SM RT FA ŠIZM U - SLO B O D A N A R O D U !

ŠIBENSKI listPoštarina plaćena u gotovu

Š I B E N I KPonedjeljak,

17. studenoga 1952.Izlazi tjedno

God. I. Broj 14Cijena 5 dinara

O R G A N N A R O D N O G F R O N T A Z A G R A D I K O T A R Š I B E N I K

Za širu aktivnost u predizbornim pripremama

U našem gradu i kotaru završen je na jvažn iji dio po­sla u predizbornim priprema- m a-održani su zborovi birača na kojim a je izvršeno kandi­d iranje onih drugova i druga­rica ko ji će nakon izbora pred­stavlja ti N arodnu vlast.

N o v i odbori, treba istaći, im at će m nogo šire funkcije i nadležnosti. O ni će, naime, sam ostalno odlučivati o svim ekonom skim i društven im problem im a na svom područ­ju. I rad ovih odbora ovisit će u prvom redu o kva lite ti pred­loženih kandidata. N e k i pak, osobito po selim a sm atraju da jex u priprem am a za izbore bilo dovoljno organizirati zbor birača i izvršiti kandidiranje odbornika. T o je, kako je već i naglašeno, svakako na jvaž­nije bilo izvršiti, ali sam im tim nisu se iscrpile sve one m ogućnosti i sredstva koja nam s to je na raspolaganju za svestrano populariziranje kako samih izbora tako i predloženih kandidata.

U ovim danima do izbora nužno je sve naše ljude zain­teresirati za izbore. N a m a­sovn im konferencijam a tum a­čiti biračima suštinu i znače­nje novih odbora posebno op-

cfz zemljeMARŠAL TITO PRIHVATIO POZIV BRITANSKE VLADE DA POSJETI VELIKU BRITANIJU

Tanjug saznaje da je pred­sjednik Vlade FNRJ. maršal Tito prihvatio poziv, koji mu je u ime britanske vlade predao ministar vanjskih poslova Anloni Idn p r ili­kom svog posjeta Jugoslaviji

Datum posjela Velikoj Britaniji još nije utvrđen.

BOLEST DRUGA BORISA KIDRIČA Vijest o teškoj bolesti druga

Borisa Kidriča izazvala je ozbiljnu zabrinutost u čitavoj zemlji. Još prije nekoliko dana milioni trudbe­nika slušali su preko radia njegovo izlaganje na šestom kongresu i sto­ga je nemilo saopćenje o izvan­redno ozb iljno j opasnosti, u kojoj se nalazi drug tCidrič, unijelo u srca naših radnih ljud i mučnu slrepnju za život istaknutog i voljenog druga.

PROTEST ZBOG ANTIJUGOSLAVENSKIH ISPADA U ITALIJI

Otpravnik poslova jugoslaven­skog poslanstva u Rimu Dalibor Soldatić predao je jučer talijan­skom ministarstvu vanjskih poslova notu u kojoj se po nalogu jugo­slavenske vlade protestira što je talijanska vlada dozvolila 4. no­vembra objavljivanje p laka t^ u Ri­mu i ostalim gradovima Italije, u kojima se polaže pravo na jugosla­venske teritorije i ističe da su se talijanski borci latili oružja za oslo­bođenje svoje braće iz Julijske Kra­jine i Dalmacije.

U jugoslavenskoj noti se pod­vlači da je proslava talijanskog na­cionalnog praznika 4. novembra dobila izrazito iredentističko-šovini- stiči, ap rema tome i antijugosla- venski karakter.

Manifestacije ovakve vrste, kon­statira se na kraju note, nemaju za cilj stvaranje atmosfere za mirnom rješavanje spornih pitanja, ni za po­stizanje dobrosusjedskih odnosa iz­među dvije zemlje, već naprotiv ra­spiruju iredentističke šovinističke strasti i izazivaju mržnju prema Ju­goslaviji i njenim narodima.

čina. N a popularan način iz­našati uspjehe socijalističke izgradnje na području našeg grada, kotara i sela. Sada, ka­da su nam poznati kandidati, potrebno je vršiti živu agita­ciju za one drugove, ko ji će biti garancija za pravilan i u- spješan rad u općini. Pored to ­ga, političke organizacije tre ­bat će pojačati budnost, nai­m e, poklon iti veću pažnju ra­du neprijatelja ko ji nasto ji da našu široku dem okratičnost iskoristi u protunarodne svrhe.

Bar dosad na sastancim a i konferencijam a nije se do­voljno tumačilo našim ljud i­ma značaj vijeća pro izvodja- ča. U predizbornim priprem a­ma više govoriti o to j novo j fo rm i učešća radnika i ostalih proizvodjača u radu organa vlasti.

Znača j predsto jećih izbora nalaže svim našim političkim i brojnim društven im organi­zacijam a da aktivno učest­vuju u predizbornim pripre­mama. N e bi sm jelo biti niti jedne javne m anifestacije-sa- stanka• konferencije, kulturne priredbe, sportskog nastupa i slično, a da se ne govori o iz­borima i kandidatim a.

Ž iva politička ak tivn o st i svestrane priprem e u ovim predizbornim danima om ogu­ćit će našim biračima da u N arodne odbore izaberu ljude, kom uniste i fron tovce, ko ji će se nepokolebljivo boriti ne sam o za da ljn ji ekonom ski napredak grada i kotara Šibe­nika, već i za svestrano jača­n je socijalističke dem okratič­nosti i socijalističke zakon ito ­sti na svom području.

Pred izbore za organe Narodne vlasti

Velik interes birača na kotaruZa odbornike kandidirano oko 450 najboljih drugova i drugarica

N a čitavom području na­šeg ko tara održani su zborovi birača na kojim a je izvršeno kandid iran je odborn ika za no­ve N arodne odbore.

N aši radn i ljudi na selu pokazali su veliik in teres za ovakav način kandid iran ja . Seljaci su, pored toga, sm a tra ­li da je važno prisustvovati zborovim a birača> je r su oni tu donosili odluku o kand id i­ranju za odborn ike najboljih i najzaslužnijih m ještana. I zbog svega toga zborovi bira­ča bili su vrlo dobro posjeće­ni. N a n jim a su birači živo najbolje mogla odgovoriti u ra- najibolje mogla odgovoriti u du organa vlasti. K andidirano

je oko 300 lica za odbornike općina, a o;ko 150 za kotarsko vijeće. O d tog bro ja će se na dan izbora izabrati 127 odb o r­nika općina, a 46 odbornika kotarskog vijeća^

Može se reći da je uspje­hu zborova birača doprin ije la i živa politička ak tivnost uo­či održavan ja sam ih zborova. N a brojnim predizbornim kon ­ferencijam a birače se upozna­lo sa novim izbornim zako­nom, ob jašn javana je važnost posto jan ja N arodnih odbora općina, a predočeni su i do­sadašn ji uspjesi naroda i n je ­gove vlasti na lokalnoj iz­gradnji.

N aročito su zapaženi zbo­

rovi birača u G orn jem Dani- lu, Žirju, Z larinu, Zatonu, Ko- njevratim a, Pcrkoviću, Z ago­ri, Pirovcu i još nekim m je­stim a.

U G ornjem Danilu« na prim jer, školska vorana nije mogla da primi sve one koji su došli na zbor birača. Mnogi su učestvovali u predlaganju kand idata i živo su rasprav­ljali o kandidiranim pojedinci­ma. Po završetku zbora narod se veselio igrajući »Kozaru« i druga kola. P rired jene su spontane m anifestacije P ar­tiji i drugu Titu.

N a zboru birača u Pirov­cu narod je zam jerio Izvršnom odboru NF-a što p rethodno

Svetano proslavljena lO-oodI$nIica OSNIVANJA PRVIH DALMATINSKIH BRIGADA

Prošlih dana u Sinju je na veom a svečan način p roslav­ljena desctogodišnjica osniva­n ja I. i II. p roleterske i III., IV. i V. dalm atinske udarne brigade.

Preko 40000 ljudi odušev­ljeno je pozdravilo general- pukovnika Ivana G ošnjaka, člana Izvršnog kom iteta CK Saveza kom unista Jugoslavije, p redsjedn ika P rezid ijum a Sa­bora N R H rvatske V icka K rstulovića i m inistra Sa­vezne vlade M aksa Baću, koji su govorili na velikom m itin­gu.

U Vrlici sahranjeni posmrtni ostaci 113 paliliU V rlici izvršena sahrana posm rtn ih o sta tak a 113 palih i boraca

U oči proslave de&eto <o- dišnjice osnivanja Prvih dal­m atinskih brigada, u V rlici ie na d irljiv i svečan način izvr­šena sahrana posm rtn ih csta-1 taka 113 palih boraca ovih b ri­gada.

■U pogrebnoj povorci p r­voborci D alm acije nosili su 48 kovčega u kojim a su se na­lazile kosti palih heroja. N a čelu povorke nošeni su m no­

gobrojni vijenci, ko je su upu­tile političke i društvene orga­nizacije, radni kolektivi, u sta­nove i drugi iz svih ko ta ra i gradova D alm acije.

O prošta jne govore održa­li su drugovi A nte Rojei poli­tički sek re ta r O blasnog kom i­teta i B ranko Dude, pukovnik JN A .

K osti palih hero ja sah ra­njeni su u zajedničku k ostu r­nicu, koja je podignuta s red s t­vima naroda vrličkog k ra ja i ostale Dalmacije.

Seminar za zdravstveno prosvjećivanje

Prošlog tjedna u organ i­zaciji O dbora C rvenog križa za ko tar i grad Šibenik održan je dvodnevni sem inar za ru­kovodioce i nastavnike kurse- va za zdravstveno prosvjeći­vanje ženske seoske om ladine na području N O -a općine Ši­benik — vanjski. Sem inaru su prisustvovali svi učitelji sa te ­rito rija pom enute općine. N a ­stavni plan i program , koji je pravovrem eno razradjen , sa­sto ji se iz tri dijela: I. O pća higijena i zarazne bolesti, 2. H igijena trudne žene, poro- dilje i n jega d je te ta i 3. U ka­zivanje prve pomoći.

P redavanja o gornjim te ­mam a održali su liječnici dr. Pasini, dr. M ariani, dr. Mon- ti i dr. Grgas. P risutn i su sa velikim zanim anjem pratili tok

ovih predavanja, a k o ja su predavači iznijeli na veom a shvatljiv i lagan način,- a ista su često bila popraćena sa mnogim zanim ljivostim a, što je naročito pobudilo veliku pažnju kod p risu tn ih slušala- ca.

Slični sem inari održani su i u sjed ištim a N O -a općina V odice i T ijesno, a p redava­n ja su održali liječnici dr. Ma- rin i dr. Čižmić.

Za početak ovih sem inara vlada kod ženske om ladine na selu veliko zanim anje, a da li će oni postići dobre rezultate zavisit će u prvom redu od zalaganja sam ih predavača kao i aktivnosti frontovskih i partijsk ih organizacija na selu za om asovljenje ovih tečajeva.

N arod je srdačno poz­dravio kolonu od 500 preži­vjelih boraca ovih brigada, ko ja je prošla ulicama Sinja. N a čelo kolone stupali su prvi vojni i politički rukovo­dioci dalm atinskih brigada drugovi Vicsko K rstulović, M aks Baće, Ivica K ukoć-Jor dan, A n te Roje, A nte Jurje- vić-Baja, N ikola Sekulić-Bun- ko, Drago Gizdić, A n te Bani- na i B ranko O bradović.

M edju m nogobrojnim go­

stim a, k o ji su došli da uveli­čaju ovu proslavut nalazili suse naši državni, politički i vojni rukovodioci, te p red ­stavnici svih gradova i ko tara D alm acije, zatim predstavnic i k o ta ra Livna, D uvna, B osan­skog G rahova i drugih.

N akon što je p ročitan te ­legram m aršala T ita, kojeg je uputio odboru za proslavu, o t­počeo je zaista veličanstven miting, koji se na kraju p re t­vorio u narodno veselje.

Izabrani oroanl Zavoda Za socijalno osiauranje

Poslije održanih izbora za prvu skupštinu Z avoda za socijalno osiguranje svim a iza­branim članovim a skupštine je podijeljen prijedlog sta tu­ta Zavoda da bi se n jim e u- poznali prije saziva zasjeda­nja.

Dana 10. X I. 1952. g. odr­žana je prva skupština Z a vo ­da za soc. osigur. u prostori­jam a Rem ontnog zavoda. Po­red članova na skupštin i su bili prisutn i predstavn ici na­rodne vlasti: predsjedn ik N O kotara drug G radiška V itom ir i ta jn ik drug Ćaće N ikola , predstavn ik K otarskog kom i­teta drug Pero Škarica, pred­sjedn ik M jesnog sindikalnog vijeća drug Šupe Frane i pred­stavnici svih većih poduzeća.

N a skupštin i je podn ije t referat o razvoju socijalnog

U d iskusiji o referatu drug Pero Škarica se osvrnuo na važnu ulogu službe soc. o- sig. uopće . posebno na našem području, te je istakao po­trebu aktiviziranja partijskih i sindikalnih organizacija i svih poduzeća da zakonitom sprovodjen ju soc, osiguranja pruže punu pomoć.

Drug Gradiška govori da i na našem području ima ne­pravilnosti u sprovod jen ju soc. osig., a naročito kod dječjeg dodatka i da se sv i m oramo boriti da se uspostavi zakon i­tost u ostvarivanju ovog pra­va. Ističe da za nove zadatke u Z avodu soc. osig. treba ima­ti stručan kadar, kojeg danas Z avod nem a koliko 'je p o ­trebno.

Z a tim se prišlo na usvaja­n je sta tu ta Zavoda i sta tu t je usvojen glasanjem u pojedino-osiguranja uopće i kod nas.

K roz referat je dat prikaz po -1 stim a i u cijelini. stepenog razvoja soc. osig. u Izv je š ta j privrem enog od- novo j Jugoslaviji, ko ji ra zvo ji bora o radu Zavoda je u cije- je stalno ovisio o ekonom sko j \ losti prihvaćen. Poslije togasnazi naše zem lje. O sobito su istaknuta prava osiguranika iz našeg novog zakona o soc. osig. od 16. I. 1950. g. kao^i u- poredba tih prava prem a soc. osig. SSSR-a, njegovih satelita i kapitalističkih zem alja. I- staknu ti su principi nove orga­nizacije službe soc. osig. i u- loga njegovih sam oupravnih organa.

U referatu su izn ije ti ne­dostaci zdravstvene službe a naročito nepovezanost bolnič­ke i vanbolničke službe.

se prišlo na biranje sam ou­pravnih organa Zavoda.

Z a predsjednika skupštine izabran je fiaranović Iviša a za po tpredsjedn ika Beloti T o ­mislav. U izv’ršni odbor su izabrani: B aljkas Krste, N in ić Milan, D jurd jević Ljubo, Gr- belja Josip i Juras M irko, u nadzorni odbor: Krnić Kar- mela, Slavica V lade i Bubalo Krste, a za delegate za skup ­štinu Z avoda za soc.'osig. N R H : Baljkas K rste i Bara- nović Iviša.

nije sazvao plenum N F-a na kojem bi se rasprav lja la p ita ­n ja u vezi s izborim a. T u je bilo naročito živo predlaganje kandidata. O vdje se, na p ri­mjer,, b ira p e t odbornika za općinu, a dva za ko tarsko vi­jeće. M edjutim , na izboru bi­rača predložženo ih je mnogo više i to 40 za općinu, a 19 za ko tarsko vijeće. N a k ra ju bi jednoglasno prihvaćena p re d ­ložena lista kandidacione ko­misije sa 14 kand idata za op­ćinu a 6 za ko tarsko vijeće.

N a čitavom području ko­ta ra došla je do punog izra­žaja budnost političkih orga­nizacija zbog k o je neprija te lj i n ije mogao n išta ozbiljnije da poduzme. T o uostalom do­kazuje i sastav predloženih kandidata koji su m ahom pro ­kušani borci socijalističke iz­gradnje.

Tam o gdje nije bilo bud­nosti, gdje se nije vodilo do­voljno računa o radu neprija­telja, ovaj je pokušao i a to i- skoristi u p ro tunarodne svrne: U M urteru je, na prim jer, Mi- ro M arkov, b rodogradite lj na­sto jao da udura u kand 'da te neke svoje ljude, kojim a n i­malo ne leže na srcu interesi naroda. K ad mu to nije pošlo za rukom onda je pokušao razbiti zbor birača. N arod je prozreo n jegove n ep rija te lj­ske nam jere te ga je izjurio iz dvorane. T o je onaj isti Miro M arkov ko ji je, ko ris te ­ći nebudnost naših ljudi, na prošlogodišnjoj skupštin i po- loprivredne zadruge uspio da zadrugarim a naturi upravu, koja je u dosadašnjem radu u dovoljnoj m jeri pokazala da su jo j iični interesi kudi­kamo preči od in teresa zadru­ge i zadrugara.

N arod je i na ovom zboru kao i na ostalim a kandidirao ljude odane stvari socijaliz­ma.

Podjela radnih knjižica

u poduzećimaBiro za posredovanje ra ­

da u Šibeniku i dalje intezivno nastavlja rad oko podjele rad­nih knjiž ica u svim većim i m anjim radnim kolektivim a na području grada Šibenika.

G otovo sva p riv redna po­duzeća ozbiljno su shvatila značaj oko podjele radnih knjižica, navrijem e ispunila prijave i izvršila sve ostale predradnje . Interes kod svih radnih ljudi je neobično velik u svim kolektivim a. Mnoga poduzeća u tom pogledu po­stigla su dobre rezultate, a m edju kojim a se osobito isti­ču Luka i skladišta, zatim »Tehnika«, R em ontni zavod, T vornica glinice i alum iniju- ma u Lozovcu i T vornica elek­troda i ferolegura.

D osada su knjižice podije­ljene u Tvornici elektroda i ferolegura i poduzeću »Tehni­ka«, dok će u ostalim podu­zećima biti podijeljene u na j­skorije vrijem e. U kupno je izdano 152 radne knjižice.

Čitajte „Šibenski list"

Strana 2 »ŠIBENSKI LIST« Ponedjeljak , 17. studenoga 1952.

D ese ia godišnjica na jvećegokupatorovog zločina

16. STUDENOGA 1942. TALIJANSKA JE VOJSKA POUBIJALA U ZA- SEOCIMA PRIMOSTENA I ROGOZ NICE 84-ero LJUDI ŽENA I DJECE • I DOJENČADI OD 8 MJESECI — SPALILA I UNIŠTILA OKO 400 KUĆA, IZVRŠILA NEČUVENA NASILJA NA D MIRNIM STANOVNIŠTVOM I OD­

VELA U LOGOR V ISE STOTINA SELJAKA

16. studenoga 1942, talijanski je okupator počinio krvavo jedno zlodjelo na području primoštenskih i rogozničkih zaselaka, najveće koje se pamti od turskih vremena u na­šem kraju, po broju žrtava najveće i najteže u vremenu tuđinske oku­pacije u sjevernoj Dalmaciji.

Ovoga puta nisu to bili crno­košuljaši, na koje same talijanski službeni krugovi običavaju danas svaljivati svu krivicu za izvršene po­kolje u našoj zemlji. Bila je to ta­lijanska kraljevska redovita vojska, s mornaricom i avijacijom, a nisu izostali ni karabinjeri tadašnje i sa­dašnje Italije. A niti je radilo o kakvoj vojničkoj akciji, jer, eto sa­mi izvještaji okupatorovih obavje­štajaca vele da se partizane ne sa­mo nije našlo, nego niti tražilo Ra­dilo se o jednoj kukavičkoj i podloj terorističkoj akciji bandita protiv golorukog i mirnog stanovništva( da bi se iskalio nemoćni bijes zbog do­življenog jednog poraza u borbi sa jednim partizanskim odredom.

Sred punog jutra 13. studeno­ga 1942. došlo je na području Gre- baštice do borbe između jednog partizanskog odreda i većeg odre­da talijanske mornaričke pješadije, Talijani su imali 14 mrtvih, 7 ra­njenih i 7 zarobljenih, te su se mo­rali povući.

Okupator je bjesnio. Premda je u svojoj dnevnoj zapovijedi od 14. studenoga br. 6243, poginule' mornare označio kao »pale u bor­bi« komandant XVII. obalne briga­de i talijanske posade u Šibeniku general Alfonso Cigala Fulgosi zasnovao je s komandantom po­morskog vojnog sektora u Manda- lini, kapetanom fregate Pietrom Tacchinijem, opsežnu »vendettu«. »Jamčim vam da će vaši mornari biti osvećeni«, kazao je general u svojoj sažalnici. »Naši će mornari b iti osvećeni« odgovorio je u svoje ime i u ime komandanta talijanske mornarice u Splitu, admirala Bobie- se, komandant Tacchini. Kukavice nisu tražile borbu, nego osvetu nad golorukim stanovništvom.

Pažljivo izbjegavajući zonu Ši­roka 1 Kruševa u kojoj su se zadr­žavali partizanski odredi (jedan, ali samo jedan okupatorski funkcionar, i to od manjih, to mu je natiho spo­čitnuo; ta je učinio komesar kota­ra Šibonik Paulovich u svom izvje­štaju od 25. studenoga, br. 4064/11), general Cigala poveo je lično svoje čete »u napad« u rano jutro 16. studenoga.

U ovoj »akciji« učestvovala su: dva bataljona bersaljera, jedna če­ta mornaričke pješadije, 40 karabi­njera 6 baterija, od kojih su neke gađale oruđima od 190 mm, jedna skupina tenkova, torp iljer »Gievan- nina«, dvije motovedete i tri aviona sa aerodroma u Zemuniku.

Oko 6.45 sati započelo je tero­rističko bombardiranje primošten- skih sela sa kraja, s mora i iz zraka. Učešće su uzele i teške ba­terije obalne zaštite. Torpiljer je metcima od 102 mm gađao Primo- šten i zaseoke u obalnom pojasu. Nije pošteđena ni primoštenska škola. Avioni su bacali razorne i za­paljive bombe na Vezac (oko 20), Kruševo (15-ak), Ložnice primošten- ske (20), Šupi,jak (13), Vaaalj,.Sta- vor i Krč-Dolac, te mitraljirali sta novništvo. Na stotine zgrada poru­šeno je.

Nešto iza 10 sali ušla je u ak­ciju pješadija, predvođena tenko­vima. Vojnicima je dano naređenje da »ubiju svakoga na koga naiđu«, da »sve unište«, piše talijanski o- ba,vješlajac, pa dodaje: »Naselja su u potpunosti uništena«.

I, čitava naselja su doista uni­štena, Vojska, koja je iz Šibenika i Rogoznice nastupala u trima ko­lonama (jednom je lično zapovije­dao Cigala), pljačkala je i palila se­ljačke kuće, ubijala ljude i žene, starce 1 djecu. Već spomenuti oba- vještajac (njegov izvještaj dostavio je fašistički federale u Zadru Qua- rantbtto 24. studenoga, pod Br. pov. 71, guverneru Bastianinijb) na- vao je i ovakvo »junačko« djelo generala Cigale: »General je nare­d io da se puca iz putaka I mitra­

ljeza ria tri žene i dvoje djece, koji su bježali. Metci su u mitraljezu za­glavili, a onda je general naredio paljbu iz brzometnog topa,, i o- doše u zrak i žene i djeca«. Vojn i­ci su ubijali iz puške ili klali bajo- netom. Najgori među njima b ili su mornari, s

Prvi na udaru, najteže je po­gođen maleni primoštenski zaselah Kalina. Okupator je ovdje ubio 15 muškaraca, među njima 9 staraca.' Ubijen je i seoski glavar. Spaljene su i uništene dvije trećine sela.

Potpuno je uništen Krčulj. Na mjestu su ubijena 2 muškarca, jedna curica je živa izgorjela u zapaljenoj kući, a jedno sedmogodišnje dijete podleglo je sutradan zadobivenim ranama.

U Marinčića Draži ubijeno je mjestu 16 stanovnika (6 muškaraca,1 žena, 6 staraca i 3 djeteta), a dvoje je djece kasnije podleglo. Ubijene su čitave obitelji Perkovih, Uništene su dobre dvije trećine sela.

U Podgrebenu okupator je u- bio 3 muškarca 1 ženu i 4 dje­teta, među njima sestrice 2arkov: 3-godišnju Blagodarnu i niti 8 mje­seci staru Josisu, koje su ubijene skupa sa svojim roditeljima. I ovdje je bilo uništavanja.

Ubijsfva su izvršavana i u dru­gim sazeocima Primošlena. Skoro isključivo ubijani su starci, jer se većina stanovnika odmah nakon artiljerijske vatre, sklonila u mjesto Primošten, iz koga je potajno eva­kuiran talijanski garnizon, da bi ga talijanski torpiljer mogao slobod­nije bombardirati.J Tako su u Tri- bežiću ubijena 2 starca u Vadlju 1 žena i 1 starica, u Velikom Po- dadrveniku 1 muškarac i 2 starca, u Malom Podadrveniku 1 muškarac,1 žena i 1 starac (jedna žena je kasnije podlegla ranama), a u Pr- hovu i Vt:scu po 1 muškarac.

58 žrtava, među njima 21 star­ca i 11-qvo djece, ubio je toga da­na okupator u malim primoštenskim zaseocima. 300 kuća srušeno je ili spaljeno, U mjesto Primošten za­teklo se oko 400 seljama bez igdje ičega, jer veli jedan suvremeni i- zvještaj, »tolike su kuće spaljene ili uništene, ogroman je broj ob itelji opljačkan, pokradeni su vino, ulje, žito i odjeća.« Preko 150 dječice ostalo je bez kuće, hrane i odjeća izloženo smrtnoj pogibelji zbog gladi i zime.

Na području Rogoznice zloči­nački okupatorov bijes najteže se iskalio na zaseocima Podglavica i Jarebinjak. U Podglavici talijanski vojnici dig li su 13 muškaraca, među njima 2 starca i 1 dječaka, iz nji­hovih kuća odveli ih pustaru »Če- line« i tu ih u skupini pobili. Jed­nog starijeg čovjeka ubiti su u pu­stari »Orlovica«. U Jarebinjaku u- bijena su 3 muškarca i 2 starca Spaljena je ili porušena dobra po­lovina ovih zaselaka i zaseoka Podgruda U Mahalama ubijena su 3 muškarca, u Sirkovini 1 muškarac i 1 starac u Ložnicama rogoznič kim 1 muškarac.

Na ovom području ubijeno je 25 ljudi..

Veći je broj ranjenih i osakaće­nih u primoštenskim i rogoznički zaseocima. Pljačkana je naveliko stoka, pa čak i pokućstvo.

Oko 200 muškaraca, većinom Primošfenaca, odveli su karabinjeri u koncentracioni logor na hangaru u Vodicama. Odatle su karabinjeri 7. prosinac odveli Primoštenca An­tu Matosina u Široke i tu ga, fobo že »pri pokušaju bijega«, ubili (a odveden je i ubijen samo radi »ven- detle«, jer je bio šurjak partizan­skog rukovodioca), U talijanskom logoru umrla su još dvojica ovih interniraca.

Sa zgarišta famo iza Jelinjaka čitav se dan dizao golem oblak di­ma, javljajući Šibeniku i bližoj i da­ljo j okolici da je u sramotni đerdan svojih zločinačkih djela, počinje­nih u našoj zemlji, Italija uvrstila još jedan »biser«, za koji, nema sumnje, njegov prinosnik i poma­gači mu i danas uživaju u svojoj zemlji plaću i nagradu, i — »sla­vu«! 0.

K orisna djelatnost Trgovinsko-ugostiteijske

komoreIako ima tek dva m jese­

ca da je osnovana Trgovin- sko-ugostiteljska kom ora za grad i k o ta r Šibenik, ona već pokazuje vidne rezultate na unapred jen ju lokalne trgovi- vine, ugostiteljstva, turizm a i transporta .

N esum njivo veliki uspjeh Komore je što je na njezinu inicijativu o tvorena u gradu jednogodišnja trgovačka ško­la. Kako se osjeća p o tre b a 'z a dobrim i sposobnim daktilo- gratisikiim i stenpgrafskim ka­drom, K om ora će u najskorije vrijem e pristup iti organizaciji steno-daktilografskog kursa u gradu. Za nastavnike na ovom kursu angažirat će se p rvo­klasni stručnjaci u prvom re­du iz samog m jestai a po po? trebi i iz Zagreba.

U prava kom ore će nadalje u dogovoru sa trgovačkim poduzećim a iz grada i ko tara izabrati nekoliko m ladjih tr ­govačkih pom oćnika i poslo- vodja, te će ih uputiti na a- ranžersko-dekoraterski kurs u

Zagreb. K urs će početi m je­seca veljače, a tra ja t će od 3 do 6 m jeseci. Z a polaznike b it će ,uz m inim alnu naknadu osi­guran sfan i h rana za vrijem e tra jan ja kursa.

O davna se osjeća po treba za računsko-knjigovodstveni kadar u gradu. I da bi se bar donekle riješio ta j problem T.rgovinslko^ugostitcljisika ko­m ora ima nam jeru da u sko- roj budućnosti organizira kurs na kojem bi se tem eljito ospo­sobio po treban broj kadrova. N aknadno bi se na tom kur­su vršila nastava za pojedine struke kao na prim jer gradje- vinsku, industrijsku, trgovač­ku, a prem a po treb i i za za- drugarstvo.

K om ora u radu nailazi na teškoće. Taiko na prim jer na području grada i k o ta ra ima poduzeća, zadruga i drugih privrednih organizacija koja se jo š nisu učlanila u K om o­ru, što joj zapravo i otežava da u punoj m jeri razvije svoju korisnu d jelatnost.

Grad bez kolporteraU posljedn je vrijem e često se v id i pred tra fikom na

Poljani maršala T ita m noštvo ljudi ko ji čekaju da kupe no­vine. -Svakako da m edju tim ljudim a ima i onih ko jim a se žu ­ri na posao, i često se dogodi da zbog predugog čekanja odu a da ne kupe novine. M islim da se m ože naći izlaz iz ovakve situacije. Svi drugi gradovi im aju svo je ko lportere i . j. lica koja raznašaju novine. Z ašto se ne bi i u našem gradu uvelo nekoliko kolportera ko ji bi raznašajući novine po ulicama grada omogućili poslovnim ljudim a da brže dodju do tražene štampe. Pored toga, na ova j način bi se svakako olakšao i rad spom enute trafike. Ivo Belan, gim nazijalac

Najznačajniji uspjeh ek ipe „Brodospas"

BIVŠI j.KARAĐORĐEV IZVUČEN NA POVRŠINU

Dana 11. ov, mj. u 11,30 sati ronilačka ekipa poduzeća »Brodo- spas« izvukla je iz morskih dubina pred Zlarinom parabrod »Karadjor­dje«.

O ovom uspjehu ekipe Brodo- spasa prethodio je višemjesečni rad koji se odvijao pod izuzetno teš­kim okolnostima. Na morskom dnu dubokom 56 metara ronioci su ot­počeli 16. V. o. g. naporan rad na vadjenju bivšeg »Karadjordja«,

Ogroman pritisak vodenih ma­sa dovodio je u pitanje uspjeh smi­onog pothvata još smionijih ronila­ca. A li oni, iako je b ilo mučno, iz­držali su.

Preko 11 godina iz dana u dan prekriva truplo »Karadjordja« mulj i pijesak. Pod težinom vode nasla­ga je pretvorena u čvrstu masu. Ro­nioci su dobili zadatak — provući čelične konope ispod broda, lako to nije b ilo jednostavno a ni lako ro­nilačka ekipa je zadatak izvršila. Ispod broda napravljeno je pet pro­kopa kroz koje su provučeni čelič­na užad, a za ove opet privezani ogromni cilindri. Sve je to izvrše­no majstorski, sa iskustvom koje je bogato kod ove ekipe.

Snažni kompresori pište. Kroz mnogobrojne gumene cijevi tlači se zrak u cilindre. Čelična užad se na­pinje. Rad kompresora ne prestaje i 5. IX. o. g. »Karadjordje« je po­dignut sa svog ležišta. Tek prvi po­četak uspjeha. Težak je put ronila­ca do konačne pobjede. Brod je podvodno otegljen na 51 metar dubine. Ispod morske površine na­stavlja se nevidljiva borba odvažnih ronilaca i evo rezultata. »Karadjor­dje« je već na dubini od 46 pa na 33 metra. Ljudi ne sustaju. Brod se još uvijek nalazi na morskom dnu,

ali je dubina sada tek 18 metara.

Uslovi za podvodni rad mnogo su povoljn iji. Ronioci obilaze brod i zastaju kod krme, koja je teško o- štećena prilikom minske eksplozije.

Nakon detaljnog pregleda, u udobnim prostorijama matičnog broda »Labin« dogovor članova e- kipe. Konstatacija — sa krmom u ovakvom stanju brod se ne može dokovati, a prije ti i opasnost da se prilikom feglenja prelomi. I odluka je donesena — ronioci izvrše reza­nje u dužini od 18 metara.

Uz »Karajordja« je privezano šest cilindara. Nastavlja se teglenje sasma u uvalu Zlarina, A li još 10 do 12 metara nedostaje do povr­šine.

Postavljena su još dva cilin­dra. Huka kompresora ozvanja zla- rinskom uvalom. Rukovodilac ekipe Jerko Tanfara izmijenjuje misli s in- žinjerom Pelrošićem. I najmanja sit­nica je predvidjena. Razabiru se i njihova posljednja upulstva. Člano­vi ekipe su na nogama/ pomalo nervozni, ali sigurni u konačan us­pjeh.

Kompresori neiimorno tlače zrak u svih osam cilindara i najednom prodorni zvuk sirene sa »Labina« pozdravi uspjeli podvig ronilačke ekipa »Brodospasa«, Nakon 11-go- dišnjeg ležanja u morskim dubina­ma, izvučen je ex »Karadjordje« na površinu, prekriven školjkama, mor­skom travom i muljem.

I nije potrebno propitkivati ni rukovodioca ekipe ni inžinjera ni ronioca što misle o svom uspjehu. Njihova lica govore, ona odražava­ju zadovoljstvo i sreću. Oni su po­nosni — ponosni tim više što su i sa ovim smionim pothvatom do­prinijeli jačanju mornarice Titove

Jugoslavije.

P o v o d o m n'apisa „Z a š io ne kavana14

Pod ovim naslovom u »Šibenskom listu« od 10. XI, ov. napisao je J Jakovlijević članak o nepravilnost ugostiteljskog poduzeća »Jadri- ja« što je bivšu kavanu »Medulić« restauriralo odnosno preuredilo u kafe-bife. Uprava poduzeća »Jadrija« smatra za potrebnim da dade od­govor na ovaj članak, a istodobno da se gradjani Šibenika pravilno obavijeste.

Svima u Jugoslaviji pa i gradjanima Šibenika, a vjerujemo i piscu članka. J. Jakovljeviću je vrlo dobro poznato da i ugostiteljsko poduzeće »Jadrija« radi po privrednom računu, kao i sva ostala poduze­ća u zemlji. I baš radi tih razloga poduzeće mora vod iti računa o sva­kom svom lokalu da bude što aktivnije, razumije se sa svim obavezama prema potrošačima.

Budući je jedan od takvih lokala bio i bivša kavana »Medulić« trebalo je pored kave proširiti njeno poslovanje i na bife.

Slažemo se sa prim jedbom da bi u Šibeniku trebalo da budejedna pristojna kavana, koja bi mogla zadovoljiti, kako gradjane takoi strance, ali po današnjim uslovima ugostiteljstva nije moguće udovo­ljiti željama, No medjutim, u nedostatku takove jedne kavane postoji mogućnost da se svi potrošači kave iz grada, kao 1 stranci mogu poslu­žiti u postojećim lokalima (»Krka«, »Narodni restoran« i kafe-bife »Me­dulić«). Istina je i to da preuredjenjem ove kavane u kafe-bife je »po­remećen mir i odmor od svagdašnjeg rada bivšim gosfima kovane »Mo­duli«, — ko ji su se uglavnom odmarali po cijeli da u ovoj kavani«.

Iz lih razloga poduzeće »Jadrija« je donijelo odluku da preu­redi ovu kavanu, koja će b ili aktivna, a istodobno moći će zadovoljiti sa kavom i novinama svoje »stalne goste«.

Uprava ugostiteljskog poduzeća »Jadrija«.

P o ljop r iv red n a z a d ru g a u P .L u c iPODIGLA STOČARSKU FARMU

O pća po ljoprivredna za­druga u Prvić Luci osnovala je stočarsku i farm u sa 64 ko­m ada ovaca. U najskorije vri­jem e zadruga će nabaviti još 140 kom ada ovaca. Z adrugari su dobrovoljnim radom po­digli u roku od dva d an a ov- čarnik dužine 12, širine 7 i vi­sine 3 m etra u kojem se m o­že sm jestiti 200 kom ada ova­ca.

Jučer je organiziran do­brovoljni rad za podizanje drugog ovčarnika za 200 ova­ca kao i kuću za čuvara na o to­ku V elikom M išjaku. T u će

čitavo stado od 200 kom ada o- vaca zim ovati i to^dok se ne ojagnji. U rano proljeće s tado ći biti prebačeno na o tok O- rut.

Z a izgradnju ovčarnika, zgrade za čuvara, te nabaviku ovaca zadruga će u trošiti su­mu od oko 400 h iljada d ina­ra.

D a bi se osigurala ispa­ša stoke, N arodn i odbo r op­ćine V odice izda t će odluku0 zabrani lova, te berbi trave1 sječe m aslina na tim otoci­ma.

Stanje na planiažnom vinogradu U T R O L O K V A M A

Na polugodišnjoj skupštini ko­tarskog Saveza po ljoprivrednih za­druga podnesen je izvještaj iz kojeg donosimo onaj dio koji govori o plantažnom vinogradu u Trolokva- ma. 1

Područje našeg kotara izrazilo je vinogradarski kraj. Prije rata ono je b ilo po površini i proizvodnji dobrih vina najveće proizvodno područje u zemlji, sa površinom od 9.000 ha i s godišnjom proizvod­njom od oko 1.500 vagona vina raznog kvaliteta. * .

Rat i ratne posljedice a dije­

lom i nepotpune podloge protiv

Šibenik — Gradski perivoj

filoksere uzrokom su, da su se povr­

šine pod vinovom lozom do 1950. god. smanjile za polovinu, a proiz­

vodnja pala za trećinu od pred- ' ratne.

U proljeće 1951. god, podignut je planlažni vinograd u Trolokvama na površini od 105 ha - za sada jedan od najvećih kompleksa na području Dalmacije.

Seljačke radne zadruge uložile su mnogo truda da održe velike površine pod .stalnom obradom. Medjutim, sve zadruge nisu podjed­nako shvatile važnost tem eljite i stalne obrade. Na prvo mjesto dolaze SRZ u Zečevu, Tijesnom i Pirovcu dok su one u Vodicama, J. Primoštenu i Raslinama a do­nekle i u Zatonu pravilno i navrije- me prim jenjivale sve agrotehničke mjere.

Ove godine većina SRZ pristu­pila je navrfanju onih loza koje *u uzrastom pokazale, da su sposobne za zeleno navrtanje, tako da je navrnulo oko 50.000 loza. Kalemlje­nje loza pokazalo je do sada do­bre rezultate, a naročito je dobro stanje na onim parcelama na koji­ma su se vršile pravilno i nevrije­me agrotehničke mjere. Primjer za postignute rezultate neka nam po ­služe SRZ Vodice, Raslina i J. Pri­mošten, dok su ostale zadruge na­

kon kalamljenja potpuno zanema­rile obradu tih površina.

Dosadašnji uspjeh podloga i o- sfali momenti pružaju mogućnost za potpuni uspjeh zadružnih plan- tažnih vinograda u Trolokvama a

što će u mnogome ovisiti o dobro

izvršenim pripremama od sirofio Seljačkih radnih zadruga,

&

Ponedjeljak . 17. studenoga 1952. ŠIBENSKI LIST« S trana 3

1 i S 1 A l i C J I C K 1 D A

Bespravnoprevoženje putnika

U posljednje vrijem e b i­lo je zabilježeno nekoliko slučajeva gdje su po jed in i šoferi ili paik vlasnici te re t­nih kam iona protuipropisno vršili p revoženje putnika. Taiko je kod suca za javne .prekršaje stiglo više p rijava, na tem elju čega je p ro tiv p rek ršite lja saobraćajn ih propisa poveden da ljn ji po­stupak . Z a gore navedeni p rek rša j odgovarali su B ura­zer M ijo pk. Stipe, šofer gradskog au to transpo rtnog poduzeća, zatim Berić Raj- iko pk. Jovana, M ilović Jovo M arkov i H uljev špiro , šo- fer poljopriv redne zadruge Sapina Do<^. Svi su oni kaž­n jen i novčanom globom u iznosu od 1000— 4OOO dinara.

T ak o d je r je kažn jen novčanom globom od 2OOO d inara V išn jić A n te pk. A n ­te, autoprevoznik iz Šibeni- ! ka, što n ije p rijav io svog šofpra Z av o d u za socijalno osiguranje.

Svi ovi slučajevi dovo­ljno ukazuju, da još im a ne­

savjesnih pojedinaca-šofera, k o ji bespravno k o ris te svoj položaj, nanoseći š te tu po­duzeću u kojom rade, a i izlažući opasnosti i ljude, koje prevoze unatoč zaibra- ne, ikoja im j'e dobro poz­n a ta kao i posljedice ko je iz toga mogu proizići.

m l a prelio 150.000 pregledaR ad G radske poliklinike u !

velikoj je m jeri o težan uslijed , toga što ista nem a dovoljan j broj p ro s to rija p o trebn ih za uspješno vršenje pregleda bo­lesnika. T ak o d je r i prostorije , u kojim a se obavlja sav rad, nisu usredotočene na jednom m jestu, a što u m nogom e u- tječe da i rezu lta ti rada Poli­klinike nisu onakvi kakovi bi se inače mogli postići. S obzi­rom na uvjete, pod kojim a se obavlja rad, postignuti rezul­ta ti su ipak zadovoljavajući.

N ekoliko p oda taka , koje sm o dobili, na jbo lje govore o tom e kako je dosta opsežan rad ove zdravstvene ustanove. U toku prva tri trom jesečja ove godine izvršeno je ukup­no pregleda 156.450. O d toga

je najveći broj pregleda izvr­šila zubna am bulanta — p re­ko 20.D00, zatim ki ruska am ­bulan ta — 16,293 i am bulanta opće prakse br. 2 — preko 14.000 pregleda. Kroz isto raz­doblje u antituberkuiloznom dispanzeru pregledano je pre ko 9000 osoba, očn.i am bulan­ta im ala je 9.896 pregleda, ušna am bulanta 4.514 itd.

U sastavu Poliklinike n a ­laze se i četiri industrijsk-.1 am bulante, zatim dvije zd rav ­stvene stanice i to u Skradinu i T ijesnom , kao i jedan labo­ratorij.

Što se tiče stručnog o- soblja sadašn ji b ro j nikako ne zadovoljava, a čiji se nedo­s ta tak nadopunjava sa hono­rarnim liječnicim a i drugim san ite tsk im pom oćnim osob­

ljem . G radska poliklinika da­nas ima šes t svo jih stalnih liječnika, zatim tri zubara, jednog zubotehničara i šest liječničkih pom oćnica, dok o- stalog pom oćnog osoblja broji 12.

O bzirom na relativno ve­liku udaljenost tvornica od pojedinih dispanzera i am bu­lanti, a d a bi posao tekao što pravilnije, po trebno je da G radska poliklinika nesum ­njivo posjedu je jed n a sani­te tska kola. Stoga je na m je­rodavnim vlastim a da ovom pitan ju prid ju sa mnogo paž­nje, kako bi se ono čim prije i u sp ješn ije riješilo.

SE

1 B E N I KK R O Z T J E D A N

S

O dlukom Savjeta za p ro ­sv je tu ,i kulturu N R H slije- ( deće godine o tvorit će se u na­šem gradu još jedna osm ogo­dišnja škola. U prvoj školskoj godini b it će o tvoreno devet o d je ljen ja petog razreda, a nastava će se održavati u ‘ zgradi gim nazije.

Z a o tvoren je druge os­m ogodišnje škole osjeća se velika potreba, je r priliv dja-1 k a naročito za posljedn je dvi­je godine sta lno raste. Sadaš­n ja osm ogodišnja škola nije

u stan ju da prim i sve one, kojim a je po trebno obavezno osm ogodišnje školovanje. S to­ga se ovom p itan ju prišlo sa najvećom ozbiljnošću, kako bi se ono čim p rije riješilo. Ovo je ubrzala i činjenica, što će 'slijedeće godine iz gradskih osnovnih škola izići kudikam o veći broj djaka, nego što je to bio slučaj dosada. N a taj način Odluka od s tran e p ro ­sv je tn ih vlasti došla je u p ra ­vo vrijem e i n ju će pozdraviti svi naši gradjani.

Očekuje se veći promet u luci

Kako saznajem o u podu­zeću »Transjug« u toku iduća tri m jeseca p redsto ji obim an uvoz ralznovrsne robe p reko naše luke. Iz K anade će stići veće količine pšenice, a iz Sje­din jenih država kukuruz i specijalna v rsta ugljena za prav ljen je koksa. Pored toga preko luke uvest će se znatne količine raznih sirovina za po­trebe naše industrije .

Pošto je ovo zam ašan po­sao, već je sada po trebno da Luka i sk lad išta izvrše sve priprem e za uredan prihvat robe i što b rže n jene otprem e na korisnike u unu trašn jost žemlje.

GRAĐANI ŠIBENIKA KANDIDIRALI

NAJZASLUŽNIJE

Narodno kazalište Č e t v r t a k , 20. xi. — s i l v a — o-

pereta od E. Kalmana. NEDJELJA, 23. XI. — PORODICA

BLO — komedija od Ljubinke ' Bobići"' : ",1

KinematografiTESLA: premijera američkog filma u

prirodnim bojama — 1001 NOĆ I -— Dodatak: Filmske novosti t>r. 42.

SLOBODA: francuski film — PARM-SKI k a r t u z ijA n s k i SAMO­STAN I dio — Dodatak: M je­sečnik JNA br. S. (18 .-20 . XI.) Francuski film — PARMSKI KARTUZIJANSKI SAMOSTAN II. dio — Dodatak: Snažni mom­ci. (21.— 24. XI.)

Teča jev i P A Z -a se nastav lja juT ečajev i PA Z-a, ko ji su

nedavno osnovani, održavaju se po svim blokovskim odbo­rim a PA Z -a u gradu. U njim a učestvuje preko 300 ljudi od kojih su u priličnoj m jeri za­stupane i žene. N a njim a se proučava m aterijal sa područ­ja protuavionske zaštite, m e­dju kojim a spada ukazivanje prve pomoći, odstran jen je bojn ih otrova, p ro tupožarne m jere, kao i tehnička služba protuavionske zaštite.

U redovitom pohadjan ju tečaja najviše se ističe blo­kovski odbor PA Z-a u Crnici, dok je na ostalim blokovskim odborim a nastupilo neredovito pohad jan je od strane polaz­nika. a što je posljedica veom a | slabe kontro le blokovskih od­bora PA Z-a.

U pravo je ovih dana za­počeo tečaj prve- pomaći, kesji pohadja 45 slušalaca. U tu svrhu razrad jen je program rada, ko ji je podijeljen na 50

sati nastave. Tečaj se održava dva pu ta tjedno, a ukoliko se ukaže po treba o tvorit će se još nekoliko takovih tečajeva.

Na zborovima birača gradjani Šibenika kandidirali su za odbor­nike u organima Narodne vlasti najzaslužnije i socijalizmu najoda­nije ljude, koji će u svom budućem radu uspješno rukovoditi poslovima svoga mjesta.

Navest ćemo kandidatske fisle za svaku izbornu jedinicu.

Na Gorici su kandidirani slije­deći drugovi i drugarice za NO gradske općine: 1. Pere Škarica Da- nin, radnik, 2. Niko Zenić, pok. Ive, radnik 3. Ivo Ivić pok. Jole, rad­nik, 4. Ivan Paić pok. Špire radnik, 5. Ivan Maričić pok Špire, zemljo­radnik, 6. Vica Bogdanović, ž. Ćire, službenik, 7. Niko Vukičević pok.

.Stipe, radnik a za kotarsko vijeće kandidirani su: 1. Pere Škarica Da- nin, radnik, i 2. Dr. Oskar Lučev, liječnik.

U izbornoj jedinici Grad kan­didirani su: 1. Josip Ninić Jerin, radnik, 2. Slavo Radin pok. Šime, radnik, 3. Dinko Slipišić, učitelj 4. Josip Jakovljević pok. Vice, radnik,5. Josip Šimac pok. Ive( službenik,6. M ilan Vulinović-Zlatan, penzio­ner, 7. Ivo Grubišić pok. Šime, pen­zioner i 8. Slavka Kalauz ud. Jere radnica. Za kotarsko vijeće: 1. An­te Tambača pok. Jose, službenik i2. Mate Vukov Srećkov, službenik.

Izborna jedinica Obala kandi­dirala je : 1. 2iki Bulat, pravnik, 2. Jerko Ljuba radnik, 3. V iktor A- dum, nastavnik, 4. Joso Bujaš pok. Pave^ obrtnik, 5. Karmela Krnić, službenik, 6. Stevo Lopičić, potpu­kovnik JRM, 7. Ivanka Fontana pen­zioner, 8 Frane Mrduljaš, major JRM, 9. Zorka Jušić, domaćica i 10. Mirjana Junaković. domaćica. Za ko­tarsko vijeće: 1. 2 i ki Bulat, prav­nik, 2. Nikola M ilojević, službenik i3. Dinko Slipišić, učitelj.

U Docu su kandidirani: 1. Sti­pe Berović pok. Mate, radnik, 2. Ljuba Tambača ž. Šime, domaćica

Prva gimnazija u našem gradu

Dežurna ljekarnaSlužbu vrši II. narodna ljekarna

cesta Bratstva i Jedinstva.

Iz matičnog uredaROĐENI

Pelrina Jere Svetina i Blaženke r. Furčić; Vukšić Ljiljana M ijina i Jelke r.Škugor; Vrčić Dragica Petrova i Ane Vukšić; Tanfara Robert Marijin; Lju- bić Gordana Antina i Zorke r. Šu­pe; Medić Dušica Josipa i Marije r. Bogavčić; Lukač Zeljka Dmitrova i Danice r. Babić; Desnica Milan Ju- rin i Anice r. M irković; C ipitelo Marija Zeljkova i Nikice r. Marlajs; Ležajić Branka Uroša i Joke r. Le- funica; M ijaljica Jakov Miloša i Dra- ginje r. Tomasović; Mikulandra Dra­gan Jurin i Zorke r. Grubišić; ši- kić Ivan Jerolima i Ane r. Juraga; Bašić Elizabeta Ferdinandova i Kri­stine r. Mafijaš; Stojanović Mirjana Koste i Svetislave r. Penđer i Bače- lić Nikola Rokov i Jerke r. Gović.

VJENČANIHorvat Stjepan, drž. služb. —

Mrkalj Danica, drž. služb.; Petrina Lovre, man. radnik — Višnjić Sla­venka, domaćica; Daleta Vojko, zi­dar —: Burazer Mara, trg. pomoć­nik; Hoedl Aleksandar, drž. službe­nik —> Belamarić Marija, domaćica; Grkinić Branko, kapetan JNA — Strnad Jožefa domaćica; Juričić Ma­lo, radnik ■— Mikulandra Marija, čistačica; Baranović Josq drž. služb. - Dulibić Radojka, krojačica; Grubelić Ante, zemljoradnik — Antić Antica, domaćica i Beader špiro, željezni­čar — Zupanović Zorka, drž. služ­benik.

UMRLIPilić Dragica Malina, stara 4 g.

i Marić Milka rođ. Vunić, stara 46. 09d<

M letačka republika za v ri­jem e svoje vladavine u D al­m aciji n ije se uopće starala za školstvo.

M letačku vladavinu u D al­m aciji francuski civilni upra­vitelj (providur) za D alm aciju V icko D andolo ovako karak­teriz ira: »Mlečani vladahu pu­cim a lukavo, državno načelo im bijaše rastav iti grad od grada, selo od sela, stališ od stališa, pa nek se otim lju i p ravdaju i dok se tim poslom bave ne će pom išljaje i mišice svoje obraćati na pravu korist svoju«.

U proglasu upućenom na­rodu D andolo kaže: »Odveć ste dosad bili nesrićni i ne­vojni. Jedno v ladanje strašno i usilno držalo vas je toliko vikova oglobjene i nevojne. N a sram otu ove lipe zemlje, na sram otu oyoga ugodnoga podnebja , na sram otu vaše naravske podobnosti ovo o- pako vladanje suprotiveći se istoj naravi i čovičkom razu ­mu, naučno nasto jaše, da se vi ne um nožite, da vaša po­lja ostanu zapušćena i vaša pam et potam jena.«

P rovidur D andolo, čim je 1806. godine preuzeo civilnu upravu D alm acije, odm ah je pregnuo oko kulturnog po- dignuća kroz vjekove zapušte­ne D alm acije.

D andolova »O snova op- ćena općenoga nauka u' D al­maciji« predvidjala je da se u D alm aciji' o tvore dvije a- kadem ije i to u Z adru i Spli­tu, zatim licej u Zadru, te gim nazije u Zadru, Šibeniku, Trogiru, Splitu, M akarskoj i H varu; nadalje 19 m uških i

1**

. 14 ženskih osnovnih škola, te 8 obrtn ičkih škola.

K asnije je na molbu Du- ! brovčana osnovan licej i u

D ubrovniku. N ešto kasn ije ot- | vorene su gim nazije i u Skra­

dinu, D ubrovniku i K otoru, a I bilo je odred je .no 'da u svakoj

općini treba osnovati jednu I mušku osnovnu školu, a u

svakom , kotaru jednu žensku osnovnu školu. U osnovnim školam a b ijaše nastavn i jezik hrvatski.

Šibenska je gim nazija sve­čano o tvorena 15. studenoga 1806. godine. U Šibeniku je grad janstvo p r ije toga poseb­nim proglasom bilo pozvano, da se okoristi o tvorenjem gim nazije, t. j. da mladež ša­lje u gim naziju. Svečanom otvorenju prisustvovale su sve ondašnje m jesne vlasti i veliki b ro j g radjana. P ri­godne govore održali su d irek­to r škole, te odvjetn ik Josip Somonić i Dr. Ivan Kr. Visi- ani.

N a ovoj gim naziji p reda­vala su četiri profesora. P re­davalo se je gram atiku, k la­sične nauke, govorništvo', kn ji­ževnost, filozofiju, geom etri­ju, fiziku i teologiju.

O va prva šibenska gim­nazija tra ja la je do propasti francuske vladavine u D alm a­ciji 1814. godine.

D. St.

O baviještavam o čitaoce da će u srijedu 26. ovog m je­seca povodom praznika Da­na Republike izići svečani broj »Šibenskog lista«.

U redništvo

Kornere. 4-57

K otarsko , trg . p o d u zeće - Š ib en ik

Obavještavamo građan- stvo, da smo u centru grada - ulica I. Ribara, otvorili pro­davaonicu kućnog namješta­ja. Prodavaonica raspolaže bogatim izborom, modernog namještaja od naših najpo- znatijih tvornica pokućstva, a za nekoliko dana proda­vaonica će imati lijep izbor

radio-aparata.

3. Ante Bujaš (Trista) pok. Mate, zemljoradnik, 4. Krste Baljkas pok. Jere, radnik, 5. Ante Bujaš (Pengaš) pok. Jose, radnik, 6. M iro Bujaš Ro­kov službenik, 7. Vice Aras pok. Ive, sudac i 8. Marjan Sruk, služ­benik. Za kotarsko vijeće: 1. Stipe Berović, radnik i 2. Linardo Kita- rović Ivin, radnik.

U Crnici su kandidirana slije­deća lica: 1. Ivo Ninić pok. Luke,radnik, 2. Nikica Labura pok. Ante,radnik 3. Vlaho Jurišić pok. Šime,radnik, 4. Krste Zaninović pok, Ši­me, zemljoradnik, 5. Luka Vidović pok. Blaža, zemljoradnik, 6. Krsto Ninić Matin službenik, 7. Iviša Ma­ričić pok. Frane, radnik, a za ko­tarsko vijeće 1, Ivo Ninić pok. Lu­ke, radnik i 2. Nikica Zaninović pok. Luke, radnik.

Na Gradji su kandidirani: 1.Jere Bego Josin, radnik, 2. Frane Supe, pok. Jose, radnik, 3, Milka Bučić žena Jerka domaćica, 4. Mar­ko Juras pok. šime, radnik, 5. Joso Ljupković pok. Nikole, radnik, 6. Joso M ilković Špirin, radnik, 7, Si- mo Matavulj pok. Djure, privatnik i 8. Andrija Maričić pok. N ikole, služ- . benik. Za kotarsko vijeće kandidi­rani su: 1. Ante Bego-Giljak Jurin, radnik i 2. Krste Antunac, radnik.

Varoš II. je kandidirao slijede­ća lica: 1. Iviša Baranović, radnik,2. Dr. Kruno-lvo Protega, liječnik,3. Zdravko Grozdanić, profesor, 4, Ivo Vikario, službenik, 5. Branko Ercegović, službenik, 6. Šime Kla- rić, službenik, 7. Nina Petrić, služ­benik i 8. Ante Vrančić-, radnik. Za kotarsko vijeće: 1/ Iviša Baranović Šimin, radnik i 2. Jere Radan, rad­nik.

Izborna jedinica šubičevac kan­didirala je : 1. Petar Rončević pok. Djure, službenik, 2. Zivko Gojano- vić Stipin, službenik, 3. M ijo Bla- če pok, Filipa, radnik i 4. Djuro Veleglavac pok. Mate, službenik, a za kotarsko vijeće: 1. Petar Ron­čević pok. Djure, službenik I 2; M i­lena Bajica pok. Frane, radnica.

Na izbornoj jedinici Varoš I.:1. Ante Bego-Giljak, Jurin, radnik,2. Ksenija Škarica Mirkina, intelek­tualac, 3. Milena Bajica pok. Frane, radnica, 4. Frane Dujmović pok. I- vana, profesor, 5, Joso Picula pok. Bože, zemljoradnik, 6. Ante Polić pok. Ive, radnik. Za kotarsko v ije ­će: 1. Frane Dujmović pok. Ivana, profesor i 2. Marko Brkić Markov, zemljoradnik.

Izborna jedinica Plišac: Draško Jurišić Markov, službenik, 2. Jakov Despot, inžinjer, 3. Lidunka Grubi­šić, službenik, 4. Marija Belamarić pok. Mate, službenik, 5. Šime Pulić šimin, radnik, i 6. Dunko Beg pok, Vice, radnik, a za kotarsko vijeće:

'1. Draško Jurišić Markov, službenik i 2. Stipe Rupić pok. Mate, pen­zioner.

Na izbornoj jedinici Skopinac kandidirani su: 1. Božo Stošić, pro­fesor, 2, Ante Kovač pok. Stipe, penzioner, 3. Ante Zorić pok. Jose, profesor, 4. Ćiril Friganović pok. Ja­kova, član SRZ, 5. Dunko Jurković, službenik, 6. Karadžole Zorka, do­maćica, 7, Dunko Periša pok. Ante, privatnik i 8. Pere Kovač pok. Mar­ka, službenik. Za kotarsko vijeće: 1. 1. Božo Stošić, profesor, 2. Dunko Jurković, službenik, 3, Ivo Ramljak, službenik i 4.- Jakov Kovač, službe­nik.

Izborna jedinica Baldektn: 1.Srećko Berlenghi pok. Valentina, sudac, 2. M irko Rončević pok. Dju­re, službenik, 3, Dr. Krešimir Trla- ja, liječnik, 4. Ivo Dodig pok. Mar­ka, radnik, 5. Ante Baljkas Jetin, radnik i 6. Stipe Blaće pok. Ivo, radnik. Za kotarsko vijeće: 1. špiro Baranović pok. Ive, službenik i 2. Melko Juričev pok. Jose, radnik.

U Mandalini su kandidirana slijedeći: 1, Josip Jurković Slavo- mirov, službenik, 2, Marko-Zivko Despot pok, Mate, radnik, 3. Lovre Periša pok. Petra, radnik i 4. Nikola Catlak pok. Mate, radnik, a za ko­tarsko vijeće: 1. Josip Jurković, službenik i 2. Marko-Zivko Despot, radnik.

U izbornoj jedin ici Zablaćo: 1. Veselin Grgas, penzioner, 2. Stipe Grgas, radnik, 3. Ante Grgas, rad­nik i 4. Božo Nakić, radnik, ,

Strana 4 »ŠIBENSKI LIST«/ Ponedjeljak , 17. studenoga 1952.

ZANIMLJIVE NOVOSTIMILION FRANAKA ZA LIJEK PROTIV BOLESTI SPAVANJA

Belgijska vlada odredila je nagradu od milion belgijskih frana­ka onome koji pronadje lijek protiv bolesti spavanja. Posebna komisija ispitivat će lijekove koji budu pristizali, te će onom pronalazaču, čiji lijek bude najefikasniji protiv ove opasne bolesti, dodije liti ovu veliku nagradu.

KAMION KOJI SE NE M 02E PREVRNUTI Zahvaljujući specijalnim točkovima koji su montirani sa strane

kamiona, ovaj se ne može prevrnuti ni pri najvećoj brzini na neravnom terenu Probe, koje su nedavno izvršene u Arizoni (SAD), pokazale su odlične rezultate.

EKSPEDICIJA NA MONT EVEREST Prema posljednjim izvještajima, švajvarska ekspedicija koja se

penje na najviši vrh na zemlji Mont Everest stigla je do 5.500 metara visine.

Penjanje ekspedicije je u posljednje vrijeme naročito otežano strašnim provalama oblaka. Prema saopćenju šefa ekspedicije Dr. Ga- brijela Sevalijea, u ovim elementarnim nepogodama smrtno su stradala dva nosača od njih 52. Veći broj nosača kao i članova ekipe je povrijedjen.

VISE OD DVIJE HILJADE JEZIKA NA SVIJETU Na svijetu ima više od dvije hiljade jezika i dijalekata O tpri­

like 900 jezika imaju razradjenu gramatiku. U svijetu ne postoji nijedan čovjek koji govori sve jezike.

IZVOR NAFTE ISPOD MORA Petrolejska kompanija Šel otpočet će idućeg mjeseca bušenje

izvora nafte na morskom dnu i to jedan i po kilometar od obale Bornes.

Bušenje će se vršiti sa jedne platforme koja će b iti postav­ljena na morskom dnu.

RADIO KAO VODIČ Prilikom kongresa stručnjaka za historiju umjetnosti u Amster­

damu, jedan muzej je uveo novost za posjetioce.Svaki posjetilac dobiva mali baterijski radio sa slušalicama koji

nije veći od normalnog fotografskog aparata. Pošto se uključi za jednu od emisija bilo na holandskom, francuskom, engleskom ili njemačkom jeziku, posjetilac dobiva sva potrebna objašnjenja o izloženim predmetima. Na taj način čitavo vrijeme u muzeju vlada potpuna tišina, iako se isto­vremeno daju obavještenja na četi ri jezika.

Jesenski kros učenika-ca

N edavno su učenici-ce O sm ogodišnje škole u Šibeni­ka održali jesenski kros. U njem u je učestvovalo preko 380 om ladinaca i omiadinki. Kros je potpuno uspio, je r su sve priprem e bile izvršene navrijem e, a i učesnici su p ra ­vilno shvatili n jegov zadatak.

O tvorena trgovačka škola

N a inicijativu Trgovinsko- ugostitel jske kom ore za k o ta r i grad Šibenik a u suglasnosti sa NO-om gradske općine o t­vorena je u Šibeniku jednogo­dišnja trgovačk a škola, koja je započela radom L XI. o. g.

Škola ima rang niže struč­ne škole, a prim aju se oni kandidati koji već rade u pri­vredi, a nemaju 4 razreda gimnazije. T akod jer še u ovu školu prim aju i ona lica koja su u kom ercijalnoj struci pro­vela najm anje 7 godina ili pak

U i svi

oni koji imaju staž učenika u privredi.

U interesu je kako po je­dinaca tako i samih poduzeća da se što veći broj lica p rijavi i d a redovito pohad ja ovu školu. Troškove školovanja snose ona poduzeća, gdje su polaznici zaposleni. D osada je upisano oko 20 lica.

PARTIZAN siguran jesenski prvak

Ovo kalo donijelo je veli­ke prom jene na tabeli. Parti- san se učvrstio na vodstvu i siguran je jesenski prvak, je r ga više niti jedna druga mom­čad ne može stici. H ajduk je sa velikim naporom osvojio jedan bod u susretu sa Loko­motivom i taiko se plasirao na drugo m jesto . Spartak je iz­gubio drugu utakm icu u ovom prvenstvu spustivši se za je ­dno m jesto niže. C rvena Z vi­jezda i Dinamo p retrp je li su poraz u igri sa Zagrebom od­nosno Sarajevom , zauzevši še­sto odnosno deveto m jesto na tabeli, dok je V ojvodina osvo­jila oba boda u Skoplju, što p redstav lja najveće iznenadje- n je ovog kola. Posljednja dva m jesta na tabeli i dalje drže Lokomotive i Velež.

Evo postignutih rezultata VIII. kola: u Zagrebu: LO K O ­M O T IV A — H A JD U K 4:4 i ZAG REB — C. Z V IJE Z D A 1:0, u Beogradu: P A R T IZ A N — VELEŽ 4:1 i BSK — SPA R­T A K 4:3, u Sarajevu: SA RA ­JE V O — D IN A M O 3:0 i u Skoplju: V A R D A R — V O J­V O D IN A 0:1.

ALBANIJA UVODI RASELJAVANJE »NEPOŽELJNIH«

Prema vijestima iz Tirane, al­bansko ministarstvo unutrašnjih po­slova počet će uskoro raseljavati nezaposlena lica i »nepoželjne ele­mente« iz pojedinih gradova i sela.U kategoriju »nepoželjnih« svrsta­ni su svi albanski državljani koji se iz bilo koga razloga ne slažu s po­litikom informbirovske agenture u Tirani. Za raseljavanja »nepoželjnih elemenata« iz albanske prijestolni­ce plan je već napravljen i odo­bren od najviših vlasti.

SAD IZJAVLJUJE DA BERLIN NE ĆE PREDATI BEZ BORBE

AnVeričko ministarstvo vanj­skih poslova objavilo je deklara­ciju pod naslovom »Berlin između dva svijeta« u kojbj ponovno upo­zorava Sovjetski savez da SAD ne će nikada predati zapadni Berlin bez borbe_

Ova deklaracija ne znači ni­kakvu promjenu američke vanjske politike, već služi samo kao do­kaz riješenosti SAD da zapadni Berlin ne ostane bez obrane. FINANCIJSKA a f e r a u VATIKANU

Pred rimski sud po drugi put je izveden bivši svećenik i jedan od vatikanskih financijskih stručnjaka Cipiko, koji je u ime Vatikana izvr­šio mnogobrojne financijske malver­zacije. Rimska štampa posvećuje procesu iznimnu pažnju i ističe da se radi o milionskim sumarno, koje je Cipiko pronevjerio.ENGLESKO MIŠLJENJE O NE­ZADOVOLJSTVU U KENIJI

Članovi parlamentarne grupe Laburističke stranke koji su nedavno posjetili Keniju, izjavili su da si glavni uzroci nereda u ovoj britan­skoj koloniji rasna diskriminacija, u- ništavanje starog plemenskog siste ma koji se ne zamjenjuje novim očajni stambeni uslovi i nevjeroja­tan porast cijena.

Iz historijata Narodne omladineNASELJE SVIRČIĆ NIJE VlSE RAZRUŠENO

Doznavši da Se u Grebaštica i to u zaSeoku Svirčić održava Škola, neprijatelj je 1944,. god. zapalio čitavo naselje, da bi tako spri­ječio naš prosvjetni rad. Odmah po njihovom odlasku omladina željna prosvjete prihvati se posla. Popravljaju se i podižu popaljene kuće i po ­dižu nove. Za vrlo kratko vrijeme seto je obnovljeno, a škola je na ra­dost omladine ponovo otvorena. Narod sav sretan useli se u kuće, za dovoljan što zimu može dočekati pod krovom.

<1 SA FRONTANi drj^egi bataljon XIV Udarne brigade xlx* divizije dobio

je 1944. god. zadatak da osvoji Padjene i^Sfaru Stražu, neprijateljski obrambeni položaj kraj Knina.-

Otpočele su žestoke borbe s neprijeteljem koji se dobro ut­vrdio. A li usprkos žestoke artiljerijske vatre kao ijn in S k ih polja te u-pornog otpora, mi Smo ga protjerali na DeJafls/b' brdo poviše Padjana. Preko tog brda neprijatelj se pokušao izvući, ali je slabo prošao od na­

li jedinica koje su ga stegle. Snažna artiljeriska i minobacačka vatra kao i naši mitraljezi sipali su smrt medju njima. Naš bataljon jurnu i pohvata mnoge živef dok je bojno polje b ilo prekriveno Iješinama, o- ružjem i opremom neprijatelja

Predvečer krenuli smo prema Staroj Straži. Razvijeni u stri­jelce uništavali smo pojedine grupice neprijateljskih vojnika.Odjednom začusmo prasak. To su odletjela u zrak švapska skladišta, koja su oni sami podpalili. Nakon te eksplozije počeli su se masovno predavati. U svanuće udjosmo i u to mjesto ugušivši i posljednji otpor. Na sve strane Iješine Švaba, razbacano oružje i oprema. Zaplijenili smo desetak automobila i priličan broj motocikla, bicikla i konja

Borimo se do uništenja posljednjeg neprijatelja! Vova

Oglašujte u

„Šibenskom listu"

I Z S P O R T S K O G Z J V P 7 A

U VIII. kolu Hrvatsko-slovenačke lige

Porazi Odreda, Tekstilca i KvarneraVIII. kolo H rvatsko-slove­

načke lige protek lo je u zna­ku uvjerljivih pobjeda Prole­tera, Branika. M etalca i Šibe­nika.

N ajznačajn ija utakm ica odigrana je u O sijeku, gdje je domaći tim visoko porazio najboljeg slovenačkog p red ­stavn ika i na ta j način još više povećao p rednost ispred ostalih klubova. Po svoj p ri­lici izgleda da će osječki P ro­leter do k ra ja jesenskog di­jela zadržati prvo m jesto na tabeli, je r slijedeće nedjelje prim a u goste m ariborskog Branika.

Drugi susre t po važnosti odigran je. u Šibeniku. O vdje je dom aća mom čad potpuno nadigrala p rotivnika i zasluže­no pobijedila. Jučerašn ja 'utak­

mica daje naslutiti, da će Šibe­

nik i u susretu sa K varnerom , s kojim igra 23. ovog m jeseca izići pobjednikom .

U K arlovcu je zagrebački M etalac, poslije slabog s ta rta u ovom prvenstvu, lako svla­dao Slaviju i tako popravio svoj inače slab položaj na ta ­beli. L jubljanski Ž eljezničar je pobjedom nad K varnerom dokazao da se nalazi u dobroj formi, dok je Branik i ovoga pu ta zabilježio vrijednu po-

T A B L1. PRO LETER2. B R A N IK3. T EK STILA C4. O DRED5. K V A R N E R6. ŠIBENIK7. M E T A L A C8. Ž E L JE Z N IČ A R9. SLAV IJ A

R U D A R

bjedu i tako postao jedin i opasan takm ac Vodećem P ro ­leteru.

U ovom kolu postignuti su slijedeći rezu lta ti:

U O sijeku: PR O LETER— O D R ED 5:1, u K arlovcu: SL A V IJA — M E T A L A C 1:2, u Šibeniku: ŠIBENIK — T E K ­STIL A C 2:0 (1:0), u L jub ljan i: Ž E L JE Z N IČ A R — K V A R ­N ER 2:1 (1:0) i u T rbovlju : R U D A R - r B R A N IK 1:4. '

I C A 8 6 8 58 |4 2 2 8 5 0 .38 3 8 3 8 2 8 2 8 2

10. 8 1 0 7

1 1 23:.9 131 2 16:10 11

16: 7 1017:12 10 10: 8 813:17,, 8 9:12 8:14

10:17 8:24

Premalo izražena . pobjeda

ŠIBENIK - TEKSTILAC 2:0 (1:0)ŠIBENIK — Stadion »Ra­

de Končar«. Prvenstvena u tak ­mica hrvafiko-slovenačke lige. V rijem e dosta hladno, teren blatnjav. G ledalaca . .preko 2000. Sudac G azari iz Splita dobar. Z goditke postigao Dju- rić u 10 i 54 minuti.

•Momčadi su nastupile u slijedećim sastavim a: ’

Š i b e n i k: A ras, Iljadica, Baica, Tam bača, Erak II, Bla- žecić, Cvitanović, Bego, D ju- rić, Tedling i Živković.

T c k s t i 1 a c: Žižek, Bo- rovec, Roža, Brezničar, Ožeg, Krleža, Cop, Janušić, Branilo- vić, P lesničar i K om et.

Napuštajući igralište nakon zavr­šene velike borbe, moglo se je čuti

Šibenik-Arbanasi3:1 (juniori)

Z A D A R — O vdje je ju ­čer odigrana nogom etna u tak ­mica jun io rsko ., prvenstvo splitskog podsaveza u kojo j su bolji juniori »Šibenika« po­bijedili domaći • tim za rezul­tatom od 3:1 (1:0). Zgoditke su postigli B rajković II jedan i Krnčević dva za Šibenik, dok je za domaće zgoditak postiglo lijevo krilo. Kod gostiju n a j­bolja uža obrana, a u navali Krnčević. N ajslab iji bio je Aleksić.

različite komentare o igri obaju ti­mova. Medjutim, ipak svi se slažu u jednom:- ono nekoliko manjih is­pada od strane pojedinaca bilo jedne, bilo druge momčadi bacilo je sjenku na inače lijepu i borbe­nu utakmicu.

Poslije prvih minuta ove utak­mice vid je lo se; da ju je domaći tim čvrsto odlučio sa uspjehom zavr­šiti i na taj način relabilitirati se pred svojom publikom za nedavno pretrpljeni poraz u Ljubljani. I zai­sta, »Šibenik« iako je b io -primo­ran nastupiti bez svojih prvotimaca Jelenkovićaf Friganovića i Eraka I, predveo je veoma dopadljivu i ko­risnu igru. Dok je u prvom poluvre­menu bio lagano premoćan, dotle je drugi dio igre potpuno imao u rukama. Posebno igra, koju je »Ši­benik« prikazao zadnjih 10 minuta prvog poluvremena, može se slo­bodno reći da je rijetko vicijena u posljednjih nekoliko godina na na­šem terenu. U tom razdoblju pro­tivnik se uopće nije »sastao« sa loptom. To je bila prava ekzibicrja nogometne igre. Ipak je trebalo če­kati punih deset minuta do prvog zgoditka. Srednji pomagač »Tek­stilca« igrao je rukom i sudac je potpuno ispravno dosudio slobodan udarac sa nekih 16 metara. Protiv­nik je napravio »zid«, ali je DjUrić snažnim udarcem pogodio mrežu, a a vratar Žižek nije uspio niti inter­venirati Uspskos premoći pri kraju ovog dijela igre, domaći nisu znali

realizirati brojne šanse i s tim rezul­tatom se je išlo na odmor.

Drugo poluvrijeme potpuno je pripalo domaćoj momčadi ali jod­nim postignutim zgoditkom premalo je izražena prednost na terenu. Dru­gi zgoditak je postignut u 9 minuti. Strijelac je i ovoga pula bio Dju- rić. Poslije brze kombinacije preko krila lijepo dodanu loptu od Živ- kovića Djurić je »umirio«, a žalim predibavši vratara uputio u mrežu. Nakon ovog zgoditka najprije Cvi- tanović, pa onda Tedling i Djurić propustili su realizirati veoma povo­ljne šanse za gol. Pobjeda je do -' maćih potpuno zaslužena i ona je mogla biti, i veća, da je b ilo malo više snalažljivosti pred vratima. Sve linije odlično su funkcionirale, a osobito srednji red, koji je inače najviše zaslužan za pobjedu .

U navalnom redu i na’ terenu naj­bo lji je bio Bego, koji je do- podljvom , i korisnom igrom odu­ševio gledaoce. Gotovo niti jodnu loptu nije dodao pogrešno, a često je i pucao. Pored njega b io je do­bar i Djurić a naročito u drugom dijelu igre. Ostali su zadovoljili. Go­sti, koji su igrali dosta oštro, ali na mahove i grubo, nisu mogli ničim parirati razigranoj jedanaestorici »Šibenika«. Čak štaviše, oni nisu kroz čitav tok igre uputili niti jedan oštar 'udarac na vrata. Obrana im 'je bila najbolji dio momčadi, dok se u navali osim desnog krila nije nitko osobito isticao

PAŽNJA!

Ovih dana otvorit ćemo kod 1 Gradskog kazališta novu P R O ­

DAVAONICU muške, ženske i 1 dječje konfekcije, te metražne robe.

Preporučamo se potrošačima i mo- | limo da posjete naše prodavaonice, gdje §§ će naći bogat izbor željene robe.| „ K O R N A T§

KOTARSKO TRGOVAČKO PODUZEĆE ŠIBENIK - Telefon; uprava 3-41 kornere 4-57

l i l i

J Z C5RADNIA“GRAĐEVNO PODUZEĆE - ŠIBENIK

Sekretarijat tel br. 3-95i Uprava 2-84

1 Izvađa sve vrsti grade-| vinskih radova kako u

iiiiiiii

iiiiiiii

iiiiiiii

niiiii

(/)• O*n>3 xr ii tako i u cijelloj

I I)almaciji.Izdavač: G radski i kotarski odbor NF-a Ši benik — U redništvo, M iminac (Radnički do m) — Telefon broj 2—43. — O dgovorni ur ednik: N ikola Bego — P retp la ta trom je­

sečno 6().— dinara, polugodišnje L20 d in a ra i godišnji 240.— dinara — Tekući rač un. kod N arodne banke u Šibeniku br. 531—-903.200