ﬁHistria 2008ﬂ u Puli - kfbih.com · nja Sporazuma o stabilizaciji i pridru-‘ivanju Bosne i Hercegovine Evrop-skoj uniji. Nedopustivo je da se o prijedlozi-ma privrede za pobolj{anje

2 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

�[to se ti~e vanjskotrgovinske razmje-ne BiH, u 2007. godini izvezeno je robe uvrijednosti od {est milijardi KM, {to je po-ve}anje od 15 odsto u odnosu na pretho-dnu godine. Uvezeno je robe u vrijednos-ti od 13,6 milijardi KM, pa je prema timpodacima uvoz porastao za 21 odsto. De-ficit je 7,5 milijardi KM, a pokrivenost uvo-za izvozom pala je na 44 odsto�, izjavio jeLasi}.

Dodao je da su glavni krivci zaovako lo{e stanje u vanjskotrgovinskojrazmjeni Ministarstvo vanjske trgovine iekonomskih odnosa BiH, te Vije}e mi-nistara BiH.

�PDV, carinska politika i akcize su udràvnoj nadle`nosti, i to su jedini me-hanizmi koji mogu uticati na pobolj{a-nje statusa izvoznika�, istakao je Lasi}.

Kada je rije~ o zaposlenosti stano-vni{tva u FBiH u pro{loj godini, Lasi} jekazao da PKFBiH raspolaè podacimada je u 2007. godini registrovano410.000 zaposlenih osoba, dok je ne-zaposlenih 370.000.

Govore}i o aktuelnim poskupljenjima,Lasi} je naveo kako smatra da ~im posku-pe enegenti dràva mora intervenirati, ka-ko ne bi do{lo do lan~anog poskupljenja.

�Dràva mora odrediti svoj stav.Imamo najskuplje bra{no u odnosu naostale evropske zemlje. Cijena ulja uBiH je odmah iza cijena u Ma|arskoj iHrvatskoj�, kazao je Lasi}.

Naglasio je da je prosje~na pla}a ustarim zemljama ~lanicama Evropske unije2.212 eura, dok u BiH ona iznosi 640 KM.

�Evropljani na stanarinu i hranuodvajaju 30 odsto od mjese~nih pri-manja, dok gra|ani na{e zemlje samona hrani izdvajaju 70 odsto svojih pri-manja svakog mjeseca�, zaklju~io jeLasi}.

Jago Lasi}:

Vanjskotrgovinski deficit u2007. godini 7,5 milijardi KM

U Puli se 6. i 7. velja~e u hotelu His-tria odràla jubilarna 15. gospodarskaizlo`ba proizvo|a~a hrane, pi}a i opre-me za ugostiteljstvo �Histria 2008�.

Cilj ovakve jedne izlo`be jeste po-vezivanje poljoprivredne i prehrambe-ne industrije sa turizmom, trgovinom iugostiteljstvom.

Otvorio ju je predsjednik HGK Na-dan Vido{evi}, koji je istaknuo da idrugi iz Hrvatske, ali i {ire, trebaju bitipotaknuti primjerom Istre, koja je zna-la i dobro koncipirala svoj razvoj krozrazvijanje kvalitetnih proizvoda i ponu-de, jer kvaliteta zna~i prepoznatljivostna velikom globalnom trì{tu.

Posredstvom Privredne/Gospo-darske komore Federacije Bosne iHercegovine, a na ~elu sa potpred-sjednikom Jagom Lasi}em, ve} tradi-cionalno su se predstavile i na{e tu-risti~ke i prehrambene tvrtke. Na{iizlaga~i su nastupali na zajedni~kom{tandu. Bilo je veliko interesovanje zana{a vina, tvrde sireve, ali i za raftingna Uni.

Prvi put ove godine, temeljem su-radnje sa Privrednom komorom CrneGore, sudjelovale su i prezentirale se itvrtke iz Crne Gore.

Prva izlo`ba odràna je 1994.godine sa samo 15 izlaga~a iz dvijeùpanije. Danas je to ve} me|unaro-

dna manifestacija sa preko 200 izla-ga~a.

Najvi{e je izlaga~a bilo iz Istarskeùpanije koji su predstavili svoje auto-htone, kao i druge poljoprivredne proi-zvode, a stru~ni program je oboga}ennizom predavanja i predstavljanja.

Nadamo se da }e se i ubudu}enastaviti uspje{na suradnja i tradicijapredstavljanja na{ih proizvoda i usluga,i na{e zemlje, na sljede}oj �Histriji�.

Danijela LOVRI]

Sedam izlaga~a iz BiHJago Lasi}, potpredsjednik P/GKFBiH,

izjavio je da su firme iz BiH ve} 14 godinaprisutne na ovoj izlo`bi. I pored malogbroja izlaga~a iz BiH, ove godine je poka-zan veliko interesovanje za bh. vina, tvrdesireve, ali i rafting na Uni.

�Veliki problem predstavlja to {tobh. programi nisu u{li u katalogehrvatskih touroperatora i mislim dana{a i Hrvatska turisti~ka zajednicatrebaju napraviti zajedni~ki program.Cilj je da bh. turisti~ki potencijali budupredstavljeni u katalozima hrvatskihtouroperatora, pa da se onda nudepo ~itavom svijetu. Naàlost, u Puli ni-smo imali touroperatora iz BiH, a nituristi~ke zajednice�, kazao je Lasi}.

Dodao je da je jedan od razloga {tose na izlo`bi u Puli pojavio mali broj bh.izlaga~a taj {to ne postoji ustaljeni sis-tem izlo`bi i sajmova, te naglasio da,zbog stanja u dràvi, BiH propu{ta veli-ki broj specijaliziranih sajmova.

�Tako BiH ne nastupa na najve-}em sajmu vina u Dizeldorfu, koji }ebiti odràn u drugoj polovini martaove godine. Oko 70 odsto vina saprostora biv{e Jugoslavije je zavr{a-valo na njema~kom trì{tu. Ne}emonastupiti u Dizeldorfu i onda se npr.pojavi makedonska �ìlavka�, kojanije ni sli~na na{oj, i pokvari namimid`. Ne znamo odrediti koje robesu prioritet za neko trì{te�, kazao jeLasi}.

Potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH Jago Lasi}, nakonferenciji za novinare, koja je odràna krajem januara, uMostaru naglasio je da je lo{a situacija u BiH kada je u pitanjuodnos izme|u izvoza i uvoza

BH tvrtke na gospodarskoj izlo`bi

�Histria 2008� u Puli

3Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Komorski sistem Federacije Bo-sne i Hercegovine nakon konsultaci-ja sa privrednicima, poslovnim udru-ènjima i drugim asocijacijama pri-vrede uputio je nadle`nim organimaizvr{ne i zakonodavne vlasti na svimnivoima prijedloge za otklanjanjebarijera u odvijanju biznisa.

Privreda nije zadovoljna dosa-da{njim odnosom i stepenom reali-zacije prijedloga iz privrede.

Stoga - ! Zahtijevamo da se ubrzaju re-

forme u Bosni i Hercegovini i kreirazakonska regulativa koja }e obezbije-diti formiranje i funkcionisanje klju-~nih institucija od va`nosti za privreduna nivou dràve, izgradnju i funkcioni-sanje jedinstvenog prostora Bosne iHercegovine i stvaranje razvojnog iizvozno stimulativnog i podsticajnogprivredno-sistemskog ambijenta.

U tom smislu, traìmo osnivanjejavnih preduze}a na nivou Bosne iHercegovine utvr|enim Op}im okvir-nim sporazumom za mir u Bosni i Her-cegovini za organizovanje i upravlja-nje pojedinim sektorima, kao {to su:ceste, èljezni~ke pruge, luke, komu-nalne djelatnosti, energetika, po{tan-ske i komunikacijske usluge.

! Zahtijevamo od izvr{nih i zako-nodavnih organa BiH da efikasnijedjeluju na stvaranju povoljnijeg po-slovnog ambijenta i time omogu}ebolje iskori{tavanje raspoloìvih po-tencijala, razvoj konkurentnosti do-ma}ih kompanija i njihovo efikasnijeuklju~ivanje u evropske i svjetske inte-

gracione procese. Traìmo od nadle-`nih organa i institucija maksimalnozalaganje, kako bi se, {to prije, ispu-nili uslovi koji }e dovesti do potpisiva-nja Sporazuma o stabilizaciji i pridru-ìvanju Bosne i Hercegovine Evrop-skoj uniji.

Nedopustivo je da se o prijedlozi-ma privrede za pobolj{anje privre-dnog zakonodavstva (Zakon o akci-zama BiH, Zakon o carinskoj politici,Zakon o carinskoj tarifi BiH, Zakon ojavnim nabavkama i dr) ParlamentBiH ne izja{njava godinama i pored~injenice da primjena pojedinih zako-na u praksi nanosi ogromnu {tetu iprivredi i dru{tvu u cjelini.

Nagla{avamo potrebu striktneprimjene Pravila za konsultacije uizradi pravnih propisa (�Sl. glasnikBiH�, broj 81/06), kojima su ustanov-ljene procedure za konsultovanje sajavno{}u i organizacijama po kojimapostupaju ministarstva i druge institu-cije BiH prilikom izrade pravnih pro-pisa.

! Zahtijevamo od izvr{nih i zako-nodavnih organa Federacije BiH da upraksi dosljedno provode utvr|enastrate{ka opredjeljenja Vlade i Parla-menta Federacije BiH koji se odnosena stvaranje jedinstvenog ekonom-skog prostora i trì{ta rada, te na eli-minisanje svake neujedna~enostiizme|u entiteta u oblasti fiskalne po-litike i ukupnog poslovnog ambijenta.

Traìmo od nadle`nih organa i in-stitucija da elimini{u svaki oblik dis-kriminacije i monopola izme|u privre-dnih subjekata koji proizlaze iz stru-kture vlasni{tva kapitala ili drugih ra-zloga, bilo da je rije~ o javnom ili pri-vatnom sektoru.

U cilju konkretizacije navedenihzahtjeva, predlaèmo sljede}e:

PRIORITETNE MJERE

1. Oblast porezne politike" Na dràvnom nivou donijeti,

{to prije, Okvirni zakon kojim bi se ut-

Na press konferenciji, koju suorganizirale privredne komore Fe-deracije BiH, krajem januara, pred-stavljeni su �Prijedlozi za intenzivi-ranje privrednog razvoja i stvaranje

stabilnih uslova privre|ivanja�.Zajedni~ke stavove komorskog sis-

tema FBiH prezentirao je Jago Lasi},potpredsjednik Privredne komoreFBiH.

Rije~ je o konkretnim prijedlozimaVladi FBiH za izmjene i dopune propi-sa kojima se reguli{e rad poslovne za-jednice i razvoj privrede, stoga ihobjavljujemo u cijelosti.

Zajedni~ki stavovi komora Federacije BiH

KOMORSKI SISTEM FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Prijedlozi za intenziviranje privrednog razvoja i stvaranje stabilnih uslova privre|ivanja


vrdile jednake stope direktnih poreza(na pla}e, dohodak, dobit itd) na ci-jelom podru~ju Bosne i Hercegovine;

" Do dono{enja Okvirnog zako-na na nivou zemlje u Federaciji Bosnei Hercegovine primijeniti istu osnovicuza obra~un i iste stope doprinosa napla}e kao u Republici Srpskoj;

" Uz zadràvanje poreznih poti-caja regulisanih u novom Zakonu oporezu na dobit, treba zadràti poti-caje iz prethodnog Zakona koji se upraksi pokazao veoma stimulativnim(oblast reinvestiranja);

" Izmijeniti sve odluke Vlade Fe-deracije BiH koje imaju ukupan pri-hod privrednog lica kao osnovicu zaobra~un raznih ~lanarina i naknada iuskladiti ih sa realnim mogu}nostimaprivrede.

2. Zakon o akcizamaIzvr{iti hitnu izmjenu Zakona o

akcizama, a posebno u dijelu koji seodnosi na:

2.1. Duhanski proizvodiNu`no je i akcize prilagoditi kate-

gorizaciji vrsta cigareta, a ne primje-njivati jedinstvenu stopu akcize zasve vrste cigareta, odnosno izvr{iti iz-mjenu sada{nje stope posebnog po-reza na promet duhanskih prera|e-vina od 49% koja se primjenjuje nasve vrste cigareta, tako da ona budediferencirana prema razvrstavanjucigareta po grupama.

2.2. KafaU Zakonu o akcizama BiH izmije-

niti ~lan 12. na sljede}i na~in:" �Predmet oporezivanja je kafa

koja se uvozi u carinsko podru~je Bo-sne i Hercegovine�.

" Poseban porez na kafu pla}ase prilikom uvoza za jedan kilogramnetto teìne kafe, i to:

2.3. Derivati nafte" Ukinuti carinu na uvoz nafte i

naftnih derivata, a za iznos carinapove}ati akcizu i tako izjedna~iti uslo-ve poslovanja svih prometnika naf-

tom i naftnim derivatima i onemogu-}iti povoljniji poloàj na trì{tu pojedi-nim distributerima;

" Osloboditi pla}anja akciza iputarina na naftu i naftne derivateodre|ene djelatnosti (medincinskeustanove, poljoprivreda i dr);

Eliminisati duplo oporezivanje kodformiranja cijena naftnih derivata.

2.4. Alkohol i alkoholna pi}aU ~lanu 17. stav 1. Zakona do-

dati novu ta~ku 3. koja treba da gla-si:

�Akciza se ne pla}a pri isporuci iuvozu alkohola za reprodukciju i topravnim licima registrovanim za proi-zvodnju lijekova, kozmeti~kih i parfi-merijskih proizvoda, za konzerviranjepreparata i pulpiranje vo}a, za proi-zvodnju jestivog octa, prehrambenihi drugih proizvoda, sirovina i repro-materijala u industriji, zatim za po-trebe zdravstva, fakulteta, instituta idrugih nau~nih ustanova koje alko-hol koriste za obavljanje nastavno-nau~ne djelatnosti, uz pisanu naru-d`bu, sa izjavom kupca da }e kuplje-nu koli~inu koristiti isklju~ivo za svrhenavedene u ovoj ta~ki, te obaveznoizdavanje ra~una, s pozivom na broji datum izjave. Alkoholom nabavlje-nim za reprodukciju smatra se i alko-hol koji se nabavlja za ispitivanjekvaliteta sirovina i gotovih proizvo-da�.

2.5. Luksuzna robaUvesti akcize na proizvode od

plemenitih metala, koè, krzna, za-tim na jahte, male letjelice i dr. luksu-znu robu.

3. CarineIzvr{iti hitnu izmjenu zakona iz oblas-

ti carinskih propisa kojima propisati:

" Da se ukinu carine na uvoz si-rovina i repromaterijala, investicijskeopreme i rezervnih dijelova;

" Da se uvedu kvote i kontingen-ti (s posebnim osvrtom na sezonske

kontingente), kao instrumente za{titedoma}e proizvodnje, odràvanja sta-bilnosti cijena, pove}anja konjunktu-re doma}ih roba i vezivanja doma}eproizvodnje i trgovine;

" Da se apsolutni iznos carinskogoptere}enja na poljoprivredno-pre-hrambene proizvode (prelevmane)usmjeri za podsticaj poljoprivredno-prehrambene proizvodnje, a ne u ja-vnu potro{nju;

" Da se obezbijedi ve}a fleksibil-nost carinskih organa i pobolj{a ko-munikacija sa uvoznicima i {pediteri-ma;

4. Zakon o PDVUvesti diferencirane stope PDV

za:" osnovne prehrambene proizvo-

de;" izdava~ko-grafi~ku djelatnost

(knjige i sl);" ortopedska pomagala (invalid-

ske proteze, kolica, o~ne proteze, di-optrijske nao~ale, kontaktna le}a isl);

" informati~ku opremu (IKT opre-ma) koja se koristi za potrebe obrazo-vanja u akademskoj zajednici (osno-vne i srednje {kole i univerziteti).

5. Za{tita doma}e proizvodnje ipodsticaji

" Obezbijediti zna~ajnija budèt-ska i druga sredstva Federacije Bosnei Hercegovine, namijenjena stimulaci-ji i podsticaju razvoja, a posebno:

# djelatnosti zasnovanoj na do-ma}im resursima i sirovinama (poljo-privreda i prehrambena industrija,drvoprerada i dr);

# djelatnosti koje supstitui{u uvoz;# djelatnosti koje izvoze preteàn

dio svoje proizvodnje;# za unapre|enje sistema uprav-

ljanja kvalitetom prema me|unaro-dnim standardima, a posebno za ma-la i srednja preduze}a izvozno orijen-tisana.

" Obezbijediti prioritet u snabdi-jevanju doma}e privrede energenti-ma, sirovinama, repromaterijalima idrugim robama na nediskriminiraju}ina~in;

" Obezbijediti kontinuitet radainspekcijskih organa u suzbijanju �si-ve ekonomije� i rada na crno;

" Obezbijediti za{titu okoline ipotro{a~a procedurama i zahtjevima


standardizacije, i uvo|enja principareciprociteta koje primjenjuju zemljepartneri vanjskotrgovinske razmjeneBosne i Hercegovine.

6. Zakon o javnim preduze}imaPreispitati odredbe Zakona ili re-

gulisati podzakonskim aktima specifi-~nosti privrednih subjekata kako bi seotklonila uska grla u poslovanju iubrzala poslovna aktivnost javnihpreduze}a.

7. Zakon o javnim nabavkama Izvr{iti izmjene i dopune Zakona o

javnim nabavkama Bosne i Hercego-vine.

Iako je ovaj Zakon uspostaviokontrolu i red u poslovanju javnih pre-duze}a, osje}a se prebirokratiziranostkompletnog procesa. Nu`no je ostavi-ti vi{e slobode javnim preduze}imakako bi bili konkurentniji na trì{tu.

8. Zakon o privatizaciji preduze-}a

Definisati jasne ciljeve i na~in pri-vatizacije dràvnog kapitala u javnimkompanijama na osnovu nau~nog,stru~nog i poslovnog pristupa kojima}e se podràti ekonomski rast, za-po{ljavanje i konkurentnost privredeFederacije Bosne i Hercegovine.

9. Skladi{tenje i transport nafte inaftnih derivata

Osposobiti terminale koji moguuskladi{titi tromjese~ne potrebe drà-ve za naftnim derivatima, regulisatiuvoz èljeznicom i brodovima i timeopskrbu u~initi sigurnijom, kvalitetni-jom i jeftinijom.

Obrazloènje: Na podru~ju Bo-sne i Hercegovine se nalazi ve}i brojterminala za lagerovanje naftnih de-rivata. U devet terminala koji se na-laze u Federaciji Bosne i Hercegovi-ne, plus terminal u Plo~ama, mogu-}e je obezbijediti najmanje ~etvoro-mjese~ne potrebe Federacije Bosne iHercegovine. Uklju~enjem èljezni-~kog transporta obezbijedila bi seve}a kontrola kvaliteta i koli~ine go-riva, te u{teda u tro{kovima. U 2007.godini cijene derivata po litri su po-ve}ane za 8,5%, najvi{e zbog toga{to sada{nji na~in snabdijevanja bh.trì{ta nije siguran, jer obezbje|ujesvega desetodnevne potrebe za naf-tnim derivatima.

10. Snabdijevanje sirovinama izdoma}e proizvodnje

Mjerama ekonomske politike za-{tititi doma}e prera|iva~e od preko-mjernog izvoza sirovina, prednostdati izvozu proizvoda vi{e faze prera-de umjesto sirovina, jer se time os-tvaruju ve}i efekti, obezbje|uje ve}irast dru{tvenog proizvoda, obezbje-|uje otvaranje novih radnih mjesta,stabilnije punjenje budèta i fondovai dr.

Obrazloènje: U Bosni i Herce-govini je instaliran odre|en broj pri-vrednih kapaciteta na bazi doma}ihsirovina, prije svih, aluminija i ~elika.Me|utim, doma}i prera|iva~i alumi-nija, aluminijskih legura i ~elika nesnabdijevaju se sirovinama proizve-denim u Federaciji Bosne i Hercego-vine, jer se one prete`no izvoze. Podistim uslovima prednost u snabdije-vanju treba da imaju doma}i prera-|iva~i, jer nam je cilj izvoz proizvodavi{e faze prerade. Pored proizvoda izmetalskog sektora isti pristup trebaobezbijediti i u sektoru prerade drve-ta, industrije gra|evinskog materija-la, grafi~ke industrije, hemijske in-dustrije, tekstilne i koàrske industri-je, kao i potvrda drugih grana privre-de.

11. Energetski sektor[to prije donijeti Strategiju razvo-

ja energetike na nivou Federacije Bo-sne i Hercegovine i Bosne i Hercego-vine.

Obrazloènje: Nesigurnost usnabdijevanju energijom, neo~ekiva-ne promjene cijena u toku poslovnegodine, neuskla|en i neadekvatantarifni sistem trì{nim uslovima pri-vre|ivanja i dr. dovodi privredne su-bjekte, a posebno velike potro{a~e, uvrlo te{ku situaciju. Stoga je nu`nopokrenuti aktivnosti na kreiranjuenergetske politike na nivou Federa-cije Bosne i Hercegovine i zemlje ioblast energije urediti zakonima.

***Kako je ve}ina predloènih mjera u na-

dle`nosti Vije}a ministara Bosne i Hercego-

vine i zakonodavnih organa Bosne i Herce-

govine, moli se Vlada Federacije Bosne i

Hercegovine da svojim uticajem obezbijedi

{to brè dono{enje odgovaraju}ih rje{enja.

Privredna/Gospodarska komora Fede-

racije Bosne i Hercegovine, zajedno sa

kantonalnim privrednim komorama, kao

istinski partneri Vlade stavljaju na raspola-

ganje Vladi Federacije Bosne i Hercegovine

sve svoje kapacitete u rje{avanju ovih pro-

blema.Sarajevo, januara 2008. godine


Privredna/Gospodarska komora FBiH osmu godinuuzastopno izlagala je na 13. me|unarodnom sajmu go-spodarstva, obrtni{tva i poljoprivrede, koji se odrào u si-je~nju 2008. godine u Virovitici.

Organizator je Sajam ocijenio najve}im u ovom dijeluHrvatske s razlogom. Osim doma}ih u~estvovali su pred-stavnici iz 15 stranih zemalja. Na iznajmljenom izlo`be-nom prostoru od 13.500 ~etvornih metara izlagalo je 507kompanija, ~ije je {tandove posjetilo preko 21.800 gosti-ju.

Prema anketi koju je me|u izlaga~ima provela HGK@upanijska komora Virovitica - partner Privredne/Gospo-darske komore FBiH, predstavljanje na sajmu op}enitoizlaga~i i dalje smatraju dobrim oblikom prezentacije proi-zvoda i usluga i ta èlja za promocijom ih je privukla daga posjete. Iskazali su zadovoljstvo prate}im uslugama iprimjerenim izlo`benim prostorom, a mnogi su ostvarilisvoj poslovni cilj.

Ove godine u sklopu na{eg {tanda predstavile su setvrtke: BARPEH iz îtluka, ZVEÊVO-LASTA iz âpljine,ROING iz Ljubu{kog, PODRUMI ANDRIJA iz îtluka, tePARK PRIRODE Hutovo Blato.

[tand je bio dobro posje}en ~ak je i ministar poljopri-vrede Republike Hrvatske Petar ôbankovi} degustirao na-{e proizvode.

Imaju}i u vidu da je Republika Hrvatska najzna~ajnijivanjsktrgovinski partner BiH, da nam je izlo`beni prostorstavljen na raspolaganje bez naknade temeljem sporazu-ma o suradnji sa HGK @upanijskom komorom Virovitica,iznena|uje ~injenica da se ~lanice na{e komore nisu oda-zvale u ve}em broju na poziv za sudjelovanje.

Mo`da }e ih pozitivni odjeci ovogodi{njeg sajma pota-knuti za sudjelovanje na 14. VIROEXPU, od 22. do 25. si-je~nja 2009. godine.

@eljana BEVANDA

GLASNIK

Privredna/Gospodarska komoraFederacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~noGodina IX

Broj 64 - 65Januar/sije~anj - februar/velja~a

2008.GLASNIK ure|uje

Redakcijski kolegij:@eljana Bevanda, glavni urednik,

Mira Idrizovi}, odgovorni urednik,

~lanovi:[emsa Alimanovi},

Ljubo Dadi}, Fahrudin \iki}, Juso[kalji} i Meliha Veli},

sekretar Redakcije.

DTP: "Privredna {tampa"

Adresa:

Privredna/Gospodarska

komora FBiH

- za Glasnik -

71000 Sarajevo

Branislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}

Telefon: 033/267-690

E-mail: [email protected]:

033/663-370 (centrala)

033/217-782Faks: 033/217-783

www.kfbih.comIzdava~:

"Privredna {tampa" d.o.o. SarajevoOp}inski sud

SarajevoUF/1-2219/05,

RB 1-3018Identifikacioni broj4200088140005

Identifikacioni broj PDV200088140005

[tampa: �ARKA PRESS� d.o.oSarajevo, Hamdije êmerli}a 43

Besplatan primjerak

VIROEXPO 2008

^lanice Komore izlagale besplatno na sajmu


Na sjednici je predloèno da na-dle`no ministarstvo donese ~etiri pra-vilnika, odnosno pravilnik o ambala-ì i ambala`nom otpadu, reciklaìmotornih vozila (auto-gume), rablje-nim uljima i pravilnik o medicinskomotpadu, koji }e biti upu}eni entitet-skim ministarstvima, izjavio je pred-sjednik ovog odbora u FBiH MiroslavMojsilovi}.

Bi}e upu}ena i inicijativa privre-dnicima da se postoje}e livnice obo-jenih metala pro{ire ili da se napravenove, kako bi se {to vi{e otpadaka uBiH rastvorilo u finalne proizvodezbog ve}e cijene izvoza.

Prema njegovim rije~ima, pro-blem postoji kod obojenih metala,jer nema dovoljno prera|iva~kihkapaciteta u BiH, posebno kodaluminijuma, te se tako izvoze ve-like koli~ine ove sekundarne sirovi-ne.

�U 2007. godini izvezeno je9.565 tona aluminijuma, dok je ba-kra izvezeno 8.989 tona�, kazao jeMojsilovi}.

Naglasio je da su gume posebanproblem, jer ih niko u BiH ne prera|u-je, a potrebna su velika finansijskasredstva kako bi se one izvozile i sa-gorijevale u evropskim kompanijama.

�Inicijativa da Cementara Kakanjvr{i sagorijevanje guma za sada jeodba~ena, jer Skup{tina op{tine (SO)Kakanj to ne dozvoljava zbog okolin-skih problema. U pro{loj godini jedi-no je rije{ena reciklaà akumulato-ra�, rekao je Mojsilovi}.

Kako je kazao, ekolo{ka strategi-ja FBiH je u zavr{noj fazi, a jedan odnjenih dijelova se odnosi na reciklaùotpadaka.

�Na sjednici je razmatran i nacrtove strategije. Jedan od nerije{enihproblema je to {to u FBiH jo{ nijeaktivan fond za za{titu okoli{a. Onjeste zakonski regulisan, ali niti se {taupla}uje, niti se koriste sredstva kakobi za reciklaù mogli koristiti {to po-voljnije kredite�, naglasio je Mojsilo-vi}.

Prema rije~ima sekretara OdboraReciklaà VTKBiH Midhata êhaji}a,reciklaà metala se radi u Mittal Ste-el-u Zenica, a reciklaà papira u Na-tron Hayatu u Maglaju, dok ostale re-ciklaè nisu rije{ene.

�[to se ti~e trì{ta BiH, u oblastimetala, mi uglavnom ve}u koli~inuove sekundarne sirovine uvozimo,zbog toga {to Mittal radi elektro~elikna bazi metala i pro{le godine jeproizvedeno oko 500.000 tona ~eli-ka�, rekao je êhaji}.

Istakao je da reciklaà elektron-skih, medicinskih i drugih otpada, naàlost, jo{ nije rije{ena. (ONASA)

Zajedni~ka sjednica odbora reciklaà VTKBiH i P/GKFBiH

Ekolo{ka strategija FBiH je u zavr{noj fazi

Zajedni~ka sjednica odbora reciklaà Vanjskotrgovinske komo-re BiH i Privredne komore Federacije BiH odràna je u februaru


Na sastanku Grupacije proizvo-|a~a sjemenskog krompira u Fojniciusvojen je plan sadnje sjemenskogkrompira kategorije elita u 2008.godini:

Registrirani proizvo|a~i sjemen-skog krompira u Federaciji Bosne iHercegovine planirali su u 2008. go-dini zasaditi 209 hektara sjemen-skog krompira razli~itih sorti, katego-rije elita, {to je za devet hektara ma-nje od ostvarene zasa|ene povr{ineu 2007. godini.

Postoje}i sustav poticaja, na à-lost, nije doveo do pove}anja po-vr{ina pod sjemenskim krompirom,a ni do pove}anja koli~ina proizve-denog sjemena, pa je potrebnoizmijeniti na~in isplate poticaja zaovu proizvodnju. Zbog toga je ne-ophodno pre}i na novi na~in poti-caja za proizvodnju sjemenskogkrompira tako da jedinica za obra-

~un poticaja bude: kilogram proi-zvedenog i prodanog sjemenskogkrompira, umjesto sada{njeg: he-ktar zasa|enog sjemenskog krom-pira.

Proizvo|a~i su predloìli da sepoticaj koji iznosi 2.500 KM/ha za-sa|ene povr{ine zamijeni sa 0,25KM/kg proizvedenog i prodanog sje-mena krompira kategorije original,te 0,15 KM/kg proizvedenog i pro-danog sjemena prve sortne reprodu-kcije.

Sada{nji model isplate poticajafavorizira i stimulira isklju~ivo pove-}anje povr{ina uz pove}ane tro{ko-ve, ali nau{trb kvaliteta sjemena.

Ponovo je upu}en zahtjev Fede-ralnom ministarstvu poljoprivrede,vodoprivrede i {umarstva da pokreneinicijativu izmjene zakonske regulati-ve, kako bi se i onim proizvo|a~imakoji imaju sjedi{te u FBiH, a ostvaru-ju proizvodnju sjemenskog krompirana poljoprivrednim povr{inama kojese nalaze u RS, omogu}ilo ostvariva-nje poticaja za ovu proizvodnju. Dvi-je firme: ZZ �Agropodrinje� Gora`dei �Kujan� Mostar imaju sjedi{te uFBiH i pla}aju sve poreske obaveze,ali se proizvodne povr{ine nalaze napodru~ju drugog entiteta. Ako se po-menutim proizvo|a~ima ne omogu-}e poticaji za proizvodnju, bez obzi-ra {to je ta proizvodnja na prostorudrugog entiteta, oni se ne}e mo}i ba-viti ovom proizvodnjom i biti }e bri-sani iz registra proizvo|a~a.

Mirsada ME[ANOVI]

U Fojnici usvojen

Plan sadnje sjemenskog krompira

Sajam razvojnih ideja

WB finansira projekte iz oblasti poljoprivrede Svjetska banka (WB) saop}ila je da je raspisala konkurs za finansiranje

inovativnih projekata u poljoprivredi, u okviru Sajma razvojnih ideja u Va{in-gtonu. Iz donacije od ~etiri miliona USD bi}e nagra|eno 25 do 30 projekatasa najoriginalnijom idejom o odrìvom razvoju u poljoprivredi.

Dobitnici }e biti izabrani u Va{ingtonu 24. i 25. septembra ove godine,gdje }e pred me|unarodnom komisijom braniti svoje ideje i boriti se za dona-ciju, a u~estvova}e i u razmjeni znanja i iskustava sa ostalim u~esnicima.

Projekat treba da pomogne malim poljoprivrednicima da se probiju natrì{te, a poèljni su i projekti o za{titi ìvotne sredine, klimatskih promjena ibiljnog i ìvotinjskog svijeta.

Jedan od do sada nagra|enih projekata na tom sajmu jeste i projekat no-ve pumpe za vodu napravljen u Zimbabveu od otpadnog materijala.

Rok za prijavu je 21. mart 2008. godine.


Direktor Halilovi} informisao je oproizvodnim kretanjima Livnice ~elikaTuzla, koja je jedini proizvo|a~ odliva-ka od ~eli~nog liva i modela za raznevrste odlivaka na prostoru ovog kan-tona. U {ezdeset godina postojanjaizrasla je u respektabilan privredni ko-lektiv ~iji kvalitet je prepoznatljiv nacjelokupnom prostoru jugoisto~nogdijela Evrope. Vrhunski kvalitet odliva-ka i dugogodi{nja tradicija su uvjeto-vali izlazak na evropsko trì{te. Imaju-}i u vidu situaciju u bh. privredi, u po-sljednjih ne{to manje od 20 godina,zna~ajan je podatak da je gotovo70% proizvodnje Livnice ~elika orijen-tirano na izvoz.

Potra`nja za proizvodima Livnice~elika Tuzla, koja je jedini proizvo|a~odlivaka od ~eli~nog liva i modela zarazne vrste odlivaka na prostoru Tu-zlanskog kantona, na doma}em istranom trì{tu je velika. Oko 200 za-poslenih proizvodi razne tipove odli-vaka od ~eli~nog liva, a to su: ugljeni-~no ~eli~ni odlivci; legirani ~eli~ni

odlivci, ~eli~ni odlivci za pobolj{anje;~eli~ni odljevci otporni na abrazivnotro{enje; visoko legirani nehr|aju}i ihemijski postojani ~eli~ni odljevci; va-trootporni, manganski, te ~eli~niodljevci prema specifikaciji kupca.Svaki pojedina~ni komad prolazi kon-trole u vlastitim moderno opremljenimlaboratorijama. Vrijedni pohvale supodaci da je kapacitet proizvodnje ujednoj smjeni 120 tona mjese~no, teda je za devet mjeseci ove godine vra-}eno oko 350.000 KM duga.

Isti~u}i probleme u kolektivu, dire-ktor je kazao: �Prezentovani dio us-pjeha ve}i je kada se zna da je zabi-ljeèn u periodu kada se ovaj kolektivsusreo i susre}e sa problemima prois-teklim iz neuspje{nog procesa privati-zacije. Me|utim, kao i ve}ina privre-dnih subjekata, i Livnica se susre}e saproblemom ulaganja u opremu i novetehnologije. Planovi investiranja u re-mont ma{ina nisu ostvareni u obimu ukojem su predvi|eni zbog nedostatkasredstava.�

Halilovi} je istaknuo da, poreduspostavljene dobre i kvalitetne sura-dnje sa PKTK, resornim ministarstvimakantona, u cilju stabilizacije firme,modernizacije i pove}anja proizvo-dnje, kao i pobolj{anja uslova rada istatusa zaposlenih, menad`ment èlisura|ivati i sa P/GKFBiH kao aktivni~lan. Potom se osvrnuo na probleme u~ijem rje{avanju o~ekuje i aktivnu ulo-gu i anga`man P/GKFBIH, a to su:proces privatizacije; regionalna sura-dnja; uspostava suradnje sa Federal-nim ministarstvom energetike i rudar-stva i okolinska pitanja.

Predsjednik Rapa je istaknuo:�Ovakva aktivnost menad`menta Li-vnice, na ~elu sa direktorom Halilovi-}em, je za svaku pohvalu i zasluùje ina{u pa`nju, tim vi{e {to ulaè napo-re na ostvarenju kontakata sa novimposlovnim partnerima, te stalne edu-kacije u skladu sa zahtjevima trì{ta.Stoga je i na{ cilj doprinos stabilizaci-ji ovog preduze}a kako bi poslovanjebilo {to uspje{nije, kroz pomo} Komo-re u suradnji sa institucijama sistema.To podrazumijeva i aktivnosti koje }edoprinijeti da se pokrenu odgovaraju-}e izmjene regulative, kako bi se upredstoje}e procese privatizacije iprestrukturiranja, posebno velikih sis-tema, aktivno uklju~io komorski sis-tem. U tom smislu }e se zajedni~kikonkretizovati zadaci.�

Mr. Nafija [EHI]-MMU[I]

Sektor metalske i elektroindustrije

Livnici ~elika u Tuzli potrebnenove tehnologije

Avdo Rapa, predsjednik Privredne/Gospodarske komoreFBiH, uz prisustvo svojih saradnika, odrào je 15. februarasastanak sa Fadilom Halilovi}em, direktorom Livnice ~elikaTuzla i predstavnicima PK Tuzlanskog kantona


U organizaciji Udruènja za ra-zvoj okolinskog upravljanja - UROUP/GKFBiH i Evropske komisije, u Sa-rajevu je, u decembru 2007. godine,u prostorijama Komore, odràna ja-vna rasprava �o radnom prijedloguzakona o ìvotnoj sredini BiH�.

U skladu sa Odlukom Vije}aEvropske unije 2006/55/EC, Evrop-ska komisija je pruìla savjetodavnupomo} za izradu Zakona, koji bi, nanivou Bosne i Hercegovine, trebaoosigurati koordinaciju aktivnosti napodru~ju ìvotne sredine, kako bi se,izme|u ostalog, omogu}io procespreno{enja i usvajanja pravnog re-da EU.

Usvajanje dràvnog Zakona o ì-votnoj sredini u BiH i uspostavljanjepravilnog funkcioniranja Dràvneagencije za za{titu ìvotne sredineBiH su identificirani kao glavni po-kazatelji napretka unutar kratkoro-~nih prioriteta za okoli{ Evropskogpartnerstva.

Materijal koji je pripremljen imanamjenu da se svi zainteresirani

upoznaju sa polaznim osnovama iosnovnim ciljem, kako bi se izradioprihvatljiv zakon koji bi trebao:

$ pojasniti raspored nadle`nostii mehanizme koordinacije u sektoruìvotne sredine i voda;

$ postaviti formalne osnove zaosnivanje i financiranje Agencije zaìvotnu sredinu;

$ principe i mehanizme za inte-griranje problematike ìvotne sredi-ne u druge sektore i postaviti osnoveza sveobuhvatan sistem financiranjai ekonomskih poticaja za optimizira-nje zahtjeva i minimiziranje zaga|e-nja i gubitaka prirodnih resursa u di-jelovima koji to zahtijevaju;

$ omogu}iti djelovanje jedin-stvenog trì{ta roba i usluga na cije-lom podru~ju BiH; kao i

$ potvrditi elemente i prioriteteka pristupanju EU i olak{ati imple-mentaciju zahtjeva Evropske unije, tepomo}i u procesu usagla{avanja,usvajanja i provo|enja zahtjeva kojiproizlaze iz me|unarodnih konven-cija.

Uvodni~ari An|a Kalem - Peri} iViktor Simon~i}, voditelj Projektaizrade Prijedloga zakona, obrazloì-li su zbog ~ega je potreban Zakon ookoli{u, te naglasili kako je on jedanod klju~nih za potpisivanje partner-stva u Evropsku uniju. Prisutne su za-molili da pomognu u zajedni~kojpripremi kvalitetnog teksta Nacrtazakona o ìvotnoj sredini BiH.

Tekst Nacrta budu}eg zakona oìvotnoj sredini moète pro~itati ipreuzeti s Internet stranice

http://www.ekus.baN. [EHI] - MU[I]

Javna rasprava o

Projektu izrade Zakona o ìvotnoj sredini

Odràna javna rasprava o radnom prijedlogu platforme za izra-du prijedloga sadràja zakona o koordiniranju poslova na za-{titi okoli{a/ìvotne sredine i agenciji za ìvotnu sredinu na ni-vou BiH ili Zakona o ìvotnoj sredini

Bosnalijek

Prvi u FBiHdobili okolin-sku dozvoluza postoje}e

pogone i pos-trojenja

Dozvolu je, koja je postala pra-vosna`na 28. januara 2008. godine,Bosnalijeku zvani~no uru~io federalniministar okoli{a i turizma NevenkoHerceg. Izrazio je zadovoljstvo viso-kim stepenom svijesti Bosnalijeka ka-da je u pitanju za{tita okoli{a.

Ulaganje u ovaj va`ni segmentodrìvog razvoja zapo~et je prije vi-{e od deset godina, kada se Bosna-lijek opredijelio za odgovorno po-slovanje i svoje aktivnosti usmjerioprema odgovaraju}im smjernicamaEvropske unije i prije stupanja nasnagu Zakona o okoli{u u FBiH.


Jedna od aktivnosti na IPPC-BiH projektu jeste izrada bh. refe-rentnih dokumenata o najboljimraspoloìvim tehnikama za pre-hrambeni sektor koji do danas ni-su izra|eni. Ovi dokumenti }e bitizasnovani na evropskim BREF do-kumentima, ali prilago|eni lokal-nim uvjetima u BiH.

Krajem pro{le godine u HoteluSunce u Vogo{}i IPPC-BiH projek-tni tim je organizirao dvodnevnuradionicu o temi �Izrada bh. refe-rentnih dokumenata o BAT-ovimaza prehrambenu industriju�. Ciljradionice bio je da se prezentirametodologija za ocjenu primjenji-vosti EU BAT-ova u BiH, planiraparticipatorni pristup na izradi bh.

referentnih dokumenata korak pokorak, te zvani~no uspostave ra-dne grupe koje }e raditi na izradiovih dokumenata. Ovom radioni-com zvani~no je i zapo~eo rad naizradi bh. referentnih dokumenatao BAT-ovima za {est podsektoraprehrambene industrije: preradavo}a i povr}a, prerada mlijeka iproizvodnja mlije~nih proizvoda,klaonice - krupna stoka, preradamesa - krupna stoka, uzgoj i pre-rada ribe i proizvodnja piva.

Radionici su prisustvovali pred-stavnici entitetskih ministarstavaza{tite okoli{a/ìvotne sredine kojise bave izdavanjem okolin-skih/ekolo{kih dozvola, entitetskihministarstava poljoprivrede, vodo-privrede i {umarstva, odabrani ek-sperti iz industrija iz prehrambe-nog sektora i sa univerziteta u BiH,te sektorskih udruènja pri entitet-skim privrednim komorama.

O odrànoj radionici, kao i vi-{e o samom projektu IPPC-BiH, naweb stranici projekta:h t t p : / /www.he i s . c om .ba /ho -me.php?kategorija=11&lang=ba

N. [. - M.

Prehrambena industrija

Izrada bh. referentnih dokumenata o BAT-ovima

Zakon o za{titi okoli{a/ìvotne sredine i prate}i pravilniciadministrativnim organima nalaù izdavanje okolinske/ekolo-{ke dozvole u skladu sa najboljim raspoloìvim tehnikama (tzv.BAT-ima) za specifi~ni sektor, a postoje}im pogonima i postro-jenjima koji trebaju dozvolu do 2008. godine da Zahtjev za do-zvolu pripreme koriste}i raspoloìve BAT-ove (EU ili doma}e)

Bosnalijek je jo{ 2000. godine me|unarodno certificiran prema ISO stan-dardu 14001, koji se upravo odnosi na za{titu okoli{a. Nekoliko godina kasnije,2006. godine, certificirani su i prema standardu za za{titu zdravlja i sigurnosti(OHSAS). Ovi standardi, zajedno sa standardom za upravljanje kvalitetom i do-brom proizvo|a~kom praksom, ~ine integrisani sistem upravljanja u Bosnalijeku.

Odgovornim pona{anjem Bosnalijek podsti~e i svoje partnere u snabdijeva-nju i distribuciji da slijede visoke okolinske standarde. Kvalitetom i okoli{em ufirmi upravlja tim od 11 visokoeduciranih specijalista. Pu{tanjem u pogon pos-trojenja za pre~i{}avanje otpadnih voda, Bosnalijek je zaokruìo cjelokupanproces za{tite okoli{a na svojoj lokaciji.

Postrojenje za tretman tehnolo{kih otpadnih voda koncipirano je na kombi-niranoj tehnologiji pre~i{}avanja, i to biolo{kom tretmanu u prvom koraku, teultrafiltracijom na mikrofilterima, u drugom koraku.

Prema rije~ima ministra Hercega, u FBiH je 2003. godine donesen set oko-linskih zakona, koji je utemeljen na iskustvima Evropske zajednice. �Kompanija Bosnalijek prva je u FBiH dobila okolinsku dozvolu za postoje}epogone i postojenja�, rekao je Herceg, dodav{i je ova dozvola izdata 27. de-cembra pro{le godine, a pravomo}na je postala 28. januara.

Do sada je izdato 57 okolinskih dozvola u nadle`nosti Federalnog ministarstvaokoli{a i turizma, te vi{e od 200 dozvola u nadle`nosti kantonalnih ministarstava.

Naredne okolinske dozvole bi}e uru~ene sarajevskom Klasu i NatronHayatu iz Maglaja.

Bosnalijek je prva kompanija, industrijski proizvo|a~, kojaje dobila okolinsku dozvolu za postoje}e pogone i postroje-nja u Federaciji BiH, {to zna~i da je u potpunosti ispo{tova-la sve zakonske zahtjeve za za{titu okoli{a, te da upravljasvim nusproduktima, redovno ih mjeri i kontrolira


U Sloveniji je od 01. 02. 2008. go-dine mogu}a registracija firmi prekoInternet stranice Privredne komoreSlovenije, za {ta mora biti ispunjenonekoliko uslova.

Prijedlog za osniva~ki upis moè sepredati ako je prije toga na ra~un ubanci upla}eno 7.500 eura i ako je naodgovaraju}em obrascu sklopljendru{tveni ugovor ili akt o osnivanju.Kod preduze}a jednog lica (d.o.o.)preduzetnik mora voditi i elektronskuknjigu odluka.

Istovremeno, osnivanje preduze}akod notara je potrebno ako kompa-njoni namjeravaju uloìti stvarne ulo-ge, npr: ma{ine, nepokretnosti ili

opremu, ili ako namjeravaju ulogeiznad 7.500 eura uloìti tako da diouloga bude pla}en nakon upisa u sud-ski registar osniva~a.

Notaru }e biti potrebno oti}i i akose u dru{tvenom ugovoru èle navestii mogu}i dodatni dogovori, ili iz dru-gih razloga, kao i ako se èli voditi ipismena knjiga odluka. Preko Interne-ta jo{ nije mogu}e osnivanje preduze-}a sa neograni~enom odgovorno{}u,kao i osnivanje komanditnog ili dioni-~kog dru{tva.

Ve} neko vrijeme je preko Interne-ta mogu}a i registracija samostalnihpreduzetnika, a pro{le godine ih se naregistraciju preko e-maila Komore

odlu~ilo njih 214. Projekat vodi Minis-tarstvo za javnu upravu Slovenije, s ~i-me se èli za najkra}e mogu}e vrijemeomogu}iti upis firme u sudski registari obavljanje drugih postupaka na je-dnom mjestu, {to predstavlja debiro-kratizaciju poslovanja i smanjenjeadministrativnih prepreka.

Privredna komora Slovenije

Registracija firmi preko Interneta

Projekat u FBiH

Poslovna registracijaProjekat elektronske registracije poslovnih subjekata u FBiH, koji je, uz finansijsku podr{ku Svjetske banke, inauguri-

ran u na{oj zemlji 19. jula 2007. godine, nije u potpunosti implementiran u FBiH iz objektivnih razloga, kaè se u Infor-maciji koju je o ovim pitanjima pripremilo Ministarstvo pravde FBiH.

Kao razlozi se navode manjkavost ra~unarskog programa koji sluì za registraciju, nedovoljna obu~enost slu`benikana ovim poslovima, njihov nedovoljan broj, problemi sa centralnim serverom u Sarajevu i njegovim odràvanjem, uskla-|ivanje procedura sa Poreznom upravom i sli~no.

Budu}i da se radi o pitanju od zna~aja za stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta, ~ija je implementacija uslov zafinansijsku podr{ku budètima u iznosu od 25 miliona dolara, Vlada je zaduìla Ministarstvo pravde FBiH da, u saradnjisa Visokim sudskim i tuìla~kim vije}em BiH i sa Svjetskom bankom, poduzme nu`ne korake i mjere kako bi se otkloni-li postoje}i problemi i omogu}ila puna implementacija elektronske registracije poslovnih subjekata u Federaciji BiH.

Odnedavno je ~lanstvo u ko-morama Slovenije dobrovoljno {toje dovelo do problema u radu i or-ganizovanju. Me|utim, dràvnestrukture Slovenije su prepoznale va-`nost i respektabilnost privrednih ko-mora, te su u kratkom periodu daleovla{tenje registrovanja firmi prekoInternet stranice komore Slovenije.

U BiH registracija firmi regulisa-na je na entitetskom nivou. U fazi jedono{enje Zakona o registraciji po-slovnih subjekata u FBiH. KomoraFederacije BiH u kojoj je ~lanstvodobrovoljno, samoinicijativno se,na osnovu realnih ~injenica, borilaza dobijanje odre|enih ovla{tenjau oblasti registracije preduze}a. Uovoj fazi Komora nijednog trenutkanije dobila podr{ku struktura vlasti.Najve}i uspjeh ove borbe jeste Za-konom utvr|ena obaveza registar-skih sudova da komorama dostav-ljaju rje{enja o upisu preduze}a usudski registar.

M. IDRIZOVI]


Agencija proMENTE socijalna is-traìvanja iz Sarajeva, u saradnji saPrivrednom komorom FederacijeBiH i Republike Srpske, u sklopuprojekta radi na izradi modernog ievropskim standardima prilago|e-nog Priru~nika za razvoj i upravlja-nje ljudskim potencijalima za mala isrednja preduze}a u BiH pod nazi-vom Tim za uspjeh.

Na osnovu ankete, koja je orga-nizovana u oba bh. entiteta, razvoj iupravljanje ljudskim potencijalima jerijetko u skladu sa standardimaEvropske unije. Mala i srednja pre-duze}a u BiH i sama imaju nejasno-}e u vezi sa odgovaraju}im lokalnimzakonima i regulativom koja seodnosi na razvoj ljudskih potencijala.

S obzirom na to da u BiH ne pos-toji ni{ta {to bi predstavljalo sveobu-hvatan i moderan priru~nik namije-njen pojedincima ili predu-ze}ima u vezi sa razvojem iupravljanjem ljudskim po-tencijalima, to se do{lo naideju da se izradi takav pri-ru~nik.

Shvatanjem da ljudskikapital predstavlja glavniizvor konkurentske sposo-bnosti preduze}a na trì-{nom nadmetanju, zaposle-nici, njihove potrebe, moti-vacija i zadovoljstvo postajuili bi trebali postati sredi{tempa`nje menad`menta ljud-skih potencijala. Jedini resurspreduze}a koji odlu~uje ko-ristiti svoje potencijale ili nejeste ljudski resurs. Poznava-ju}i potrebe, motive i èljesvakog zaposlenika mogu}eje motiviranjem aktivirati nje-gove potencijale kako bi do-

prinosio napretku i samoj konkuren-tnosti organizacije u kojoj radi. Te bi~injenice trebale potaknuti upravupreduze}a da osnuje odjeljenje zaupravljanje ljudskim potencijalima iuklju~i menadèra ljudskih potencija-la u dono{enje strate{kih odluka.

Preduze}a koja èle da napredu-ju sve vi{e shva}aju da su razvoj iupravljanje ljudskim potencijalimaklju~ni faktor uspjeha. Zaposlenicipredstavljaju intelektualni kapital odkojeg zavisi konkurentnost firme, i, ukrajnjoj liniji, profitabilnost njenogposlovanja. Kako biznis postajekompleksniji tako i funkcija upravlja-nja ljudskim potencijalima postajesve va`nija. Uzimaju}i u obzir sve ~i-njenice, cilj Projekta jeste izrada Pri-ru~nika za razvoj i upravljanje ljud-skim potencijalima za mala i srednjapreduze}a u BiH koji }e biti:

! moderan i jasan,! detaljan, ali prakti~an,! periodi~no aùran,! u skladu sa standardima

Evropske unije,! atraktivan i lak za kori{tenje

bez ranijeg znanja ili treninga izoblasti razvoja i upravljanja ljudskimpotencijalima,

! iz perspektive bosanskoherce-gova~ke firme.

Bi}e {tampano 2.000 kopija Pri-ru~nika na tri slu`bena jezika u BiH ibesplatno isporu~eno bh. malim isrednjim preduze}ima i ostalim rele-vantnim institucijama u septembru2008. godine.

U cilju pruànja pomo}i mena-dèrima ljudskih potencijala malih isrednjih preduze}a proMENTE jeobezbijedio telefonsku liniju HELP LI-NE +387 33 556 876 i Internet stra-nicu: www.promente.org/tim

Mira IDRIZOVI]

Za mala i srednja preduze}a

�Razvoj i upravljanje ljudskimpotencijalima u BiH�

U decembru 2007. godine odràna je prezentacija projekta�Razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima u BiH�


Zastupni~ki dom Parlamenta FBiHusvojio je 10. januara prijedloge ovihzakona, kada je Federalna vlada odus-tala od predloène dvije stope (10 i 15posto) poreza na dohodak, te prihvatilazastupni~ke prijedloge za jedinstvenomstopom od 10 posto.

Dom naroda, koji je usvojio ovaj za-kon u istovjetnom tekstu kao i Zastupni-~ki dom, usvojio je i zaklju~ak kojim seVladi FBiH sugeri{e da, sagledav{i dele-gatske primjedbe i sugestije, u narednatri mjeseca eventualno pripremi izmjenei dopune ovog zakona.

Osnovni osobni odbitak, koji pripa-da svakom poreznom obvezniku i nakoji se ne pla}a porez, iznosi 3.600 KMgodi{nje, odnosno 300 KM mjese~no.

Uz to, obveznik koji izdràva ~lano-ve uè porodice i po osnovi vlastitog iliinvaliditeta ~lanova porodice koje iz-dràva ima pravo na pove}anje oso-bnog odbitka.

Na primjer, rezident koji od svojihprimanja izdràva dvoje djece poreznuosnovu umanjuje za 7.920 KM godi{nje.

U smislu ovog zakona, oporeziv jedohodak koji rezident FBiH ostvari na ilivan teritorije BiH obavljaju}i samostalnuili nesamostalnu djelatnost, zatim doho-dak po osnovu imovine i imovinskihprava, ulaganja kapitala, sudjelovanjau nagradnim i igrama na sre}u.

Za fizi~ke osobe koje nisu rezidentiFBiH oporezuje se dohodak ostvaren uFBiH.

Dohotkom se ne smatraju prihodina koje je ve} pla}en porez: dividende,penzije, oni za koje nije u~injena nika-kva protuusluga (razne pomo}i, dje~ijidodaci, nasljedstva, pokloni), prihodiod prodaje imovine koja se ne koristi u

osobne svrhe, naknade po osnovu nas-talih {teta, te nagrade osvojene za poka-zano znanje na kvizovima i sli~nim ta-kmi~enjima do vrijednosti od 1.000 KM.

Osnovicu za obra~un doprinosapredstavlja nov~ani i svaki drugi primi-tak, bez obzira na oblik isplate, opore-ziv porezom na dohodak, koji je poslo-davac isplatio ili bio duàn isplatiti za-posleniku na temelju radnog odnosa.

Ta plata ne moè biti nià od one ut-vr|ene Op}im kolektivnim ugovorom.

Iznimno, u tekstilnoj, koàrskoj i in-dustriji obu}e i niskoakumulacijskimdjelatnostima esnafskih zanata, te u po-ljoprivredi i ugljenokopima osnovica seutvr|uje kao umnoàk prosje~ne mjese-~ne plate u FBiH i koeficijenta 0,25.

Zakon propisuje i na~in obra~unaosnovice za doprinose poduzetnika.

Stope doprinosa iz osobnih prima-nja i drugih prihoda osiguranika su: 17

posto za penzijsko i invalidsko osigura-nje (PIO), 12,5 posto za osnovno zdrav-stveno osiguranje, te 1,5 posto za osi-guranje od nezaposlenosti.

Na teret poslodavca se obra~una-vaju (na ispla}ena osobna primanja) zaove namjene stope od {est posto, ~etiriposto i 0,5 posto, dok za poduzetnikevrijede stope od 23 posto, zatim 16,5posto i dva posto.

Stope doprinosa na primitke od dru-ge samostalne djelatnosti i povremenognesamostalnog rada su ~etiri posto izosnovice (za osnovno zdravstveno osi-guranje) i {est posto na osnovicu (zaPIO).

Svi doprinosi obra~unavaju se priobra~unu plate i dospijevaju za pla}a-nje istodobno s njenom isplatom.

Krajnji rok za obra~un i uplatu do-prinosa za poslodavca je posljednji danmjeseca u kojem je plata trebala biti is-pla}ena, ~ak i ako nije ispla}ena.

Za poduzetnike, kao i osobe (upo-slenike) koje same obra~unavaju iupla}uju doprinose rok je do 10. u mje-secu za protekli mjesec.

Zakoni i propisiDom naroda Parlamenta FBiH

Usvojena dva zakona iz oblasti porezne politike

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio je dva zakonaiz oblasti porezne politike, Prijedlog zakona o izmjenama i do-punama Zakona o doprinosima i Prijedlog zakona o porezu nadohodak, ~ija primjena }e po~eti 1. januara 2009. godine

Prihva}en Nacrt zakonao Razvojnoj banci FBiHDom naroda Parlamenta Federacije BiH prihvatio je Nacrt zakona o Razvoj-

noj banci FBiH, koja }e zamijeniti Investicijsku banku FBiH. Zastupni~ki dom Parlamenta FBiH prihvatio je 10. januara nacrt ovog zakona. �Vlada FBiH èli osnivanjem ove banke ispuniti osnovnu zada}u i cilj obav-

ljanja bankarskih poslova po osnovu investicija, razvojnih programa i projekatainvestiranih od inostranih kreditora i donatora�, obrazloìo je delegatima minis-tar finansija i dopremijer FBiH Vjekoslav Bevanda.

Ovim bi bila definisana uloga i pozicija Razvojne banke FBiH kao banke ko-ja }e imati osnovnu zada}u da pod najpovoljnijim kreditnim uslovima finansiraobnovu i razvoj malog i srednjeg biznisa kroz kreditne linije.

Obrazloèno je da }e sve poslovne aktivnosti banka realizovati samostalno iskupa sa komercijalnim bankama partnerima.

Razvojna banka }e na klasi~nim principima bankarstva upravljati do sada

15

implementiranim projekti-ma, te implementirati noveprojekte, obezbijediti za{titusredstava i u~initi ih maksi-malno efikasnim sa prven-stvenom namjenom da sepruì maksimalna podr{kapove}anju zaposlenosti,bruto nacionalnog dohotka iukupnog razvoja FBiH.

Stupanjem na snaguovog zakona presta}e davaì Odluka o osnivanju iposlovanju Investicijske ban-ke FBiH, tako {to }e Razvoj-na banka preuzeti sva pravai obaveze, uklju~uju}i svezaposlenike i imovinu Inves-ticijske banke.

Postoje}i kapital Investi-cijske banke posta}e kapitalRazvojne banke, koji }e bitiuve}an za 400 miliona KMiz budèta FBiH u narednetri godine.

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Vlada FBiH

FAO projekat

�Inventar stanja zemlji{nih resursau BiH u poslijera-

tnom periodu� Iz Informacije, koju je sa~inilo Federal-

no ministarstvo poljoprivrede, {umarstva ivodoprivrede, a razmatrala i usvojila VladaFBiH, je uo~ljivo da od ukupno 2,6 milionahektara zemlji{ta u Federaciji BiH na orani-ce i ba{te otpada 1,179 miliona hektara.Oko 50 procenata ovog zemlji{ta jo{ uvijekje neobra|eno {to predstavlja posebanproblem. U dràvnom se vlasni{tvu nalazioko 100 hiljada hektara kvalitetnih orani-ca, pa se njihovim stavljanjem u funkcijumoè uticati na trì{te hrane i unapre|enjeagrara.

Suglasnost na planDirekcije cesta FBiHNa 43. sjednici Vlada FBiH dala je sugla-

snost na Plan i program JP Direkcija cestaFBiH za 2008. godinu, kojim je predvi|enoostvarenje ukupnih sredstava od 200,8 mili-juna konvertibilnih maraka, {to je najve}i po-slijeratni iznos za ove namjene.

Od tog iznosa, ukupni javni prihodi su 67,7milijuna KM, {to je 8,68 posto manje od pro{lo-godi{njeg rebalansiranog plana. Sredstva odnaknada za ceste iz nafte i naftnih derivata, kaonajve}e stavke javnih prihoda, manja su 10,75posto stoga {to su lani rebalansom obuhva}enasredstva upla}ena iz ranijeg razdoblja. Planira-na sredstva od naknada za registraciju motornihvozila ve}a su 5,56 posto.

Bit }e smanjeno sudjelovanje EUFOR-au projektima, osim samo u zimskom odrà-vanju cesta.

Ra~una se i na vi{e od 55 milijuna KMiz me|unarodnih kredita odobrenih za re-aliziranje projekata rehabilitacije, odnosnorazvitka cesta u FBiH.

Utvr|en Prijedlog zakona

o lijekovima imedicinskimsredstvima

Vije}e ministara BiH utvrdilo je Pri-jedlog zakona o lijekovima i medicin-skim sredstvima, ~iji predlaga~ je Mi-nistarstvo civilnih poslova BiH.

Predloènim zakonom predvi|e-no je osnivanje Agencije za lijekove imedicinska sredstva u BiH, kao ovla-{tenog tijela za oblast lijekova i me-dicinskih sredstava u BiH koja }e,izme|u ostalog, biti nadle`na zauspostavu i nadzor jedinstvenog trì-{ta lijekovima i medicinskim sredstvi-ma i njihovu dostupnost na teritorijiBiH.

Sjedi{te ove agencije bi}e u Banja-luci, Kontrolnog laboratorija u Saraje-vu, a Glavnog ureda za farmakovigi-lancu u Mostaru.

Istovremeno, ovim zakonom ure-|uje se definicija lijekova i medicin-skih sredstava za upotrebu u humanojmedicini, proizvodnja, ispitivanje ipromet lijekova i medicinskih sredsta-va, nadzor nad lijekovima, medicin-skim sredstvima i pravnim osobamakoje proizvode, ispituju ili obavljajupromet na veliko lijekovima i medicin-skim sredstvima.

U roku od 90 dana od stupanja nasnagu ovog zakona, entiteti i Br~koDistrikt du`ni su uskladiti svoje propiseiz oblasti lijekova i medicinskih sred-stava s ovim zakonom.

Prijedlog zakona bi}e upu}en u re-dovnu parlamentarnu proceduru.

Usvojene mjereza implementa-ciju sporazuma

CEFTAVije}e ministara BiH usvojilo je

Program mjera za implementaciju

Sporazuma o izmjeni i pristupanjuCentralnoevropskom sporazumu oslobodnoj trgovini (CEFTA).

Program sadrì akcioni plan mjerarazvrstanih u pet kategorija, i to mjereop}eg karaktera, privla~enje stranihinvesticija, proizvodi agrikompleksa,mjere u oblasti sanitarne i fitosanitar-ne za{tite i mjere za tehni~ke industrij-ske proizvode.

Svaka od ovih mjera ima ta~no ut-vr|ene nosioce aktivnosti i rokove zanjihove izvr{enje, a njihov krajnji ciljjeste pove}anje konkurentnosti doma-}ih proizvo|a~a i, s tim u vezi, pove}a-nje izvoza i smanjenje trgovinskog de-ficita BiH.

U okviru Programa je i izvje{taj oprocjeni potreba u oblastima trgovinekojim Ministarstvo vanjske trgovine iekonomskih odnosa BiH, kroz {est po-glavlja, analizira najva`nije aspektetrgovinske politike u BiH.

Uz pregled sada{njeg stanja, ovajizvje{taj identificira probleme sa kojimse BiH suo~ava u~e{}em u svjetskomtrgovinskom sistemu, te njezinoj inte-graciji u CEFTA-u i Evropsku uniju.

Pripremila: M. IDRIZOVI]

Vije}e ministara BiH

16

Osoblje statisti~kih agencija i Cen-tralne banke u BiH obavlja svoj posaoveoma profesionalno, ali radi u te{kimokolnostima koje podrivaju njihovu spo-sobnost da proizvode pouzdane statis-tièke podatke, saop}eno je iz IMF-a.

IMF, da bi pomogao svojim ~lanicimada unaprijede ekonomske politike, vr{iocjenu nacionalnih statistika prema me-|unarodnim standardima i pravilima i dosada je objavljeno 75 takvih izvje{taja.

Nalazi Izvje{taja o ekonomskoj sta-tistici BiH ukazuju na to da je statisti~kisistem nefunkcionalan, odnosno da nepostoji jedan jedinstven statisti~ki pro-gram sa jasnim prioritetima koji po-dràvaju statisti~ke agencije u BiH.

Statisti~ko vije}e nije djelotvorno upruànju smjernica za razvoj nacional-nog statisti~kog programa, a mnogeodredbe bh. zakona o statistici se neprimjenjuju, {to, opet, odraàva ne-dostatak efikasne saradnje izme|uagencija za statistiku.

Nepotpuni podaci sprije~avajunadzor nad ekonomijom, a zna~ajnimetodolo{ki nedostaci i nekonzisten-tnost izme|u razli~itih pokazatelja odli-ke su ve}ine bh. makroekonomskihpodataka, navodi se u saop}enju.

Zna~ajni nedostaci postoje i u izvo-rima podataka koji se koriste za priku-pljanje ekonomskih statisti~kih pokaza-telja prema kojim se BiH, i u pore|enjusa drugim zemljama, nalazi gotovo naposljednjem mjestu.

Nepostojanje pouzdanog izvorapodataka ozbiljno ugroàva analiti~kuupotrebljivost BiH statistike i tako spri-je~ava provo|enje efikasnog nadzoranad ekonomijom.

Potrebe korisnika nisu zadovoljene,jer, iako se bh. ekonomski statisti~kipokazatelji redovno objavljuju, formatu kojem se objavljuju nije uvijek pristu-pa~an korisniku.

Ispitivanje korisnika statisti~kih po-dataka BiH otkriva da je kvalitet bh.

statistike lo{iji u odnosu na onu kojuobjavljuju susjedne zemlje.

O planu aktivnosti za otklanjanjeovih slabosti se razgovaralo sa vlastima,a sam plan je elaboriran u okviru osno-vnog izvje{taja koji je dostupan na webstranici IMF-a.

Ta~na i pouzdana ekonomska statis-tika je od neprocjenjivog zna~aja za kre-iranje ekonomskih politika koje podupi-ru snaàn ekonomski rast i zaposlenost.


IMF

Makroekonomska statistika u BiH u odnosu sa ostalim zemljama

Klju~ni nalazi Izvje{taja o ekonomskoj statistici BiH Me|unaro-dnog monetarnog fonda (IMF) ukazuju, izme|u ostalog, na visokstepen profesionalnosti i nefunkcionalnost statisti~kog sistema

Sarajevska berza-burza vrijedno-snih papira (SASE) saop}ila je, povo-dom komentara o berzanskim indeksi-ma u pojedinim medijima, da je osno-vna funkcija indeksa dionica prikazkretanja odre|enog trì{ta kapitala,tako da investitor, umjesto da posma-tra promjene cijene svih dionica koji-ma se na jednom trì{tu trguje, onprovjerom indeksa moè zaklju~iti ukojem je �pravcu� trì{te kretalo.

Da bi se postigla ova funkcija in-deksa, potrebno je da on predstavlja{to ve}i dio jednog trì{ta i to mjerenopo trì{noj kapitalizaciji. Trì{na kapi-talizacija predstavlja proizvod cijene

jedne dionice i ukupnog broja dionicajednog emitenta i najbolje se moèshvatiti kao ukupna cijena koju bi in-vestitor morao platiti da bi kupio kom-pletnu kompaniju na trì{tu.

Naime, da bi jedan indeks bio re-prezentativan za trì{te, potrebno je unjegu uklju~iti emitente koji imaju naj-ve}u trì{nu kapitalizaciju, tako da trì-{na kapitalizacija indeksa predstavljaveliki dio ukupne trì{ne kapitalizacije.

U skladu sa tim, u sastav indeksaSarajevske berze SASX-10 ulazi prvihdeset emitenata na{eg trì{ta mjerenopo trì{noj kapitalizaciji i frekvencijitrgovanja.

Iz toga proizilazi da se indeksi neformiraju u skladu sa godi{njim prino-som jedne dionice ili obimom trgovinesa dionicama jednog emitenta, kao{to je to navedeno u objavljenim tek-stovima pojedinih medija.

Iz SASE isti~u ~injenicu da jedanemitent prisutan u indeksu ne moranu`no zna~iti da je ta kompanija posvom poslovanju ispred neke kompa-nije koja je van tog indeksa.

U saop}enju ukazuju na ~injenicuda SASX-10 u 2007. nije porastao za19 odsto, kako je objavljeno, ve} jeovaj indeks u pro{loj godini imao pri-nos od 29,05 odsto.

Raiffeisen Brokers i dalje vode}i

U januaru 2008. godine najve}ipromet ostvarila je brokerska ku}aRaiffeisen Brokers Sarajevo u iznosuod 9.290.466 KM, slijede Hypo Al-pe-Adria Vrijednosnice Sarajevo sa8.478.198 KM i VGT Broker Visokosa 7.775.755 KM.

Prvo mjesto po broju zaklju~enihtransakcija na trì{tu SASE zauzimaEurohaus Sarajevo, sa 1.278 zaklju-~enih transakcija, zatim VGT BrokerVisoko sa 1.085 sklopljenih transa-kcija i Raiffeisen Brokers Sarajevo sa961 transakcijom.

SASE

Trì{na kapitalizacija kriterij za uvr{tavanje u SASX-10


Od susjednih zemalja zna~ajanizvoz u istom periodu ostvaren je uSrbiju u vrijednosti od 67,8 rnilion KM,{to je 14,6 odsto od ukupnog izvoza.

Posmatrano prema regionalnim gru-pacijama, u decembru 2007. godinenajvi{e se izvozilo u Evropsku uniju u vri-jednosti od 234 miliona KM, {to je 50,5odsto od ukupno ostvarenog izvoza.

U okviru zemalja EU najvi{e seizvozilo u Italiju, u vrijednosti od 54,6miliona KM, {to je 11,8 odsto od uku-pno ostvarenog izvoza.

Za 12 mjeseci pro{le godine najvi-{e se izvozilo u Hrvatsku, u vrijednostiod 1,1 milijardu KM, {to je 18,4 odstood ukupno ostvarenog izvoza.

Od susjednih zemalja zna~ajan izvozu istom periodu ostvaren je u Srbiju i CrnuGoru u vrijednosti od 926,5 miliona KM,{to je 15,6 odsto od ukupnog izvoza (odtoga na Srbiju otpada 696 miliona KM, ana Crnu Goru 155,7 miliona KM).

Posmatrano prema regionalnim grupa-cijama, u istom periodu najvi{e se izvozilo uEU u vrijednosti od 3,4 milijarde KM, {to je57,3 odsto od ukupno ostvarenog izvoza.

U okviru zemalja EU, najvi{e seizvozilo u Italiju, u vrijednosti od 779,1

milion KM, {to je 13,1 odsto od uku-pno ostvarenog izvoza.

U decembru 2007. najvi{e se uvo-zilo iz Hrvatske u vrijednosti od 208,6miliona KM, {to je 17,1 odsto od uku-pno ostvarenog uvoza.

Od susjednih zemalja zna~ajanuvoz u istom periodu ostvaren je iz Srbi-je u vrijednosti od 127,8 miliona KM,{to je 10,5 odsto od ukupnog uvoza.

Posmatrano prema regionalnimgrupacijama, u decembru se najvi{euvozilo iz EU i to u vrijednosti od 592,9miliona KM, {to predstavlja 48,7 odstood ukupnog uvoza.

U okviru zemalja EU najvi{e seuvozilo iz Njema~ke u vrijednosti od170,6 miliona KM, {to je 14 odsto odukupno ostvarenog uvoza.

Za 12 mjeseci 2007. godine najvi-{e se uvozilo iz Hrvatske u vrijednostiod 2,4 milijarde KM, {to je 17,6 odstood ukupno ostvarenog uvoza.

Od susjednih zemalja zna~ajanuvoz u istom periodu ostvaren je izSrbije i Crne Gore u vrijednosti od 1,4milijarde KM, {to je 10,3 odsto (od to-ga na Srbiju otpada 1,3 milijarde KM,a na Crnu Goru 28,4 miliona KM).

U decembru 2007. najvi{e se izvozilo u Hrvatsku

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, a u pogledu geograf-ske distribucije robnog prometa BiH sa inostranstvom, u decem-bru 2007. godine najvi{e se izvozilo u Hrvatsku u vrijednosti od84,1 milion KM, {to je 18,1 odsto od ukupno ostvarenog izvoza

U decembru

Robni promet sainostranstvom od1,7 milijardi KMPrema podacima Agencije za sta-

tistiku BiH, u decembru 2007. godineBiH je ostvarila ukupan robni prometsa inostranstvom u vrijednosti od 1,7milijardi KM, od ~ega se na izvozodnosi 463,5 miliona KM ili 27,6 od-sto, a na uvoz 1,2 milijarde KM ili72,4 odsto.

U okviru ukupno ostvarenog vanj-skotrgovinskog prometa BiH u po-smatranom mjesecu, pokrivenostuvoza izvozom iznosila je 38,1 odsto.

Za 12 mjeseci pro{le godine ostva-ren je izvoz u vrijednosti od 5,9 milijar-di KM, {to je za 15 odsto vi{e u odno-su na isti period prethodne godine.

U istom periodu ostvaren je uvozu vrijednosti od 13,9 milijardi KM, {toje za 22 odsto vi{e u odnosu na istiperiod prethodne godine.

Za 12 mjeseci 2007. godine po-krivenost uvoza izvozom iznosila je42,7 odsto.

U istom periodu BiH je u robnomprometu sa inostranstvom ostvarilaukupan trgovinski deficit u vrijednostiod osam milijardi KM.

Prema podacima Agencije za statis-tiku BiH, posmatrano prema sektorimaHarmoniziranog sistema (HS), odnosnoCarinske tarife BiH, u decembru 2007.godine najve}e u~e{}e u izvozu ostva-reno je u sektoru �Obi~ni metali i proi-zvodi od obi~nih metala� sa ukupnomvrijedno{}u od 92,4 miliona KM, {toiznosi 19,9 odsto od ukupnog izvoza.

Zna~ajan obim izvoza ostvaren je usektoru �Mineralne tvari� sa ukupnomvrijedno{}u od 85,3 miliona KM, {toiznosi 18,4 odsto od ukupnog izvoza.

Za 12 mjeseci 2007. godine najve-}e u~e{~e u izvozu ostvareno je u se-

ktoru �Obi~ni metali i proizvodi od obi-~nih metala� sa ukupnom vrijedno{}uod 1,6 milijardi KM, {to iznosi 27,7odsto od ukupnog izvoza.

Zna~ajan obim izvoza ostvaren je usektoru �Ma{ine, elektrotehni~ka opre-ma� sa ukupnom vrijedno{}u od 763,1milion KM, {to iznosi 12,9 odsto odukupnog izvoza.

U decembru 2007. godine najve}eu~e{}e u uvozu ostvareno je u sektoru�Ma{ine, elektrotehni~ka oprema� sa uku-pnom vrijedno{}u od 228,8 miliona KM,odnosno 18,8 odsto od ukupnog uvoza.

Zna~ajan obim uvoza ostvaren je, ta-ko|er, u sektoru �Mineralne tvari� sa uku-pnom vrijedno{}u od 190,9 miliona KM,{to iznosi 15,7 odsto od ukupnog uvoza.

Za 12 mjeseci pro{le godine najve}eu~e{}e u uvozu ostvareno je u sektoru�Ma{ine, elektrotehni~ka oprema� sa uku-pnom vrijedno{}u od 2,3 milijarde KM,{to iznosi 16,9 odsto od ukupnog uvoza.

Zna~ajan obim uvoza ostvaren je usektoru �Mineralne tvari� sa ukupnomvrijedno{}u od 2,1 milijardu KM, {toiznosi 14,9 odsto od ukupnog uvoza.

Najve}e u~e{}e u izvozu u sektoru �obi~ni metali�

Agencija za statistiku BiH


Potro{a~ka korpa546,48 KM

Potro{a~ka korpa u Federaciji BiHu decembru 2007. godine iznosila je546,48 KM, {to je za 8,43 KM ili za1,6 odsto vi{e u odnosu na novembar,kada su izdaci za prehranu i pi}e bili538,05 KM.

Posmatrano prema sjedi{timakantona, za potro{a~ku korpu u de-cembru 2007. godine najvi{e je tre-balo izdvojiti u Mostaru 582,75 KM,zatim u [irokom Brijegu 572,73 KM,Livnu 567,61 KM, a najjeftinija potro-{a~ka korpa je bila u Gora`du i izno-sila je 493,58 KM.

Ukupni tro{kovi ìvota u decembru2007. godine vi{i su za 1,8 odsto uodnosu na prethodni mjesec, s tim dasu tro{kovi ìvota za robe vi{i za dvaodsto, za usluge 1,2 odsto, za prehra-nu 3,5 odsto, obrazovanje i kulturu2,5 odsto, ogrev i osvjetljenje dva od-sto, stan 1,4 odsto, odje}u i obu}u, teduhan i pi}e 0,4 odsto, opremu sta-na/poku}stvo, prevozne i telekomuni-kacijske usluge 0,2 odsto, a za higije-nu i njegu zdravlja indeks cijena je ni-ì za 0,3 odsto.

Prema podacima Federalnog za-voda za statistiku, ukupni tro{kovi ì-vota u decembru 2007. su vi{i za 6,1odsto u odnosu na prosje~ne tro{koveìvota iz 2006. i za 4,9 odsto u odno-su na decembar 2006. godine.

Za 12 mjeseci 2007. u odnosu naisti period 2006. godine tro{kovi ìvo-ta su vi{i za 1,5 odsto.

Cijene na malo udecembru 2007.vi{e za 1,3 odsto

Ukupne cijene na malo u decem-bru 2007. godine vi{e su za 1,3 odstou odnosu na novembar, s tim da su ci-jene poljoprivrednih proizvoda vi{e za6,6 odsto, industrijskih prehrambenihproizvoda za 1,6 odsto, industrijskihneprehrambenih proizvoda za 0,7odsto, usluga za 0,9 odsto i pi}a za0,3 odsto.

Cijene duhana u decembru pro{legodine nisu se mijenjale.

Ukupne cijene na malo u decembru2007. vi{e su za 6,6 odsto u odnosu naprosjeène cijene iz 2006. i za 5,3 odstou odnosu na decembar 2006. godine.Za 12 mjeseci ove u odnosu na isti pe-riod prethodne godine cijene na malosu vi{e za 2,2 odsto.

Od jula do decembra pro{le go-dine najvi{e je poskupio maslac za89,1 odsto, slijede jestivo ulje (68,9odsto), tvrdokorni sir, trapist (46,5odsto), grah (27,10 odsto), krompir(12,20 odsto), koko{ija jaja (11,80odsto), bra{no (11,2 odsto), hljeb imlijeko (10,80 odsto), te piletina(5,20 odsto).

Od decembra 2006. do istogmjeseca 2007. godine do{lo je i doposkupljenja kafe za 9,5 odsto, aposkupjeli su i motorni benzin-su-per 98 oktana za 8,8 odsto, motor-ni benzin BMB 95 oktana za 8,9odsto, motorni benzin BMB 98oktana za 8,5 odsto i euro dizel za10,7 odsto.

Prosje~na netoplata 696 KM

Prema podacima Federalnog za-voda za statistiku, prosje~na mjese~naispla}ena neto plata po zaposlenomza decembar 2007. godine u FBiHiznosi 696,74 KM.

U toku decembra 2007. godine do-{lo je do pove}anja prosje~ne mjese~neispla}ene neto plate za 0,28 odsto.

Od septembra do decembra 2007.godine prosje~na mjese~na ispla}enaneto plata iznosila je 690,23 KM.

U odnosu na isti period prethodnegodine do{lo je do porasta prosje~nemjese~ne ispla}ene neto plate za11,02 odsto.

Najvi{a prosje~na ispla}ena netoplata u novembru 2007. godine zabi-ljeèna je u Kantonu Sarajevo i onaiznosi 884,05 KM, zatim u Hercego-va~ko-neretvanskom kantonu 772,13KM, a najnià prosje~na ispla}ena ne-to plata zabiljeèna je u Srednjobo-sanskom kantonu i iznosi 546,79 KM.

Prosje~na mjese~na ispla}enabruto plata po zaposlenom za decem-bar 2007. godine u FBiH iznosi1.024,62 KM.

U jesenjoj sjetvizasijano 30.155

hektara Prema podacima Federalnog za-

voda za statistiku, u jesenjoj sjetvi u2007. zasijano je 30.155 hektara, {toje manje za 0,8 odsto u odnosu na je-senju sjetvu u 2006. godini.

Posmatrano po grupama usjeva,sjetva ìta je manja za 1,4 odsto, po-vrtnog bilja manja je za 1,8 odsto, asto~nog krmnog bilja ve}a za 3,9 od-sto u odnosu na jesenju sjetvu u2006. godini.

Zasijana povr{ina ozimom p{eni-com manja je za 4,5 odsto u odnosuna 2006. godinu.

Industrijska proi-zvodnja u 2007.

ve}a za 9,1 odsto Industrijska proizvodnja u Federa-

ciji BiH u decembru 2007. u odnosuna prosje~nu mjese~nu proizvodnju izpro{le godine ve}a je za 9,3 odsto, au odnosu na proizvodnju iz istog mje-seca 2006. manja za 1,6 odsto, dokje u odnosu na novembar pro{le go-dine manja za 1,2 odsto.

Industrijska proizvodnja u 2007. uodnosu na 2006. godinu ve}a je za9,1 odsto.

Posmatrano prema podru~jima in-dustrijskih djelatnosti u 2007. u odnosuna 2006. godinu, industrijska proizvo-dnja u podru~ju prera|iva~ke industrijeve}a je za 13,8 odsto, u podru~ju ru-darstva ve}a je za 10,2 odsto, a u po-dru~ju opskrbe elektri~nom energijom,plinom i vodom manja je za 5,5 odsto.

Posmatrano po glavnim industrij-skim grupacijama industrijskih proi-zvoda u 2007. u odnosu na 2006.godinu, proizvodnja biljeì pove}anjekapitalnih proizvoda za 34,7 odsto,trajnih proizvoda za {iroku potro{njuza 25,1 odsto, netrajnih proizvoda za{iroku potro{nju za 19,3 odsto, inter-medijarnih proizvoda, osim energije za6,2 odsto, dok je zabiljeèno smanje-nje proizvodnje energije za 1,9 odsto.

Federalni zavod za statistiku

19

Tokom decembra 2007. godineslu`bama za zapo{ljavanje prijavilose 7.240 novih lica koja traèzaposlenje, {to je za 1.029 ili 12,44odsto manje u odnosu na novembar.

Od 1. januara do 31. decembra2007. godine sa evidencije slu`bi zazapo{ljavanje brisano je 106.085osoba, od kojih je zaposleno njih58.727.

Potra`nja za radnom snagom udecembru je iznosila 1.525 lica imanja je za 277 lica ili 15,37 odstou odnosu na prethodni mjesec.

Krajem decembra 2007. godinena evidencijama slu`bi za zapo{lja-vanje u FBiH registrovano je367.570 nezaposlenih osoba, odkojih su 179.962 ène, {to pred-stavlja smanjenje za 2.733 osobe uodnosu na novembar 2007. godine.

Prema podacima Federalnogzavoda za statistiku dobivenim od

organizacija, odnosno poslodavaca,u novembru 2007. godine u FBiH jebilo zaposleno 419.125 radnika i uodnosu na oktobar 2007. godinevi{e ih je za 5.456 ili 1,30 odsto.

U privredi je bilo zaposleno240.368 ili 57,35 odsto, a uneprivredi 178.757 ili 42,65 odsto.

Broj zaposlenih u novembru2007. godine u odnosu na prosjek2006. godine ve}i je za 29.524 ili7,04 odsto.

Kvalifikaciona struktura evidenti-ranih nezaposlenih u decembru2007. godine bila je: VSS 7.832 ili2,13 odsto, V[S 4.917 ili 1,34odsto, SSS 80.692 ili 21,95 odsto,VKV 2.717 ili 0,74 odsto, KV128.477 ili 34,95 odsto, NKV129.408 ili 35,21 odsto, PKV12.442 ili 3,38 odsto i NSS 1.085 ili0,30 odsto.

Od ukupnog broja registrovanihnezaposlenih u FBiH, posmatrano pokantonima, najve}i broj registrovanihnezaposlenih nalazi se u Tuzlanskom(90.840 ili 24,71 odsto), Zeni~ko-dobo-jskom (68.202 ili 18,55 odsto), zatim uKantonu Sarajevo (65.344 ili 17,78odsto), a najmanji u Bosansko-podrin-jskom kantonu (4.317 ili 1,17 odsto).

Registrovanih nezaposlenihdemobilisanih vojnika u decembruje bilo 87.480, {to je manje za2.662 u odnosu na pro{li mjesec.

U skladu sa Zakonom o posre-dovanju u zapo{ljavanju i socijalnojsigurnosti nezaposlenih osoba,nov~anu naknadu u novembru jekoristila 5.521 osoba, a zdravstvenuza{titu 206.649 osoba ili 56,22odsto od ukupnog broja reg-istrovanih nezaposlenih.

U decembru 2007. godine 82nezaposlene osobe koristile su pravona penziono i invalidsko osiguranje,a izdato je 160 radnih dozvolastranim dràvljanima.


Federalni zavod za zapo{ljavanje

U decembru zaposleno 4.225 osobaU decembru 2007. godine sa evidencije slu`bi za zapo{ljava-nje u Federaciji BiH brisane su 9.973 osobe, od kojih jezaposleno njih 4.225

Pierre Mirel, direktor za zapadniBalkan pri Generalnoj direkcijiEvropske komisije za pro{irenje, iNikola [piri}, predsjedavaju}i Vije-}a ministara BiH, potpisali su 20.februara 2008. godine Okvirnisporazum za Instrument za pretpris-tupnu podr{ku (IPA) u Sarajevu. Ko-misija je u okviru Instrumenta zapretpristupnu podr{ku (IPA) dodijeli-la 440 miliona eura podr{ke za BiHu njenoj tranziciji od zemlje potenci-jalnog kandidata do zemlje kandi-data od 2007. do 2011. godine.

Tokom ceremonije potpisivanjaOkvirnog IPA sporazuma, Mirel jepotcrtao da je potpisivanje ovogsporazuma dokaz da }e EU kon-stantno osiguravati finansijsku po-

dr{ku Bosni i Hercegovini. Izrazio jesvoje zadovoljstvo zbog nedavnogusvajanja pretpristupne strategijekoju je usvojilo Vije}e ministaraBiH, ~ime je postala dio slu`benogintegracijskog procesa BiH u EU.

Nagla{avaju}i ~injenicu da jeod kraja rata EU investirala 1,9 mi-lijardi eura u BiH, Mirel je podsjetioda su ova sredstva iskori{tena zaobnovu, izgradnju dràvnih institu-cija, povratak izbjeglica i za podu-zimanje va`nih reformi. Imaju}i uvidu da }e u okviru IPA procesa EUosigurati 500 miliona eura od2007. do 2011., Mirel je zaklju~io:�Vjerujemo da je ovo jasan znak idokaz povjerenja i dalje podr{keEU Bosni i Hercegovini. Nadam se

da }e ova podr{ka pomo}i va{ojzemlji da ostvari ciljeve i obavi po-trebne reforme.�

Predsjedavaju}i Vije}a ministaraBiH Nikola [piri} je izrazio svojezadovoljstvo ~injenicom da BiHmoè aplicirati za IPA sredstva i do-dao: Ja sam uvjeren da }e, akoubrzamo proces eurointegracija,sredstva Evropske komisije biti iz-da{nija. Zato je do nas u BiH dau~inimo sve {to je potrebno da os-tvarimo dobre rezultate.� Govore}io potrebnom optimizmu kada je ri-je~ o podr{ci procesa integarcijeBiH, zaklju~io je da �bez konkretnihrezultata ne}e biti optimizma iz Bri-sela. Zato se nadam da }e vijesti izBiH svaki dan biti bolje.�

Okvirni IPA sporazum potpisan u Sarajevu

Dodijeljeno 440 miliona eura podr{ke za BiH


Prilago|avanje sistemu Evropskeunije proces je postepenog prih-vatanja njezinih pravila i standarda.Kriteriji za ~lanstvo defini{u nuànnivo uskla|enosti sistema EU kojudràve kandidati moraju posti}i. Priprocjeni ispunjavanja kriterija za~lanstvo Evropska komisija vrednujeuskla|enost dràvnog ure|enja ucjelini (stupanj demokratije,djelotvornost pravne dràve,uspostavljena trì{na privreda) ipojedina~nih sektora.

Na podru~ju energetike EU jetokom pregovora o ~lanstvu od kan-didata najprije zahtijevala pove}anjenivoa nuklearne sigurnosti.

Me|utim, reformom i liberalizaci-jom energetskog sektora u EUpostavljeni su novi zahtjevi dràvamakoje se èle uklju~iti u EU.

Kriteriji za ~lanstvoU svakom sektoru privrede ispun-

javanje uslova za ~lanstvo procjenju-je se na osnovu ispunjavanjaprivrednih i pravnih kriterija za~lanstvo. Ispunjavanje privrednih kri-terija za ~lanstvo podrazumijeva:

a) postojanje efikasne trì{neprivrede (liberalizacija cijena itrgovine, ravnoteà ponude ipotra`nje uspostavljena trì{nimsnagama) i b) sposobnost suo~avan-ja s konkurencijskim pritiskom itrì{nim uticajima u EU. Ispunjavanjedrugog kriterija vrednuje se, izme|uostaloga, na osnovu procjene posto-ji li potrebna infrastruktura.

Pravni uslovi podrazumijevajuprihvatanje i primjenu propisa EU,tzv. Acquisa communautairea,odnosno skra}eno acquisa.

Na nivou dràva ~lanica niti nanivou Unije nije jo{ uspostavljenoefikasna trì{na privreda u energeti-ci. Naprimjer, sistem trì{nih zakonana nivou EU tek se razvija, a to jejedan od elemenata za procjenu

postoji li efikasna trì{na privreda.Stoga se na podru~ju energeti~kognivoa ispunjavanje uslova za ~lanst-vo prati uzimanjem u obzir nivoa lib-eralizacije postignute u EU.

Prema tome, ispunjavanje uslovaza ~lanstvo na podru~ju energetikeprocjenjuje se, prije svega, naosnovu sposobnosti za prihvatanje iprimjenu acquisa. Pri tome su klju~nesmjernice za procjenu stanja:

� usvajanje energetske politike sjasnim rokovima za restrukturiranjesektora;

� pripreme za sudjelovanje ujedinstvenome energetskom trì{tu(usvajanje i provo|enje Smjernice96/92 za elektri~nu energiju iSmjernice 99/30 za plin, teSmjernice 2001/77 o elektri~nojenergiji proizvedenoj iz obnovljivihizvora);

� unapre|enje energetskihmreà radi stvaranja energetskogtrì{ta;

� priprema za krizna stanja,posebno uspostavljanjem dovoljnihrezervi nafte za 90-odnevno snabdi-jevanje;

� rje{avanje socijalnih, regional-nih i ekolo{kih posljedica restrukturi-ranja sektora;

� pove}anje efikasnosti, smanji-vanje gubitaka energije i poticanjeupotrebe obnovljivih izvora (hidroen-ergija, energija vjetra, solarnaenergija i energija biomase);

� ja~anje nuklearne sigurnosti(sigurnosti nuklearnih elektrana iosiguranje upravljanja nuklearnimotpadom).

Uklju~ivanje u jedinstveno trì{te

Sposobnost sudjelovanja najedinstvenom trì{tu procjenjuje se naosnovu institucionalne i tehni~kemogu}nosti sudjelovanja neke zeml-

je na trì{tu. Institucionalna sposob-nost podrazumijeva prihvatanje iprovo|enje dijela acquisa kojiomogu}ava uspostavljanje trì{neprivrede u energetici, a tehni~kaspremnost podrazumijeva odgovara-ju}u infrastrukturu i interoperabilnostsistema.

Institucionalna sposobnostStvaranje jedinstvenoga energet-

skog trì{ta i odgovaraju}eg acquisazapo~elo je liberalizacijom 1990-ih.U prvoj fazi osigurana je transpar-entnost cijena i omogu}en pristuptre}e strane transportnoj infrastruk-turi (tranzit). Druga je faza liberal-izacije zapo~ela 1993. U njoj jeomogu}eno dodjeljivanje dozvola zaizgradnju transportnih kapaciteta nanediskriminiraju}oj osnovi ~ime jeomogu}eno stvaranje konkurencije.

Vertikalno integrisana preduze}arazdvojila su ra~une pojedinih djelat-nosti (proizvodnje, prenosa, distribu-cije) i uveden je pristup �tre}oj strani�za najve}e potro{a~e elektri~neenergije i plina.

U tre}oj su fazi, koja je zapo~ela1996., usvojena zajedni~ka pravilaza trì{ta elektri~nom energijom(Smjernica 96/92) i plinom(Smjernica 98/30), te stvoreni pre-duslovi za slobodno kretanje elek-tri~ne energije i plina na podru~juUnije.

Glavne prepreke liberalizacijitrì{ta (u smislu ograni~avanja pris-tupu trì{tu) jednake su i u sektoruelektri~ne energije i sektoru plina. Tosu nedostatak ovla{tenja regula-tivnog tijela, nedovoljno o{tro razd-vajanje pojedinih aktivnosti, visokenaknade za pristup mreì, reìmuravnoteènja ponude i potra`nje,dominantni poloàj proizvodnih pre-duze}a, te tranzitne naknade.

Kandidati uglavnom uspje{noprihvataju osnovna na~ela sistema

Evropska unija

Energetika - prilago|avanje sistemu

21

EU: transparentnost trì{nih uslova icijena, zajam~ena slobodna izmjenaenergije na unutra{njem trì{tu iotvaranje trì{ta elektri~nom energi-jom i plinom. Stoga su pregovori oenergetici brzo dovr{eni u svim zeml-jama kandidatkinjama. Ipak, usva-janje i primjena zakonodavstva EU upojedinim dràvama kandidatkinja-ma stvara te{ko}e, pa su onezatraìle produènje prelaznog raz-doblja. Tako je ê{koj odobrenoprovo|enje smjernice za plin dokraja 2004. godine, a Estoniji zaelektri~nu energiju do 2008. godine.

Tehni~ka sposobnostZa primjenu energetskog

acquisa, te za pristup jedinstvenomeenergetskom trì{tu nu`na je i odgo-varaju}a infrastruktura. Osnovnuenergetsku infrastrukturu ~ine naft-no-plinski sistem i elektroenergetskisistem. Povezivanje sistema nu`no jeza ostvarenje jedinstvenog trì{ta,stvaranje novih radnih mjesta io~uvanje konkurentnosti privrede.

Izgradnja i povezivanje ener-getske infrastrukture u EU regulisanisu politikom transevropskih energet-skih mreà (TEN-E), te uredbom o

obavje{tavanju Komisije o investicija-ma sa zajedni~kim interesom u ener-getskom sektoru.

Pripreme za krizna stanjaEU zahtijeva postojanje 90-

odnevne rezerve naftnih proizvoda(Smjernica 68/414/EEC i njeziniamandmani), koja se utvr|uje naosnovu prosje~ne potro{nje prethod-ne kalendarske godine. U dràvamakoje imaju svoju proizvodnju, potreb-ne rezerve se mogu smanjiti za 25%.

Ispunjavanje tog zahtjeva stvarate{ko}e dràvama kandidatkinjama,jer podrazumijeva znatne investicijeu skladi{ne kapacitete. Stoga su onetokom pregovora traìle prelaznarazdoblja za ispunjenje tog uslova.

Nuklearna sigurnostEU u kontekstu svog pro{irenja

nagla{ava va`nost nuklearne sig-urnosti. U junu 2001. Vije}e EU prih-vatilo je Izvje{taj o nuklearnoj sig-urnosti u kontekstu pro{irenja.Izvje{taj sadrì preporuke kandidati-ma za pove}anje nuklearne sig-urnosti, provo|enje nacionalnih pro-grama pove}anja nuklearne sig-

urnosti, uklju~uju}i upravljanjeradioaktivnim otpadom, potro{enimgorivom i sigurnost reaktora koji sekoristi u istraìvanjima. Tokom pre-govora pa`nja se pridaje pove}anjusigurnosti nuklearnih elektrana iupravljanju nuklearnim otpadom.

EU poti~e pove}anje nuklearnesigurnosti sufinanciranjem zatvaran-ja nuklearnih jedinica koje se nemogu modernizirati.

Drugi elementiDrugi elementi koje EU procjen-

juje pri vrednovanju nivoa ispunja-vanja uslova za ~lanstvo odnose sena energetsku politiku, razvojprate}ih mjera za rje{avanje socijal-nih, regionalnih i ekolo{kih efekatareformi i provo|enje mjera zapove}anje efikasnosti. Glavni zahtjevkoji se postavlja kandidatima napodru~ju energetske politike, koja jeu EU definisana Zelenom knjigom osigurnosti snabdijevanja (EuropeanCommission, 2000), jeste usvajanjepolitike s jasnim rokovima. Udràvama kandidatkinjama godi{njiplan provo|enja odgovaraju}ihmjera je definisan pristupnim part-nerstvima, a uklju~ivanjem u pro-



grame EU olak{ava se primjenaacqisa.

Glavni ciljevi energetske politikeEU su:

� sigurnost snabdijevanja za svepotro{a~e po prihvatljivim cijenama,

� ~uvanje okoli{a,� promicanje konkurencije na

europskome energetskom trì{tu. Klju~ne mjere za ispunjavanje tih

ciljeva su diversifikacija izvora,provo|enje Protokola iz Kyota, testvaranje jedinstvenoga energetskogtrì{ta.

Ujedno, politika reforme ener-getskog sektora u dràvama kandi-datkinjama, u skladu sa zahtjevimaEU, morala bi sadràvati i planrje{avanja socijalnih, regionalnih iekolo{kih posljedica restrukturiranjasektora.

Upotreba obnovljivih izvoraklju~ni je elemenat sigurnosti snab-dijevanja i borbe protiv klimatskihpromjena. Promovi{e se provedbom

programa Altener, a SmjernicomVije}a EU i Parlamenta o promican-ju proizvodnje elektri~ne energije izobnovljivih izvora dràve ~lanice EUobvezuju se na ve}u upotrebuobnovljivih izvora. Cilj je Smjernicepove}ati udio �zelene� energije u EUs 14% 1997. na 22% do 2010.godine.

Moè se zaklju~iti da u prila-go|avanju uslovima EU za ~lanstvoosim formalne, nu`na je i stvarnauskla|enost s propisima EU.

Sudjelovanje u regionalnim ini-cijativama moè pridonijeti ispunja-vanju uslova za ~lanstvo. Budu}i daje regionalna saradnja preduslovza daljnje pribliàvanje EU, a usva-janje acquisa nu`no za uklju~ivanjeu EU, takav se oblik regionalnesaradnje moè smatrati mjeromkoja olak{ava integraciju u EU.Ujedno, mogu}nost financiranjaregionalnih projekata olak{avamodernizaciju infrastrukture, {to je,

tako|er, nu`no prije pristupanjaEU. Me|utim, pomo} je uslovljenastrogim po{tovanjem rokova ipreuzetih obveza. Potrebno je izra-diti konkretne planove provo|enja,s rokovima i jasnim podjelamaovla{tenja i zaduènja.

Budu}i da je energetski sektor udràvnom vlasni{tvu, te da }e dopristupanja EU ostati u prete`nodràvnom vlasni{tvu, za provo|enjereforme zaduèna su najprijedràvna tijela. Stoga je zauspje{nost reforme energetskogsektora nu`na i uspje{na dràvnauprava, tj. njezina reforma ili trans-fer dijela ovla{tenja neovisnim tije-lima. U tom je smislu potrebnojasno definisati djelokrug i kriterijepostupanja. Glavni je izazov napodru~ju reforme energetikepove}anje efikasnosti dràvneuprave.

Pripremila: Mira IDRIZOVI]

Riblji proizvodi traèni u EU

Potro{nja ribe i morskih plodovau Evropskoj uniji u porastu je od 80-ih godina pro{log vijeka, a rastu}akoli~ina ribljih proizvoda kupljenih uEU dolazi iz zemalja u razvoju. U po-rastu je potro{nja uvezenih ra~i}a, ai tropske vrste koje su se odnedavnopojavile na trì{tu - morski pauk, tila-pia, nilski grge~ - sve su popularnije.

Prosje~an stanovnik EU pojeo jeoko 22 kg ribljih proizvoda u 2005.godini. Na ~elu je Portugal (60 kg),slijede [panija (40 kg), Latvija, Fin-

ska i Francuska (30+ kg). Pet najve-}ih trì{ta u EU su: Francuska, [pani-ja, Velika Britanija, Italija i Njema~kai zauzimaju 70% od ukupne potro{-nje u 2005. godini. Stanovnici isto-~ne Evrope zasad jo{ uvijek ne jedumnogo ribe.

Prodaja proizvoda sa dodatnimvrijednostima, ~esto povoljnih cije-na, jako je porasla {irom EU. Nasjeveru Evrope raste potra`nja zaodrìvo proizvedenom hranom izmora. Ukupni dopu{teni ulov uEvropi je u opadanju zbog preko-mjernog ulova ribe.

S obzirom na to da proizvodnjane zadovoljava potra`nju, Evropskaunija je najve}i uvoznik ribljih proi-zvoda. Zemlje u razvoju u~estvuju saoko 33% u ukupnom uvozu EU u2006. godini. Kina je bila najva`nijisnabdjeva~, naro~ito svjeè i smrznu-te ribe. [panija je najve}i uvoznik izzemalja u razvoju. Uvoz iz zemalja urazvoju porastao je za oko 8% godi{-nje od 2002. godine. Proizvo|a~i uzemljama u razvoju ve} isporu~ujuvelike koli~ine proizvoda za potro{a-~e u EU, kao {to su: smrznuta riba, ri-blji fileti, tunjevina, ra~i}i i {koljke.Postoje naznake da }e pomenutiproizvodi zauzimati veliki procenatna trì{tu EU u bliòj budu}nosti.Klju~ni faktor su sigurnost hrane izahtjevi za kvalitetom od trgovaca.Zakonodavstvo koje se ti~e uvozaproizvoda animalnog porijekla iz ze-malja u razvoju je obimno, a postojeo~ekivanja da zahtjevi postanu jo{stroì.

Ekonomska kretanja

Evropska unija

Potro{nja ribe i morskih plodova u Evropskoj uniji u porastu;o~ekuje se globalno pove}anje upotrebe prirodnih sastojaka zalijekove; a trì{te za{titne obu}e u Evropskoj uniji je u porastu,iako je smanjena evropska proizvodnja ovih artikala. Ovo susamo neka od trì{nih kretanja u EU koja bi mogla posluìti ra-zvoju odre|enih privrednih grana i kod nas


Snaga ljekovitih biljaka

O~ekuje se globalno pove}anjeupotrebe prirodnih sastojaka za lije-kove kako u konvencionalnoj tako iu biljnoj medicini, najvi{e zbog sveve}e popularnosti prirodnih, za oko-li{ ne{kodljivih proizvoda. Zemlje urazvoju sve su ja~e na ovom trì{tu.

Glavni trend na trì{tu prirodnihsastojaka je izmje{tanje prerade bi-ljnih sirovina iz zapadne u isto~nuEvropu, te op}enito iz zapadnih ze-malja u zemlje u razvoju. Sve vi{e sezemlje poput Kine i Indije, ali i Bra-zila, Malezije i Meksika predstavljauna evropskim sajmovima. Zemlje urazvoju zauzimaju zna~ajno mjestou uvozu prirodnih sastojaka za lije-kove u EU: 38% medicinske i aro-mati~ne biljke, 24% sokovi i ekstraktipovr}a i 11% alkaloidi iz povr}a.Grupa proizvoda sokovi i ekstraktipovr}a pokazala je velik prosje~angodi{nji rast uvoza iz zemalja u ra-zvoju (6% u smislu vrijednosti). U2006. godini, vode}i isporu~ioci me-dicinskih i aromati~nih biljaka iz ze-malja u razvoju u zemlje EU bili su:Kina, Indija, Maroko, Egipat i Tur-ska. Vode}i uvoznici sokova i ekstra-kta povr}a su bili: Indija, Kina, Filipi-ni i Maroko. U sektoru alkaloida izpovr}a prva ~etiri mjesta zauzimajuKina, Indija, Indonezija i Brazil.

Ukupna vrijednost farmaceut-skog trì{ta u Evropskoj uniji pro-cjenjuje se na 169 milijardi eura u2006. godini, od kojih se preko 25milijardi eura odnosi na lijekovebez recepta. Ukupna prodaja lije-kova u pet vode}ih evropskih zema-lja - Njema~koj, Velikoj Britaniji,Francuskoj, [paniji i Italiji - pokazu-je stabilan rast od 3%, dostiù}iukupnu vrijednost od oko 75 mili-jardi eura. Njema~ka je najve}eevropsko trì{te za prirodne sastoj-ke, biljne lijekove i dodatke za hra-nu, slijede Francuska, Italija, VelikaBritanija, [panija i Poljska. Kompa-nije sa sjedi{tem u Evropi, naro~itonjema~ke, vode}i su snabdjeva~i zasvjetsku industriju prerade biljaka.Proizvo|a~i lijekova na bazi biljasvoje sirovine nabavljali su ugla-vnom od trgovaca, me|utim, danasneki od njih imaju vlastite plantaèili direktne kontakte s proizvo|a~i-ma.

Trì{te za{titneobu}e u porastu

Trì{te za{titne obu}e u Evropskojuniji je u porastu, iako je smanjenaevropska proizvodnja ovih artikala.Prostora ima mnogo za zemlje u ra-zvoju.

EU je uvezla 53,9 miliona pariza{titne obu}e u 2006. godini u uku-pnoj vrijednosti od 755 milionaeura. Uvoz je pove}an za 28% usmislu koli~ine od 2004. do 2006.godine, a 21% u smislu vrijednosti.Velika Britanija, Francuska, Njema-~ka i Italija zajedno zauzimaju 62%od ukupnog uvoza u EU (u vrije-dnosti).

Uloga zemalja u razvoju postalaje va`nija: u 2002. godini gotovo31% od ukupnog uvoza dolazi iz ze-malja u razvoju a u 2006. godini -44%. Vode}i uvoznici iz zemalja urazvoju bili su: Kina (22% od uku-pnog uvoza EU u vrijednosti), Tunis(14%) i Indija (4%). Proizvodnja obu-}e, uklju~uju}i i �gama{e�, smanje-na je u mnogim zemljama EU izme-|u 2001. i 2005. godine. âk i Ita-lija, koja je bila glavni proizvo|a~,ima smanjenu prizvodnju.

Godi{nje prosje~no smanjenje{irom Evropske unije iznosilo je5,2% (u smislu vrijednosti). Veli~i-na trì{ta porasla je za 1,7% go-di{nje od 2004. do 2006. godine.Od 2006. do 2008. o~ekuje seprosje~an godi{nji rast od 2,3%. U2006. godini industrijska potra`-nja za za{titnom obu}om u Evrop-skoj uniji iznosila je 1,626 milionaeura.

Pripremila: Lejla SADIKOVI]

ZEPS Intermetal 2008.

U toku pripreme za organiziranje sajma U Zenici je, u skladu sa programom priprema 5. me|unarodnog sajma metala - ZEPS Intermetal 2008, u decembru

2007. godine, odràna 4. sjednica Organizacionog odbora Sajma. Na sjednici je razmatran:Izvje{taj o odrànom 4. me|unarodnom sajmu metala,Projekat 5. me|unarodnog sajma metala, koji }e se odràti od 20. do 23. maja 2008. godine (Program izlaganja;

Okvirni termin plan i Okvirni marketing plan),Prate}e manifestacije ZEPS Intermetal 2008.U Izvje{taju o realizaciji prethodnog sajma ukazano je na njegove bitne karakteristike. ZEPS Intermetal 2007. je bio ve}i od pro{logodi{njeg za 17% u izlo`benoj povr{ini, a po broju izlaga~a za 9,1%. Uz

rast u kvantitativnom smislu, sajam je imao i napredak u kvalitativnom pogledu, ~emu su doprinijele prate}e manifesta-cije, kao {to su Me|unarodna berza rada za potrebe metalske industrije, zatim Stru~ni seminar i konferencija TECHNOEDUCA, kao i organizovanje poslovne konferencije privrednika Hrvatske i BiH iz metalskog sektora.

Iz Hrvatske gospodarske komore najavljena je pove}ana kolektivna izlo`ba hrvatskih privrednika na ZEPS Intermeta-lu 2008. Istaknut je interes transportnih organizacija, naro~ito Hrvatskih èljeznica i luka, povodom pokretanja integral-ne proizvodnje ~elika u Zenici, te njihov interes za razgovore sa Mittal Steel Zenica.

^lanovi Odbora su istakli svoje sugestije i preporuke, nastoje}i dati podr{ku organizatoru, kao i svoj doprinos u or-ganizaciji Sajma ZEPS Intermetal 2008. Za o~ekivati je da }e ovogodi{nji biti jo{ uspje{niji i iznova potvrditi punu oprav-danost odràvanja.

N. [. - M.

Documents

ﬁHistria 2008ﬂ u Puli - kfbih.com · nja Sporazuma o stabilizaciji i pridru-‘ivanju Bosne i Hercegovine Evrop-skoj uniji. Nedopustivo je da se o prijedlozi-ma privrede za pobolj{anje