POLAZAK U ŠKOLUIzazov za djecu i roditelje

DV MAZA Valpovo

Jelena Lacković, pedagoginja

PRILAGODBA DJETETA NA ŠKOLU

Razdoblje prijelaza djeteta iz dječjeg vrtića u osnovnu školu je razvojno

izrazito značajno, a ujedno i jedno od stresnijih uslijed velikih promjena u

djetetovom prostornom, materijalnom i društvenom okruženju,

ali i drugačijem načinu i organizaciji života.

Promjena okruženja može djelovati motivirajuće za

daljnje istraživanje, stjecanje novih znanja i

iskustava.

Polazak djeteta u osnovnu školu izazov je i roditeljima koji se također na određeni

način trebaju pripremiti.

STAV RODITELJA PREMA ŠKOLI → STAV DJECE PREMA ŠKOLI →MOTIVACIJA

DJETETA → ŠKOLSKI USPJEH

Stav djece o školi je različit, ovisno o tome kakve stavove ima okolina, najčešće obitelj.

Realna percepcija škole koju je preporučljivo prenijeti djeci određuje školu kao ono što očekuje svu djecu te kao priliku za učenje,

igru, izlete i nova prijateljstva.

Važno je na primjeren način ukazati djetetu na promjene koje ga očekuju.

SUOČAVANJE S IZAZOVIMA

Dijete treba pripremiti i na nove

obveze, odgovornost te novu organizaciju života. Također, treba

ih pripremiti i na izlaganje sustavu

vrednovanja, natjecanja, uspjeha, neuspjeha i kritike.

Ako roditelji shvaćaju školu kao nešto vrijedno i važno te u tom ozračju odgajaju dijete, ono će

imati pozitivan i realan stav prema školi što je od presudne važnosti za prilagodbu u školi te

u konačnici i školski uspjeh.

Dijete koje ima poteškoće u prilagodbi na školu te se osjeća nesigurno, vjerojatno će imati teškoće u postizanju školskog

uspjeha te će napredak izostati.

Uz stav roditelja prema školi, izrazito je važna i komunikacija roditelja sa školom (učiteljima i

ostalim djelatnicima), kao i izjave roditelja o odgojno-

obrazovnim i drugim djelatnicima u školi u

nazočnosti djece.

Vjerovanje učiteljima kao stručnim i kompetentnim

osobama zaduženim za odgoj i obrazovanje djece ključno je u

učenju poštovanja prema drugima općenito i poštivanja odgovornih osoba i institucija.

Pozitivan stav djetetaprema školi povećavarazinu motivacije za učenje i izvršavanje

obaveza štoomogućuje lakše

podnošenje uspjeha ineuspjeha.

SPREMNOST/ZRELOST ZA ŠKOLUSpremnost ili zrelost za školu najčešće se određuje kao adekvatna razina razvijenosti fizičkih, intelektualnih, emocionalnih i socijalnih karakteristika odnosno kao minimum razvojnog stupnja koji djetetu

omogućuje da primjereno reagira na zahtjeve škole.

FIZIČKA INTELEKTUALNA EMOCIONALNA SOCIJALNA

FIZIČKA ZRELOST:

•podrazumijeva normalno funkcioniranje djetetovih osjetilnih organa (vid, sluh, kretanja, kontrola organa za izlučivanje…), sposobnost samostalnog svlačenja, oblačenja, fina pokretljivost pojedinih mišića – preduvjet za čitanje i pisanje.

AKTIVNOSTI ZA POTICANJE FIZIČKE ZRELOSTI

• Grafomotorika: izrezivanje papira, ljepljenje, nizanje kuglica/perlica/slamki ili tjestenine na konac, crtanje, precrtavanje, bojanje, modeliranje plastelina, gline, tijesta u boji, šivanje gumbića na tkaninu, igre vodom/brašnom;

• Svakodnevne vještine: zakopčavanje, vezanje čvorova i mašni, pletenje pletenica, slaganje odjeće, upotreba pribora za jelo.

INTELEKTUALNA ZRELOST

• podrazumijeva razvijenost opažanja,

stabilnost pažnje (koncentracija), govornu razvijenost te razvijenost mišljenja i pamćenja.

AKTIVNOSTI ZA POTICANJE INTELEKTUALNE ZRELOSTI

Razvoj govora

Kao osnovni govorni uzori djetetu, govorit ćemo pravilno, a uz korištenje djeci poznatih riječi, uvodit ćemo i nove riječi te tako širiti rječnik.

Aktivnosti:

Pričanje priča, čitanje slikovnica, knjiga, enciklopedija, poticanje djeteta da prepričava događaje, crtić, priču, služiti se zagonetkama, pitalicama, brojalicama.

PREDČITALAČKE VJEŠTINE -GOVORNO-JEZIČNE IGRICE:

• Prepoznavanje suprotnosti (veliko-malo, crno-bijelo, usko-široko…), poznavanje lijevog i desnog (Dotakni lijevom rukom desno uho), poznavanje položaja i odnosa (Stavi olovku ispred/iza/pored knjige), prepoznavanje glasova u riječi, npr. MAČKA; reci rečenicu na drugi način, sastavljanje priče prema slici ili seriji slika, pronalaženje rime, igra „kaladont“ (reci riječ na završno slovo)…

PREDČITALAČKE VJEŠTINE -GOVORNO-JEZIČNE IGRICE:

…definiranje razlika (npr.: jaje-kamen, brod-autobus, daska-staklo); definiranje sličnosti: kruška i jagoda, leptir i muha; što sve u ovoj prostoriji počinje na glas S, nabroji tri životinje koje započinju na glas M, što sve možemo kupiti u trgovini, a počinje na glas K?

PREDMATEMATIČKE VJEŠTINE

• što je unutra/vani, gore/dolje, Ispod/iznad, veće/manje, lakše/teže?

• što je mekano/tvrdo, mokro/suho, plavo/crveno; koje životinje pripadaju domaćim životinjama, koje cvijeće poznaješ…

• Radni listovi povezivanja predmeta i znamenke

• Igra na otvorenom: matematička školica (na pločniku kredom nacrtamo krugove te u njih brojeve ili točkice, potom 2x bacamo kamenčić i zbrajamo

PAŽNJA I PAMĆENJE

• poticati zapažanje i razgovor o onome što vidimo (igra „Vidim, vidim…kuću!“

• radni listovi, zabavni zadaci, slaganje slagalica, sortiranje predmeta prema boji, veličini, obliku…

• igra „Leti-leti” (avion, kuća, itd.)

• igra „Čarobna kutija” (u kutiju se stave razni predmeti, dijete ih pogleda, pokuša zapamtiti, kutija se zatvori te dijete pokušava nabrojiti sve predmete koje je vidjelo)

• pamćenje: važnih podatka o sebi i bližnjima (imena i prezimena roditelja, bližnjih), adrese, broj telefona, brojalice i pjesmice iz vrtića, domino, labirint, memory…

Elementrani pojmovi:

• Orijentiranje u vremenu i prostoru (jučer, danas, sutra, sada, poslije, jutro, podne, večer, noć, godišnja doba i karakteristike lijevo-desno, gore-dolje, ispod-iznad)

• Brojanje do 20; razlikovanje geometrijskih likova; razlikovanje prema boji, obliku, vrsti…

EMOCIONALNA ZRELOST

Podrazumijeva da dijete reagira primjereno

određenoj situaciji kao i većina djece njegove dobi: racionalno objašnjavanje svog i tuđeg ponašanja,

kontrola ponašanja, tolerancija na frustraciju, prihvaćanje discipline…

AKTIVNOSTI ZA POTICANJE

EMOCIONALNE ZRELOSTI

• igranje društvenih igara (vježbanje tolerancije na frustraciju, lakše nošenje s neuspjehom);

• ohrabrivanje djeteta

• pohvaliti za svaki uspjeh

• poticati inicijativu

• pokazivati ljubav i poštovanje, objasniti zašto tražite nešto od djeteta…

AKTIVNOSTI ZA POTICANJE

EMOCIONALNE ZRELOSTI

Svakodnevno razgovarati o osjećajima, poticati na imenovanje osjećaja, pomoći djetetu pronaći alternativu za izražavanje negativnih osjećaja (bacanje, vikanje, udaranje zamijeniti za zagrljaj, brojanje do 10, opisivanje misli i osjećaja); zajedničko čitanje knjiga i edukativnih sadržaja uz komentiranje i razgovor…

SOCIJALNA SPREMNOST

• podrazumijeva prilagođavanje na društvene obveze, vještine kulturnog ophođenja, snalaženje u društvenim situacijama, zajednički rad s vršnjacima i odraslima, razvoj socijalno poželjnih ponašanja, vještina i motiva.

• vlastitim primjerom poslužiti kao model u različitim situacijama (primjereno rješavanje nesuglasica, podnošenje neuspjeha, ponašanja u prometu ili komunikaciji s drugima)

SAMOSTALNOST

• Samostalnost je djetetova razvojna potreba i oblik ponašanja. Važan je preduvjet polaska djeteta u školu.

• Dijete treba biti samostalno u:

✓hranjenju✓odlasku na toalet✓svlačenju i oblačenju

Kako poticati djetetovu

samostalnost i odgovornost?

• poticati samostalno obavljanje hranjenja…

…odlaska na toalet…

…svlačenja i oblačenja…

• izvršavanje kućanskih obveza primjerenih dobi: slaganje odjeće, zalijevanje cvijeća, postavljanje stola, pospremanje kreveta; briga o svojim igračkama, stvarima, kućnim ljubimcima…

Kako poticati djetetovu

samostalnost i odgovornost?

• Ohrabrivati dijete, ne plašiti ga školom

• Objasniti djetetu da je za svako postignuće potreban TRUD

IGRA SKUPLJANJA BODOVA za, primjerice: samostalno odijevanje,

pospremanje kreveta, dogovaranje s vršnjacima itd., potom se za

dogovoreni broj bodova ostvaruje se dogovorena nagrada koja ne treba biti

velika ni skupa već značajna sitnica ili obiteljski izlet.

Igre skupljanja bodova

Igre skupljanja bodova

Kako još pripremati dijete na polazak u školu?

• Dati djetetu priliku da uči na vlastitim iskustvima (uspjeh - neuspjeh)

• Prošetati nekoliko puta do škole s djetetom

• Uvijek govoriti pozitivno o učiteljima, ukoliko imate nedoumica – obratiti se direktno učitelju

• Potaknuti kod djeteta nestrpljenje da krene u školu: igre škole, istraživanje, nova prijateljstva, radni kutak s radnim stolom i stolicom, torba, pernica, itd.

• Upoznati dijete na vrijeme s promjenama koje ga očekuju: samostalan prelazak ceste, ostanak kod kuće, spremanje torbe, vježbe zaključavanja i otključavanja kuće/stana;

• Uputiti na osobe i telefonske brojeve službi koje mu mogu pomoći u slučaju potrebe dok je samo kod kuće.

UČENJE PRAVILA

PONAŠANJA U PROMETU

• Razgovarati s djecom o potencijalnim opasnostima na putu do škole

• Uvježbati najsigurniji put od kuće do škole i natrag

• Upozoriti na opasna ili kritična mjesta u prometu

PRIPREMA DJETETA NA OBVEZE I UČENIČKI NAČIN ŽIVOTA

• RAZVIJATI RADNE NAVIKE: Kroz zaduženja u predškolskoj dobi, dijete će naučiti da je ono što se treba učiniti važnije od onoga što se želi učiniti, a to je izuzetno važno zbog posvećivanja vremena i pažnje školskim obvezama i učeničkim dužnostima.

• POTICATI INTERES DJETETA ZA ŠKOLU: Govoriti o školi u pozitivnom, realnom smislu, čitati priče i slikovnice s temama iz školskog života.

PRIPREMA DJETETA NA

OBVEZE I UČENIČKI

NAČIN ŽIVOTA

• RAZVIJATI POZITIVNE STAVOVE DJETETA PREMA ŠKOLI

• NA VRIJEME I U DOBROM OZRAČJU IZVRŠITI TEHNIČKE PRIPREME ZA POLAZAK U ŠKOLU: Zajedno s djetetom obaviti kupnju školske torbe i školskog pribora; osigurati radni prostor – pisaći stol i miran prostor.

UTJECAJ MEDIJA NA RAZVOJ DJETETA• Mediji imaju dobre i loše strane, a o nama ovisi hoće li i kako utjecati na razvoj

našeg djeteta.

• Ukoliko dijete puno vremena boravi pred ekranom, vrijeme prije polaska u školu krajnje je vrijeme za OGRANIČAVANJE VREMENA PRED EKRANIMA! ZAŠTO? • Zbog dinamičnosti i intenziteta audio-vizualnih podražaja u videoigrama, crtićima i

ostalim medijskim sadržajima:• Dijete ne uči odgodu zadovoljavanja potreba• Neka djeca razvijaju agresivna ponašanja• Neka djeca razvijaju ovisnost• Dijete se može otuđiti od prijatelja• Dijete ne razvija socio-emocionalne kompetencije• Djetetov mozak percipira aktivnosti manjeg intenziteta audio-vizualnih podražaja

(pisanje, čitanje, razgovor) kao dosadne –manjak koncentracije i pažnje.

Ukratko, škola od djece očekuje:

• Dolazak u školu na vrijeme• Vještine brige za sebe• Zdravo samopouzdanje• Pažljivo praćenje nastave,

pamćenje• Praćenje aktivnosti do kraja• Surađivanje i dogovaranje s

drugima• Pridržavanje I poštivanje

pravila

• Sposobnosti društveno prihvatljivog rješavanja sukoba

• Izvršavanje radnih zadataka i domaće zadaće

• Kulturno ophođenje s vršnjacima i odraslima (molim, hvala, izvoli, oprosti; poštivanje različitosti, suzdržavanje od ružnih riječi i uvreda)

Što očekivati od škole?

• Škola JE odgojno-obrazovna ustanova kojoj su osnovni ciljevi proširivanje spoznaja, usvajanje znanja, osposobljavanje za primjenu usvojenih znanja, ali i razvoj dječjih društveno poželjnih osobina i korisnih vještina (suradnja, timski rad, prihvaćanje različitosti, fleksibilnost, kreativnost, inovativnost, poduzetnost, kritičko mišljenje, istraživački duh i istraživačke vještine: vrijedne osobine i vještine za budućnost!)

• …ipak, RODITELJI su djetetu najvažniji uzori, odgojitelji, učitelji!

Što ŠKOLA očekuje od RODITELJA?•POVJERENJE!• Informiranje o djetetovom napretku, ponašanju itd.• Partnerstvo: suradnja na tekućim problemima ili osmišljavanju i provedbi

ideja;• Osobna odgovornost i poučavanje djeteta odgovornosti (dolazak na

vrijeme, izvršavanje obveza, pridržavanje dogovora…) • Podržavanje škole kao životno vrijedne institucije i učitelja kao stručnih i

osposobljenih radnika – djeca slijede primjer, stav i mišljenje roditelja –ako je ono negativno, motivacija djeteta opada, a s time i školski uspjeh.

…SLIČNO VRIJEDI I ZA VRTIĆ ;)

Što roditelji očekuju od djece?Odgovornost? Trud? Odlične ocjene? Izvrsnost u svim područjima? Popularnost u društvu?

• Važno je prisjetiti se da se sposobnosti, interesi te motivacija razlikuju od djeteta do djeteta, od osobe do osobe!

• Očekivati od djeteta odgovornost, trud, rad, kreativnost i inovativnost –korisnije je od očekivanja izvrsnih ocjena!

Korisni izvori i materijali:

• Online izvori za djecu predškolske dobi i njihove roditelje(http://www.knjiznica-koprivnica.hr/knjiznica/default_izdvojeno.asp?sid=8344)

• https://www.artrea.com.hr/

• www.harfa.hr

Knjige i slikovnice za djecu i roditelje

Na kraju…

„Kao i inače u komunikaciji s djecom, poželjno je više slušati i pratiti tempo, osjećaje i razinu znatiželje djeteta, uz što manje

opterećivanja vlastitim očekivanjima, pretjeranom idealizacijom ili pak vlastitim strahovima vezanim uz polazak u

školu.”

SVIM PRVAŠIĆIMA I NJIHOVIM RODITELJIMA ŽELIMO USPJEŠNU PRILAGODBU ŠKOLI TE

MNOŠTVO NOVIH I LIJEPIH ISKUSTAVA, SPOZNAJA, DOŽIVLJAJA TE PRIJATELJSTAVA!

Literatura:

• Drožđan, D., Josić, M., Sokač, M., Mašković, T. (2018). Od jaslica do škole. Sveta Nedjelja: Printera grupa

• Likierman, H., Dr. Muter, V. (2006) Prepare your child for school. Zagreb: Ostavrenje d.o.o.

• Oštarčević, J. (2008) Priručnik za upis djece u prvi razred. Agencija za odgoj i obrazovanje: Zagreb

• Sindik, J., Glibić, M., Marušić, V., Đunđenac, R. (2014). Razlike u dječjim kompetencijama koje ukazuju na spremnost za polazak u školu. Metodički ogledi, 21 (1), 9-22.

• Slunjski, E. (2011) Kurikulum ranog odgoja. Zagreb: Školska knjiga

• Somolanji Tokić, I., Kretić, Majer, J. (2015) Dijete kao aktivni sudionik polaska u školu. Život i škola, 61 (1), 103-110.

• Somolanji Tokić, I. (2018) Kurikulumske poveznice prijelaza djeteta iz ustanove ranog odgoja i obrazovanja u školu. Doktorska disertacija. Filozofski fakultet, Zagreb.

• Somolanji Tokić, I. (2016) Kompetencije učitelja i polazak djeteta u osnovnu školu u svjetlu nove kurikularnereforme. Školski vjesnik. 65(3), 423-440.

• Somolanji Tokić, I. (2016) Dječji vrtić i osnovna škola – modeli odnosa i nove perspektive u: Rani i predškolski odgoj i obrazovanje – izazovi i perspektive. Osijek, 217-223.

• Starc, B., Čudina-Obradović, M., Letica, M., Profaca, B., Pleša, A. (2004) Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga