of 32 /32
SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA METODIKA LIKOVNE KULTURE TEMA: IGRE BOJOM KOD DJECE PREDŠKOLSKE DOBI

IGRE BOJOM KOD DJECE PREDŠKOLSKE DOBI ... · Web viewAko je prirodni unutrašnji poriv za upoznavanje svijeta potisnut i otupljen, jedina je prava intervencija da u djetetu ponovno

  • Author
    vuongtu

  • View
    228

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of IGRE BOJOM KOD DJECE PREDŠKOLSKE DOBI ... · Web viewAko je prirodni unutrašnji poriv za...

IGRE BOJOM KOD DJECE PREDKOLSKE DOBI

SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA

METODIKA LIKOVNE KULTURE

TEMA: IGRE BOJOM KOD DJECE PREDKOLSKE DOBI

www.maturski.org

SADRAJ:

str.

1. UVOD.......................................................................................................................3

2. RAZVOJ DJEJEG LIKOVNOG STVARALATVA.................................................4

3. PREDKOLSKO DIJETE I BOJA............................................................................7

4. POTICANJE DJEJEG LIKOVNOG STVARALATVA..........................................9

5. LIKOVNE AKTIVNOSTI BOJOM...........................................................................12

5.1. Izrada otisaka..........................................................................................13

5.2. Izrada pretisaka.......................................................................................13

5.3. Slikanje kotaima.....................................................................................14

5.4. Slikanje kuglicom.....................................................................................14

5.5. Puhanje boje............................................................................................15

5.6. Slikanje mjehuriima sapunice.................................................................15

5.7. Slikanje drvenim tapiima......................................................................16

5.8. Slikanje pastom za brijanje......................................................................16

5.9. Slikanje eljem.......................................................................................17

5.10 Slikanje prskanjem...................................................................................17

5.11.Slikanje razlijevanjem boje.......................................................................18

5.12.Slikanje vrpcom........................................................................................18

6. ZAKLJUAK...........................................................................................................20

7. LITERATURA.........................................................................................................21

1. UVOD

Kako se razvija djetetova psiha i motorika, razvija se i njegov interes za svijet oko sebe. im mu to dopuste motorike sposobnosti, dijete poinje arati po papiru. Dijete ui na temelju promatranja svojih najbliih, tako ono svojim aranjem imitira odrasle kako piu. To prvo aranje, spontano i prirodno, djetetova je elja da bude kao mama ili tata, pa prvi djeji crtei izraavaju ono to dijete vidi.

Djeje stvaralatvo kree oko druge godine, to, naravno, ovisi o svakom pojedinom djetetu. Tada se dijete uglavnom koristi linijama, kojima se ono pokuava izraziti; ono to se dogaa oko njega, dijete pokuava oivjeti. Ali kako se dijete razvija na svim podrujima, tako se razvija i njegov likovni izraz.

Odrasli moraju djetetu pomoi kako bi ono napredovalo u svom likovnom izriaju, stavljajui pred njega razliite likovne materijale i doputajui mu da se izrazi na samo njemu svojstven nain.

Dijete najbolje ui i razvija se u interakciji s okruenjem i puno vie naui istraujui i igrajui se, nego prihvaanjem gotovih rjeenja. Sve ono to dijete samo proivi, ono o emu stekne vlastito iskustvo, postaje podloga za daljnje spoznaje i uenje.

Kroz praktian rad, primjenom razliitih sadraja i materijala, djeca se mogu slobodno izraavati, iskazujui svoje sklonosti i sposobnosti, razvijajui kreativnost. Prilikom osmiljavanja razliitih zadaa, posebno treba voditi rauna o tjelesnoj i psihikoj zrelosti djeteta, obraajui pozornost na individualne razlike meu djecom.

Jedna od najvanijih potreba djece predkolske dobi jest elja za stjecanjem novih iskustava i na odgojitelju je da djetetu otvori nove mogunosti istraivanja i oblikovanja ponuenog materijala. Pri tome je nuno dopustiti mu da se pokua izraziti na svoj nain i da se ne treba strogo pridravati naputaka.

2. RAZVOJ DJEJEG LIKOVNOG STVARALATVA

U suvremenoj teoriji predkolskog odgoja postoje dva razliita stajalita u odnosu na djeje stvaralatvo, koje imaju vrlo veliki utjecaj na metodiku odgojnog rada, odnosno na nain poticanja djejeg stvaralatva.

Prvo stajalite tretira djeje stvaralatvo kao igru i spontano, esto nesvjesno izraavanje djeteta.

Drugo stajalite objanjava djeje stvaralatvo kao oblik kultivirane igre, te naglaava potrebu i znaaj organiziranih odgojnih utjecaja i poticaja.

Po Piagetu, djeca u razdoblju od 3. do 7. godine pokazuju veliku sklonost prema aktivnostima crtanja, graenja, modeliranja i sl., te on te aktivnosti naziva slobodnim izraavanjem, samoizraavanjem, simbolikom igrom i estetskim aktivnostima. Naime, Piaget tvrdi da je rana manifestacija estetskih aktivnosti uvjetovana unutarnjim potrebama djeteta da izrazi svoju individualnu stvarnost.

Herbert Read[footnoteRef:2] kae da je spontano izraavanje ujedno i slobodno oslobaanje mentalnih aktivnosti miljenja, osjeaja i osobnog doivljavanja. On, kao osnovni oblik djejeg slobodnog izraavanja, uzima crte i smatra da on najpotpunije povezuje slike koje postoje u nesvjesnom, da se u njemu slika, koncept, senzacija i misao uzajamno povezuju, to daje osnovu za instinktivno upoznavanje zakona svemira. [2: Herbert Read: Education through art, London, 1945.]

Likovni izraz djece oduvijek predstavlja vrlo zanimljivo polje istraivanja i rijetko je neka djeja aktivnost zauzela toliko mjesta u psiholokim istraivanjima, kao to je to djeji crte. O tome zato dijete crta, takoer postoje dvije teorije; u jednoj, ova se pojava objanjava unutarnjim faktorima, u drugoj se crtanje i slikanje djece objanjava kao rezultat utjecaja okoline.

U psihologiji i genezi djejeg likovnog stvaralatva najee se prihvaaju tri osnovna stupnja, a to su:

1. Faza izraavanja primarnim simbolima (do 4. god.)

2. Faza izraavanja sloenim simbolima ( od 4. do 5. god. starosti )

3. Faza intelektualnog realizma ( od 5. god. starosti )

Faza izraavanja primarnim simbolima

Glavne karakteristike ove faze proizlaze iz razvoja motorike ruke i ake djeteta. Likovni izraz u toj fazi djeluje kao sluajan ili nesreen sastavljen je od crta poredanih bez reda i zavretka. Takav sluajni crte prisutan je kao prvi korak u razvoju djeje mogunosti da kontrolira olovku i da ostavlja njome trag ondje gdje to eli. Tek dvogodinjaci poinju pridavati veu pozornost tragovima koje su ostavili na papiru. Poetkom tree godine djeca poinju davati imena onomu to likovno izraze. Kako se razvija motorika ruke, tako i dijete iz hrpe linija dolazi do kruga, te crta krune oblike koji sluajno mogu predstavljati ovjeka. Napredak u ovoj fazi je vrlo velik, jer se na kraju te faze spajaju razum i oko, tj. ruka i predmet.

Faza izraavanja sloenim simbolima

Djeca sada poinju davati imena crteima, to znai da uz sam proces crtanja nastaje i misao. U ovoj fazi dijete crta simbole (glava-noge simbol ovjeka) koje samo stvara u zamjenu za realnost. Crtei ove faze puni su simbola koji prikazuju nevizualna obiljeja (pokret, zvukove), ali crte ove faze nema namjeru postii fotografsku slinost, nego upozorava i poruuje. Djeja vizualna memorija u ovoj fazi poinje dobivati vanu ulogu, jer sada dijete postaje sposobno dozvati u sjeanje vizualne predodbe.

Faza intelektualnog realizma

U ovoj fazi pojavljuju se poeci apstraktnog miljenja, a sposobnosti likovnog izraavanja su mnogo vee. Vee ivotno iskustvo i vee likovno-tehnike mogunosti omoguavaju djeci rjeavanje sloenijih likovnih problema. Tek u ovoj fazi pojavljuje se profil i pokret te razna individualna rjeenja za pojedine predmete. Iskazane emocije su bogatije i raznovrsnije, a mnogo je vea sposobnost rada likovno-tehnikim sredstvima.

Konkretna likovna tema sama po sebi je neutralna i moe biti iskazana na mnogo naina. To znai da je vrijednost likovnog izraza djeteta u onome to samo vidi, pronae ili otkrije o predmetu ili dogaaju likovnog izraza.

Tematika djejeg likovnog izraavanja je vrlo raznovrsna. U strunoj se literaturi istie da su najee teme djejeg likovnog izraza ovjek, kue, ivotinje, drvo, prijevozna sredstva, cvijee i sl.

Prije nego to dijete zapone neto svjesno oblikovati, ono crta ovjeka, jer je s njim u kontaktu od svog prvog dana. Ta e tema u kasnijem djetetovu likovnom razvoju poprimati sve bogatije sadraje i savrenije forme.

Veina dananjih psihologa miljenja je da evolucija djejeg crtea odgovara razvoju djeje misli, te se u tom smislu koristi Goodenough[footnoteRef:3] test za mjerenje mentalnog nivoa djeteta. [3: Istraivanja su pokazala da djeji crte moe posluiti kao indikator stupnja razvoja pojmova kod djeteta (intelektualni razvoj), te je amerika psihologinja Florence Goodenough, na osnovu te spoznaje, sastavila test inteligencije baziran na crteu ovjeka. Osnovna je pretpostavka da intelektualno razvijenije dijete crta ovjeka s vie detalja.]

3. PREDKOLSKO DIJETE I BOJA

U dananje vrijeme, naroito se mnogo zna o djelovanju boje na ovjekovu psihu, emocionalno stanje i ponaanje. Zbog toga su pedagozi i psiholozi ispitivali kako dijete osjea i koristi boju. Ima izvjesnih indikacija da dijete odmah poslije roenja razlikuje osnovne boje, mada to nije sasvim dokazano. Ali da dijete razlikuje boje ve u prvim mjesecima svog ivota, za to ima sigurnih eksperimentalnih dokaza.

Dijete u prvoj godini ne samo da razlikuje boje, nego ima i svoj stav prema njima: neke voli vie, a neke manje. Dijete do tree godine vie voli jasne i intenzivne boje, nego razne nijanse sive. Najvie voli utu boju, jer najee posee za utom igrakom. Omiljenost boje se mijenja uzrastom. U drugoj, treoj godini je najomiljenija crvena boja.

Mlae dijete prilikom zapaanja predmeta daje prednost boji, pa tek onda obliku ili nekoj drugoj karakteristici.

Za uoavanje i razlikovanje boja vrlo je vano pravilno funkcioniranje osjeta vida. Osim toga vrlo je vaan i trenutak. Imenovanje boja znai vezivanje za rije. To pomae djetetu da izdvoji boju kao odliku predmeta. Pravilno nauena rije na odreeni nain mijenja proces opaanja predmeta. Pored toga, upoznavi naziv za jednu boju, dijete poinje zapaati i druge boje, te pitati za njih. A pokrenuta djeja radoznalost predstavlja prvi korak za daljnji razvoj i usavravanje.

Crtanje i slikanje su osnovne djetetove djelatnosti. Pored igre, dijete se najbolje i najspontanije izraava likovnim putem. To je u poetku motorika aktivnost, koja zadovoljava djeju potrebu za igrom. Kasnije je to svjesna djelatnost, psihika potreba koja tei zadovoljenju. Dijete prima doivljaje putem osjetila, prerauje ih na svoj nain i projicira iz sebe na likovni nain. Kroz ovu vrstu aktivnosti dijete iznosi svoja znanja i iskustva. Na koji nain e dijete projicirati svoja znanja i doivljaje, zavisi od dobi djeteta i od likovne zrelosti. Dijete govori o sebi ne samo kroz sadraj slike i oblika, nego i kroz izbor boje. Svako dijete ima svoju paletu boja koju voli, kao i nain na koji ih kombinira. U svakoj djejoj slici ima neeg openitog, to je karakteristino za tu dob, u kojoj se dijete nalazi, i neeg to je individualno, to daje peat samo njegovom crteu i slici. Iako je dijete neizgraena osoba, postoji veza izmeu naina slikanja i osobina djeteta. Ta djeja spontanost daje djejim slikama posebnu vrijednost. To je faktor djetinjstva, koji se ne moe nai u umjetnikim slikama odraslih umjetnika.

Danas, kada djeca imaju na raspolaganju jako mnogo likovnih sredstava, potrebno ih je poticati na njihovo pravilno upotrebljavanje. Drvene bojice, flomasteri i pastele zahtijevaju jai pritisak i pri tome se, umjesto osjetljivosti djeje ruke, razvija tvrd i jednolian potez.[footnoteRef:4] Djeca uzimaju bojice kako im dou pod ruku, ne razmiljajui pri tom o znaenju pojedine boje. [4: prema D. Belamari Dijete i oblik, str. 211.]

Ako sasvim malo dijete, u dobi od 18 mjeseci, dobije u ruke kist, ono e taj kist nespretno vui po papiru i premjetati ga iz ruke u ruku. To dijete jo nije postiglo dobru kontrolu pokreta ruku i nema razvijenu koordinaciju izmeu oka i ruke. Dijete tog uzrasta slika oponaajui odrasle i taj mu pokret ini zadovoljstvo.

Najmlaa se djeca olovkama u boji i slinim sredstvima koriste ee kao crtakima. Boja je tu bez odreenog razloga. Slino se dogaa i pri upotrebi tvrdih kistova, koji donose povrnost i neodreenost oblika u boji. Potrebno je djetetu dati dobar kist, kao i kvalitetne boje, koje potiu djeju radoznalost i oslobaaju njegovu matu.

U dobi od etiri do pet godina nastavlja se crtanje bojom, ukoliko djetetu ne omoguimo nanoenje boje na vee plohe. Sve se to moe lako ukomponirati u igru, gdje djeca mogu bojiti kartonske kutije, papire razliitih veliina i sl. Pri takvim igrama djeca ovladavaju postupcima rada bojom i nuno je pri tom djecu poticati na samostalan izbor boja, kako bi djeca otkrivala i opa znaenja svih boja.

Niti u ovoj dobi djeca ne odabiru boje prema onome to vide, nego prema svojim sklonostima. Jo se uvijek pojavljuju crtani obrisi, koji su ispunjeni bojom. Tek kad djeca ponu unositi plohe boja u svoj likovni rad, moe se govoriti o stvarnom izraavanju bojama.

U dobi izmeu pete i este godine, dijete je u mogunosti izraavati se bojom, ukoliko je imalo pozitivne poticaje za rad bojom. Dijete tada vie nema potrebu najprije naznaiti obrise pojedinih likova, nego namazom boje istodobno stvara i oblike i odreuje njihovu obojanost. To znai da je ono sposobno opaati i pamtiti cjelovite pojave. Kada ovladaju plohama boja, djeca ponu u njih unositi detalje. U ovoj dobi djeca imaju snanu potrebu za redom, pa to pokazuju unoenjem reda u vidu nizova, ak i u pojave u kojima takvog reda nema.

4. POTICANJE DJEJEG LIKOVNOG STVARALATVA

Kada neki oblik dijete vrlo paljivo promatra, kada je njime potpuno zaokupljeno, onda otkriva i njegov smisao i znaenje. Takvu usmjerenost panje djeteta, koja nadilazi uobiajenu opu percepciju, moemo nazvati stvaralakom percepcijom. Tek kada se ona dogodi, dijete moe ii na sljedei korak i likovno se izraziti to je opazilo i otkrilo. To se ne dogaa koliko mu mi "serviramo" nekakve "injenice" da je more plave boje, a sunce ute i sl. Jedan od ciljeva likovnog izraavanja je da opaanjem dijete samo dolazi do odreenih shvaanja i otkria o promatranom obliku ili pojavi, te da se kreativno izrazi. Ne treba djecu etiketirati pojmovima talentiran i netalentiran. Netko se likovno lake izraava, netko tee, ali nam je svima likovno izraavanje svojstveno i prirodno. Ne slikamo da bi se drugi divili naim slikama, nego da sami sebe izrazimo, da doemo do odreenih otkria.

Ako je prirodni unutranji poriv za upoznavanje svijeta potisnut i otupljen, jedina je prava intervencija da u djetetu ponovno probudimo radoznalost i interes za ono to se zbiva oko njega.

Meutim, da bi percipirani sadraji i otkria sazreli, razvili se i urezali u svijest djece, potrebno je da se oni ostvare putem nekog medija izraavanja. Likovno izraavanje je jedan od njih.

Likovno izraeni sadraji jaaju sposobnosti opaanja, predoavanja i shvaanja djece, a to opet rezultira snanijim i bogatijim stvaranjem. Tako se uspostavlja prirodni proces rasta i razvoja njihove svijesti i njihovih sposobnosti.

Postoji nekoliko naina da kod djece probudimo interes za pojave u svijetu te njihovo likovno izraavanje.

USMJERAVANJE OPAANJA

Prvi i najjednostavniji nain poticanja djece jest usmjeravanje njihove panje na neki oblik ili pojavu (npr. drvo, kuu, let, rast...) Ono to e djecu najvie zaokupiti i zainteresirati bit e ivot, funkcija i svojstvo oblika, zatim slijede zanimanje za dijelove oblika, za veliinu, vizualna obiljeja, materijal, boju i detalje. Da bismo izbjegli nametanje svog naina vienja i svojih pretpostavki, najbolje je to initi postavljanjem pitanja. Ali ne pitanja koja bilo to sugeriraju ili nameu odgovor. Najjednostavnije pitanje koje bismo morali uporno ponavljati jest: to vidi i to jo vidi? Tek kada dijete iscrpi sve svoje odgovore na to, moemo postaviti druga i daljnja pitanja, npr. Kako drvo raste? Kako sunce svijetli i grije? Kako cvijet cvjeta?... Moemo "uposliti" i djeju logiku pitanjima: Zato drvo ima lie, zato ptice lete, zato djeca tre, zato imamo kuu...? Nakon toga se postavljaju konkretna pitanja o oblicima i pojavama, ako ih djeca nisu sama pronala, pitanja o dijelovima, konstrukciji, materiji, boji i sl. Djeje odgovore ne bi smjeli ispravljati. Automatski i naueni odgovori, te besmisleni odgovori postupno e nestati. Nakon to dijete na taj nain upozna i doivi neki oblik ili pojavu, ono e ih lagano i originalno izraziti likovnim medijem.

Promatranje oblika i pojava i njihovo izraavanje likovnim radom, dva su odvojena procesa. Promatranjem dijete otkriva i pamti oblike i pojave, njihove odnose i znaenja, da to kasnije i preraeno iskae likovnim jezikom. Djeca ne crtaju ono to konkretno vide, nego ono to izdvajaju, pamte i poimaju o nekom obliku ili pojavi.

AKTIVIRANJE SJEANJA

Drugi nain pokretanja interesa je razgovor o neemu to su spontano vidjela i doivjela. Time se aktivira i uvruje njihovo sjeanje, uva bogatstvo doivljavanja i znanja. Djeca su npr. bila u umi i mnogo toga vidjela i doivjela, vie ili manje svjesno. Sve se to smiljeno postavljenim pitanjima moe obnoviti i u vidu slike pojaviti u njihovoj svijesti, a od toga do likovnog izraza je malen korak. Kao i kod usmjeravanja panje, djeci uporno ponavljamo pitanja: to su vidjela, ula, to se jo dogodilo? Kada iscrpimo djeja sjeanja, postavljamo odreena pitanja o prostoru, oblicima, bojama, materiji, vremenu..

U likovne radove koji nastaju nakon usmjerenog promatranja djeca unose vie pojedinanih podataka, detalja, a u likovne radove koja nastaju prema sjeanju, djeca ee unose znaenja i odnose meu oblicima, te cjelovitost dogaanja.

MATANJE, ILUSTRACIJE

Matanje se u likovnom izrazu djece najee javlja kao stvaranje novih varijanti i slika na osnovi poznatih dogaaja ili pojava. Npr. ilustriranje pria i pjesama, zamiljenih dogaaja, dogaaja iz prolosti ili budunosti. Bogatstvo i originalnost djeje mate uvjetovani su slobodnim, spontanim i osmiljenim voenjem u likovnom izraavanju svega to ini okolinu i ivot djece. Tada oni imaju o emu tkati svoje vizije i ideje.

ZAMILJANJE

Via razina stvaranja slika ili imaginacije je sposobnost djece da razliite predodbe i pojmove iz sfere nevidljive stvarnosti pretoe u likovni izraz. Pri tome e djeca pronai likovni ekvivalent i tumaenje za svaki osjeaj, pojavu, pojam, rijei kojima ne znaju stvarno znaenja, glazbu o kojoj nemaju nikakvih podataka...

POTVRIVANJE

Nenametljivo potvrivanje vrijednost svakog djejeg rada, njegove uspjenosti i ljepote, djetetu znai orijentaciju i potvrdu da je na dobrom putu, da je sposobno, da moe i zna, a sve mu to daje osjeaj sigurnosti i slobode. I tada dijete stvarno moe pokrenuti svoje potencijale, ideje i vizije.

Da bi potpunije razumjeli djetetova vienja i shvaanja svijeta, potrebno je na nenametljiv i prirodan nain pokazati interes za djetetovo tumaenje vlastitih radova.

U takvoj atmosferi likovno stvaralatvo moe postati stalni i aktivni dio djejeg ivljenja i dogaati se prirodno i lako poput gledanja, udisanja, tranja.

IGRE S LIKOVNIM MATERIJALIMA

Takve igre s olovkom, glinom, bojom... , djeci donose osjeaj slobode, te ih potie na upoznavanje i ispitivanje svojstava i mogunosti pojedinog likovnog sredstva. Dok kroz ranije oblike potiemo djecu na izraavanje danih i odreenih sadraja, a ona potpuno slobodno odabiru nain na koji e ih izraziti, u ovim su igrama djeca slobodna u oba smisla. Slobodno iskazuju to ele i kako ele. U poetku tih igara djeca nesvjesno ponavljaju uobiajene sadraje, pa ih trebamo poticati da se igraju novih igara, no ne smijemo im davati nikakve ideje. Posebna su varijanta igre graenja. Od oblikovanih i neoblikovanih materijala (ambalae, papira, kartona i sl.), te crtanjem i slikanjem djeca kroz igru stvaraju razliite strukture i prostorne organizacije.

5. LIKOVNE AKTIVNOSTI BOJOM

Kao to poznavanje boja nije samo po sebi cilj, tako ni u likovnom izraavanju djece nije bitan rezultat u vidu zavrene slike. Vaniji je proces kroz koji dijete razvija likovnu radoznalost, estetsku osjetljivost, otvara duh, razvija matu, kao i sposobnost uporabe poznatih predmeta na nov nain.

Materijali kojima se boja

drvene bojice, flomasteri, votane boje, krede u boji, tuevi, tempere, kistovi, etkice, tapii, eljevi, spuvice, ploke krumpira, kokoje pero, prstii, dlan, slamke, plodine, granice, sok od cikle, borovnice, jagode i dr.

Materijali koje se boja

papir, karton, platno, prirodnine, predmeti koje su djeca izradila i dr.

Tehnike bojanja

nanoenje boje kistom, prskanje boje (plastine boce, probuene konzerve, etkice za zube, ealj...) puhanje boje ( izravno ili pomou slamice ), bojanje kuglicom, dlanom, prstiima...

Prije samoga poetka aktivnosti, vano je djetetu omoguiti slobodu. Djeca ne mogu uivati u likovnim aktivnostima bojei se da e napraviti nered ili neto zaprljati. Potrebno im je dati pregau ili neku drugu zatitu za odjeu, a prostor za igre bojom treba zatiti novinskim papirom ili plastinim stolnjakom.

5.1 Izrada otisaka

Jedna od djeci zanimljivijih igara bojom jeste izrada otisaka. Kao materijal za izradu otisaka mogu nam posluiti polovice krumpira, razliitog tvrdog voa (jabuke, kruke, polovice oraha i sl.), karton, spuvice, prst, dlan, stopalo i dr. Pri tome moemo izrezati razliite oblike, a djetetu pustiti na matu kako e te oblike kombinirati. Najjednostavnije likovno sredstvo pri izradi otisaka jeste tempera, koju je potrebno razrijediti s vrlo malo vode, kako ne bi bila previe gusta.

sl.1 Otisak polovica krumpira, na kojima su izrezani geometrijski likovi

5.2. Izrada pretiska

Izrada pretiska djeci je posebno zanimljiva jer nije mogue predvidjeti to e na kraju nastati. Potrebno je papir presavinuti na dvije jednake polovice, zatim ga otvoriti i uputiti dijete da boju nanosi samo na jednu polovicu. I pri ovoj igri koristimo temperu, koju moemo nanositi kistom ili prstima u debljem sloju. Kada je dijete zadovoljno onim to je uradilo, spoji dvije polovice papira i lagano prstima pritie papir. Kad se papir ponovno razdvoji, dobit emo pretisak. Nakon suenja, poeljno je sliku poprskati lakom za kosu, kako se tempera ne bi ljutila.

sl. 2 Pretisak tempera nanoena kistom i prstima

5.3. Slikanje kotaima

Slikanje kotaima posebno je zanimljivo djeacima, jer sredstvo kojim se slika je automobil ili neka druga djeja igraka s kotaima. Temperu razrijedimo s vodom u plitkoj posudi. Dijete zatim umae kotaie automobila u boju i njima slika po papiru. Raznobojni tragovi koje automobil ostavlja, djeci predstavlja veliko veselje.

sl. 3 Slikanje kotaima

5.4. Slikanje kuglicom

Slikanje kuglicom je takoer vrlo nepredvidiva igre, jer se kuglica slobodno kotrlja po papiru. Potrebno je temperu malo razrijediti s vodom u plitkoj posudici. Dijete kuglicu umae u boju, a zatim je kotrlja po papiru. Ako se radi s vie boja, vrlo je efektno, jer na mjestima gdje kuglica prelazi preko traga druge boje, nastaje neka trea boja.

sl. 4 Slikanje kuglicom

5.5 Puhanje boje

Puhati boju moemo slamicom ili izravno. Pri tome je potrebno temperu razrijediti s vodom tako da bude tekua. Tamnije nijanse su bolje, jer se i u tom razrijeenom obliku dobro vide na papiru. Moramo dijete uputiti da boju ne smije piti. Pomou slamice ili malom licom kapne se boja na papir, a zatim puhanjem kroz slamicu tu kapljicu usmjeravamo po papiru kako elimo. Ukoliko se radi s vie boja, te se boje mijeaju i u malim potoiima se stvaraju nove boje.

Sl. 5 Puhanje boje slamicom

5.6. Slikanje mjehuriima sapunice

Djeca jako vole ovu igru jer i inae vole puhati mjehurie od sapunice, samo to su ovi mjehurii jo i u boji. U plitkoj posudi razmutimo temperu s tekuinom za pranje posua. Djeci damo slamicu i kaemo im da napuu punu posudicu mjehuria. Kada mjehurii prijeu preko ruba posudice, papir prinesemo mjehuriima i pritisnemo dlanom. Ponovimo sve dok cijeli list papira ne bude prekriven mjehuriima. Kada se osui, moemo ponoviti postupak nekom drugom bojom.

Sl. 6 Slikanje mjehuriima od sapunice

5.7 Slikanje drvenim tapiima

Drvenim tapiima nije mogue oslikati vee povrine, ali su izvrsni za razliite efekte. Razrijeenu temperu malom liicom kapnemo na papir, a zatim drvenim tapiem kapljicu boje razvlaimo po papiru u razliitim smjerovima. Najbolje je raditi drvenim tapiem za ranjie.

Sl. 7 Slikanje drvenim tapiima

5.8 Slikanje pastom za brijanje

Slikanje pastom za brijanje je vrlo zanimljiva igra, ali je dosta nepoznata. Prednost je u tome to pasta za brijanje temperi daje posebnu glatkou, pa je mogue stvarati jako lijepe slike. U posudici zamijeamo temperu s pastom za brijanje i na papir tu smjesu nanosimo prstima u debljem ili tanjem namazu. Kod debljeg namaza dobije se lijepa struktura, koju nakon suenja moramo zatiti lakom za kosu. Kod manje djece moemo koristiti lag i jestive boje.

Sl. 8 Slikanje pastom za brijanje u debljem i tanjem namazu

5.9. Slikanje eljem

Slikanje eljem moemo izvoditi na dva naina: ili ealj umaemo izravno u boju, ili na papir nanesemo temperu u debljem sloju, pa onda eljem prelazimo preko boje i ostavljamo tragove. ealj moe biti uih ili irih zubaca, ali je potrebno da su iste duine. Vrlo je zanimljivo upotrijebiti kontrastne boje.

Sl. 9 Slikanje eljem izravno i na namaz boje

5.10. Slikanje prskanjem

Prilikom slikanja prskanjem koristimo etkicu. To moe biti stara etkica za zube ili bilo koja druga etkica tvrih dlaica. Dijete etkicu umoi u boju, najbolje u malo razrijeenu temperu, te prska boju po papiru. Ovim nainom slikanja mogue je dobiti raznobojne kapljice.

Sl. 10 Slikanje prskanjem

5.11 Slikanje razlijevanjem boje

Slino kao i kod puhanja slamicom, i kod razlijevanja boje koristi se tempera razrijeena vodom, kako bi bila tekua. Malom liicom kapnemo boju na papir, a zatim papir naginjemo u razliitim smjerovima, kako bi se boja razlijevala. Razliite se boje stapaju, to daje prelijepe nijanse.

Sl. 11 Slikanje razlijevanjem boje

5.12 Slikanje vrpcom

Prilikom slikanja vrpcom, mogue je koristiti vrpce razliitih materijala i debljina. Vrpce izreemo na duljinu 10 15 centimetara. Temperu malo razrijedimo, a dijete zatim vrpcu umoi u boju, pa ju vue po papiru.

Sl. 12 Slikanje vrpcom

Ovdje sam nabrojala samo nekoliko naina, kako se djeca mogu igrati bojom i pri tom nauiti mnogo toga o bojama. Naina je jo mnogo, a na odgojitelju je da djetetu uvijek prui neto novo i zanimljivo, to e probuditi djeju matu i zanimanje, a pri tom razvijati estetsko miljenje i promiljanje o likovnom stvaralatvu.

6. ZAKLJUAK

Mnogobrojne djeje aktivnosti omoguuju upoznavanje i utvrivanje odreenih boja. Djeci je potrebno skretati panju na svijet oko njih i stvari koje ih okruuju i to treba initi kroz raznovrsne aktivnosti, etnje, prie, posjete...Na taj e nain djeca lake upoznati i nauiti imenovati boje.

Ipak, potrebno je naglasiti da poznavanje boja nije cilj sam po sebi. Poznavanje boja i rad s bojama osnova su za likovno izraavanje, koje je iznimno vana stvaralaka aktivnost u predkolskoj dobi, kroz koje dijete traga, otkriva, uobliuje i prenosi svoja iskustva i spoznaje.

Takoer, u predkolskoj dobi mnoga se djeca lake izraavaju kroz likovnu aktivnost, nego verbalno, u emu je i polazite i Art terapije[footnoteRef:5], kojom se djeci pokuava pomoi na temelju onoga to nacrtaju ili naslikaju, a ne na temelju onoga to kau. [5: Jedan od psihoterapeutskih pristupa ija je osobitost u tome to primjenjuje stvaralaki likovni proces kao sredstvo izraavanja i komunikacije.]

Pri likovnim aktivnostima djeci je potrebno osigurati dovoljno prostora u kojem e moi slobodno eksperimentirati s bojama, u poloaju koji im najvie odgovara.

Jednom kad djeca naue osnovne boje, bit e im posebno zanimljivo vidjeti kako se mijeanjem dviju osnovnih boja dobije sekundarna, kako od neutralnih boja takoer nastaje neka trea boja, kako dodavanjem neutralne boje nekoj osnovnoj boji dolazi do gradacije te boje... A sve to dijete e mnogo lake nauiti i zapamtiti, ako mu dopustimo da samo istrauje i otkriva, da ono samo dolazi do zakljuaka, nego da mu mi ponudimo ve gotovo rjeenje.

Sve te aktivnosti kod djeteta trebaju biti zasnovane na igri, jer to je ono to dijete najbolje razumije i to mu najbolje polazi za rukom. Ipak, igra, da bi bila svrsishodna, mora sadravati i obrazovne elemente. Igra je sredstvo obrazovanja, nepresuan izvor spoznaja, koje e dijete moi primjenjivati u budunosti. Dijete se treba igrati kako bi stalno otkrivalo neto novo, kako bi uilo i raslo kao pojedinac.

7. LITERATURA

Predkolska pedagogija - dr. Mitrovi D. , Svjetlost, Sarajevo -1984.

Predkolska pedagogija - Stevanovi, M., Andromeda, Rijeka - 2003.

Predkola : vodi za voditelje i roditelje Doen-Dobud A., Alinea, Zagreb - 2001.

Dijete i oblik - Belamari, D., K - Zagreb, 1986.

Vizualno likovni odgoj i obrazovanje - Grguri, N.; Jakubin, M., EDUCA, Zagreb - 1995.

Kurikulum za vrtie - Hansen, Kaufmann, Burke Walsh:, Korak po korak, Zagreb - 2004.

Igre stvaralice : za djecu od 2 - 5 godina - Einon, D., Profil international, Zagreb - 2006.

Igrom do sebe : 102 igre za rad u grupi -Buni, K. Alinea, Zagreb 2002.

80 kreativnih likovnih radionica : za odgojitelje i uitelje - Dorance, S., Profil international, Zagreb - 2004.

Kako otkriti i potaknuti darovitost, agar, Rijeka -2004.

Crtanje i slikanje - Bryan Bangal, Jugoslovenska knjiga Nauna naklada Beograd -1990.

Danas slikam - Godec Schmidt, J,, Zaloba Mladinska knjiga, Ljubljana Zagreb, 1989

www.maturski.org

5