava

Sjedište Općinske uprave nalazi se u Antunovcu, u zgradi Hrvatskog doma. Uredski prostor,

koji uključuje i malu dvoranu korisne je površine oko 340,00 m² .

Općinska uprava sastoji se od Jedinstvenog upravnog odjela i Vlastitog pogona, a početkom

2016. godine u općinskoj upravi zaposleno je ukupno 12 djelatnika.

Obrazovanje

Mrežu osnovnih škola na području Općine čini matična osnovna škola u Antunovcu sa

područnim razrednim odjelom u Ivanovcu.

http://gz-antunovac.com/#prikaz

http://gz-antunovac.com/#prikaz

27

Osnovna je škola u Antunovcu izgrađena na građevnoj čestici površine 15.660 m2. Izgrađena

korisna površina bez športske dvorane iznosi 1.612 m2, od čega oko 712 m2 čini učionički

prostor sa 12 učionica. Optimalni kapacitet škole je 300 učenika.

Uz školu je izgrađena športska dvorana.

Zgrada područnog razrednog odjela u Ivanovcu izgrađena je na građevnoj čestici površine

4.737 m². Izgrađena korisna površina iznosi 676 m², od čega oko 250 m² čini učionički prostor

sa 4 učionice. Optimalni kapacitet škole je 100 učenika.

Dječji vrtići

Na području Općine Antunovac postoje dva dječja vrtića s kapacitetom za 91 dijete.

U Antunovcu je izgrađen objekt dječjeg vrtića na novoformiranoj čestici u Ulica kralja

Zvonimira bb, k.č.br. 475/2 k.o. Antunovac. Bruto građevinska površina zgrade iznosi 863,09

m2.

Velika potreba za povećanjem smještajnih kapaciteta dječjih vrtića razlog je izgradnje novoga

objekta za rješavanje problema smještaja djece i podizanja standarda brige za djecu,

organiziranih u četiri mješovite odgojne skupine, među kojima će se otvoriti mogućnost i jedne

skupine jasličkog programa. U prilog potrebi za izgradnjom dječjeg vrtića govori i podatak o

4.04% prirodnom priraštaju broja stanovnika prema popisu stanovništva iz 2011. godine.

U Ivanovcu je također otvoren dječji vrtić, u prenamijenjenoj i adaptiranoj zgradi Mjesnog

odbora Ivanovac u prostor dječjeg vrtića s kapacitetom 20 djece.

Zgrada Mjesnog odbora u Ivanovcu izgrađena je prije 1968. godine na adresi Duga ulica 38,

Ivanovac, a danas se koristi za potrebe dječjeg vrtića i prostora za djelovanje udruga s područja

Općine Antunovac. Ukupna korisna površina je 272,5 m2, a posljednja adaptacija objekta

rađena je 2013. godine.

Zdravstvo

U Antunovcu i Ivanovcu postoje ambulante primarne zdravstvene zaštite i zubne ambulante

pod Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje .

Kultura

U Antunovcu je izgrađen Hrvatski dom, koji strukturom prostora ima sve preduvjete za

kvalitetnu organizaciju sadržaja kulture. Dom je korisne površine oko 380 m2 (bez uredskog

prostora lokalne samouprave) sa višenamjenskom dvoranom (217,00 m2), kuhinjom i pratećim

i pomoćnim prostorima te klupskim prostorom.

Hrvatski dom u Ivanovcu također omogućava kvalitetnu organizaciju sadržaja kulture. Dom sa

višenamjenskom dvoranom, kuhinjom i pratećim i pomoćnim prostorima, korisne je površine

oko 275,00 m2.

Vjerske institucije U Ivanovcu je smješten rimokatolički župni ured uz crkvu sv. Rozalije u Ivanovcu izgrađene

1904 godine i obnovljene 1994. godine, s kapacitetom za 250 posjetitelja.

U Antunovcu je crkva sv. Antuna prenamijenjena u Spomen kapelicu poginulim hrvatskim

braniteljima u Domovinskom ratu, a u središtu naselja je izgrađena nova crkva sv. Antuna s

kapacitetom za 300 posjetitelja.

Sport i rekreacija

Uz osnovnu školu u Antunovcu izgrađena je školska sportska dvorana korisne površine 288 m2.

Otvorene sportske terene čine nogometna igrališta Vitez Antunovac i Slavonija Ivanovac.

28

Igrališta za male sportove, mali nogomet, košarku i odbojku, sve uz osnovnu školu u

Antunovcu.

U Ivanovcu je također uređena lokacija za male sportove u jugozapadnom dijelu naselja.

Obzirom da su navedeni tereni klupski ili tereni osnovne škole, ne postoje značajniji uređeni

tereni otvorenog karaktera za sport i rekreaciju u naselju, te postoji potreba za novim sportskim

građevinama.

29

5. INFRASTRUKTURA

5.1. Cestovni promet

Prostor Općine smješten je uz južni rub grada Osijeka, koji kao značajno prometno čvorište

istočne Hrvatske, utječe na oblikovanje prometnih sustava i na području općine Antunovac.

Najznačajnija cestovna prometnica na području Općine je državna cesta D518 (Osijek-Jarmina)

koja u smjeru sjever-jug prolazi težištem Općine. Na nju se u centralnom dijelu Općine

nastavljaju dvije ceste nižeg ranga: županijska cesta Ž 4089 (Čepin-Antunovac) i lokalna cesta

L 44110 (Antunovac-Tenja).

Navedene ceste osiguravaju prometnu prohodnost prostora u smjeru istok-zapad.

Dio cestovne mreže Općine čine nekategorizirane ceste u funkciji pristupnih cesta, poljskih ili

šumskih puteva.

Značajne prometnice su i nerazvrstane ceste kojima upravlja Općina Antunovac, 23

nerazvrstane ceste ukupne dužine 17,1 km.

Tablica br. 14. Evidencija nerazvrstanih cesta Općine Antunovac Red.Br. Naziv nerazvrstane ceste Mjesto k.o. k.č.br. Širina

kolnika (m)

30

Dužina

ceste (m)

1. Petra Svačića Antunovac Antunovac 73 520 3

2. odvojak A. Starčevića,

kod kućnog broja 73

Antunovac Antunovac 22 170 3

3. Tina Ujevića Antunovac Antunovc 269,290,868,1371

dio

1000 3

4. Mirna ulica Antunovac Antunovac 322 600 3

5. K. Zvonimira Antunovac Antunovac 459,368,854,864 1690 17

6. Kolodvorska ulica Antunovac Antunovac 819,857 880 3

7. Hrvatske Republike Antunovac Antunovac 872 1900 4

8. B.J. Jelačića Antunovac Antunovac 861 400 3,5

9. N.Š. Zrinskog Antunovac Antunovac 863,864 420 3,5

10. A.G. Matoša Antunovac Antunovac 860 130 3

11. J. Kozarca Antunovac Antunovac 859 130 3

12. Josipin dvor Antunovac Antunovac 1390,1392,1394 dio 1700 5

13. Centar za unaprijeđenje

stočarstva

Antunovac Antunovac 1368,137 1600 5

14. Gospodarska zona

Antunovac

Antunovac Antunovac 903/2,903/6,904/2,

904/31,904/32,1371

1400 5

15. Držanička ulica Ivanovac Ivanovac 1368 600 5

16. Duga ulica odvojak

stanica za mlijeko

Ivanovac Ivanovac 1359 150 3

17. Duga ulica odvojak

Krivak

Ivanovac Ivanovac 1357 dio 200 3

18. Duga ulica odvojak centar Ivanovac Ivanovac 1352 550 4

19. Crkvena ulica Ivanovac Ivanovac 1351 1000 5

20. Hrvatskih branitelja Ivanovac Ivanovac 1194/31 860 5

21. Dr. Franje Tuđmana Ivanovac Ivanovac 1194/1 750 5

22. Cesta Seleš Antunovac Orlovnjak 68/1 260 3

23. Mala ulica Ivanovac Ivanovac 1343 200 5

UKUPNO 17110 m

Izvor: Općinska uprava, Odluka o nerazvrstanim cestama Općine Antunovac

5.2. Željeznički promet

Iz ranžirno-rasporednog kolodvora Osijek odvaja se pet prometnih pravaca. Od toga trasa

željezničke pruge Osijek-Vinkovci prolazi središnjim dijelom Općine.

Ukupna dužina pruge Osijek-Vinkovci je 33,7 km, od toga je na prostoru općine Antunovac

trasa u dužini 4,2 km. Navedena željeznička pruga je u kategoriji željezničkih pruga I reda (I.

109), a bila je opskrbljena za nosivost od 225 kH/osovini.

5.3. Telekomunikacije

31

Područje Osječko-baranjske županije telekomunikacijski je dobro razvijeno što se odnosi i na

područje Općine Antunovac.

Tablica br. 15. Javne telekomunikacije na području općine

Red.

broj

NAZIV MJESTA RANG PODRUČJE

PREKRIVANJA

(MJESNE MREŽE)

1. Antunovac UPS Antunovac

2. Ivanovac UPS Ivanovac


Mobilne mreže koriste svesmjerne veze za povezivanje pokretnih i baznih stanica. To su veze

u visokofrekventnom području. Bazne stanice su povezane s nadređenom centralom kabelskim

sustavom veza. Trenutno su u upotrebi sve mobilne mreže dostupne na širem području RH.

5.4. Energetski sustav

Oba naselja su plinificirana. Mreže u naseljima su srednjetlačne (P=1-3 bar), a izvor napajanja

mreža je plinoopskrbni sustav grada Osijeka.

U blizini sjevernog ulaza u naselje Brijest ishodišne su točke plinovoda za Antunovac (pravac

prema jugu, uz trasu željezničke pruge Osijek-Vinkovci) i Ivanovac (pravac prema zapadu).

Plinovod Brijest-Antunovac na ulazu u naselje napušta koridor željezničke pruge te unutar

uličnih profila pokriva cijelo naselje.

Plinovod Brijest-Ivanovac naselju Ivanovac prolazi sa sjevera, iz pravca groblja gdje ulazi u

građevinsko područje i unutar uličnih profila pokriva cijelo naselje.

Opskrba električnom energijom potrošača na području općine Antunovac ostvaruje se

isključivo iz elektroenergetske mreže Republike Hrvatske, pošto na području ove Općine ne

postoje postrojenja za proizvodnju električne energije.

5.5. Vodoopskrba i odvodnja

Oba naselja iz sastava općine Antunovac imaju izgrađenu vodoopskrbnu mrežu i dio su većeg

sustava vodoopskrbe grada Osijeka. Naselja s područja općine Antunovac također su pokrivena

i javnim sustavom odvodnje otpadnih voda i dio su većeg sustava odvodnje grada Osijeka.

5.6. Okoliš

Oba naselja iz sastava općine Antunovac uključena su u sustav organiziranog prikupljanja i

uklanjanja komunalnog otpada grada Osijeka. Komunalni otpad se odlaže u kante ili vreće te

vozilima za odvoz otpada odvozi izvan područja Općine. Konačno mjesto odlaganja otpada je

odlagalište komunalnog otpada grada Osijeka "Lončarica". Procjenjuje se kako godišnja

količina prikupljenog otpada iznosi cca 1.400 m³. Organiziranog odvoza krupnog otpada nema

kao ni prikupljanja sekundarnih sirovina (odvojeno prikupljanje otpada).

Na području Općine nema prirodnih vodotoka. Nema podataka o kakvoći zraka i eventualnim

onečišćenjima.

Izvori buke na području Općine su:

- Državna cesta D 518 (Osijek D2-Jarmina D 46), koja prolazi i kroz naselje Antunovac,

32

- Željeznička pruga Vinkovci-Osijek, koja prolazi kroz naselje Antunovac.

32

6. ANALIZA SNAGA, SLABOSTI,

PRILIKA I PRIJETNJI

33

Na temelju rezultata analiza stanja i rezultata dobivenih na radionicama ključnih dionika

izrađena je i usvojena SWOT analiza prikazana u tablici.

SNAGE SLABOSTI

Infrastrukturno opremljena Gospodarska zona

Antunovac

Postojanje poduzetničkog potencijala

Velik broj OPG-a

Raspoloživi poljoprivredni resursi

Dinamičniji razvoj malog gospodarstva

Postojanje potpornih institucija za gospodarstvo i

poljoprivredu Agencije za održivi razvoj Općine

Antunovac RODA d.o.o. i LAG Vuka-Dunav

Pristupačna lokalna samouprava

Kulturna baština (utvrda Kolođvar) i potencijali

za razvoj turizma (primjerice, vjerski turizam,

crkva sv. Antuna)

Poljoprivredno zemljište: ukupna površina,

kvaliteta zemljišta, ekološka čistoća, autohtone

biljne sorte

Povoljni pedološki i klimatski uvjeti za razvoj

poljoprivrede

Tradicijska znanja i vještine u kombinaciji s

novim tehnologijama u poljoprivrednoj

proizvodnji

Kvaliteta poljoprivrednih proizvoda i izgrađen

brand za pojedine poljoprivredne proizvode

Porast površina pod eko proizvodnjom

Postojanje zadruga i drugih organizacijskih

oblika namijenjenih unaprjeđenju proizvodnje,

kvalitete proizvoda i njihovog plasmana

Povoljna vitalitetna statistika u općini Antunovac

Porast stanovništva u općini Antunovac

veći udio mladog stanovništva u općini

Antunovac

blizina grada Osijeka

blizina rijeke Drave

prometna povezanost (cestovna, željeznička)

razvijenost infrastrukture (telekomunikacijske,

vodoopskrbne i sl.)

postojanje registrirane kulturne pokretne i

nepokretne baštine

otvoreni domovi kulture u naseljima

osigurana primarna razina obrazovanja

osigurana primarna zdravstvena zaštita

socijalna skrb u skladu s mogućnostima općine

dostupnost ostalih javnih usluga (npr. pošte,

telekomunikacija)

- slaba poslovna efikasnost, produktivnost i

konkurentnost gospodarstva

- nedostatno moderniziranje, primjena

novih znanja i inovacija u gospodarstvu

- nepovoljna obrazovna razina i

nezainteresiranost za programe

cjeloživotnog obrazovanja

- nedostatna ulaganja u istraživanje i razvoj

- nepostojanje srednje velikih i velikih

gospodarskih subjekata koji bi bili

motorna snaga područja

- nerazvijena poduzetnička kultura

- niža tehnološka razina prerađivačke

industrije

- slabo umrežavanje i suradnja

gospodarstvenika

- neosmišljena turistička ponuda i

kapaciteti

- nedovoljna informiranost i

nepripremljenost za korištenje sredstava

iz EU fondova, kao i ostalih izvora

- mali i usitnjeni posjedi

- nezainteresiranost za sadnju novih

komercijalno isplativih poljoprivrednih

kultura

- neinformiranost i nesklonost udruživanju

- nedostatak pratećih poljoprivrednih

objekata za preradu i skladištenje (npr.

silosa, mlinova)

- slaba zaštita i nedovoljna promocija

poljoprivrednih proizvoda

- ljudski gubici i egzodusi stanovništva

tijekom Domovinskog rata

- niska obrazovna razina stanovništva

- nedostatak visoko-obrazovanih i

stručnjaka

- velika nezaposlenost

- nedostatak financijskih sredstava za

zaštitu kulturne baštine, kao i za uopće

društvenu namjenu

- nedostatna ponuda kulturnih

infrastrukturnih objekata

- nepostojanje doma za starije i osobe s

posebnim potrebama,

- nepostojanje objekata, institucija i

stručnjaka za specijalističku zdravstvenu

zaštitu (npr. pedijatra), kao i brigu o

životinjama (npr. poljoprivredna ljekarna,

veterinarske ambulante)

34

brojne civilne udruge i jačanje aktivnosti civilnog

društva

jeftiniji život i stanovanje u usporedbi s urbanim

središtem

kulturne i druge manifestacije (npr. sportske)

zainteresiranost stanovništva za aktivnim

sudjelovanjem i unaprjeđenjem društvenog života

uređeni parkovi i održavane javne površine

umjerena kontinentalna klima

pedološka struktura tla

reljefna obilježja prostora

kvaliteta poljoprivrednog zemljišta i obradive

površine

- nedostatni sportsko-rekreacijski objekti i

nedostatna uređenost postojećih

- nedostatak stručnjaka i visoko-

obrazovnog kadra u društvenim

djelatnostima koji bi osmislili društveni

razvoj i iskoristili mogućnosti korištenja

EU sredstava

- nedostatak parkova i uređenih šetnica u

naseljima

- nedovoljno izgrađenih biciklističkih staza

- nedovoljno uređenje nogostupa

- nedostatak većih trgovačkih centara i

tržnica

- nedovoljno uređeni poljski putovi

PRILIKE PRIJETNJE

povećanje raspoloživih financijska sredstva iz

EU fondova i drugih izvora za poticanje razvoja

poduzetništva, investiranje i otvaranje novih

radnih mjesta

postojanje specifičnih mjera poticanja razvoja

potpomognutih područja

povećanje potražnje za proizvodima zbog blizine

urbanog središta, ali i jedinstvenog europskog

tržišta

razvijanje osjećaja „kupujete domaće“

unaprjeđenje informacijsko-komunikacijske

infrastrukture i promoviranje mogućnosti

korištenja Interneta u poslovne svrhe

razvijanje svijesti o potrebi umrežavanja i

suradnje s drugim gospodarskim subjektima

međusobno, te s drugim institucijama

razvijanje poduzetničke, inovativne kulture

postojanje i blizina Sveučilišta u Osijeku, kao i

različitih instituta i razvojnih centara usmjerenih

obrazovanju odraslih

jačanje interesa za povezivanjem i udruživanjem

poljoprivrednih proizvođača

dostupnost sredstva iz EU fondova, kao i drugih

fondova za razvoj poljoprivrede

porast svijesti stanovništva RH i EU o važnosti

konzumiranja ekoloških, tradicijskih i autohtonih

poljoprivrednih proizvoda, kao i povećana

prepoznatljivost i potražnja za brandiranim

proizvodima (npr. oznaka zemljopisnog

podrijetla)

jačanje infrastrukturne podrške za brandiranje

poljoprivrednih proizvoda

integriranje s turističkim aktivnostima i

podržavanje razvoja turizma

razvijanje pronatalitetne politike

- veća konkurentnost proizvoda iz

drugih područja RH

- intenziviranje konkurencije iz

zemalja članica EU, bliskoistočnih

zemalja i zemalja Jugoistočne Europe

- slabija dostupnost u odnosu na druge

gospodarske zone u RH

- pad kupovne moći i potražnje za

proizvodima zbog gospodarske

situacije u RH i susjednim

područjima

- povećanje neizvjesnosti zbog

migracijske krize (npr. zatvaranje

granica, otpor prema svemu što je

„strano“)

- nepovoljne klimatske promjene

- nepovoljne demografske promjene

- nekontroliran uvoz poljoprivrednih

proizvoda upitne kvalitete iz

inozemstva

- konkurentnija proizvodnja i širenje

GMO poljoprivrednih proizvoda

- atraktivnost drugih djelatnosti koje

privlače i odvlače mlade iz

poljoprivredne proizvodnje

- gospodarska kriza u RH i prijetnja

ponovnog aktiviranja recesije u

europskim i širim razmjerima

- nedovoljno razvijena demografska

politika u RH


unaprjeđenje društvenog života (u

zdravstvenom, socijalnom, kulturnom

i sportsko-rekreacijskom pogledu) te

za zaštitu i obnovu kulturne baštine

35

osmišljavanje socijalne politike s naglaskom na

osjetljivije i ugroženije kategorije stanovništva

napredak u medicini i zdravstvenoj zaštiti

- zapostavljanje važnosti razvoja

društvene dimenzije razvoja u

svakodnevnom životu

- nepovoljne klimatske promjene


očuvanje okoliša i njegovih

sastavnica

- nedovoljni kapaciteti (ljudski i ostali)

u pripremi i provedbi EU projekata

namijenjenih očuvanju i unaprjeđenju

okoliša i njegovih sastavnica na RH

razini

36

7. STRATEŠKE ODREDNICE

RAZVOJA

37

7.1. Razvojna načela

Opcina Antunovac brinut će o održivom razvoju i ujednačenom svoga područja. Održiv razvoj

Općine podrazumijeva učinkovito upravljanje dostupnim resursima koji udovoljavaju

temeljnim kriterijima dugoročno održivog razvoja uz očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti.

Temeljna načela razvoja:

1. Partnerstvo svih društvenih sektora – razvoj koji podrazumijeva suradnju na svim

razinama društvene vlasti, ali i suradnju nositelja javne vlasti s gospodarskim sektorom,

civilnim sektorom, institucijama javnog sektora u sferi zaštite okoliša, kulture, prometa,

zdravstva, sigurnosti i slično.

2. Ujednačen razvoj prostora – ulaganjem u komunalnu i društvenu te gospodarsku

infrastrukturu i ljudske resurse, korištenje sredstava iz EU fondova za razvojne projekte

na čitavom prostoru općine.

3. Održivi gospodarski rast – ubrzani razvoj područja treba se temeljiti na razvoju

Gospodarske zone Antunovac, poticanju razvoja malog gospodarstva, poljoprivrede,

poticanju konkurentnosti gospodarstva, tržišnom pristupu, uz brigu o očuvanju okoliša

i prirodnih vrijednosti.

Za realizaciju i provedbu temeljnih razvojnih načela potrebno je raditi na podizanju kvalitete

života stanovnika na području Općine Antunovac i osnažiti ljudske resurse kako bi ciljevi i

usvojena načela mogli postići.

38

8. VIZIJA, MISIJA I CILJEVI

39

VIZIJA

Općina Antunovac pružanjem kvalitetnih i svima dostupnih javnih usluga, poštujući najviše

standarde tehnologije i informatizacije te pravodobnim i kvalitetnim izvršavanjem funkcija koje

su joj stavljene u nadležnost čini učinkovitu i transparentnu upravu.

Razvijenim gospodarstvom, komunalnom, energetskom i prometnom infrastrukturom te

obrazovnim, kulturnim, sportskim i društvenim sadržajima postaje razvojno perspektivna

općina rastuće stope nataliteta i životnog standarda.

MISIJA

Općina Antunovac je jedinica lokalne samouprave koja obavlja poslove od lokalnog značaja iz

područja prostornog i urbanističkog planiranja, uređenja naselja i stanovanja, komunalnih

djelatnosti, brige o djeci, socijalne skrbi, kulture, obrazovanja, sporta, zaštite okoliša,

protupožarne i civilne zaštite, a svojom organizacijom rada, transparentnom upravom i

kontinuiranim poboljšanjem kvalitete, poštujući poslovna, profesionalna i etička pravila

omogućuje ostvarivanje potreba svojim građanima, potičući turistički razvoj Općine i

gospodarski napredak Općine razvojem Gospodarske zone Antunovac, kao okosnice

poduzetničkog i gospodarskog kretanja.

CILJEVI, PRIORITETI I MJERE

Temeljem SWOT analize identificirana su tri strateška cilja koja će pridonijeti ostvarivanju

vizije Općine Antunovac. Kroz definiranje strateških ciljeva određuje se smjer kretanja budućih

razvojnih procesa koji bi ovo područje trebali u velikom stupnju izjednačiti po kvaliteti života

s do sada razvijenijim sredinama, poglavito urbanim, te na taj način učiniti ovo područje

atraktivnijim za življenje. Ovim dokumentom definirana su tri glavna strateška cilja (SC) s

posebnim ciljevima (PC):

SC1.

Razvijeno i konkurentno lokalno gospodarstvo

SC2.

Zaštita okoliša, prirodne i kulturne baštine, energetska

učinkovitost i racionalno korištenje prirodnih resursa te upotreba obnovljivih izvora

energije.

SC3.

Poboljšanje stanja cjelokupne infrastrukture i

unaprjeđenja uvjeta života i kvalitete

stanovanja u naseljima

40

Tablica 16. Prioriteti i mjere koji proizlaze iz tri strateška cilja

STRATEŠKI CILJ PRIORITET MJERA

SC1:

Razvijeno i konkurentno

lokalno gospodarstvo

P1.1.

Razvoj i jačanje gospodarskog potencijala i

poduzetničke infrastrukture

M1.1.1. Izgradnja poduzetničke infrastrukture i poduzetničkih potpornih

institucija

M1.1.2. Promocija gospodarstva i Gospodarske zone Antunovac

M.1.3. Razvoj poduzetničkih potpornih institucija

M1.1.4. Poticajne mjere za privlačenje investitora

P1.2.

Razvoj malog i srednjeg poduzetništva

M2.1.1. Povećanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva

M1.2.2. Poticanje razvoja poduzetništva žena i mladih, poduzetnika

početnika i sustavi obrazovanja

P1.3.

Razvoj svih sektora poljoprivredne

proizvodnje, povećanje kapaciteta

proizvodnje i plasmana poljoprivrednih

proizvoda

M1.3.1. Razvoj eko poljoprivrede

M1.3.2. Razvoj preradbenih kapaciteta u poljoprivredi

M1.3.3. Rekonstrukcija, modernizacija i povećanje konkurentnosti

poljoprivrednih gospodarstava

M1.3.4. Poticanje izgradnje skladišnih kapaciteta u poljoprivredi

M1.3.5. Poticanje diversifikacije poljoprivredne proizvodnje

P1.4.

Razvijanje ruralnog turizma i

nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom

području

M1.4.1. Poticanje razvoja različitih oblika ruralnog turizma (cikloturizam,

lovni, kulturni, vjerski turizam)

M1.4.2. Poticanje razvoja nepoljoprivrednih djelatnosti na području

općine

M1.4.3. Edukativne i promotivne aktivnosti za razvoj ruralnog turizma

P2.1.

Izgradnja/ rekonstrukcija objekata

komunalne, energetske, prometne,

telekomunikacijske i ostale javne

infrastrukture

M2.1.1. Izgradnja/rekonstrukcija nerazvrstanih cesta

41

M2.1.2. Izgradnja i rekonstrukcija vodoopskrbnog sustava u naseljima i

dijelovima naselja

SC2.

Poboljšanje stanja

cjelokupne infrastrukture i

unaprjeđenja uvjeta života i

kvalitete stanovanja u

naseljima

M2.1.3. Izgradnja i rekonstrukcija kanalizacijskog sustava u naseljima i

dijelovima naselja

M2.1.4. Izgradnja/ rekonstrukcija nogostupa i biciklističkih staza

M2.1.5. Izgradnja i uređenje javnih prometnih i javnih zelenih površina,

parkova, trgova, dječjih igrališta

M2.1.6. Izgradnja i uređenje groblja i prostora oko groblja

M.2.1.7. Izgradnja i rekonstrukcija javne rasvjete i ostale energetske

infrastrukture

M2.1.8. Razvoj i unapređenje telekomunikacijske infrastrukture i

širokopojasnog interneta

P2.2.

Unapređenje društvenog života, razvoj

civilnog društva i obrazovanja

M2.2.1. Uređenje i opremanje objekata dječjih vrtića

M2.2.2. Razvoj obrazovne infrastrukture, uređenje i opremanje objekata

M2.2.3. Poticanje razvoja civilnog društva

M2.2.4. Poticanje razvoja kulturnih udruga i kulturnih događanja

M2.2.5. Poticanje razvoja sportskih udruga i sportskih događanja

P2.3.

Unapređenje i izgradnja kulturne i sportske

infrastrukture i suprastrukture

M2.3.1. Izgradnja, obnova i opremanje društvenih domova i drugih

objekata kulturne i druge namjene za unapređenje društvenog života

M2.3.2. Izgradnja i opremanje sportskih građevina i sportsko –

rekreacijskih površina

P2.4.

Socijalna skrb i socijalna uključenost

stanovništva

M2.4.1. Provođenje mjera i programa socijalne skrbi, uključenosti i

pomoći socijalno – ugroženim, nezaposlenim i marginaliziranim

skupinama stanovništva

M.2.4.2. Mjere pronatalitetne politike

42

SC3.

Zaštita okoliša, prirodne i

kulturne baštine, energetska

učinkovitost i racionalno

korištenje prirodnih resursa

te upotreba obnovljivih

izvora energije.

P3.1.

Održivo upravljanje prirodnim i kulturnim

resursima i kulturnom baštinom

M3.1.1. Rekonstrukcija, revitalizacija i valorizacija kulturno – povijesne

baštine i šireg prostora

M3.1.2. Programi očuvanja i promocije prirodne i kulturne materijalne i

nematerijalne kulturne baštine

P3.2.

Povećana energetska učinkovitost,

korištenje obnovljivih izvora energije

M3.2.1. Energetska učinkovitost i energetska obnova zgrada i objekata u

javnom sektoru

M3.2.2. Energetska učinkovitost i energetska obnova zgrada i objekata u

gospodarskom i civilnom sektoru

M.3.2.3. Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije u prometu

M3.2.4. Korištenje obnovljivih izvora energije u javnom sektoru

M3.2.5. Korištenje obnovljivih izvora energije u gospodarskom i civilnom

sektoru

P3.3.

Zaštita okoliša

M3.3.1. Poticanje zaštite okoliša i razvoj sustava održivog gospodarenja

otpadom

M3.3.2. Izgradnja objekata i infrastrukture za održivo gospodarenje

otpadom

43

Strateški cilj SC1. Razvijeno i konkurentno lokalno gospodarstvo

Prioritet P1.1. Razvoj i jačanje gospodarskog potencijala i poduzetničke infrastrukture

Mjera M1.1.1. Izgradnja poduzetničke infrastrukture i poduzetničkih potpornih

institucija

Cilj mjere Stvaranje preduvjeta za razvoj gospodarskog potencijala, povećanje gospodarske

aktivnosti i broja investitora, izgrađen objekt poduzetničkog inkubatora i

akceleratora za pružanje usluga poduzetnicima

Očekivani

rezultat

Povećan broj investitora na području Općine, otvaranje novih radnih mjeta, porast

prihoda od gospodarske aktivnosti, korištenje usluga inkubatora i akceleratora,

Pokazatelj

praćenja

Broj i dužina novoizgrađene poduzetničke infrastrukture, broj novih investitora,

novih tvrtki, broj novih radnih mjesta

Ciljni korisnici JLS, poduzetnici, nezaposleni



Mjera M1.1.2. Promocija gospodarstva i Gospodarske zone Antunovac

Cilj mjere Potaknuti gospodarstvenike na sudjelovanje u promotivnim aktivnostima radi

podizanja interesa i prodaje proizvoda i usluga.

Očekivani

rezultat

Povećan broj gospodarskih događanja i zainteresiranih investitora u Gospodarskoj

zoni

Pokazatelj

praćenja

Broj sudjelovanja na gospodarskim manifestacijama i održanih manifestacija, broj

zainteresiranih i novih investitora

Ciljni korisnici JLS, poduzetnici



Mjera M.1.3. Razvoj poduzetničkih potpornih institucija

Cilj mjere Razvoj potporne institucije za podršku poduzetnicima, Agencije za održivi razvoj

Općine Antunovac – RODA d.o.o., u vidu pružanja usluga prostora,

konzultantskih i savjetodavnih te ostalih usluga

Očekivani

rezultat

Uspostavljen sustav podrške razvoju poduzetnišva, osposobljeni i stručni kadrovi

u poduzetničkoj potpornoj instituciji

Pokazatelj

praćenja

Broj sudjelovanja na gospodarskim manifestacijama i održanih manifestacija, broj

zainteresiranih i novih investitora, nova ulaganja




Mjera M1.1.4. Poticajne mjere za privlačenje investitora

Cilj mjere Učiniti Općinu Antunovac atraktivnom lokacijom za poslovanje, nudeći povoljne

uvjete uz razne zakonske mogućnosti stimulacije poduzetnika i oslobođenja ili

smanjenja komunalnih davanja i pružanje učinkovite i stručne potpore novim

investitorima

45

Očekivani

rezultat

Kvalitetna i učinkovita administracija Općine, pokretanje novih investicija u

Gospodarskoj zoni

Pokazatelj

praćenja

Broj novih investicija



Prioritet P1.2. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva

Mjera M2.1.1. Povećanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva

Cilj mjere Unaprijediti poslovanje i povećati broj poduzetnika, smanjiti nezaposlenost i

povećati mogućnosti porasta prihoda i izvoza

Očekivani

rezultat

Povećanje broja novih poduzetnika, povećanje ukupnog godišnjeg prihoda

poduzetnika

Pokazatelj

praćenja

Broj novootvorenih tvrtki, obrta, zadruga, godišnji prihodi ostvareni kod

poduzetnika su povećani



Prioritet P1.2. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva

Mjera M1.2.2. Poticanje razvoja poduzetništva žena i mladih, poduzetnika početnika i

sustavi obrazovanja

Cilj mjere Uključivanje mladih i žena u svijet poduzetništva u cilju smanjenja

nezaposlenosti, samozapošljavanja, te postizanja uvjeta za rast i razvoj

Očekivani

rezultat

Povećanje tvrtki u vlasništvu mladih i žena, smanjenje nezaposlenosti

samozapošljavanjem mladih i žena

Pokazatelj

praćenja

Novoosnovane tvrtke, povećanje zaposlenosti mladih osoba i žena

Ciljni korisnici Nezaposleni, mladi, žene


Prioritet P1.3. Razvoj svih sektora poljoprivredne proizvodnje, povećanje kapaciteta

proizvodnje i plasmana poljoprivrednih proizvoda

Mjera M1.3.1. Razvoj eko poljoprivrede

Cilj mjere Povećanje udjela eko poljoprivrede i zaposlenih u ekološkoj proizvodnji,

samozapošljavanje lokalnog stanovništva

Očekivani

rezultat

Povećanje eko-proizvodnje i prihod od eko - proizvodnje te zapošljavanja u eko -

proizvodnji

Pokazatelj

praćenja

Broj certificiranih ekoloških proizvođača, broj ha zemljišta pod eko -

proizvodnjom

Ciljni korisnici Poljoprivrednici, nezaposleni




46

Mjera M1.3.2. Razvoj preradbenih kapaciteta u poljoprivredi

Cilj mjere Prerada poljoprivrednih proizvoda proizvedenih u JLS i okolici s ciljem postizanja

vece dodane vrijednosti, te plasman gotovih proizvoda na tržište

Očekivani

rezultat

Povećanje prerade i proizvodnje finalnih proizvoda, porast prometa roba i

zapošljavanja

Pokazatelj

praćenja

Broj proizvođača i preradbeni kapaciteti

Ciljni korisnici Poljoprivrednici, proizvođači,




Mjera M1.3.3. Rekonstrukcija, modernizacija i povećanje konkurentnosti

poljoprivrednih gospodarstava

Cilj mjere Rekonstrukcija, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih

gospodarstava kroz opremanje, izgradnju i porast proizvodnje poljoprivrednih

proizvoda

Očekivani

rezultat

Povećanje proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, modernizirana i konkurentnija

gospodarstva s manjim troškovima proizvodnje i povećanim kapacitetima

Pokazatelj

praćenja

Broj novih i rekonstruiranih objekata, broj nove opreme i mehanizacije, broj novih

poljoprivrednika





Mjera M1.3.4. Poticanje izgradnje skladišnih kapaciteta u poljoprivredi

Cilj mjere Skladištenje poljoprivrednih proizvoda proizvedenih u JLS i okolici s ciljem

postizanja vece dodane vrijednosti, te plasman proizvoda na tržište

Očekivani

rezultat

Povećanje proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, konkurentnija gospodarstva s

manjim troškovima proizvodnje i povećanim kapacitetima skladištenja

Pokazatelj

praćenja

Broj novih skladišnih kapaciteta, broj novih poljoprivrednika





Mjera M1.3.5. Poticanje diverzifikacije poljoprivredne proizvodnje

Cilj mjere Povećanje proizvodnje, uvođenje inovacija i novih poljoprivrednih kultura veće

dohodovne vrijednosti, konkurentnija gospodarstva

47

Očekivani

rezultat

Povećana proizvodnja, više novih poljoprivrednih kultura i povećanje prihoda na

gospodarstvima

Pokazatelj

praćenja

Broj novih poljoprivrednih proizvoda, broj novih poljoprivrednika



Prioritet P1.4. Razvijanje ruralnog turizma i nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom

području

Mjera M1.4.1. Poticanje razvoja različitih oblika ruralnog turizma (cikloturizam, lovni,

kulturni, vjerski turizam)

Cilj mjere Stvaranje uvjeta lokalnom stanovništvu za dodatnim prihodima te poticanje

prodaje ugostiteljsko - turističkih proizvoda i usluga razvojem različitih oblika

ruralnog turizma

Očekivani

rezultat

Nove mogućnosti razvojem preduvjeta za cikloturizam, lovni, kulturni, vjerski

turizam i djelatnosti u turizmu, dolazak posjetitelja i povećanje prihoda

poduzetnicima u turizmu

Pokazatelj

praćenja

Broj novih proizvoda i usluga, broj posjetitelja

Ciljni korisnici Poduzetnici, JLS, lokalno stanovništvo



području

Mjera M1.4.2. Poticanje razvoja nepoljoprivrednih djelatnosti na području općine

Cilj mjere Stvaranje uvjeta lokalnom stanovništvu za dodatnim prihodima te poticanje

prodaje lokalnih poljoprivrednih proizvoda i ugostiteljsko - turističkih proizvoda

i usluga

Očekivani

rezultat

Nove djelatnosti u turizmu, povećanje prihoda

Pokazatelj

praćenja

Broj novih nepoljoprivrednih djelatnosti, broj novih proizvoda i usluga, postotak

povećanja prihoda




području

Mjera M1.4.3. Edukativne i promotivne aktivnosti za razvoj ruralnog turizma

Cilj mjere Animiranje stanovništva, te edukacija za bavljenje ruralnim turizmom i

nepoljoprivrednim djelatnostima u cilju poboljšanja kvalitete usluge, pružanja

novih vrsta proizvoda i usluga

Očekivani

rezultat

Održavanje edukativnih radionica, promotivni materijali i događanja, povećanje

zainteresiranosti poduzetnika za novim djelatnostima

Pokazatelj

praćenja

Broj radionica i korisnika, broj edukativnih materijala i broj turističkih događanja

Ciljni korisnici Poduzetnici u turizmu, lokalno stanovništvo, JLS

48

Strateški cilj SC2. Poboljšanje stanja cjelokupne infrastrukture i unaprjeđenja uvjeta

života i kvalitete stanovanja u naseljima

Prioritet P2.1.Izgradnja/ rekonstrukcija objekata komunalne, energetske, prometne,

telekomunikacijske i ostale javne infrastrukture

Mjera M2.1.1. Izgradnja/rekonstrukcija nerazvrstanih cesta

Cilj mjere Omogućiti lokalnom stanovništvu i gospodarstvu sigurniji i kvalitetniji promet u

naseljima, dolazak do javnih ustanova i važnijih prometnica većeg ranga, stvaranje

uvjeta za razvoj gospodarstva te poboljšanje kvalitete života na području Općine

Očekivani

rezultat

Povećanje sigurnosti odvijanja prometa, podizanje standarda života u naseljima,

izgrađene prometnice gdje ih nema, te rekonstruirane postojeće

Pokazatelj

praćenja

Broj metara izgrađenih/rekonstruiranih cesta

Ciljni korisnici Gospodarstvenici, lokalno stanovništvo, JLS





Mjera M2.1.3. Izgradnja i rekonstrukcija kanalizacijskog sustava u naseljima i

dijelovima naselja

Cilj mjere Poboljšanje kanalizacijskog sustava i poboljšanje kvalitete života na području

Opcine

Očekivani

rezultat

Izgradnja cjevovoda i dijelova kanalizacijskog sustava tamo gdje nedostaje i u

novim dijelovima naselja, rekonstrukcija sustava tamo gdje je dotrajao, ugradnja

novih uređaja

Pokazatelj

praćenja

Broj metara izgrađenog/rekonstruiranog cjevovoda i uređaja kanalizacijskog

sustava






Mjera M2.1.3. Izgradnja i rekonstrukcija kanalizacijskog sustava u naseljima i

dijelovima naselja

Cilj mjere Poboljšanje kanalizacijskog sustava i poboljšanje kvalitete života na podrucju

Opcine

Očekivani

rezultat

Izgradnja cjevovoda i dijelova kanalizacijskog sustava tamo gdje nedostaje i u

novim dijelovima naselja, rekonstrukcija sustava tamo gdje je dotrajao, ugradnja

novih uređaja

Pokazatelj

praćenja

Broj metara izgrađenog/rekonstruiranog cjevovoda i uređaja kanalizacijskog

sustava


49





Mjera M2.1.4. Izgradnja/ rekonstrukcija nogostupa i biciklističkih staza

Cilj mjere Izgradnja nogostupa u dijelovima naselja gdje nedostaje i rekonstrukcija

dotrajalog, izgradnja biciklističkih staza, osiguravanje sigurnog prometa pješaka i

biciklista i poboljšanje kvalitete života na podrucju Opcine

Očekivani

rezultat

Izgradnja novih metara nogostupa i biciklističkih staza, rekonstrukcija i

održavanje postojećih

Pokazatelj

praćenja

Broj metara izgrađenog/rekonstruiranog nogostupa, Broj metara

izgrađenih/rekonstruiranih biciklističkih staza

Ciljni korisnici Lokalno stanovništvo, JLS





Mjera M2.1.5. Izgradnja i uređenje javnih prometnih i javnih zelenih površina, parkova,

trgova, dječjih igrališta

Cilj mjere Izgradnja i uređenje javnih prometnih i javnih zelenih površina, parkova, trgova,

dječjih igrališta, podizanje standard i poboljšanje kvalitete života na području

Opcine

Očekivani

rezultat

Uređene javne prometne i zelene površine, izgrađeni i uređeni zajednički javni

prostori (parkovi, trgovi, dječja igrališta)

Pokazatelj

praćenja

Broj nove opreme i uređaja na javnim prostorima, broj posađenih stabala i drugog

bilja, uređena zajednička javna površina

Ciljni korisnici Lokalno stanovništvo, posjetitelji, JLS





Mjera M2.1.6. Izgradnja i uređenje groblja i prostora oko groblja

Cilj mjere Izgradnja novih površina groblja i uređenje groblja, podizanje standarda i

poboljšanje kvalitete života na podrucju Opcine

Očekivani

rezultat

Uređena i izgrađena groblja s novim prometnicama i uređenim grobnim mjestima,

mrtvačnice na grobljima održavane.

Pokazatelj

praćenja

Broj novih uređenih grobnih mjesta, broj nove opreme i uređaja, metri novih

prometnica unutar i oko groblja.




50



Mjera M.2.1.7. Izgradnja i rekonstrukcija javne rasvjete i ostale energetske infrastrukture

Cilj mjere Izgradnja rekonstrukcija javne rasvjete i ostale energetske infrastrukture u

dijelovima naselja gdje nedostaje ili je potrebna rekonstrukcija, postizanje

energetske učinkovitosti javne rasvjete i smanjenje svjetlosnog onečišćenja

Očekivani

rezultat

Izgrađena nova energetski učinkovita javna rasvjeta, povećanje kvalitete života

mještana

Pokazatelj

praćenja

Broj novih stupova javne rasvjete






Mjera M2.1.8. Razvoj i unapređenje telekomunikacijske infrastrukture i širokopojasnog

interneta

Cilj mjere Omogućavanje kvalitetnih telekomunikacijskih uslugu i uslugu širokopojasnog

interneta lokalnom stanovništvu i gospodarstvu koja će omogućiti brži protok

informacija, razvijanje novih djelatnosti i olakšavanje poslovanja, te dostupnosti

informacija većem broju stanovnika

Očekivani

rezultat

Kvalitetnije telekomunikacijske usluge i usluge širokopojasnog interneta

Pokazatelj

praćenja Pokrivenost širokopojasnim internetom, broj priključaka, broj novootvorenih

IT tvrtki, povećanje brzine prijenosa podataka

Ciljni korisnici Lokalno stanovništvo, gospodarstvenici, JLS



Prioritet P2.2. Unapređenje društvenog života, razvoj civilnog društva i obrazovanja

Mjera M2.2.1. Uređenje i opremanje objekata dječjih vrtića

Cilj mjere Ulaganja u dječje vrtiće radi porasta efikasnosti i očuvanja kvalitete odgoja i

obrazovanja. Državnim pedagoškim standardima utvrđeni su optimalni prostorni,

kadrovski, zdravstveni, tehnički, informatički i drugi normativi koji služe kao

putokaz za osiguravanje ujednačenih uvjeta rada u odgojno-obrazovnim

ustanovama.

Očekivani

rezultat

Usklađivanje sa pedagoškim standardima, unaprjeđenje djelatnosti i uvjeta rada

dječjih vrtića u naseljima, kvalitetniji odgojno – obrazovni program i podizanje

standarda života u naseljima.

Pokazatelj

praćenja

Opremljenost vrtića novom didaktičkom i drugom opremom, broj djece u

vrtićima, novi programi

Ciljni korisnici Lokalno stanovništvo, dječji vrtić, JLS



51


Mjera M2.2.2. Ulaganja u razvoj obrazovne infrastrukture i potpore obrazovanju

Cilj mjere Ulaganja u obrazovnu infrastrukturu, osnovne škole i popratnu infrastrukturu,

subvencije i stipendije osnovnoj školi, učenicima srednjih škola i studentima radi

porasta efikasnosti i očuvanja kvalitete odgoja i obrazovanja.

Očekivani

rezultat

Unaprjeđenje djelatnosti i uvjeta rada osnovnih škola i prateće infrastrukture,

kvalitetniji odgojno – obrazovni program, potpore nastavku obrazovanja djeci i

mladima, podizanje razine obrazovanosti stanovništva.

Pokazatelj

praćenja

Investicije u obrazovnu infrastrukturu, broj i iznosi potpora obrazovanju, novi

obrazovni programi

Ciljni korisnici Osnovna škola, učenici, studenti, lokalno stanovništvo, JLS




Mjera M2.2.3. Poticanje razvoja civilnog društva

Cilj mjere Ulaganja u razvoj civilnog društva, poticanje udruživanja i poboljšanje kvalitete

društvenog života lokalnog stanovništva u različitim djelatnostima, s naglaskom

na humanitarna i društveno korisna djelovanja.

Očekivani

rezultat

Unaprjeđenje programa udruga, klubova i ostalih organizacija civilnog društva,

veća uključenost stanovnika u rad civilnog društva, veća transparentnost rada

udruga i ostalih organizacija civilnog društva.

Pokazatelj

praćenja

Broj i iznosi potpora civilnom društvu, Broj podržanih programa rada i djelatnosti

udruga,

Ciljni korisnici Civilno društvo, lokalno stanovništvo, JLS




Mjera M2.2.4. Poticanje razvoja kulturnih udruga i kulturnih događanja

Cilj mjere Ulaganja u razvoj udruga u kulturi, poticanje organiziranja kulturnih događanja i

manifestacija i poboljšanje kvalitete kulturnog života lokalnog stanovništva.

Očekivani

rezultat

Unaprjeđenje programa udruga u kulturi, povećanje broja događanja i

manifestacija

Pokazatelj

praćenja

Broj udruga koje se bave kulturnom djelatnošću, Broj podržanih programa rada,

Broj događanja i manifestacija





Mjera M2.2.5. Poticanje razvoja sportskih udruga i sportskih događanja

Cilj mjere Ulaganja u razvoj udruga s djelatnostima sporta i svih oblika bavljenja sportom,

poticanje organiziranja sportskih događanja i bavljenja sportom, poboljšanje

kvalitete života lokalnog stanovništva.

52

Očekivani

rezultat

Unaprjeđenje programa udruga u sportu, povećanje broja sportskih događanja

Pokazatelj

praćenja

Broj udruga koje se bave sportskom djelatnošću, Broj podržanih programa rada,

Broj događanja

Ciljni korisnici Udruge u kulturi, civilno društvo, lokalno stanovništvo, JLS




Mjera M2.2.5. Poticanje razvoja sportskih udruga i sportskih događanja

Cilj mjere Ulaganja u razvoj udruga s djelatnostima sporta i svih oblika bavljenja sportom,

poticanje organiziranja sportskih događanja i bavljenja sportom, poboljšanje

kvalitete života lokalnog stanovništva.

Očekivani

rezultat

Unaprjeđenje programa udruga u sportu, povećanje broja sportskih događanja

Pokazatelj

praćenja

Broj udruga koje se bave sportskom djelatnošću, Broj podržanih programa rada,

Broj događanja

Ciljni korisnici Udruge u sportu, civilno društvo, lokalno stanovništvo, JLS



Prioritet P2.3. Unapređenje i izgradnja kulturne i sportske infrastrukture i suprastrukture

Mjera M2.3.1. Izgradnja, obnova i opremanje društvenih domova i drugih objekata

kulturne i druge namjene za unapređenje društvenog života

Cilj mjere Ulaganja u društvene domova i druge objekte kulturne i druge društvene namjene

za unapređenje društvenog života i poboljšanje kvalitete života lokalnog

stanovništva.

Očekivani

rezultat

Povećanje ulaganja u društvene objekte, izgradnja novih objekata kulturne i/ili

druge društvene namjene

Pokazatelj

praćenja

Broj projekata održavanja i poboljšanja postojećih objekata, Broj novoizgrađenih

objekata,




Prioritet P2.3. Unapređenje i izgradnja kulturne i sportske infrastrukture i suprastrukture

Mjera M2.3.2. Izgradnja i opremanje sportskih građevina i sportsko – rekreacijskih

površina

Cilj mjere Ulaganja u sportske građevine za poticanje bavljenja sportom i zdravijim načinom

života, kvalitetniji psihofizički razvoj djece i mladih, poticanje bavljenja sportom

u odraslih, razvoj timskih sportova i poboljšanje kvalitete života lokalnog

stanovništva.

Očekivani

rezultat

Povećanje ulaganja u objekte sportske namjene objekte, izgradnja novih sportskih

objekata, sportske dvorane i ulaganja u sportsko – rekreacijske površine

Pokazatelj

praćenja

Broj projekata održavanja i poboljšanja postojećih objekata, Broj novoizgrađenih

građevina,




53

Prioritet P2.4. Socijalna skrb i socijalna uključenost stanovništva

Mjera M2.4.1. Provođenje mjera i programa socijalne skrbi, uključenosti i pomoći

socijalno – ugroženim, nezaposlenim i marginaliziranim skupinama stanovništva

Cilj mjere Programi i potpore, mjere i programi socijalne skrbi, uključenosti i pomoći

socijalno – ugroženim, nezaposlenim i marginaliziranim skupinama stanovništva,

poboljšanje kvalitete života lokalnog stanovništva.

Očekivani

rezultat

Provedba programa i mjera socijalne skrbi, uključenosti i pomoći socijalno –

ugroženim, nezaposlenim i marginaliziranim skupinama stanovništva

Pokazatelj

praćenja

Broj projekata i programa socijalne skrbi i pomoći

Ciljni korisnici Nezaposleni, žene, mladi, starije lokalno stanovništvo



Prioritet P2.4. Socijalna skrb i socijalna uključenost stanovništva

Mjera M.2.4.2. Mjere pronatalitetne politike

Cilj mjere Programi i potpore poticanja rađanja djece u cilju povecanja nataliteta

Očekivani

rezultat

Provedba programa i potpora roditeljima, darovi za novorođenu djecu

Pokazatelj

praćenja

Broj potpora i darova za novorođenu djecu

Ciljni korisnici Roditelji, lokalno stanovništvo, JLS

Strateški cilj SC3. Zaštita okoliša, prirodne i kulturne baštine, energetska učinkovitost i

racionalno korištenje prirodnih resursa te upotreba obnovljivih izvora

energije.

Prioritet P3.1. Održivo upravljanje prirodnim i kulturnim resursima i kulturnom baštinom

Mjera M3.1.1. Rekonstrukcija, revitalizacija i valorizacija kulturno – povijesne baštine i

šireg prostora

Cilj mjere Programi i projekti rekonstrukcije, revitalizacije i valorizacije kulturno –

povijesne baštine i šireg prostora, očuvanje kulturno – povijesne baštine

Očekivani

rezultat

Provedba programa i projekata očuvanja i zaštite kulturno – povijesne baštine

Pokazatelj

praćenja

Broj projekata, Iznos ulaganja,




energije.

Prioritet P3.1. Održivo upravljanje prirodnim i kulturnim resursima i kulturnom baštinom

Mjera M3.1.2. Programi očuvanja i promocije prirodne i kulturne materijalne i

nematerijalne kulturne baštine

Cilj mjere Programi i projekti očuvanja i promocije kulturno – povijesne baštine

54

Očekivani

rezultat

Provedba programa i projekata očuvanja i promocije kulturno – povijesne baštine

Pokazatelj

praćenja

Broj projekata, Broj događanja, Broj posjetitelja




energije.

Prioritet P3.2. Povećana energetska učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije

Mjera M3.2.1. Energetska učinkovitost i energetska obnova zgrada i objekata u javnom

sektoru

Cilj mjere Programi i projekti energetske učinkovitosti i energetske obnove zgrada i objekata

u javnom sektoru, održavanje i energetska učinkovitost nestambenih objekata

Očekivani

rezultat

Provedba programa i projekata energetske učinkovitosti i energetske obnove

zgrada javnog sektora, energetska učinkovitost nestambenih objekata, energetsko

certificiranje

Pokazatelj

praćenja

Broj projekata, Smanjenje potrošnje energije u kW/h, Smanjenje emisije CO2,

Ciljni korisnici JLS, lokalno stanovništvo



energije.


Mjera M3.2.2. Energetska učinkovitost i energetska obnova zgrada i objekata u

gospodarskom i civilnom sektoru

Cilj mjere Programi i projekti energetske učinkovitosti i energetske obnove zgrada i objekata

u gospodarskom i civilnom sektoru, energetska učinkovitost gospodarskih

objekata i obiteljskih kuća, ušteda energije i smanjenje potrošnje energenata

Očekivani

rezultat

Provedba programa i projekata energetske učinkovitosti i energetske obnove

zgrada gospodarskog i civilnog sektora, energetska učinkovitost gospodarskih

objekata i obiteljskih kuća, ušteda energije i smanjenje potrošnje energenata

Pokazatelj

praćenja

Broj obnovljenih gospodarskih objekata i obiteljskih kuća, Smanjenje potrošnje

energije u kW/h, Smanjenje emisije CO2,

Ciljni korisnici Gospodarstvenici, lokalno stanovništvo



energije.


Mjera M.3.2.3. Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije u prometu

Cilj mjere Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije u prometu i smanjenje emisije

CO2, sigurniji i ekološki osviješten prijevoz

Očekivani

rezultat

Provedba programa i projekata energetske učinkovitosti i obnovljivi izvori

energije u prometu i smanjenje emisije CO2, sigurniji i ekološki osviješten

prijevoz

55

Pokazatelj

praćenja

Broj programa energetske učinkovitosti u prometu, Smanjenje potrošnje energije

u kW/h, Smanjenje emisije CO2,




energije.


Mjera M3.2.4. Korištenje obnovljivih izvora energije u javnom sektoru

Cilj mjere Ulaganja i projekti obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora

Očekivani

rezultat

Provedba projekata obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora,

poticanje samoodrživosti

Pokazatelj

praćenja

Broj objekata s instaliranim uređajima obnovljivih izvora energije, Proizvodnja

energije u kW/h,

Ciljni korisnici JLS, lokalno stanovništvo



energije.


Mjera M3.2.5. Korištenje obnovljivih izvora energije u gospodarskom i civilnom

sektoru

Cilj mjere Ulaganja i projekti obnovljivih izvora energije u zgradama gospodarskog i

civilnog sektora

Očekivani

rezultat

Provedba projekata obnovljivih izvora energije u gospodarskom i civilnom

sektoru, poticanje samoodrživosti

Pokazatelj

praćenja

Broj objekata s instaliranim uređajima obnovljivih izvora energije, Proizvodnja

energije u kW/h,




energije.

Prioritet P3.3. Zaštita okoliša

Mjera M3.3.1. Poticanje zaštita okoliša i razvoj sustava održivog gospodarenja

otpadom

Cilj mjere Ulaganja i projekti zaštite okoliša i razvoja sustava održivog gospodarenja

otpadom, sortiranje otpada i gospodarenje otpadom, povećanje ponovne oporabe,

te smanjenje količina otpada.

Očekivani

rezultat

Provedba projekata zaštite okoliša i razvoja sustava održivog gospodarenja

otpadom, učinkovit i ekološki prihvatljiv sustav gospodarenja otpadom.

Pokazatelj

praćenja

Broj projekata zaštite okoliša i gospodarenja otpadom, broj novih uređaja, nove

opreme i novih sustava




energije.

56

Prioritet P3.3. Zaštita okoliša

Mjera M3.3.2. Izgradnja objekata i infrastrukture za održivo gospodarenje otpadom

Cilj mjere Ulaganja Izgradnja objekata i infrastrukture za održivo gospodarenje otpadom

održivog gospodarenja otpadom, sortiranje otpada i gospodarenje otpadom,

povećanje ponovne oporabe, te smanjenje količina otpada.

Očekivani

rezultat

Provedba projekata zaštite okoliša i razvoja sustava održivog gospodarenja

otpadom, učinkovit i ekološki prihvatljiv sustav gospodarenja otpadom

Pokazatelj

praćenja

Broj projekata zaštite okoliša i gospodarenja otpadom, broj novih uređaja, nove

opreme i novih sustava


57

9. KAPACITETI ZA PROVEDBU

STRATEGIJE

58

Opcina Antunovac ima ustrojenu učinkovitu administraciju i javnu upravu koja svojim dosadašnjim

radom i provedbenim kapacitetima operativno provela na desetke kapitalnih infrastrukturnih projeata

i investicija, te je Općina Antunovac među najrazvijenijima na području Osječko-baranjske županije.

Sjedište Općinske uprave nalazi se u Antunovcu, u zgradi Hrvatskog doma. Općinska uprava sastoji

se od Jedinstvenog upravnog odjela i Vlastitog pogona, a početkom 2016. godine u upravi je

zaposleno ukupno 12 djelatnika.

Općina Antunovac radi podizanja kapaciteta pripreme i provedbe projekata sa svog područja i šire

osnovala je Agenciju za održivi razvoj Općine Antunovac - RODA d.o.o. za gospodarski i ruralni

razvoj i poticanje poduzetništva. Agencija RODA d.o.o. osnovana je kao trgovačko društvo u

prosincu 2013. godine i zadužena je za operativno provođenje mjera za razvoj gospodarstva i

poduzetništva na lokalnoj razini, poticanje i privlačenje investicija te iniciranje i realizaciju projekata

poticanja gospodarskog razvitka i poduzetništva, objedinjavajući rad gospodarskih subjekata,

lokalnih i regionalnih poduzetničkih institucija, te visokoobrazovnih institucija i centara znanja. Kako

je i navedeno u Izjavi o osnivanju društva, djelatnosti su prvenstveno osmišljavanje i izrada programa

i projekata za jedinicu lokalne samouprave za dobivanje nepovratnih sredstava putem nacionalnih i

europskih fondova.

U 2013. godini također je pokrenut i prvi projekt koji će biti u nadležnosti Agencije RODA, projekt

izgradnje poslovno – proizvodnog objekta pod nazivom „Poduzetnički inkubator i akcelerator za

gospodarski i ruralni razvoj Općine Antunovac“, za svrhe i potrebe poduzetnika i gospodarstvenika,

te za promociju poduzetničkog i gospodarskog potencijala i ulaganje u ruralnu ekonomiju.

Ciljevi pokretanja projekta su pored ponude poslovnog i proizvodnog prostora i zajedničkih usluga,

istraživanja tržišta i pomoći pri razvoju proizvoda ponuditi i različite vrste edukacija za

poduzetništvo, gospodarstvenike, poljoprivredne proizvođače i OPG-ove, pružanje pomoći

postojećim poduzetnicima, uvođenje novih tehnologija u sektoru proizvodnje i prerade

poljoprivrednih proizvoda, te subvencionirano korištenje poslovnog prostora u svrhe jačanja

poduzetništva i gospodarstva. Agencija RODA d.o.o. u 2016. godini ima zaposlene 3

visokoobrazovane i stručne osobe, a u planu su i nova zapošljavanja kako bi se odgovrilo na sve

izazove u provedbi zadanih ciljeva i prioriteta Strategije.

Programom rada Agencija RODA d.o.o. u 2016. godini daje se pregled aktivnosti i projekata koje su

započeti i koje se nastavljaju, te se navode nove aktivnosti i novi projekti.

Projekti i aktivnosti Agencije

Razvoj i unapređenje poslovanja u Gospodarskoj zoni Antunovac

Strategija razvoja Općine Antunovac 2020

Koordinacija provođenja strategije

Projekt suradnje na izradi Lokalne razvojne strategije 2014-2020 LAG Vuka-Dunav

Projekt suradnje na izradi Strategije ubranog područja grada Osijeka 2014-2020

Projekt Poduzetničkog inkubatora i akceleratora za gospodarski i ruralni razvoj Općine

Antunovac

Programi međunarodne suradnje

o INTERREG CENTRAL EUROPE

o INTERREG EUROPE

o INTERREG DANUBE

o DANUBE STRATEGY - START

Projekt izgradnje II. i III. Faze biciklističke staze Općine Antunovac

Suradnja u provedbi projekta Regionalni vodoopskrbni sustav Osijek, rekonstrukcija

vodoopskrbne mreže Ivanovac, i magistralni cjevovod Tenja – Antunovac

Provedba projekta Brže, Više, Jače!

59

Projekt rekonstrukcije i izgradnje nerazvrstanih cesta Općine Antunovac - Mjera 7. PRR

2014-2020

Ostali projekti Mjera 7. Program ruralnog razvoja 2014 - 2020

Projekti zaštite okoliša i energetske učinkovitosti

Projekt FZOEU Mjere energetske učinkovitosti u prometu

Projekt izgradnje Sportsko – rekreativne dvorane Antunovac

EU projekti i međunarodna suradnja

Jačanje ljudskih kapaciteta u organizacijskom smislu znači prilagođavanje rada općinske uprave

potrebama stanovnika te uvođenje suvremenih tehnologija i metoda kako bi se osigurala još veca

transparentnost uz usvajanje novih znanja i vještina potrebnih za projektno financiranje i vođenje

poslova.

Jačanje financijskih kapaciteta moguće je samo kroz povećanje vlastitih izvora financiranja, što se

može realizirati isključivo rastom zaposlenosti svih raspoloživih resursa, vodeći računa o održivom

gospodarenju, pri cemu je najvažniji izazov povećanje zaposlenosti stanovništva.

Agencija RODA d.o.o. osnovana je radi obavljanja društvenih, gospodarskih, razvojnih i drugih

djelatnosti od interesa za Općinu Antunovac među kojima je i stručna podrška jedinici lokalne

samouprave ali i svim ostalim potencijalnim prijaviteljima sa šireg područja.

Agencija RODA d.o.o. pružati će sve potrebne informacije o strukturnim programima EU i drugim

fondovima, pomagati će u izradi projektnih prijedloga od planiranja pa sve do pripreme projektne

dokumentacije u skladu s uputama pojedinog natječaja, a također će vršiti i poslovno savjetovanje i

administrativnu podršku u implementaciji projekta prema pravilima za pojedini Program EU.

Republika Hrvatska od srpnja 2013. godine punopravna je država članica Europske unije i umjesto

sadašnjih predpristupnih fondova u okviru IPA može koristiti strukturne fondove.

Strukturni fondovi u službi su Kohezijske politike Europske unije, čiji je cilj ostvarenje gospodarske

i društvene kohezije, odnosno ujednačenog razvoja Europske unije. Financiraju se razvojni projekti

koji doprinose smanjivanju razlika između razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU kao i

promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i gospodarstva. Fondovi iz kojih se financira

Kohezijska politika EU jesu:

Europski socijalni fond (European Social Fund, ESF)

Europski fond za regionalni razvoj (European Regional Development Fund, ERDF)

Kohezijski fond (Cohesion Fund, CF)

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural

Development, EAFRD)

Europski ribarski fond (European Fisheries Fund, EFF)

Republici Hrvatskoj je kroz ove Operativne programe u financijskom razdoblju Europske unije od

2014. do 2020. na raspolaganju oko 8,463 milijardi eura.

Europska teritorijalna suradnja

Europska teritorijalna suradnja, kao jedan od ciljeva kohezijske politike za financijsko razdoblje

2014.-2020., odnosi se na stvaranje podloge za razvoj koordinirane, sustavne i strateški usmjerene

suradnje na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini s partnerima iz susjednih zemalja i ostalih regija

Europske unije te trećih zemalja obuhvaćenih potporom instrumenata vanjske politike Unije. U

kontekstu programa teritorijalne suradnje, cilj je smanjivanje negativnog utjecaja granica kao i jačanje

društvene, ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije kroz zajednički pristup na odgovarajućoj

administrativno-teritorijalnoj razini.

Kroz Europsku teritorijalnu suradnju potiče se prekogranična, transnacionalna i međuregionalna

suradnja u cilju ostvarenja pametnog, održivog i uključivog rasta.

60







građanima susjednih zemalja te bi cilj trebao biti iskorištavanje neiskorištenih potencijala rasta u

pograničnom području (razvoj prekograničnih objekata i klastera za istraživanja i inovacije,




Transnacionalna suradnja usmjerena je jačanju suradnje putem djelovanja koja doprinose

integriranom teritorijalnom razvoju povezanom s prioritetima kohezijske politike Unije te bi trebala

obuhvaćati i morsku prekograničnu suradnju koja nije obuhvaćena programima prekogranične

suradnje.

Međuregionalna suradnja usmjerena je jačanju učinkovitosti kohezijske politike poticanjem razmjene

iskustava između regija o tematskim ciljevima i urbanom razvoju, uključujući urbano-ruralne veze,

kako bi se poboljšala provedba programa i mjera teritorijalne suradnje, kao i promicanje analize

razvojnih trendova u području teritorijalne kohezije putem istraživanja, prikupljanja podataka i drugih

mjera.

U financijskom razdoblju 2014. – 2020., U RH su dostupni za sljedeći IPA programe prekogranični

programi suradnje:

- IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna

Gora 2014-2020

- IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija 2014-2020

- IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna

Gora 2014-2020

- IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija 2014-2020

Ostali programi prekogranične, transnacionalne i međuregionalne suradnje, INTERREG programi:

- Program prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska 2014-2020

- Program prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska 2014-2020

- Program prekogranične suradnje Italija – Hrvatska 2014-2020

- Program transnacionalne suradnje Središnja Europa 2014-2020

- Program transnacionalne suradnje Mediteran 2014-2020

- Program transnacionalne suradnje Dunav 2014-2020

- Jadransko-jonski program transnacionalne suradnje 2014-2020

- Program međuregionalne suradnje INTERREG EUROPE 2014-2020

- Program međuregionalne suradnje URBACT 2014-2020

Agencija RODA d.o.o. prijavljivanjem projekata na navedene programe ima za cilj osigurati održivi

razvoj Općine Antunovac.

U 2015. i početkom 2016. godine prijavljeni su projekti na programe INTERREG:

- Interreg Središnja Europa (Central Europe) koji obuhvaća prihvatljivo područje od devet država

članica Europske unije, koje se svojim geografskim položajem nalaze na području središnje Europe,

raspisan je početkom godine, te je za Općinu Antunovac prijavljen projekt vrijedan 2,6 milijuna eura

61

zajedno sa dvanaest partnera iz šest država članica Europske unije (Hrvatska, Mađarska, Slovenija,

Italija, Poljska i Češka). Glavni cilj projekta je poticanje konkurentnosti gospodarstva i razvoj malog

i srednjeg poduzetništva.

Interreg Europe, završen je krajem srpnja 2015. godine, a na natječaj su se mogle prijaviti organizacije

s područje cijele EU. Akcijski planovi u regijama sudionicama će osigurati da se naučeno iz suradnje

prenese u djelo. Partneri će pratiti koliko se akcijski planovi provode. Program za četiri tematska

područja na raspolaganju ima 359 milijuna eura. Organizacije koje se bave regionalnim razvojnim

politikama u Europi mogu pronaći rješenja tamo poboljšati način na koji oni upravljaju i provode

njihovu politiku..

Općina Antunovac na ovaj natječaj pripremila je i prijavila projekt vrijedan 1,6 milijuna eura zajedno

s trinaest partnera iz sedam država članica EU (Hrvatske, Slovenije, Italije, Grčke, Španjolske,

Bugarske i Rumunjske). Glavni cilj projekta je promocija i revitalizacija kulturne i povijesne baštine

na području partnerskih država. Jedan od partnera Općini Antunovac na ovom projektu je i LAG

Vuka-Dunav.

Interreg Europe, projekt s glavnim ciljem promocije poduzetništva i edukacije poduzetnika pod gdje

su Općina Antunovac i Agencija RODA partneri na projektu organizaciji iz Španjolske, a

procijenjena vrijednost cijelog projekta je 1,4 milijuna eura.

Interreg Dunav (Danube) partneri smo Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju PANNON EGTC

s još 5 partnera iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske, te je prijavljen projekt suradnje u definiranju novih

mogućnosti željezničkog prometa radi boljeg povezivanja tri partnerske države. Također je i na

natječaj START prijavljen sličan projekt izrade prometnih strategija sa partnerima iz Mađarske.

Sudjelujući u navedenim programima razviti će se svi institucionalni i administrativni kapaciteti

potrebni za planiranje, kvalitetnu pripremu, provedbu i evaluaciju projekata prihvatljivih za

financiranje od strane Europske komisije. Također se postiže vizija Općine Antunovac da razvijenim

gospodarstvom, komunalnom, energetskom i prometnom infrastrukturom te obrazovnim, kulturnim,

sportskim i društvenim sadržajima postaje razvojno perspektivna općina rastuće stope nataliteta i

životnog standarda.

Aktivnosti Agencije RODA d.o.o. između ostaloga biti će prvenstveno izrada programa i projekata

za urbanu i ruralnu sredinu putem sustavnog aktiviranja poduzetništva te stručna pomoć okolnim

jedinicama lokalne uprave u izradi projektnih podloga za dobivanje bespovratnih sredstava

(nacionalni i fondovi EU).

Također, u suradnji s Lokalnom akcijskom grupom Vuka – Dunav (LAG Vuka – Dunav) zasnovanom

na LEADER/CLLD pristupu i sudjelovanju svih društvenih sektora područja kojega obuhvaća,

provoditi će se projekti ruralnog razvoja iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014 –

2020.

62

10. OČEKIVANI UČINCI

STRATEGIJE

63

Provedba ove strategije značajno će se odraziti na gospodarstvo, standard i kvalitetu života

stanovnika. Kroz pripremu potrebne dokumentacije za razvojne projekte i prijave na natječaje za

poticajna sredstva iz fondova EU jačati će se i razvijati i ljudski kapaciteti Općine i Agencije RODA

d.o.o.

Očekuje se visoka razina provedbe svih planiranih mjera iz ove strategije, a značajniji ekonomski

učinci mogu se očekivati od investicijskih i infrastrukturnih projekata, koji su financijski značajniji i

uključuju građevinsku operativu kao i druge s njima povezane usluge.

Do završetka provedbe projekata sufinanciranih iz sredstava EU fondova mogu se očekivati puni

gospodarski učinci, povećanje konkurentnosti gospodarstva, nove mogućnosti zarade za stanovnike i

lokalne poduzetnike, nova zapošljavanja i očuvanje prirodne i kulturne baštine.

Ekonomski bi se učinci provedbe ove strategije trebali vidjeti kroz nove investicije, otvaranje novih

tvrtki i novih djelatnosti, povećano zapošljavanje i otvaranje novih radnih mjesta, posebno u

Gospodarskoj zoni Antunovac a posljedično i poboljšanje uvjeta života stanovnika u ruralnoj sredini.

Visoka kvaliteta života ogledat će se kroz unaprijeđen sustav rada javne uprave te unaprijeđen sustav

osnovne komunalne infrastrukture, izgradnju, obnovu i održavanje stambene infrastrukture, uređene

javne prometne i zelene prostore, bogatije kulturne i sportske sadržaje, unaprijeđenu socijalnu skrb.

Tablica br. 17. Realizacija proračuna Općine Antunovac 2014/2015

Izvršenje Izvršenje Indeks %

2014.(1) 2015.(2) (2/1)

A. RAČUN PRIHODA I RASHODA

UKUPNO PRIHODI 11.111.587,15 11.847.347,29 106,62

Prihodi poslovanja 10.374.405,00 11.229.262,80 108,24

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 737.182,15 618.084,49 83,84

Rashodi poslovanja 7.311.590,50 9.689.586,05 132,52

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1.822.446,80 1.907.122,04 104,65

RAZLIKA - MANJAK 1.977.549,85 250.639,20 12,67

B. RAČUN ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA

Primici od financijske imovine i zaduživanja 672.799,68 0,00 0,00

Izdaci za financijsku imovinu i otplate

zajmova

2.616.001,64 221.236,84 8,46

NETO ZADUŽIVANJE/FINANCIRANJE -1.943.201,96 -221.236,84 0,00

VIŠAK/MANJAK + NETO

ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA

34.347,89 29.402,36 85,60

Na temelju dostavljenih podataka, proracun Opcine u 2014. godini iznosio je 11.111.587,15 kuna, a

proracun za 2015. godinu realiziran je u iznosu 11.847.347,29 kuna. Usporedna struktura proracuna

Opcine Antunovac za 2014. i 2015. prikazana je u tablici.

Podatci iz tablice pokazuju da se proračun Opcine kreće na razini od 11 milijuna kuna raspoloživih

sredstava godišnje. Za 2015. godinu vidljivo je povecanja prihoda od poslovanja za oko milijun kuna,

od cega su najznačajnije pomoći iz proračuna države i EU za provedbu projekata.

64

Razlika između ostvarenih prihoda/primitaka i rashoda/izdataka daje višak prihoda tekuće godine u

iznosu od 29.402,36 što s prenesenim viškom iz prethodnih proračunskih godina u visini 177.351,16

čini ukupan višak na dan 31. prosinca 2015. godine od 206.753,52 kuna.

Ukupni prihodi ostvareni u promatranom razdoblju u 2015. godini iznosili su 11.847.347,29 kuna.

Prihodi i primici Općine Antunovac su:

1. PRIHODI POSLOVANJA,

2. PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE,

3. PRIHODI POSLOVANJA

Prihodi poslovanja ostvareni su u iznosu od 11.229.262,80. i sastoje se od:

Prihodi od poreza ostvareni su u iznosu od 2.388.795,28 kuna.

Porez i prirez na dohodak ostvaren je u iznosu od 2.178.054,04 odnosno 89,65% od planiranog.

Porezi na imovinu ostvareni su u iznosu od 158.796,86 kuna, što je 79,40%.

Porezi na robu i usluge su porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića i porez na tvrtku

odnosno naziv tvrtke, a koji su prihodi uvedeni općinskom odlukom, sukladno Zakonu o financiranju

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ovi porezi ostvareni su u postotku 101,85% od

planiranog, što je iznos od 51.944,38 kuna.

Pomoći obuhvaćaju: prihode po osnovu raznih oblika pomoći, (unutar opće države ili iz inozemstva),

prihode od imovine (financijske ili nefinancijske), prihode od administrativnih pristojbi i po posebnim

propisima (zakonima) i ostali prihodi. Glavnina ovih prihoda utvrđuju se posebnim zakonima, kako

je predviđeno u Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, i tako

ostvareni namjenski se moraju utrošiti. Ostvareni su u iznosu od 6.261.740,48 kuna , što je 70,71%

od plana.

Tekuće pomoći iz državnog proračuna iznose 3.656.604,00 kuna.

Prihod u iznosu od 39.900,00 kuna odnosi se na doznaku Osječko-baranjske županije za Pomoć za

ogrjev – socijala.

Prihod u iznosu od 134.060,23 kuna odnosi se na V. transfer prema deklaraciji o prihvaćenim

troškovima Projekta biciklističke staze.

Prihod u iznosu 159.375,00 odnose se na pomoći iz županijskog proračuna za dokumentaciju za

izgradnju sportske dvorane u Antunovcu.

Iznos pomoći od 2.271.801,25 su kapitalne pomoći od ostalih izvanproračunskih korisnika državnog

proračuna i odnosi se na projekte koje je Općina provodila kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost.

Prihodi od imovine ostvareni su u iznosu od 1.004.008,73kuna.

Prihodi od fin. imovine ostvareni su u iznosu 28.334,49 kn, a sastoji se od kamate na depozite po

viđenju, prihodi od zateznih kamata i tr. ovrha (što se ostvaruje prilikom poduzimanja mjera za

naplatu).

Prihodi od nefinancijske imovine mogli bi se podijeliti na naknade za koncesije, prihode od zakupa

poljoprivrednog zemljišta i iznajmljivanja imovine, prihode od spomeničke rente i ostale prihode od

nefinancijske imovine.

Najveći udio u planiranom iznosu odnosi se na prihod od naknade za koncesiju koji dospijeva krajem

godine u iznosu od 402.054,07, zakupa polj. zemljišta u iznosu 311.120,47 kuna, naknada za zadr.

nezakonito izgr. zgrade u prostoru u iznosu od 119.516,61 kuna.

Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada ostvareni

su u iznosu od 1.554.279,14 kuna.

Upravne i administrativne pristojbe ostvarene su u iznosu od 32.280,47 kuna. Najveći dio prihoda

odnosi se na prodaju državnih biljega.

Prihodi po posebnim propisima u iznosu od 899.286,11 kuna sastoje se od:

65

Ostali nespomenuti prihodi iznose 899.286,11 kuna. Prihod se odnosi na prihod temeljem čl. 12.

stavak 3. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva, uplate od 8 % vodnog doprinosa naplaćenog

na našem području u iznosu od 11.196,14 kn, prihod za javne radove u iznosu od 652.674,64 kn,

stručno osposobljavanje HZZ 72.336,55, godišnja grobna naknada u iznosu od 85.772,42 kuna,

usluga ukopa 49.400,00 kuna i naknada za dodjelu grobnog mjesta 12.812,50 kuna.

Komunalni doprinos i naknade ostvareni su u iznosu od 622.712,56 odnosno 111,20 % od planiranog:

- Komunalni doprinosi namjenski je prihod za financiranje građenja objekata i uređaja komunalne

infrastrukture, a plaća ga vlasnik građevne čestice na kojoj se gradi građevina odnosno investitor.

Ostvarenje iznosi 267.451,83 kuna,

- Komunalna naknada namjenski je prihod, uplaćuje se tromjesečno, a namjena je odvodnja

atmosferskih voda, održavanje čistoće, javnih površina, nerazvrstanih cesta, groblja te javne rasvjete.

Prihod od komunalne naknade je 355.260,73 kuna.

Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija ostvareni su u iznosu

od 20.439,17, kuna.

PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE ostvareni su u iznosu od 618.084,49 kuna.

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine su:

Prihodi od prodaje materijalne imovine – prirodnih bogatstava ostvareni su u iznosu od 611.834,49

kn. Treba naglasiti da je ovaj prihod ostvaren prodajom poljoprivrednog zemljišta u vl. Republike

Hrvatske na području Općine Antunovac u iznosu od 583.673,79 kn, te iznosa od 28.160,70 kuna za

prodaju građ. zemljišta u vl. Općine Antunovac.

RASHODI I IZDACI

Ukupni proračunski rashodi i izdaci izvršeni su u iznosu od 11.817.944,93 kuna.

Prema ekonomskoj klasifikaciji rashodi i izdaci su:

1. RASHODI POSLOVANJA izvršeni u iznosu od 9.689.586,05 kuna,

2. RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE realizirani su u iznosu od

1.907.122,04 kuna,

Značajnije odstupanje od plana odnosi se na projekte koji su pokrenuti a nisu realizirani u 2015. nego

se prenose u 2016. godinu.

Rashodi za nabavu ne proizvedene imovine u iznosu od 210.001,99 kuna za povrat zemljišta k.č.br.

538/1 u općinsko vlasništvo.

Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine izvršeni su u iznosu od 1.645.287,00 kuna.

Najveći dio sredstava odnosi se na izgradnju javne rasvjete 981.342,50 kuna i 463.171,11 kuna za

nabavu uređaja, strojeva i opreme.

Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini izvršeni su u iznosu od 51.833,05 kuna.

66

Tablica br. 18. Obrazloženje izvršenja programa iz posebnog dijela proračuna sadrži ciljeve koji su ostvareni provedbom programa i

pokazateljima uspješnosti realizacije tih ciljeva prema programskoj klasifikaciji

Razdjel 001 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL, PREDSTAVNIČKA I IZVRŠNA TIJELA, VLASTITI

POGON

11.817.944,93

Razdjel 001 01 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL, PREDSTAVNIČKA I IZVRŠNA TIJELA, VLASTITI

POGON 11.817.944,93

Program A01 1000 Administrativni i komunalni poslovi 3.939.256,67

Opći cilj: Učinkovito organiziranje svih aktivnosti, usklađivanje rada sa zakonom i drugim propisima, osigurati sredstva za redovno

obavljanje zadataka ureda.

Posebni ciljevi: Ažurno i kvalitetno vođenje svih poslova, transparentan rad kroz dostupnost mještanima tokom radnog vremena

Pokazatelj uspješnosti: Pravovremeno obavljanje zadataka iz nadležnosti.

Aktivnost A01 1000A100001 Rashodi za zaposlene 1.245.218,21

Aktivnost A01 1000A100002 Zajednički materijalni rashodi 1.830.713,53

Aktivnost A01 1000A100003 Zajednički financijski rashodi 31.782,13

Aktivnost A01 1000A100005 Stručno osposobljavanje za rad 62.311,05

Aktivnost A01 1000A100006 Javni radovi 667.722,60

Kapitalni projekt A01 1000K100001 Nabava opreme i namještaja za potrebe uprave 39.052,15

Kapitalni projekt A01 1000K100002 Ulaganja u računalne programe 62.457,00

Program A01 1001 Gradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture 1.590.536,29

Opći cilj: Izgradnja objekata komunalne infrastrukture i osiguranja uvjeta za održivi razvitak komunalnih djelatnosti i kvalitete stanovanja.

Pokazatelj uspješnosti: Povećanje stupnja izgrađenosti komunalne infrastrukture.

Aktivnost A01 1001A100006 Kapitalne dotacije javnom sektoru 0,00

Aktivnost A01 1001A100007 Subvencije priključaka na sustav odvodnje 3.578,55

Kapitalni projekt A01 1001K100001 Izgradnja nogostupa 13.150,61

Kapitalni projekt A01 1001K100009 Javna rasvjeta - izgradnja 981.342,50

Kapitalni projekt A01 1001K100011 Izgradnja groblja - Antunovac, Ivanovac 3.563,03

Kapitalni projekt A01 1001K100012 Oprema javne površine i groblja 347.133,31

Kapitalni projekt A01 1001K100013 Kupovina zemljišta 210.001,99

Kapitalni projekt A01 1001K100015 Autobusna ugibališta 0,00

Program A01 1002 Održavanje komunalne infrastrukture 902.336,94

Opći cilj: Unaprijediti zaštitu okoliša, prostornog uređenja i komunalne djelatnosti.

Posebni ciljevi: Podići razinu kvalitete komunalne infrastrukture i kvalitetu življenja.

67

Pokazatelj uspješnosti: Dovesti komunalnu infrastrukturu na stupanj prihvatljiv za korištenje i sigurnost građana.

Aktivnost A01 1002A100004 Održavanje javnih površina 312.381,43

Aktivnost A01 1002A100005 Odvodnja atmosferskih voda - otvoreni kanali 6.375,00

Aktivnost A01 1002A100006 Održavanje nerazvrstanih cesta 292.896,07

Aktivnost A01 1002A100007 Sanacija deponija 22.875,00

Aktivnost A01 1002A100008 Javna rasvjeta - održavanje 240.138,70

Aktivnost A01 1002A100010 Održavanje groblja 27.670,74

Program A01 1003 Razvoj poljoprivrede 798.232,34

Opći cilj: Poticati razvoj ruralne komunalne infrastrukture i poljoprivrede.

Pokazatelj uspješnosti: Odnos zemlje na raspolaganju i zemlje dane u zakup, prodaju, Održavanje ruralne i komunalne infrastrukture, ulaganja u razvoj i obnovu

sela.

Aktivnost A01 1003A100010 Razvoj poljoprivrede 798.232,34

Program A01 1004 Javne potrebe u socijalnoj skrbi 824.980,81

Zakonska osnova: Zakon o socijalnoj skrbi, Odluka o socijalnoj skrbi na području Općine Antunovac, Program javnih potreba u socijalnoj skrbi.

Opći cilj: Kvalitetno zadovoljavanje javnih potreba mještana, uz što racionalnije korištenje proračunskih sredstava, pri čemu je

na prvom mjestu ostvarivanje cjelovite brige o socijalno ugroženim, nemoćnim i drugim potrebitim osobama,

osiguranje podrške radu ustanovama s područja grada Osijeka koje za svoje korisnike provode raznovrsne programe

socijalne, psihosocijalne i zdravstvene zaštite, a za koje nisu predviđena ili nisu u dodatnoj mjeri osigurana sredstava

putem državnog ili drugih proračuna.

Posebni ciljevi: Ostvariti zadovoljstvo mještana kroz poticanje i sufinanciranje

Pokazatelj uspješnosti: Prijenosi izvršeni u zakonskom roku i u propisanom iznosu.

Aktivnost A01 1004A100001 Socijalna pomoć obiteljima 786.730,81

Aktivnost A01 1004A100002 Socijalna skrb - tekuće potpore 38.250,00

Program A01 1005 Javne potrebe u športu 237.124,45

Opći cilj: Poticati sportske djelatnosti, unapređenje kvalitete života i razvoj sportske infrastrukture, osiguravanje uvjeta za

bavljenje sportom, potpore djelovanju sportskih udruga na području Općine

Posebni ciljevi: Osiguravanje uvjeta djeci i mladima za svladavanje širokog spektra motoričkih informacija temeljem kojih će im se

u kasnijim razvojnim fazama olakšati prilagodba za aktivnije bavljenje određenom sportskom granom, osigurati

uvjete za pružanje rekreacijskih, kulturnih i sportskih usluga kao i održavanje, izgradnju, upravljanje i korištenje

sportskih objekata , te obavljanje ostalih sportskih i rekreacijskih usluga.

Pokazatelj uspješnosti: Redovito odvijanje programa redovnog sustava natjecanja, trenažnih procesa i obuke djece i mladeži.

Aktivnost A01 1005A100001 Potpore u športu 235.984,85

Kapitalni projekt A01 1005K100001 Kapitalna ulaganja u športu 1.139,60

Program A01 1006 Javne potrebe u kulturi 30.422,87

Opći cilj: Poticati kulturne djelatnosti.

Aktivnost A01 1006A100001 Potpore u kulturi 30.422,87

68

Tekući projekt A01 1006T100002 Umjetnička kolonija 0,00

Program A01 1007 Predškolski odgoj 605.000,04

Posebni ciljevi: Izgradnjom i otvorenjem novog vrtića osigurati smještaj za veći broj djece, te poboljšanje uvjeta.

Pokazatelj uspješnosti: Opremanje i početak rada novog vrtića.

Aktivnost A01 1007A100001 Predškolski odgoj 605.000,04

Program A01 1008 Obrazovanje 93.200,00

Opći cilj: Poboljšanje uvjeta u oblasti brige za mladež.

Pokazatelj uspješnosti: Raspored sredstava udrugama mladih sukladno planiranim sredstvima u proračunu.

Aktivnost A01 1008A100001 Pomoć obrazovanju i udrugama mladih 93.200,00

Program A01 1009 Zdravstvo 12.690,54

Opći cilj: Sufinanciranje zajedničkih troškova za korištenje poslovnog prostora zdravstvene stanice.

Pokazatelj uspješnosti: Pravovremeno podmirenje troškova.

Aktivnost A01 1009A100002 Ambulanta 12.690,54

Program A01 1010 Religija 59.750,00

Opći cilj: Kapitalne donacije vjerskim zajednicama za izgradnju novog sakralnog objekta.

Pokazatelj uspješnosti: donacije sukladno planiranim u funkciji postizanja krajnjih učinaka za društvo i vjerske zajednice

Aktivnost A01 1010A100001 Tekuće donacije vjerskim zajednicama 9.750,00

Tekući projekt A01 1010T100001 Kapitalne donacije za izgradnju crkve 50.000,00

Program A01 1011 Gospodarenje otpadom 73.300,00

Opći cilj: Saniranje divljih deponija i smanjenje površina zagađenih otpadom.

Posebni ciljevi: Smanjiti nekontrolirano odlaganje otpada.

Pokazatelj uspješnosti: Divlje deponije pod kontrolom, spriječeno daljnje širenje površina zagađenih otpadom.

Aktivnost A01 1011A100001 Saniranje divljih deponija 1.500,00

Kapitalni projekt A01 1011K100002 Reciklažna dvorišta 71.800,00

Program A01 1012 Ulaganje i održavanje društvenih objekata 203.233,15

Opći cilj: Redovito održavanje objekata i opremanje objekata radi unapređenja stanovanja i zajednice.

Pokazatelj uspješnosti: Dobra uređenost objekata

Aktivnost A01 1012A100001 Održavanje objekata 151.400,10

Kapitalni projekt A01 1012K100002 Ulaganja u objekte 51.833,05

Program A01 1013 Urbanizam i prostorno uređenje 82.500,00

Opći cilj: Izrada i izmjena dokumenata prostornog planiranja radi unapređenja stanovanja i zajednice.

69

Posebni ciljevi: Izmjene i dopune Prostornog plana, Izmjene i dopune DPU "Središte Antunovac", Izrada UPU

Pokazatelj uspješnosti: Uređena prostorno planska dokumentacija.

Kapitalni projekt A01 1013K100001 Prostorno planiranje 82.500,00

Program A01 1014 Organizacija i razvoj sustava zaštita i spašavanje 240.000,00

Opći cilj: Poboljšanje uvjeta za efikasnu protupožarnu i civilnu zaštitu.

Pokazatelj uspješnosti: Obračun i prijenos sredstava u skladu sa zakonskom regulativom.

Aktivnost A01 1014A100001 Planski dokumenti 0,00

Aktivnost A01 1014A100002 Civilna zaštita 0,64

Aktivnost A01 1014A100003 Vatrogastvo 200.000,00

Aktivnost A01 1014A100004 Spašavanje, zaštita života i imovine 5.000,00

Aktivnost A01 1014A100005 Crveni križ 35.000,00

Program A01 1015 Političke stranke 39.600,00

Opći cilj: Poticanje rada političkih stranaka na području Općine.

Posebni ciljevi: Donacije političkim strankama sukladno Zakonu o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe i odluci Općinskog vijeća o visini

istih.

Pokazatelj uspješnosti: Donirana sredstva prema Zakonu o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe i odluci Općinskog vijeća o visini istih.

Aktivnost A01 1015A100001 Tekuće donacije političkim strankama 39.600,00

Program A01 1016 Europski projekti 242.357,70

Opći cilj: Razvoj europskih projekata radi podizanja standarda zajednice.

Posebni ciljevi: Izgradnja nove infrastrukture, biciklističke staze.

Pokazatelj uspješnosti: Izgrađena infrastruktura prema dinamici EU projekta.

Kapitalni projekt A01 1016K100001 Biciklistička staza - IPA CBC HU HR 229.857,70

Kapitalni projekt A01 1016K100008 Projekti EU 12.500,00

Program A01 1018 Razvoj turizma 36.212,50

Opći cilj: Poticanje razvoja gospodarstva i suradnja sa susjednim Općinama.

Posebni ciljevi: Razvoj turističke ponude Općine Antunovac.

Pokazatelj uspješnosti: Projekt revitalizacija utvrde Kolođvar u okviru planiranih aktivnosti

Aktivnost A01 1018A100001 Revitalizacija utvrde Kolođvar 36.212,50

Program A01 1019 Razvoj civilnog društva 177.185,44

Opći cilj: Razvoj civilnog društva i unapređenje kvalitete stanovanja i zajednice.

Pokazatelj uspješnosti: Donirana sredstva Udrugama za razvoj civilnog društva.

Aktivnost A01 1019A100001 Potpora udrugama za razvoj civilnog društva 177.185,44

70

Program A01 1020 Obnovljivi izvori energije 1.120.643,94

Opći cilj: Razvoj zaštite okoliša kroz povećanje energetske učinkovitosti i racionalno korištenje prirodnih resursa korištenjem

obnovljivih izvora energije.

Posebni ciljevi: Ušteda energetske potrošnje.

Pokazatelj uspješnosti: Projekt izgradnje solarne elektrane i korištenje obnovljivih izvora energije

Kapitalni projekt A01 1020K100002 Obnovljivi izvori energije 90.729,38

Kapitalni projekt A01 1020K100003 Energetska učinkovitost 1.029.914,56

Program A01 1021 Razvoj poduzetništvo 232.837,50

Opis: Pored prostora i zajedničkih usluga, istraživanja tržišta i pomoći pri razvoju proizvoda ponuditi i različite vrste

edukacija za poduzetništvo, gospodarstvenike, poljo. proizvođače i OPG-ove. Pružanje pomoći postojećim

poduzetnicima, inkubiranje početnika (1-3 godine) poslovanja i usluge akceleratora za poduz. u

postinkubacijskoj fazi i postizanje rapidnog napretka u širenju poslovanja postojećih poduz. kojima je

potrebna inovacija. Uvođenje novih tehnologija i sub. korištenje pos. prostora.

Opći cilj: Promoviranje poduzetničkog i gospodarskog potencijala. Obavljanje društvenih, gospodarskih, razvojnih i drugih djelatnosti.

Posebni ciljevi: Ulaganja u poduzetničke potporne institucije poduzetnika i gospodarstvenika kroz poslovanje u inkubatoru i

akceleratoru. Razviti poduzetničku infrastrukturu i omogućiti razvoj gospodarstva i ruralne ekonomije.

Pokazatelj uspješnosti: Aktivno uključivanje poduzetnika u razvoju svojih poduzetničkih aktivnosti ili inovativan koncept poslovanja.

Aktivnost A01 1021A100001 Centar za gos. razvoj, poduzetništvo i inovacije 218.750,00

Aktivnost A01 1021A100002 Promidžba poduzetništva 14.087,50

Program A01 1022 Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 276.543,75

Opći cilj: Povećanje energetske učinkovitosti , te gospodarenje energijom na lokalnom nivou. Obavljanje društvenih, gospodarskih, razvojnih i drugih djelatnosti.

Posebni ciljevi: Sustavno gospodarenje energijom

Pokazatelj uspješnosti: Aktivno uključivanje šire zajednice u zaštitu okoliša, gospodarenje energije

Aktivnost A01 1022A100001 Zaštita okoliša i prirode 6.793,75

Aktivnost A01 1022A100002 Energetska obnova nestambenih zgrada 0,00

Aktivnost A01 1022A100003 Nadogradnja postojećeg sustava prikupljanja otpada 24.750,00

Aktivnost A01 1022A100004 Komunalna oprema 245.000,00

71

11. PROVEDBA I IZVORI

FINANCIRANJA

72

S obzirom na limitirana sredstva Općinskog proračuna, za uspješnu provedbu predloženih

mjera nužno je razmotriti i već ranije spomenute vanjske izvore financiranja.

Neki od takvih izvora financiranja su:

- Europski strukturni i investicijski fondovi

- EU Programi zajednice

- Javno privatno partnerstvo

- Hrvatska banka za obnovu i razvoj

- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Europski strukturni i investicijski fondovi su:

1. KOHEZIJSKI FOND – cilja na države članici čiji je bruto nacionalni dohodak po

stanovniku manji od 90% prosjeka Europske unije te financira projekte iz područja

prometa i okoliša.

2. EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ – za cilj ima jačanje ekonomske i

socijalne kohezije u Europskoj uniji te smanjenje razvojnih razlika između njenih regija.

3. EUROPSKI SOCIJALNI FOND – potiče zapošljavanje i mogućnosti zaposlenja u

Europskoj uniji.

4. EUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ

5. EUROPSKI FOND ZA POMORSTVO I RIBARSTVO

Dostupni izvori financiranja za područje Općine Antunovac predviđeni su slijedećim

Operativnim programima Europskih strukturnih i investicijskih fondova:

11.1. OP Operativni program Konkurentnost i kohezija

Operativnim programom Kohezija i konkurentnost 2014. - 2020. provodi se kohezijska politika

Europske unije i doprinosi cilju Ulaganje za rast i radna mjesta kroz poticanje ulaganja u

infrastrukturne investicije (u područjima prometa, energetike, zaštite okoliša, ICT-a) i pružanje

potpore razvoju poduzetništva i istraživačkih djelatnosti.

U okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. Republici Hrvatskoj

je na raspolaganju 6,881 milijarda eura od čega 4,321 milijarda eura iz Europskog fonda za

regionalni razvoj (EFRR) i 2,559 milijardi eura iz Kohezijskog fonda (KF).

Kada se tome pridoda obvezno sufinanciranje provedbe operativnog programa iz proračuna

Republike Hrvatske, njegova ukupna vrijednost raste na 8,081 milijardu eura.

73

OP Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

Raspodjela sredstava EU-a po prioritetnim osima

Prioritetna os Alokacija ESIF

(EUR)

Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija 664.792.165

Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije 307.952.676

Poslovna konkurentnost 970.000.000

Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije 531.810.805

Klimatske promjene i upravljanje rizicima 245.396.147

Zaštita okoliša i održivost resursa 1.987.360.608

Povezanost i mobilnost 1.310.205.755

Socijalno uključivanje i zdravlje 356.500.000

Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje 270.914.791

Tehnička pomoć 236.112.612

Ukupno 6.881.045.559

- navedeni iznosi predstavljaju 85% ukupnog iznosa za pojedinu os

- preostalih 15% do punog iznosa za os izdvaja se iz proračuna RH

11.2. OP Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.

Europska komisija odobrila je Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.

18. prosinca 2014. godine među prvih 68 od ukupno zaprimljenih 187 prijedloga operativnih

programa čime je otvoren put za korištenje novca iz Europskog socijalnog fonda.

Europski socijalni fond jedan je od temeljnih strukturnih instrumenta Europske unije kojim se

državama članicama pruža potpora za ulaganje u ljudski kapital i jačanje konkurentnosti

europskog gospodarstva. Aktivnosti financirane iz sredstava Europskog socijalnog fonda

pomažu ljudima da unaprijede svoje vještine i lakše se integriraju na tržište rada, usmjerene su

na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te na poboljšanje učinkovitosti javne uprave.

Cilj operativnog programa

Osnovni cilj Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali je pridonijeti rastu

zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj. Njegova je ukupna vrijednost 1,85

milijardi eura, od čega se 1,58 milijardi financira iz proračuna Europske unije, uključujući 66

milijuna eura iz Inicijative za zapošljavanje mladih.

Operativnim su programom razrađena ulaganja u četiri temeljna područja:

Više od trećine sredstava namijenjeno je mjerama za potporu pristupu održivom i

kvalitetnom zapošljavanju nezaposlenih osoba. Naglasak je osobito stavljen na

učinkovite mjere aktivne politike tržišta rada za mlade, dugotrajno nezaposlene, žene i

starije radnike, kao i na preventivne mjere za smanjenje rizika od gubitka radnih mjesta

u izmijenjenim gospodarskim prilikama.

Oko 28 posto proračuna OP-a investirat će se u osiguravanje adekvatnog usklađenja

znanja i vještina s potrebama tržišta rada i u tom će se smislu poticati tercijarno

obrazovanje, strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje te poboljšanje pristupa

kvalitetnom obrazovanju.

Aktivnosti vezane uz područje socijalnog uključivanja predviđaju promicanje socijalne

i ekonomske jednakosti, suzbijanje diskriminacije, prijelaz s institucionalne skrbi na

74

skrb u zajednici, poboljšanje dostupnosti i održivosti socijalnih i zdravstvenih usluga,

kao i poticanje društvenog poduzetništva.

Potpora javnoj upravi obuhvaćena je kroz aktivnosti poboljšanja kapaciteta i usluga

javne uprave, uključujući bolje upravljanje javnim financijama, razvoj e-uprave i borbu

protiv korupcije. Predviđa se i promicanje javnog dijaloga, partnerstva i jačanje

kapaciteta organizacija civilnog društva i socijalnih partnera. U pravosuđu se osobit

naglasak stavlja na poboljšanje učinkovitosti i neovisnosti.

11.3. Prioriteti operativnog programa i alokacija

Raspodjela sredstava EU-a po prioritetnim osima

Prioritetna os Alokacija ESIF (EUR)

Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage 532.933.273

Socijalno uključivanje 328.000.000

Obrazovanje i cjeloživotno učenje 450.000.000

Pametna administracija 191.276.944

Tehnička pomoć 80.000.000

Ukupno 1.582.210.217

- navedeni iznosi predstavljaju 85% ukupnog iznosa za pojedinu os

- preostalih 15% do punog iznosa za os izdvaja se iz proračuna RH

11.4. Program ruralnog razvoja 2014.-2020.

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) predstavlja jedno od najznačajnijih područja

djelovanja institucija Europske unije. Ruralni razvoj, kao drugi stup ZPP financiran je

sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR).

Ukupna alokacija za Program ruralnog razvoja 2014.-2020. iznosi 2.383 milijarde eura, od čega

http://europa.eu/legislation_summaries/agriculture/general_framework/l60032_en.htm



75

će se 2.026 milijardi eura financirati iz Europskog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), a ostatak

iz sredstava nacionalnog proračuna Republike Hrvatske.

Program ruralnog razvoja službeno je odobren 26.05.2015. godine.

Programom je definirano 16 mjera koje imaju za cilj povećanje konkurentnosti hrvatske

poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unaprjeđenja životnih i radnih uvjeta u

ruralnim područjima uopće.

Ciljevi programa

CILJ 1. Poticati konkurentnost poljoprivrede

CILJ 2. Osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama

CILJ 3. Postići uravnotežen teritorijalni razvoj ruralnih područja, uključujući stvaranje

i očuvanje radnih mjesta

Prioriteti programa

PRIORITET 1 Promicanje znanja i inovacija u poljoprivredi,

šumarstvu i ruralnim područjima

Sredstva za postizanje

ciljeva u okviru Prioriteta

1 raspoređena su unutar

prioriteta 2-6

PRIORITET 2 Povećanje održivosti poljoprivrednih gospodarstava

te konkurentnosti svih vrsta poljoprivrednih

djelatnosti u svim regijama, promovirajući pri tome

i inovacijske poljoprivredne tehnologije, kao i

održivo upravljanje šumama

600.545.085,72

PRIORITET 3 Promicanje organiziranja lanca prehrane,

uključujući preradu i trženje poljoprivrednih

proizvoda, dobrobit životinja te upravljanje rizicima

u poljoprivredi

237.632.367,48

PRIORITET 4 Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava

vezanih uz poljoprivredu i šumarstvo

561.119.748,96

PRIORITET 5 Promicanje učinkovitosti resursa i pomaka prema

klimatski elastičnom gospodarstvu s niskom

170.508.210,00

76

razinom ugljika u poljoprivrednom, prehrambenom

i šumarskom sektoru

PRIORITET 6 Promicanje socijalne uključenosti, smanjenje

siromaštva i gospodarski razvoj u ruralnim

područjima

401.382.525,79

TEHNIČKA POMOĆ 55.034.562,05

UKUPNO 2.026.222.500,00

11.5. Teritorijalna suradnja

Europska teritorijalna suradnja, kao drugi cilj kohezijske politike za razdoblje 2014.-2020.,

odnosi se na stvaranje podloge za razvoj koordinirane, sustavne i strateški usmjerene suradnje

na lokalnoj, regionalnoj i središnjoj državnoj razini s partnerima iz susjednih zemalja i ostalih

regija Europske unije. Time bi se kroz zajednički pristup na odgovarajućoj administrativno-

teritorijalnoj razini smanjio negativan utjecaj granica i promovirala društveno-gospodarska

kohezija. Republika Hrvatska, pa i Općina Antunovac u ovom razdoblju može punopravno sudjelovati u

sva tri dijela europske teritorijalne suradnje:

11.6. Prekogranična suradnja







građanima susjednih zemalja te bi cilj trebao biti iskorištavanje neiskorištenih potencijala rasta

u pograničnom području (razvoj prekograničnih objekata i klastera za istraživanja i inovacije,




Kroz jačanje prekogranične suradnje u pograničnim područjima pridonosi se sveukupnom

razvoju teritorijalne suradnje, povećanju međunarodne konkurentnosti hrvatskih pograničnih

regija, smanjenju društvene i gospodarske nejednakosti među hrvatskim regijama i

ujednačavanju njihova razvoja.

Općina Antunovac može koristiti slijedeće programe prekogranične suradnje:

Program prekogranične suradnje INTERREG V-A Mađarska – Hrvatska 2014.-2020.

Program prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska 2014.-2020. nastavak je suradnje dviju

država, odnosno pograničnih regija iz prethodnog programskog razdoblja, osnaživanja

postojećih i izgradnje novih partnerstva, nadogradnje postignutih rezultata i daljnje razmjene

Prekogranična suradnja

Transnacionalna

suradnja

Međuregionalna suradnja

77

iskustava između dviju država sudionica Programa. U veljači 2012. godine osnovana je Radna

skupina za programiranje koja je započela s dogovorima oko uspostave upravljačke strukture

budućeg programa i s radom na pripremi ključnog programskog dokumenta (programa

suradnje).

Programsko područje sastoji se od sljedećih statističkih NUTS III regija:

3 županije s mađarske strane: Zala, Baranya, Somogy

8 županija s hrvatske strane: Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka,

Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Osječko-

baranjska i Vukovarsko-srijemska županija

Proračun Programa suradnje

Ukupan proračun Programa suradnje iznosi 73.900.027 eura. Ukupan doprinos iz Europskog

fonda za regionalni razvoj iznosi 60.824.406 eura.

Stopa sufinanciranja iz Europskog fonda za regionalni razvoj iznosi do maksimalno 85%, dok

preostalih 15% trebaju osigurati projektni partneri iz vlastitih izvora.

Tematska područja

Odabrana tematska područja za ulaganje sukladno tematskim ciljevima definiranim Uredbom

(EU) 1303/2013, člankom 9., su kako slijedi:

Prioritetna os 1 – Ekonomski razvoj (tematski cilj 3)

Prioritetna os 2 – Održivo korištenje prirodnih i kulturnih dobara (tematski cilj 6)

Prioritetna os 3 - Suradnja (tematski cilj 11)

Prioritetna os 4 - Ulaganje u obrazovanje (tematski cilj 10).

INTERREG IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina –

Crna Gora 2014.-2020.

IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014.-2020.

značajna je novost u odnosu na prethodno programsko razdoblje s obzirom da je nastao

spajanjem dvaju bilateralnih programa prekogranične suradnje iz prethodnog razdoblja:

Hrvatska – Bosna i Hercegovina i Hrvatska – Crna Gora te s obzirom na činjenicu da će

Republika Hrvatska preuzeti dužnost upravljačkog tijela Programa. U svojstvu upravljačkog

tijela, Republika Hrvatska zadužena je za sveukupnu koordinaciju procesa izrade ključnog

programskog dokumenta (programa suradnje) te je započela s intenzivnim radom na njegovoj

pripremi uspostavom Radne skupine za programiranje u kolovozu 2013. godine. Program

suradnje odobren je od strane Europske komisije 24. studenog 2015. godine.

INTERREG IPA Program prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija 2014.-2020.

IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija 2014.-2020. nastavak je suradnje dviju

država, odnosno pograničnih regija iz prethodnog programskog razdoblja, osnaživanja

postojećih i izgradnje novih partnerstva, nadogradnje postignutih rezultata i daljnje razmjene

iskustava između dviju država sudionica programa. Značajna novost u novom programskom

razdoblju leži u činjenici da Republika Hrvatska preuzima dužnost upravljačkog tijela programa

i u tom svojstvu koordinira proces izrade ključnog programskog dokumenta (programa

suradnje) te je započela s intenzivnim radom na njegovoj pripremi uspostavom Radne skupine

za programiranje u kolovozu 2013. godine. Program suradnje odobren je od strane Europske

komisije 24. kolovoza 2015. godine.

78

11.6.1. Transnacionalna suradnja

Kroz jačanje transnacionalne i međuregionalne suradnje pridonosi se sveukupnom razvoju

teritorijalne suradnje, povećanju međunarodne konkurentnosti hrvatskih regija, smanjenju

društvene i gospodarske nejednakosti među hrvatskim regijama i ujednačavanju njihova

razvoja. U novom razdoblju 2014.-2020. proširena mogućnost sudjelovanja u četiri programa

transnacionalne suradnje (Mediteran, Dunav, Jugoistočna vrata i Središnja Europa), a područja

koje će obuhvaćati ti programi će u teritorijalnom smislu uključivati cijelu Hrvatsku.

Općina Antunovac u 2015. godini uključila se je u projekte prijavljene na transnacionalne

programe INTERREG Central Europe, INTERREG Europe, INTERREG Danube.

Program transnacionalne suradnje INTERREG V-B Mediteran 2014.-2020.

Program transnacionalne suradnje Mediteran 2014.-2020. nastavak je transnacionalne suradnje

bez većih izmjena prihvatljivog područja iz prethodnog razdoblja, osnaživanja postojećih i

izgradnje novih partnerstva, nadogradnje postignutih rezultata i daljnje razmjene iskustava

između država sudionica programa. U Programu sudjeluje deset država članica EU: Hrvatska,

Slovenija, Cipar, Malta, Grčka, određene regije Francuske, Italije, Portugala, Španjolske i

Velika Britanije te tri države nečlanice: Albanija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina. Ulogu

Upravljačkog tijela obavljat će kao i u prethodnom razdoblju Regija Provence-Alpes-Côte-

d’Azur, Francuska. Program suradnje odobren je od strane Europske komisije 2. lipnja 2015.

godine.

Program transnacionalne suradnje INTERREG V-B Dunav 2014.-2020.

U Programu transnacionalne suradnje Dunav sudjeluje devet država članica Europske unije:

Austrija, Njemačka (s dvije regije), Slovačka, Češka, Slovenija, Mađarska, Rumunjska,

Bugarska i Hrvatska; tri IPA države: Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija te dvije ENI

partnerske države: Moldavija i Ukrajina (s četiri regije). Upravljačko tijelo Programa je

Ministarstvo nacionalnog gospodarstva, Mađarska. Program suradnje odobren je od strane

Europske komisije 20. kolovoza 2015. godine.

INTERREG V-B Jadransko-jonski program transnacionalne suradnje 2014.-2020.

U Jadransko-jonskom programu transnacionalne suradnje sudjeluju četiri države članice

Europske unije: Slovenija, Italija, Grčka i Hrvatska te četiri IPA države: Bosna i Hercegovina,

Crna Gora, Srbija i Albanija. Upravljačko tijelo Programa je Regija Emilia-Romagna, Italija.

Program suradnje odobren je od strane Europske komisije 20. listopada 2015. godine.

Program transnacionalne suradnje INTERREG Središnja Europa 2014.-2020.

Program transnacionalne suradnje Središnja Europa u teritorijalnom smislu obuhvaća 9 država

članica Europske unije (Austrija, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Slovenija i Slovačka

cijelim teritorijem sudjeluju u Programu, dok Njemačka i Italija sudjeluju samo dijelom svojih

regija). Upravljačko tijelo Programa je Grad Beč, Austrija. Program je odobren od strane

Europske komisije 16. prosinca 2014. godine.

79

11.6.2. Međuregionalna suradnja

Pristupanjem u Europsku uniju Republici Hrvatskoj se otvorila mogućnost sudjelovanja i u

trećem dijelu europske teritorijalne suradnje – i to u sljedećim programima međuregionalne

suradnje: ESPON, INTERACT III, INTERREG VC i URBACT.

11.6.3. Ostali izvori financiranja

Uz navedene fondove i izvore financiranja, moguće je i korištenje sredstava Europske

investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj.

Javno privatno partnerstvo (JPP) je zajednička provedba i financiranje aktivnosti u

proizvodnji javnih usluga ili proizvoda, u partnerstvu javnog i privatnog sektora. Prednost

financiranja putem JPP je u tome što ovaj vid sufinanciranja pruža mogućnost da takvi projekti

ne povećavaju javni dug.

Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) kroz Program kreditiranja projekata zaštite

okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije omogućava realizaciju

investicijskih projekata za JLP(R)S, pod uvjetom da novim kreditnim zaduženjem JLP(R)S ne

prekoračuju dopuštenu stopu zaduživanja. HBOR u pravilu kreditira do 75% predračunske

vrijednosti investicije, bez PDV-a. Minimalni iznos kredita je 100.000 kuna, a maksimalni

iznos nije određen, nego ovisi o konkretnom investicijskom programu, kreditnoj sposobnosti

krajnjeg korisnika kredita te vrijednosti i kvaliteti instrumenata osiguranja. Kamatna stopa je

4% godišnje, a rok otplate (uključujući i poček) je 12 godina. Više na http://www.hbor.hr/

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) u svojim programima dodjeljuje

sredstva na temelju javnog natječaja ili javnog poziva. Sredstva su osigurana u obliku postotka

sufinanciranja, subvencija, zajmova ili donacija za sva tri društvena sektora. Jedinicama

područne (regionalne) samouprave i jedinicama lokalne samouprave FZOEU u pravilu

dodjeljuje financijske pomoći i donacije, u pravilu od 40% do 80% ukupnog iznosa investicije.

Potpuna projektno tehnička dokumentacija sa svim procijenjenim koristima i uštedama u

potrošnji energije mora biti pripremljena prije prijave na natječaj. Općina Antunovac prijavljuje

projekte na natječaje FZOEU od 2013. i 2014. godine, te su projekti odrađeni u prethodnom

periodu obrađeni u ranijem poglavlju, a planira se taj trend nastaviti i ubuduće. Natječaji i javni

pozivi se objavljuju na internetskim stranicama FZOEU.

Uz navedene programe, Hrvatskoj su i dalje na raspolaganju i Programi Unije, koji promiču

suradnju između država članica u različitim područjima povezanim sa zajedničkim politikama

EU. Vlada Republike Hrvatske usvojila je 2. srpnja 2014. godine Zaključak o sudjelovanju

Republike Hrvatske u Programima Unije u financijskom razdoblju 2014.-2020. godine, kojim

se imenuju nadležne institucije i odgovorne osobe za koordinaciju sudjelovanja Hrvatske u

programima te imenuju tijela državne uprave koja su uključena u provedbu pojedinih programa

u financijskom razdoblju 2014.-2020. godine

OBZOR (eng. Horizon 2020. Programme)

ERASMUS PLUS (eng. Erasmus + Programme)

EUROPA ZA GRAĐANE(eng. Europe For Citizens Programme)

ZDRAVLJE ZA RAST (eng. Health for Growth Programme)

KONKURENTNOST MALOG I SREDNJEG

PODUZETNIŠTVA (eng. Competitiveness of enterprises and Small and Medium

Entreprises - COSME)

POTROŠAČ (eng. Consumer Programme)

PRAVOSUĐE (eng. Justice Programme)

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=63403#OBZOR

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=63403#ERASMUS_PLUS

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=63403#EUROPA_ZA_GRA_ANE

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=63403#ZDRAVLJE_ZA_RAST

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=63403#COSME

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=63403#COSME

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=63403#POTRO_A_

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=63403#PRAVOSU_E

80

PROGRAM FISCALIS 2020 (eng. Fiscalis 2020. Programme)

KREATIVNA EUROPA (eng. CREATIVE programme)

HERKUL III (eng. Hercule III Programme)

ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNE INOVACIJE (eng. Employment and Social

Innovation Programme - EaSi))

Horizon 2020. novi je financijski instrument Europske unije za razdoblje od 2014.-2020. godine

koji treba poduprijeti prioritet Inovativna Unija te ojačati globalnu konkurentnost Europske

unije. Ovaj program treba doprinijeti izlasku iz gospodarske krize osiguravanjem sredstava za

financiranje istraživanja, razvoja i inovacija.

Program Obzora temelji se na sljedećim prioritetima:

· izvrsna znanost

· industrijsko vodstvo

· društveni izazovi.

Program će objediniti sve vrste financiranja istraživanja i inovacija trenutačno dostupne u

sklopu Okvirnog programa za istraživanje i tehnološki razvoj, zatim uz inovacije Okvirnog

programa za konkurentnost i inovacije (CIP) te Europskog instituta za inovacije i tehnologiju

(EIT). Proračun za program Obzor 2020. u razdoblju 2014-2020. godina iznosi 78,6 milijardi

eura.

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=63403#FISCALIS

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=63403#KREATIVNA_EUROPA

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=63403#HERKUL_III

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=63403#EASI

81

12. PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE

82

Metodologija praćenja provedbe sastavni je dio ovog dokumenta, a predložena metodologija

usklađena je s predloženim strateškim smjernicama. Općina Antunovac izvještavat će o

provedbi strategije redovito Općinsko vijeće, zainteresirane dionike i lokalno stanovništvo

putem komunikacijske strategije, a konačni rezultati po završetku razdoblja za koje je strategija

izrađena, odnosno po završetku provedbe projekata koji iz nje proizlaze.

1. Ukupna strategija: prate se eventualne promjene u ukupnoj strategiji, broju mjera i

raspoloživim financijskim sredstvima

2. Inventar projekata: prati se broj pripremljenih projekata i projekata u provedbi u

godini izvještavanja; sukladno mogućnosti

3. Pokazatelji uspješnosti: prati se stupanj provedbe planiranih mjera; između mjera u

provedbi, izabrat će se tri najuspješnije koje će dobiti oznaku „Benchmark od Excellence“ .

Kako je praćenje provedbe strategije kompleksan zadatak, potrebno je pratiti pokazatelje

praćenja i indikatore koji su definirani prema ciljevima i mjerama u Tablici 16. ove Strategije.

Nadležno tijelo za prikupljanje podataka je Općina Antunovac, a navode se i ostale institucije,

organizacije čije je sudjelovanje nužno za valjano praćenje provedbe.

83

13. ZAKLJUČAK

84

Vizija Općine Antunovac je stvaranje što kvalitetnijeg sustava javne uprave, upravljanja i

raspolaganja imovinom u vlasništvu Općine Antunovac po najvišim europskim standardima,

uz optimalne troškove poslovanja.

Strategija razvoja temeljena je na europskim ciljevima kao i ciljevima koje su putem radionica

formirali stanovnici, poduzetnici te predstavnici javnog i civilnog sektora.

Vizija Strategije usklađena je s vizijom razvoja Općine Antunovac, Osječko-baranjske županije

i Strategijom razvoja Republike Hrvatske.

Strategija predstavlja temeljni dokument za prijavu na sve fondove Europske unije, te je važan

alat za cjelokupnu lokalnu zajednicu, sve pravne subjekte te institucije javnog i privatnog

sektora, koji je usklađen s definiranom vizijom, misijom i ciljevima Općine Antunovac i općim

stanjem područja i dostupnim resursima te mogućnostima njihove aktivacije u svrhe rasta i

razvoja naselja te unapređenje zajednice i podizanje standarda života njenih mještana.

Slijedom navedenih strateških ciljeva i mjera, planirane prioritetne investicije Općine u

izgradnju nekretnina u 2016. godini su: Reciklažno dvorište, Poduzetnički inkubator i

akcelerator za gospodarski i ruralni razvoj Općine Antunovac, proširenje infrastrukture u

Gospodarskoj zoni Antunovac i Sportska dvorana Antunovac.

Osim navedenih kapitalnih infrastrukturnih investicija, planiraju se i poticati će se sve ostale

investicije i projekti koji su u skladu s ciljevima ove Strategije, Prostornim planom Općine

Antunovac, ostalim razvojnim strateškim dokumentima više razine i zakonodavnim okvirom

Republike Hrvatske te smjernicama i operativnim programima Europske unije.

85

Documents

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE ANTUNOVAC 2020 · 5.4. Energetski sustav 31 5.5. Vodoopskrba i odvodnja 31 5.6. Okoliš 31 6. ANALIZA SNAGA, SLABOSTI, PRILIKA I PRIJETNJI 32 7. STRATEŠKE