406 61(2010)4

AKTUALNOSTI

Uz XIX. simpozij Teorija i praksa

brodogradnje – Sorta 2010, Lumbarda, 6. – 9. listopada 2010. godine

Igor Belamarić

Dohodili s raznih strana, i raznim putovima: jedni doplovili izravno u grad Korčulu, drugi u Velu Luku pa proslijedili bílom otoka, treći pak preko Pelješca, da bi se predvečer 6. listopada skoro svi okupili u samoj Lumbardi. U Turističkom uredu koji je djelovao kao simpozijski prijam-ni stožer dobili smo platnenu vrećicu, u njoj: CD s radovima koji će biti izloženi, programska knjižica sa sažecima radova, slog lijepih prospekata otoka Korčule, knjiga agronoma Stanka Markovine (otac našega kolege Roka) Umornost tla, koja govori o gospodarenju oraničnim i vrt-

Adresa autora:

Tolstojeva 41, 21000 Split

Lumbarda, pogled s balkona hotela Borik

nim tlima našega krša. U torbi se našla i bijela pamučna majica s prigodnim natpi-som: XIX. Sorta 2010. Split-Lumbarda-Korčula. Našastar je zaokružen buteljom čuvenog vina Grk (višestruko nagrađivani Branimirov Grk), dakle vina koje na-dahnjuje i pouzdano pokreće poslenike artis navalis.

Idućega smo jutra u Centru za kultu-ru grada Korčule, gdje uz predsjedavanje profesora Roka Markovine teče otvaranje Simpozija, od 9,15 do 10,15 sati. Profeso-ri Izvor Grubišić, Nikša Fafandjel i Tomi-slav Kilić pozdravljaju prisutne sudionike uime Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, Tehničkoga fakulteta u Rijeci i Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. Izvor također na-

Roko Markovina, središnja osoba Sorte 2010

Većeslav Čorić, predsjednik Stalnog od-bora simpozija Sorte

40761(2010)4

AKTUALNOSTI

pominje kako smo došli i obnoviti stara prijateljstva i uspostaviti nova. Pročitani su i pozdravni brzojavi onih koji su spriječeni pribivati Simpoziju, među nji-ma slovo profesora Ive Senjanovića. Nai-me naš je akademik tog dana primao na-gradu za životno djelo koju mu je dodije-lio Hrvatski državni sabor. Inače je i ovom prigodom zapažena i notirana poetičnost Ivinih rečenica, pa bi se moglo zaključiti kako naš laureat – kako ‘ide u godine’ - sve više plovi i u pjesničke vode.

Svečanost otvaranja Simpozija kulmi-nira himnom Lijepa naša, koju je dojmlji-vo otpjevao bariton Toni Lozica.

Od 10,45 do 12,30 sati, uz predsjeda-vanje profesora Većeslava Čorića, izložena

su četiri predavanja pod zajedničkim na-slovom Hrvatska brodogradnja danas:- Želimir Sladoljev, Aktualni trenutak

hrvatske brodogradnje- Damir Begonja, Povećanje konkurent-

ne sposobnosti hrvatske brodogra-dnje

- Aris Večerina, Prijedlog novog orga-nizacijskog ustroja hrvatske brodo-gradnje

- Izvor Grubišić, Vizija održive brodo-gradnje.Moglo bi se reći da su sva navedena

četiri izlaganja međusobno komplemen-tarna. Prof. em. Sladoljev govori o ulo-zi brodograđevne industrije, navodeći glavne značajke naših brodogradilišta. Ističe inovativnost i kakvoću kao bit-ne čimbenike sadašnjosti i budućnosti naše brodogradnje. Iznosi i kronologiju pokušaja akademske zajednice da pomo-gne u ozdravljenju hrvatske brodogradnje. Glede akumuliranih golemih gubitaka, napominje i važnost etike u poslovanju. U zaključku su spomenuti neki uvjeti i opa-snosti privatizacije. Naime napominje da je u dosadašnjim privatizacijama nestalo premnogo poduzeća od važnosti za hrva-tsko gospodarstvo. Načela privatizacije iz akta Vlade RH zahtijevaju tumačenja, veli Sladoljev, primjerice: Što znači mogućnost promjene osnovne djelatnosti brodogradilišta – znači li to i napuštanje ove djelatnosti? Što znači prilagodba tržištu – znači li to mogućnost zamjene brodograđevnog za neko drugo tržište? Što znači teritorijalno preseljenje? – znači li to zatvaranje ili preseljenje brodogradilišta na manje atraktivne lo-kacije ili čak preseljenje u inozemstvo? Opasnosti koje proizlaze iz ovih načela su očite. Ne bi trebalo vjerovati da će novi vlasnik svoj privatni interes podrediti općem, ili da će respektirati činjenicu da

je brodogradnja za Hrvatsku prevažna in-dustrija da bi je se smjelo ukidati.

Reorganizacija kroz integraciju uvo-dna je i zaključna misao referata kolege Arisa Večerine. On predlaže jedino racio-nalno rješenje, dapače rješenje koje je u skladu s davnim, ali neostvarenim pre-misama iz doba kad smo razmatrali osni-vanje Združenoga poduzeća Jadranbrod. Za prvi korak reorganizacije hrvatske bro-dogradnje Aris proponira:a) Sva brodogradilišta pretvaraju se u

ta kozvana montažna brodogradilišta i na svojim postojećim lokacijama za-državaju isključivo proizvodnu funk-ciju uz zadržavanje kompletne pro-izvodne radne snage i pratećih službi za organizaciju, vođenje i nadzor ra-dova

b) Integracija uprava u jedinstvenu upra-vu

c) Integracija fi nancijskih službi u jedin-stvenu

d) Integracija općih / kadrovskih službi u jedinstvenu

e) Integracija projektnih ureda u jedin-stveni

f) Integracija službi nabava u jedinstve-nu

g) Integracija službi prodaje / marketin-ga u jedinstvenu.Nadalje Večerina posve konkretno i

utemeljeno govori o svekolikoj suradnji svih aktera: brodogradilišta, prateća indu-strija, sveučilišta, Brodarski institut, Hr-vatski registar brodova. Zaista treba čitati jasni i koncizni prinos kolege Večerine, jer on uistinu daje jedino i potpuno rješenje današnjega problema naše brodogradnje.

Na istomu mjestu (Centar za kulturu grada Korčule), od 12,30 do 13,30 sati, izložena su dva pozivna predavanja pod zajedničkim naslovom Brodogradnja i bro darstvo kao rješenje prometnih pro-blema:

- Goran Šarić (generalni direktor, Me-diteranska plovidba d.d., Korčula);

- Bruno Dabouis (Bureau Veritas, Pa-riz), What classifi cation rules for the futu-re and what future for classifi cation?

B. Dabouis, slijedom izazovnog naslo-va svoga predavanja, uvodno konstatira:

Classifi cation rules and international regulations are two pillars contributing to safer ships and cleaner seas. There is a substantial content of return of experience in these rules and regulations as incidents or accidents have been one strong driver for their improvement as much as have been technical developments and innova-

Radno predsjedništvo Sorte 2010: Jasna Prpić Oršić, Većeslav Čorić, Roko Markovina, Nikša Fafandjel i Vedran Slapničar

Lijepa naša, bariton Toni Lozica

408 61(2010)4

AKTUALNOSTI

tions based on academic studies or indu-strial investments.

Autor navodi tri čimbenika koji su uvelike utjecali na klasifi kacijske propi-se. Prvo su zahtjevi za fi zički sve većim brodovima. To su, na primjer, megakon-tejnerski nosači s više od 10 000 TEU, ili pak veliki brodovi za rudaču. Zatim su norme IMO koje su utjecale na donošenje IACS-ovih common structural rules za tankere i bulkere. Kao treće su prepozna-vanje i prihvaćanje alternativnih osnova, odnosno inovativnih projekata. Upravo se potonje sve više ističe i aktualizira u hr-vatskim brodograđevno-pomorskim kru-govima.

Izdvajam i nekoliko autorovih zaključ-nih misli:

We have reviewed, along these three examples, how classifi cation societies have to adapt their services, rules and software tools to the rapidly changing en-vironment. In the future, the core mission of classifi cation societies will remain fo-cussed on their contribution to safer and more environmental friendly shipping.

Class societies are one actor of the ma-ritime community on which ship owners, shipyards, fl ag administrations, charte-rers, insurers, and, without always being aware of it, the public at large, count to develop and enforce sensible and techni-cally relevant prescriptions, provide sof-tware tools to support the implementation of the rules and enable direct analyses whenever useful or necessary, and bring evolution to these rules and software tools to match the technological innovations in a timely manner. In short, we could say that classifi cation societies are the family doctors of the shipping industry.

Zacijelo bi nakon navedenih zanim-ljivih izlaganja uslijedila rasprava, ali za to nije bilo vremena, baš kao u sličnim prigodama na prethodnim našim simpo-zijima. Rješenje bi moglo biti u manjem

Skupština 19. simpozija Teorija i praksa brodogradnje – Sorta 2010. održala je završnu sjednicu s dnevnim redom:1. Potvrda članova Stalnog odbora Sim-

pozija,2. Izvješće Organizacijskog odbora Sor-

ta 2010, 3. Izvješće Uredničkog odbora,4. Izvješće ing. Joška Franića, glavnoga

povjerenika Sindikata metalaca Hr-vatske – Industrijskoga sindikata,

5. Izglasavanje Deklaracije Skupštine 19. simpozija Teorija i praksa brodo-gradnje – Sorta 2010,

6. Pružanje potpore sindikatima RH u rješavanju problema brodogradnje,

7. Potpora Makroprojektu hrvatska bro-dogradnja 2010,

8. Kandidatura i izbor domaćina sljede-ćega Simpozija.Skupštinu je vodilo predsjedništvo u

sastavu: prof. dr.sc. Većeslav Čorić, prof. dr.sc. Roko Markovina, prof. dr.sc. Nikša Fafandjel, prof. dr.sc. Jasna Prpić-Oršić i doc. dr.sc. Vedran Slapničar. Skupština kojoj je nazočilo 110 sudionika 19. sim-pozija Teorija i praksa brodogradnje – Sorta 2010, održana je u kino-dvorani, u Lumbardi.

Novi članovi Stalnog odbora sim-pozija Sorta su: Marinko Brgić, dipl.ing., Uljanik, Pula; Petar Car, dipl.ing, Uljanik, Pula; Dragan Badžek, dipl.ing., Kraljevica, Kraljevica.

Sastav Stalnog odbora simpozija Sorta:

Dragan Badžek, dipl.ing., Kraljevica, Kraljevica;Dr.sc. Igor Belamarić, Brodosplit, Split;Marinko Brgić, dipl.ing., Uljanik, Pula;Petar Car, dipl.ing., Uljanik, Pula;Dr.sc. Ante Čagalj, Brodosplit, Split;Prof.dr.sc. Većeslav Čorić, FSB, Zagreb, predsjednik;Prof.dr.sc. Nikša Fafandjel, TF, Rijeka, zamjenik predsjednika;Prof.dr.sc. Rajko Grubišić, FSB, Zagreb, tajnik;Prof.dr.sc. Roko Markovina, FESB, Split, blagajnik;Ivo Martinović, dipl.ing., HB-JB, Za-greb;Romano Pićuljan, dipl.ing., Brodogra-dnja Pičuljan, Rab;

Dr.sc. Damir Radan, IRIS-Stavanger, Norveška;Prof.dr.sc. Igor Rožanić, TF, Rijeka;Gvozden Rukavina, dipl.ing., 3. maj, Rijeka;Akademik Ivo Senjanović, FSB, Zagreb;Prof.dr.sc. Želimir Sladoljev, FSB, Za-greb;Dragan Sorić, dipl.ing., Brodotrogir, Trogir;Aris Većerina, dipl.ing., Mack, Rijeka;Prof.dr.sc. Nenad Vulić, HRB, Split;Prof.dr.sc. Tomislav Zaplatić, FSB, Za-greb;Prof.dr.sc. Kalman Žiha, FSB, Zagreb.- Istaknuti su doprinosi domaćina:

Op ćine Lumbarda, Općine Korčula, te brodogradilišta na otoku Korčuli (Indus tromontaža – Greben, Vela Lu-ka, Radež, Blato i Leda – Inkobrod, Kor čula) bez čijih se pomoći Simpo-zij ne bi održao.

- Ukupni broj sudionika Simpozija bio je 168 od čega 12 iz inozemstva. Po-hvalno je istaknuti sudjelovanje ve-likog broja (ukupno 22) studenata sa FSB, Zagreb i FESB, Split.

- Uime Uredničkog odbora Simpo-zija izvješća su podnijeli voditelji pojedinih područja: prof.dr.sc. Jasna Prpić-Oršić (brodska hidrodinamika, pomorstvenost, upravljivost), prof. dr.sc. Albert Zamarin (čvrstoća, vi-bracije i konstrukcija broda), prof. dr.sc. Nikša Fafandjel (organiza-cija i ekonomija brodograđevne industrije, tehnologija, materijali, zaštita i održavanje), doc.dr.sc. Ve-dran Slapničar (osnivanje broda i posebnih plovnih objekata). U svim područjima referirano je ukupno 39 radova od kojih 7 inozemnih.

- Glavni povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskoga sindikata, ing. Joško Franić obavijestio je skup o trenutačnom stanju u Brodosplitu u Splitu i problemima privatizacije. Nadalje je informirao prisutne o kon-taktima koje Sindikat metalaca ima sa sindikatima u EU i mogućnosti su-djelovanja u aktualnim razgovorima vezanim za primjenu propisa EC u pogledu tržišnog natjecanja.

- Uz prijedloge manjih izmjena prihva-ćena je Deklaracija Skupštine 19. simpozija Teorija i praksa brodo-

Auditorij Sorte 2010 na otvaranju skupa

Iz zapisnika Skupštine (završna plenarna sjednica) 19. simpozija Teorija i praksa brodogradnje – Sorta 2010.

40961(2010)4

AKTUALNOSTI

8. Pomorski promet i gospodarstvo 9. Morska tehnologija i zaštita okoliša10. Zakonodavstvo, propisi i normizacija 11. Upravljanje kakvoćom12. Tehničke prezentacije13. Ostalo

Svi radovi izlagani su u Lumbardi, po tri rada usporedo u tri dvorane. I opet se može preporučiti usporedno izlaganje ne više od dva rada, što bi se moglo postići manjim ukupnim brojem radova i priklad-nim programom tijeka Simpozija.

Osnivanje školskog broda jedrenjaka tipa loger naslov je zajedničkog rada trojice autora - Dina Lončarića, Mirosla-va Fabijanića i Luciana Kebera. Riječ je o školskom brodu Kraljica mora kojeg je prema projektu Yacht Design d.o.o. iz Trogira i Brodarskog instituta izgradi-la, 2010. godine, Montmontaža Greben d.o.o. iz Vele Luke. Šteta je što u radu nisu podastrte sumirane konačne sve glavne značajke broda, uključivši pogonske mo-tore, propelere itd. Od općega plana broda pak prikazane su palube, ne i profi l broda. Na osnovi tako raspoloživih podataka tre-ba notirati slabosti osnove, kako slijedi:a) Premali omjer duljine prema širini,

LKVL

/B = 28,25/8,40 = 3,36, što je nepovoljno za otpor i propulziju, pa i uzdužni stabilitet.

b) Premali omjer duljine prema visini, L/H = 28,25/5,80 = 4,87. Za istu visinu duljina je mogla biti veća, čime bi se dobili dragocjeni potpalubni prostor, veća površina palube i skladniji profi l broda.

c) Neprimjerenost dvovijčane propul-zije: ranjivost, niži stupanj djelovanja, teže i skuplje održavanje. Navedena su dva podatka o snazi porivnih mo-tora: 2 x 336 = 672 kW i 2 x 373 = 746 kW. Koji su to motori, nije nave-deno. U svakom slučaju ovakvom je jedrenjaku primjerenija bitno manja snaga mehaničke propulzije, otprilike oko 100 kW, i jedan vijak!

d) Da bi se osigurao stabilitet i postigla najmanja početna metacentarska visi-na od 0,6 m, na dnu broda ugrađeno je 100 t olovnog balasta. Time je osjet-no povećan deplacement, čak za više od 40 posto, zatim gaz za oko 60 cm, i otpor broda, te je, za danu visinu, smanjen opseg stabiliteta. Stalno no-siti stotinu tona krutog balasta upravo je bolna spoznaja. To se moglo izbjeći u prvom redu snižavanjem jarbola, zatim izvedbom masivne gredne kobi-lice visine dvadesetak centimetara, po

Glavni povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskoga sindikata Joško Franić

gradnje Sorta 2010. predložena od Stalnog odbora, na temelju referata

Sa završne plenarne sjednice Sorte 2010

i rasprava iznesenih na Simpoziju. Predloženo je da se Deklaracija do-stavi Vladi RH, upravama velikih brodogradilišta i javnim medijima u RH.

- Skupština je poduprla davanje stručne pomoći sindikatima u izravnom kon-taktu s EU kao i pomaganje pri izradi plana daljih aktivnosti za opstanak brodograđevne djelatnosti u RH.

- Nakon kraćeg izlaganja prof. dr.sc. Vedrana Žanića o značenju Makro-projekta, Skupština je dala potporu pokretanju Makroprojekta hrvatska brodogradnja 2010.

- Za organizatora jubilarnog 20. sim-pozija Sorta 2012. predloženi su Fakul tet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu i Brodarski institut, Zagreb. Uime budućih or-ganizatora obvezu su prihvatili prof.dr.sc. Izvor Grubišić (FSB) i Zdenko Barišić (BI).

broju plenarnih / pozvanih izlaganja, ili u njihovu skraćivanju.

Radovi

Radovi su raspoređeni u 12 tematskih područja: 1. Osnivanje broda i posebnih plovnih

objekata 2. Mala brodogradnja i riječni brodovi

3. Organizacija i ekonomija brodogra-đevne industrije

4. Tehnologija, materijali, zaštita i održa-vanje

5. Brodsko strojarstvo, elektrotehnika, automatizacija i opremanje broda

6. Brodska hidrodinamika, pomorstve-nost i upravljivost

7. Čvrstoća, vibracije i konstrukcija bro-da

410 61(2010)4

AKTUALNOSTI

potrebi i više. Gredna kobilica ujedno blagotvorno djeluje na svekoliku po-morstvenost broda: prigušuje ljuljanje (rotacijsko-oscilatorno njihanje oko uzdužne osi), smanjuje zaošijanje i zanašanje, osigurava pravocrtni kurs broda.Zaista višestruka je šteta što su, po-

čevši od sastavljanja projektnog zahtjeva pa do razradbe projekta, počinjeni toliki propusti koji su rezultirali skupljim bro-dom, a slabijih ukupnih performansa. Mo že li i to biti jedna, u nizu, pouka? Ui-stinu propuštena je zahvalna prigoda da se osnuje i izgradi skladni i svrsishodni plovni ojekt.

Danko Gugić, Vedran Slapničar i Ivan Adum prinijeli su zanimljivi rad ponešto fi lozofski intoniran, što jest dobrodošlo; naslov: Primjena ekonomskih mjerila vrsnoće u osnivanju broda. Evo ključne rečenice iz sažetka:

Tretirajući (...) značajke kao eko-nomska mjerila vrsnoće biraju se najbolji brodovi prema: najmanjem trošku izradbe, najmanjem trošku izradbe po toni nosivo-sti, najvećem koefi cijentu iskoristivosti istisnine, najmanjim životnim troškovima po toni nosivosti, najmanjoj zahtijevanoj vozarini, najvećoj dobiti po toni nosivo-sti, najbržem povratu kapitala i najvećoj sadašnjoj vrijednosti projekta.

Autori zaključuju: U radu je utvrđeno da u izboru najboljeg broda prevladavaju ekonomska mjerila u odnosu na tehničke kriterije. Osobno ne bih negirao, nego relativizirao tu tvrdnju, pozvavši se na kriterij entropijsko-ekološke paradigme što sam izložio u knjizi Brod i entropija (Split, 1998).

I još samo formalno zapažanje: umje-sto masa nosivosti mdwt, t, dostatno je i uobičajeno pisati kraće: nosivost dwt, ili još kraće: nosivost, t. Slično tome, umje-sto masa istisnine, t, samo: istisnina, t. Glavne značajke prabroda: Istisnina = 180 722,90 t; Duljina između okomica = 271,43 m. Toplo bih preporučio izbjega-vanje navođenja istisnine na dvije deci-male, jer u praksi smo zadovoljni ako smo kod tako velikog broja sigurni i u poslje-dnje dvije znamenke, tj. u 22 t. Također bih preporučio zaokruživanje brojčane vrijednosti duljine između okomica, i tako da to bude parni broj, npr. L

pp = 272,00

m. (Molim autore, moje prijatelje, da ne zamjere na ovim sitnicama.)

Isti je trolist izložio još jedan, upravo komplementarni rad: Ekonomska mjerila kao kriterij u osnivanju broda. I opet, mo-glo bi se reći, riječ je o fi lozofi ji projek-tiranja broda. Konstatira se tendencija vraćanju vitkijih korita manjeg otpora što je, znamo, uslijedilo više kao posljedica poskupljenja pogonskih troškova negoli ljudske svijesti o potrebi sveopće štednje.

Tradicionalna tehnologija gradnje korčulanske barke-brodice (ribarice-gajete) naslov je rada Roka Markovine i Tonča Ukalovića. Opisana je višestoljetna korčulanska brodograđevna škola gradnje dodirnim sistemom (Carvel). Pojedine faze gradnje ilustrirane su nacrtima i fo-tografi jama.

U okviru tematskoga područja Or-ganizacija i ekonomija brodograđevne industrije izložena su tri rada, evo samo naslova: Model upravljanja umreženim brodogradilištem, Računalom potpomo-gnuto upravljanje procesom gradnje bro-

da i Upravljanje ostvarenom vrijednosti na projektu izgradnje broda.

Izloženo je čak 10 radova iz tema-tskoga područja Tehnologija, materija-li, zaštita i održavanje; evo naslova: Tehnologija gradnje broda za prijevoz posebnih tereta, Porinuće broda nedo-statne porinjavajuće istisnine s navoza, Suvremena proizvodna linija tankih pa-nela (laser-hibridna tehnologija), Tehno-logija izradbe, montaže i kontroliranoga spuštanja kopača u trup broda – teorija i praksa, Metoda simulacije za projekti-ranje brodograđevnoga proizvodnog pro-cesa, Projektiranje optimalnog rasporeda proizvodnih površina brodogradilišta, Su-vremena metoda snimanja postojeće for-me broda s primjerom reparacije trajekta Marko Polo, Vizualni sustav za procjenu količine boje strukture trupa broda, Kon-ceptualni projekt brodogradilišta na Du-navu, Mehanička svojstva nehrđajućega čelika pri niskim temperaturama.

Analiza načela rada FMCW (Fre-quency modulated continuous wave) i vođenih mikrovalnih radara za mjerenje razine naslov je rada kojeg je, u okviru područja Brodsko strojarstvo, elektroteh-nika, automatizacija i opremanje broda, izložio Damir Žibrat. Riječ je o preciznom i pouzdanom mjerenju razine tekućeg i si-pkog tereta u brodovima.

Radovi u okviru područja Brodska hidrodinamika, pomorstvenost i upravlji-vost:

V.O. Mrykin et al, Promising subma-rine motion control console with elements of environment visualization on the basis of virtual dynamic systems applicable to submarine surfacing manoeuvre

Središte Lumbarde u znaku brodograditeljskoga skupa Sorte 2010

41161(2010)4

AKTUALNOSTI

A.B.R. Togunjac i L.I. Vishnevsky, Dual-mode contrapropeller with curve stacking line for blade

L.I. Vishnevsky i A.B.R. Togunjac, Improvement of propulsion of surface shi-ps by using non-traditional propellers

Monika Warmowska i Jan Jankowski, Modelling of water fl ow on small vessel’s deck

Tomasz Hinz i Jerzy Matusiak, Fuz-zy monte carlo method for probability of capsizing calculation using regular and non-regular wave

Dunja Matulja et al, Određivanje do-datnog otpora broda na pravilnim valo-vima

G. Paladin, R. Anzböck i H. Orešković, Odabir glavnih dimenzija ophodnog bro-da sa stajališta otpora – procjena i ba-zenska ispitivanja. Za potrebe osnivanja ophodnog broda autori su analizirali utje-caj glavnih izmjera na otpor trupa. Ba-zenska ispitivanja omogućila su provjeru rezultata proračuna i nužne korekture. Rad prikazuje projektnu proceduru, metode i doprinos bazena za uspješno projektiranje ophodnog broda.

Eto, od gore navedenih radova tri nam dolaze iz Rusije, dva iz Poljske, je-dan je plod riječko-lisabonske i jedan zagrebačko-bečke suradnje (Bečki ba-zen ...!), a niti jedan rad, nikakav prinos ovom simpoziju nije došao iz Brodarskog instituta. Uzme li se u obzir činjenica da još uvijek nije obnovljen ni Okru-gli stol Šilović - Hidrodinamika u osni-vanju broda, trebalo bi napokon povući odgovarajuće konsekvencije unutar insti-tutskoga kampusa.

Radovi unutar tematskoga područja Čvrstoća, vibracije i konstrukcija broda:

D. Bajić, J. Prpić-Oršić i A. Turk, Bowfl are impact loads on containerships

Kalman Žiha, Joško Parunov i Maro Ćorak, Preispitivanje zajedničkih propisa za procjenu granične čvrstoće brodskoga trupa

Paul Jurišić i Joško Parunov, Dugo-ročno predviđanje globalnih istrošenja trupa tankera

Jerolim Andrić et al, Strukturna anali-za broda za prijevoz žive stoke

Joško Parunov i Maro Ćorak, Primje-na nelinearne metode konačnih elemena-ta u projektiranju konstrukcije brodova za plovidbu u ledu

Neven Hadžić et al, Računske neizvje-snosti modeliranja pouzdanosti brodsko-ga trupa

Đani Dundara et al, Novi inovativni projekt ropax broda. Prikazan je projekt Ro-Pax broda razvijenoga kroz EU FP6 projekt IMPROVE. Glavne se značajke temelje na projektnim zahtjevima brodo-vlasnika i preferencijama brodogradilišta. Evaluirani su različiti propulzijski koncep-ti. Dodatne uštede mogu se postići struk-turnom optimizacijom visine poprečnih elemenata i topologije nadgrađa s ciljem smanjenja težine broda i prelaska u niži razred opremnog broja, što u konačnici dovodi do smanjenja cijene plovila i lučkih pristojbi. U usporedbi sa standar-dnim brodom ovako optimizirani projekt smanjuje snagu za 2900 kW, tj. oko 11 posto.

Glavne značajke broda:

Duljina preko svega 193,00 mDuljina između okomica 180,00 mŠirina 29,80 mGaz računski 7,50 mKoefi cijent punoće 0,53Brzina na pokusnoj plovidbi 24,5 čvGlavni stroj, MCR 14 940 kWAktivno kormilo, P 5000 kWPutnici: 350 kabina + 200 zrakoplovnih sjedalaPosada: 85 kabina

Ovaj projekt ujedno predstavlja lije-pi i plodni primjer suradnje naših brodo-gradilišta i fakulteta, na opće dobro.

Četvero autora: Ivo Senjanović, Niko-la Vladimir, Marko Tomić i Neven Hadžić, svi sa Fakulteta strojarstva i brodogra-dnje, radom naslovljenim Hidroelastični odziv velikoga kontejnerskog broda zao-kružili su tematsko područje Čvrstoće ... Veliki kontejnerski brodovi relativno su elastični i brzi, pa su njihove naravne frekvencije bliske susretnim frekvencija-ma. Za pouzdanije projektiranje potreb-no je rabiti hidroelastične proračunske modele koji omogućuju vjerodostojnije modeliranje opterećenja uz istodobno uzimanje u obzir gibanja i elastičnih de-formacija brodske konstrukcije. Opisani su računalni programi izrađeni za potre-be hidroelastične analize, te je provede-na analiza hidroelastičnog odziva kon-tejnerskog broda nosivosti 7800 TEU. Rezultati su uspoređeni s odzivom kru-tog broda na valovima. Ovakvi radovi služe i da se fi zikalno shvati mehanizam hidroelastičnosti.

Jedan ali baš zanimljiv i vrijedan rad predstavljen je u okviru područja Pomor-ski promet i gospodarstvo. Naslov je Utje-

caj smanjenja brzine aframax tankera na profi tabilnost broda i očuvanje okoliša, a autori: Alan Klanac, Petar Nikolić i Maja Kovač, sa riječkoga Tehničkog fakulteta, te Jon McGregor, stručnjak Bureau Veri-tasa. Autori zaključuju ovako: The purpo-se of this paper was to investigate whether it is economically sound to reduce the speed of ships. In these investigations we have considered a typical AFRAMax tanker. The fi ndings indicate that with the growing fuel prices and with the growing requirement for the ecological protection, we can expect concept of growing slow steaming ships to become a viable option. But, as this affects in a way the logistic and supply chain, a change cannot be abrupt. Furthermore, a slow ship should require to have additional power availa-ble for assure to manoeuvre in rough wea-ther conditions. This should be investiga-ted more in the future.

Iz pomorskog je zakonodavstva tako-đer samo jedan rad: Petra Amižić Jelovčić, docentica splitskoga Pravnog fakulteta, Pravni aspekt recikliranja brodova s po-sebnim osvrtom na međunarodnu kon-venciju iz Hong Konga iz 2009. godine. Konvencija propisuje obveze brodovla-snika i rezališta da bi se cijeli postupak recikliranja proveo bez ugrožavanja ljudi i okoliša. No, ne očekuje se da će ista stu-piti na snagu prije 2015. godine.

I jedan rad iz područja Upravljanje kakvoćom: Hrvoje Južnić, Duško Pavletić i Mirko Soković, Unapređivanje kakvoće u proizvodnji brodskih sporokretnih mo-tora. U radu se prikazuju rezultati prak-tične provedbe procesa neprekidnog una pređivanja kakvoće u proizvodnji brods kih sporokretnih motora u riječkoj tvornici 3. maj Motori i dizalice d.d. Eto, u svojoj sam praksi imao prigode čuti objektivne pohvale sporokretnih motora tipa Sulzer-RND, proizvedenih u našoj riječkoj tvornici.

Na samom kraju, pod Ostalo, izložena su četiri rada:

Mario Buršić, Krešimir Vlašić i Đani Dundara, Prednosti uporabe vlastitoga paketa programa za brodograđevne pro-račune

Tamara Krajna i Kalman Žiha, Znan-stveno i stručno izdavaštvo u hrvatskoj brodogradnji

Nataša Golik Klanac i Ksenija Ćuko-vić, Percipirana vrijednost internet stra-nica za korisnike u brodarskoj industriji

Branko Blagojević, FESB, Split i Jakob Kuttenkeuler, Royal Institute of

412 61(2010)4

AKTUALNOSTI

Technology, Stockholm, O projektno orijentiranom učenju na tradicionalnim inženjerskim studijima.

Društveni dio, posjeti

Drugog dana Simpozija, u petak uju tro, posjetili smo Brodogradilište Mont montaža-Greben u Veloj Luci,

Tvor nicu metalnih konstrukcija Radež u Blatu, te Brodogradilište LEDA-Inko-brod u Korčuli. Uz nas su vodeći lju-di tih poduzeća: Tonči Gavranić, Jerko Andrijić, Vicko Ivančević. Po odlasku iz Blata, u autobusu koji nas vodi pre-ma Inkobrodu, Roko Markovina sažima dojam o Radežu: Čisto kao u ljekarni, a rade kao mravi. Tome dodaje: Eto, svoji

Kao završni dokument skupa usvoje-na je

D E K L A R A C I J AS K U P Š T I N E S I M P O Z I J A

2010.

1. Republika Hrvatska nema dje-latnosti koja može nadomjestiti brodograđevnu djelatnost (bro do-gradilišta i prateće djelatnosti).

2. Pouzdana analiza podataka po-kazuje da brodogradnja ni sad ne živi na račun poreznih obveznika, tj. veća je korist društvu s brodo-gradnjom nego bez nje.

3. Nije vrijeme za prodaju brodo-gradilišta, već je vrijeme za ula-ganje u proizvodnju i povećanje intelektualnoga kapitala u pripre-mi za sljedeći val konjunkture.

4. Privatizacija i restrukturiranje nisu povezani. Bez obzira na struktu ru vlasništva odgovornost za restruk-turiranje brodogradilišta ostaje na Vladi.

5. Potrebno je staviti naglasak na in-tegraciju znanstvenih institucija, brodograđevne i prateće indu-strije.

6. Odgovornost za sadašnje teško sta nje u brodograđevnoj djelat-nosti snose sve dosadašnje vlade, uprave brodogradilišta i nadzorni odbori brodogradilišta.

7. Znanstvenici i stručnjaci okupljeni na Simpoziju raspolažu znanjem da u kratkom roku daju rješenja za opstanak i održivi razvoj bro-dograđevne djelatnosti u RH.

8. S obzirom da komunikacija struke s predstavnicima Vlade RH od 1992. godine do danas nije urodila nikakvim rezultatom, zajedno sa sindikatima formulirat ćemo plan daljih aktivnosti za opstanak bro-dograđevne djelatnosti u RH.

9. Dat ćemo stručnu pomoć sindika-tima da u izravnom kontaktu s EU pridonesu rješavanju opstanka brodograđevne djelatnosti u RH u primjerenom vremenu.

U Lumbardi 8. listopada 2010. go-dine.

Skupština 19. Simpozija teorija i praksa brodogradnje – Sorta 2010.

Sudionici Sorte 2010 u velolučkom Brodogradilištu Montmontaža – Greben…

…u Tvornici metalnih konstrukcija Radež, Blato…

41361(2010)4

AKTUALNOSTI

su vlasnici, svoji gospodari. Nije li to zapravo spasonosna formula i za sva Ja-dranbrodova brodogradilišta? Roko nam je govorio i o tome kako su u Radežu riješili procijenjenu prekobrojnost, tj. višak radne snage: prema zajedničkom dogovoru nikog od 350 radnika nisu otpu-stili, zadržali su sve s time da se svima

snizi plaća u odgovarajućem iznosu, i oni će složno nastaviti raditi, a vrijeme će do-nositi rješenja.

Veliku je površinu zauzeo izvorni Inkobrod. Na ulazu: Knežev korčulanski borac-brodograditelj koji obrađuje pram-čanu statvu – logo Simpozija Sorta 2010, i simbolična poruka nama brodarima, na

što nas Roko podsjeća već od pulskoga Sorte 2008. U golemoj brodograđevnoj hali, pak – dickensovska atmosfera. Na-suprot tome - arkadijska slika franjevačke Badije (u čijoj se gimnaziji školovalo više brodara), Orebića i kapetanskih dvora i peliških vrhova ... potičući asocijacije i misli mnoge. LEDA pak gradi brodske trupove, vele uspješno. Pred porinućem je brod, zapažam, s predugim ljuljnim kobi-licama i vijkom u fi ksnoj sapnici.

Grad Korčula. Razgledavali smo muzej s izlošcima bogate korčulanske brodograditeljske i pomorske prošlosti, katedralu i crkvu Sv. Spasa s riznica-ma, zaustavili se ispred spomen-ploče tisućgodišnjice, 925-1925. godine, sla-vnog nekoć kraljevstva ... Toliko bogat-stvo sačuvano usprkos stalnim ratovima, rušenju, haranjima, odnošenju. Slušamo o crkvenim bratovštinama, i onim bro-dograditeljskim. Geslo iz doba hrvatsko-ga preporoda: Požrtvovnost, značaj, rad – jedini spas domovine. (Tako i u Komiži, i drugdje.) Gledamo portrete kolega, Korčulana, koji su prešli Modru rijeku: Teodor Bernardi, Žitomir Lozica, Milorad Fattorini, Tonko Tabain ... Evo smo došli, sudionici Sorte 2010, iskazati homma-ge korčulanskim brodograditeljima svih stoljeća.

Lumbarda. Naši punktovi: Hotel Borik, apartmani Lina, Dom kulture, Ga-lerija 3 volta, Prvi žal s gajetom M lije-pe pramčane forme, terasa Maestral. Na terasi koncert priređen za Dan neovisno-sti i za naš simpozij. Voditeljica je Ivana Salečić, a sudjeluju: Roko Markovina, Ivan Radovan, načelnik općine Lum-barda, klapa Pročulić, Smokvica, KUD Ivo Lozica, Lumbarda, Narodna glazba Lumbarda, Mješoviti zbor Sv. Roko, Lum-barda. Slušamo o povijesti Lumbarde od antičkih dana, o lumbarajskoj psefi z-mi i sretnoj podjeli zemljišta, o ilirskim i starohrvatskim vremenima, recitira se, pjeva i pleše, na kraju i završno kolo iz Gotovčeva Ere. Voditeljica nam govori o znamenitim sumještanima: kipar Fran Kršinić, kipar Ivo Lozica kojega su 1943. godine strijeljali talijanski okupatori, Alojz-Lujo Lozica kipar, Ivin mlađi brat, prof. Roko Cebalo znanstvenik i sklada-telj, Ivo Lipanović dirigent, i brojni drugi zaslužni Lumbarđani.

Dobih na dar dvotomni Zbornik ra-dova: Lumbarda na otoku Korčula, oti-snuto na fi nom glatkom papiru, ukupno 970 stranica formata 24 x 21 cm. Više od stotinu autora govore o svekolikoj

… i Brodogradilištu LEDA – Inkobrod u Korčuli

Pred zidinama grada Korčule

414 61(2010)4

AKTUALNOSTI

povijesti Lumbarde, o životu i običajima Lumbarajki i Lumbarđana. Grgo Novak piše o arheološkom istraživanjima, Cvito Fisković o zaštiti kulturne baštine, Marin Zaninović o antičkoj podjeli zemljišta, Igor Fisković o starim ljetnikovcima, Duje Rendić-Miočević o grčkim natpisi-ma, Antun Cvitanić o Korčulanskom sta-tutu, Alena i Neven Fazinić o grbovima u Lumbardi, Marinko Gjivoje o kamenolo-mima i kamenoklesarstvu ... I sam Zbor-nik predstavlja izdavački pothvat i veliki trud urednika Nevena Fazinića i njegovih suradnika.

Zavoljeli smo Lumbardu.

Susreti

Brzo i prebrzo protekla je plovidba trajektom Korčula, u srijedu 6-og popod-ne, od Splita do Vele Luke. Naime na bro-du su kolege iz Brodotrogira, a uz Ivana Aduma dvojica još mlađih kolega: Goran Paladin i Hrvoje Orešković, svi iz projek-tantske tvrtke Adria-Mar Brodogradnja d.o.o., Zagreb. Automobilom hitamo dalje, krajolikom uznemirujuće lijepim: Prižba, Smokvica, Čara, Pupnat, Žrnovo, i evo nas u Lumbardi.

Sve brojnije ruske kolege predvodi Anatolij Branko Togunjac, počasni po-klisar naše brodograđevne zajednice u cijeloj Rusiji. Glede stoljetnih horvatsko-russke pomorskie svjazi Tolja se utabo-rio u Petrogradu ili, kak bi skazal Boris Petrovič Lebedanski, u Piterburgu. Upra-vo Boris Petrovič mi je kazivao kako su carski inženjeri brodogradnje već samom diplomom stjecali status plemićki, i pono-sno je spominjao kako se prigodom jedno-ga porinuća rukovao s carem Nikolajem. Tolja pak mi je darovao svoju knjigu Iz Jugoslaviji v SSSR, ili nepridumannie istorii iz žizni odnogo pokolenia. Bliska mi je ta knjiga, dvojako: u njoj pozna-ta imena nekoliko Šibenčana i, osobito, Kaštelanina Radoslava Britvića i uvijek veseloga Splićanina Mirka Roje, koji su diplomirali na Višem vojno-pomorskom inženjerskom učilištu u Petrogradu, te Bračanina Tome Perića koji je diplomirao na Brodograđevnom institutu. Vrativši se u Hrvatsku, Radoslav se zaposlio u Bro-dosplitu, Mirko u Pomorskoj školi, Toma u Hrvatskom registru brodova. Svi vrlo cijenjeni od kolega na poslu.

Prije nekoliko godina, u Tehničkom muzeju u Zagrebu, ugledao sam knjigu-mapu formata 30 x 42 cm, naslov: Tra-dicionalne brodice hrvatskoga Jadrana,

autor: Luciano Keber. Vidjevši sadržaj – slike i nacrte pasare, gajete, leuta, brace-re, trabakula ... odmah sam ju kupio. Ali, tko je Luciano Keber, koji nas je zadužio s tako vrijednim djelom?! Naravno, doz-nao sam tad od sveznajućeg Barbe (Ivan Barbalić). I evo, sad Luciana upoznajem na Simpoziju, u Lumbardi. Samo što sam ja takvo djelo očekivao od – starijega čovjeka ... Lijepo!

Renesansni brodar

Kao predsjednik Organizacijskog odbora Sorte 2010 prof. Roko Markovina uspješno je nosio veliko breme, silno se trudio, svud dospijevao. Odvjetak almae matris croaticae, učenik učenikâ profe-sora Stipetića i Sorte dosljedno pokazuje brodarsku širinu zanimanja: piše knjigu o umijeću brodogradnje, usporedo čita i

Pismo predsjednici Vlade RH gospođi Jadranki Kosor

Stalni odbor simpozija SORTA 10 000 ZAGREB Ivana Lučića 5 Zagreb, 13. listopada 2010.

Gospođa

Jadranka Kosor, Predsjednica Vlade Republike Hrvatske Banski dvori, Trg Sv. Marka 2, Zagreb

Poštovana gospođo Predsjednice,

Obraćam Vam se uime Stalnog odbo-ra simpozija SORTA•, čiji sam trenutačni predsjednik.

Od 7. do 9. listopada ove godine održan je u Lumbardi i Korčuli XIX. simpozij SORTA 2010, simpozij iz područja brodogradnje, brodostrojarstva, brodarstva i ostalih srodnih djelatnosti. Nažalost, kao i svaki put do sada, bez prisutnosti predstavnika Vlade i političke elite iako je država vlasnik velikih brodogradilišta pred kojima stoji tako važan i kritičan trenutak. Plenarni dio simpozija bio je posvećen problemima hrvatske brodogradnje, te mogućnosti i načinu njihova rješavanja. Smatramo da velika brodogradilišta ne smijemo uništiti niti dopustiti da zbog naše nebrige i neak-tivnosti propadnu sama po sebi. Uvjereni smo da je moguće, odlučnim i znalačkim mjerama, intervenirati i poslovno ih osposobiti da postanu fi nancijski zdra-va, konkurentna i profi tabilna. Imamo za to stručne ljude, znanje i vještine aku-mulirane desetljećima. Da je to moguće dokazuju brodogradilišta koja kod nas

u istim uvjetima posluju dobro, a to do-kazuju i mnoga europska brodogradilišta koja u državnom ili privatnom vlasništvu uspješno funkcioniraju u skladu s pravili-ma EZ. Stojimo na raspolaganju da Vam u ovome pružimo svu moguću asistenciju i pomoć.

Svoje stavove saželi smo u Deklara-ciji Skupštine XIX. simpozija Teorija i praksa brodogradnje SORTA 2010 koju Vam šaljemo u privitku pisma.

Sa štovanjem Prof. dr.sc. Većeslav Čorić, Predsjednik Stalnog odbora simpozija SORTA

• SORTA je sinonim za simpozij „Teorija i praksa brodogradnje - in memoriam prof. Leopold Sor-ta“ kojega su 1974. godine osno-vali bivši studenti istaknutog i uvaženog znanstvenika i profe-sora Leopolda Sorte kao oblik komuniciranja, razmjene znanja i iskustva unutar brodograđevne i brodostrojarske struke, kao i zbog valorizacije rezultata stručne i znanstvene djelatnosti.

Na znanje:

- Predsjednik Republike Hrvatske, prof. dr.sc. Ivo Josipović, Ured predsjednika, Pantovčak 241,

Zagreb - Ministar gospodarstva, rada i podu-

zetništva mr.sc. Đuro Popijač, Kabinet ministra, Ulica grada

Vukovara 78, 10 000 Zagreb - Predsjednica Vijeća za zaštitu

tržišnog natjecanja gospođa Olgica Spevec, Agencija za zaštitu tržišnog

natjecanja Savska cesta 41/VII, 10 000 Zagreb

41561(2010)4

AKTUALNOSTI

piše poeziju, pjeva i slika, svira violončelo i gitaru, nekoć igrao a sad prati nogomet, bavi se vrtlarstvom i maslinama, spravlja vino i druge plemenite napitke, komuni-cira i sudjeluje u javnim medijima, za-nima ga povijest i arheologija, u stalnoj

je potrazi za svekolikom korčulanskom baštinom poglavito brodograditeljskom i pomorskom, povremeno napusti Arhime-da pa na svome krilu kliže i leti. Roko je primjer činâ poletne jedinke.

*

Na završnoj svečanosti dodijeljena su mnoga priznanja, zahvalnice i nagrade sim-pozija Sorta 2010 organizacijama, ustanovama, tvrtkama i pojedincima zaslužnima za uspješnost skupa. Između ostalih, priznanje je iz ruku predsjednika Organizacijskoga odbora Roka Markovine primio i dekan FESB-a u Splitu Tomislav Kilić. Da je ustanovljeno priznanje za najboljeg organizatora, svakako bi je morao dobiti upravo nenadmašni i sveprisutni Roko Markovina.

Ususret XX. simpoziju

Prvi je održan u Zagrebu 1974. godine, a jubilarni X. u Rijeci-Opatiji 1992. godi-ne. U Lumbardi smo zaključili: XX. Sorta održat će se 2012. godine u Zagrebu, u organizaciji Fakulteta strojarstva i brodo-gradnje i Brodarskog instituta. Čujemo, već se javljaju sumnje, pitanja: hoće li se uistinu održati XX. Simpozij, glede stanja naše (tvarne) brodogradnje. Odgovorimo, odlučno: hoće! Jer, ponovimo misao pro-fesora Armande: Brodogradnja najbolje napreduje u vremenima krize.

Usput evo i sveobuhvatne formule za rješenje krize, formule koja pretpostavlja odbacivanje trivijalnih sebičnih intere-sa, počevši od sitnijih prema krupnijim, na primjer: nemojmo uvoziti jagode iz Italije, jabuke iz Argentine, mrkvu iz Austrije, rajčice iz Nizozemske ... nego kupujmo one iz Vr(h)gorca, Borinaca, Ogulina, Ravnih Kotara ... ne uvozimo zobene pahuljice iz Švicarske, Njemačke ... nego kupujmo one iz Božjakovine ... nemojmo ljetovati na Sejšelima, ni zi-movati po Alpama ... nego na Lastovu i Bjelolasici ... nemojmo ići na maturalna putovanja u Rim, Madrid i Lisabon ... nego u Ilok, Pazin i Bjelovar ... neka se naše nogometne i ine reprezentacije ne pripremaju po Čatežima ... nego u Makar-skoj ... povjeravajmo proračune čvrstoće i vibracija našim fakultetima ... ne treba ići u Beč i Wageningen ispitivati modele ... nego s desne obale Save u Brodarski institut, neka naša brodarska poduzeća ne grade brodove u Japanu, Koreji, nekoć i u Belgiji, Španjolskoj ... nego isključivo u našim brodogradilištima na Jadranu.

Doviđenja u Zagrebu, 2012. godine.