I Z V J E Š E O RADU VIJEA VELEUILIŠTA I VISOKIH ŠKOLA … · 2012. 3. 14. · Prilog 14: Zakljuci Rektorskog zbora o sluaju Veleuilišta u Splitu 77 Prilog 15 ... Prilog 21: Uvjeti

VIJE�E VELEU�ILIŠTA I VISOKIH ŠKOLA HRVATSKE THE COUNCIL OF CROATIAN INSTITUTIONS OF

HIGHER PROFESSIONAL EDUCATION Marti�eva 13, 10000 Zagreb. Tel: 01/ 5495 - 762, fax:01/5495 - 769

e – mail: [email protected]

I Z V J E Š � E O

RADU VIJE�A VELEU�ILIŠTA I VISOKIH ŠKOLA REPUBLIKE HRVATSKE

U RAZDOBLJU OD 2003. - 2007.

Zagreb, sije�anj 2008.

Izdava�: Vije�e veleu�ilišta i visokih škola Republike Hrvatske, Marti�eva 13, Zagreb Za izdava�a: Mladen Havelka Izvješ�e sastavio: Mladen Havelka Priloge priredili : Ana Fu�kala i Viktorija Juriša Slog i prijelom: Ivica Kostrec Naklada: 100 primjeraka Tisak: Papirna konfekcija „Jagi�“ , Zagreb Napomena: Ovo izvješ�e se nalazi se u elektronskoj formi na web stranici Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske, www.zvu.hr/VVIVS

„Politehnike su u svijetu vrlo propulzivne institucije visokog obrazovanja koje bi svojom prilagodljivoš�u i svojom orijentacijom na nestandardnu studentsku populaciju, te neoptere�enoš�u imperativom znanstvenog rada bile od izuzetne važnosti jednoj zemlji koja je i pred brzom obnovom nakon rata i pred prestrukturiranjem svojeg gospodarstva i ukupnog života. Zašto se onda kod nas toliki ljudi prave da ne znaju o �emu je rije�? „

Prof. dr. sc. Sr�an Lelas „Sveu�ilište i politehnika“ Tjednik „Danas“, 1991.

I

S a d r ž a j:

Predgovor I. Osnivanje Zajednice Visokih škola i veleu�ilišta Hrvatske i Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske 15 II. Osnivanje i djelatnost Zajednice veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske 15 II.I. Osnivanje Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske 17

Teme i sadržaji sjednica Vije�a 18 Promicanje kvalitete nastave 19 Suradnja s Rektorskim zborom i Nacionalnim vije�em za visoku Naobrazbu 20 Me�unarodna suradnja 28

III. Zaklju�ak 29

II

IV. Prilozi I. Prilozi vezani uz djelatnost Zajednice veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske

Prilog 1: Zapisnik Osniva�ke skupštine Zajednice 32 Prilog 2: Popis osniva�a Zajednice 36 Prilog 3: Izvadak iz zapisnika 1. sjednice Zajednice 37 Prilog 4: Zaklju�ci Skupštine Zajednice od 11. travnja, 2002. 40 Prilog 5: Uvodni govor predsjednika Zajednice na Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu 44 Prilog 6: Primjedbe na nacrt Zakona 49 Prilog 7: Prijedlog amandmana na kona�ni prijedlog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju 53 Prilog 8: Uvodno izlaganje predsjednika Zajednice na Skupštini Zajednice visokih škola Hrvatske održanoj 19. velja�e 2003. godine 56 Prilog 9: Mišljenje Nacionalnog vije�a za visoku naobrazbu o budu�em ustrojstvu visokog obrazovanja u Hrvatskoj 61

II. Prilozi vezani uz djelatnost Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske

Prilog 10: Zapisnik sa konstituiraju�e sjednice Vije�a 64 Prilog 11: Poslovnik o radu Vije�a 68 Prilog 12: Popis �lanica na dan 1. prosinca 2007. godine 73 Prilog 12a: Aktualni dekani veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske na dan 31.12.2007. godine 74 Prilog 13: Zaklju�ci vezani uz ukidanje Veleu�ilišta u Splitu 76 Prilog 14: Zaklju�ci Rektorskog zbora o slu�aju Veleu�ilišta u Splitu 77 Prilog 15: Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju 78 Prilog 16: Amandman na prijedlog Zakona 83 Prilog 17: Prijedlog kriterija razlikovanja stru�nih od sveu�ilišnih Studija 84 Prilog 18: Mišljenje o nacrtu Statuta Sveu�ilišta u Zagrebu 87 Prilog 19: Priop�enje Ureda Predsjednika o posjetu delegacije Vije�a Predsjedniku Republike Hrvatske 89 Prilog 20: Pravilnik o ustroju i na�inu rada mati�nih povjerenstava Vije�a 90 Prilog 21: Uvjeti za ocjenu nastavne i stru�ne djelatnosti u postupku izbora u nastavna zvanja 96 Prilog 22: Pravilnik o obliku i na�inu provedbe predavanja za izbor u nastavna zvanja 100 Prilog 23: Prijedlog ostavke Predsjednika Vije�a 102 Prilog 24: Zaklju�ci 16. sjednice Vije�a 103 Prilog 25: Smjernice o radu stru�nih povjerenstava u postupku izbora u nastavna zvanja 105 Prilog 26. Popis „dobre prakse“ mati�nih povjerenstava 110 Prilog 27: Predložak za raspravu o pitanjima i strategijama razvoja veleu�ilišta i visokih škola u Hrvatskoj 115

III

Prilog 28: Razlozi protiv administrativnog priznavanja visokoobrazovnog statusa osobama koje ga obrazovanjem nisu stekle 119 Prilog 29: Uvodni govor na izvanrednoj sjednici Vije�a 122 Prilog 30: Konvergentni model stru�nih i sveu�ilišnih studija 125 Prilog 31: Mišljenje Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske o nacrtu prijedloga Zakona o akademskim i stru�nim nazivima i prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju od 15. ožujka 2007. godine 126 Prilog 32: Pismo studentima trogodišnjih studija 132 Prilog 33: Mišljenje o izmjenama i dopunama prijelaznih odredbi nacrta prijedloga Zakona o akademskim i stru�nim nazivima 134 Prilog 34: „Titule po Bolonji“, prilog HRT-a u glavnom Dnevniku 16. ožujka 2007. godine 136 Prilog 35: Popis �lanova Mati�nih povjerenstava 137 Prilog 36: Priop�enje Ureda Predsjednika o dodjeli odlikovanja „Reda Danice hrvatske s likom Ru�era Boškovi�a“ 138

III. Prilozi iz �asopisa i javnih glasila

Visoko obrazovanje u Hrvatskoj i Europskim zemljama, Biblioteka studije, knjiga 10, Institut društvenih istraživanja „Ivo Pilar“ 140 M. Havelka; „Iako ih je osnovala, Vlada veleu�ilištima onemogu�ila razvoj“, Ve�ernji list 27. ožujka 2000. 155 M. Havelka; „Vra�anje stru�nih studija pod sveu�ilište neošuvarizam“, Ve�ernji list 7. lipnja 2000. 156 M. Havelka; „Treba ugasiti visoke škole �iji se studenti ne�e mo�i zaposliti“, Ve�ernji list 11. rujna 2000. 157 M. Havelka; „Ne treba srljati u reforme zbog navodnog kašnjenja za europom“, Vjesnik, 7. svibnja 2001. 158 M. Havelka; „Neriješen odnos stru�nih i sveu�ilišnih studija“, Vjesnik 6. lipnja 2001. 159 M. Havelka; „Nikad se nisam zalagao za zabunu i programirani kaos“, Novi list, 23. srpnja 2001. 160 M. Havelka; „Prijedlog zakona o visokom školstvu i znanosti – protuustavan i neprovediv“ , Vjesnik 12. travnja 2002. 161 M. Havelka; „Vec videna zabluda o stru�nim studijima“, Vjesnik, 7. lipnja 2002. 162 M. Havelka; „Zako�eni studiji s razvojnom perspektivom“, Ve�ernji list 14. prosinca 2002. 163 M. Havelka; „Opasnost da okrenemo le�a Europi: Zašto je i za sveu�ilišta bolje da nemaju stru�ne studije“, Vjesnik 8. velja�e 2003. 164 M. Havelka; „Mnogo veleu�ilišta i visokih škola nije spremno za autonomiju, Vjesnik 20. velja�e 2003. 165 M. Havelka; „Veleu�ilišta protiv Fleginog zakona“, 20. velja�e 2003. 166

IV

M. Havelka; „Sa sveu�ilištima kao glavnim nositeljima visoko obrazovanje moglo bi skliznuti u unitarni sustav“, Vjesnik 29. ožujka 2003. 167 M. Havelka; „Postoje u nas dobri argumenti za potpuno ukidanje školarina svim redovnim studentima“, 1. rujna 2003. 168 M. Havelka; „Nema razvoja veleu�ilišta i visokih škola bez suradnje sa sveu�ilištima“, Vjesnik 9. studenog 2003. 169 M. Havelka; „Najve�i gubitnici zapravo su studenti stru�nih studija“, Vjesnik 11. listopad 2004. 170 M. Havelka; „Kako što prije do veceg broja visoko obrazovanih“, 4. prosinca 2004. 171 M. Havelka; „Kona�ni izlaz iz slijepih ulica viših stru�nih sprema“, Vjesnik 14. travnja 2005. 172 M. Havelka; „Studije �ini kvaliteta“ , Vjesnik, 4. srpnja 2005. 173 M. Havelka; „Gdje i zašto više nastavnika“, Vjesnik 13. srpnja 2005. 174 M. Havelka; „Osijeku treba visoka zdravstvena škola“, Glas Slavonije, 10. lipnja 2006. 175 Priop�enje HINE; „Vlasnici diploma viših škola – prvostupnici ili pristupnici“, Vjesnik 16. ožujka 2007. 176 M. Havelka; �lanak „Ne treba srljati u masovno otvaranje stru�nih studija“, Vjesnik 24. kolovoza 2007. 177 Priop�enje za javnost skupine za pra�enje bolonjskog procesa Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja; 178 „Bolonjska skupina protiv priznanja statusa prvostupnika“, 14. ožujka 2007. 179

IV. Slikovni prilozi

1. Osniva�ka skupština Zajednice visokih škola Hrvatske 181 2. Susret rektora i dekana veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske sa Predsjednikom Republike Hrvatske gospodinom Stjepanom Mesi�em u Požegi 3. lipnja 2000. godine 182 3. Posjet delegacije Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske predsjedniku republike Hrvatske gospodinu Stjepanu Mesi�u 23. velja�e 2005. godine 183 4. Otvaranje novih prostorija Vije�a u Marti�evoj ulici u Zagrebu 19. listopada 2006. godine 184 5. 19. sjednica Vije�a u prostorijama Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske održana 19. listopada 2006. godine u prostorijama Vije�a ; Gosti sjednice; Ministar prof. dr. sc. Dragan Primorac sa suradnicima 185 6. Dodjela odlikovanja „Red Danice hrvatske s likom Ru�era Boškovi�a“, rektorima hrvatskih sveu�ilišta, predsjedniku Nacionalnog vije�a za visoku naobrazbu, ravnateljici Agencije za visoko obrazovanje i predsjedniku Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske, 15. svibnja 2007. godine. 187

V

Predgovor

Uobi�ajena svrha izvješ�a o radu pojedinih tijela i organizacija je dati kratki pregled faktografije najvažnijih zbivanja i aktivnosti u odre�enom razdoblju. Ovo Izvješ�e o radu Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske s dobrim je razlogom druga�ije. I ono, u svom prvom dijelu ima klasi�an oblik izvješ�a o glavnim aktivnostima Vije�a u protekle �etiri godine. Me�utim, osim osnovnih �injenica o radu, obuhva�a i širi pregled detaljnih sadržaja pojedinih važnijih odluka, mišljenja i preporuka Vije�a, vezanih uz nastojanja usmjerenih ka unapre�enju sustava stru�nih visokoškolskih studija u Hrvatskoj.

Razdoblje koje opisuje ovo Izvješ�e bilo je vrlo burno razdoblje uspostave novih zakonskih okvira visokog obrazovanja, i uvo�enja Bolonjskog modela u visoko obrazovanje. U svim tim promjenama Vije�e veleu�ilišta i visokih škola vrlo je aktivno sudjelovalo svojim mišljenjima, prijedlozima i preporukama, a sukladno svojoj zakonskoj ulozi. Sva su naša nastojanja pri tome težila osiguravanju boljih uvjeta za razvoj i ve�u samostalnost ustanova stru�nog visokog obrazovanja, postizavanju boljih i poticajnijih uvjeta rada njihovih nastavnike, kao i uvjeta kvalitetnije nastave za njihove studente.

Tijekom tih nastojanja nastali su brojni pisani materijali, brojna mišljenja i preporuke, održana su mnoga javna istupanja i istupanja u medijima u kojima se naglašavala uloga i prezentirali stavovi Vije�a. Svi ti materijali imaju svoju povijesnu ali i aktualnu vrijednost i danas, posebice za nove, ali i za budu�e �lanice Vije�a.

U vrijeme osnivanja Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske 2004. godine, Vije�e je brojilo 12 �lanica. Danas, u trenutku pisanja ovog izvješ�a krajem 2007. godine ima ih 32, i taj broj stalno raste. �lanovi Vije�a iz novo osnovanih visokoobrazovnih ustanova nisu osobno svjedo�ili prijašnjim aktivnostima Vije�a. Mnogima od njih zato �e dobro do�i podaci o po�ecima i razlozima organiziranja ustanova stru�nih studija u Zajednicu visokih škola Hrvatske, pravnog prednika Vije�a veleu�ilišta i visokih škola, kao i o sadržajima brojnih dokumenata, mišljenja, prijedloga i javnih istupa predstavnika Zajednice i Vije�a, Dakle, svrha ovog Izvješ�a nije samo iznošenje šture faktografije, ve� ono ima i svoju informativno – edukativnu ulogu, ulogu koja može doprinijeti boljem razumijevanju naše prošlosti, a sve s ciljem osiguravanja bolje budu�nosti naših ustanova, nastavnika i studenata. Sve to može osnažiti i napora svih nas za kona�nim postizavanjem našeg trajnog cilja – uspostavom snažnog i kvalitetnog sustava stru�nih studija u Hrvatskoj u okviru binarnog modela visokog obrazovanja.

Tim nastojanjima ujedno i trajno doprinosimo realizaciji strateških dokumenata Vlade Republike Hrvatske o razvoju znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj, u kojima je razvoj binarnog sustava visokog obrazovanja, sustava u kojem �e uz jaka i kvalitetna sveu�ilišta postojati i „razli�ita ali jednaka „ kvalitetna veleu�ilišta i visoke škole, zacrtan kao bitna strateška odrednica. Vjerujem da �e i ovo Izvješ�e poslužiti bržem dostizanju ovog zajedni�kog cilja.

Predsjednik Vije�a: Prof. dr. sc. Mladen Havelka

Osnivanje Zajednice visokih škola i veleu�ilišta i Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske.

Osnivanje i djelatnost Zajednice Sukladno Zakonu o visokim u�ilištima, donesenom 1993. godine, tijekom

1996. i 1997. godine osnivaju se prve nove visoke škole i veleu�ilišta u Hrvatskoj. Neke od ovih ustanova pravne su sljednice bivših samostalnih viših škola, ukinutih tijekom reforme visokog obrazovanja sredinom 80–tih godina i pripojene sveu�ilišnom sustavu, a druge su potpuno nove visokoškolske ustanove.

Prva visokoškolska ustanova stru�nih studija osnovana u Hrvatskoj prema novom Zakonu bila je Visoka zdravstvena škola u Zagrebu, osnovana 12. svibnja 1996. godine, zatim Veleu�ilište u Dubrovniku osnovano 12. prosinca 1996. godine, a nedugo nakon toga tijekom 1997. i 1998. godine osnivaju se ostala prva veleu�ilišta u Splitu, Rijeci, Karlovcu, Požegi i dva veleu�ilišta u Zagrebu – Tehni�ko i Društveno veleu�ilište.

Sve su te visokoškolske ustanove osnovane s minimalnim inicijalnim financijskim sredstvima, bez ili s minimalnim vlastitim prostorom i minimalnom opremom, te sa premalim brojem vlastitih nastavnika i djelatnika. To je ve� na samom po�etku samostalnog razvoja sustava stru�nih studija uvjetovalo brojne probleme, koji su bili to ve�i što je bio ve�i broj studenata koje su nove ustanove morale prihvatiti iz sveu�ilišnog sustava, sustava u kojem su ti studenti studirali ranije.

Diobene bilance izme�u sveu�ilišnih ustanova i novih ustanova stru�nih studija uglavnom nisu provedene, te je dobar dio imovine ste�en tijekom bivšeg zajedništva, ostao na sveu�ilišnim ustanovama, kao i dobar dio nastavnika zaposlenih ali za potrebe stru�nih studija. Istovremeno s potrebom snažnog zapošljavanja, radi mogu�nosti samostalnog provo�enja novih nastavnih programa, niz godina postojala je Odluka o privremenoj zabrani zapošljavanja u državnim službama, koja je otežavala zapošljavanje novih nastavnika na novoosnovanim veleu�ilištima i visokim školama.

Sve to stavilo je novo imenovane dekane novih visokih škola i rektore novih veleu�ilišta zadužene za organizaciju i razvoj novih ustanova visokog obrazovanja, u gotovo nemogu�u situaciju. Izlaz iz nje pokušali su na�i i u „zbijanju redova“, homogenizaciji na promicanju interesa razvoja vlastitih ustanova i ja�anju zajedni�kog nastupa prema osniva�u – državi, koja je trebala osigurati primjerene uvjete rada novih visokoškolskih ustanova.

Takva situacija i spomenuti razlozi doveli su do osnivanja Zajednice visokih škola Hrvatske i Središta hrvatskih veleu�ilišta 2000. godine, te nešto kasnije do udruživanja ove dvije organizacije u Zajednicu veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske.

Osniva�ka skupština Zajednice visokih škola održana je 14. travnja 2000. godine u Visokoj zdravstvenoj školi u Zagrebu (Prilog 1: Zapisnik Osniva�ke skupštine Zajednice i Slikovni prilog 1). Na skupštini je usvojen Statut Zajednice i za predsjednika izabran dekan Visoke zdravstvene škole prof. dr. sc. Mladen Havelka. U Upravni odbor Zajednice odabrani su prof. dr. sc. Nenad Kacian, dekan Visoke škole za sigurnost na radu i prof. dr. sc. Ljudevit Pla�ko, dekan

15

Visokog gospodarskog u�ilišta u Križevcima. Zajednicu je osnovalo �etrnaest dekana visokih škola i veleu�ilišta (Prilog 2: Popis osniva�a Zajednice). Budu�i da je paralelno postojala i druga organizacija koja je okupljala veleu�ilišta pod nazivom Središte hrvatskih veleu�ilišta, na prvoj sjednici Zajednice održanoj 9. lipnja 2000. godine predloženo je da se sva veleu�ilišta i visoke škole u�lane u Zajednicu visokih škola Hrvatske. Vezano uz tu ideju u Požegi je 2. i 3. lipnja 2000. godine, održan sastanak s rektorima hrvatskih veleu�ilišta na kojem je dogovorena suradnja i udruživanje u jedinstvenu organizaciju. Na tom sastanku gost je bio predsjednik Republike, gospodin Stjepan Mesi�, kojeg su rektori i dekani upoznali s aktualnom problematikom razvoja stru�nih studija (Slikovni prilog 2.) Temeljem inicijative s tog sastanka održan je sastanak Odbora za obrazovanje Hrvatskog državnog sabora 6. lipnja 2000. pod predsjedanjem predsjednika Odbora prof. dr. sc. Ante Simoni�a na kojem je donesen zaklju�ak da se podupire razvoj stru�nih studija u Hrvatskoj, kao studija nužnih za daljnji gospodarski razvoj Hrvatske te da se Ministarstvu znanosti i tehnologije predlože izmjene i dopune Zakona o visokim u�ilištima koje �e osigurati nesmetan razvoj stru�nih studija u Hrvatskoj. Prva sjednica Zajednice održana je 9. lipnja 2000. godine u Zagrebu (Prilog 3: Izvadak iz zapisnika 1. sjednice Zajednice).

Dana 11. travnja 2002. godine održana je u Zagrebu zajedni�ka Skupština Zajednice visokih škola Hrvatske i Središnjice hrvatskih veleu�ilišta na kojoj je donesena Odluka o udruživanju hrvatskih visokih škola i veleu�ilišta u zajedni�ku udrugu pod nazivom «Zajednica visokih škola i veleu�ilišta Hrvatske». (Prilog 4: Zaklju�ci Skupštine Zajednice od 11. travnja, 2002.)

Na Skupštini su definirani kratkoro�ni i dugoro�ni ciljevi Zajednice. Kao dugoro�ni ciljevi spomenuti su sljede�i; 1. uskla�ivanje stru�nih studija u Hrvatskoj s trendovima i standardima u europskim zemljama; 2. uskla�ivanje nastavnih programa upisne politike s potrebama gospodarstvom radi primjerenosti vrste i sadržaja stru�nog obrazovanja potrebama tržišta rada; 3. ujedna�avanje standarda vrsno�e nastave 4. promicanje suradnje sa srodnim sveu�ilišnim studijima i dr. Prioritetan kratkoro�ni cilj Zajednice bilo i je aktivno sudjelovanje �lanica Zajednice u procesu reforme visokog obrazovanja kroz predlaganje takvih zakonskih rješenja, tijekom izrade klju�nih zakona iz podru�ja visokog obrazovanja, koja �e osigurati daljnji razvoj stru�nih studija na temelju pune ravnopravnosti sa sveu�ilišnim studijima na temelju na�ela «jednakosti ali razli�itosti», tj. na�ela koje isti�e jednakost po važnosti, a razli�iti po osnovnom cilju i konceptualnoj usmjerenosti. Zajednica visokih škola i veleu�ilišta Hrvatske tada je objedinjavala 15 javnih i privatnih visokih škola s pravom javnosti i 6 veleu�ilišta, ukupno 21 ustanovu visokog obrazovanja.

Aktivno sudjelovanje predstavnika Zajednice u radnim grupama za izradu novih Zakona urodilo je i stalnim primjedbama i prijedlozima unaprje�enja prijedloga Zakona, a s ciljem osiguravanja primjerenijeg statusa i uloge stru�nih studija u sustavu visokog obrazovanja Hrvatske. Predsjednik Zajednice redovito je sa stavovima i prijedlozima Zajednice upoznavao Nacionalno vije�e za visoku naobrazbu kao i Odbor za obrazovanje, kulturu i znanost Hrvatskog sabora. Tako je i na tematskoj sjednici Odbora održanoj 25. lipnja 2001. godine održao uvodni govor izlažu�i osnovne stavove i mišljenja �lanica Zajednice (Prilog 5: Uvodni govor predsjednika Zajednice na Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu). Zatim je Upravni odbor Zajednice visokih škola Hrvatske, na svojoj je

16

izvanrednoj sjednici održanoj 29. studenog 2002. godine, na temelju pojedina�nih primjedbi i prijedloga �lanica Zajednice usvojio i nadležnom Ministarstvu uputio primjedbe na Prijedlog nacrta Zakona o znanstveno-istraživa�koj djelatnosti i visokom obrazovanju (Prilog 6: Primjedbe na nacrt Zakona). Dvije klju�ne primjedbe, uz mnoštvo pojedina�nih, odnosile su se na; a) premale akademske slobode i nedovoljnu institucionalnu samostalnost visokih škola i veleu�ilišta; b) preslabe zakonske mehanizme zaštite i poticanja razvoja visokih škola i veleu�ilišta.

Budu�i da su se u vrijeme 2002. i 2003. godine, tijekom pripreme novoga Zakona, nacrti prijedloga Zakona pojavljivali u više od deset verzija i primjedbe Zajednice na pojedine verzije bile su vrlo u�estale.

Nažalost, ve�ina primjedbi Zajednice nije usvojena na razini predlaga�a Zakona (Ministarstva) te su primjedbe na kona�ni prijedlog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju upu�ivane izravno putem amandmana zastupnicima Hrvatskog državnog Sabora (Prilog 7: Prijedlog amandmana na kona�ni prijedlog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju).

S obzirom na sve probleme i neuvažavanje brojnih prijedloga Vije�a od strane Ministarstva na Skupštinu Zajednice održanoj 19. velja�e 2003. godine pozvani su tadašnji predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora prof. dr. sc. Ante Simoni� i tadašnji ministar znanosti i tehnologije prof. dr. sc. Gvozden Flego i detaljno upoznati sa složenom problematikom razvoja stru�nih studija, te zamoljeni da pruže pomo� u njihovu rješavanju (Prilog 8: Uvodno izlaganje predsjednika Zajednice na Skupštini Zajednice visokih škola Hrvatske održanoj 19. velja�e 2003. godine). Cijelo to vrijeme usko se sura�ivalo s Nacionalnim vije�em za visoku naobrazbu Republike Hrvatske. Budu�i da je u to vrijeme predsjednik Vije�a ujedno bio i �lan Nacionalnog vije�a za visoku naobrazbu, postojala je mogu�nost izravnog tuma�enja stavova Zajednice �lanovima Nacionalnog vije�a za visoku naobrazbu. Tijekom takve suradnje Nacionalno vije�e za visoku naobrazbu na svojoj 11. sjednici održanoj 13. ožujka 2002. godine raspravljalo je o problematici stru�nih studija i donijelo Mišljenje i prijedlog na�ela budu�eg ustroja stru�nih studija u Hrvatskoj (Prilog 9: Mišljenje Nacionalnog vije�a za visoku naobrazbu o budu�em ustrojstvu visokog obrazovanja u Hrvatskoj). Iako ne u potpunosti, ovi prijedlozi Nacionalnog vije�a uvelike su odražavali stavove i mišljenja �lanica Zajednice veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske.

Osnivanje i djelatnost Vije�a Zajednica veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske osnovana je kao udruga

gra�ana, sukladno Zakonu o udrugama kao jedini mogu�i pravni oblik udruživanja u to vrijeme. Ona je pravni prednik Vije�a veleu�ilišta i visokih škola, koje se kao novo tijelo u sustavu visokog obrazovanja našlo u novom Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju zahvaljuju�i upravo djelatnosti i prijedlozima Zajednice. Zakonska osnova za osnivanje Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske nalazi se u �lanku 106. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji glasi;

17

„Vije�e veleu�ilišta i visokih škola �ine dekani svih veleu�ilišta i visokih škola u Republici Hrvatskoj. U radu Vije�a, bez prava odlu�ivanja, sudjeluje i predstavnik Rektorskog zbora.

Vije�e veleu�ilišta i visokih škola odlu�uje o pitanjima od zajedni�kog interesa za djelovanje i razvoj veleu�ilišta i visokih škola.

Vije�e veleu�ilišta i visokih škola donosi poslovnik o svom radu. Vije�e veleu�ilišta i visokih škola: 1. propisuje nužne uvjete za ocjenu nastavne i stru�ne djelatnosti u postupku

izbora na nastavna zvanja, odnosno radna mjesta, 2. predlaže �lanove iz veleu�ilišnih i visokoškolskih redova u Savjet za

financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, 3. razmatra problematiku rada i razvoja veleu�ilišta i visokih škola i o tome

donosi preporuke i mišljenja, te 4. obavlja druge poslove predvi�ene ovim Zakonom i poslove koje mu

povjere visoka u�ilišta.“ Temeljem te odredbe Zakona u organizaciji Zajednice veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske sazvana je 12. rujna 2003. godine konstituiraju�a sjednica Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske na kojoj je donesena Odluka o konstituiranju Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske (Prilog 10: Zapisnik sa konstituiraju�e sjednice Vije�a). Na istoj sjednici donesen je i Poslovnik o radu Vije�a, (Prilog 11: Poslovnik o radu Vije�a). Za predsjednika Vije�a jednoglasno je izabran Prof. dr. sc. Mladen Havelka, dekan Zdravstvenog veleu�ilišta u Zagrebu, zatim su predloženi kandidati za Nacionalno vije�e za visoku naobrazbu sukladno javnom pozivu Ministarstva znanosti i tehnologije, te predloženi kandidati za Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja sukladno �lanku 14. Zakona. U doba konstituiranja, Vije�e veleu�ilišta i visokih škola imalo je 12 �lanica, a danas su �lanice Vije�a 32 ustanove stru�nog visokog obrazovanja i to; 12 državnih veleu�ilišta, 2 državne visoke škole, 2 privatnih veleu�ilišta i 16 privatnih visokih škola. (Prilog 12: Popis �lanica na dan 1. prosinca 2007. godine). Teme i sadržaji sjednica Vije�a Tijekom protekle �etiri godine održane su 22 redovite, dvije izvanredne i dvije tematske sjednice. Ve� po�etkom rada Vije�a, �lanice Vije�a bile su suo�ene s problemom hipertrofije podru�nih studija Veleu�ilišta u Splitu, koja je prijetila urušavanju kvalitete nastave, a time i razvoju ukupnog sustava stru�nih studija. Nedugo nakon konstituiraju�e sjednice Vije�a, 23. listopada 2003. godine, Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o pripajanju Veleu�ilišta u Splitu Sveu�ilišta u Splitu. Vije�e veleu�ilišta i visokih škola na svojoj je 2. sjednici održanoj 3. studenog 2003. godine pod to�kom „Prijedlog programa razvoja pojedinih veleu�ilišta i visokih škola“, raspravljalo o tom, za sustav stru�nih studija nemilom doga�aju, i donijelo zaklju�ke u kojima se naglašava da je slu�aj Veleu�ilišta u Splitu, uz sve druge okolnosti uvjetovan i „dugotrajnim zanemarivanjem problema stru�nih studija“, tj. posebice problema vezanih uz

18

nedostatak financijskih sredstava, nastavnika, prostora i opreme na veleu�ilištima i visokim školama (Prilog 13: Zaklju�ci vezani uz ukidanje Veleu�ilišta u Splitu). O Uredbi Vlade Republike Hrvatske o pripajanju Veleu�ilišta u Splitu Sveu�ilištu u Splitu raspravljalo se i na sjednici Rektorskog zbora hrvatskih sveu�ilišta održanoj 5. studenog 2003. godine u Splitu, na kojoj je predsjednik Vije�a kao pridruženi �lan Rektorskog zbora iznio i zaklju�ke Vije�a o istom predmetu te je temeljem sveukupne rasprave Rektorski zbor donio odgovaraju�e Zaklju�ke u kojima se navodi da rektorski zbor „podržava zaklju�ke Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske“ … te da su „problemi na veleu�ilištima i visokim školama uvjetovani trajnim zanemarivanjem stru�nih studija“(Prilog 14: Zaklju�ci Rektorskog zbora o slu�aju Veleu�ilišta u Splitu).

Na svojoj 3. sjednici Vije�e je definiralo prijedlog Izmjena i dopuna Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama zalažu�i se za ve�e koeficijente za nastavnike stru�nih studija. Tako�er je predložena dopuna odluke o osnivanju i zada�ama Vije�a za strukovno obrazovanje, uz prijedlog da dva �lana Vije�a za strukovno obrazovanje budu iz �lanstva Vije�a veleu�ilišta i visokih škola. Na istoj sjednici izabrano je Povjerenstvo za izradu prijedloga kriterija za izbor u nastavna zvanja.

Na 4. sjednici razmatran je prijedlog nužnih uvjeta za ocjenu nastavne i stru�ne djelatnosti u postupku izbora u nastavna zvanja. Na 5. sjednici donesena je odluka o nužnim uvjetima za izbor u nastavna zvanja dok je na 6. sjednici ista upu�ena Nacionalnom vije�u za visoko obrazovanje radi isho�enja suglasnosti sukladno �lanku 7. stavak 3. Zakona. Na istoj je sjednici izra�en prijedlog izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i upu�en Ministarstvu (Prilog 15: Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju). Na 7. sjednici razmatrani su prijedlozi reformskih radnih mjesta za potrebe stru�nih studija, potrebe za kapitalnim ulaganjima te je predložena lista sa dodjele sredstava za kapitalna ulaganja u 2006. godini i pregledom potrebe za kapitalnim ulaganjima na veleu�ilištima i visokim školama u razdoblju od 2005. – 2010. godine. Ukupni prijedlog potrebnih sredstava za predmetno razdoblje iznosio je 148.251.000 kuna. Sa iste sjednice upu�en je i Amandman na prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju izravno zastupnicima Hrvatskog sabora, budu�i da predlaga� Zakona nije prihvatio ranije predložene izmjene i dopune Zakona (Prilog 16: Amandman na prijedlog Zakona). Na 8. sjednici dopunjen je prijedlog kandidata za �lanove Nacionalnog vije�a s dekanima visokih škola i rektorima veleu�ilišta koji su, sukladno izmjenama i dopunama Zakona, dobili mogu�nost kandidature za �lanove Nacionalnog vije�a. Na 9. sjednici raspravljan je prijedlog Kriterija za razlikovanje stru�nih od sveu�ilišnih studija kao i prijedlog stru�nih naziva za sustav stru�nih studija. Temeljem iskustva iz najrazvijenijeg sustava stru�nih studija u Europi – Njema�kog sustava - na�injen je prijedlog osnovnih kriterija razlikovanja ove dvije vrste studija i upu�en na razmatranje Nacionalnom vije�u, koje je prijedlog razmotrilo i savjetovalo odre�ene korekcije. Mišljenje Vije�a bilo je da je usvajanje ovih kriterija nužno zbog jasnog razlu�ivanja stru�nih od sveu�ilišnih studija u postupku ocjenjivanja prijedloga novih nastavnih programa od strane Nacionalnog vije�a za visoko obrazovanje. Nacrt Prijedloga „Kriterija

19

razlikovanja stru�nih i sveu�ilišnih studija“ kasnije je razmatrala i Radna grupa predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i predstavnika Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske u sastavu: prof. dr. sc. Juraj Boži�evi�, državni tajnik za visoku naobrazbu, prof. dr. sc. Mirjana Poli�-Bobi�, pomo�nica ministra za visoku naobrazbu, rektori i dekani veleu�ilišta i visoke škola: prof. dr. sc. Mar�elo Dujani�, prof. dr. sc. Mladen Havelka, prof. dr. sc. Stjepan Madjar, prof. dr. sc. Dragutin Š�ap, prof. dr. sc. Darko Vyroubal, i sa�inila ispravljeni završni prijedlog. (Prilog 17: Prijedlog kriterija razlikovanja stru�nih od sveu�ilišnih studija)

Tako ispravljen prijedlog upu�en je i Rektorskom zboru na kojem se u tri navrata našao na dnevnom redu, me�utim, niti jednom nije detaljnije raspravljan tako da se Rektorski zbor ni do danas nije detaljno o�itovao o predmetnom prijedlogu. Na 10. sjednici Vije�a sudjelovala je kao gost prof. dr. sc. Gordana Kralik rektorica Sveu�ilišta u Osijeku i tadašnja predsjednica Rektorskog zbora, i pomo�nica ministra prof. dr. sc. Mirjana Poli�-Bobi�, a vezano uz prijedlog raspodjele radnih mjesta, budu�i da je dogovoreno da se predmetni prijedlozi koordiniraju izme�u Vije�a i Rektorskog zbora. Predsjednica Rektorskog zbora podržala je suradnju Vije�a i Rektorskog zbora na rješavanju klju�nih pitanja razvoja visokog obrazovanja i harmonizacije sustava stru�nog i sveu�ilišnog obrazovanja uz me�usobno uvažavanje, poštivanje razli�itosti i što bolju funkcionalnu povezanost radi zajedni�kog korištenja ukupnih resursa visokog obrazovanja. Na istoj sjednici Vije�a izabrani su i predstavnici Vije�a u povjerenstvu za izradu Prijedloga Zakona o stru�nim nazivima i akademskim stupnjevima, prof. dr. sc. Mirko Butkovi�, dekan Veleu�ilišta u Karlovcu i doc. dr. sc. Mijo Vrhovski, dekan Veleu�ilišta „Vern“. Sa sjednice su upu�ene primjedbe na Prijedlog nacrta Statuta Sveu�ilišta u Zagrebu (Prilog 18: Mišljenje o nacrtu Statuta Sveu�ilišta u Zagrebu) i donesen prijedlog uspostave ja�e suradnje sa studijima na Sveu�ilišta u Mostaru. Na istoj sjednici usvojene su izmjene i dopune Poslovnika o radu. Na 11. sjednici Predsjednik Vije�a iznio je informaciju o posjetu delegacije Vije�a Predsjedniku Republike Hrvatske, gospodinu Stjepanu Mesi�u (Prilog 19. i Slikovni prilog 3), kao i o podršci Predsjednika razvoju veleu�ilišta i visokih škola. Konkretni rezultati ovog posjeta su dogovor o realizaciji zahtjeva veleu�ilišta i visokih škola za dodjelom nekog od bivših prostora Hrvatske vojske, koji su na raspolaganju Središnjeg državnog ureda za raspolaganje državnom imovinom. Dana 25. rujna 2005. godine održana je Izvanredna sjednica na kojoj je donesen Pravilnik o ustroju i na�inu rada Mati�nih povjerenstava Vije�a (Prilog 20), kao i kona�na verzija Uvjeta za ocjenu nastavne i stru�ne djelatnosti u postupku izbora u nastavna zvanja (Prilog 21). Donesena je i odluka o najmu prostora za rad Vije�a kao i o zapošljavanju jednog službenika za obavljanje administrativnih poslova. Na 12. sjednici predloženi su kandidati Vije�a za Savjet za financiranje znanosti i visokog obrazovanja, dogovoren je na�in informiranja u�enika srednjih škola o mogu�nostima upisa na stru�ne studije, donesen prijedlog troškovnika za rad Vije�a.

20

Na 13. sjednici raspravljano je o postupku izdavanja dopusnica za stru�ne studije te je predložen na raspravu �lanicama Nacrt prijedloga Pravilnika o obliku i na�inu provedbe predavanja za izbor u nastavna zvanja. Na 14. sjednici dogovoreno je da se pristupi izradi web stranice Vije�a veleu�ilišta i visokih škola i prihva�en je prijedlog prora�una za 2006. godinu. Na 15. sjednici voditelj projekta državne mature prof. dr. sc. Petar Bezinovi� izvijestio je o uvo�enju Državne mature i donesene su Odluke o imenovanju �lanova mati�nih povjerenstava (Prilog 22: Pravilnik o obliku i na�inu provedbe predavanja za izbor u nastavna zvanja). Na 16. sjednici Vije�a, budu�i da je proteklo dvije godine od formiranja Vije�a, raspravljalo se o dosadašnjem radu Vije�a na promicanju razvoja stru�nih studija i o postignutim rezultatima. Rasprava je održana temeljem prijedloga Predsjednika Vije�a za otvaranjem kandidature za izbor novog predsjednika, a vezano uz nezadovoljstvo Predsjednika vlastitom uspješnoš�u u ostvarenju osnovnih dogovorenih ciljeva. (Prilog 23: Prijedlog ostavke Predsjednika Vije�a).

Predsjednik Vije�a obrazložio je zahtjev za ostavkom neriješenoš�u brojnih otvorenih pitanja u sustavu stru�nih studija i svojom odgovornoš�u da ona nisu uspješno riješena. Nakon održane rasprave donesena je Odluka da se ne usvaja ostavka Predsjednika, i doneseni su zaklju�ci u kojima su nabrojeni neriješeni problemi i predložen hitan sastanak s predstavnicima Ministarstva radi „utvr�ivanja plana hitnih intervencija u sustavu stru�nih studija, posebice u djelu ulaganja, zapošljavanja i financiranja djelatnosti“ (Prilog 24: Zaklju�ci 16. sjednice Vije�a). Na 17. sjednici Vije�a raspravljano je o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, upu�ene su primjedbe na Uredbu o koeficijentima, uz zahtjev smanjenja prevelike nastavne norme za nastavnike stru�nih studija, usvojeno je izvješ�e prof. dr. sc. Žarka Nožice o održanoj konferenciji EURASHE i Dubrovniku od 27. – 28. travnja 2006. godine, koja je organizirana uz pomo� Vije�a. Na 18. sjednici održanoj 29. lipnja 2006. godine �lanice Vije�a izrazile su svoje negodovanje zbog toga što je Izvještaj OECD-a o stanju Visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj sastavljan bez konzultacija s Vije�em. Predloženo je da se od resornog Ministarstva traži da Vije�e bude pravovremeno obaviješteno o osnivanju ili promjenama statusa veleu�ilišta i visokih škola, kako bi, sukladno svojim zakonskim obvezama, moglo dati mišljenje o tome i na taj na�in sudjelovati u konstituiranju mreže veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske. Na istoj sjednici usvojen je dokument pod nazivom „Smjernice o radu stru�nih povjerenstava u postupku izbora u nastavna zvanja“, kao i dokument Usvajanje Popisa „dobre prakse“ mati�nih povjerenstava.(Prilozi 25. i 26.). Na 19. sjednici gosti sjednice bili su predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa – Ministar prof. dr. sc. Dragan Primorac, pomo�nica Ministra za visoko obrazovanje dr. sc. Zrinka Kova�evi�, te predstojnik Kabineta Ministra, gospodin Vito Turši�, dipl.iur. Tom prilikom otvorene su i nove prostorije Vije�a u Marti�evoj ulici 13 u Zagrebu (Slikovni prilozi 4 i 5). Glavna to�ka sjednice bila je rasprava o strategijama razvoja veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske.

U uvodnom govoru predsjednik Vije�a upoznao je goste sa sadašnjim stanjem i problemima stru�nih studija, sa djelatnoš�u Vije�a i prijedlozima

21

Vije�a o na�inima rješavanja postoje�ih problema. Pri tom je naglasio trajnu prora�unsku podfinanciranost sustava, kao i nepravi�nu strukturu financiranja sustava visokog obrazovanja koja svojim linearnim modelom trajno onemogu�ava razvoj veleu�ilišta i visokih škola. Istaknuo je da su nužne izmjene Zakona o znanosti i visokom obrazovanju, koje bi unaprijedile sustav stru�nih studija (Prilog 27: Predložak za raspravu o pitanjima i strategijama razvoja veleu�ilišta i visokih škola u Hrvatskoj).

20. sjednica Vije�a održana je u Varaždinu u organizaciji dekana

Veleu�ilišta u Varaždinu prof. Blage Spaji�a. U uvodnom govoru prof. Blago Spaji� upoznao je �lanice Vije�a s ustrojem i djelatnoš�u Veleu�ilišta u Varaždinu i predložio organiziranje simpozija o stru�nom obrazovanju u Hrvatskoj. �lanove Vije�a pozdravio je i gradona�elnik grada Varaždina dr. sc. Ivan �ehok i naglasio važnost stru�nih studija za budu�nost hrvatskog školstva. Na sjednici je predloženo i imenovano Povjerenstvo za osiguranje kvalitete. Za predsjednika Povjerenstva izabran je prodekan Zdravstvenog veleu�ilišta u Zagrebu mr. sc. Damir Lu�anin.

Dana 15. ožujka 2007. godine održana je Izvanredna sjednica Vije�a sazvana zbog primjedbi �lanica Vije�a na Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i primjedbi na Nacrt prijedloga o akademskim i stru�nim nazivima. Naime, usprkos brojnim primjedbama �lanica Vije�a na nacrte predmetnih zakona, vrlo mali broj primjedbi usvojen je od strane predlaga�a. Najviše primjedbi �lanice Vije�a imale su na prijedloge odredbi Nacrta Zakona o akademskim i stru�nim nazivima, posebice na one koje su utvr�ivale mogu�nost stjecanja stru�nog naziva administrativnim priznavanjem i na one koje su nakon završavanja istog trajanja studija na sveu�ilištima i veleu�ilištima i ste�enog istog broja ECTS-a predlagale iste stru�ne nazive. Detaljni i obrazloženi razlozi protivljenja Nacrtu prijedloga navedeni su u prilozima 27. i 29 ovog Izvješ�a (Prilog 28: Razlozi protiv administrativnog priznavanja visokoobrazovnog statusa osobama koje ga obrazovanjem nisu stekle).

Zbog važnosti teme Predsjednik Vije�a uputio je poziv Ministru, uz

molbu da osobno sudjeluje na sjednici budu�i da su na nižim razinama iscrpljene sve mogu�nosti dogovora oko spornih �lanaka Zakona. Ministar je na sjednicu uputio svoje suradnike zadužene za podru�je visokog obrazovanja. Na sjednicu su pozvani i predstavnici javnog priop�avanja, a radi objektivnog izvještavanja javnosti o stavovima i argumentima �lanica Vije�a.

U svom uvodnom govoru (Prilog 29: Uvodni govor na izvanrednoj sjednici Vije�a) Predsjednik Vije�a iznio je pregled klju�nih problema stru�nih studija i argumente protivljenja predloženom Nacrtu Zakona o akademskim i stru�nim nazivima, kao i prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Nakon toga je uslijedila rasprava u kojoj su, uz �lanove Vije�a sudjelovali i predstavnici Ministarstva.

Tijekom rasprave �lanovi Vije�a izrazili su nezadovoljstvo s prijedlozima administrativnog priznavanja stru�nih naziva, kao i s prijedlogom razli�itih naziva nakon završavanja istog stupnja stru�nog odnosno sveu�ilišnog obrazovanja. Založili su se za iste stru�ne nazive nakon završenih istih razina obrazovanja na stru�nim i sveu�ilišnim studijima, a sukladno konvergentnom modelu stru�nih i sveu�ilišnih studija. Takav model temelji se na na�elu istih

22

statusnih prava studenata koji su stekli isti broj ECTS–a, bez obzira u kojem podsustavu visokog obrazovanja – stru�nom ili sveu�ilišnom – su bodovi ste�eni. Model se zalaže i za jednakost u mogu�nostima vertikalne mobilnosti studenata bez obzira u kojem sustavu studiraju (Prilog 30: Konvergentni model stru�nih i sveu�ilišnih studija).

Nakon provedenog glasovanja, sa 17 glasova za niti jednim glasom protiv, te dva suzdržana glasa, donesena je odluka o prihva�anju Mišljenja Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske o Nacrtu prijedloga Zakona o akademskim i stru�nim nazivima i Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Prilog 31). Istovremeno, predsjednik Vije�a uputio je radi obavještavanja zainteresiranih studenta trogodišnjih studija i njihovih upita oo zbivanjima o kojima su izvijestila sredstva javnog priop�avanja, pismo s obrazloženjem koje se promjenama stru�nih naziva predlažu i kako i u pismu iznio mišljenje Vije�a o tome (Prilog 32: Pismo studentima trogodišnjih studija) .

O Mišljenju Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske o Nacrtu prijedloga Zakona o stru�nim nazivima i akademskim stupnjevima, o�itovala se i Bolonjska grupa Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, podržavši mišljenja i stavove Vije�a (Prilog iz javnog glasila: Bolonjska skupina protiv priznanja statusa prvostupnika).

Zahvaljuju�i svemu tome, a sukladno Mišljenju Vije�a od 15. ožujka, predlaga� je izmijenio �lanak 114. i odustao od automatskog priznavanja statusa pristupnika svima koji su, u sustavu dvogodišnjih stru�nih studija stekli višu stru�nu spremu. Predloženo je novo rješenje prema kojem �e Vije�e veleu�ilišta i visokih škola zajedno s Rektorskim zborom predložiti popis stru�nih naziva. Vije�e se na taj prijedlog o�itovalo svojim mišljenjem od 2. travnja, 2007. godine (Prilog 33: Mišljenje o izmjenama i dopunama prijelaznih odredbi nacrta prijedloga Zakona o akademskim i stru�nim nazivima). Nesuglasje izme�u vije�a i Ministarstva o prijedlogu Zakona o stru�nim nazivima i akademskim stupnjevima poprimilo je takove razmjere da su o tome izvijestili i javni mediji (Prilog 34: „Titule po Bolonji“, prilog HRT-a u glavnom Dnevniku 16. ožujka 2007. godine). Na 21. sjednici, koja je održana u Gospi�u, doma�in mr. sc. Branislav Šuti� - uz prigodne pozdrave župana Li�ko-Senjske županije gospodina Ivana Jurkovi�a, zamjenika župana gospodina Ivice Mataje, i gradona�elnika grada Gospi�a gospodina Ivana Koli�a - upoznao je �lanove Vije�a sa razvojem i djelatnoš�u Veleu�ilišta u Gospi�u i zna�ajem Veleu�ilišta za obnovu gospodarstva li�ko-senjske županije. Na Sjednici je donesen Prijedlog odluke o strukturi raspodjele razvojnih radnih mjesta u 2007. godini i Odluka da se od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa zatraži objašnjenje kako se zamišlja razvoj novih veleu�ilišta, a da u strukturi raspodjele razvojnih radnih mjesta nisu predvi�ena nova radna mjesta za nova veleu�ilišta. Prihva�en je prijedlog Nacionalnog vije�a za visoko obrazovanje o postupku vrednovanja visokih u�ilišta i donesena Odluka o na�inu prikupljanja podataka nužnih za izrade prijedloga razvoja sustava stru�nih studija. Dana 5. lipnja 2007. godine održana je Tematska sjednica Vije�a posve�ena problematici državnih veleu�ilišta na kojoj se raspravljalo o mogu�nostima poboljšanja financiranja redovite djelatnosti, kapitalnih ulaganja, kadrovskog razvoja, ve�ih mogu�nosti djelovanja na zakonsku regulativu, kriterijima o sufinanciranju kredita za nastavnike, kriterijima o raspodjeli radnih

23

mjesta i prora�unu studentskih zborova. Na sjednici su sudjelovali predstavnici Ministarstva i to; državni tajnik za visoko obrazovanje prof. dr. sc. Slobodan Uzelac, pomo�nica ministra za visoko obrazovanje dr. sc. Zrinka Kova�evi� i pomo�nica i tajnica ministarstva gospo�a Stanislava Rogi�, dipl.oecc., koji su obe�ali podršku u rješavanju problema stru�nih studija. Na 22. sjednici održanoj 25. lipnja 2007. godine na Zdravstvenom veleu�ilištu u Zagrebu, Predsjednik Vije�a pokrenuo je proceduru kandidacijskog postupka za izbor novog predsjednika Vije�a s obzirom na istek �etverogodišnjeg mandata aktualnog predsjednika. Predsjednik Vije�a naglasio je da se ne�e kandidirati za idu�i mandat i zamolio sve koji imaju dobru volju i osje�aju se sposobni preuzeti ovu dužnost da se kandidiraju za novog predsjednika. Imenovano je Povjerenstvo za prikupljanje kandidatura za novog predsjednika u sastavu: prof. dr. sc. Milan Jurina, prof. dr. sc Stjepan Lice, dipl.iur. i Boris Sergovi�, dipl.ing. Donesena je Odluka o imenovanju Povjerenstva za izradu prijedloga popisa stru�nih naziva i njihovih kratica sukladno �lanku 11. stavak 1. Zakona o akademskim i stru�nim nazivima i akademskom stupnju. Za predsjednika Povjerenstva imenovan je Prof. dr. sc. Željko Romi�, predsjednik Mati�nog povjerenstva za biomedicinu. Na 23. sjednici predsjednik Vije�a Prof. dr. sc. Mladen Havelka, podnio je kratko usmeno izvješ�e o radu Vije�a veleu�ilišta i visokih škola u proteklom 4-godišnjem razdoblju, naglasivši da �e detaljno izvješ�e sa svim potrebnim prilozima biti tiskano i podijeljeno �lanovima Vije�a do idu�e sjednice.

Izvješ�e predsjednika Vije�a o radu u proteklom mandatu jednoglasno je prihva�eno.

Povjerenstvo za prikupljanje kandidatura za izbor predsjednika Vije�a izvijestilo je o prikupljenim kandidaturama. Kao kandidati za novog predsjednika Vije�a javili su se prof. dr. sc. Marko Jeli� – dekan Veleu�ilišta „Marko Maruli�“ iz Knina i prof. dr. sc. Velimir Rajkovi�- dekan Tehni�kog veleu�ilišta u Zagrebu. Povjerenstvo je izvijestilo da oba kandidata ispunjavaju formalne uvjete za izbor nakon �ega su kandidati iznijeli svoje prijedloge programa rada u idu�em mandatnom razdoblju.

Tajnim glasovanjem s natpolovi�nom ve�inom glasova za novog predsjednika Vije�a izabran je Prof. dr. sc. Marko Jeli�, profesor visoke škole i dekan Veleu�ilišta „Marko Maruli�“ u Kninu.

** ** ** **

Tijekom svih ovih sjednica trajno nastojanje �lanica Vije�a bilo je promicanje na�ela „istih ali razli�itih studija“. Ovim na�elom nastojalo se istaknuti da jedina razlika izme�u sveu�ilišnih i stru�nih studija treba biti samo njihova konceptualna razli�itost, razli�itost nastavnih programa, nastavnog procesa i osnovne misije ove dvije vrste studija, od kojih su jedni usmjereni više stjecanju prakti�nih znanja i vještina i potrebama gospodarstva, a drugi više jakoj teoretskoj podlozi potrebnoj za nastavak obrazovanja usmjerenog razvoju znanosti.

Zaklju�ci i prijedlozi sjednica imali su odre�enog utjecaja na planiranje

strategije razvoja visokog obrazovanja u Hrvatskoj i dobivanje, barem deklarativne, podrške razvoju veleu�ilišta i visokih škola binarnog sustava u Hrvatskoj. Primjerice, u dokumentu Vlade Republike Hrvatske pod naslovom „Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja od 2005-2010. godine“ objavljenom

24

2005. godine, izraženo je jasno opredjeljenje za razvoj binarnog sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj do 2010. godine na slijede�i na�in „do po�etka akademske godine 2010/2011. biti �e uspostavljen dvojni (binarni) sustav koji treba omogu�iti ja�anje stru�nih studija uz usporedno ja�anje veleu�ilišta i visokih škola koji �e ih izvoditi. Prestanak izvo�enja stru�nih studija na sveu�ilištima, istima treba omogu�iti višu kvalitetu izvo�enja sveu�ilišnih studijskih programa, te kvalitetnije razgrani�enje izme�u srodnih sveu�ilišnih i stru�nih studija koje sveu�ilišta trenutno usporedno izvode, (cit. str. 33). Usprkos tako jasnoj podršci razvoju stru�nih studija, još uvijek su jake tendencije povratka na unitarni sustav visokog obrazovanja ili barem ostanak na mješovitom modelu u kojem se stru�ni studiji mogu izvoditi i na veleu�ilištima i na sveu�ilištima. Na razini politi�kog opredjeljenja prihva�en je tako�er stav da se razvojem sustava veleu�ilišta i visokih škola mogu zna�ajno promicati interesi regionalnog razvoja kao i ukupnog razvoja visokog obrazovanja, posebno omasovljenjem broja studenata izvan tradicionalnih visokoškolskih središta. Nažalost, u nekim je slu�ajevima ta, u na�elu pozitivna motivacija dovodila je do nepromišljenog osnivanja stru�nih studija u mjestima u kojima nisu osigurani nužni preduvjeti kvalitetne visokoškolske nastava.

Od brojnih mišljenja i primjedbi u proteklom razdoblju, kao konstanta se provla�i naše prosvjedovanje protiv nedovoljnog stupnja autonomije veleu�ilišta i visokih škola. Izjedna�avanjem veleu�ilišta i visokih škola sa drugim javnim ustanovama u državnom vlasništvu, a bez uvažavanja specifi�nosti i nužnosti autonomije visokoobrazovne djelatnosti, dovelo je do pretjeranog utjecaja upravnih vije�a na osnovnu, po samoj naravi stvari, stru�nu djelatnost veleu�ilišta i visokih škola.

I dalje postoji zna�ajna neravnopravnost i nejednakost izme�u stru�nih i sveu�ilišnih studija i još smo nažalost vrlo daleko od realizacije na�ela „razli�itih ali jednakih“ studija. Ta se neravnopravnost, koja u stvari zna�i neravnopravnost studenata i nastavnika stru�nih studija u odnosu na sveu�ilišne odražava u;

1. Nejednakom stupnju autonomije ustanova stru�nih i sveu�ilišnih

studija 2. Nejednakim kriterijima financiranja redovite djelatnosti i financiranja

kapitalnih ulaganja i investicijskog održavanja. 3. Nejednakim uvjetima rada nastavnika i studiranja studenata 4. Nejednakim kriterijima raspodjele razvojnih i ostalih radnih mjesta 5. Nejednakim mogu�nostima stru�nog napredovanja nastavnika 6. Nejednakim stru�nim nazivima 7. Nejednakim koeficijentima nastavnika i suradnika 8. Nejednakim nastavnim obveze 9. Nejednakim mogu�nostima mobilnosti studenata s ciljem postizavanja ravnopravnosti stru�nih i sveu�ilišnih studija, Vije�e

je s više ili manje uspjeha, trajno i uporno upu�ivalo primjedbe prijedloge i nove zakonske regulative, posebno na prijedloge izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i na prijedloge Zakona o akademskim i stru�nim nazivima. Ta naša mišljenja i primjedbe, nedovoljno su djelovala na stvarne promjene pojedinih zakonskih rješenja.

25

Zna�ajna uloga Vije�a u proteklom razdoblju ostvarivala se putem mati�nih povjerenstava za utvr�ivanje minimalnih uvjeta za izbor u nastavna zvanja. Time je Vije�e u vlastite ruke preuzelo postupak izbora svojih nastavnika, ubrzalo ranije predug postupak na izbora na sveu�ilištima i prilagodilo uvjete izbora specifi�nostima nastave na stru�nim studijima. (Prilog 35) . Popis �lanova Mati�nih povjerenstava)

U protekle �etiri godine održana je 51 sjednica mati�nih povjerenstava i riješeno je 775 zahtjeva za procjenu ispunjavanja minimalnih uvjeta za izbor u nastavna zvanja.

Pove�anja administrativne djelatnosti, kao i pove�ane potrebe za obavljanjem drugih administrativnih djelatnosti Vije�a zahtijevalo je i poboljšanje uvjeta rada Vije�a. Od 2007. godine osiguran je i prostor za rad stru�nih službi i za održavanje sjednica Vije�a (Slikovni prikaz 4) te nabavljena potrebna uredska oprema. Time je Vije�e osposobljeno za potpuno samostalno administrativno djelovanje. Iste, 2007. godine, prvi je puta osigurana i posebna stavka u Državnom prora�unu za djelatnost Vije�a u iznosu od 600.000 kuna.

Jedna od važnih uloga Vije�a bila je, barem što se ti�e vitalnih interesa državnih veleu�ilišta i visokih škola kojima je vlasnik Država, stalna suradnja s nadležnim Ministarstvom. Ona se odvijala u rasponu od vrlo dobre suradnje do potpunog nerazumijevanja. Što su zahtjevi za osiguravanjem nužnih zakonskih, financijskih, prostornih i kadrovskih uvjeta rada i razvoja državnih veleu�ilišta i visokih škola bili snažniji i uporniji, to je i suradnja s nadležnim Ministarstvom bila lošija.

�lanice Vije�a �esto su bile razo�arane neskladom izme�u pozitivnih deklarativnih opredjeljenja za razvoj veleu�ilišta i visokih škola i stvarnog izostanka financijske, kadrovske, politi�ke i druge podrške tom razvoju. �lanice Vije�a nisu mogle prihvatiti situaciju u kojoj su se kapitalna ulaganja u sustav stru�nih studija smanjivala do samo 7 milijuna kuna u 2007 godini. Deklarativnoj podršci našem razvoju nije bio primjeren podatak o samo 4,22 % financijskih sredstava za redovitu djelatnost veleu�ilišta i visokih škola u ukupnom prora�unu za visoko obrazovanje, zatim nedostatak sredstava za investicijsko održavanje kao i nedovoljan brojem razvojnih i ostalih za obavljanje djelatnosti potrebnih radnih mjesta.

Osnivanje novih državnih veleu�ilišta ukazivalo je na prihva�anje strategije za koju se Vije�e trajno zalagalo – na nužnost regionalizacije visokog obrazovanja radi poticanja razvoja lokalnog gospodarstva. To je bilo sukladno osnovnim na�elima Vije�a. Me�utim, �injenica da novim veleu�ilištima nisu osigurani osnovni kadrovski i ostali razvojni uvjeti, procjenjivana je kao nepromišljeno ponavljanje situacije koja se ve� jednom dogodila na Veleu�ilištu u Splitu, i koja prijeti da se ponovno dogodi ako verifikacijska povjerenstva Agencije za znanost i visoko obrazovanje utvrde nepostojanje uvjeta izvo�enja kvalitetne nastave na takvim studijima.

Naše zalaganje za nužnost osiguravanja primjerene kvalitete stru�nih studija rezultirala je i osnivanjem posebnog Povjerenstva koje bi se u idu�im godinama trebalo baviti ujedna�avanjem uvjeta izvo�enja kvalitetne nastave i definiranjem kriterija bez ispunjavanja kojih se novi stru�ni studiji ne bi trebali osnivati.

26

Promicanje kvalitete nastave

Povjerenstvo za unaprje�enje kvalitete nastavnog procesa na visokim školama i veleu�ilištima osnovano je na 21. sjednici u Gospi�u. Za predsjednika povjerenstva izabran je mr. sc. Damir Lu�anin prodekan Zdravstvenog veleu�ilišta u Zagrebu. Za �lanove Povjerenstva izabrani su Donald Kiš, dipl.ing., Visoka skola za sigurnost, prof. dr. sc. Zoran Klari�, dekan Zagreba�ke škole za menadžment , prof. dr. sc. Zarko Nozica, Zdravstveno veleuciliste , mr. sc. Ivan Toth, dekan Veleucilista Velika Gorica, dr. sc. Sonja Zentner Pilinsky, prodekanica Tehnickog veleucilista u Zagrebu

Na prvom sastanku Povjerenstva za kvalitetu specificirani su sljede�i ciljevi rada:

� Uspostaviti zajedni�ko tijelo koje �e omogu�iti dijalog i efikasnu

izmjenu informacija svih subjekata kojima je zada�a osiguranje kvalitete u �lanicama Vije�a

� Poticati aktivan pristup u osiguranju kvalitete; � Poticati razvoj unutarnjeg osiguranja kvalitete �lanica; � Prenositi pozitivna iskustva i metodologiju primijenjenu u

osiguranju kvalitete pojedinih �lanicama Vije�a � Osigurati efikasniju komunikaciju o pitanjima iz podru�ja kvalitete

sa subjektima izvan sustava stru�nih studija.

Najzna�ajnija aktivnost Povjerenstva za kvalitetu odvijala se vezano uz prijedloga postupka samoevaluacije koju je izradilo Povjerenstvo Nacionalnog vije�a za visoko obrazovanje, odnosno dokumenata za samoevaluaciju. Povjerenstvo je zaklju�ilo da ne može biti zadovoljno tijekom doga�aja na pripremi vrednovanja visokih u�ilišta, jer bi predvi�ena metodologija i prate�i dokumenti mogli rezultirati krivom slikom kvalitete stru�nih studija na veleu�ilištima i visokim školama. Stoga je Povjerenstvo predložilo promjene u spomenutim dokumentima koje bi trebale više uvažavali osobitosti sustava stru�nih studija (njihovu posebnu misiju, zakonska odre�enja, strukturu organizacije, vrstu studija i nastavnog osoblja). Predložene su sljede�e promjene:

� Ravnopravno i paritetno (broju studenata ili broju institucija)

sudjelovanje predstavnika Vije�a u radu povjerenstva za izradu metodologije i dokumenata kao i u prosudbenim povjerenstvima za vrednovanje visokih u�ilišta.

� Dorada dokumenata za samoevaluaciju i vrednovanje visokih u�ilišta koje bi vodile ra�una o osobitostima stru�nih studija.

Nacionalno vije�e za visoko obrazovanje prihvatilo je prijedloge i

djelomi�no izmijenilo podloge (dokumente) za samoevaluaciju i vrednovanje veleu�ilišta i visokih škola. Povjerenstvo za kvalitetu preporu�ilo je �lanicama formiranje odgovaraju�ih tijela za pra�enje kvalitete o �emu povratne informacije od �lanica još nisu prikupljene.

Kao predstoje�i zadatak na sastancima povjerenstva istaknuti su:

27

� Analiza i usporedba nastavnih normi u sustavu stru�nih studija u odnosu na sveu�ilišne studije (zbog mogu�eg utjecaja na kvalitetu nastave i usavršavanje - napredovanje nastavnika);

� Prikupljanje informacija od pojedinih mati�nih povjerenstava Vije�a o problemima u provedbi Odluke o uvjetima za ocjenu nastavne i stru�ne djelatnosti u postupku izbora u nastavna zvanja (zbog posljedica koje mogu imati na kvalitetu nastave u �lanicama);

� Izmjena iskustava u na�inu provedbe studentske ankete o nastavi i nastavnicima;

� Izmjena iskustava u pripremi i implementaciji ISO sustava.

Suradnja sa Rektorskim zborom i Nacionalnim vije�em za visoku naobrazbu

Sukladno �lanku 105. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom

obrazovanju u radu Rektorskog zbora, bez prava odlu�ivanja, sudjeluje i predstavnik Vije�a veleu�ilišta i visokih škola. Vije�e je donijelo Odluku da na Rektorskom zboru Vije�e zastupa Prof. dr. sc. Mladen Havelka. Predsjednik Vije�a sudjelovao je gotovo na svim sjednicama Vije�a, aktivno sudjeluju�i u raspravama koje su se odnosile na podru�je problematike stru�nih studija te veleu�ilišta i visokih škola. Zahvaljuju�i toj suradnji Vije�e je imalo izravnu priliku biti u stalnoj komunikaciji sa Rektorskim zborom i iz prve ruke dobivati obavijesti o stavovima i mišljenjima Rektorskog zbora vezanim uz pojedine dvojbe oko razvoja veleu�ilišta i visokih škola u Hrvatskoj i drugih specifi�nosti vezanih uz problematiku stru�nih studija. Isto tako, Rektorski zbor je trajno imao priliku biti upoznat sa svim prijedlozima, mišljenjima i stavovima Vije�a veleu�ilišta i visokih škola. Takva stalna razmjena informacija koristila je i za bolje me�usobno razumijevanje, za konstruktivniju suradnju kao i za izbjegavanje nesporazuma zbog nedovoljnog poznavanja mišljenja i stavova druge strane.

I suradnja sa Nacionalnim vije�em za visoko obrazovanje bila je vrlo uspješna. U po�etnom razdoblju rada Vije�a predsjednik Vije�a bio je ujedno i �lan Nacionalnog vije�a za visoko obrazovanje, što je tako�er osiguralo mogu�nost dobre suradnje s Nacionalnim vije�em, a tijekom kasnijeg razdoblja Vije�e je, sukladno Zakonu, delegiralo dva svoja �lana u sastav Nacionalnog vije�a.

Ovakva uska suradnja sa Rektorskim zborom i Nacionalnim vije�em za visoku naobrazbu rezultirala je i podrškom Rektorskog zbora te Nacionalnog vije�a nekim mišljenjima i prijedlozima Vije�a.

Me�unarodna suradnja

Nužnost preuzimanja korisnih iskustava i dobre prakse iz ve� razvijenih

sustava stru�nog obrazovanja uvjetovala je u�lanjivanje Vije�a u me�unarodnu organizaciju EURASHE (European Association of Institution in Higher Education), 2006. godine. EURASHE je organizacija koja okuplja i promi�e interese razvoja izvan sveu�ilišnih ustanova visokog obrazovanja u Europskim zemljama, prvenstveno zemljama �lanicama Europske zajednice, ali i izvan nje. Osnovano je kao neprofitno udruženje 1990. godine sa sjedištem u Bruxelesu.

28

Vije�e veleu�ilišta i visokih škola je u suradnji sa EURASHE u travnju 2006. godine organiziralo me�unarodnu konferenciju u Dubrovniku pod nazivom „The Dynamics of University Colleges in the EHEA: “Opening up Higher Education through links with LLL and Vocational Education and Training (VET) and New Masters in Higher Education”.

Naši predstavnici sudjelovali su u oblikovanju i prezentaciji dokumenta uz otvaranje konferencije. Tako�er su koordinirali oblikovanje i prezentaciju završnog dokumenta „Messages to the region from EURASHE Conference in Dubrovnik” koji je odrazio stanje i perspektive profesionalnog visokog školstva u Europi. U sklopu konferencije u Kopenhagenu 2007. godine, �ija je glavna tema bila „ Research and Innovation & The Social Dimensions”, vodili smo radionicu pod nazivom “New European Union & Accessing Countries”, na kojoj je jedan od predava�a bio i Laszlo Erdey, a na okruglom stolu koji je tom prigodom bio organiziran imali smo više od 30-tak diskutanata.

Doprinijeli smo radu povjerenstava za izradu dokumenata koji su definirali stavove i doprinose Bolonjskom i Lisabonskom procesu od kojih su najzna�ajniji: osiguranje kvalitete, cijeloživotno u�enje, i održivi razvoj. Tako�er smo dobili zna�ajnu savjetodavnu pomo� od strane brojnih �lanova EURASHE kod pripremanja izvješ�a o sustavu edukacije u visokom školstvu u Europi izvan klasi�nog sveu�ilišnog sustava. Naši predstavnici sudjelovali su i u izradi revizije Statuta EURASHE.

U okviru Bologna Follow up grupe dali smo doprinos sudjelovanjem naših predstavnika u radnim grupama, prisustvovanjem na službenim sastancima i seminarima vezanim za Bolonjske procese, konferencijama i sastancima koje su organizirale profesionalne ustanove. Dali smo i doprinos u �lanstvu E4 grupe (European Quality Assurance Register), u�vrš�ivanjem odnosa sa sestrinskim organizacijama u Europi i me�unarodnim ustanovama u podru�ju visokog obrazovanja te povezivanje s predstavnicima udruga relevantnih za promicanje stru�nog visokog obrazovanja (Professional Higher Education).

Predstavnik Vije�a za me�unarodnu suradnju i delegat Vije�a u EURASHE je prof. dr. sc. Žarko Nožica sa Zdravstvenog veleu�ilišta u Zagrebu.

Zaklju�ak

Vije�e veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske u protekle je �etiri godine, (a dobar dio �lanica Vije�a i ranije, tijekom njihova �lanstva u Zajednici veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske), odigralo vrlo zna�ajnu ulogu u promicanju razvoja sustava stru�nih studija u Hrvatskoj.

Iako su mnoga nastojanja Vije�a za ravnopravnoš�u sustava stru�nih studija nailazila na velike prepreke, na ukorijenjene predrasude o manjoj vrijednosti stru�nih studija, predrasude o drugorazrednosti stru�nih studija i sli�no - ipak su upornost, trajno zalaganje za ostvarenje na�ela „razli�itih ali jednakih“ studija, konstruktivne, argumentirane i logi�ne primjedbe Vije�a na zakonsku regulativu, javna istupanja i otvorene prezentacije vlastitih stavova, osigurale Vije�u veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske trajno, zna�ajno i nezaobilazno mjesto u budu�em planiranju razvoja sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj.

Približavanje Hrvatske europskim integracijama još �e više oja�ati napore Vije�a za postizavanjem ravnopravnosti stru�nih studija, jednakosti

29

njihovih nastavnika i studenata u svim njihovim pravima. Takav razvoj zbivanja je logi�an, budu�i da su i sva dosadašnja zalaganja Vije�a bila inspirirana modelima odnosa i suradnje stru�nih i sveu�ilišnih studija, kakvi su ve� uspješno razvijeni u mnogim europskim zemljama – posebice zemljama razvijenog binarnog sustava visokog obrazovanja. Primjeri takvih zemalja su Njema�ka, Austrija, Nizozemska, Danska i dr.

Brojni prilozi pridodani ovom Izvješ�u koji daju pregled naših mišljenja, primjedbi, prijedloga i stavova, dovoljan su dokaz dosljednosti i upornosti �lanica Vije�a veleu�ilišta i visokih škola da sustav stru�nih studija u Hrvatskoj što prije usklade sa sli�nim sustavima u europskim zemljama.

Vjerujemo da �e se svi zainteresirani, a posebice oni koji do sada nisu bili dovoljno upoznati s aktivnostima Vije�a, nakon prelistavanja ovog Izvješ�a u to uvjeriti u konstruktivnost naših namjera. Njihova prepoznatljivost i društvena vrijednost i javno je prepoznata, te je na temelju spoznaja o korisnoj društvenoj ulozi koju je u proteklom razdoblju odigralo Vije�e veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske Predsjednik Republike Hrvatske gospodin Stjepan Mesi�, odlikovao Predsjednika Vije�a Prof. dr. sc. Mladena Havelku, odlikovanjem „Reda Danice hrvatske s likom Ru�era Boškovi�a“ za osobiti doprinos znanosti i visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj kao i za provedbu Bolonjskog procesa (Prilog 36 i Slikovni prilog 6).

A za one koji se i sami namjeravaju upustiti u burnu i složenu problematiku rješavanja razvoja stru�nih studija u Hrvatskoj, sigurni smo da �e naša dosadašnja iskustva, prezentirana u ovom Izvješ�u, biti od velike koristi.

30

IV. PRILOZI IZVJEŠ�U

31

I. PRILOZI VEZANI UZ DJELATNOST ZAJEDNICE VIJE�A VELEU�ILIŠTA I VISOKIH ŠKOLA

Prilog 1: Izvadak iz zapisnika Osniva�ke skupštine Zajednice

Broj: 02-273/40-2000. od 14. 04. 2000.

Z A P I S N I K

sa osniva�ke skupštine Zajednice visokih škola održane 14. travnja 2000. godine s po�etkom u 12,00 sati u prostorijama Visoke zdravstvene škole, Mlinarska

cesta 38, Zagreb.

Nazo�ni: Dekanica Visoke u�iteljske škole u Puli, Doc. dr. se. Nevenka Tatkovi�; Pro�elnica Zavoda Visoke u�iteljske škole u Splitu, Snježana Dobrota; Dekan Visokog gospodarskog u�ilišta u Križevcima, Prof. dr. se. Ljudevit Pla�ko; Tajnik Visoke pomorske škole u Rijeci, Anton Žgalji�, dipl. prav; Dekan Visoke škole za sigurnost na radu, Prof. dr. se. Nenad Kacian; Tajnik Visoke škole za turizam u Šibeniku, Branko Kova�i�, dipl. prav.; Rektor Tehni�kog veleu�ilišta Prof. dr. se. Dragutin Š�ap; Dekan Visoke u�iteljske škole u �akovcu Prof. dr. se. Stjepan Ov�ar; Prodekanica, Mr. Vesna Ciglar Visoka u�iteljska škola u �akovcu; Prodekan Visoke u�iteljske škole u Petrinji, Dr. Ivan Prskalo; Prodekan Visoke policijske škole, Prof. dr. se. Milan Jurina; Prodekan U�iteljske akademije, Filip �uri�, prof.; Prodekanica Visoke u�iteljske škole u Zadru Prof. dr. se. Marija Obad; Pomo�nik ministra znanosti i tehnologije, Doc. dr. se. Darko Polšek; Predstavnik Rektorskog zbora Hrvatskih veleu�ilišta, Prof. dr. se. Ivica Mandi�; Dekan Visoke zdravstvene škole u Zagrebu, Prof. dr. se. Mladen Havelka; Tajnik Visoke zdravstvene škole u Zagrebu, Ilija Mojsovi�, dipl. prav.; Prodekan Visoke zdravstvene škole u Zagrebu, Damir Lu�anin, prof.;

�lan Inicijativnog odbora prof. dr. se. Mladen Havelka pozdravio je prisutne i predložio slijede�i:

DNEVNI RED:

1. Uvodna rije� (razlozi osnivanja Zajednice). 2. Donošenje Odluke o osnivanju Zajednice. 3. Rasprava o Prijedlogu Statuta Zajednice. 4. Usvajanje Statuta Zajednice. 5. Prijedlog tijela upravljanja Zajednicom.

5.1. Skupštine Zajednice 5.2. Predsjednika Zajednice 5.3. Upravnog odbora Zajednice 6. Razno.

32

Ad. 1. Uvodna rije�

Dekan Visoke zdravstvene škole Prof. dr. se. Mladen Havelka pozdravio je prisutne i zahvalio se na odazivu.

Prof. dr. se. Mladen Havelka podsjetio je prisutne daje održavanje Osniva�ke skupštine rezultat zaklju�aka sa sastanka dekana visokih škola održanog u ovoj istoj prostoriji 9. ožujka 2000. godine na kojem je utvr�ena potreba užeg povezivanja visokoškolskih ustanova koje organiziraju nastavu stru�nih studija u Hrvatskoj. Me�utim, ideja da sastanku budu prisutni i svi rektori hrvatskih veleu�ilišta ne�e se ostvariti, jer su ve� osnovana odre�ena tijela koja zastupaju interese veleu�ilišta. Na prvom sastanku dekana visokih škola 9. ožujka 2000. godine, konstatirano je postojanje brojnih problema koji ko�e razvoj stru�nih studija u Hrvatskoj, a na temelju njihove analize nastao je materijal pod naslovom "Prijedlog unapre�enja razvoja stru�nih studija u Hrvatskoj" upu�en Ministarstvu znanosti i tehnologije Republike Hrvatske kao podloga za daljnju raspravu o razvoju stru�nih studija u Hrvatskoj. Na tome sastanku bilo je raspravljano o nekim pitanjima a to su:

� Kako smanjiti prora�unske troškove za stru�ne studije? � Koje su izmjene i dopune potrebne u Zakonu o visokim u�ilištima? � Kako provesti diobu imovine izme�u fakulteta i stru�nih studija? � Kako zaposliti nove nastavnike i suradnike na stru�nim studijima? � Koji su kriteriji za razlikovanje sveu�ilišnih i stru�nih studija? � Kako pove�ati autonomnost stru�nih studija? � U kojim slu�ajevima birati nastavnike stru�nih studija u znanstveno-nastavna

zvanja? � Da li nastavne norme na stru�nim studijima trebaju biti iste kao na

sveu�ilišnim? � Kako nazive stru�nih studija uskladiti sa sveu�ilišnim? � Kako pove�ati utjecaj stru�nih studija u tijelima visokog obrazovanja? � Koje je optimalno trajanje stru�nih studija? Zaklju�ci senata zagreba�kog, splitskog i rije�kog sveu�ilišta u kojima se iznose

ocjene situacije na stru�nim studijima u Hrvatskoj i predlažu neprihvatljiva rješenja, kao primjerice ponovno spajanje naših studija s fakultetima, dovela bi do ponovnog zaostajanja razvoja, a �ak i gašenja nekih stru�nih studija. Prof. dr. se. Mladen Havelka predložio je da se na osnovu zaklju�aka s ranijeg sastanka, zatraži od Ministarstva znanosti i tehnologije hitno poduzimanje mjera koje �e omogu�iti razvoj stru�nih studija u Hrvatskoj i tako ih približiti europskim trendovima razvoja stru�nog visokog obrazovanja. Posebno se o�ekuje da Ministarstvo riješi pitanje financiranja programa stru�nih studija i zapošljavanja novih nastavnika sukladno detaljnim prijedlozima koja su iznijeta u spomenutom "Prijedlogu razvoja stru�nih studija". Doc. dr. se. Darko Polšek, pomo�nik ministra znanosti i tehnologije istaknuo je da Ministarstvo znanosti i tehnologije podržava osnivanje zajednice Visokih škola, te upoznao prisutne da je tijekom proteklog mjeseca u Ministarstvo stigao veliki broj zahtjeva za osnivanjem novih visokih škola, kako privatnih s pravom javnosti tako i pod okriljem veleu�ilišta. Doc. dr. se. Darko Poišek istaknuo je da Ministarstvo znanosti i tehnologije ne želi biti restriktivno i smatra da je zadatak visokih škola pa i veleu�ilišta da prisile sveu�ilišta da budu efikasnija, da angažiraju sve resurse ne samo kadrovske nego i financijske za dobrobit Hrvatske. Spomenuo je da mnogi stru�ni studiji trebaju imati tržišnu orjentaciju.

33

Prof. dr. se. Ivica Mandi�, predstavnik Rektorskog zbora Hrvatskih veleu�ilišta pozdravio je prisutne i istaknuo da Rektorski zbor Hrvatskih veleu�ilišta podržava ovu inicijativu, a naro�ito podržava budu�u suradnju Rektorskog zbora i Zajednice visokih škola �iji �e zajedni�ki cilj biti dokazati važnost i kakvo�u stru�nih studija u Hrvatskoj.

Ad. 2. Donošenje Odluke o osnivanju Zajednice Radno predsjedništvo u sastavu: Prof. dr. se. Nenad Kacian, Prof. dr, se. Ljudevit Pla�ko i Prof. dr. se. Mladen Havelka, zamolilo je prisutne da se da na glasanje Odluka o osnivanju Zajednice. Ve�inom glasova utvr�eno je da se pristupi osnivanju Zajednice Visokih škola Hrvatske. Ad. 3. Rasprava o Prijedlogu Statuta Zajednice

Radno predsjedništvo predložio je promjenu Prijedloga Statuta Zajednice i to u �l. 1 stavak 2 koji glasi: "Zajednica je neprofitna, nepoliti�ka udruga koja okuplja visoke škole, udruge visokih škola i zainteresirane fizi�ke osobe s podru�ja Republike Hrvatske, radi zajedni�kog nastupanja prema tre�ima i zadovoljavanja drugih zajedni�kih interesa i potreba �lanica.

Prof. dr. se. Mladen Havelka predložio je da se u cjelokupnom Statutu izostavi rije� "veleu�ilište" jer se pristupa osnivanju Zajednice Visokih škola Hrvatske. Izmjena �lanka 1. stavak 2 je prihva�ena, kao i predložena izmjena u �lanku 10. stavak 1. koji sada glasi: "Visoke škole koje žele postati redovnim �lanom Zajednice podnose zahtjev Upravnom odboru koji donosi odluku u prijemu u �lanstvo. Protiv odluke Upravnog odbora kojom odbija zahtjev za primitak u �lanstvo može se izjaviti žalba Skupštini Zajednice u roku od 15 dana od dana primitka odluke".

Ad. 4. Usvajanje Statuta Zajednice Nakon glasanja jednoglasno je prihva�en Statut Zajednice Visokih škola Hrvatske.

Ad. 5. Prijedlog tijela upravljanja Zajednicom.

Ad. 5.1. Skupština Zajednice

Sukladno Statutu Zajednice �lanovi Skupštine Zajednice su svi �lanovi Zajednice, kako prisutni na osniva�koj Skupštini tako i �lanovi koji �e naknadno pristupiti Zajednici.

34

Ad. 5.2. Predsjednik Zajednice Prof. dr. se. Dragutin Š�ap predložio je Prof. dr. se. Mladena Havelku za

predsjednika Zajednice. Prijedlog da dekan Visoke zdravstvene škole u Zagrebu prof. dr. se. Mladen Havelka bude izaban za predsjednika Zajednice jednoglasno je prihva�en.

Ad. 5.3. Upravni odbor Zajednice Prof. dr. se. Mladen Havelka predložio je Prof. dr. se. Nenada Kacian, dekana

Visoke škole za sigurnost na radu i Prof. dr. se. Ljudevita Pla�ko, dekana Visokog gospodarskog u�ilišta u Križevcima za �lanove Upravnog odbora. Prijedlozi su jednoglasno prihva�eni.

Ad. 6. Razno

Pod to�kom Razno Prof. dr. se. Stjepan Ov�ar zamolio je da sastanci Zajednice visokih škola ne budu organizirani ponedjeljkom i petkom, što je jednoglasno prihva�eno.

35

Prilog 2: Popis osniva�a Zajednice

POPIS OSNIVA�A ZAJEDNICE VISOKIH ŠKOLA HRVATSKE NA SKUPŠTINI ZAJEDNICE ODRŽANE U ZAGREBU

14. TRAVNJA 2000. Red. br.

Ime i prezime Veleu�ilište/Visoka škola

1. Rektor Prof. dr. sc. Mirko Butkovi�

Veleu�ilište u Karlovcu

2. Prorektor Doc. dr. Antun Lovri�

Veleu�ilište u Požegi

3. Dekan Prof. dr. sc. Stipe Belak

Visoka škola za turizam u Šibeniku

4. Dekan Prof. dr. sc. Stjepan Ov�ar i Mr. Vesna Hranjec

Visoka u�iteljska škola u �akovcu

5. Dekan Prof. dr. sc. Stjepan Rup�i�

Visoka u�iteljska škola u Petrinji

6. Dekan Prof. dr. sc. Ljudevit Pla�ko

Visoko gospodarsko u�ilište u Križevcima

7. Dekan Prof. dr. sc. Nenad Kacian Visoka škola za sigurnost na radu

8. Tajnik Anton Žgalji�, dipl. prav. Visoka pomorska škola u Rijeci

9. Rektor Prof. dr. sc. Dragutin Š�ap Tehni�ko veleu�ilište u Zagrebu

10. Dekan Prof. dr. sc. Ante Murn Visoka u�iteljska škola u Zadru

11. Prodekan Prof. dr. sc. Milan Jurina Visoka policijska škola

12. G�a. Snježana Dobrota, pro�elnica Zavoda

Visoka u�iteljska škola u Splitu

13. Prodekan Filip �uri�, prof. U�iteljska akademija

14. Dr. sc. Ivan �ehok Potpredsjednik odbora za znanost i obrazovanje Hrvatskog državnog Sabora

15. Prof. dr. sc. Ivica Mandi� Predstavnik Rektorskog zbora Hrvatskih veleu�ilišta

16. Pomo�nik ministra Doc. dr. sc. Darko Polšek

Ministarstvo znanosti i tehnologije

17. Dekanica Doc. dr. sc. Nevenka Tatkovi�

Visoka u�iteljska škola u Puli

36

Prilog 3: I Z V A D A K I Z Z A P I S N I KA

I. Sjednice Zajednice visokih škola Hrvatske održane 09. lipnja 2000. godine.

Nazo�ni �lanovi: Dekan Visoke škole za turizam u Šibeniku, Prof. dr. sc. Stipe Belak; Dekan Visokog gospodarskog u�ilišta u Križevcima, Prof. dr. sc. Ljudevit Pla�ko; Tajnik Visoke pomorske škole u Rijeci, Anton Žgalji�, dipl. prav.; Prodekan Visoke u�iteljske škole u Splitu, Mr. Anton Kova�evi�; Dekan Visoke škole za sigurnost na radu u Zagrebu, Prof. dr. sc. Nenad Kacian; Prodekan Visoke u�iteljske škole u Petrinji, Prof. dr. sc. Ivan Prskalo; Tajnica Visoke pomorske škole u Splitu, Nataša Bule, dipl. prav.; Prodekan Visoke policijske škole u Zagrebu, Prof. dr. sc. Milan Jurina; Prodekan U�iteljske akademije, Filip �uri�, prof.; Voditelj središta Hrvatskih Veleu�ilišta, Prof. dr. sc. Ivica Mandi�; Predsjednik Zajednice Visokih škola Hrvatske, Prof. dr. sc. Mladen Havelka; Tajnik Zajednice Visokih škola Hrvatske, Nenad Mojsovi�, dipl. prav.

Predsjednik Zajednice Visokih škola Hrvatske Prof. dr. sc. Mladen Havelka pozdravio je prisutne i predložio slijede�i

DNEVNI RED: 1. Rije� predsjednika Zajednice Visokih škola Hrvatske. 2. Verifikacija zapisnika sa Osniva�ke skupštine. 3. Izvješ�a o aktivnostima vezanim uz daljnji razvoj stru�nih studija u Hrvatskoj sjednici Saborskog odbora 3.1. Izvješ�e predsjednika Zajednice. 3.2. Izvješ�e voditelja središta Hrvatskih Veleu�ilišta. 4. Rasprava o prijedlogu znaka Zajednice. 5. Raznoliko. Ad. 3. Izvješ�a o aktivnostima vezanim uz daljnji razvoj stru�nih studija u Hrvatskoj Ad. 3.1. Izvješ�e predsjednika Zajednice

Prof. dr. sc. Mladen Havelka izvijestio je �lanove Zajednice visokih škola Hrvatske, o sastanku sa Rektorima hrvatskih veleu�ilišta održanom u Požegi 02. i 03. lipnja 2000. godine kojemu je prisustvovao kao predstavnik Zajednice. Zamolio je Prof. dr. sc. Ivicu Mandi�a da o rezultatima ovog sastanka i raspravi vo�enoj glede budu�nosti stru�nih studija u Hrvatskoj s Predsjednikom Republike Hrvatske gospodinom Stjepanom Mesi�em detaljnije izvijesti u nastavku sjednice.

Prof. dr. sc. Mladen Havelka izvijestio je tako�er o održanom sastanku Odbora za znanost i obrazovanje Hrvatskog državnog sabora održanog 06. lipnja 2000. godine, na kojem je jedina tema bila rasprava o budu�nosti stru�nih studija u Hrvatskoj.

37

Na sastanku su, osim �lanova Odbora, prisustvovali svi rektori hrvatskih Sveu�ilišta i Veleu�ilišta kao i predstavnik Ministarstva znanosti i tehnologije. Gotovo jednoglasan zaklju�ak Odbora bio je da se podupre razvoj stru�nih studija, kao studija nužnih posebice za daljnji brzi gospodarski razvoj Hrvatske, te da se Ministarstvu znanosti i tehnologije predlože takve izmjene i dopune Zakona o visokim u�ilištima koje �e osigurati nesmetani razvoj stru�nih studija u Hrvatskoj. Predsjednik Odbora, Prof. dr. sc. Ante Simoni� u svome je završnom govoru predložio da Predsjednik Zbora Rektora Veleu�ilišta Prof. dr. sc. Boris Anzulovi� i Predsjednik Zajednice visokih škola Hrvatske Prof. dr. sc. Mladen Havelka uz potporu Odbora, organiziraju širi skup svih zainteresiranih za rješavanje problematike stru�nih studija u Hrvatskoj.

Prisutni �lanovi Zajednice obaviješteni su tako�er o aktivnostima koje, u okviru predlaganja izmjena i dopuna Zakona o visokim u�ilištima, provodi Ministarstvo znanosti i tehnologije koje je oformilo radnu skupinu za izradu prijedloga novog Zakona, a na �ijim je sastancima predsjednik Zajednice svaki puta prisutan.

U sadašnjoj fazi rada ove skupine još uvijek nisu zauzeti kona�ni stavovi o na�inu ustrojstva, financiranju i ostalim važnim �iniocima budu�eg razvoja stru�nih studija, no �im bude na�injen prvi radni materijal prijedloga za javnu raspravu, stru�na služba Zajednice poslati �e predmetne materijale svim �lanicama.

Ad. 3.2. Izvješ�e Voditelja središta Hrvatskih Veleu�ilišta Prof. dr. sc. Ivica Mandi�, Voditelj središta Hrvatskih Veleu�ilišta, izvijestio je

detaljnije o sastanku Rektora Veleu�ilišta u Požegi na kojem je detaljno kroz dva dana raspravljano o prijedlozima koje �e Veleu�ilišta uputiti vezano uz izmjene i dopune Zakona o visokim u�ilištima. Naglasio je da je na ovom sastanku zauzet posebice kriti�ki stav prema prijedlozima Ministarstva znanosti i tehnologije da se stru�ni studiji financiraju isklju�ivo na tržištu što bi zna�ilo diskriminaciju studenata ovih studija u odnosu na studente Sveu�ilišnih studija. Na ovom je sastanku zauzet stav da stru�ni studiji moraju ostati u sustavu državnog financiranja u onim okvirima u kojima postoje državne potrebe za pojedinim stru�nim profilima. Izvijestio je �lanove Zajednice da su Veleu�ilišta objavila i svoj samostalni natje�aj za upis studenata u šk. god. 2000/2001. objavivši ga u lokalnim glasilima. Izvijestio je tako�er o pozitivnom stavu Predsjednika Republike gospodina Stipe Mesi�a, prema daljnjem razvoju stru�nih studija, koji je osobito važan za ja�anje regionalnoga razvoja onih podru�ja Hrvatske u kojima nikada ne�e biti mogu�e niti potrebno osnivati Sveu�ilišne studije. Predložio je da Zbor Rektora Veleu�ilišta i dalje usko sura�uje sa Zajednicom visokih škola Hrvatske preko Predsjednika Zajednice, koji �e biti pozivan na sve sastanke Zbora Rektora Veleu�ilišta.

Nakon rasprave u kojoj su sudjelovali Prof. dr. sc. Ivica Mandi�, Prof. dr. sc. Nenad Kacian, Prof. dr. sc. Ljudevit Pla�ko, Filip �uri�, prof., Nataša Bule, dipl. prav., Prof. dr. sc. Stipe Belak, Prof. dr. sc. Milan Jurina, Mr. Anton Kova�evi�.

Skupština Zajednice visokih škola Hrvatske donijela je slijede�i

38

Z A K L J U � A K

Skupština Zajednice mišljenja je da je dosadašnji pristup raspravi o problemima stru�nih studija krajnje pojednostavljen jer ne uzima u obzir razli�iti povijesni razvoj, uvjete nastanka, sadašnje probleme kao ni specifi�ne perspektive razvoja pojedinih stru�nih studija. �lanovi Zajednice zalažu se za nijansirani pristup ovoj raspravi sukladan Prijedlogu unapre�enja razvoja stru�nih studija u Hrvatskoj koji je Zajednica uputila svim nadležnim tijelima, a u kojem su navedena osnovna na�elna rješenja sadašnjih problema. Zajednica i dalje stoji na stajalištu da je budu�i razvoj i ustrojstvo pojedinih stru�nih studija potrebno omogu�iti u svim mogu�im varijantama tj. osigurati njihov samostalni razvoj kao samostalnih javnih visokih škola, samostalnih privatnih visokih škola, samostalnih veleu�ilišta u �ijem sastavu mogu biti odsjeci kao i visoke škole, a da za neke stru�ne studije treba ostaviti i mogu�nost da budu dio fakulteta odnosno Sveu�ilišta, ako se radi o studijima istorodnim s onima na fakultetima i ako oni sami žele takav ustroj.

Što se financiranja ti�e, Zajednica se zalaže za otvaranje širokih mogu�nosti financiranja koje ne bi bile ograni�ene isklju�ivo na financiranje od strane države te predlaže slijede�e na�ine financiranja stru�nih studija:

1. Iz prora�unskih sredstava Ministarstva znanosti i tehnologije u obliku stipendiranja onolikog broja studenata kolike su potrebe društva za pojedinim stru�nim kadrovima

2. Iz prora�unskih sredstava resornih Ministarstava, a vezano uz specifi�ne potrebe pojedinih Ministarstava za kadrovima iz njihovih podru�ja

3. Iz sredstava Hrvatske gospodarske komore za obrazovanje, posebice za potrebe pojedinih deficitarnih grana gospodarstva

4. Iz lokalnih prora�una županija, op�ina i drugih tijela lokalne uprave i samouprave za one stru�ne studije koji su korisni razvoju lokalne zajednice

5. Iz sredstava gospodarskih subjekata lokalne zajednice zainteresiranih za pojedine profile stru�nih kadrova potrebnih za njihov razvoj

6. Iz sredstava zaklada, a prema odredbama novog Zakona o zakladama koji �e uskoro biti predložen Saboru

7. Iz me�unarodnih fondova za pomo� Hrvatskoj u razvoju obrazovanja i gospodarstva

8. Iz privatnih izvora samih kandidata za studij tj. vlastitim financiranjem studija po osobnim potrebama

Neki primjeri višestrukog financiranja ve� i danas postoje i pokazuju dobre

rezultate kao primjerice na�in financiranja Visoke policijske škole i Visoke škole za sigurnost na radu.

Ovakav višestruki na�in financiranja omogu�io bi i djelomi�nu privatizaciju stru�nih studija u onom njihovom dijelu koje obrazuje studente izvan državnih potreba, a time i smanjenje pritiska na državni prora�un.

Predsjednik Zajednice Prof. dr. sc. Mladen Havelka, zadužen je da u ime Zajednice zastupa ovakva na�ela razvoja i financiranja stru�nih studija na sastancima radne skupine Ministarstva znanosti i tehnologije koja priprema prijedlog na�ela novog ili izmijenjenog Zakona o visokim u�ilištima.

39

Prilog 4: Zaklju�ci Skupštine zajednice od 11. travnja 2002. godine

Radni dio Skupštine bio je usmjeren sadašnjim problemima, potrebama

razvoja kao i postoje�im zaprekama u razvoju stru�nih studija u Hrvatskoj, me�u kojima se kao najve�a prepreka budu�em razvoju naglasila podfinanciranost visokih škola i veleu�ilišta, prepreke u mogu�nostima zapošljavanja novih nastavnika i suradnika, kao i primjeri naprasnog vra�anja stru�nih studija u institucionalne okvire sveu�ilišta, što je ve� jednom dovelo do katastrofalnih posljedica po njihov razvoj.

Konstatirano da se stru�ni studiji na visokim školama i veleu�ilištima trajno nalaze velikim materijalnim, kadrovskim, strukturnim i financijskim poteško�ama, a da Ministarstvo znanosti i tehnologije u proteklih pet godina njihova samostalnog djelovanja izvan sveu�ilišta. nije gotovo ništa u�inilo da se te poteško�e pokušaju ublažiti ili/i riješiti.

Rektori i dekani, delegati Skupštine izrazili su i voje nezadovoljstvo neprihva�anjem brojnih primjedbi koje je Zajednica visokih škola upu�ivala na sve verzije nacrta novog Zakona o visokom obrazovanju, kao i na uskra�ivanje mogu�nosti predstavnicima stru�nih studija da aktivnije sudjeluju u pripremi prijedloga novog Zakona, a time i u u odlu�ivanju o sudbini stru�nog visokoškolskog sustava.

Konstatirano je da to dovodi u sumnju i mogu�nosti provo�enja reforme visokog obrazovanja, ako nije postignut minimalni konsenzus na svim razinama visokog obrazovanja. Primjer da takvog konsenzusa nema su nedavni pokušaji da se problemi nekih stru�nih studija na brzinu riješe njihovim prebacivanjem na sveu�ilišta, što je dodatno zakompliciralo ionako složenu situaciju u odnosima veleu�ilišta i sveu�ilišta.

Svjesni potrebe za harmonizacijom visokog obrazovanja u Hrvatskoj s trendom u Europi, �lanovi Zajednice smatraju se harmonizacija s Europskim sustavima visokog obrazovanja mora trajno provoditi, no da mora biti prilago�enostima posebnostima naše situacije, našem trenutnom stupnju gospodarskog razvoja, našoj tradiciji u visokom obrazovanju i posebice našim specifi�nim problemima vezanim uz neprimjereno velik odlazak visoko školovanih mladih ljudi u inozemstvo

�lanice Zajednice ponovno podsje�aju da je neanaliti�ki i nedemokratski pristup problemima razvoja stru�nih studija primijenjen sredinom 80–tih godina, kada se grubim politi�kim metodama prisiljavalo tadašnje više škole da se udruže s fakultetima, što je jedan od osnovnih dugotrajnih uzroka i današnjih poteško�a u stru�nih i sveu�ilišnih studija. Pou�eni tim iskustvom ve� i same naznake sli�nih metoda u današnje vrijeme, trebale bi biti energi�no odba�ene od odgovornih tijela i dužnosnika.

Izraženo je mišljenje da �e ponovno omogu�avanje organizacije i izvo�enja stru�nih studija na sveu�ilišnim ustanovama dovesti do neravnopravnosti stru�nih studija na visokim školama i veleu�ilištima sa onima na Sveu�ilištima, a time i do otežanog razvoja samostalnih stru�nih studija na visokim školama i veleu�ilištima. S tim u vezi Zajednica visokih škola i veleu�ilišta Hrvatske zalaže se za razvoj binarnog sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj u kojem �e sustav stru�nog i sustav sveu�ilišnog visokog

40

obrazovanja biti institucionalno potpuno razdvojeni i razvijati se kao dva paralelna sustava, uz me�usobnu funkcionalnu povezanost u dijelovima u kojima je to racionalno ali bez ugrožavanja konceptualnih razli�itosti oba sustava. Stru�ni studiji trebaju biti «jednaki ali razli�iti» tj. moraju biti jednako vrijedni kao sveu�ilišni, poštovati iste standarde kvalitete ali uz usmjerenost njihovih programa prakti�nom radu pojedinim zanimanjima. Takve konceptualne razli�itosti mogu�e je ostvariti jedino samostalnim institucionalnim razvojem stru�nih i sveu�ilišnih studija. Izraženo je i mišljenje da niti za razvoj sveu�ilišnih studija usmjerenih prvenstveno znanosti te poslijediplomskim i doktorskim studijima nije dobro da sveu�ilišta izvode i stru�ne studije.

Predstavnici Zajednice visokih škola i veleu�ilišta zato apeliraju na sve sudionike u procesu reforme visokog obrazovanja da ne dozvole donošenje ishitrenih, nedovoljno promišljenih, neprimjerenih a time i neprovodljivih zakonskih odredbi u visokom obrazovanju, koje �e ionako teške probleme probleme u�initi još teže rješivim.

Zaklju�eno je da se Ministarstvu znanosti i tehnologije, Nacionalnom vije�u za visoku naobrazbu, Rektorskom zboru, Odboru za znanost, obrazovanje i kulturu Hrvatskog sabora i Vladi Republike Hrvatske uputi slijede�i;

S A Ž E T A K Z A K L J U � A K A;

� �lanice Zajednice izražavaju svoju zabrinutost zbog opetovanih pokušaja

za radikalnim promjenama cjelokupnog sustava visokog obrazovanja, bez obzira na zna�ajne primjedbe I protivljenje ve�ine predstavnika akademske zajednice ovakvim nepotrebno brzim i radikalnim promjenama. Umjesto da niz predloženih verzija radnog teksta Nacrta prijedloga novog Zakona bude karakteriziran sve ve�om uskla�enosti svake nove verzije sa interesima ve�ine zainteresiranih, stalne nove verzije sve više udaljavaju akademsku zajednicu od potrebnog konsenzusa.

� �lanice Zajednice zalažu se da se stru�ni studiji u Hrvatskoj razvijaju unutar samostalnih visokih škola i veleu�ilišta, jer jedino tako mogu o�uvati svoju konceptualnu razli�itost od sveu�ilišnih studija

� �lanice Zajednice insistiraju na izradi cjelovite analize sadašnjeg stanja u visokom obrazovanju, radi utvr�ivanja što je loše u sadašnjim zakonskim propisima, u kojim podru�jima postoje problemi i što je potrebno mijenjati odmah a što se može planirati za kasnije.

� �lanice Zajednice ukazuju na problem nepostojanja autonomije visokih škola i veleu�ilišta u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i na potrebu da visoke škole i veleu�ilišta imaju jednak stupanj autonomije kao i Sveu�ilišta

� �lanice Zajednice upozoravaju da �e nejasne odredbe o na�inu financiranja visokog obrazovanja stru�ne studije dovesti u vrlo nepovoljan položaj i preveliku ovisnost o diskrecionim odlukama ministarstva/ministra.

� �lanice Zajednice smatraju da se Zakonom ne bi smjelo ograni�avati maksimalno vrijeme trajanja stru�nih studija ve� odrediti samo minimalno trajanje, a ostalo ostaviti u nadležnosti samih ustanova visokog

41

obrazovanja i odlukama njihovih stru�nih vije�a vezanim uz svaki pojedini nastavni program.

� �lanice Zajednice ukazuju da se problem uklju�ivanja visokog obrazovanja Hrvatske u Europu ne može riješiti samo promjenama Zakona što predstavlja svojevrsni nerealni normativni optimizam, ve� prije svega pove�anim prora�unskim odvajanjima za znanost i visoko obrazovanje, pove�anjem broja studenata, pove�anjem kvalitete, diverzifikacijom programa, diverzifikacijom ustanova, regionalnim razvojem visokog obrazovanja, kao i poticanjem razvoja privatnog visokog školstva

� �lanice Zajednice ukazuju na prevelike ovlasti ministra, kako u domeni financiranja tako i pri odobravanju otvaranja ili predlaganju ukidanja novih visokoškolskih ustanova i programa

� �lanice Zajednice ukazuju na nužnost osiguravanja mogu�nosti bavljenja znanstvenim radom i napredovanja u znanstveno-nastavnim zvanjima i za nastavnike i suradnike zaposlene na stru�nim studijima

� �lanice Zajednice ukazuju na �injenicu da zahtjev za zapošljavanjem 70% nastavnika i suradnika u punom radnom odnosu ruši samu konceptualnu bit stru�nih studija, na kojima ve�ina nastavnika posebice suradnika mora imati trajnu i neprekinutu vezu sa praksom koju bi izgubili da se zaposle samo u visokom obrazovanju

� �lanice Zajednice ukazuju na nedostatak definicije specifi�ne razlike izme�u stru�nih i sveu�ilišnih studija zbog opasnosti da se svi studiji koji se na Sveu�ilištu izvode u trajanju od �etiri godine smatraju sveu�ilišnim, bez obzira na njihovu konceptualnu bit, a svi koji traju manje od �etiri godine uvrste u stru�ne studije. Naime, kriterij trajanja studija ne može biti osnovni kriterij razlikovanja stru�nih i sveu�ilišnih studija, posebice s obzirom na zahtjev Bolonjske deklaracije da stru�ni i sveu�ilišni studij u prvom ciklusu traju tri godine.

� �lanice Zajednice ukazuju na potrebu pilot programa na manjim dijelovima visokog obrazovanja pomo�u kojih bi se vrednovala u�inkovitost pojedinih reformskih zahvata na manjim dijelovima sustava, a tek tada reforma provodila na cjelokupnom sustavu.

Op�i je zaklju�ak �lanova Zajednice da je najnovija predložena verzija

radnog teksta Zakona o visokom obrazovanju od 10. travnja 2002. godine u mnogim dijelovima nejasna, neprecizna, neodre�ena da ne odražava htjenja svih dijelova sustava visokog obrazovanja jer nije nastala na osnovi konsenzusa na osnovi najosnovnijih pitanja o sustavu visokog obrazovanja da u njoj nema jasne vizije razvoja visokog obrazovanja, jasne misije kao i ciljeva za njeno ostvarivanje, a niti jasne strategije o tome kako zadane ciljeve ostvariti, te kao takva ne može niti dovesti do dobri rješenja, a postoji i opravdana bojazan da je potpuno neprovediva.

U dijelovima u kojima se odri�e autonomija visokim školama i veleu�ilištima predložena verzija Zakona je i neustavna jer svaki dio obrazovnog sustava, sukladno klju�nim na�elima Ustava Republike Hrvatske kao i me�unarodnim dokumentima o na�elima ustrojstva visokog obrazovanja, mora imati jednaku autonomiju. Osim za ustanove ta autonomija odnosi se i na nastavnike pa i na studente.

42

Sukladno ranijim zaklju�cima Zajednice visokih škola i veleu�ilišta vezanim uz Prijedlog novog zakona o visokom obrazovanju Zajednica se zalaže se pristupanje hitnim izmjenama i dopunama postoje�eg Zakona o visokim u�ilištima i odustajanje od neuspjelih pokušaja donošenja potpuno novog Zakona kojega o�ito, u sadržaju u kojem se predlaže, ne prihva�a ve�ina akademske zajednice, a ne samo predstavnici stru�nog visokog obrazovanja. Ogromnu energiju, vrijeme i novac uloženo u rasprave o ve� petoj radnoj verziji teksta Prijedloga zakona o visokim u�ilištima treba usmjeriti ka izradi cjelovite strategije razvoja u okviru izmjena i dopuna postoje�ih zakonskih rješenja i to ne samo Zakona o visokim u�ilištima ve� i Zakona o stru�nom nazivlju i akademskim stupnjevima, te ostalih Zakona koji se na bilo koji na�in dodiruju sa problematikom visokog obrazovanja.

43

Prilog 5: Izlaganje predsjednika Zajednice na sjednici Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora 25. lipnja, 2001. godine. Poštovani Predsjedni�e, poštovani �lanovi Odbora Dame i gospodo

Prije sveg bih, u ime Zajednice visokih škola, kao i u ime svih onih koji se zalažu za razvoj stru�nih studija u Hrvatskoj, želio zahvaliti Predsjedniku Odbora za obrazovanje, znanosti i kulturu Hrvatskog sabora, Prof. dr. Anti Simoni�u kao i �lanovima Odbora, što su nam ponovno pružili da na ovome mjestu, u prili�no neizvjesnoj situaciji što se ti�e budu�nosti stru�nih studija, iznesemo naše vi�enje postoje�ih problema i mogu�nosti njihova rješavanja.

Gotovo sveukupnoj hrvatskoj javnosti ve� je putem medija poznato da na stru�nim visokoškolskim studijima, posebice onima koji se izvode na veleu�ilištima, postoje brojni problemi. Te su �injenice, me�utim, najviše svjesni sami rukovodioci, nastavnici i studenti stru�nih studija, jer oni upravo njih svakodnevno pritiš�u.

Problemi stru�nih studija nikako nisu novi. Oni traju, u ovim novim okolnostima samostalnosti visokih škola i veleu�ilišta, gotovo �etiri godine - od kada su odlukama Vlade Republike Hrvatske osnovane nove visoke škole i veleu�ilišta sukladno odredbama Zakona o visokim u�ilištima iz 1993. godine.

Od stupanja na snagu Zakona o visokim u�ilištima, koji je podijelio visoko obrazovanje na stru�no i sveu�ilišno, pa do osnivanja prvih samostalnih visokih škola i veleu�ilišta, proteklo je oko �etiri do pet godina. Umjesto da je to vrijeme bilo iskorišteno za sustavne rasprave o najboljim mogu�im na�inima organizacije stru�nog obrazovanja, ono je proteklo u besplodnim natezanjima izme�u tri klju�na tijela koja su morala predložiti na�ine provo�enja zakonskih rješenja – Ministarstva znanosti i tehnologije, Sveu�ilišnih Senata i Nacionalnog vije�a za visoku naobrazbu.

Nakon brojnih rasprava i neodlu�nosti, prošli su svi zakonski rokovi predvi�eni za odvajanje stru�nih od sveu�ilišnih studija, te se pod pritiskom isteklih rokova potpuno nepripremljeno u šk. godini 1997/98., zapo�elo s masovnim upisom studenata na samo formalno ali ne i stvarno novo ustrojene visoke škole i veleu�ilišta.

Sve to nije bilo popra�eno nužnim odlukama i mehanizmima koji bi osigurali koliko-toliko sre�en po�etak obrazovanja studenata na novim ustanovama stru�nih studija. Zato su se pojavili brojni problemi koji su se ogledali u slijede�em;

1. Nisu osigurana dovoljna financijska sredstva za nove visoke škole i veleu�ilišta

2. Nisu osigurani nastavnici i suradnici tj. nastavnici fakulteta koji su ranije svoju nastavnu normu u potpunosti ili djelomi�no obavljali na stru�nim studijima u okviru fakulteta, ostali su na fakultetima uglavnom bez pune nastavne norme i nastavili raditi na stru�nim studijima honorarno.

3. Visokim školama i veleu�ilištima nije dozvoljeno zapošljavanje novih nastavnika zbog Odluke Vlade Republike Hrvatske o privremenoj

44

zabrani zapošljavanja djelatnika u državnim službama, a ta odluka vrijedi i danas.

4. Nisu provedene diobene bilance, te mnogim stru�nim studijima ( ranijim višim školama), nije vra�en prostor i oprema koji su unijeli u fakultete tijekom integracije 1984. godine ili pak zajedni�ki stekli.

5. Stru�nim studijima nisu im ili su im vrlo teško odobravani novi nastavni planovi i programi, što je otežavalo njihov razvoj i stremljenje ka europskim standardima stru�nog obrazovanja.

Naravno, u želji da prežive u ovakvim nepovoljnim okolnostima neki

stru�ni studiji pokušavali su do�i do životnog prostora i izvora financiranja upisuju�i preveliki broj studenata po osobnim potrebama i izvanrednih studenata, što je u slu�aju Veleu�ilišta u Splitu poprimilo ekstremne i nepotrebne razmjere.

Potpuno naivna pretpostavka tadašnjih predlaga�a i izvršitelja reforme visokoškolskog sustava da �e se sustav stru�nih i sveu�ilišnih studija mo�i reformirati bez dodatnih financijskih sredstava, pokazala se glavnim uzrokom sadašnjih poteško�e.

Znaju�i sve to, prozivati same rukovodioce i djelatnike stru�nih studija da su krivci za problema �ije je rješavanje bilo izvan njihove mo�i i ponovno spajati stru�ne studije sa sveu�ilišnim ( (jer eto nisu bili sposobni ustrojiti se na kvalitetan na�in), ponovna je moralna i politi�ka nepravda koja stru�nim studijima u�injena ve� jednom u�injena 1984. godine kada su sve više škole u okviru Šuvarove reforme ukinute i svi njihovi stru�nih studiji spojenim sa sveu�ilišnim.

Kao i onda tako se i danas izgleda odluke o strukturalnim pomacima u visokoškolskom obrazovanju, koje bi trebale biti osnovane na predvi�anju svih pozitivnih ili negativnih posljedica reformiranja ovog sustava donose pod pritiskom ekscesnih situacija ili pod pritiskom tolikih nagomilanih problema koje dugo vrijeme nitko nije ni pokušao riješiti

Osnovno pitanje danas doduše ipak ne bi trebalo biti pitanje tko je kriv za postoje�u nesre�enu situaciju na stru�nim studijima u Hrvatskoj, ve� je bitno pitanje koji su to specifi�ni uzroci sadašnjeg stanja i kako ga razriješiti bez velikih i nepotrebnih potresa u ukupnom sustavu visokog obrazovanja i bez traumatskih posljedica za studente koje nažalost pri svemu tome nitko ništa ne pita.

Jedini na�in koji mi sa stru�nih studija vidimo kao po�etak rješavanja nastalih problema je temeljita analiza svih konkretnih problema, njihovih uzroka i mogu�nosti njihova rješavanja u danim uvjetima. Tek detaljne analize stanja, malo više pozornosti na ranija loša iskustva zajedni�kog funkcioniranja stru�nih i fakultetskih studija te bolji uvid u sli�ne probleme u drugim zemljama, mogu biti dobra osnova za poduzimanje daljnjih mjera.

Kada bi se takve analize provele, vjerojatno bi se ustanovilo da je sadašnje stanje na stru�nim studijima u Hrvatskoj najmanje vezano uz aktivnosti koje su sami stru�ni studiji eventualno propustili provesti tj. najviše uvjetovano neaktivnoš�u, tromoš�u i konceprualnim razilaženjima u okviru onih tijela koje su u protekle �etiri godine morala preuzeti vlastiti dio odgovornosti i pomo�i i poduprijeti razvoj stru�nih studija, sukladno obvezama koje su u vezi toga proizlazile iz Zakona o visokim u�ilištima i sukladno odredbama Uredbi o osnivanju veleu�ilišta i visokih škola

45

donesenim od strane Vlade. Naime, široko je rasprostranjen dojam da u cijelom gotovo osmogodišnjem razdoblju Ministarstvo znanosti i tehnologije, Nacionalno vije�e za visoku naobrazbu i možda najmanje kriv Rektorski zbor i senati sveu�ilišta, nisu ni pokušana na�i sustavna rješenja za rješavanje klju�nih problema stru�nih studija, od kojih su najistaknutiji nedostatak nastavnika, opreme, i prostora, ve� je ostavljeno da se oni gomilaju i narastu do te razine kada se ve� po�inje stjecati op�i dojam da mogu biti riješeni jedino drasti�nim odlukama - kao što je primjerice odluka o ponovnom pripajanju nekih stru�nih studija na sveu�ilišta ve� u idu�oj školskoj godini.

Svi mi koji smo više upoznati s problemima stru�nih studija i popratnim problemima koje zbog toga imaju sveu�ilišni studiji, suglasni smo da se apsolutno neodrživu situaciju koja danas postoji mora uskoro riješiti. Ne radi se naime samo o rješavanju ekscesnih slu�ajeva, ve� potrebi sustavnog rješavanja ukupnog sustava. Nema niti jednog stru�nog studija u Hrvatskoj koji je riješio svoje klju�ne probleme opstanka a kamoli daljnjeg razvoja. �ak ni dobri uzori na ovom podru�ju, Veleu�ilište u Dubrovniku i Visoka zdravstvena škola u Zagrebu, imaju još brojne probleme. Upravo zato se svi mi u okviru Zajednice visokih škola, a vjerujem i Središnjice veleu�ilišta, zalažemo da budu�a rješenja nikako ne budu potaknuta eventualnim ekscesnim situacijama na nekom veleu�ilištu, ve� da budu temeljena na osnovu argumentiranih rasprava popra�enih dosadašnjim analizama u�injenih propusta kao i predvi�anjima što �e se dogoditi primjenom pojedinih reformskih mjera u ukupnom sustavu visokog obrazovanja.

Kona�no, za takav sustavni analiti�ki pristup još se prošle godine zalagao i Senat Sveu�ilišta u Zagrebu (iako mi sa stru�nih studija nismo bili sretni sa varijantom B prijedloga Senata prema kojoj, ukoliko se stanje ne može riješiti druga�ije, stru�ne studije ponovno treba vratiti u okrilje sveu�ilišta), a za takav pristup nedavno se na svojoj sjednici održanoj u Osijeku 31. svibnja ove godine, zalagao i Rektorski zbor predlažu�i da se ;

1. provede cjelovita analiza visokog školstva u Republici Hrvatskoj 2. izradit strategiju razvitka visokog obrazovanja u Republici

Hrvatskoj 3. izvršit ekonomsku valorizaciju modela financiranja visokog

školstva u Republici Hrvatskoj Isti je na�elni pristup o pitanjima stru�nih studija zauzet i na 4. sjednici novog Nacionalnog vije�a za visoku naobrazbu održanoj kroz slijede�i zaklju�ak (cit.) « Upis u narednu akademsku godinu treba provesti po prošlogodišnjim kondicijama, a vrijeme do idu�e školske godine iskoristiti za sveobuhvatnu analizu stanja i problema sustava stru�nih studija u Hrvatskoj i temeljem toga donijeti sveobuhvatan prijedlog njihova unapre�enja, uzimaju�i pri tome u obzir sve elemente me�unarodne usporedivosti, i strategije društvenog i gospodarskog razvoja Hrvatske» Nacionalno vije�e predložilo je da se rasprava o ovim problemima nastavi u okviru rasprave o reformi visokog obrazovanja uop�e i da se u tu raspravu uklju�e predstavnici samih stru�nih studija kao i svi oni koji na bilo koji na�in sudjeluju u razvoju strategije razvoja obrazovanja u Hrvatskoj

46

Me�utim, gotovo istovremeno sa zaklju�cima Rektorskog zbora o potrebi cjelovitih analiza stanja u visokom obrazovanju, na upit Ministra znanosti i tehnologiji istim rektorima �etiri Hrvatska Sveu�ilišta da se o�ituju koje bi stru�ne studije mogli organizirati na sveu�ilištu, tri rektora u ime svojih Senata, svi osim senata Sveu�ilišta u Zagrebu, za�udo vrlo spremno pristaju na ovu novu iznenadnu mogu�nost – unato� zalaganju za sustavan i analiti�an pristup.

Imaju�i još u vidu i �injenicu da velika nastavna optere�enja stru�nih studija mogu zna�ajno otežati nastavni proces na sveu�ilišnim studijima, oduzeti vremena sveu�ilišnim nastavnicima za bavljenje znanstvenim radom, brzi pristanak fakulteta da ve� u ovoj šk. godini, preuzmu studente stru�nih studija možda je stvarno posljedica vrlo loše financijske situacije i situacije s nastavnim optere�enjima nastavnika i suradnika na onim fakultetima koji su na to pristali.

No �ak i ako je i taj dojam to�an, niti za to ne treba kriviti fakultete i sveu�ilišta jer su i oni dovedeni u nemogu�u situaciju podfinanciranim sustavom visokog obrazovanja i nedovoljnom brigom politike za razvoj visokog školstva. No usprkos tome, probleme jednog segmenta sustava visokog obrazovanja nikako ne bi trebalo pokušavati rješavati na ra�un drugog segmenta ,jer �e u tom neravnopravnom odnosu stru�ni studiji uvijek lošije pro�i. Oba ova sustava moraju imati jednake uvjete razvoja ako želimo s njima sti�i do europskih standarda. Vra�anjem stru�nih studija na sveu�ilišta niti jedan sadašnji problem ne�e se riješiti ve� samo privremeno prikriti ili ponovno dovesti do problema koji su nam se ve� dogodili spajanjem stru�nih studija sa sveu�ilišnim 1984. godine.

Stru�ni studiji su tada u potpunosti izgubili svoju autonomiju i konceptualnu razli�itost od sveu�ilišnih studija. Mnogi su se pretvorili u manje vrijedne programe sveu�ilišnih studija gdje su nastavnici predavali isto kao i na sveu�ilišnim studijima samo u manjim dozama, neki stru�ni studiji potpuno su nestali jer sveu�ilišta za njih nisu bila zainteresirana, najve�i broj kvalitetnih nastavnika prešao je na katedre fakulteta i po�eo se baviti sveu�ilišnom nastavom pa su tako na razini stru�nih studija postojali manje kvalitetni nastavnici, ve�ina stru�nih studija nije imala mogu�nost samostalnoga donošenja vlastitih planova i programa tj. samostalnog razvoja i unapre�enja vlastite profesije.

No, zanemarimo li u potpunosti naša iskustva zajedni�kog življenja stru�nih i sveu�ilišnih studija bilo bi logi�no o�ekivati da nam barem iskustva europskih zemalja pomognu u odre�ivanju putova daljnjeg razvoja ovog sustava obrazovanja. Naime, ukoliko pogledamo povijest institucionalnog razdvajanja sveu�ilišnih od stru�nih studija u zemljama Europske unije i razloge reformiranja visokog obrazovanja u tim zemljama, vidimo da su u svim onim zemljama gdje su sustavi binarnog obrazovanja vrlo razvijeni ( primjerice Engleska od 1965 – 1992, Njema�ka, Holandija. Danska, Irska, Francuska, Italija i dr. ) razlozi bili vezani uz velike troškove sveu�ilišnog obrazovanja i uz želju za omasovljenjem visokoškolskog obrazovanja. Mi bi upravo danas trebali poštivati ove razloge i sami težiti istim uzorima jer nemamo dovoljno novaca u sustavu obrazovanja i imamo vrlo lošu strukturu visokoobrazovanih stru�njaka u odnosu na Europu.

I na kraju ve�ina nas sa stru�nih studija nadamo se da, ukoliko se ve� mi ne�emo mo�i dogovoriti, europski uzori i procesi vezani uz Bolonjskoj

47

deklaraciju mogu postati novi temelj za budu�i razvoj visokoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj, a u toj perspektivi sigurni smo da stru�nim studijima u Hrvatskoj slijedi vrlo brz i buran razvoj.

Zaklju�ci koje smo mi sa stru�nih studija više puta predlagali u na�elu su sli�ni zaklju�cima i Nacionalnog vije�a za visoku naobrazbu i zaklju�cima Rektorskog zbora od 31. svibnja 2001. godine i mogu se sažeti kako slijedi;

1. Provesti cjelovitu analizu stanja u visokom obrazovanju, kako

stru�nom tako i sveu�ilišnom 2. Provesti analizu sustava financiranja visokog obrazovanja,

promijeniti postoje�i na�in financiranja nastavnika putem glavarina i uvesti financiranje programa. Tako�er osigurati mehanizme privatizacije onih ustanova visokog obrazovanja koji ve�i dio prihoda mogu ostvariti na tržištu

3. Sukladno na�elima Bolonjske deklaracije uskladiti legislativu visokog obrazovanja s na�elima zemalja Europske unije

4. Osigurati zakonsku mogu�nost provo�enja diobenih bilanci izme�u stru�nih i sveu�ilišnih studija

5. U slu�aju prakti�nih nemogu�nosti provo�enja diobene bilance dugoro�nim ugovorima osigurati uvjete zajedni�kog korištenja prostora i oprema

6. Poticati kumulativno zapošljavanje nastavnika i suradnika na stru�nim i sveu�ilišnim studijima

7. Dozvoliti slobodno formiranje cijena studija po osobnim potrebama i izvanrednog studija, koje odgovaraju stvarnim troškovima studija

8. Poticati suradnju s gospodarstvom uz ve�e mogu�nosti angažiranja stru�njaka iz prakse u nastavi i financiranja programa izravno putem projekata sa gospodarstvom

9. Utvrditi kriterije razlikovanja stru�nih od sveu�ilišnih studija i uvesti �isti binarni sustav obrazovanja u kojem �e sveu�ilišni studiji biti ekskluzivni studiji usmjereni znanosti

10. Pove�ati sudjelovanje nastavnika i stru�nih studija u tijelima visokog obrazovanja

11. U novom Zakonu o visokom obrazovanju kao i izmjena i dopunama drugih zakona (Zakona o stru�nim nazivima i akademskim stupnjevima, Zakona o znanstveno istraživa�koj djelatnosti) ugraditi odredbe koje poti�u razvoju stru�nih studija.

48

Prilog 6:

P R I M J E D B E NA

PRIJEDLOG NACRTA ZAKONA O ZNANSTVENOISTRAŽIVA�KOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU

UVOD

Zajednica visokih škola i veleu�ilišta Hrvatske podržava Prijedlog nacrta Zakona o istraživa�koj djelatnosti i visokom obrazovanju, smatraju�i ga boljim od svih dosadašnjih verzija Prijedloga nacrta istog Zakona, nastalih u posljednje dvije godine. Posebice se podržava nastojanje za smanjivanjem opsega Zakona deregulacijom onih podru�ja djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja u kojima je nužno autonomno odlu�ivanje samih visokoškolskih i znanstvenih ustanova. Me�utim, op�e je mišljenje �lanica Zajednice a) da su u predmetnom Prijedlogu nacrta Zakona visoke škole i veleu�ilišta gotovo izuzeti od odredbi koje visokoškolskim ustanovama, njihovom nastavnicima i studentima jam�e akademske slobode i institucionalnu autonomiju, i b) da odredbe Prijedloga nacrta Zakona u dovoljnoj mjeri ne osiguravaju potrebne zakonske mehanizme zaštite i poticanja razvoja samostalnih visokih škola i veleu�ilišta, tj. poticanja razvoja binarnog sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj.

Nakon deklarativnog prihva�anja potrebe za razvojem binarnog sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj temeljenog na dobrim iskustavima ve�ine razvijenih zemalja Europe, predmetni Prijedlog nacrta Zakona svojim odredbama ne jam�i razvoj binarnog sustava u Hrvatskoj. Time i višekratni zaklju�ci Odbora za znanost, obrazovanje i kulturu Hrvatskog sabora o nužnosti razvoja binarnog sustava, pozitivni stavovi Senata Sveu�ilišta u Zagrebu o potrebi razvoja samostalnih visokih škola i veleu�ilišta, kao i na�elne odrednice Mišljenja Nacionalnog vije�a za visoku naobrazbu o budu�em razvoju stru�nih studija – nisu, u dovoljnoj mjeri, našle svoje mjesto u ovom Prijedlogu nacrta Zakona. OBRAZLOŽENJE a) Smanjene akademskih sloboda i institucionalne samostalnosti na visokim školama i veleu�ilištima

Ukoliko u sustavu visokog obrazovanja postoje dvije vrste studija – visokoškolski i sveu�ilišni – oni kao dijelovi istog sustava moraju biti ravnopravni (jednaki) po svemu, osim po njihovoj konceptualnoj razli�itosti, tj. po razli�itoj misiji i ciljevima. Akademske slobode nastavnika i studenata na visokim školama i veleu�ilištima, kao i stupanj njihove institucionalne autonomije, moraju biti jednaki. To proizlazi iz ustavnih odredbi o akademskim slobodama koje se, iako se terminološki odnose samo na sveu�ilište (jer je Ustav Republike Hrvatske nastao u vrijeme dok su svi visokoškolski studiji i bili na sveu�ilištu!!) moraju odnositi i na visoke škole i veleu�ilišta kao i na sve njihove nastavnike i

49

studente. U istom sustavu visokog obrazovanja, naime, ne mogu postojati dvije kategorije ustanova, nastavnika i studenata – one «višeg reda» na sveu�ilišnim ustanovama i one «nižeg reda» na visokim školama i veleu�ilištima. Zbog toga su i sve one odredbe Prijedloga nacrta Zakona o znanstvenoistraživa�koj djelatnosti i visokom obrazovanju (u daljnjem tekstu: Prijedloga nacrta Zakona) koje umanjuju akademske slobode i institucionalnu samostalnost visokih škola i veleu�ilišta, njihovih nastavnika i studenata (primjerice u �lancima 54 i 55 Prijedloga nacrta Zakona ), ne samo u suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske, ve� i u suprotnosti s osnovnim na�elima samog Prijedloga nacrta Zakona navedenim u uvodnim �lancima 2. i 3. U njima se, naime, akademske slobode navode kao slobode koje «pripadaju svim �lanovima akademske zajednice», a institucijska autonomija kao autonomija «na svim visokim u�ilištima u Republici Hrvatskoj ….».

Nasuprot ovim na�elima, u �lancima 54. i 55. Prijedloga Nacrta u kojima se regulira upravljanjem visokim školama i veleu�ilištima, u potpunosti se derogiraju ova osnovna na�ela odredbama o upravnom vije�u visoke škole i veleu�ilišta, na�inu izbora upravnog vije�a i ovlaštenjima upravnog vije�a u potpunosti vezanim uz odredbe Zakona o ustanovama. Time se upravljanje visokim školama i veleu�ilištima posredno daje u nadležnost izvršne vlasti tj. ministra odnosno Vlade RH. A to je u suprotnosti i s duhom Ustava o akademskim slobodama i autonomiji visokoškolskih ustanova i s osnovnim na�elima samog Prijedloga nacrta Zakona. U brojnim dosadašnjim raspravama o razlikama u akademskim slobodama i institucionalnoj autonomiji visokih škola i veleu�ilišta, kao najvažniji argument za tvrdnje da je njihova autonomija niža, spominjala se �injenica da visoke škole i veleu�ilišta nisu taksativno navedene u Ustavu RH kao subjekti akademskih sloboda i autonomije, pa se ustavne odredbe o autonomiji, navodno, odnose samo na sveu�ilišta.

Nadalje, pravo na akademske slobode samo na sveu�ilištima izvodilo se i iz �injenice da se sveu�ilišta bave znanstvenim radom, a znanost mora biti potpuno nezavisna od bilo kakvih utjecaja državnih vlasti.

Ako je izostanak termina «veleu�ilišta i visoke škole» u Ustavu RH stvarno razlog tuma�enju da se ustavne odredbe o autonomiji odnose samo na sveu�ilište, tj. ukoliko je to jedino mogu�e pravno tuma�enje Ustava, onda bi se moglo utvrditi da u tom slu�aju Ustav sigurno treba mijenjati, jer se tim ustavnim odredbama tada stvaraju razlike izme�u ljudi (nastavnika i studenata) i razlike izme�u ustanova unutar istog (visokoškolskog) sustava, a to je pak u suprotnosti sa osnovnim na�elima Ustava RH.

Budu�i da bi zahtjev za promjenom Ustava RH na ovoj osnovi, vjerojatno bio odbijen, jedino mogu�e rješenje je šire tuma�enje pojma sveu�ilište, kao višeg rodnog pojma koji se odnosi na sve ustanove visokog obrazovanja.

Budu�i da je Ustav RH donesen 1991. godine, a Zakon o visokom obrazovanju u kojem se prvi put navode pojmovi veleu�ilišta i visoke škole, 1993. godine, sasvim logi�no je tuma�iti da su se, u vrijeme donošenje Ustava pod op�im rodnim pojmom «sveu�ilište» podrazumijevala sva visoka u�ilišta.

Drugi argument vezan je uz bavljenje sveu�ilišta znanoš�u, koja je nužno nezavisna od bilo kakvih vanjskih, a posebice državnih utjecaja, a koja navodno nije prisutna na veleu�ilištima i visokim školama, pa je time njihova autonomija niža. Taj je argument tako�er neprihvatljiv jer u sustavu visokih škola i

50

veleu�ilišta rade i mnogi znanstvenici, a neke od tih ustanova registrirane su i u upisniku Ministarstva znanosti i tehnologije kao obrazovne i znanstvene ustanove.

Tre�i, �esto spominjani je «argument me�unarodnog iskustva» kojim se tvrdi da i u drugim zemljama ustanove tipa naših visokih škola i veleu�ilišta imaju manju autonomiju i manje akademskih sloboda od sveu�ilišnih ustanova. Ovaj je argument u suprotnosti, prvo, s poznatom �injenicom o ogromnim razlikama u sustavima visokog obrazovanja u drugim zemljama i teško�ama izvo�enja bilo kakvih generalizacija, posebice onih o na�inima upravljanja ustanovama; i drugo, u suprotnosti je s lako dokazivim �injenicama o postojanju brojnih zemalja u kojima se visokim školama i veleu�ilištima i zakonski jam�i jednakopravnost. Primjer za to su nama bliske zemlje, kao Njema�ka i Austrija, u kojima se poti�e odnos prema visokim školama kao «jednakim ali razli�itim» od sveu�ilišta, ali i druge zemlje u kojima se poti�e razvoj visokih škola kao što su Švicarska, Finska, Danska, Nizozemska, Irska i dr.

Kona�no, �injenica da se predmetnim Prijedlogom nacrta Zakona predvi�a organiziranje i izvo�enje visokoškolskih studija, osim na visokim školama i na veleu�ilištima, tako�er i na sveu�ilištima, dovest �e do nejednakosti u stupnju akademskih sloboda izme�u nastavnika i studenata visokoškolskih studija na sveu�ilištu, nasuprot onima koji �e biti zaposleni na visokoj školi, odnosno na veleu�ilištu. Ta se nejednakost može o�itovati dvojako. Ili �e nastavnici i studenti visokoškolskih studija koji se izvode na sveu�ilištu biti nastavnici i studenti «drugog reda», tj. ne�e imati sva prava koja uživa sveu�ilišna zajednica ( primjerice sudjelovati u izboru vlastitog �elnika), ili �e pak uživati ista prava kao i nastavnici i studenti istog sveu�ilišta i time biti povlašteni u odnosu na nastavnike i studente istih studija na veleu�ilištima i visokim školama.

Zbog navedenih razloga slobodni smo tvrditi da su sve odredbe koje uvode ovakvu nejednakost nastavnika i studenata visokoškolskih studija u odnosu na nastavnike i studente sveu�ilišnih studija, neustavne, u suprotnosti s osnovnim na�elima samog Prijedloga nacrta ovog Zakona iz �lanaka 2. i 3. kao i u suprotnosti sa zdravom logikom.

Naš je stav da studiji na visokim školama i veleu�ilištima moraju biti «jednaki ali razli�iti» od sveu�ilišnih studija, i to razli�iti samo s obzirom na ukupnu koncepciju nastave usmjerene struci, osnovne ciljeve i osnovnu misiju ovog dijela visokog obrazovanja, a da moraju biti jednaki u svim akademskim pravima i slobodama njihovih nastavnika i studenata kao i stupnju institucionalne autonomije. Ukoliko, naime, u istom sustavu visokoškolskog obrazovanja postoje dvije razine prava - ve�a na sveu�ilištu i manja na visokim školama i veleu�ilištima - onda visoke škole i veleu�ilišta vjerojatno u skladu s tom logikom niti ne pripadaju sustavu visokog obrazovanja. Ukoliko je dakle stav o nužnosti manje autonomije sustava veleu�ilišta i visokih škola od sustava sveu�ilišta prevladavaju�i, tada bi sustav visokih škola i veleu�ilišta trebalo svrstati u sustav «višeg srednjeg obrazovanja» i podvesti pod odredbe Zakona o srednjim školama.

Paradoksalno je da je, prema odredbama Zakona o srednjem obrazovanju, (Uredba o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem obrazovanju, 1991.) upravljanje ustanovama srednjeg obrazovanja manje pod izravnim državnim utjecajem, kao i da su utjecaj zaposlenika u tijelima

51

upravljanja srednjom školom i ovlasti ravnatelja srednjih škola, ve�e nego što se u Prijedlogu nacrta ovog Zakona predvi�a za visoke škole i veleu�ilišta.

b) Slabi zakonskih mehanizmi zaštite i poticanja razvoja visokih

škola i veleu�ilišta Odredbe o trajnoj mogu�nosti organiziranja i izvo�enja visokoškolskih

studija na sveu�ilištima, u suprotnosti su s op�im opredjeljenjem poticanja razvoja binarnog visokoškolskog sustava u Hrvatskoj. Naime, ako �e se visokoškolski studiji mo�i trajno organizirati i izvoditi na sveu�ilištima, nerealno je o�ekivati da �e se paralelno osnivati samostalne visoke škole za organiziranje i izvo�enje studija koje ve� izvode sveu�ilišta. U takvom slu�aju niti �e država biti spremna uložiti prora�unska sredstva u zapošljavanje nastavnika, u nabavu prostora i opreme za osnivanje novih državnih visokih škola i veleu�ilišta kada se ti studiji ve� odvijaju na sveu�ilištu, a još manje �e u takvim okolnostima biti zainteresirani privatni ulaga�i za osnivanje privatnih visokih škola.

I ne samo to. I danas postoje�e visoke škole i veleu�ilišta na taj �e na�in biti izvrgnute nelojalnoj konkurenciji fakulteta i na�i �e se pred prijetnjom ukidanja. Fakultetima je, nakon odvajanja stru�nih od sveu�ilišnih studija 1997. godine, ostalo je sve – nastavnici, prostor i oprema - budu�i da nisu provedene diobene bilance. Nerealno je o�ekivati da �e postoje�e visoke škole i veleu�ilišta s malo nastavnika, nedostatnim prostorom i opremom mo�i konkurirati jakim i zašti�enim fakultetima.

Uzmemo li u obzir stvorenu klimu o «manjoj vrijednosti» visokih škola i veleu�ilišta u odnosu na sveu�ilišta, nerealno je o�ekivati da �e se potencijalni studenti, pri donošenju odluke o odabiru istog visokoškolskog studija na visokoj školi ili sveu�ilištu – opredijeliti za visoku školu. To �e pomalo dovesti do smanjenja upisa studenata na visoke škole i veleu�ilišta i polaganog ali sigurnog gašenja visokih škola i veleu�ilišta.

Zbog tih razloga bi mogu�nost izvo�enja visokoškolskih studija na sveu�ilištima morala biti samo «iznimna», vezana uz organiziranje i izvo�enje samo onih studija za koje trenutno ne postoje mogu�nosti izvo�enja na visokim školama i veleu�ilištima, a odluku o tome koji �e se visokoškolski studiji izvoditi na visokim školama, a koji na sveu�ilištima, trebalo bi u potpunosti prepustiti Nacionalnom vije�u za visoku naobrazbu.

52

Prilog 7:

PRIJEDLOG AMANDMANA na

Kona�ni prijedlog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju

U poglavlju VIII. (Prijelazne i završne odredbe), prvo podpoglavlje (Organizacijske promjene) u �lanku 114. dodaje se novi stavak iza stavka 4. pod novim brojem 5. koji glasi; 5. Sveu�ilišta i njihova u�ilišta (fakulteti i umjetni�ke akademije) mogu upisivati studente prve godine stru�nih studija do zaklju�no šk. godine 2008/2009. Svi ostali �lanci ostaju isti.

O B R A Z L O Ž E N J E

�lancima 47, 54, 62 i 74. Kona�nog prijedloga Zakona predvi�eno je trajno uvo�enje tzv. «mješovitog sustava» visokog obrazovanja što nije u skladu s obvezama Republike Hrvatske da cjelokupno hrvatsko zakonodavstvo uskladi s europskim standardima. U 13 od 15 zemalja Europske unije, kao i u ve�ini europskih zemalja, standardni sustav visokog obrazovanja je binarni sustav. �injenica je da u Hrvatskoj još nisu «sazreli» uvjeti za razvoj �istog binarnog sustava, zbog �ega je potrebno predvidjeti prijelazno razdoblje u kojem bi se sustav visokog obrazovanja u Hrvatskoj razvio sukladno sustavima u razvijenim europskim zemljama.

Š I R E O B R A Z L O Ž E N J E

U Kona�nom prijedlogu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom

obrazovanju predvi�eno je trajno uvo�enje je tzv. „mješovitog sustava „ visokog obrazovanja, koji omogu�ava trajno izvo�enje stru�nih studija, osim na visokim školama i veleu�ilištima, još i na sveu�ilištima. Takav prijedlog odudara od europskih trendova ustroja sustava visokog obrazovanja, budu�i da je op�e prihva�eni standard ustroja visokog obrazovanja u razvijenim europskim zemljama - binarni sustav .

Zbog toga prijedlog uvo�enja trajnog „mješovitog“ sustava“ u hrvatsko visoko obrazovanje ne samo da nije u skladu s obvezama Republike Hrvatske da cjelokupno hrvatsko zakonodavstvo uskladi s europskim standardima, ve� nije u skladu ni s osnovnim na�elima samog Kona�nog prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u kojima se navodi da se hrvatsko visoko obrazovanje temelji na „….…europskoj humanisti�koj i demokratskoj tradiciji te uskla�ivanju s europskim sustavom visokog obrazovanja“ (cit. �lanak 2, stavak 3, alineja 5), a niti s odredbama �lanka 69. stavak 4 u kojima se navodi da se „sveu�ilišni i stru�ni studiji uskla�uju (“harmoniziraju“) s onima u europskom obrazovnom prostoru…

Nadalje, prijedlog trajnog uvo�enja “mješovitog sustava” visokog obrazovanja nije u skladu ni s osnovnim na�elima i preporukama drugih

53

strateških dokumenata Vlade RH i Hrvatskog sabora u kojima se odre�uju pravci razvoja hrvatskog obrazovanja, kao što je dokument pod nazivom „Prijedlog projekta razvoja hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava za 21. stolje�e“, u kojem se ( stranica 78. poglavlje 6.) navodi slijede�e;

„ Osnovna je karakteristika sustava visokog obrazovanja u zemljama zapadne Europe model binarnog(dualnog) sustava u kojem su programski i institucionalno odvojeni stru�ni od sveu�ilišnih studija. Od 18 razvijenih zemalja Europe u svima se, osim Velike Britanije i Španjolske, stru�ni i znanstveni studiji ostvaruju u odvojenim institucijama - stru�ni su na politehnikama (veleu�ilištima) ili visokim školama tj. Izvan sveu�ilišta. (cit.). Na stranici 83. istog dokumenta preporu�uje se uvo�enje binarnog sustava koji je „ ….sukladan trendu razvoja europskog visokog obrazovanja, a u nas je prihva�en Zakonom o visokim u�ilištima iz 1993. godine“

Prijedlog trajnog uvo�enja mješovitog sustava visokog obrazovanja u nesuglasju je i sa brojnim ranijim zaklju�cima tematskih sjednica Odbora za znanost, obrazovanje i kulturu Hrvatskog sabora. u kojima se kontinuirano preporu�a razvijanje binarnog sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj, kao i sa zaklju�cima Odbora donesenim na prošloj sjednici Odbora održanoj 10. svibnja ove godine, na kojoj je ve�inom glasova zaklju�eno da se „podržava �isti binarni sustav a ne mješoviti“ .

Predloženi mješoviti sustav visokog obrazovanja može se prihvatiti jedino kao prijelazna forma, dakle ne kao trajno ve� samo privremeno rješenje, do postizavanja kona�nih uvjeta za izvo�enje stru�nih studija isklju�ivo na visokim školama i veleu�ilištima.

Kao glavne razloge za uvo�enje mješovitog sustava predlaga� navodi slijede�e;

Prvo, da još nisu sazreli uvjeti za uvo�enje binarnog sustava što implicira da i sam predlaga� smatra da �e u budu�nosti u Hrvatskoj biti uveden binarni sustav, ali ne odre�uje rokove i na�ine „sazrijevanja uvjeta“ za uvo�enje binarnog sustava. To drugim rije�ima zna�i da �e se razvoj binarnog sustava prepustiti odnosima snaga unutar samog sustava visokog obrazovanja, unutar kojeg dominantnu ulogu imaju ja�a i razvijenija sveu�ilišta, a takvo stanje ne daje nikakva jamstva za razvoj samostalnih visokih škola i veleu�ilišta, što se pokazalo i u proteklih pet godina.

Drugo, da bi uvo�enje �istog binarnog sustava dovelo do ukidanja ve�ine visokih škola i veleu�ilišta koje u proteklih pet godina od osnivanja nisu stekla kadrovske, prostorne i materijalne uvjete za uspješno obavljanje visokoškolske nastave. Upravo zbog tog razloga i predlažemo prijelazno razdoblje za uvo�enje binarnog sustava , razdoblje u kojem bi se, uz funkcionalnu povezanost visokih škola i veleu�ilišta sa sveu�ilištima, razvile jake visoke škole i veleu�ilišta.

Ve� danas postoje primjeri mogu�nosti razvoja visokih škola i veleu�ilišta kroz funkcionalnu povezanost sa fakultetima/sveu�ilištima. Najnoviji takav primjer je potpisivanje sporazuma o suradnji izme�u Medicinskog fakulteta Sveu�ilišta u Zagrebu i Visoke zdravstvene škole u Zagrebu, o funkcionalnom povezivanju u okviru Biomedicinskog središta na Šalati. Ovim se sporazumom predvi�a funkcionalna veza dvaju samostalnih visokoškolskih ustanova od kojih �e svaka zadržati svoje specifi�nosti i svoje osnovne misije, ali �e istovremeno što racionalnije koristiti postoje�e i zajedni�ki razvijati nove prostorne, kadrovske i materijalne resurse.

54

Kao tre�i razlog kojim se obrazlaže trajno uvo�enje mješovitog sustava predlaga� Zakona navodi da je na pojedinim stru�nim studijima bilo „brojnih propusta i nepravilnosti“. Pojedina�ni propusti i nepravilnosti nikako ne mogu biti razlozi za reguliranje jednog sustava u cjelini.

Imaju�i sve navedene �injenice i argumente u vidu, smatraju�i da se u Hrvatskoj treba razvijati binarni sustav visokog obrazovanja kakav je razvijen u ve�ini europskih zemalja, svjesni pri tome i neosporne �injenice da je binarni sustav u sadašnjoj fazi razvoja visokog obrazovanja nemogu�e odmah uvesti, predlažemo ovaj amandman kojim bi se omogu�io postupan razvoj i uvo�enje binarnog sustava visokog obrazovanja zaklju�no do 2008 godine, a kroz koje vrijeme bi se funkcionalnim povezivanjem visokih škola i veleu�ilišta sa sveu�ilišnim sustavom, potakao razvoj samostalnih ustanova visokog stru�nog obrazovanja – visokih škola i veleu�ilišta.

55

Prilog 8:

Uvodno izlaganje predsjednika Zajednice na Skupštini Zajednice visokih škola i veleu�ilišta Hrvatske

19. velja�e 2003. godine Poštovane dame i gospodo, kolegice i kolege

U ime Upravnog odbora Zajednice Visokih škola i veleu�ilišta sve Vas srda�no pozdravljam i zahvaljujem Vam na dolasku. S posebnim zadovoljstvom pozdravljam naše goste, prof. dr. Antu Simoni�a, potpredsjednika Vlade RH i prof. dr. Gvozdena Flegu, ministra znanosti i tehnologije i zahvaljujem im na dolasku na ovu skupštinu. Vjerujem da je njihovo sudjelovanje na ovom skupu govori o važnosti teme koju smo odabrali za današnju raspravu, a nadam se i o spremnosti da se �uju i prihvate naše argumentirane primjedbe i prijedlozi vezani uz budu�i status i položaj stru�nih studija u sustavu visokog obrazovanja. Posebno bih pozdravio i predstavnike medija, zahvalio im na zanimanju za problematiku stru�nih studija i iskoristio ovu priliku zamoliti ih da o visokim školama i veleu�ilištima izvješ�uju �eš�e, opsežnije, i sa svim detaljima potrebnim za razumijevanje naših složenih problema.

Ovu tematsku skupštinu sazvali smo kako bismo još jednom našim primjedbama i prijedlozima pokušali osigurati da se u Zakon o znanstvenoistraživa�koj djelatnosti i visokom obrazovanju, uvrste odredbe za koje mi slimo da mogu doprinijeti razvoju stru�nih studija, a time i ukupnom razvoju visokog obrazovanja u Hrvatskoj.

Od svog osnivanja, predstavnici Zajednice visokih škola i veleu�ilišta, ulagali su velike napore u želji da doprinesu prihva�anju takvog prijedloga ustroja visokog obrazovanja u Hrvatskoj, u kojem �e odnos izme�u stru�nih i sveu�ilišnih studija, izme�u sveu�ilišta i visokih škola i veleu�ilišta, biti ravnopravan i osnivati se na na�elu « razli�itih ali jednakih» studija, na na�elu jake funkcionalne povezanosti visokih škola i veleu�ilišta sa srodnim fakultetima i sveu�ilištima, ali uz istovremeno o�uvanje institucionalne, konceptualne i programske autonomije, dakle predlagali smo takav ustroj visokog obrazovanja koji �e osiguravati nesputani i kvalitetan razvoj oba sustava – i stru�nog i sveu�ilišnog. Smatrali smo i smatramo da takav odnose izme�u sveu�ilišnih i stru�nih studija jam�i jedino binarni sustav visokog obrazovanja u kojem su stru�ni i sveu�ilišni studiji institucionalno odvojeni, ali i nužno funkcionalno povezani. Nasuprot tome, pristalice povratka na unitarni sustav, kojeg smo imali od po�etka 80 tih do 1997. godine, u kojem se i stru�ni i sveu�ilišni studiji izvode samo na sveu�iliištima, smatraju da je kvalitetne stru�ne studije mogu�e organizirati i izvoditi jedino na sveu�ilištu. Mi pak unitarni sustav smatramo sustavom u kojem nužno dominiraju interesi sveu�ilišnih studija, sustavom koji generira neravnopravnost stru�nih studija, i što je najpogubnije, sustavom koji poništava konceptualnu razli�itost stru�nih od sveu�ilišnih studija.

Zbog toga su svi naši prijedlozi vezani uz izmjene i dopune prijedloga novog Zakona, u posljednje tri godine, bili usmjereni ka o�uvanju konceptualne

56

razli�itosti stru�nih studija i predlaganju binarnog ustroja visokog obrazovanja unutar kojeg jedino može biti potaknut njihov razvoj.

Pri tome smo se koristili razli�itim tipovima argumenata - argumentima loše prošlosti, tj. pozivanjem na loše iskustvo zajedništva stru�nih i sveu�ilišnih studija u razdoblju od po�etka 80 tih do 1997. godine, kada se neki stru�ni studiji ugašeni, drugi se pretvorili u sveu�ilišne, tre�i izgubili vezu s praksom i sl., zatim argumentima europskih uzora pozivanjem na op�e prihva�eni model binarnog sustava obrazovanja u gotovo svim europskim zemljama, kao i argumentima loše budu�nosti, ukazivanjem na brojne konkretne probleme koji �e, ne samo za stru�ne nego i sveu�ilišne studije, proiza�i iz neprirodne simbioze dvaju konceptualno potpuno razli�itih obrazovnih sustava.

Još prije tri godine uputili smo Vladi RH dokument pod naslovom « Prijedlog unapre�enja razvoja stru�nih studija u Hrvatskoj», nakon toga smo, na brojnim tematskim sjednicama Odbora za znanost, obrazovanje i kulturu Hrvatskog sabora, na sjednicama Nacionalnog vije�a za visoku naobrazbu, na sastancima povjerenstava Senata Sveu�ilišta u Zagrebu, tijekom rada u brojnim povjerenstvima Ministarstva znanosti i tehnologije osnivanim u cilju izrade novog Zakona, kao i na mnogim našim internim sastancima održanim po cijeloj Hrvatskoj, od Paklinskih otoka preko Bežanca do Požege, isticali i dokazivali važnost razvoja binarnog sustava visokog obrazovanja. Napisali smo gomile prijedloga, �ak i vlastitu verziju Zakona o visokom obrazovanju ( tzv. Zakon iz Bežanca), napisali smo opsežnu Studiju o sustavima visokog obrazovanja u Europi s osvrtom na naš sustav visokog obrazovanja, na svaku od brojnih verzija prijedloga Zakona dali smo iscrpne primjedbe sl. – da bi se danas mnogima od nas sav taj napor �inio uzaludnim.

Sebe ubrajam u takve koji se pitaju da li bi današnji prijedlog Zakona o znanstvenoistraživa�koj djelatnosti i visokom obrazovanju bio upravo takav kakav jest, i da mi nismo radili ništa od svega toga svih ovih godina.

Svi naši argumenti, naime, nisu uvjerili predlaga�e Zakona u nužnost i postojanje realnih mogu�nosti da, bez obzira na složenost postoje�ih odnosa izme�u sveu�ilišta i visokih škola i veleu�ilišta, i bez obzira na trenutno lošu gospodarsku situaciju, ipak postoje mogu�nosti razvoja binarnog sustava u Hrvatskoj. Jaki otpori uspostavi binarnog sustava od strane ve�ine sveu�ilišta, poklopili su se sa nedovoljnom politi�kom voljom da se, u situaciji slabih gospodarskih mogu�nosti, ipak na�e snage za poticanje razvoja kvalitetnih visokih škola i veleu�ilišta. Tako se stvorila ne samo nepremostiva zapreka daljnjem razvoju visokih škola i veleu�ilišta, ve� je doveden u pitanje i sam opstanak ovih ustanova, �ime je ugrožen i razvoj stru�nih studija, koji �e, po našem mišljenju, unutar sveu�ilišta uvijek biti pertinencija glavnoj stvari tj. manje vrijedan i razvojno zanemarivan prirepak sveu�ilišnih studija. .

Istina, u prijedlogu Zakona predvi�ene su i samostalne visoke škole i veleu�ilišta, tj. predvi�en je tzv. mješoviti sustav u kojem �e se stru�ni studiji izvoditi i na sveu�ilištima i na visokim školama i veleu�ilištima. No dubljom analizom posljedica do kojih �e dovesti primjena pojedinih odredbi predloženog Zakona, jasno se može nazrijeti neizvjesna budu�nost mnogih sada postoje�ih visokih škola i veleu�ilišta i realna opasnost da sve njihove stru�ne studije preuzmu sveu�ilišta. Zato smatramo da predložene odredbe Zakona ne osiguravaju nužne zakonske mehanizme zaštite i poticanja razvoja samostalnih visokih škola i veleu�ilišta.

57

Zbog svega toga nije nikakvo �udo da mnogi od nas osje�aju jaku frustraciju i gor�inu, koju bi vjerujem vrlo rado izrazili pred našim uvaženim gostima kao dužnosnicima koji u ovom �asu spadaju me�u one do �ijeg �e se mišljenja najviše držati pri usvajanju kona�nih prijedloga budu�eg ustroja visokog obrazovanja u Hrvatskoj.

Osje�aju�i taj emocionalni naboj kroz razgovore s mnogima od Vas, slobodan sam zamoliti Vas da ga pokušamo prevladati i da ne koristimo ovaj sastanak u psihoterapijske svrhe, iako bi, siguran sam, nakon svega što proživljavamo posljednjih godina, mnogima od nas dobra psihoterapija nužno bila potrebna. Iskoristimo ovo vrijeme i prisutnost naših uvaženih gostiju za iznošenje konkretnih i obrazloženih prijedloge izmjena i dopuna najnovijeg Nacrta prijedloga Zakona o znanstvenoistraživa�koj djelatnosti i visokom obrazovanju, i pokušajmo time utjecati na njihovu politi�ku volju da nam pomognu. Jasno je, naime, da je nakon svih rasprava razvoj binarnog sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj mogu� jedino ukoliko politika podrži takvo usmjerenje. Vjerujem da se slažete da od daljnjih stru�nih rasprava nema više nikakve koristi. One su pokazale da su partikularni interesi pojedinih fakulteta i sveu�ilišta ja�i od bilo kojih naših argumenata, pa �ak i onih koje smo smatrali najja�im – argumenata europskih iskustava i europskih uzora. No, takva situacija u kojoj smo danas nije samo naša specifi�nost. U zemljama Europe u kojima je razvoj binarnog sustava doveo do ogromnih pozitivnih pomaka, ne samo u visokom obrazovanju, ve� i u razvoju gospodarstva i �itavog društva, kao što su primjerice Velika Britanija i Njema�ka, restrukturiranje ukupnog sustava visokog obrazovanja nije se dogodio zahvaljuju�i podršci sveu�ilišnih ustanovama i dogovoru s njima, ve� zahvaljuju�i snažnoj politi�koj volji politi�ara koji su bili uvjereni da je takav sustav nužan za ukupan razvoj njihove zemlje. Zato mislim da i nama jedino još to preostaje - apelirati na politiku da omogu�i razvoj visokih škola i veleu�ilišta u Hrvatskoj.

Osobno mislim da te politi�ke volje koja bi bila usmjerena rješavanju problema stru�nih studija, posljednjih godina u Hrvatskoj nema dovoljno, i da je ono malo pozornosti politike prema visokom obrazovanju i znanosti, gotovo u potpunosti usmjereno ka razvoju sveu�ilišnih ustanova i znanstvenih instituta.

I na kraju dozvolite da vrlo kratko ponovim neke od razloge zbog kojih binarni sustav visokog obrazovanja nije zaživio u Hrvatskoj iako je predvi�en Zakonom iz 1993. godine.

Osnovne zapreke razvoju binarnog sustava u Hrvatskoj od 1993. do danas bile su slijede�e;

� U Zakonu o visokim u�ilištima nisu precizno regulirani na�ini odvajanja

stru�nih od sveu�ilišnih studija, pa zato nisu ni provedene diobene bilance, te mnogim bivšim višim školama nije vra�en prostor i oprema

� Država nije osigurala dovoljna financijska sredstva za po�etak rada novih visokih škola i veleu�ilišta

� Nisu osigurani nastavnici i suradnici jer su nastavnici fakulteta koji su ranije svoju nastavnu normu na stru�nim studijima u okviru fakulteta, ostali su na fakultetima i nastavili raditi na stru�nim studijima honorarno.

� Visokim školama i veleu�ilištima nije dozvoljeno zapošljavanje novih nastavnika zbog Odluke Vlade o privremenoj zabrani zapošljavanja.

58

� Stru�nim studijima nisu na vrijeme odobreni novi nastavni programi od strane Nacionalnog vije�a za visoku naobrazbu što je otežavalo po�etak njihovog razvoja u novim okolnostima.

Umjesto da se te prepreke nastoje prevladati analiziraju�i njihove uzroke i

traže�i najbolja budu�a rješenja, stalno se tražilo jednostavno i bezbolno rješenje koje je na�eno u mehani�kom vra�anju nekih stru�nih studija na sveu�ilišta i to bez ja�e zakonske osnove. Najnovije vi�enje izlaza tako�er je na tom tragu. Kao spasonosno rješenje predlaže se tzv. mješoviti sustav u kojem �e se stru�ni studiji, osim na visokim školama i veleu�ilištima, mo�i izvoditi i na sveu�ilištima. Pomnije analiziraju�i Zakon u cjelini, može se opravdano pretpostaviti da se ustvari radi o predlaganju prijelaznog razdoblja u kojem �e se pomalo, svi stru�ni studiji izvoditi na sveu�ilištima.

A prijedloga za provo�enje ozbiljnih analiza kojima bi se moglo do�i do rješenja problema visokih škola i veleu�ilišta i njihovog odnosa sa sveu�ilištem bilo je dosta – i to ne samo s naše strane. Jeda od takvih kojeg smatram vrlo kvalitetnim bio je prijedlog prof. Flege iznesen u listu Zarez, 2000. godine. U tom se prijedlogu predlagalo slijede�e;

1. analizirati inozemna iskustva s takvim tipovima viših i visokih škola, 2. analizirati hrvatske potrebe za takvim kadrovima, 3. sa�initi studiju o izvedivosti veleu�ilišnih programa, 4. odgovorno donijeti kona�nu odluku o sudbini veleu�ilišta 5. jasno definirati svrhu i djelokrug tih ustanova, 6. osigurati financijske pretpostavke, infrastrukturu, opremu i kadrove 7. donijeti odgovaraju�e nastavne programe . Shvati li je se ozbiljno, definicija veleu�ilišta nužno implicira redefiniciju

sveu�ilišta - kako u svrhama tako i u kvantitetima, što temeljito restrukturira sistem visokog obrazovanja u Hrvatskoj.

Izvor : prof. dr. Gvozden Flego "Zarez", broj II/27 16. ožujka 2000. godine Vjerujem da �emo se svi da bi danas situacija bila potpuno druga�ija da su

se poštivali ovakvi prijedlozi. No možda još uvijek nije kasno – posebno ako prof. Flego – stru�njak ima nekog utjecaja na prof. Flegu – ministra !

Ukratko, upravni odbor Zajednice, a temeljem Vaših brojnih primjedbi,

smatra da je nerealno o�ekivati nastavak razvoja postoje�ih i osnivanje novih visokih škola i veleu�ilišta, ako �e se visokoškolski studiji mo�i trajno organizirati i izvoditi na sveu�ilištima. U takvom slu�aju niti �e država biti spremna uložiti prora�unska sredstva u zapošljavanje nastavnika, u kupnju prostora i opreme potrebne za osnivanje novih ili obnavljanje starih državnih visokih škola i veleu�ilišta, budu�i da �e postojati mogu�nosti da se bez tih troškova stru�ni studiji odvijaju na sveu�ilištu.

Još manje �e u takvim okolnostima privatni ulaga�i biti zainteresirani za osnivanje privatnih visokih škola.

Uzmemo li u obzir stvorenu klimu o «manjoj vrijednosti» visokih škola i veleu�ilišta u odnosu na sveu�ilišta, nerealno je o�ekivati da �e se potencijalni studenti, pri donošenju odluke o odabiru istog visokoškolskog studija na visokoj

59

školi ili sveu�ilištu – opredijeliti za visoku školu. To �e pomalo dovesti do smanjenja upisa studenata na visoke škole i veleu�ilišta i polaganog ali sigurnog gašenja visokih škola i veleu�ilišta.

Ako tim razlozima dodamo još i odredbe stavka 4 �lanka 51 Prijedloga Zakona prema kojem visoko u�ilište mora, u roku od tri godine osigurati najmanje 50 % zaposlenih nastavnika s punim radnim vremenom, što niti jedna visoka škola ili veleu�ilište ne�e ispuniti - ne zato što njihovi osniva�i možda ne bi bili spremni na novo zapošljavanje nastavnika i suradnika, nego zato bi takvo zapošljavanje bilo u suprotnosti s osnovnim konceptom stru�ne nastave, povezanoš�u nastave s praksom - onda možemo sasvim izvjesno nazrijeti lošu budu�nost visokih škola i veleu�ilišta.

Zbog tih razloga bi mogu�nost izvo�enja visokoškolskih studija na sveu�ilištima morala biti samo «iznimna», a time i privremena dok ne stasaju kvalitetne visoke škole i veleu�ilišta i vezana uz organiziranje i izvo�enje samo onih studija za koje trenutno ne postoje mogu�nosti izvo�enja na visokim školama i veleu�ilištima.

Naše insistiranje da se u Zakon ubaci rije� «iznimno», tj. da se stru�ni studiji na sveu�ilištima mogu izvoditi samo iznimno i privremeno dok se ne razvije samostalan sustav kvalitetnih visokih škola i veleu�ilišta, nije cjepidla�enje oko jedne rije�i ve� ima suštinski zna�aj. Time bi se i deklarativno iskazalo opredjeljenje i politi�ka volja predlaga�a Zakona za budu�i razvoj binarnog sustava u Hrvatskoj , i ukoliko bi ta volja bila iskazana, ukupna primjena Zakona u odnosu na stru�ne studije bila bi druga�ije, pozitivnije, usmjerena.

Bez toga, stru�ni studiji biti �e prepuštaju na milost i nemilost sveu�ilištima, njihovim partikularnim interesima i ponovno �e se, malo po malo, uspostaviti unitarni sustav kojega smo ve� imali. Tako �emo ostati me�u rijetkim zemljama Europe kao što su Albanija, Crna Gora, Srbija, Makedonija, koje imaju unitarni sustav visokog obrazovanja - ukoliko u me�uvremenu i te, pod utjecajem razvijenih zemalja Europe, ne prihvate binarni sustav.

60

Prilog 9:

M I Š L J E N J E

NACIONALNOG VIJE�A ZA VISOKU NAOBRAZBU O BUDU�EM USTROJSTVU STRU�NOG VISOKOG OBRAZOVANJA U

HRVATSKOJ

(Prilog raspravi o novom prijedlogu Zakona o visokim u�ilištima) Usvojeno na 11. sjednici Nacionalnog Vije�a od 13. ožujka 2002.

Sadašnje stanje U Hrvatskoj je, prema odredbama važe�eg Zakona o visokim u�ilištima iz 1993. godine, visoko obrazovanje ustrojeno u okviru dva zasebna sustava – stru�nog i sveu�ilišnog, tj. po modelu tzv. binarnog sustava. Sukladno odredbama tog Zakona stru�ni studiji mogu se izvoditi samo na visokim školama i veleu�ilištima, a iznimno i privremeno, kada za to postoji posebna društvena potreba, i na sveu�ilištima. Ova zakonska odredba po�ela se u praksi provoditi školske godine 1998/99. Tada su osnovane prve samostalne visoke škole i veleu�ilišta. Osnovano je 7 veleu�ilišta, 15 javnih visokih škola i 7 privatnih visokih škola s pravom javnosti – ukupno 29 ustanova stru�nog visokog obrazovanja koje provode 134 stru�na programa na kojima studira oko 35 000 ili 30 % svih studenata. Me�utim, sustav stru�nih studija na veleu�ilištima i visokim školama do danas u Hrvatskoj nije zaživio. Osnovni je razlog u slabim gospodarskim mogu�nostima za ulaganje potrebnih sredstava za razvoj visokih škola i veleu�ilišta, a dodatni su razlozi nedovoljna pripremljenost ukupnog sustava na ovakvu radikalnu promjenu u visokom obrazovanju. Zbog toga su danas mnogi stru�ni studiji ostali potpuno nerazvijeni, mnogi se i dalje kao i ranije izvode na sveu�ilišnim ustanovama, bez ili s malim brojem vlastitih nastavnika, bez vlastitog prostora i opreme, te su znatno ispod potrebne razine standarda vrsno�e suvremenog visokog obrazovanja. Postoje me�utim i rje�i primjeri organizacijski dobrog ustroja i kvalitetne nastave na manjem broju stru�nih studija.

Nacionalno vije�e za visoku naobrazbu zalaže se da sustav stru�nog obrazovanja u Hrvatskoj bude harmoniziran sa sli�nim sustavima u zemljama Europe, u kojima u ve�ini slu�ajeva prevladava binarni sustav obrazovanja sa samostalno ustrojenim visokoškolskim ustanovama stru�nih studija. Takav vrlo kvalitetan sustav stru�nih studija organiziran u okviru samostalnih stru�nih škola i veleu�ilišta, sa studijima koji su fleksibilni, kra�i i jeftiniji od sveu�ilišnih studija i s programima usmjerenim prakti�nim djelatnostima, bio bi i u Hrvatskoj zna�ajan poticaj razvoju gospodarstva. U tom se smislu i Bolonjska deklaracija zalaže za razvoj binarnog sustava.

Me�utim, kako su današnje gospodarske mogu�nosti za takav pravac razvoja stru�nih studija slabe, tj. osnivanje samostalnih visokih škola i veleu�ilišta koja bi ispunjavala sve kadrovske i prostorne uvjete za obavljanje kvalitetne samostalne djelatnosti za državu je preskupo, Privremeni izlaz treba

61

tražiti u osiguravanju zakonskih mogu�nosti ustrojavanja stru�nih studija i na sveu�ilišnim ustanovama.

Prijedlog i na�ela budu�eg ustroja: Sadašnja faza razvoja Hrvatske nalaže zato kao optimalno rješenje mješoviti sustav visokog obrazovanja u kojem �e se stru�ni studiji organizirati i izvoditi ;

1. u okviru kvalitetnih samostalnih ustanova stru�nog visokoškolskog obrazovanja onda kada za to postoje opravdane potrebe i odgovaraju�i uvjeti ( prostor, oprema, kadrovi),

2. u okviru sveu�ilišnih ustanova gdje stru�ni studiji trebaju na�i svoje mjesto kao konceptualno razli�ite obrazovne cjeline visokog obrazovanja uz osiguravanje posebnosti tih studija.

Pri tome bi osnovne odrednice sustava stru�nih studija trebale biti sljede�e;

� stru�ni studiji moraju organizirati tako da udovoljavaju zahtjevima harmonizacije našeg visokog školstva s evropskim

� stru�ni studiji trebaju se održavati i razvijati osiguravaju�i maksimalnu povezanost sa strukom tj. praksom

� stru�ni studiji trebaju se organizirati na na�in koji osigurava maksimalno mogu�u kvalitetu obrazovanja

� stru�ni studiji trebaju omogu�iti raznolikost i brzu prilagodljivost programa potrebama u društvu, odnosno gospodarstvu

� stru�ni studiji trebaju se organizirati tamo gdje je to najefikasnije i najisplativije.

Postoji nekoliko klju�nih razloga za ovakvo mješovito rješenje, tj. razloga protiv uvo�enja isklju�ivo binarnog odnosno unitarnog sustava.

Razlozi zbog kojih treba omogu�iti daljnji samostalni ustroj stru�nih studija na veleu�ilištima i visokim školama jesu sljede�i:

� potreba za razvojem razli�itih profila nastavnog osoblja za potrebe stru�nih studija, sukladno definiciji stru�nih studija kao konceptualno razli�itih studija od sveu�ilišnih.

� potreba za ravnomjernim policentri�nim razvojem visokog obrazovanja, posebice širenjem ustanova stru�nih studija u manje razvijenijim županijama u kojima nema niti uvjeta ni potrebe za osnivanjem sveu�ilišnih ustanova, a postoje potrebe za visokim obrazovanjem.

� potreba za omasovljenjem broja studenata u visokom obrazovanju koja se najprimjerenije može ostvarivati na samostalnim ustanovama stru�nih studija

� tradicionalna samostalnost nekih stru�nih studija posebice onih koji su slijednici bivših samostalnih viših škola

62

� potreba za postojanjem nekih stru�nih studija koji nemaju «mati�nog fakulteta» koji bi ih mogao preuzeti ili ne postoji interes fakulteta za njihovo ustrojavanje.

� dobra iskustva i razvojni uspjesi nekih stru�nih studij tijekom samostalnog ustroja u posljednje 4 godine

. Razlozi zbog kojih treba omogu�iti ustroj i izvo�enje stru�nih studija i na sveu�ilištima jesu sljede�i:

� tradicionalna povezanost nekih stru�nih studija sa sveu�ilišnim ustanovama, posebice onih stru�nih studija osnovanih na sveu�ilišnim ustanovama i nepostojanje trenutnih gospodarskih pretpostavki za samostalnim djelovanjem

� bolje mogu�nosti postizanja standarda kvalitete radi bolje kadrovske, prostorne i sveukupne opremljenosti sveu�ilišnih ustanova

� dobra iskustva nekih stru�nih studija tijekom njihova ustrojavanja i izvo�enja na sveu�ilišnim ustanovama

� dobra volja i zanimanje nekih sveu�ilišnih ustanova za preuzimanjem i organiziranjem stru�nih studija

� mogu�nost ostvarivanja kumulativnih nastavnih normi nastavnika sveu�ilišnih studija koji dio svoje nastavne norme mogu realizirati na stru�nom studiju svog fakulteta/sveu�ilišta

Pri utvr�ivanju postoji li opravdana potreba i nužni uvjeti za samostalan razvoj stru�nih studija u sklopu veleu�ilišta (odnosno samostalne visoke škole), ili je na sadašnjem stupnju razvoja bolje da budu u sastavu sveu�ilišta, klju�nu ulogu trebalo bi imati Nacionalno vije�e za visoku naobrazbu. Time bi se onemogu�ili subjektivni utjecaji i prevladavanje partikularnih interesa u odlu�ivanju o ustroju i razvoju pojedinih stru�nih studija. Ujedno, Nacionalno vije�e za visoku naobrazbu, kao glavno akreditivno tijelo, davalo bi mišljenja i prijedloge o pravcima trajnog razvoja pojedinih stru�nih studija na temelju periodi�nih ocjena kvalitete studija te osiguravalo potrebnu kvalitetu stru�nog visokog obrazovanja i njegov razvoj u skladu s na�elima Bolonjske deklaracije. Budu�i razvoj stru�nih studija u okviru samostalnih visokih škola i veleu�ilišta trebalo bi poticati i u podru�ju privatnog sektora visokog obrazovanja osiguravaju�i zakonske mogu�nosti za osnivanje kvalitetnih privatnih visokih škola s pravom javnosti, i za provo�enje procesa privatizacije postoje�ih državnih škola koje mogu samostalno i kvalitetno tržišno funkcionirati.

63

II. PRILOZI VEZANI UZ DJELATNOST VIJE�A VELEU�ILIŠTA I VISOKIH ŠKOLA HRVATSKE

Prilog 10:

Zapisnik sa 1. sjednice Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske

ZAPISNIK sa sjednice Skupštine Zajednice visokih škola i veleu�ilišta

održane 12. rujna 2003. godine sa slijede�im

Dnevnim redom: 1. Budu�i ustroj stru�nih studija sukladno novom Zakonu o znanstvenoj djelatnosti

i visokom obrazovanju (NN 123/03). 2. Prijedlog donošenja odluke o prestanku rada Zajednice visokih škola i

veleu�ilišta Hrvatske sukladno �lanku 27. Statuta Zajednice. 3. Konstituiranje Vije�a veleu�ilišta i visokih škola sukladno �lancima 105., 106. i

115. stavak 7 Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03).

4. Prijedlog Poslovnika o radu Vije�a veleu�ilišta i visokih škola. 5. Prijedlog izbora predsjednika Vije�a veleu�ilišta i visokih škola. 6. Predlaganje kandidata za Nacionalno vije�e za visoku naobrazbu sukladno

javnom pozivu Ministarstva znanosti i tehnologije. 7. Prijedlog kandidata za Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog

obrazovanja sukladno �lanku 14. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03).

8. Razno. Nazo�ni: Prof. dr. sci. Dragutin Š�ap, Tehni�ko veleu�ilište u Zagrebu; Prof. dr. sci. Mar�elo Dujani�, Veleu�ilište u Rijeci; Prof. dr. sci. Stjepan Madjar, Veleu�ilište u Požegi; Prof. dr. sci. Vjera Krstelj, Veleu�ilište Velika Gorica s pravom javnosti; Prof. dr. sci. Dragan Milanovi�, Društveno veleu�ililšte u Zagrebu; Prof. dr. sci. Ivica Mandi�, Veleu�ilište u Splitu; Prof. dr. sci. Stipe Belak, Visoka škola za turizam Šibenik; Prof. dr. sci. Vinko Pinti�, Visoko gospodarsko u�ilište Križevci; Mr. sci. Željko Popovi�, Visoka u�iteljska škola Osijek; Prof. dr. sci. Nenad Kacian, Visoka škola za sigurnost na radu s pravom javnosti; Mr. Jasna Mihalin�i�, Visoka škola za glazbenu umjetnost «Ino Mirkovi�» s pravom javnosti; profesor violine Božidar Radosavljevi�, Visoka škola za glazbenu umjetnost «Ino Mirkovi�» s pravom javnosti; Branko Štefanovi�, Visoka škola za ekonomiju poduzetništva s pravom javnosti «Vern»; Prof. dr. sci. Stjepan Hranjec, Visoka u�iteljska škola �akovec; Prof. dr. sci. Milan Jurina, Visoka škola za poslovanje i upravljanje s pravom javnosti «Baltazar Adam Kr�eli�»; Klaudio Tominovi�, Visoka tehni�ka škola u Puli; Mr. Antal Balog, Visoko evan�eosko teološko u�ilište u Osijeku; Mr. Ela Balog, Visoko evan�eosko teološko u�ilište u Osijeku; Blago Spaji�, prof., Visoka elektrotehni�ka škola s pravom javnosti u Varaždinu; Dr. sci. Zoran Klari�, Zagreba�ka škola za menadžment, s pravom javnosti; Prof. dr. sci. Mladen Havelka, Visoka zdravstvena škola Zagreb. Odsutni ispri�ani: Prof. dr. sci. Mirko Butkovi�, Veleu�ilište u Karlovcu; Prof. dr. sci. Mateo Milkovi�, Veleu�ilište u Dubrovniku; Prof. dr. sci. Ante Murn, Visoka u�iteljska škola Zadar; Prof. dr. sci. Stipe Bolac, Visoka u�iteljska škola Gospi�; Prof. dr. sci.

64

Petar Vei�, Visoka policijska škola Zagreb; Prof. dr. sci. Boris Pritchard, Visoka pomorska škola Rijeka; Prof. dr. sci. Ivan Prskalo, Visoka u�iteljska škola Petrinja; Prof. dr. sci. Mile Silov, U�iteljska akademija Zagreb; Robin B. Paulovi�, prof., Visoka poslovna škola s pravom javnosti «Višnjan»,Doc. dr. sci. Nevenka Tatkovi�, Visoka u�iteljska škola Pula; Prof. dr. sci. Drago Pavi�, Visoka pomorska škola Split; Doc. dr. sci. Jasna Krstovi�, Visoka u�iteljska škola Rijeka; Prof. dr. sci. Marina Marasovi� Alujevi�, Visoka u�iteljska škola Split. Ostali prisutni: Nenad Mojsovi�, dipl. prav., Visoka zdravstvena škola Zagreb. Ad. 1. Budu�i ustroj stru�nih studija sukladno novom Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Nakon rasprave o nužnosti organizacijskih promjena sukladno odredbama novog Zakona donesena je odluka da se što prije održi tematska sjednica Vije�a na kojoj �e biti raspravljena neka klju�na pitanja iz djelatnosti stru�nih studija i zatražena tuma�enja Ministarstva o njima (npr. budu�i status stru�nih i sveu�ilišnih studija u okviru visokih u�iteljskih škola). Ad. 2. Prijedlog donošenja odluke o prestanku rada Zajednice visokih škola i

veleu�ilišta Hrvatske sukladno �lanku 27. Statuta Zajednice.

Nakon rasprave o svrsishodnosti daljnjeg postojanja Zajednice visokih škola i veleu�ilišta kao udruge gra�ana nije prihva�en prijedlog o donošenju odluke o prestanku rada Zajednice. Mišljenje je ve�ine prisutnih bilo da Zajednica i dalje može imati svoju ulogu posebno u okupljanju šireg kruga nastavnika i suradnika stru�nih studija koji nisu �lanovi Vije�a veleu�ilišta i visokih škola te da se i time dodatno može ja�ati sustav stru�nih studija. Ad. 3. Konstituiranje Vije�a veleu�ilišta i visokih škola sukladno �lancima 105.,

106. i 115. stavak 7 Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokog obrazovanja («Narodne novine» broj: 123/03).

Nakon informacije o mišljenju Ministra znanosti i tehnologije iznesenom u dopisu od 10. rujna pod brojem 602-04/03-13/3, urbroj: 533-08/235-03-2, a slijedom upita Zajednice o mogu�nosti održavanja konstituiraju�e sjednice Vije�a veleu�ilišta i visokih škola, prihva�eno je da ova Skupština Zajednice, zbog sudjelovanja ve�ine predstavnika (dekana, rektora, prodekana i prorektora) veleu�ilišta i visokih škola, može ujedno biti i konstituiraju�a sjednica Vije�a veleu�ilišta i visokih škola. Ad. 4. Prijedlog Poslovnika o radu Vije�a veleu�ilišta i visokih škola. Od strane Upravnog odbora Zajednice predložen je Poslovnik o radu Vije�a veleu�ilišta i visokih škola. Nakon rasprave o ovom prijedlogu jednoglasno su prihva�ene izmjene i dopune Poslovnika i kona�na verzija Poslovnika Vije�a veleu�ilišta i visokih škola. Ad. 5. Prijedlog izbora predsjednika Vije�a veleu�ilišta i visokih škola

65

Sukladno odredbama prihva�enog Poslovnika o radu Vije�a veleu�ilišta i visokih škola za predsjednika Vije�a jednoglasno je izabran Prof. dr. sc. Mladen Havelka, dosadašnji predsjednik Zajednice visokih škola i veleu�ilišta Hrvatske. Ad. 6. Predlaganje kandidata za Nacionalno vije�e za visoku naobrazbu sukladno javnom pozivu Ministarstva znanosti i tehnologije. Nakon rasprave o kriterijima za predlaganje kandidata za �lanove Nacionalnog vije�a za visoku naobrazbu zaklju�eno je da, od dva predložena �lana jedan mora biti iz javnih, a jedan iz privatnih visokih škola i veleu�ilišta. Prema tom kriteriju za kandidate su predloženi slijede�i kandidati; Ad. 2.1. Iz djelatnosti javnih veleu�ilišta i visokih škola 1. Boris Baljkas, profesor visoke škole na Tehni�kom veleu�ilištu u Zagrebu

2. Dr. sc. Dušan Rudi�, profesor visoke škole na Veleu�ilištu u Rijeci 3. Dr. sc. Ivica Mandi�, profesor visoke škole na Veleu�ilištu u Splitu

Ad. 2. 2. Iz djelatnosti privatnih veleu�ilišta i visokih škola

1. Dr. sc. Siniša Horak, profesor visoke škole (u izboru) na Zagreba�koj školi za menadžment

2. Dr. sc. Ino Mirkovi�, profesor visoke škole na Visokoj školi za glazbenu umjetnost «Ino Mirkovi�» s pravom javnosti u Lovranu

Predlaže se Ministarstvu znanosti i tehnologije da od predloženih kandidata iz svake skupine predloži jednog kandidata za �lana Nacionalnog vije�a za visoku naobrazbu. Ad. 7. Prijedlog kandidata za Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja sukladno �lanku 14. Zakona. Za kandidate za Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja jednoglasno su predloženi slijede�i kandidati;

1. Dr. sc. Mar�elo Dujani�, redoviti sveu�ilišni profesor i rektor Veleu�ilišta u Rijeci

2. Dr. sc. Guste Santini, redoviti sveu�ilišni profesor na Visokoj školi za poslovanje i upravljanje s pravom javnosti «Baltazar Adam Kr�eli�» u Zapreši�u

Ad. 8. Razno Prof. dr. sci. Dragutin Š�ap izvijestio je da je Rektorski zbor osnovao Povjerenstvo zaduženo za izradu minimalnih kriterija za izbor nastavnika te preporu�io da se odmah stupi u kontakt s Predsjednikom tog Povjerenstva te uspostavi suradnja s Rektorskim zborom na izradi minimalnih kriterija za izbor u nastavna zvanja na stru�nim studijima. To je posebno nužno jer �e se u prijelaznom razdoblju do šk. godine 2010/2011. izbori u nastavna zvanja za potrebe stru�nih studija obavljati i na sveu�ilištima i na veleu�ilištima i visokim školama, što uvjetuje potrebu stvaranja zajedni�kih kriterija za izbor. Pod to�kom Razno predloženo je da Predsjednik Vije�a u konzultaciji sa �lanovima što prije odredi popis prioritetnih tema za idu�u sjednicu Vije�a, te popis

66

problema vezanih uz tuma�enja pojedinih odredbi novog Zakona vezanih uz novi preustroj visokih škola i veleu�ilišta koja bi trebalo što prije tražiti od Ministarstva znanosti i tehnologije Sjednica je završila s radom u 14.30. sati. Zapisni�ar: Ovjerovitelj zapisnika: Predsjednik Vije�a: Ana Koprivnjak Prof. dr. sci. Stjepan Hranjec Prof. dr. sci. Mladen Havelka

67

Prilog 11.

Poslovnik o radu Vije�a

Na temelju odredbi �lanka 106. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ("Narodne novine" br. 123/03 i 105/04) na 10. sjednici Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske održanoj dana 3. velja�e 2005. godine, jednoglasno je usvojen novi

POSLOVNIK o radu Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Republike Hrvatske

I. UVODNE ODREDBE

�lanak 1. (1) Poslovnikom Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske (u daljnjem tekstu: Poslovnik) pobliže se ure�uje sjedište, na�in djelovanja i donošenje odluka te djelokrug rada Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vije�e).

�lanak 2. (1) Ovim se poslovnikom ure�uju:

- na�in djelovanja Vije�a; - prava i obveze �lanova i predsjednika Vije�a; - postupak donošenja odluka i razmatranje pitanja iz nadležnosti Vije�a; - obavljanje stru�nih, administrativnih i tehni�kih poslova za potrebe Vije�a.

II. NA�IN DJELOVANJA VIJE�A

�lanak 3. (1) Vije�e djeluje kao jedinstveno tijelo. (2) Radi u�inkovitosti rada Vije�a konstituiraju se dva Stru�na savjeta, i to Savjet za privatne škole i veleu�ilišta i Savjet za državne škole i veleu�ilišta. (3) �lanovi Savjeta biraju se iz redova �lanova Vije�a. (4) Savjet broji pet �lanova koji me�usobno biraju predsjednika savjeta. (5) �lanovi Savjeta biraju se po kriteriju broja studenata ustanove visokog obrazovanja �lanice Vije�a tj. �lanovi Savjeta su dekani visokoškolskih ustanova s najve�im brojem studenata. (6) Cilj rada Savjeta je uskla�ivanje pitanja specifi�nih za pojedini od podsustava visokog obrazovanja. (7) Savjet donosi Poslovnik o radu koji potvr�uje Vije�e.

68

(8) U pripremi sjednice Vije�a �lanovi mogu raspravljati i utvr�ivati svoje prijedloge u dvije podskupine - u podskupini �lanova Savjeta privatnih visokih škola i veleu�ilišta te u podskupini �lanova Savjeta državnih visokih škola i veleu�ilišta. (9) Svaka podskupina sastaje se prema svojim potrebama te o svome radu redovito na pisani na�in izvješ�uje predsjednika Vije�a. (10) Predsjednici Savjeta po potrebi mogu sazivati zajedni�ke sjednice oba Savjeta. (11) O odlukama i zaklju�cima Vije�a veleu�ilišta i visokih škola RH koji se ti�u isklju�ivo javnih veleu�ilišta i visokih škola, na sjednicama Vije�a glasaju samo dekani (ili ovlašteni prodekani) javnih veleu�ilišta ili visokih škola, a o odlukama i zaklju�cima Vije�a koji se ti�u isklju�ivo privatnih veleu�ilišta i visokih škola glasaju samo dekani (ili ovlašteni prodekani) privatnih veleu�ilišta i visokih škola. III. PRAVA I OBVEZE �LANOVA I PREDSJEDNIKA VIJE�A

�lanak 4. (1) �lanovi Vije�a su dekani veleu�ilišta i visokih škola u Republici Hrvatskoj. (2) Vije�e ima predsjednika koji se bira iz redova �lanova. (3) Predsjednika Vije�a biraju �lanovi Vije�a na mandat od �etiri godine. (4) Sjedište Vije�a je u Zagrebu.

�lanak 5. (1) Dekani imaju pravo i obvezu prisustvovati sjednicama i sudjelovati u radu Vije�a te donositi odluke i razmatrati pitanja iz njegove nadležnosti. (2) Dekani imaju pravo davati inicijative i podnositi sve prijedloge iz nadležnosti Vije�a. (3) U slu�aju odsutnosti ili sprije�enosti da prisustvuju sjednici, dekani mogu ovlastiti jednog od svojih prodekana.

�lanak 6. (1) Predsjednik Vije�a organizira, saziva i vodi sjednice Vije�a. (2) Predsjednik Vije�a upu�uje na raspravu i odlu�ivanje Vije�u sve pripremljene prijedloge akata, odluka, izvješ�a, informacija, analiza i drugo iz nadležnosti Vije�a. (3) Predsjednik Vije�a potpisuje sve akte koje donosi Vije�e. (4) U slu�aju odsutnosti ili sprije�enosti da organizira, saziva ili vodi pojedine sjednice Vije�a, predsjednik Vije�a može ovlastiti jednog od predsjednika odnosno �lanova Savjeta.

69

(5) U radu Vije�a po potrebi mogu sudjelovati, bez prava odlu�ivanja i drugi predstavnici ustanova visokog obrazovanja i državnih tijela. (6) Kada se raspravlja o pitanjima vezanim za studentsku problematiku, predsjednik Vije�a poziva na sjednicu predstavnike studenata koji nemaju pravo sudjelovati u odlu�ivanju.

�lanak 7. Djelokrug rada Vije�a (1) Vije�e: - propisuje sadržaj dopunske isprave o studiju; - propisuje uvjete za ocjenu nastavne aktivnosti u postupku izbora u nastavna zvanja; - propisuje oblik i postupak provedbe nastupnog predavanja predloženika za izbor u nastavna zvanja; - na prijedlog stru�nih vije�a veleu�ilišta i visokih škola utvr�uje uvjete za koja su stru�na podru�ja visoka u�ilišta ovlaštena za izbor i davanje mišljenja u postupku izbora; - imenuje �lanove mati�nih povjerenstava te propisuje na�in rada, broj mati�nih povjerenstava, broj �lanova mati�nih povjerenstava te vrijeme na koje se imenuju �lanovi mati�nih povjerenstava; - predlaže predloženike za �lanove Nacionalnog vije�a za visoko obrazovanje; - objavljuje u "Narodnim novinama" propisane uvjete za ocjenu nastavne i stru�ne djelatnosti u postupku izbora u nastavna i druge postupke; - donosi godišnji prora�un i razmatra financijsko izvješ�e; - predlaže �lanove odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju; - predlaže �lanove u savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja; - brine se za harmonizaciju stru�nih studija sa srodnim studijima u Europskim zemljama; - obavlja ostale poslove koji mu se daju u nadležnost zakonima i provedbenim propisima. IV. POSTUPAK DONOŠENJA ODLUKA I RAZMATRANJA PITANJA IZ NADLEŽNOSTI VIJE�A

�lanak 8. (1) Razmatranje pojedinih pitanja i donošenje odluka iz nadležnosti Vije�a obavlja se na sjednicama Vije�a. (2) Sjednice Vije�a održavaju se najmanje �etiri puta godišnje, a mogu se održavati i �eš�e.

�lanak 9. (1) Sjednice Vije�a mogu se održavati ako je sjednici nazo�na natpolovi�na ve�ina �lanova Vije�a.

70

(2) O pitanjima iz svog djelokruga Vije�e donosi odluke natpolovi�nom ve�inom nazo�nih �lanova.

�lanak 10. (1) Za obavljanje poslova iz svog djelokruga Vije�e osniva stru�na povjerenstva i ostala radna tijela. (2) O broju i imenovanju �lanova stru�nih povjerenstava i ostalih radih tijela odlu�uje Vije�e ovisno o pitanjima koja �e povjerenstva odnosno radna tijela razmatrati, pripremati i svoje prijedloge dostavljati Vije�u.

�lanak 11. (1) O radu na sjednicama Vije�a vodi se zapisnik. (2) Zapisnik sadržava osnovne podatke o radu sjednice, a naro�ito o prijedlozima iznijetim na sjednici i o donesenim odlukama i zaklju�cima. (3) U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o pojedinim pitanjima. (4) Svaki �lan Vije�a ima pravo iznijeti primjedbe na zapisnik prethodne sjednice. V. ADMINISTRATIVNA I TEHNI�KA SLUŽBA VIJE�A

�lanak 12. (1) Vije�e ima poslovnog tajnika. (2) Tajnik Vije�a obavlja administrativne i tehni�ke poslove za Vije�e, a posebno priprema njihove sjednice, zapisnike sa sjednica i provedbu zaklju�aka, kao i suradnju s nadležnim ministarstvima i drugim tijelima Republike Hrvatske. (3) Administrativne i tehni�ke poslove u izvršenju stru�nih poslova za Vije�e obavljaju stru�ne službe veleu�ilišta ili visoke škole predsjedatelja Vije�a. (4) Ustroj radnog mjesta i pla�a administrativnog tajnika Vije�a ure�uje se uz suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

�lanak 13. (1) Do osnutka drugih veleu�ilišta i visokih škola u Republici Hrvatskoj, �lanovi Vije�a su dekani svih samostalnih veleu�ilišta i visokih škola osnovanih na podru�ju Republike Hrvatske s dopusnicom nadležnog Ministarstva koje nisu �lanice nekog od sveu�ilišta u Republici Hrvatskoj. U trenutku donošenja ovog Poslovnika �lanice Vije�a veleu�ilišta i visokih škola su:

1. Društveno veleu�ilište u Zagrebu 2. Tehni�ko veleu�ilište u Zagrebu 3. Veleu�ilište u Karlovcu

71

4. Veleu�ilište u Požegi 5. Veleu�ilište u Rijeci 6. Veleu�ilište Velika Gorica 7. Visoka u�iteljska škola u �akovcu 8. Visoka u�iteljska škola u Petrinji 9. Visoka policijska škola u Zagrebu 10. Visoka škola za turisti�ki menadžment u Šibeniku 11. Visoko gospodarsko u�ilište u Križevcima 12. Visoka škola za menadžment i tehnologiju 13. Visoka škola za sigurnost na radu 14. Visoka škola za poslovanje i upravljanje „Baltazar Adam Kr�eli�" u Zapreši�u 15. Visoka škola za ekonomiju poduzetništva „Vern" u Zagrebu 16. Visoka poslovna škola u Višnjanu 17. Visoka elektrotehni�ka škola u Varaždinu 18. Visoka tehni�ka škola u Puli 19. Zagreba�ka škola za menadžment 20. Zagreba�ka škola ekonomije i managementa 21. Visoka zdravstvena škola u Zagrebu 22. Visoka škola „Agora".

(2) Dekani svih veleu�ilišta i visokih škola u Republici Hrvatskoj koje nisu �lanice nekog od sveu�ilišta u Republici Hrvatskoj, a budu osnovane nakon stupanja na snagu ovog Poslovnika, postaju �lanovi Vije�a trenutkom kada odnosno veleu�ilište ili visoka škola uputi zahtjev za u�lanjenjem Stru�noj službi Vije�a veleu�ilišta i visokih škola i u prilogu dostavi sljede�e dokumente u preslici: - Odluka osniva�a o osnivanju veleu�ilišta ili visoke škole, - Dopusnica ministarstva nadležnog za visoko obrazovanje, - izvadak iz upisnika ministarstva nadležnog za visoko obrazovanje, i - izvadak iz sudskog registra.

�lanak 14. (1) Izmjene i dopune ovog Poslovnika donose se na istovjetan na�in kako se donosi Poslovnik.

�lanak 15. Ovaj Poslovnik stupa na snagu danom donošenja te njegovim usvajanjem prestaju biti važe�e odredbe Poslovnika o radu donijetog na sjednici Vije�a održanoj 12. rujna 2003. godine.

PREDSJEDNIK VIJE�A: Prof. dr. sc. Mladen Havelka

72

Prilog 12: Popis �lanica Vije�a veleu�ilišta i visokih škola RH Veleu�ilišta

1. Društveno veleu�ilište u Zagrebu http://dns.pravo.hr/veleu�ilište/ 2. Veleu�ilište u Karlovcu www.vuka.hr 3. Veleu�ilište u Kninu www.veleknin.hr 4. Veleu�ilište u Požegi www.vup.hr 5. Veleu�ilište u Rijeci www.veleri.hr 6. Veleu�ilište u Šibeniku www.vstsi.hr 7. Tehni�ko veleu�ilište u Zagrebu www.tvz.hr 8. Veleu�ilIšte u Varaždinu www.vels.hr 9. Veleu�ilište u Vukovaru www.vevu.hr 10. Zdravstveno veleu�ilište u Zagrebu www.zvu.hr 11. Veleu�ilište u Gospi�u www.velegs-nikolatesla.hr 12. Veleu�ilište u Slavonskom Brodu www.vusb.hr 13. Veleu�ilište Velika Gorica www.vvg.hr 14. Veleu�ilište Vern www.vern.hr

Samostalne visoke škole 1. Visoka škola tržišnih komunikacija „Agora“ www.vsa.hr 2. Visoka škola za menadžment i tehnologiju www.acmt.hr 3. Visoko gospodarsko u�ilište u Križevcima www.vguk.hr 4. Visoka poslovna škola „Libertas“ www.vps-libertas.hr 5. Visoka tehni�ka škola u Puli www.politehnika-pula.hr 6. Visoka poslovna škola za turisti�ki i hotelijerski menadžment „Utilus“ www.utilus.hr 7. Visoka poslovna škola „Manero“, Višnjan www.manero.hr 8.Visoka škola za sigurnost www.vss.hr 9. Visoka policijska škola u Zagrebu www.krim.hr 10. Zagreba�ka škola za menadžment www.zsm.hr 11. Visoka škola za poslovanje i upravljanje „Baltazar Adam Kr�eli�“ www.vspu.hr 12. Zagreba�ka škola ekonomije i managementa www.zsem.hr 13. RRiF Visoka škola za financijski menadžment www.visoka-skola-rrif.hr 14. Visoka poslovna škola Zagreb www.vpsz.hr 15. Visoka škola za informacijske tehnologije www.vsite.hr 16. Visoka novinarska škola www.nclstudij.com 17. Visoko evan�eosko teološko u�ilište www.evtos.hr 18.Visoka škola Hrvatsko Zagorje, Krapina

73

Prilog 12a

Aktualni dekani veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske na dan 31.12.2007. godine.

IME I PREZIME USTANOVA

1. Prof. dr.sc. Antun Alegro Veleu�ilište u Karlovcu

2. Antal Balog Visoko evan�eosko teološko u�ilište

3. Dr.sc. Sava Bogdanovi� Visoka škola Agora

4. v.d. Prof.dr.sc. Ivan Budi� Veleu�ilište u Požegi

5. Mr. Mihael Bukovi� Visoka škola za informacijske

tehnolog.

6. Dr.sc. Irena Cajner Mraovi� Visoka policijska škola u Zagrebu

7. Prof.dr.sc. Mate Grani� NCL Visoka novinarska škola

8. Prof.dr.sc. Mladen Havelka Zdravstveno veleu�ilište

9. Prof.dr.sc. Donald W Hudspeth Visoka šk. za menadžment i

tehnolog.

10. Prof.dr.sc. Marko Jeli� Veleu�ilište Marko Maruli� u Kninu

11. Dr.sc. Vinko Jurcan Visoka tehni�ka škola u Puli

12. Mr.sc. �ur�ica Juri� RRiF visoka šk. za financijski

menadž.

13. Prof.dr.sc. Nenad Kacian Visoka škola za sigurnost

14. Prof.dr.sc. Zoran Klari� Zagreba�ka škola za menadžment

15. Prof.dr.sc. Ivan Kopri� Društveno veleu�ilište u Zagrebu

16. Prof.dr.sc. Mladen Kos Veleu�ilište u Varaždinu

74

17. Dr.sc. �uro Njavro Zagreba�ka škola ekonomije i

managem

18. Prof.dr.sc. Antun Pintari� Veleu�ilište L. Ruži�ka u Vukovaru

19. Prof.dr.sc. Vinko Pinti� Visoko gospod. u�ilište u Križevcima

20. Prof.dr.sc. Antun Prese�ki Visoka škola Hrvatsko zagorje -

Krapina

21. Prof.dr.sc. Marko Rada�i� Veleu�ilište u Šibeniku

22. Mr.sc. Velimir Rajkovi� Tehni�ko veleu�ilište u Zagrebu

23. Dr.sc. Dušan Rudi� Veleu�ilište u Rijeci

24. Mr.sc. Gojko Ostoji� VPŠ Libertas

25. Prof.dr.sc. Fedor Rocco VPŠ Zagreb

26. Prof.dr.sc. Nikola Skledar VŠPU B. Adam Kr�eli� u Zapreši�u

27. Doc.dr.sc. Antun Stoi� Veleu�ilište u Slavonskom Brodu

28. Mr.sc. Branislav Šuti� Veleu�ilište Nikola Tesla u Gospi�u

29. Prof.dr.sc. Zdenko Tom�i� Visoka poslovna škola u Višnjanu

30. Mr.sc. Ivan Toth Veleu�ilište Velika Gorica

31. Doc.dr.sc. Mijo Vrhovski Veleu�ilište Vern

32. Prof.dr.sc. Boris Vukoni� VPŠ Utilus

75

Prilog 13. Zaklju�ci vezani uz ukidanje Veleu�ilišta u Splitu Vije�e veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske na svojoj je drugoj sjednici održanoj 3. studenog u Zagrebu raspravljalo je o situaciji vezanoj uz razloge donošenja i posljedice Uredbe Vlade Republike Hrvatske o pripajanju Veleu�ilišta u Splitu Sveu�ilištu u Splitu i temeljem održane rasprave donijelo sljede�e;

Z A K L J U � K E Ad. 1. Zalažemo se za depolitizaciju slu�aja Veleu�ilišta u Splitu i protivimo se svim pokušajima zloporabe problema na stru�nim studijima u predizborne svrhe. Postoje�i problemi na stru�nim studijima uvjetovani su trajnim zanemarivanjem razvoja stru�nih studija u proteklih desetak godina, pa stoga sve politi�ke stranke koje su u tom razdoblju participirale u hrvatskoj vlasti, snose dio odgovornosti za njihovo nastajanje. Slu�aj Veleu�ilišta u Splitu samo je kulminacija dugotrajnog zanemarivanja problema stru�nih studija, posebice problema vezanih uz nedostatak financijskih sredstava, nastavnika, prostora i opreme na veleu�ilištima i visokim školama.

Ad. 2. Smatramo da Ministarstvo znanosti i tehnologije i Vlada RH nisu smjeli dopustiti da problemi na Veleu�ilištu u Splitu narastu do takvih razmjera, da ukidanje veleu�ilišta postane jedini mogu�i na�in njihova rješavanja. Ad. 3. Podržavamo zahtjeve studenata da im se prizna pravo na studij, omogu�i kvalitetan i brz nastavak studija, te da im se na sveu�ilištima osigura konceptualna razli�itost studija, tj. studij usmjeren stjecanju prakti�nih znanja i vještina. Ad. 4. Suglasni smo da veleu�ilišta i visoke škole pomognu u rješavanju problema nastavka studija studenata bivšeg Veleu�ilišta u Splitu tamo gdje je to organizacijski i kadrovski mogu�e, i da što prije za njih organiziraju nastavu.

O�ekujemo od Ministarstva znanosti i tehnologije i Vlade RH da pomogne pri tome i da sukladno deklariranoj brizi za osiguranjem kvalitete stru�nih studija; a) omogu�e javnim veleu�ilištima i visokim školama zapošljavanja novih nastavnika i suradnika , izuzimanjem od odluke o zabrani zapošljavanja u javnim službama, te nabavu nastavne opreme i proširenje nastavnog prostora za potrebe stru�nih studija b) osiguraju ve�e iznose iz sredstava državnog prora�una za financiranje sadašnje djelatnosti i poticanje razvoja javnih veleu�ilišta i visokih škola c) podignu koeficijente nastavni�kih i suradni�kih zvanja radi ve�e nastavne obveze na stru�nim studijima, na razinu koeficijenata znanstveno-nastavnih zvanja na sveu�ilištima d) potaknu ravnopravnu suradnju veleu�ilišta, visokih škola i sveu�ilišta putem me�usobnih sporazuma o funkcionalnoj povezanosti stru�nih i sveu�ilišnih studija, a radi racionalnog korištenja zajedni�ke opreme, prostora i nastavnika. e) potaknu Nacionalno vije�e za visoku naobrazbu i mati�na povjerenstva za brže donošenje mišljenja o novim nastavnim programima i brži postupak izbora nastavnika. Ad. 5. Nadamo se da �e sadašnje rasprave o problemima stru�nih studija dovesti do pozitivnog pristupa stru�nim studijima, pristupa kojim �e se omogu�iti da, u prelaznom razdoblju do 2010. godine, u Hrvatskoj niknu kvalitetne samostalne visoke škole i veleu�ilišta, koje bi bile u stanju preuzeti organizaciju i provo�enje nastave za sve studente stru�nih studija.

Predsjednik Vije�a:

Prof. dr. sc. Mladen Havelka

U Zagrebu, 3. studenog 2004.

76

Prilog 14.

ZAKLJU�CI SJEDNICE REKTORSKOG ZBORA

ODRŽANE 5. STUDENOG 2003. GODINE NA SVEU�ILIŠTU U SPLITU

Rektorski zbor hrvatskih sveu�ilišta na svojoj sjednici održanoj 5. studenog 2003. godine u Splitu raspravljao je o Uredbi Vlade Republike Hrvatske o pripajanju Veleu�ilišta u Splitu Sveu�ilištu u Splitu te donio slijede�e zaklju�ke:

1. Rektorski zbor hrvatskih sveu�ilišta podržava Uredbu Vlade kojom se omogu�uje studentima bivšeg Veleu�ilišta da svoje obrazovanje, kvalifikacije i diplome uklope u legalnu mrežu nacionalnih diploma i kvalifikacija. Rektorski zbor tuma�i Uredbu Vlade kao jasnu opredijeljenost Vlade za ure�ivanje sustava visokog obrazovanja, što je temeljni preduvjet za reforme i razvitak sustava znanosti i visokog obrazovanja.

2. Rektorski zbor hrvatskih sveu�ilišta podržava zaklju�ke s druge sjednice Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske koja je održana 3. studenog 2003. Problemi na veleu�ilištima i visokim školama uvjetovani su trajnima zanemarivanjem razvoja stru�nih studija. �lanice Rektorskog zbora spremne su pomo�i veleu�ilištima i visokim školama u rješavanju svih problema vezanih uz razvitak sustava stru�nih studija .

3. Rektorski zbor hrvatskih sveu�ilišta traži od svih relevantnih �imbenika depolitizaciju slu�aja bivšeg Veleu�ilišta u Splitu i protivi se svim pokušajima njegove uporabe u predizborne svrhe.

4. Hrvatska sveu�ilišta spremna su se uklju�iti u rješavanju svih problema vezanih uz nastavak studija studenata bivšeg Veleu�ilišta i pružiti pomo� u organizaciji i izvo�enju nastave na dislociranim studijima bivšeg Veleu�ilišta, sukladno dopusnicama i ovlaštenjima koja sveu�ilišta imaju Hrvatska sveu�ilišta pozivaju sve studente i zaposlenike bivšeg Veleu�ilišta da se uklju�e u organizirane oblike studija kako bi se nastava �im prije mogla organizirati.

5. Rektorski zbor hrvatskih sveu�ilišta traži od Vlade Republike Hrvatske da ukloni sve prepreke koje postoje u razvoju sustava znanosti i visokog obrazovanja, te da razvoj tih sustava postane jedan od glavnih nacionalnih prioriteta i sastavni dio aktivne Vladine politike.

77

Prilog 15.

Vije�e veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske, na temelju primjedbi i prijedloga prikupljenih od veleu�ilišta i visokih škola, �lanica Vije�a, proslje�uje predlaga�u, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa slijede�i;

P R I J E D L O G

IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU

Vije�e veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske podržava inicijativu za izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, smatraju�i ih još jednom dobrom prilikom da se, izme�u ostalog, preciznije odredi status i uloga Vije�a veleu�ilišta i visokih škola u sustavu visokog obrazovanja kao i odnose izme�u stru�nih i sveu�ilišnih studija. Prijedlozi izmjena i dopuna su slijede�i;

Ad. 1.: Predlažemo izmjenu �lanaka 2. i 4. Zakona na slijede�i na�in; - U �lanku 2., stavak 3. alineja 1. umjesto teksta „autonomija sveu�ilišta“

stavlja se tekst „autonomija visokih u�ilišta“. - U �lanku 4., stavak 5. umjesto teksta „autonomija sveu�ilišta“ stavlja se

tekst „autonomija visokih u�ilišta“.

Obrazloženje Akademske slobode, akademska samouprava i stupanj autonomije nastavnika i studenata na visokim školama i veleu�ilištima, kao i stupanj institucionalne autonomije, ne mogu biti razli�iti od one na sveu�ilištima, jer se time uvode suštinske razlike izme�u ova dva podsustava temeljene isklju�ivo na razli�itom organizacijskom ustrojstvu. Organizacijsko ustrojstvo ustanove ne može biti kriterij temeljem kojeg bi se smanjivala autonomija dijelu visokog obrazovanja i time smanjivalo ustavno pravo njihovih nastavnika i studenata na ravnopravnost. Tuma�enje da je autonomija zagarantirana jedino sveu�ilištima, osnivaju se na krivom tuma�enju ustavne odredbe o autonomiji sveu�ilišta u �lanku 67. Ustava RH, u kojem se „jam�i autonomija sveu�ilišta“ tj. preuskom shva�anju pojma sveu�ilišta. Naime, Ustav Republike Hrvatske donesen je 1990. godine u vrijeme dok su se svi visokoškolski studiji organizirali i izvodili isklju�ivo na sveu�ilištima tj. u vrijeme dok pojmovi veleu�ilište i visoka škola nisu postojali ni u stvarnosti niti u legislativi.

Danas, kada postoje nove ustanove u sustavu visokog obrazovanja, potrebno je i šire tuma�enje u Ustavu korištenog pojma sveu�ilište, kao višeg rodnog pojma koji se odnosi na sve ustanove visokog obrazovanja.

Postoje�e zakonsko rješenje nije na tragu europskih rješenja u kojima su stru�ni i sveu�ilišni studiji tretiraju kao «jednaki ali razli�iti», tj. jednaki u svim akademskim pravima i slobodama njihovih nastavnika i studenata, kao i u stupnju institucionalne autonomije, a razli�iti samo s obzirom na koncepciju nastave i razli�ite ciljeve i misiju.

U zakonima mnogih zemalja institucionalna autonomija zagarantirana je svim

visokoškolske ustanovama a ne samo sveu�ilištima kao npr. u Sloveniji, Danskoj, Švedskoj, Bugarskoj, Kosovu, Bosni i Hercegovini, Moldaviji i drugim.

Uzmemo li u obzir i poznate me�unarodne deklaracije i dokumente o akademskim slobodama i autonomiji visokoškolskih ustanova ( npr. Declaration of

78

Academic Freedom and Autonomy, Lima 1998; Recommendation Concerning the Status of Higher Education Teaching Personel (UN Educational, Scientific and Cultural Organization); Comunique of the Conference of Ministers Responsible for Higher Education in Berlin, 2003.), u kojima se pojam autonomije tako�er odnosi na cjelokupno visoko obrazovanje, jasno je da nema valjanih argumenata za uskra�ivanje akademskih sloboda i autonomije visokim školama i veleu�ilištima u Hrvatskoj.

Ad. 2.: Predlažemo izmjenu �lanka 68. na slijede�i na�in; Umjesto „Upravnog vije�a“ predlažemo uvo�enje tijela pod nazivom „Nadzorno

vije�e“ �ije ovlasti treba ograni�iti na „vo�enje financijske i poslovne politike, odlu�ivanju o raspolaganju imovinom ve�e vrijednosti sukladno statutu te odlu�ivanje o pitanjima koja statutom nisu stavljena u nadležnost drugih tijela“, a sva ostala pitanja, posebice stru�na i razvojna, treba prepustiti autonomnoj odluci stru�nog vije�a.

Prijedlog ove izmjene vezan je uz prijedlog izmjena �lanka 2. i 4. tj. uz potrebu ve�e autonomije veleu�ilišta i visokih škola. Prema sadašnjem Zakonu i ovlastima koje osniva�u pruža Zakon o ustanovama, osniva� može u osniva�kom aktu, a i prema ovlastima Upravnog vije�a uvesti takve odredbe ili donositi takve odluke koje u potpunosti ukidaju autonomiju nastavni�kih / stru�nih tijela visoke škole odnosno veleu�ilišta.

Na taj na�in visoke škole i veleu�ilišta dolaze u isti pravni položaj u kakvom su i javna poduze�a, pod apsolutni nadzor i kontrolu vlasnika, ne samo u okviru financijske, što je logi�no, nego i u okviru stru�ne djelatnosti, što je potpuno nelogi�no.

Ad. 3.: Predlažemo izmjenu �lanka 114. na slijede�i na�in; U �lanku 114. stavak 8. umjesto teksta „do zaklju�no šk. godine 2010/2011.“

ubacuje se tekst «do zaklju�no šk. godine 2007/2008».

Obrazloženje

U stavku 6. �lanka 114. Prijedloga izmjena i dopuna Zakona predvi�eno je da „Pravno integriranje sveu�ilišta……..završi najkasnije do 31. prosinca 2007.“ Taj rok bio bi i logi�an rok za izdvajanje stru�nih studija iz sveu�ilišta jer nije realno o�ekivati da �e se sustav sveu�ilišnih studija mo�i ustrojiti na nov na�in ukoliko se istovremeno ne uspostavi novi ustroj stru�nih studija.

Ako je usmjerenje Zakona poticanje integracije sveu�ilišta i harmonizacije visokog obrazovanja "europskim obrazovnim prostorom", onda je ta harmonizacija mogu�a jedino ukoliko se cjelokupni sustav visokog obrazovanja u Hrvatskoj bude uskla�ivao s europskim, dakle ukoliko bude ustrojen na principima binarnog sustava visokog obrazovanja u kojem nema stru�nih studija na sveu�ilištima. Integraciju sveu�ilišta i osamostaljenje i sustava visokih škola i veleu�ilišta mogu�e je ostvariti jedino organizacijskim odvajanjem sveu�ilišnih od stru�nih studija u istim rokovima. Obje vrste studija trebaju istovremeno trebaju završiti proces svoje integracije i harmonizacije i zapo�eti funkcioniranje na nov na�in. Zato i rokovi završetka tih procesa moraju biti isti - 2007. godina.

Postoje i politi�ki razlozi za to. Rokovi primjene pojedinih zakonskih odredbi koje predlaže sadašnja Vlada, ne mogu biti ostavljeni na rješavanje nekoj drugoj, budu�oj Vladi. U tom slu�aju sadašnja Vlada odri�e se odgovornosti za njihovo provo�enje, što nije logi�no. To može jedino zna�iti otvoreno iskazivanje nedostatka politi�ke volje da se riješe dugotrajni problemi razvoja stru�nih studija u Hrvatskoj.

79

Ad. 4.: Predlažemo izmjenu alineje 4. stavak 2. �lanka 50. na slijede�i na�in U �lanku 50. stavak 4. alineja 2. ispred rije�i „potreban“ ubacuje se tekst «od

osniva�a osiguran». Isti tekst ubacuje se i ispred postoje�eg teksta u alinejama 3. i 4. istog �lanka.

Tako�er predlažemo izmjenu Odredbe o polovici potrebnog broja nastavnika na veleu�ilištu i visokoj školi sa ugovorom o radu s punim ili nepunim radnim vremenom i predlažemo smanjenje potrebnog broja nastavnika na 30%.

Obrazloženje

Nužnost donošenja ovakve odredbe proizlazi iz same prirode samih stru�nih studija i njihove uske povezanosti s potrebama gospodarstva i prakse uop�e. Nastavnici na stru�nim studijima za najvažniji dio nastave tj. za prakti�nu nastavu moraju u najve�em dijelu biti nastavnici koji rade u praksi. To se može posti�i ili sklapanjem kumulativnih radnih odnosa s predmetnim nastavnicima, ili njihovim angažiranjem putem ugovora o privremenom i povremenom obavljanju poslova. S obzirom da u Zakonu o radu nije predvi�eno sklapanje kumulativnih radnih odnosa iznad 100%, svi potencijalni nastavnici iz prakse zainteresirani za rad na visokom u�ilištu morali bi se odre�i dijela radnog vremena i dijela pla�e u mati�noj ustanovi u kojoj rade (i u kojoj izvode prakti�nu nastavu), što se u dosadašnjoj praksi pokazalo nerealnim. Interes prakti�ara za sklapanje kumulativnih radnih odnosa s visokim u�ilištima uz uvjet da im se smanji pla�a u mati�noj ustanovi gotovo da i ne postoji. Zato �e nastavnike prakti�are trebati tražiti po modelu dopunskog rada tj. vanjske suradnje kao jedinom mogu�em modelu za stru�ne studije. Zato predlažemo smanjenje potrebnog broja nastavnog osoblja s punim ili nepunim radnim vremenom na najviše 30%.

Ad. 5.: Predlažemo izmjenu �lanka 106. na slijede�i na�in U �lanku 106. dodaje se stavak koji glasi: «imenuje stru�ne mati�ne odbore radi

davanja mišljenja o ispunjavanju minimalnih uvjeta kod izbora u nastavna zvanja».

Obrazloženje

Uloga i nadležnosti Vije�a veleu�ilišta i visokih škola u postupku provo�enja izbora u nastavna zvanja mora biti ista kao i uloga i nadležnosti Rektorskog zbora u postupku izbora u znanstveno - nastavna zvanja.

Budu�i da Vije�e veleu�ilišta i visokih škola propisuje i donosi nužne uvjete za izbor u nastavna zvanja, mora imati mogu�nost provjere da li su ti uvjeti, tijekom provo�enja izbornih postupka i poštovani. Zato treba postojati mogu�nost da Vije�e imenuje stru�na povjerenstva koja �e provjeravati i potvr�ivati poštivanje nužnih uvjeta izbora u nastavna zvanja.

Ad. 6.: Predlažemo izmjenu �lanka 74. kojom bi se omogu�ilo da stru�ni nazivi

nakon završetka studija s istim brojem ECTS-a budu ravnopravni. Zbog toga predlažemo slijede�e;

1. Da se nakon završenog stru�nog studija sa 120 ECTS bodova uvede stru�ni naziv viši …. (npr. viši fizioterapeut, viši radni terapeut, viša medicinska sestra, viši elektro inženjer, viši strojarski inženjer, viši gra�evinski inženjer i sli�no)

80

2. Da nakon završenog studija sa 180 ECTS bodova ostaje stru�ni naziv stru�ni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke, a nakon završenog sveu�ilišnog preddiplomskog studija akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) tako�er uz naznaku struke.

3. Da se nakon završenog studija sa 300 ECTS bodova uvede stru�ni naziv

magistar (stru�.) nakon završenog stru�nog diplomskog studija za razliku od akademskog naziva – magistar (sveu�.)

4. Da se nakon završenih stru�nih i sveu�ilišnih specijalisti�kih studija sa 360 ili 420 ECTS bodova stru�ni nazivi specijalist (stru�.) odnosno specijalist (sveu�.) uz naznaku struke

Obrazloženje

Kategorizaciju stru�nih studija treba uskladiti sa kategorizacijom sveu�ilišnih

studija jer sadašnje odredbe �lanka 74. imaju izravan utjecaj na nemogu�nost da se u prijedlogu Zakona o akademskim i stru�nim nazivima usklade akademski i stru�ni nazivi na sveu�ilištima te veleu�ilištima i visokim školama.

Time bi se poštivalo na�elo „jednakih ali razli�itih“ studija tj. stru�ni nazivi nakon završenih stru�nih studija bili bi jednaki u svemu s nazivima nakon završenih sveu�ilišnih studija, osim u oznaci koja ukazuje na razli�iti koncept studija. Koncept studija usmjeren struci osnovna je razlika izme�u sveu�ilišnih i stru�nih studija, a ona mora biti naglašena i u stru�nom nazivu. Sadašnja nejednakost u stru�nim nazivima najo�itija je u �injenici da studenti koji završe stru�ne studije s istim ECTS bodova dobivaju nazive „nižeg ranga“. Ovakav pristup razlikovanju stru�nih i sveu�ilišnih studija sigurno nema svoje izvore u europskim uzorima i standardima, ve� je vezan uz tradicionalisti�ki stav o stru�nim studijima kao „nižem rangu“ studija i o studijima na kojima je kvaliteta nastave nužno lošija.

Poznat je stav Vije�a veleu�ilišta i visokih škola da onim stru�nim studijima koji ne zadovoljavaju kriterije kvalitete, Agencija za znanost i visoko obrazovanje treba ukinuti ili ne izdavati dopusnice za obavljanje visokoškolske djelatnosti. Prema tome, u kvaliteti nastave na stru�nim i sveu�ilišnim studijima ne smije biti nikakve razlike, a niti se privremena nerazvijenost stru�nih studija kao ni tradicionalne predrasude o njima ne smiju postulirati na razinu prijedloga Zakona o akademskim i stru�nim nazivima.

Uz pretpostavku jednake kvalitete kao i uz postojanje jednakih nastavnih optere�enja na istim stupnjevima stru�nih i sveu�ilišnih studija, iskazanih kroz ste�ene ECTS bodove, nema nikakvog logi�nog razloga za razli�ite stupnjeve stru�nih i sveu�ilišnih studija kao ni za razli�ite nazive na stru�nim i sveu�ilišnim studijima. Jedina razlika koja se može pojaviti u stru�nom nazivu treba biti ona koja ukazuje na razli�iti koncept studija, a ona se može iskazati, kao što je to slu�aj u Njema�koj, Austriji, Švicarskoj … kroz stavljanje naznake o vrsti završenog studija (stru�. odnosno sveu�.).

Ad. 7.: Predlažemo izmjenu �lanka 84. na slijede�i na�in

U alineji 3. umjesto teksta „po završetku stru�nog studija, odnosno

specijalisti�kog studija, studentu se izdaje svjedodžba …“ ubacuje se tekst „po završetku stru�nog studija sa 180 ECTS bodova studentu se izdaje diploma prvostupnika, a po završetku specijalisti�kog stru�nog studija diploma specijaliste / magistra. Od ostalih primjedbi koje se mogu uvrstiti u odgovaraju�a poglavlja i �lanke Zakona Vije�e drži da bi bilo korisno usvojiti slijede�e;

81

Ad. 1. Trebalo bi predvidjeti mogu�nost zapošljavanja znanstvenih / stru�nih

novaka na veleu�ilištima i visokim školama uz suglasnost Ministra a za rad na znanstvenim ili tehnološkim projektima na teret sredstava Ministarstva (�lanak 43.)

Ad. 2. Trebalo bi predvidjeti da veleu�ilišta mogu biti osniva�i ili suosniva�i

trgova�kih društava radi komercijalizacije znanstvenih i stru�nih rezultata, poticanja suradnje s gospodarstvom ili ja�anja na znanju temeljenog gospodarstva.

Ad. 3. Trebalo bi predvidjeti da se iznimno, za one predmete koji nisu predmeti

uže struke ve� pokrivaju odre�ena tradicionalna znanstvena podru�ja, polja ili grane, nastavnici biraju u znanstveno – nastavna zvanja i na radna mjesta koja obavljaju u tim zvanjima (�lanak 98.). Ad. 4. Kao suradni�ka mjesta na visokoj školi treba uvesti uz asistente i stru�ne suradnike (�lanak 99.)

Ad. 5. Treba predvidjeti da se na diplomski sveu�ilišni studij, osim pristupnika

koji se mogu upisati nakon završetka dodiplomskog sveu�ilišnog studija, mogu upisati i pristupnici odgovaraju�eg trogodišnjeg stru�nog studija koji su ostvarili 180 ECTS bodova uz uvjete koje propisuje visoko u�ilište koje izvodi diplomski sveu�ilišni studij.

Ad. 6. Treba predvidjeti da viši predava�i nakon drugog izbora imaju trajno

zvanje ukoliko su navršili 55. godina života. Ad. 7. Vije�e veleu�ilišta i visokih škola trebalo bi imati pravnu osobnost i tako

biti partner koji s Ministarstvom (osniva�ima) dogovara modele financiranja stru�nih studija. Jedna od mogu�nosti za to su Zakonom o radu i Zakonom o ustanovama predvi�ene udruge poslodavaca (primjer je Udruga poslodavaca u zdravstvu), koja bi objedinjavala interese veleu�ilišta i visokih škola na razini zajedni�kog financiranja, a i ostalih, za razvoj stru�nih studija bitnih vidova djelatnosti.

82

Prilog 16:

A M A N D M A N

NA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU

U �lanku 114. stavak 6. umjesto teksta «do zaklju�no šk. godine 2010/2011.» predlaže se ubacivanje slijede�eg teksta: «do zaklju�no šk. godine 2007/2008».

O B R A Z L O Ž E N J E

U stavku 4. �lanku 114. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama

Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju predvi�en 31. prosinac 2007. godine kao krajnji rok je rok za završetak procesa integracije hrvatskih sveu�ilišta sukladno odredbama ovog Zakona. Budu�i da je osnovni cilj izmjena i dopuna Zakona integracija cjelokupnog sustava visokog obrazovanja, logi�no bi bilo da se predvidi da se oba podsustava visokog školstva – i sveu�ilišni i stru�ni – trebaju integrirati i harmonizirati istovremeno. Nemogu�e je, naime, integrirati i stabilizirati sustav sveu�ilišnih studija bez istovremenog uskla�ivanja odnosa izme�u sveu�ilišnih i stru�nih studija. Zato rokovi kona�nog uskla�ivanja oba sustava moraju biti jednaki. Kra� rokovi prisiliti �e i sveu�ilišta i visoke škole i veleu�ilišta na dogovore o poduzimanje radnji za ve�om funkcionalnom integracijim i racionalnijim zajedni�kim korištenjem dijela opreme, prostora i nastavnika. Rok od 2010. godine nikoga ne�e motivirati za bilo kakve pomake ka racionalizaciji sada kaoti�nih odnosa izme�u stru�nih i sveu�ilišnih studija.

Nadalje, nije logi�no da rokovi primjene pojedinih zakonskih odredbi koje predlaže sadašnja Vlada RH, budu ostavljeni na rješavanje nekoj drugoj, budu�oj Vladi, ve� moraju biti u okviru obveza one Vlade koja te rokove propisuje. Odre�ivati rokove primjene pojedinih odredbi Zakona izvan rokova vlastitog mandata zna�i deklarirati nedostatak politi�ke volje za rješavanje problema �ije se rješavanje predlaže Stvarati drugoj Vladi obveze iza vlastitog mandata, zna�i priznati da sadašnja Vlada nema ni viziju ni dobru volju riješiti goru�e probleme visokog obrazovanja - a odnos sveu�ilišnih i stru�nih studija i nužnost razvoja stru�nih studija ako želimo i u ovom podru�ju u�i u europske integracije, je svakako jedan od takvih problema.

83

Prilo

g 17

. N

AC

RT

PRIJ

EDLO

GA

K

RIT

ERIJ

A Z

A R

AZL

IKO

VAN

JE S

TRU

�N

IH O

D S

VEU

�IL

IŠN

IH S

TUD

IJA

(v

erzi

ja 2

)

K

RIT

ERIJ

I ST

RU

�N

I STU

DIJ

I SV

EU�

ILIŠ

NI S

TUD

IJI

- V

eleu

�iliš

ta

- Sve

u�iliš

ni o

djel

i

- Vis

oke

škol

e - I

znim

no (s

ukla

dno

�lan

ku 7

4. s

t. 1.

) i s

veu�

ilišta

u p

rijel

azno

m

raz

dobl

ju (s

ukla

dno

�lan

ku 1

14. s

t. 8

) - F

akul

teti

1. N

OSI

LAC

STU

DIJ

A

- U

mje

tni�

ke a

kade

mije

O

SNIV

A�

/VLA

SNIK

Pret

ežno

priv

atne

ali

i drž

avne

ust

anov

e

Pret

ežno

drž

avne

ali

i priv

atne

ust

anov

e

2. T

IP U

STA

NO

VA S

OB

ZIR

OM

NA

STJ

ECA

NJE

DO

BIT

I

Nep

rofit

ne

Nep

rofit

ne

- osp

osob

ljava

nje

za v

isok

ostru

�ni r

ad

- osp

osob

ljava

nje

za v

isok

ostru

�ni i

zn

anst

veni

rad

3. M

ISIJ

A U

STA

NO

VE

- pov

eziv

anje

nas

tave

i st

ru�n

og ra

da

- pov

eziv

anje

nas

tave

, zna

nstv

enog

i st

ru�n

og ra

da

4. O

BIL

JEŽJ

A N

AST

AVE

4.2.

Nas

tavn

i pro

gram

- dob

ivan

je k

ra�e

teor

etsk

e os

nove

i do

bre

prak

ti�ne

osn

ove

koja

om

ogu�

ava

nepo

sred

no u

klju

�iva

nje

u ra

dni p

roce

s

- jak

a po

veza

nost

s g

ospo

dars

tvom

, odn

osno

s p

raks

om

- dob

ivan

je d

obre

teor

etsk

e os

nove

za

nast

avak

na

dipl

omsk

om o

dnos

no

dok

tors

kom

stu

diju

- d

obiv

anje

dov

oljn

ih p

rakt

i�ni

h zn

anja

koj

a na

kon

kra�

e pr

ilago

dbe

o

mog

u�av

aju

rad

u st

ruci

- j

ak o

slon

ac n

a zn

anst

vena

istra

živa

nja

84

4.3.

Obl

ici n

asta

ve

- pre

dava

nje,

sem

inar

i, vj

ežbe

i o

bvez

atan

rad

u pr

aksi

. Cje

loži

votn

o

o

braz

ovan

je, o

braz

ovan

je o

dras

lih,

pose

bno

neza

posl

enih

- pre

dava

nje,

sem

inar

i, vj

ežbe

cje

loži

votn

o ob

razo

vanj

e

4.

4. O

mje

r teo

rets

kih

i pra

kti�

nih

Z

nanj

a

- naj

man

je 6

0 %

pra

kti�

nih

znan

ja

- naj

man

je 6

0 %

teor

etsk

ih z

nanj

a

5. K

OM

PETE

NC

IJE

PO

ZAVR

ŠETK

U

S

TUD

IJA

- sam

osta

lne

kom

pete

ncije

stje

�u s

e ve

�ino

m n

akon

stu

pnja

bak

alau

reat

a

- sam

osta

lne

kom

pete

ncije

stje

�u s

e ve

�ino

m

nako

n st

upnj

a m

agis

terij

a

6. IS

TRA

ŽIVA

NJA

I R

AZV

OJ

Prim

ijenj

ena

i raz

vojn

a

Tem

eljn

a, p

rimije

njen

a i r

azvo

jna

7.

NA

STA

VNIC

I

7.1.

Obv

eze

nast

avni

ka

- o

bave

zno

sudj

elov

anje

u ra

zvoj

nim

istra

živa

njim

a i p

raks

i

- oba

vezn

o su

djel

ovan

je u

zna

nstv

enim

is

traži

vanj

ima

7.2

. Str

uktu

re z

apos

leni

h na

stav

nika

- pre

težn

o u

nast

avni

m z

vanj

ima

uz v

e�i b

roj a

sist

enat

a (s

urad

nika

)

zap

osle

nih

u pr

aksi

- pre

težn

o u

znan

stve

no-n

asta

vnim

zva

njim

a

7.3.

Pro

sje�

na n

asta

vna

o

pter

e�en

ost

- do

10-

12 s

ati t

jedn

o

- do

5-6

sati

tjedn

o

8. S

TUD

ENTI

8.1.

Vrs

te s

tude

nata

- r

edov

iti i

izva

nred

ni p

odje

dnak

o - u

glav

nom

redo

viti

8.2.

Uvj

eti u

pisa

- z

avrš

eno

op�e

ili s

tru�n

o 4-

godi

šnje

stru

�no

obra

zova

nje

- zav

ršen

o op

�e il

i stru

�no

4-go

dišn

je

obra

zova

nje

8.3.

Tra

janj

e st

udija

- u

pra

vilu

3

- u

pra

vilu

3+2

+3

85

8.4.

Obr

azov

ni s

tupn

jevi

- b

akal

aure

at (s

tru�.

)

- bak

alau

reat

(sve

u�.)

8.5.

Zav

ršno

st s

tudi

ja

- spe

cija

lista

stru

ke

- m

agis

tar i

dok

tor z

nano

sti

8.6.

Hor

izon

taln

a po

kret

ljivo

st

- ugl

avno

m n

akon

dru

ge g

odin

e

- ugl

avno

m n

akon

tre�

e go

dine

- iz

pove

zano

sti s

gos

poda

rstv

om

- naj

ve�i

m d

ijelo

m iz

drž

avno

g pr

ora�

una

- iz

sred

stva

loka

lne

upra

ve

- iz

me�

unar

odni

h iz

vora

- iz

drža

vnog

pro

ra�u

na

- iz

pove

zano

sti s

gos

poda

rstv

om

9. IZ

VOR

I FIN

AN

CIR

AN

JA

- iz

škol

arin

a - i

z šk

olar

ina

N

APO

MEN

A: N

art P

rijed

loga

„Krit

erija

razl

ikov

anja

stru

�nih

i sv

eu�i

lišni

h st

udija

“ sas

tavi

la je

Rad

na g

rupa

pre

dsta

vnik

a M

inis

tars

tva

zna

nost

i, ob

razo

vanj

a i š

porta

i pr

edst

avni

ka V

ije�a

vel

eu�i

lišta

i vi

soki

h šk

ola

Hrv

atsk

e u

sast

avu:

Pro

f. dr

. sc.

Jur

aj B

oži�

evi�

, drž

avni

tajn

ik z

a vi

soku

nao

braz

bu, P

rof.

dr. s

c. M

irjan

a P

oli�

-Bob

i�,

pom

o�ni

ca m

inis

tra z

a vi

soku

nao

braz

bu, R

ekto

ri i d

ekan

i vel

eu�i

lišta

i vi

soke

ško

le: P

rof.

dr. s

c. M

ar�e

lo D

ujan

i�, P

rof.

dr. s

c. M

lade

n H

avel

ka, P

rof.

dr. s

c. S

tjepa

n M

adja

r, P

rof.

dr. s

c. D

ragu

tin Š

�ap,

Pro

f. dr

. sc.

Dar

ko V

yrou

bal.

86

PRILOG 18. Klasa: 602-04/05-01/48 Ur. broj: 251-379-02/05/8 Zagreb, 14. velja�e 2005.

- Prof. dr. sc. Helena Jasna Mencer Rektorica Sveu�ilišta u Zagrebu

- �lanovima Senata Sveu�ilišta u Zagrebu

Predmet: Mišljenje Vije�a veleu�ilišta i visokih škola o Prijedlogu Nacrta statuta Sveu�ilišta u Zagrebu – dostavlja se Sukladno svojima zakonskim ovlastima iz �lanka 106. stavak 3., Vije�e veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske na svojoj je 10. redovitoj sjednici održanoj 3. velja�e 2005. godine u Zagrebu, raspravljalo o Nacrtu Prijedloga statuta Sveu�ilišta u Zagrebu tj. o odredbama �lanka 10. Prijedloga, prema kojima bi Sveu�ilište u Zagrebu moglo osnivati vlastite visoke škole (veleu�ilišta), i jednoglasno donijelo slijede�e;

M I Š L J E N J E Predložene odredbe �lanka 10. Nacrta Prijedloga statuta Sveu�ilišta u Zagrebu u potpunoj su suprotnosti s intencijama i slovom Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izravno �e onemogu�iti daljnji razvoj sustava stru�nih studija u Hrvatskoj kao i razvoj binarnog sustava visokog obrazovanja predvi�enog �lankom 114. stavak 8. Zakona.

OBRAZLOŽENJE

Iz nekoliko �lanaka Zakona je razvidno da je zakonodavac predvidio razvoj binarnog visokoškolskog sustava u Hrvatskoj, tj. potpunog odvajanja stru�nih od sveu�ilišnih studija i ostavio samo mogu�nost da sveu�ilišta imaju odre�enu ulogu u organiziranju i izvo�enju stru�nih studija u prijelaznom razdoblju, tj. do trenutka dovoljne razvijenosti sustava stru�nih studija da sam za to preuzme odgovornost, tj. najkasnije do školske godine 2010/11. (�lanak 114. stavak 8.). Do tada se predvi�a da sveu�ilišta mogu organizirati i izvoditi stru�ne studije samo IZNIMNO (�lanak 74. stavak 1. Zakona).

Predloženo �e rješenje, ukoliko se prihvati, u potpunosti onemogu�iti

razvoj koncepta funkcionalne suradnje Sveu�ilišta sa stru�nim studijima, jer nije

87

nimalo vjerojatno da �e uz postojanje mogu�nosti osnivanja vlastitih visokih škola, Sveu�ilište biti zainteresirano za suradnju s postoje�im visokim školama i veleu�ilištima. Dapa�e, ovakve tendencije prijete postupnom gašenju i postoje�ih visokih škola i veleu�ilišta, kojima �e privatne visoke škole u vlasništvu sveu�ilišta i uz korištenje jake sveu�ilišne infrastrukture, biti potpuno nelojalna konkurencija.

�lanak 10. Nacrta Prijedloga statuta Sveu�ilišta u Zagrebu tako�er je u izravnoj suprotnosti s Mišljenjem Nacionalnog vije�a za visoku naobrazbu o pravcima razvoja stru�nih studija u Hrvatskoj, zatim sa Zaklju�cima Rektorskog zbora o na�inima suradnje sveu�ilišnih i stru�nih studija, kao i s višekratno deklariranom spremnoš�u Sveu�ilišta u Zagrebu da funkcionalnim modelom suradnje s visokim školama i veleu�ilištima, doprinese razvoju kvalitetnih stru�nih studija u Hrvatskoj.

Zbog navedenog molimo Rektoricu Sveu�ilišta u Zagrebu kao i �lanove Senata Sveu�ilišta u Zagrebu da razmotre i uvaže predmetno mišljenje i predlože izbacivanje �lanka 10. iz kona�ne verzije Prijedloga statuta Sveu�ilišta u Zagrebu.

Uz srda�ne pozdrave i

s poštovanjem.



O tome obavijest: 1. �lanicama Vije�a visokih škola i veleu�ilišta 2. Nacionalnom vije�u za visoko obrazovanje 3. Rektorskom zboru Hrvatske 4. Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa 5. Pismohrana – ovdje

88

PRILOG 19. Priop�enje Ureda Predsjednika o posjeti delegacije Vije�a veleu�ilišta i visokih škola

23.02.2005.

Predsjednik Mesi� primio izaslanstvo Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske

Izaslanstvo ga je informiralo o problemima razvoja visokih škola i veleu�ilišta u

Hrvatskoj. Govore�i o njihovom razvoju, s obzirom na reformu visokog obrazvanja,

izaslanstvo je naglasilo nužnost njihova razvoja u skladu s binarnim sustavom

visokog obrazovanja – sustava u kojem se stru�ni studiji izvode na samostalnim

visokim školama i veleu�ilištima kao što je slu�aj u drugim europskim zemljama.

Naglasili su tako�er kako visoke škole i veleu�ilišta mogu zna�ajno potaknuti

ravnomjeran policentri�ni razvoj hrvatskih regija kroz njihovu povezanost sa

lokalnim gospodarstvom, a istaknuta je i važnost stru�nih studija u što bržem

podizanju op�e razine edukacije putem cjeloživotnog obrazovanja. Tijekom

razgovora konstatirano je tako�er kako je, s obzirom na realne potrebe za

veleu�ilištima i visokim školama u Hrvatskoj, potrebno osigurati prostorne,

kadrovske i ostale uvjete koji �e im omogu�iti kvalitetu jednaku onoj u srodnim

europskim ustanovama. Predsjednik Mesi� je istaknuo zna�aj i ulogu visokih škola i

veleu�ilišta za budu�i razvoj hrvatskog gospodarstva, a kroz školovanje stru�njaka.

U izaslanstvu su bili Predsjednik Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske i dekan

Visoke zdravstvene škole u Zagrebu prof. dr. sc. Mladen Havelka, rektor Veleu�ilišta

u Rijeci prof. dr. sc. Mar�elo Dujani�, rektor Veleu�ilišta u Karlovcu prof. dr. sc.

Mirko Butkovi�, rektor Tehni�kog veleu�ilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Dragutin Š�ap i

rektor Veleu�ilišta u Požegi prof. dr. sc. Stjepan Madjar.

89

Prilog 20: Pravilnik o ustroju i na�inu rada mati�nih povjerenstava i provedbi postupka izbora

Na temelju odredbe �lanka 106. stavka 4. to�ke 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom

obrazovanju ("Narodne novine" - 123/03, 198/03, 105/04, 174/04), Vije�e veleu�ilišta i visokih škola Republike Hrvatske na svojoj sjednici održanoj 28. rujna 2005. godine, donosi

PRAVILNIK O USTROJU I NA�INU RADA MATI�NIH POVJERENSTAVA

I PROVEDBI POSTUPKA IZBORA

�lanak 1. Ovim Pravilnikom propisuje se ustroj i na�in rada mati�nih povjerenstava, ustroj i zada�e

Odbora za koordinaciju rada mati�nih povjerenstava, sadržaj izvješ�a stru�nog povjerenstva i njegov sastav te druga pitanja vezana uz provedbu postupka izbora.

Mati�na povjerenstva

�lanak 2. Mati�no povjerenstvo je stru�no povjerenstvo Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Republike

Hrvatske, koje daje mišljenje da li pristupnici ispunjavaju minimalne uvjete u postupku izbora u nastavna zvanja.

�lanak 3. Za obavljanje poslova propisanih �lankom 2. ovog Pravilnika ustrojavaju se Mati�na

povjerenstva za sljede�a podru�ja:

- Podru�je biomedicine i zdravstva - Podru�je biotehni�kih znanosti - Podru�je društvenih znanosti - Podru�je humanisti�kih znanosti - Podru�je prirodnih znanosti - Podru�je tehni�kih znanosti

�lanak 4. �lanove mati�nih povjerenstava imenuje Vije�e veleu�ilišta i visokih škola Republike

Hrvatske. �lanovi mati�nih povjerenstava trebaju biti u zvanju profesora visoke škole ili u znanstveno-

nastavnom zvanju, birani u odgovaraju�e podru�je, prema �lanku 3. ovog Pravilnika. Predsjednika i zamjenika predsjednika biraju �lanovi povjerenstva izme�u sebe, na prvoj

sjednici. Predsjednik, zamjenik predsjednika i �lanovi mati�nih povjerenstava imenuju se na vrijeme od

dvije godine. Predsjednik, zamjenik predsjednika i �lan mati�nog povjerenstva razriješit �e se dužnosti prije

isteka vremena na koje je imenovan ako: - sam zatraži razrješenje;

90

- ne ispunjava dužnosti predsjednika, odnosno �lana; - svojim ponašanjem povrijedi ugled dužnosti koju obnaša; - izgubi sposobnost obavljanja dužnosti.

Postojanje razloga za razrješenje predsjednika, zamjenika predsjednika i �lana prije isteka mandata utvr�uju mati�na povjerenstva i o tome izvješ�uju Vije�e veleu�ilišta i visokih škola Republike Hrvatske.

Predsjednika, zamjenika predsjednika i �lanove mati�nog povjerenstva razrješuje Vije�e veleu�ilišta i visokih škola Republike Hrvatske.

�lanak 5. Mati�no povjerenstvo radi na sjednicama. Predsjednik mati�nog povjerenstva rukovodi pripremama sjednica te radom na sjednicama.

U slu�aju sprije�enosti, predsjednika zamjenjuje zamjenik predsjednika. Ako se sjednica ne može pripremiti i održati na na�in propisan stavkom 2. i 3. ovog �lanka

pripremom i radom sjednice rukovodit �e najstariji �lan mati�nog povjerenstva.

�lanak 6. Sjednice mati�nog povjerenstva održavaju se najmanje jednom u tri mjeseca. Propisani rok iz stavka 1. ovog �lanka ne te�e u razdoblju od 15. srpnja do 31. kolovoza.

�lanak 7. Sjednice mati�nog povjerenstva sazivaju se pisanim pozivom. Poziv na sjednicu s prijedlogom dnevnog reda i potrebnom dokumentacijom dostavlja se svim

�lanovima mati�nog povjerenstva najmanje osam dana prije održavanja sjednice. Sjednice mati�nog povjerenstva održavaju se u pravilu u sjedištu mati�nog povjerenstva u

Zagrebu, ali predsjednik može iz opravdanih razloga odlu�iti da se neka od sjednica održi i u sjedištu drugih visokih u�ilišta, �lanova Vije�a.

Održavanje sjednica, slanje poziva, glasovanje i prihva�anje zaklju�aka može se provoditi i na daljinu, elektroni�kim putem.

�lanak 8. Visoka u�ilišta dužna su dostaviti mati�nom povjerenstvu:

- odluku o raspisu natje�aja, - presliku teksta objavljenog natje�aja u dnevnom tisku ili u Narodnim novinama, - odluku o imenovanju stru�nog povjerenstva za davanje mišljenja da li predloženik ispunjava

uvjete za izbor u nastavno zvanje, - izvješ�e stru�nog povjerenstva u pisanom i elektroni�kom obliku.

�lanak 9. Izvješ�e stru�nog povjerenstva iz �lanka 8. alineje 4. treba sadržavati:

1. Op�e podatke u svezi s raspisanim natje�ajem (tko je i kada donio odluku o raspisu natje�aja i imenovanju stru�nog povjerenstva, kada i gdje je natje�aj objavljen, navesti pristupnike koji su se javili na natje�aj).

2. Biografske podatke (podaci o datumu i mjestu ro�enja, o ste�enoj stru�noj spremi odnosno akademskim stupnjevima, bra�nom stanju, o djeci, poznavanju stranih jezika, dosadašnjem kretanju u službi, društvenoj djelatnosti i dr.).

3. Nastavna djelatnost (dosadašnji izbori u nastavna odnosno znanstveno-nastavna zvanja,

91

podaci o mentorstvu pristupnika pri izradi i obrani dodiplomskih i poslijediplomskih završnih radova te doktorske disertacije, podaci o autorstvu skripata, udžbenika i ostalih nastavnih pomagala i dr.).

Na kraju je potrebno ocijeniti sveukupnu nastavnu djelatnost pristupnika, a posebno nakon prethodnog izbora.

4. Stru�na djelatnost, navesti stru�ne radove (�lanci, projekti, izvedeni radovi i dr.) i poslove na kojima je pristupnik radio. Posebno naglasiti rukovode�u ulogu pristupnika u stru�nim radovima odnosno poslovima.

U izvješ�u treba posebno navesti i pobliže ocijeniti one stru�ne radove temeljem kojih pristupnik ispunjava minimalne uvjete za izbor u zvanje.

Na kraju je potrebno ocijeniti sveukupnu stru�nu djelatnost pristupnika, a posebno nakon prethodnog izbora.

5. Znanstvena djelatnost, navesti podatke o magistarskom radu odnosno disertaciji, o objavljenim radovima relevantnima za izbor u zvanje, sudjelovanje na znanstveno-istraživa�kim temama, projektima i programima.

U izvješ�u treba posebno navesti i pobliže ocijeniti one znanstvene radove temeljem kojih pristupnik ispunjava minimalne uvjete za izbor u zvanje.

Na kraju je potrebno ocijeniti sveukupnu znanstvenu djelatnost pristupnika, a posebno nakon prethodnog izbora.

6. Zaklju�ak o djelatnosti pristupnika. Povjerenstvo je dužno sažeto navesti radove i ostale relevantne podatke na temelju kojih se

utvr�uje da li pristupnik ispunjava uvjete Vije�a veleu�ilišta i visokih škola za izbor u nastavno zvanje za koje je raspisan natje�aj.

7. Mišljenje i prijedlog povjerenstva. Na temelju zaklju�ka o djelatnosti pristupnika, povjerenstvo je dužno navesti mišljenje o

ispunjavanju uvjeta Vije�a veleu�ilišta i visokih škola za izbor u nastavno zvanje te dati Stru�nom vije�u visokog u�ilišta koje je raspisalo natje�aj odgovaraju�i prijedlog o izboru pristupnika.

8. Popis objavljenih znanstvenih radova, objavljenih i izvedenih stru�nih radova i poslova, objavljenih udžbenika te ostalih aktivnosti koje se vrednuju u postupku izbora, s naznakom do i nakon izbora u prethodno zvanje.

�lanak 10. Visoko u�ilište koje je raspisalo natje�aj dostavlja dokumentaciju propisanu �lankom 8. ovog

Pravilnika za svakog �lana Mati�nog povjerenstva te u dva dodatna primjerka.

�lanak 11. U slu�aju kad se na natje�aj prijave dva ili više pristupnika, povjerenstvo je dužno za svakog

pristupnika napisati izvještaj sukladno �lanku 9. ovog Pravilnika. Ukoliko više pristupnika ispunjava uvjete propisane natje�ajem, povjerenstvo ne predlaže

kojeg od pristupnika treba izabrati, ve� �e o tome odlu�iti stru�no vije�e visokog u�ilišta koje je raspisalo natje�aj.

�lanak 12. Predsjednik mati�nog povjerenstva ovlašten je, ukoliko predmeti ne sadrže cjelokupnu

dokumentaciju, vratiti predmet visokom u�ilištu na dopunu. Rokovi za predmetni postupak po�inju te�i od dana uredno zaprimljene dokumentacije.

92

�lanak 13. Sjednice mati�nog povjerenstva otvara predsjednik i utvr�uje da li je sjednici nazo�an

potrebiti broj �lanova. Sjednica mati�nog povjerenstva može se održati ukoliko je sjednici nazo�na ve�ina �lanova

mati�nog povjerenstva.

�lanak 14. Mati�no povjerenstvo može raspravljati i odlu�ivati samo o predmetima odnosno pitanjima

koja su na dnevnom redu sjednice. Pri raspravi o pojedinim to�kama objašnjenje daje �lan mati�nog povjerenstva - izvjestitelj. �lana mati�nog povjerenstva - izvjestitelja odre�uje predsjednik prilikom dostave poziva na

sjednicu. Predsjednik može pozvati na sjednicu predstavnika stru�nog povjerenstva ako ocijeni da je

njegova nazo�nost potrebita radi razmatranja izvješ�a.

�lanak 15. Ako je to potrebno, mati�no povjerenstvo može odlu�iti da se rasprava o pojedinoj to�ki

dnevnog reda prekine ili odgodi poradi pribavljanja odre�enih podataka, obavijesti ili u drugim sli�nim slu�ajevima.

�lanak 16. Kada je završena rasprava o to�ki dnevnog reda, predsjednik utvr�uje prijedlog mišljenja i

stavlja ga na glasovanje. Glasovanje se obavlja javno, izjašnjavanjem »za« ili »protiv« prijedloga. Izuzetno, glasovanje može biti tajno o �emu odluku donose �lanovi mati�nog povjerenstva na

na�in propisan stavkom 2. ovog �lanka. Predsjednik utvr�uje tekst mišljenja i zaklju�uje kako je obavljeno glasovanje o pojedinom

prijedlogu. �lan mati�nog povjerenstva koji je glasovao protiv donesenog mišljenja može u roku od tri

dana od dana održavanja sjednice pismeno obrazložiti razloge zbog kojih je tako glasovao. Obrazloženje se stavlja kao privitak zapisniku sa sjednice.

�lanak 17. Mati�no povjerenstvo može donijeti mišljenje kojim prihva�a prijedlog stru�nog povjerenstva ili

mišljenje kojim ne prihva�a prijedlog stru�nog povjerenstva. Mišljenje mati�nog povjerenstva, kojim se ne prihva�a prijedlog stru�nog povjerenstva, mora

biti obrazloženo. Usvojeno mišljenje mati�nog povjerenstva je kona�no i dostavlja se visokom u�ilištu koje je

raspisalo natje�aj. Izuzetno, mati�no povjerenstvo može vratiti izvješ�e stru�nom povjerenstvu na dopunu, uz

obvezni naputak kojim se odre�uje na koji na�in i u �emu je stru�no povjerenstvo dužno dopuniti izvješ�e.

�lanak 18. Mati�no povjerenstvo donosi odluke natpolovi�nom ve�inom glasova svih �lanova.

�lanak 19. O tijeku sjednice mati�no povjerenstvo vodi zapisnik.

93

Predsjednik može odlu�iti da se o tijeku sjednice vodi tonski zapis.

�lanak 20. Mišljenja i zaklju�ci doneseni na sjednici dostavljaju se visokim u�ilištima u roku 15 dana od

dana održane sjednice.

Odbor za koordinaciju rada mati�nih povjerenstava

�lanak 21. Radi brige o koordinaciji rada mati�nih povjerenstava ustrojava se Odbor za koordinaciju rada

mati�nih povjerenstava (u daljnjem tekstu: Odbor). Odbor �ine svi predsjednici mati�nih povjerenstava i predsjednik Vije�a veleu�ilišta i visokih

škola. �lanovi Odbora biraju predsjednika i zamjenika predsjednika na vrijeme od jedne godine.

�lanak 22. Odbor:

- ujedna�uje i uskla�uje na�in rada mati�nih povjerenstava, - daje poticaj za donošenje ili promjenu propisa u svezi s izborima u nastavna zvanja, - obavlja i druge poslove u svezi s izborima, - u slu�aju spora u postupku izbora odre�uje koje je mati�no povjerenstvo nadležno za

provedbu postupka.

�lanak 23. Odbor radi na sjednicama koje se održavaju po potrebi. Sjednice Odbora saziva predsjednik.

�lanak 24. Odbor jedanput godišnje izvješ�uje Vije�e veleu�ilišta i visokih škola Republike Hrvatske o

svom radu.

Stru�na povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta za izbor u zvanje

�lanak 25. �lanovi stru�nog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta za izbor u zvanje trebaju biti izabrani u isto ili više nastavno zvanje od zvanja za koje se pristupnik predlaže ili u znanstveno-nastavno zvanje, a njihov izbor treba biti u znanstvenom podru�ju i polju za koje se pristupnik predlaže. �lanove stru�nog povjerenstva predlaže stru�no vije�e visokog u�ilišta koje raspisuje natje�aj. Visoko u�ilište koje raspisuje natje�aj može zatražiti i drugo visoko u�ilište da imenuje �lanove stru�nog povjerenstva i vodi postupak izbora. Visoka u�ilišta dužna su dostaviti prvom �lanu Stru�nog povjerenstva:

- odluku o imenovanju stru�nog povjerenstva za davanje mišljenja da li predloženik ispunjava uvjete za izbor u znanstveno-nastavno odnosno nastavno zvanje,

- presliku objavljenog teksta natje�aja, - svu dokumentaciju, koja se od pristupnika traži u natje�aju, od �ega životopis i popis

radova pristupnika i u elektroni�kom obliku. Ostalim �lanovima Stru�nog povjerenstva visoka u�ilišta dostavljaju samo odluku o imenovanju za �lana stru�nog povjerenstva uz napomenu da se sva dokumentacija nalazi kod prvog �lana povjerenstva.

94

Visoka u�ilišta dužna su, pored ostalih relevantnih podataka, u tekstu natje�aja zatražiti od pristupnika uredno sastavljen životopis i popis radova, sukladno �lanku 9. to�ki 8. ovog Pravilnika (u pisanom i elektroni�kom obliku) kao i presliku ili originale svih radova i diploma relevantnih za izbor u zvanje.

Op�e odredbe

�lanak 26. Stru�ne poslove za mati�na povjerenstva obavljaju stru�ne službe Vije�a veleu�ilišta i visokih

škola Republike Hrvatske. Sredstva za rad mati�nih povjerenstava osiguravaju se u prora�unu Republike Hrvatske i iz

�lanarina visokoškolskih ustanova, �lanica Vije�a veleu�ilišta i visokih škola.

�lanak 27. Sva dokumentacija u svezi s radom mati�nog povjerenstva i Odbora pohranjuje se u

pismohrani stru�nih službi Vije�a veleu�ilišta i visokih škola i od trajne je vrijednosti. Pravo uvida u dokumentaciju iz stavka 1. ovog �lanka ima osoba koja za to dokaže pravni

interes.

�lanak 28. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u ''Narodnim novinama''.

KLASA: 602-04/05-01/48 URBROJ: 251-379-02/05/32/3 Zagreb, 28. rujna 2005.



95

Prilog 21: Odluka o uvjetima za ocjenu nastavne i stru�ne djelatnosti u postupku izbora u nastavna zvanja Na temelju odredbe �lanka 106. stavka 4. to�ke 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ("Narodne novine" - 123/03, 198/03, 105/04, 174/04), Vije�e veleu�ilišta i visokih škola Republike Hrvatske na svojoj sjednici održanoj 28. rujna 2005. godine, uz suglasnost Nacionalnog vije�a za visoko obrazovanje od 6. srpnja 2005. godine, donosi

�lanak 1.

Predava�

U nastavno zvanje predava�a može biti izabrana osoba koja uz uvjete iz �lanka 98. stavka 3. Zakona o

znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ("Narodne novine" - 123/03, 198/03, 105/04, 174/04),

ispunjava i sljede�e uvjete:

� da je u suradni�kom, nastavnom ili znanstveno-nastavnom zvanju, ra�unaju�i razdoblje od tri godine prije pokretanja izbora, kontinuirano izvodila nastavu u sustavu visokog obrazovanja i to najmanje trideset (30) norma sati ili je održala jedno ili više javnih predavanja iz podru�ja struke za koju se provodi postupak izbora;

i jedan od sljede�ih uvjeta:

� da ima jedan (1) objavljeni stru�ni ili znanstveni rad; � da ima jedan (1) izvedeni ili nagra�eni projekt odnosno studiju iz odgovaraju�e struke; ili je nositelj

priznatog patenta; � da ima magisterij znanosti ili doktorat znanosti.

Pri reizboru, uz pozitivnu ocjenu Povjerenstva o ukupnoj nastavnoj i stru�noj djelatnosti u proteklom razdoblju, pristupnik treba ispuniti i jedan od sljede�ih uvjeta:

� da je magistrirao ili doktorirao � da je proteklom izbornom razdoblju objavio jedan (1) novi stru�ni i/ili znanstveni rad (izveden ili

nagra�en projekt odnosno studiju ili patent) iz odgovaraju�e struke; � da je objavio recenzirani nastavni materijal za nastavni predmet iz kojeg izvodi nastavu u tiskanom ili

elektroni�kom obliku, koji je kategoriziran; � da je objavio recenzirani prijevod poznatog udžbenika ili nastavnog materijala za nastavni predmet iz

kojeg izvodi nastavu u tiskanom ili elektroni�kom obliku, koji je kategoriziran.

�lanak 2.

96

Viši predava�

U zvanje višeg predava�a može biti izabrana osoba koja uz uvjete iz �lanka 98. stavka 4. Zakona o



� da je u razdoblju od najviše pet godina prije pokretanja izbora bila izabrana u nastavno ili znanstveno-nastavno zvanje te u tom zvanju kontinuirano izvodila nastavu od najmanje šezdeset (60) norma sati ili je održala dva ili više javnih predavanja iz podru�ja struke za koju se provodi postupak izbora;

� da ima najmanje pet (5) objavljenih stru�nih i/ili znanstvenih radova, i/ili izvedenih i/ili nagra�enih projekata odnosno studija iz odgovaraju�e struke;

i dva od sljede�ih uvjeta:

� da ima magisterij znanosti; � da ima doktorat znanosti; � da ima objavljen recenzirani nastavni materijal za nastavni predmet iz kojeg izvodi nastavu u

tiskanom ili elektroni�kom obliku, koji je kategoriziran; � da ima objavljen recenzirani prijevod poznatog udžbenika za nastavni predmet iz kojeg izvodi nastavu

u tiskanom ili elektroni�kom obliku, koji je kategoriziran; � da ima ukupno najmanje sedam (7) objavljenih stru�nih i/ili znanstvenih radova, (izvedena ili

nagra�ena projekta odnosno studije) iz odgovaraju�e struke, od kojih najmanje dva (2) u razdoblju od tri godine prije datuma pokretanja izbora.

Pri reizboru, uz pozitivnu ocjenu Povjerenstva o ukupnoj nastavnoj i stru�noj djelatnosti u proteklom razdoblju, pristupnik treba ispuniti i dva od sljede�ih uvjeta:

� da je u proteklom izbornom razdoblju objavio najmanje dva nova stru�na i/ili znanstvena rada kao prvi autor (izvedena ili nagra�ena projekta odnosno studije, priznatog patenta) iz odgovaraju�e struke;

� da je objavio recenzirani nastavni materijal za nastavni predmet iz kojeg izvodi nastavu u tiskanom ili elektroni�kom obliku, koji je kategoriziran;

� da je objavio recenzirani prijevod poznatog udžbenika za nastavni predmet iz kojeg izvodi nastavu u tiskanom ili elektroni�kom obliku koji je kategoriziran.

� da su pod njegovim mentorstvom, u proteklom izbornom razdoblju, obranjena najmanje tri (3) završna ili diplomska rada.

�lanak 3.

Profesor visoke škole

U zvanje profesora visoke škole može biti izabrana osoba koja uz uvjete iz �lanka 98. stavka 5. Zakona o



� da je u razdoblju od najviše pet godina prije pokretanja izbora bila izabrana u nastavno ili znanstveno-nastavno zvanje te u tom zvanju kontinuirano izvodila nastavu od najmanje 120 norma sati ili je održala dva ili više javnih predavanja iz podru�ja struke za koju se provodi postupak izbora;

97

� da ima najmanje deset (10) objavljenih stru�nih i/ili znanstvenih radova, (izvedena ili nagra�ena projekta odnosno studije, priznatog patenta ) iz odgovaraju�e struke;

i dva od sljede�ih uvjeta:

� da ima objavljeni recenzirani nastavni materijal za nastavni predmet iz kojeg izvodi nastavu u tiskanom ili elektroni�kom obliku, koji je kategoriziran;

� da ima objavljeni recenzirani prijevod poznatog udžbenika za nastavni predmet iz kojeg izvodi nastavu u tiskanom ili elektroni�kom obliku, koji je kategoriziran;

� da ima ukupno najmanje dvanaest (12) objavljenih stru�nih i/ili znanstvenih radova, (izvedena ili nagra�ena projekta odnosno studije, priznata patenta) iz odgovaraju�e struke, od kojih najmanje dva (2) u razdoblju od tri godine prije datuma pokretanja izbora.

Pri reizboru, uz pozitivnu ocjenu Povjerenstva o ukupnoj nastavnoj i stru�noj djelatnosti u proteklom razdoblju, pristupnik treba ispuniti i dva od sljede�ih uvjeta:

� da je u proteklom izbornom razdoblju objavio najmanje dva (2) nova stru�na i/ili znanstvena rada kao prvi autor (izvedena i/ili nagra�ena projekta odnosno studije) iz odgovaraju�e struke,

� da je objavio recenzirani nastavni materijal za nastavni predmet iz kojeg izvodi nastavu u tiskanom ili elektroni�kom obliku, koji je kategoriziran;

� da je objavio recenzirani prijevod poznatog udžbenika za nastavni predmet iz kojeg izvodi nastavu u tiskanom ili elektroni�kom obliku, koji je kategoriziran;

� da je u proteklom izbornom razdoblju pod njegovim mentorstvom obranjeno najmanje pet (5) završnih ili diplomskih radova.

�lanak 4.

Lektor

U zvanje lektora može biti izabrana osoba koja uz uvjete iz �lanka 98, stavak 6. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ("Narodne novine" - 123/03, 198/03, 105/04, 174/04), ispunjava i sljede�i uvjet:

� da ima objavljena dva (2) stru�na i/ili znanstvena rada; Pri reizboru, uz pozitivnu ocjenu Povjerenstva o ukupnoj nastavnoj i stru�noj djelatnosti u proteklom razdoblju pristupnik treba ispuniti i sljede�i uvjet:

� da ima objavljena dva nova rada.

�lanak 5.

Viši lektor

U zvanje višeg lektora može biti izabrana osoba koja uz uvjete iz �lanka 98, stavak 7. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ("Narodne novine" - 123/03, 198/03, 105/04, 174/04), ispunjava i sljede�e uvjete:

� da ima objavljenih pet (5) stru�nih i/ili znanstvenih radova; Pri reizboru, uz pozitivnu ocjenu Povjerenstva o ukupnoj nastavnoj i stru�noj djelatnosti u proteklom razdoblju, pristupnik treba ispuniti i sljede�i uvjet:

� da ima objavljena dva nova rada.

98

�lanak 6.

Umjetni�ki suradnik

U zvanje umjetni�kog suradnika može biti izabrana osoba koja ispunjava uvjete iz �lanka 98. stavka 8. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ("Narodne novine" - 123/03, 198/03, 105/04, 174/04) te koja ispunjava dodatne uvjete Rektorskog zbora.

�lanak 7.

Viši umjetni�ki suradnik

U zvanje višeg umjetni�kog suradnika može biti izabrana osoba koja ispunjava uvjete iz �lanka 98. stavka 9. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ("Narodne novine" - 123/03, 198/03, 105/04, 174/04) te koja ispunjava dodatne uvjete Rektorskog zbora.

�lanak 8.

Prestanak važenja dosadašnjih uvjeta Dosadašnji uvjeti za izbor u nastavna zvanja primjenjuju se na sve izbore u nastavna zvanja za koje su natje�aji raspisani do 30. studenog 2005. godine.

�lanak 9.

Stupanje Odluke na snagu Ova Odluka stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama, a uvjeti sadržani u ovoj Odluci se primjenjuju na sve izbore u nastavna zvanja za koje �e natje�aji biti raspisani poslije 30. studenog 2005. godine. KLASA: 602-04/05-01/48 URBROJ: 251-379-02/05/18 Zagreb, 28. rujna 2005.



99

Prilog 22: Pravilnik o obliku i na�inu provedbe nastupnog predavanja za izbor u nastavna zvanja

Na temelju odredbe �lanka 106. stavka 4. to�ke 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ("Narodne novine" - 123/03, 198/03, 105/04, 174/04), Vije�e veleu�ilišta i visokih škola Republike Hrvatske na svojoj sjednici održanoj 28. rujna 2005. godine, donosi

PRAVILNIK

o obliku i na�inu provedbe nastupnog predavanja za izbor u nastavna zvanja

�lanak 1. Pristupnik koji se prvi put bira u nastavno zvanje, obvezan je održati nastupno predavanje pred

nastavnicima i studentima visokog u�ilišta koje je raspisalo natje�aj. Nastupno predavanje održavaju pristupnici koji imaju pozitivno mišljenje Mati�nog povjerenstva o

ispunjavanju uvjeta za izbor u zvanje. Nastupno predavanje ocjenjuje Stru�no povjerenstvo koje je podnijelo izvješ�e o ispunjavanju

uvjeta za izbor u zvanje.

�lanak 2. Stru�no povjerenstvo iz �lanka 1. stavka 3. ove Odluke predložit �e pristupnicima temu, vrijeme i

mjesto održavanja nastupnog predavanja te o tome obavijestiti �elnika visokog u�ilišta koje je raspisalo natje�aj.

Predložena tema nastupnog predavanja mora biti iz sadržaja jednog od kolegija koji pripada znanstvenom podru�ju, polju i grani za koje se pristupnik bira.

�lanak 3.

Obavijest o nastupnom predavanju potpisuje �elnik visokog u�ilišta koje je raspisalo natje�aj. Nastupno predavanje mora biti oglašeno 7 dana na oglasnim plo�ama visokog u�ilišta koje provodi

natje�ajni postupak.

�lanak 4. Na nastupno predavanje obvezno se pozivaju �lanovi Stru�nog vije�a studija visokog u�ilišta za

kojeg je raspisan natje�aj i studenti kolegija iz kojeg se održava nastupno predavanje. Na predavanje se mogu pozvati i druge osobe. Temeljem javnog oglasa predavanju mogu prisustvovati i osobe kojima nije upu�en pisani poziv.

�lanak 5. Nastupno predavanje mora trajati jedan nastavni sat. Poslije nastupnog predavanja održava se rasprava u kojoj slušatelji mogu pristupniku postavljati

pitanja u svezi s temom predavanja.

�lanak 6. Nakon održanog nastupnog predavanja i rasprave, stru�no povjerenstvo daje pisanu ocjenu o

nastupnom predavanju te je dostavlja �elniku visokog u�ilišta koje je raspisalo natje�aj.

100

Ocjena nastupnog predavanja sastavni je dio izvješ�a Stru�nog povjerenstva o ispunjavanju uvjeta za izbor u zvanje.

Ocjena nastupnog predavanja mora sadržavati prosudbu predloženikovih sposobnosti, a odnosi se naro�ito na:

a.) poznavanje teme kroz predavanje i kroz odgovore na pitanja, b.) logi�no iznošenje sadržaja, c.) primjenjivost iznijetog gradiva i pristupa odre�enoj godini studija, d.) govorni�ke vještine, e.) korištenje nastavnih pomagala, f.) druga zapažanja. Ocjenu predavanja potpisuju svi �lanovi povjerenstva.

�lanak 7. Pristupnik koji ne dobije pozitivnu ocjenu nastupnog predavanja ne može biti izabran u nastavno

zvanje.

�lanak 8. Troškove postupka izbora i nastupnog predavanja snosi visoko u�ilište koje je raspisalo natje�aj.

�lanak 9.

Ovaj Pravilnik je sastavni dio Odluke o uvjetima za ocjenu nastavne i stru�ne djelatnosti u postupku izbora u nastavna zvanja, koju je donijelo Vije�e veleu�ilišta i visokih škola.

Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u ''Narodnim novinama''.

KLASA: 602-04/05-01/48 URBROJ: 251-379-02/05/21/3 Zagreb, 28. rujna 2005.

Predsjednik Vije�a: Prof. dr. sc. Mladen Havelka

101

Prilog 23. Prijedlog ostavke Predsjednika Vije�a Zagreb, 24. sije�anj 2006.

DEKANIMA VELEU�ILIŠTA I VISOKIH ŠKOLA

Poštovani,

Prošlo je dvije godine od dana kada ste mi povjerili da u Vaše ime vodim Vije�e veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske u �etverogodišnjem mandatu.

Rekapituliraju�i sve što je tijekom polovine mog mandata u�injeno, došao sam do zaklju�ka da nije došlo do zna�ajnih pomaka u ostvarenju gotovo niti jednog od zadanih ciljeva i to;

1. pove�anju prora�unskog financiranja redovite djelatnosti državnih visokih škola

i veleu�ilišta 2. pove�anju sredstava za kapitalna ulaganja za prostorno proširenje državnih veleu�ilišta i visokih škola 3. na�elnih ni stvarnih pomaka u državnom poticanju razvoja privatnih visokih škola i veleu�ilišta 4. osiguranju redovitog financiranja djelatnosti Vije�a, posebice financiranja stru�nih službi Vije�a i Mati�nih povjerenstava za izbor u nastavna zvanja Tako�er nisu ostvareni o�ekivani pomaci u boljem definiranju zakonske uloge

Vije�a veleu�ilišta i visokih škola, kao ni u prihva�anju prijedloga za ravnopravni status studenata stru�nih studija u Nacrtu prijedloga zakona o akademskim i stru�nim nazivima i dr.

Unutar samog Vije�a veleu�ilišta i visokih škola nije ostvaren dovoljan stupanj homogenizacije �lanica Vije�a vezano uz postizavanje dogovora o prioritetima kapitalnih ulaganja, prioritetima zapošljavanja i dr., koji bi jam�io ve�e uvažavanje zajedni�kih interesa cijelog sustava i ja�u pregovara�ku poziciju s Ministarstvom.

Sve to ukazuje da sadašnji predsjednik Vije�a nije imao dovoljnog politi�kog utjecaja za navedene pomake ili pak nije imao dovoljnih sposobnosti da ih ostvari.

Zbog ovih razlog mislim da je upravo polovica mandata pravo vrijeme da se izabere novi predsjednik koji �e ove zada�e mo�i uspješnije obavljati.

Molim Vas da do idu�e sjednice Vije�a koja �e se održati u �etvrtak 2. velja�e 2006. godine, razmislite o mogu�im kandidatima za funkciju predsjednika Vije�a.

Uz srda�ne pozdrave i

s poštovanjem.


Prof. dr. sc. Mladen Havelka O tome obavijest:

1. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa 2. Pismohrana – ovdje

102

PRILOG 24.

Zagreb, 2. velja�e 2006.

PRIJEDLOG ZAKLJU�AKA 16. SJEDNICE

VIJE�A VELEU�ILIŠTA I VISOKIH ŠKOLA HRVATSKE

Prošlo je više od dvije godine od I. konstituiraju�e sjednice Vije�a veleu�ilišta i visokih škola održane 12. rujna 2003. godine, na kojoj je sukladno �lanku 106. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Zajednica veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske konstituirana kao Vije�e veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske. Od tada do danas Vije�e je na svojim sjednicama upu�ivalo brojne prijedloge i mišljenja Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, a sve u cilju izrade strategije i prijedloga konkretnih mjera razvoja sustava stru�nih studija na veleu�ilištima i visokim školama, te ispunjavanja uvjeta koji su ovim ustanovama postavljeni u �lanku 51. Zakona.

Nažalost, najve�i broj naših prijedloga nije naišao na odjek te tako još uvijek ne postoji konkretna strategija i konkretne mjere koje �e omogu�iti da se sustav stru�nih studija nakon 2010. godine, sukladno odredbama stavka 9. �lanka 114 u potpunosti odvoji od sveu�ilišnog sustava i svi stru�ni studiji zapo�nu izvoditi na visokim školama i veleu�ilištima.

Posebice su ostala neriješena pitanja; 1. nedovoljnog stupnja autonomije visokih škola i veleu�ilišta 2. nejednakosti prevelikih razlika u koeficijentima složenosti poslova izme�u

nastavnika na stru�nim i sveu�ilišnim studijima 3. prevelikih nastavnih normi nastavnika na stru�nim studijima 4. nejednakosti stru�nog nazivlja i završnih dokumenata koje se stje�u nakon

završetka studija izme�u studenata stru�nih i sveu�ilišnih stru�nih studija 5. nedovoljnih prora�unskih sredstava za kapitalna ulaganja u prostor i opremu

na državnim veleu�ilištima i visokim školama 6. nedovoljno zapošljavanje nastavnika, suradnika 7. nedovoljnih sredstava za obavljanje redovite djelatnosti na državnim

veleu�ilištima i visokim školama 8. nejednakosti tj. razli�ita prava nastavnika koji obavljaju nastavu na stru�nim

studijima na sveu�ilištima u odnosu na one na veleu�ilištima i visokim školama (npr. mogu�nost izbora nastavnika stru�nih studija na sveu�ilištima u znanstveno-nastavna zvanja i sl)

9. nedore�enost zakonskih ovlasti Vije�a veleu�ilišta i visokih škola u postupku izbora nastavnika, uskla�ivanjem kapitalnih investicija, planiranju upisne politike i sli�no

10. neriješenost financiranja rada Vije�a veleu�ilišta i visokih škola kao i nepostojanje prostora, opreme i stru�nih službi nužnih za rad Vije�a

11. nepostojanje strategije funkcionalne povezanosti stru�nih i sveu�ilišnih studija

Sve ove okolnosti dovode do velikih teško�a uspješnog obavljanja osnovne

nastavne djelatnosti veleu�ilišta i visokih škola, kao i gotovo potpune nemogu�nosti zbog nepostojanja osnovnih uvjeta rada kao ni minimalnih prora�unskih sredstava za rad Vije�a.

S obzirom da opetovane molbe ministarstvu da se u�ine barem neki nužni pomaci kako bi se navedene prepreke razvoju stru�nih studija barem ublažile, nisu urodile plodom, �lanice Vije�a predlažu da se;

103

1. održi hitan sastanak s predstavnicima Ministarstva radi utvr�ivanja plana

hitnih intervencija u sustav stru�nih studija posebice u dijelu kapitalnih ulaganja, zapošljavanja i financiranja redovite djelatnosti

2. podrže i prihvate opravdani zahtjevi Vije�a za izmjenama i dopunama Zakona koje �e dovesti do ve�e ravnopravnosti sustava stru�nih studija unutar sustava visokog obrazovanja kao i do boljih mogu�nosti funkcioniranja Vije�a veleu�ilišta i visokih škola

104

Prilog 25: Smjernice o radu stru�nih povjerenstava u postupku izbora u nastavna zvanja U cilju ujedna�avanja prakse u postupku izbora u nastavna zvanja, a na prijedlog Odbora za koordinaciju rada mati�nih povjerenstava, Vije�e veleu�ilišta i visokih škola Republike Hrvatske je na 18. sjednici od 29. lipnja 2006., usvojilo sljede�e:

SMJERNICE O RADU STRU�NIH POVJERENSTAVA U POSTUPKU

IZBORA U NASTAVNA ZVANJA A) RASPISIVANJE NATJE�AJA 1. Javni natje�aj raspisuje se za izbor u nastavno zvanje i radno mjesto (ili naslovno

nastavno zvanje). Visoko u�ilište koje raspisuje natje�aj za izbor u nastavna zvanja je dužno u tekstu natje�aja to�no navesti podru�je, polje i granu za koje se izbor provodi. U natje�aju se objavljuju uvjeti koje pristupnik mora ispunjavati, popis dokumenata koje je dužan priložiti, od �ega životopis i popis radova i u elektroni�kom obliku, te rok do kojeg se primaju prijave.

2. Primjeri teksta natje�aja za nastavno zvanje:

a) za dva izvršitelja u nastavnom zvanju i odgovaraju�em radnom mjestu; podru�je ……, polje ………, grana ………

b) za jednog izvršitelja u naslovnom nastavnom zvanju; podru�je ……, polje ………, grana ………

c) za jednog izvršitelja u nastavnom zvanju predava�a ili višeg predava�a i odgovaraju�em radnom mjestu; podru�je ……, polje ………, grana ………

d) za jednog izvršitelja u nastavnom zvanju predava�a i odgovaraju�em radnom mjestu; podru�je ……, polje ………, grana ………

B) SASTAV STRU�NOG POVJERENSTVA

1. Stru�no povjerenstvo koje daje mišljenje ispunjava li predloženik uvjete za izbor u postupku izbora u zvanje sastoji se od najmanje tri �lana, a imenuje se na na�in da:

Svi �lanovi stru�nog povjerenstva za izbor u nastavna zvanja moraju ispunjavati uvjete propisane �lankom 25. stavak 1. Pravilnika o ustroju i na�inu rada mati�nih povjerenstava i o provedbi postupka izbora, NN 119/05), tj. ''Svi �lanovi povjerenstva trebaju biti izabrani u isto ili više nastavno zvanje od zvanja za koje se pristupnik predlaže ili u znanstveno-nastavno zvanje, a njihov izbor treba biti u znanstvenom podru�ju i polju za koje se pristupnik predlaže ili njihova znanstveno-stru�na djelatnost treba biti bliska znanstvenom polju i grani za koju se pristupnik predlaže.''

105

O dokazima ispunjavanja uvjeta navedenih pod to�kom 1. brine Stru�na služba Vije�a veleu�ilišta i visokih škola RH. 2. Zvanja �lanova stru�nog povjerenstva trebaju biti u skladu s formulacijom teksta

natje�aja, na primjer: - za formulaciju pod A), to�ka 2. a) i b), svi �lanovi trebaju biti profesori visoke

škole ili od docenta na više, - za formulaciju pod A), to�ka 2. c), svi �lanovi povjerenstva trebaju biti u zvanju

višeg predava�a ili višem, - za formulaciju pod A), to�ka 2. d), svi �lanovi povjerenstva trebaju biti u zvanju

predava�a ili višem.

C) OBLIKOVANJE IZVJEŠ�A

1. Preambula – preambula izvješ�a mora sadržavati sastav stru�nog povjerenstva kako slijedi: �lanovi povjerenstva: Dr. sc. (Mr. sc.) Ime, prezime, zvanje, (podaci o podru�ju, polju, grani u koje je biran �lan povjerenstva:) podru�je: .......... , polje: ......... , grana: ……., datum posljednjeg izbora u zvanje: ............. (preslike odluka o izboru obvezno se prilažu izvješ�u Stru�nog povjerenstva)

MATI�NOM POVJERENSTVU ZA PODRU�JE

_____________ ZNANOSTI Predmet: Izvješ�e Stru�nog povjerenstva za davanje mišljenja u postupku izbora u nastavno

zvanje ______________ za podru�je ______________, polje ________________, granu

_______________ .

Odlukom Stru�nog vije�a (navesti ime visokog u�ilišta koje je raspisalo natje�aj) donesenoj na temelju �lanka 25. Pravilnika o ustroju i na�inu rada mati�nih povjerenstava i o provedbi postupka izbora imenovani smo u Stru�no povjerenstvo za davanje mišljenja u postupku izbora predloženika u nastavno zvanje _____________ za podru�je ______________, polje _____________, granu ___________ . Natje�aj za izbor u nastavno zvanje kojeg je raspisala/lo (navesti ime visokog u�ilišta koje je raspisalo natje�aj), objavljen je u javnom glasilu „___________ “ od (navesti datum), u Narodnim novinama broj ___________ od (navesti datum), te na internet stranicama (navesti ime visokog u�ilišta koje je raspisalo natje�aj). Na natje�aj za izbor u nastavno zvanje prijavio/la se (ime i prezime pristupnika). /OPASKA STRU�NE SLUŽBE VVIVŠ-a: Ako se prijavilo više pristupnika, ovdje treba navesti sva

106

njihova imena, sukladno �l. 9 Pravilnika o radu mati�nih povjerenstava. Osim toga, tako�er u slu�aju više pristupnika treba napisati izvješ�e za svakog od njih posebno, ne skupno za sve. Tako�er tada izvješ�e ne smije sadržavati prijedlog o tome kojeg pristupnika od više prijavljenih treba izabrati – tj. treba izbrisati dio teksta koji se ovdje nalazi na str. 4, ozna�eno žutom bojom, opet sukladno �l. 11 Pravilnika/. Na temelju prou�ene dostupne dokumentacije podnosimo sljede�e

IZVJEŠ�E 2. Sadržaj izvješ�a Izvješ�e stru�nog povjerenstva obvezno sadržava:

a) kratak životopis pristupnika (osobni podaci, podaci o obrazovanju, podaci o zaposlenju i radnom iskustvu u struci)

b) opis nastavne djelatnosti pristupnika, sukladno �lanku 9. stavak 1. to�ka 3. Pravilnika. U opisu nastavne djelatnosti pristupnika potrebno je naro�ito istaknuti djelovanje i uspjehe u sljede�em:

1. U�eš�e u nastavi (predavanja, vježbe, seminari...) 2. Tijek napredovanja u nastavnim zvanjima 3. Izrada nastavnih programa i uvo�enje novih predmeta 4. Otvaranje, ustrojstvo i organizacija novih laboratorija, vježbališta,

praktikuma i sl. (nabava i instalacija opreme osobnim angažiranjem) 5. Autorstvo i suautorstvo udžbenika (knjiga) 6. Autorstvo i suautorstvo skripata 7. Autorstva internih skripata 8. Mentorstvo i podizanje znanstvenog podmlatka, posebno:

diplomskog rada, magistarskog rada i doktorskog rada 9. Osnivanje i operacionalizacija novih studija 10. Osnivanje i operacionalizacija novih odjela, centara, škola 11. Osnivanje i operacionalizacija ljetnih škola, te�ajeva 12. Nastavni �lanci 13. Prijevod udžbenika (urednik, autor, suautor) 14. Gostuju�i nastavnik 15. Ostale nastavne djelatnosti Na kraju je potrebno iznijeti ukupnu ocjenu nastavne djelatnosti pristupnika (npr. Nastavnu djelatnost pristupnika stru�no povjerenstvo ocjenjuje iznimno uspješnom. Pri tom posebno isti�emo...)

c) opis stru�ne djelatnosti pristupnika zajedno s popisom stru�nih radova (navesti broj�ane oznake radova, te one radove, njihov kratki opis i zna�ajke, koje povjerenstvo smatra relevantnim za izbor u zvanje); svako povjerenstvo �e zasebno donijeti kriterije vrednovanja stru�nih radova.

d) opis znanstvene djelatnosti pristupnika zajedno s popisom znanstvenih

radova (navesti broj�ane oznake radova, te one radove, njihov kratki opis i zna�ajke, koje povjerenstvo smatra relevantnim za izbor u zvanje);

107

Na kraju izvješ�a stru�no povjerenstvo iznosi zaklju�ak o ukupnoj djelatnosti pristupnika, mišljenje o ispunjavanju uvjeta za izbor u zvanje, te donosi prijedlog, kako slijedi:

ZAKLJU�AK, MIŠLJENJE I PRIJEDLOG Na temelju navedenog, Stru�no povjerenstvo ocjenjuje da pristupnik_____________ ispunjava sve uvjete propisane Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03,198/03,105/04 i 174/04) kao i uvjete Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Republike Hrvatske (Odluka o uvjetima za ocjenu nastavne i stru�ne djelatnosti u postupku izbora u nastavna zvanja, NN 119/05) za izbor u nastavno zvanje ________________ budu�i da:

� ima magisterij (doktorat) znanosti iz znanstvenog polja ...............; � ima ................ (navesti broj) znanstvenih odnosno stru�nih radova iz znanstvene

odnosno stru�ne grane za koju se natje�e, a koji su znatno unaprijedili struku. Znanstveni radovi su (navesti oznaku iz popisa radova), ukupno... znanstvenih radova. Stru�ni radovi su (navesti oznaku iz popisa radova), ukupno... stru�nih radova ima... znanstvenih radova te... stru�nih radova nakon zadnjeg izbora (radovi..., ..., ... iz popisa radova)

� ima ... zna�ajna znanstvena projekta (radovi..., ... iz popisa radova); � ima ... stru�na projekta (radovi..., ... do zadnjeg reizbora; radovi..., ... nakon

zadnjeg reizbora); � unaprijedio je nastavni proces uvo�enjem novih programa i predmeta i to ... ; � napisao je udžbenik, skripta, ... (radovi..., ..., ... iz popisa radova); � bio je mentorom ... diplomskih i završnih radova; � ima višegodišnju uspješnu nastavnu djelatnost (navesti gdje i kojem zvanju); � ima ... godina radnog iskustva u struci.

Objavljeni radovi kvalificiraju kandidata za izbor u nastavno zvanje _____________ za podru�je _____________, polje _____________, granu______________ za koji se natje�e.

Temeljem iznesenog mišljenja, a ocjenjuju�i ukupnu znanstvenu, stru�nu i nastavnu djelatnost pristupnika, ovo Povjerenstvo zaklju�uje da (ime, prezime) ispunjava uvjete za izbor u zvanje profesora visoke škole (višeg predava�a, predava�a) te stoga

PREDLAŽE Stru�nom vije�u (navesti ime visokog u�ilišta koje raspisuje natje�aj) da se pristupnik, (ime, prezime) izabere u nastavno zvanje profesor visoke škole (viši predava�, predava�) za podru�je____________znanosti, polje _____________, granu ___________ .

108

/OPASKA STRU�NE SLUŽBE: Ako se na isti natje�aj prijavilo više pristupnika, treba za svakog napisati pojedina�no izvješ�e i izbaciti ovaj dio teksta s prijedlogom, ozna�en žutom bojom./ 3. Prilozi izvješ�u Dokumentacija koju stru�no povjerenstvo dostavlja mati�nom povjerenstvu treba sadržavati:

- popis objavljenih znanstvenih radova, objavljenih i izvedenih stru�nih

radova i poslova, objavljenih udžbenika te ostalih aktivnosti koje se vrednuju u postupku izbora, s naznakom do i nakon izbora u prethodno zvanje

- izvješ�e stru�nog povjerenstva i u elektroni�kom obliku

OSTALE PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI

Oblikovanje izvješ�a stru�nih povjerenstava u postupku izbora u nastavna zvanja odnosi se na natje�ajne postupke s jednim pristupnikom. U slu�aju prijave više pristupnika stru�no povjerenstvo je obvezno za svakog pristupnika napisati izvješ�e.

109

PRILOG 26.

Prijedlog „dobre prakse“ rada mati�nih povjerenstava

Nakon što je na 18. sjednici Vije�a veleu�ilišta i visokih škola RH (dalje u tekstu: VVIVŠ) izložen okvirni nacrt Dobre prakse mati�nih povjerenstava, ovime Stru�na služba u nastavku izlaže ažurirani i poboljšani tekst istoga, te predlaže Odboru za koordinaciju rada mati�nih povjerenstava da usvoji predloženi tekst i zatim podrži njegovo usvajanje na sljede�oj sjednici VVIVŠ-a, a sve u cilju ujedna�avanja prakse mati�nih povjerenstava, olakšavanja cjelokupne procedure vezane za isto te ubrzanja postupka izbora u nastavna zvanja.

PRIJEDLOG „DOBRE PRAKSE“ MATI�NIH POVJERENSTAVA (detaljna razrada odredbi

Pravilnika o ustroju i na�inu rada mati�nih povjerenstava i provedbi postupka izbora, NN 119/05)

1. Dostava dokumentacije Stru�noj službi VVIVŠ-a Visoka u�ilišta dužna su dostaviti mati�nom povjerenstvu:

*odluku o raspisu natje�aja, *presliku teksta objavljenog natje�aja u dnevnom tisku ili u Narodnim novinama, *odluku o imenovanju stru�nog povjerenstva za davanje mišljenja da li predloženik ispunjava uvjete za izbor u nastavno zvanje, *izvješ�e stru�nog povjerenstva u pisanom i elektroni�kom obliku.

�l. 8 Pravilnika o ustroju i na�inu rada mati�nih povjerenstava i provedbi postupka izbora; dalje u tekstu: Pravilnik Visoka u�ilišta šalju Stru�noj službi Vije�a veleu�ilišta i visokih škola RH (dalje u tekstu: Stru�na služba) cjelokupnu dokumentaciju propisanu �l. 8. Pravilnika, i to u 3 pisana primjerka, od �ega su 2 (dva) originala (oba za arhivu Stru�ne službe) i 1 (jedna) kopija (za Predsjednika mati�nog povjerenstva; dalje u tekstu: MP). Osim toga, visoka u�ilišta obavezno dostavljaju Stru�noj službi i elektroni�ki primjerak Izvješ�a stru�nog povjerenstva, a po mogu�nosti i cjelokupne dokumentacije iz �l. 8 (npr. skenirano u .pdf formatu ili sl.). Napominje se da u Odluci o imenovanju �lanova stru�nog povjerenstva treba pored titule tako�er navesti i zvanje �lana povjerenstva, te ostale potrebne podatke (vidi Smjernice za pisanje izvještaja Stru�nih povjerenstava), posebno u slu�aju vanjskih �lanova koji nisu zaposlenici institucije koja je raspisala natje�aj. Dokumentacija u elektroni�kom obliku se šalje na odgovaraju�e e-mail adrese (primatelji su Stru�na služba i Predsjednik odnosnog MP-a), i to kako slijedi:

1. MP za biomedicinu i zdravstvo – [email protected] 2. MP za biotehni�ke znanosti – [email protected] 3. MP za društvene znanosti – [email protected] 4. MP za humanisti�ke znanosti – [email protected] 5. MP za prirodne znanosti –[email protected] 6. MP za tehni�ke znanosti – [email protected].

Pored Poziva na sjednicu, kojeg je potpisao Predsjednik MP-a, Stru�na služba u elektroni�kom obliku dostavlja svim �lanovima MP-a samo Izvješ�a Stru�nog povjerenstva za pristupnike koji su na dnevnom redu, a Predsjedniku MP-a i kopiju cjelokupne dokumentacije poštom, poštuju�i pri tome rok od 8 dana za dostavu dokumentacije iz �l. 7 Pravilnika.

110

Stru�na služba donosi na samu sjednicu original cjelokupne dokumentacije na uvid svim �lanovima MP-a, te je zatim vra�a i pohranjuje u arhivi. Osim toga, svaki �lan MP-a može u bilo kojem trenutku zatražiti iz arhive Stru�ne službe originalnu dokumentaciju na uvid. 2. Provjera formalnih elemenata dostavljene dokumentacije Predsjednik mati�nog povjerenstva ovlašten je, ukoliko predmeti ne sadrže cjelokupnu dokumentaciju, vratiti predmet visokom u�ilištu na dopunu. Rokovi za predmetni postupak po�inju te�i od dana uredno zaprimljene dokumentacije.

�lanak 12. Pravilnika

Po primitku dokumentacije, Stru�na služba urudžbira i vrši formalnu provjeru zaprimljenog materijala (tj. je li dostavljena potpuna dokumentacije koju Stru�na služba mora dostaviti mati�nom povjerenstvu, sukladno �l. 8 Pravilnika). Ukoliko Stru�na služba primijeti da dio dokumentacije iz �l. 8 nedostaje, Stru�na služba je ovlaštena sama uputiti dopis visokom u�ilištu i zatražiti dostavu dokumentacije koja nedostaje, obzirom da mati�no povjerenstvo niti ne može po�eti raspravljati o predmetu za koji ne postoji potpuna dokumentacija. Ukoliko Stru�na služba primijeti neke druge formalne nedostatke (npr. pogrešno navedeno polje i grana u tekstu natje�aja ili sl.), Stru�na služba o istome obavještava Predsjednika MP-a. Uz izri�itu uputu Predsjednika MP-a, Stru�na služba upu�uje dopis visokom u�ilištu kojim se traži odgovaraju�a dopuna izvješ�a i/ili ispravak. U slu�aju kada visoka u�ilišta dostavljaju bilo kakvu dopunsku dokumentaciju, smatra se da je primitak uredan tek s datumom zaprimanja dokumentacije koja je u skladu sa �l. 8 Pravilnika, tj. tek nakon što visoko u�ilište dostavi urednu dokumentaciju uz odgovaraju�e dopune (�l. 12, st. 2 Pravilnika). 3. Sastavljanje i slanje poziva za sjednicu mati�nog povjerenstva Poziv za sjednicu s prijedlogom dnevnog reda i potrebnom dokumentacijom dostavlja se svim �lanovima mati�nog povjerenstva najmanje osam dana prije održavanja sjednice.

�l. 7, st. 2 Pravilnika Poziv za sjednicu s prijedlogom dnevnog reda sastavlja Stru�na služba, i to u dogovoru s Predsjednikom odnosnog MP-a. Stru�na služba može predložiti kao to�ke dnevnog reda samo one predmete za koje pravovremeno zaprimi dokumentaciju propisanu �l. 8 Pravilnika. U pozivu se navodi to�no mjesto i vrijeme održavanja sjednice, tako�er u dogovoru s Predsjednikom MP-a. Prema dosadašnjoj praksi, sjednice se uobi�ajeno održavaju u sjedištu VVIVŠ-a, no mogu se održavati i u sjedištu ostalih visokih u�ilišta, �lanica VVIVŠ-a (�l. 7 Pravilnika). Stru�na služba pravovremeno šalje elektroni�ki primjerak nacrta poziva predsjedniku MP-a na pregled (obi�no u Wordu). Nakon što ga Predsjednik odobri, potpiše i dostavi Stru�noj službi, Stru�na služba može takav potpisani primjerak dostaviti �lanovima MP-a na sljede�i na�in: (i) poštom, (ii) faksom ili (iii) e-poštom (npr. u skeniranom obliku), poštuju�i pri tome gore navedeni rok od 8 dana iz �l. 7 Pravilnika. Stru�na služba obavještava o terminu održavanja sljede�e sjednice MP-a samo ona visoka u�ilišta koja predlažu svoje pristupnike. Ukoliko Stru�na služba zaprimi veliku koli�inu materijala (više od 20 predmeta) u vrijeme kada nema zakazanog termina sjednice MP-a, može o tome obavijestiti Predsjednika MP-a i predložiti zakazivanje nove sjednice. 4. Izvjestitelji „Pri raspravi o pojedinim to�kama, objašnjenje daje �lan mati�nog povjerenstva – izvjestitelj. �lana mati�nog povjerenstva-izvjestitelja odre�uje predsjednik prilikom dostave poziva na sjednicu.“

�l. 14., st. 2 i 3 Pravilnika Prilikom sastavljanja poziva za sjednicu, Stru�na služba pored pojedine to�ke dnevnog reda treba navesti prijedlog �lana MP-a koji �e biti izvjestitelj za predmetnog pristupnika, sukladno �l.

111

14 Pravilnika, a sve u cilju pove�avanja efikasnosti rada mati�nih povjerenstava. U svakom slu�aju, Predsjednik MP-a može, prilikom pregleda nacrta Poziva, promijeniti Izvjestitelja kojeg je predložila Stru�na služba i na isto upozoriti Stru�nu službu. Prema postoje�oj praksi, svako MP može interno odrediti svojevrstan „klju�“ prema kojem se raspodjeljuju predmeti izme�u �lanova (npr. da izvjestitelj izvještava o pristupnicima koji se biraju u polje ili granu koje su srodne njegovom podru�ju djelovanja ili sl.). Ukoliko nema dogovora o takvom „klju�u“, stru�na služba predlaže izvjestitelje na na�in da ravnomjerno rasporedi optere�enje, u smislu broja predmeta koji se dodjeljuje pojedinom �lanu MP-a. Svaki izvjestitelj prire�uje kratak pisani Izvještaj za pristupnike koji su mu dodijeljeni, u kojem (može i u natuknicama) navodi koji se važe�i propis primjenjuje na pristupnika (Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Uvjeti Vije�a ili Uvjeti Rektorskog zbora ili sl.), te poimence koje uvjete pristupnik ispunjava, a koje ne. Izvjestitelj �ita svoj Izvještaj na samoj sjednici i po potrebi daje dodatna objašnjenja na upit ostalih �lanova MP-a. Na kraju Izvještaja, Izvjestitelj iznosi prijedlog pozitivnog ili negativnog mišljenja o ispunjavanju minimalnih uvjeta za izbor u zvanje odre�enog pristupnika i predlaže MP-u usvajanje tog prijedloga. Izvjestitelji tako�er trebaju dostaviti svoje Izvještaje Stru�noj službi u elektroni�kom ili drugom pogodnom obliku, po mogu�nosti i prije održavanja same sjednice na kojoj izvještavaju. Stru�na služba pohranjuje takve izvještaje u svojoj arhivi i oni se smatraju sastavnim dijelom zapisnika sa sjednice. 5. Pravovremeno zaprimanje dokumentacije iz �l. 8 Pravilnika Pravovremeno zaprimanje dokumentacije iz �l. 8 Pravilnika zna�i da Stru�noj službi dokumentacija u dostatnom broju primjeraka (2 originala i 1 kopija u papirnom obliku + elektroni�ka verzija) treba pristi�i u roku koji ostavlja dovoljno vremena da se dokumentacija proslijedi �lanovima MP-a tako da je �lanovi zaprime najmanje osam (8) dana prije održavanja sjednice. Drugim rije�ima, Stru�na služba treba zaprimiti papirnu dokumentaciju najmanje 11 (jedanaest) dana prije termina održavanja same sjednice, dok je za elektroni�ku dovoljno da je zaprimi i 8 (osam) dana prije održavanja sjednice jer se ona može odmah proslijediti svim �lanovima MP-a elektroni�kim putem. Naime, fizi�ki nije mogu�e pravovremeno dostaviti dokumentaciju (tj. papirnu kopiju za Predsjednika MP-a, koja se šalje poštom) ukoliko Stru�noj službi ona pristigne u razdoblju kra�em od 11 dana prije zakazanog termina sjednice. U tom slu�aju, ti naknadno pristigli predmeti �e biti stavljeni na dnevni red idu�e sjednice, osim ukoliko se svi �lanovi MP-a dogovore i obavijeste Stru�nu službu da se i taj predmet može staviti na dnevni red ve� zakazane sjednice. 6. Evidencija održanih sjednica Sjednice mati�nog povjerenstva održavaju se najmanje jednom u tri mjeseca. Propisani rok iz stavka 1 ovog �lanka ne te�e u razdoblju od 15. srpnja do 31. kolovoza.

�l. 6 Pravilnika Stru�na služba vodi evidenciju o održanim sjednicama svih 6 mati�nih povjerenstava. Stru�na služba može upozoriti �lanove MP-a ukoliko se približava istek 3 (tri) mjeseca od prethodne sjednice nekog MP-a, te predložiti Predsjedniku MP-a da se zakaže sljede�a sjednica (ukoliko ima pristiglih materijala), sukladno odredbi �l. 6 Pravilnika (pri �emu se ra�unanje rokova od 3 (tri) mjeseca prekida 15. srpnja, te isti nastavljaju te�i nakon 31. kolovoza kao da takvog prekida nije niti bilo). 7. Dopune dokumentacije po uputi MP-a Ukoliko je MP na nekoj sjednici zatražilo dopunu dokumentacije, Stru�na �e služba sukladno uputi MP-a obavijestiti visoko u�ilište od kojeg se traži dopuna o tome što treba dostaviti. Visoko u�ilište dostavlja dopunu dokumentacije Stru�noj službi, prema istim pravilima koja važe i za dostavu izvorne dokumentacije. Ako dopuna stigne pravovremeno do pisanja Poziva za sljede�u sjednicu, predmet s dopunom �e zatim biti stavljen na dnevni red, bez potrebe da MP o tome izda posebnu uputu Stru�noj službi. U Pozivu s prijedlogom dnevnog reda, Stru�na služba pored tog predmeta u zagradi navodi sljede�i tekst: „Dopuna“, uz specifikaciju same dopune

112

(dopuna Izvješ�a Stru�nog povjerenstva/Ispravak natje�aja ili sl.)“ i uz Poziv na sjednicu dostavlja �lanovima MP presliku zaprimljene dopune dokumentacije, prema istim pravilima koja važe i za dostavu originalne dokumentacije. Ako dopune stignu nakon što je ve� odaslan Poziv za sjednicu (pa stoga predmeti nisu uklju�eni u dnevni red uz Poziv), Stru�na služba �e svejedno poslati sve pristigle dopune �lanovima MP-a, a �lanovi MP �e na sjednici odlu�iti mogu li raspraviti i te predmete i nadopuniti dnevni red dodavanjem tih to�aka. Osim toga, Stru�na služba na sjednicu donosi original zaprimljene dopunjene dokumentacije na uvid svim �lanovima MP-a, te je zatim vra�a i pohranjuje u arhivi (vidi posljednji paragraf iz to�ke 1). Ako MP na sjednici izda Stru�noj službi izri�itu uputu u tom smislu, Stru�na služba ne mora ponovno stavljati taj predmet na dnevni red sljede�e sjednice ukoliko visoko u�ilište koje je pozvano da dopuni bilo dokumentaciju bilo izvješ�e stru�nog povjerenstva, u me�uvremenu do održavanja sljede�e sjednice dostavi dopune koje je MP zatražilo kao uvjet za izdavanje pozitivnog mišljenja o ispunjavanju minimalnih uvjeta za izbor u nastavno zvanje, a Stru�na služba dostavi svim �lanovima MP-a sve zaprimljene dopune. Radi ubrzavanja postupka, Stru�na služba uz dopune ujedno elektroni�kim putem šalje Predsjedniku MP-a i pozitivno mišljenje o ispunjavanju uvjeta za izbor pristupnika u zvanje, a Predsjednik odlu�uje slaže li se da su time ispunjeni svi traženi uvjeti (pri tome se Predsjednik konzultira s ostalim �lanovima MP-a koji su tako�er dobili na uvid re�eni materija). Npr. Ako je postojao formalni nedostatak kod nekog pristupnika (npr. pogrešno navedeno polje i grana u natje�aju) pa MP na samoj sjednici odredi uvjetno davanje pozitivnog mišljenja uz uputu visokom u�ilištu da dostavi ispravak natje�aja do sljede�e sjednice i pri tome izri�ito uputi Stru�nu službu da pri�eka dopunu i ne stavlja predmet na dnevni red sljede�e sjednice – tada stru�na služba po zaprimanju preslika ispravljenog natje�aja i slanja istoga �lanovima MP-a, može napisati pozitivno mišljenje i poslati ga Predsjedniku na potpis (Predsjednik MP-a �e odlu�iti jesu li ispunjeni uvjeti koji su se tražili dopunom i ovisno o tome staviti svoj potpis na pozitivno mišljenje ili ne). Isto vrijedi i u primjeru potvrde o održanom javnom predavanju itd. 8. Zapisnik sa sjednice Mišljenja i zaklju�ci doneseni na sjednici dostavljaju se visokim u�ilištima u roku 15 dana od dana održane sjednice.

�l. 20 Pravilnika U pravilu tajnik/ca mati�nih povjerenstava vodi zapisnik za vrijeme sjednice ili se snima tonski zapis diktafonom. Po održanoj sjednici, Stru�na služba je dužna u roku od najviše 8 (osam) dana izraditi zapisnik i poslati Predsjedniku MP-a njegovu pisanu ili elektroni�ku verziju (obi�no u Wordu) na potpis. U cilju što ve�eg ubrzavanja �itavog postupka, Stru�na služba �e Predsjedniku MP-a zajedno sa zapisnikom slati i mišljenja odnosno zaklju�ke u elektroni�kom obliku, na potpis (sukladno sastavljenom zapisniku). Predsjednik MP-a �e potpisati po 1 primjerak zapisnika i po 2 primjerka svakog mišljenja odnosno zaklju�aka, te dostaviti tako potpisane originale Stru�noj službi što je mogu�e ranije, kako bi Stru�na služba mogla pravovremeno poslati mišljenja i zaklju�ke visokim u�ilištima u roku iz �l. 20 Pravilnika. Stru�na služba poštom šalje po 1 (jedan) primjerak mišljenja i zaklju�ka visokim u�ilištima, a 1 (jedan) primjerak zadržava u arhivi Stru�ne službe. Obzirom da zapisnik potpisuje samo Predsjednik MP-a, a ne i ostali �lanovi MP-a, usvojena je praksa da redovito svaka sjednica zapo�inje to�kom 1. dnevnog reda – „Verifikacija zapisnika s prošle sjednice“, pri �emu se verifikacija ne odnosi na mogu�nost promjene danog glasa �lana MP-a sa prethodne sjednice. Stru�na služba šalje potpisani primjerak zapisnika zajedno uz Poziv na sljede�u sjednicu svim �lanovima MP-a, kao radni materijal za spomenutu to�ku 1. dnevnog reda.

113

9. Baza podataka osoba izabranih u nastavna zvanja (dostava Stru�noj službi Odluke o izboru u nastavno zvanje i pisane ocjene o nastupnom predavanju) Stru�no vije�e visokog u�ilišta najkasnije 90 dana od zaklju�enja natje�aja izabire u nastavno ili stru�no zvanje i na odgovaraju�e radno mjesto onog pristupnika koji u najve�oj mjeri udovoljava uvjetima natje�aja i uvjetima Rektorskog zbora i uvjetima iz �lanka 98. ovoga Zakona.

�lanak 101. stavak 3. Zakona o ZDVO. Pristupnik koji ne dobije pozitivnu ocjenu nastupnog predavanja ne može biti izabran u nastavno zvanje.

�lanak 7. Pravilnika o obliku i na�inu provedbe nastupnog predavanja za izbor u nastavna zvanja Ocjena nastupnog predavanja sastavni je dio izvješ�a Stru�nog povjerenstva o ispunjavanju uvjeta za izbor u zvanje.

�lanak 6. Pravilnika o obliku i na�inu provedbe nastupnog predavanja za izbor u nastavna zvanja Budu�i da se datumom izbora u nastavno zvanje smatra datum donošenja odluke stru�nog vije�a visokog u�ilišta koje je raspisalo natje�aj, a Stru�na služba ima potrebu i obvezu ustrojiti i voditi bazu podataka osoba izabranih u nastavna zvanja, potrebno je Stru�noj službi dostaviti i pisanu ocjenu nastupnog predavanja i presliku Odluke o izboru u nastavno zvanje, koje se onda pohranjuju uz izvješ�e stru�nog povjerenstva, odnosno uz mišljenje mati�nog povjerenstva. Na taj �e na�in Stru�na služba kroz neko vrijeme biti u mogu�nosti izraditi cjelovitu ažuriranu bazu podataka o svim osobama izabranima u nastavna zvanja (opaska: trenutno je u tijeku postupak osmišljavanja re�ene baze podataka u koju �e se unositi postoje�i podaci i dopunjavati se novima).

114

Prilog 27.

PREDLOŽAK ZA RASPRAVU O PITANJIMA I STRATEGIJAMA RAZVOJA VELEU�ILIŠTA I VISOKIH ŠKOLA U HRVATSKOJ

(Radni materijal za raspravu pod to�kom 2. dnevnog reda 19. redovite sjednice Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske)

Pove�anje zanimanja našeg Ministarstva, ministra i njegovih suradnika za razvojne probleme sustava stru�nih studija i postojanje dobre volje unutar Ministarstva da se ti problemi prevladaju, �injenica je koju danas nitko od nas, dekana veleu�ilišta i visokih škola, ne zanemaruje ve� prihva�a kao dobrodošlu. Današnja nazo�nost Ministra na našoj sjednici, pomo� Ministarstva pri ostvarenju naše ideje da se stru�nim službama i mati�nim povjerenstvima Vije�a veleu�ilišta i visokih škola osiguramo samostalno funkcioniranje, (što je rezultiralo i današnjim otvaranjem ovih prostora), prihva�anje našeg prijedloga da se u Državnom prora�unu za 2007. godinu osigura posebna prora�unska pozicija sa iznosom od oko 600 000 kuna za potrebe stru�nih službi i mati�nih povjerenstava Vije�a, otvaranje novih veleu�ilišta, opredjeljenje za razvoj binarnog sustava u Zakonu kao i u strateškom dokumentu „Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja“ – pokazatelji su zna�ajnih pozitivnih pomaka u pristupu našeg Ministarstva sustavu veleu�ilištima i visokih škola.

Ovi nas pozitivni pomaci sigurno vesele, posebice kad se sjetimo vrlo loših odnosa izme�u nas i našeg Ministarstva još samo prije nekoliko godina, odnosa koji su rezultirali velikim korakom unatrag u razvoju stru�nih studija. Prebacivanjem velikog broja stru�nih studija sa veleu�ilišta na sveu�ilišta 2002 godine, ukidanjem jednog veleu�ilišta, stalni napadi na ustanove stru�nih studija (koji su kona�no rezultirali i krajnje paradoksalnom situacijom da je jedan pomo�nik ministra zadužen upravo za visoko obrazovanje, osu�en zbog širenja kleveta protiv jedne naše ustanove kao i našeg sustava u cjelini), samo su primjeri koji ukazuju na današnju dobru situaciju, barem u me�usobnim odnosima s našim ministrom i njegovim suradnicima zaduženim za brigu o sustavu visokog obrazovanja. Koristim ovu priliku naglasiti i da se me�u najužim suradnicima Ministra danas nalaze ljudi koji pokazuju veliku osjetljivost i razumijevanje za problematiku stru�nih studija i tu bih, jer je to ne samo moj ve� i stav mnogih dekana, posebno želio istaknuti vrlo konstruktivnu ulogu državnog tajnika, prof. dr. Slobodana Uzelca, ne zanemaruju�i pri tome i ostale ministrove suradnike koji su trenutno više angažirani drugim segmentima visokog obrazovanja i znanosti. Treba spomenuti i nov pozitivan stav Nacionalnog vije�a za visoko obrazovanje i njegovu podršku razvoju binarnog sustava u Hrvatskoj.

Imaju�i sve to u vidu možemo ustvrditi da je današnje stanje naših odnosa znatno bolje nego ranije, a perspektive našeg razvoja puno jasnije, na�elno zacrtane odredbama Zakonom o znanosti i visokom obrazovanju i drugim strateškim dokumentima, te poticane javnom politi�kom podrškom širenju našeg sustava otvaranjem novih veleu�ilišta i visokih škola posebice u manje razvijenim regijama. Sve to ulijeva nam optimizam.

115

Me�utim, uz veselje zbog svega toga, još uvijek ima mnogo toga što nas rastužuje. Naš najve�i problem, trajna prora�unska podfinanciranost našeg sustava, još uvijek nije riješen na odgovaraju�i na�in. Naime, novi pozitivan politi�ki stav prema razvoju veleu�ilišta i visokih škola, nedovoljno je pra�en i stvarnom prora�unskom podrškom. Postoji o�ita disproporcija izme�u javne podrške i nov�anih iznosa koji se u Državnom prora�unu odvajaju za razvoj veleu�ilišta i visokih škola. Podaci iz Nacrta prijedloga Državnog prora�una za 2007. godinu ( Glava 43 – Visoka naobrazba) to najbolje ilustriraju.

Udio sredstava za redovnu djelatnost veleu�ilišta i visokih škola godinama je na razini od oko 4 % ukupnog prora�una za visoko obrazovanje. Za 2007. godinu prijedlog je 4.22 % ili oko 99 milijuna kuna u odnosu na ukupni prora�un od 2,3 milijarde. A u me�uvremenu je porastao broj studenata stru�nih studija i osnovana su nova veleu�ilišta koja ulaze u sustav financiranja, a za koja o�ito nisu planirana dodatna prora�unska sredstva. O disproporciji financiranja sveu�ilišta i sustava veleu�ilišta i visokih škola najbolje govori podatak da unutar sustava veleu�ilišta i visokih škola studira ve� više od 30 000 ili oko 25 % svih studenata u visokom obrazovanju. Ukoliko prihvatimo koncepciju da bi barem 50 % prihoda ustanove iz našeg sustava trebale ostvarivati na tržištu, putem ostvarivanja prihoda na tržištu, minimalno 10 % prora�una (bez razvojnih poticaja i kapitalnih ulaganja nužnih zbog nerazvijenosti sustava, posebice nedostatka prostora i opreme), trebalo bi ulagati u redovnu djelatnost sustava veleu�ilišta i visokih škola.

Prora�unska izdvajanja za kapitalne investicije u sustavu stru�nog visokog obrazovanja više su nego simboli�na - od 12 milijuna kuna 2006. godine do najnovijeg prijedloga prora�una za 2007. godinu od 7 milijuna kuna. Za usporedbu samo za otplatu glavnica kredita uzetih za kapitalne investicije na sveu�ilištima u prora�unu je predvi�en iznos od 100 milijuna kuna.

Materijalni troškovi poslovanja prora�unski su pokriveni u prosjeku sa 25% od tvarnih troškova, kadrovsko popunjavanje novim nastavnicima i suradnicima godinama je bilo minimalno zbog Odluke Vlade o privremenoj zabrani zapošljavanja , a danas se to nastavlja nepovoljnim odnosom zbog nesrazmjera izme�u odobrenih razvojnih radnih mjesta za sveu�ilišni sustav ( 85 %), u odnosu na sustav stru�nih studija (15%), iako se zna da su sveu�ilišta uglavnom kadrovski dobro popunjena, dok je kadrovska popunjenost veleu�ilišta i isokih škola ispod Zakonom propisane granice i varira izme�u 5 i 50 %.

Ve� ovih nekoliko podataka pokazuju da je prora�unska podfinanciranost glavna prepreka razvoja veleu�ilišta i visokih škola i da je ona rezultat sinergije dviju negativnih trendova;

a. nedovoljnog financiranja cijelog sustava visokog obrazovanja b. nepravi�ne strukture financiranja unutar samog sustava koja svojim

linearnim modelom jednakih postotaka pove�anja, onim koji imaju i dalje daje više, a onima koji nemaju i dalje ne daje dovoljno.

Ako bude politi�ke volje i snage ispraviti nepravi�nu prora�unsku

raspodjelu ve� u prora�unu za 2007 godinu ( što je još uvijek mogu�e) i ukoliko dobijemo politi�ku podršku za rješavanje još nekih klju�nih pitanja razvoja našeg sustava, postoje�i trend dobrih odnosa i podrške, rezultirati �e bržim

116

razvojem stru�nih studija i ostvarenjem mogu�nosti da postignemo uvijete za samostalnost našeg sustava do 2010. godine.

Postoje�i problemi nisu nepremostivi i mogu se riješiti uz dovoljnu kriti�nu masu politi�ke volje ne samo unutar našeg Ministarstva, ve� i Vlade RH u cjelini.

Problemi koje bi u tom cilju trebalo riješiti uglavnom su vezane uz osiguravanje boljih razvojnih uvjeta putem dopuna i izmjena osnovnih i prate�ih zakona i drugih prate�ih propisa ( pravilnika, uredbi, kolektivnog ugovora) dakle sadržaja koji su u nadležnosti našeg Ministarstva, Vlade i Sabora. Mi našim primjedbama i prijedlozima koje obilno upu�ujemo Ministarstvu nastojimo stalno davati naš konstruktivni doprinos provedbi nužnih promjena

Uz nužne promjene u visini i strukturi prora�una za visoko obrazovanje trebalo bi u�initi i slijede�e; � Novom Uredbom o koeficijentima kojom �e se pove�ati koeficijenti

nastavnika i suradnika stru�nih studij, osigurati privla�nost sustava stru�nih studija za mlade stru�njake iz prakse, sukladno prijedlozima koje smo ve� dostavili Ministarstvu.

� Izmjenom Kolektivnog ugovora utvrditi realnije i pravi�nije nastavne norme

za nastavnike i asistente stru�nih studija � Izmjenama Zakona o znanosti i visokom obrazovanju

a. onemogu�iti sveu�ilištima osnivanje privatnih visokih škola u njihovom vlasništvu (primjer �lanak 10 Statuta Sveu�ilišta u Zagrebu)

b. predvidjeti mogu�nost izbora u znanstveno-nastavna zvanja na veleu�ilištima i visokim školama,

c. preciznije definirati status i ulogu Vije�a veleu�ilišta i visokih škola i utvrditi ulogu Vije�a u lump – sum financiranju.

d. ujedna�iti obrazovne stupnjeve i stru�ne nazive nakon završavanja stru�nih i sveu�ilišnih studija s istim brojem ECTS-a.

e. predvidjeti status stru�no – nastavnih novaka na stru�nim studijima zbog pove�anja pokrivenosti nastavnih programa i osiguranja dugoro�ne kadrovske strategije kao i njihovog sudjelovanja u tehnologijskim i znanstvenim projektima.

f. regulirati kriterije i status nastavnika izabranih u nastavna i znanstveno-nastavna zvanja u kumulativnom radnom odnosu

g. sudjelovanje predstavnika sustava stru�nih studija u Nacionalnom vije�u za visoku naobrazbu i u Savjetu za financiranje visokog obrazovanja regulirati na delegatskom principu.

h. u povjerenstva za izradu svih zakona koji reguliraju i funkcioniranje sustava stru�nih studija, uklju�iti i pravne stru�njake sa veleu�ilišta i visokih škola.

� Novim Zakonom o stru�nim nazivima izjedna�iti stru�ne nazive nakon

završavanja istih stupnjeva stru�nog i sveu�ilišnog obrazovanja ( naziv magistar struke nakon petogodišnjeg stru�nog studija).

� Odlukama Ministarstva izmijeniti omjer razvojnih radnih mjesta na stru�nim i

sveu�ilišnim studijima sukladno stvarnim potrebama.

117

� Donijeti Pravilnik o kriterijima razlikovanja stru�nih i sveu�ilišnih studija � � Osmisliti model prora�unskog sufinanciranja studija na privatnim

veleu�ilištima i visokim školama. � Poticajnim mjerama motivirati stru�njake iz prakse za kumulativne oblike

radnog odnosa sa veleu�ilištima i visokim školama. � Poticati kumulativno zapošljavanje sveu�ilišnih nastavnika na veleu�ilištima i

visokim školama i obrnuto. Naravno da ne o�ekujemo rješavanje svih ovih pitanja u kratkoro�nom

razdoblju, ali ako se ve� sada ne zapo�ne sa aktivnostima u pravcu pozitivnih rješenja, postati �e upitna realizacija zakonskog roka zadanog za osiguravanje uvjeta samostalnog funkcioniranja veleu�ilišta i visokih škola od 20110. godine. U Zagrebu, 19. listopada 2006.



118

Prilog 28. Zagreb, 5. ožujka 2007.

R A Z L O Z I P R O T I V ADMINISTRATIVNOG PRIZNAVANJA VISOKOOBRAZOVNOG STATUSA

OSOBAMA KOJE GA OBRAZOVANJEM NISU STEKLE UVOD: U raspravama o prijedlogu Zakona o akademskim i stru�nim nazivima sukobile su se dvije osnovne koncepcije. Prva, koju zastupa Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, koja se zalaže da se svima koji su prema ranijim propisima stekli višu stru�nu spremu putem dvogodišnjih studija, automatizmom prizna prvi stupanj visoke stru�ne spreme tj. razina bakalaureata (prvostupnika), i druga, za koju se zalaže Vije�e veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske, a sklon joj je Rektorski zbor, Agencija za znanost i visoko obrazovanje, dio �lanova Povjerenstva za izradu prijedloga Zakona, Sindikat znanosti i visokog obrazovanja…..) kojom se predlaže da se prvi stupanj visokog obrazovanja (bakalauret), može priznati samo onima koji nakon dvogodišnjeg višeg obrazovanja polože dodatne ispite koje utvr�uje visoko u�ilište, a potvr�uje Rektorski zbor i Vije�e veleu�ilišta i visokih škola. Prva koncepcija je koncepcija administrativne dodjele višeg stupnja obrazovanja od onog koji je netko školovanjem stvarno stekao, a druga je koncepcija stvarnog stjecanja višeg stupnja obrazovanja samo putem dodatnog obrazovanja.

Poštuju�i na�elo cjeloživotnog obrazovanja i pravo pojedinca na trajno obrazovanje, ova se koncepcija zalaže za otvaranje širokih mogu�nosti nastavka obrazovanja nakon svih, pa tako i nakon dvogodišnjih stru�nih studija, ali putem obrazovnim procesom postignutih, a ne administrativnim putem priznatih kvalifikacija. Pri tome se tako�er predlaže a) da se odgovaraju�a znanja i vještine ste�ene tijekom višegodišnjeg rada i praksi, vrednuju i priznaju tijekom postupka polaganja razlikovnih ispita i b.) da polaganje razlikovnih ispita za djelatnike državnih i javnih službi, u državnim obrazovnim ustanovama, bude bez nov�ane naknade.

Zastupnici druge koncepcije smatraju da se jedino tako, a ne administrativnom dodjelom višeg obrazovnog statusa, može o�uvati ujedna�enost kvalitete stru�nog visokog obrazovanja u Hrvatskoj, ne dovode�i pri tome u pravnu nejednakost ni sadašnje niti bivše studente stru�nih studija. Ujedno, ovaj prijedlog sukladan je i s Europskim kvalifikacijskim okvirom, kojeg �e i Hrvatska prihvatiti tijekom uskla�ivanja svog obrazovanja s europskim obrazovnim standardima.

Argumenti predlaga�a Jedini argument kojeg navodi Ministarstvo je �injenica da �e se osobama koje

su po ranijim propisima završili �etverogodišnje sveu�ilišne studije, po novim propisima dodjeljivati nazivi koji �e se stjecati nakon završavanja novih, petogodišnjih sveu�ilišnih studija.

Osnovna nelogi�nost ovog argumenta je da se u slu�aju sveu�ilišnih studija dodjeljuje samo novi naziv, ali ne i novi, viši stupanj na kvalifikacijskoj ljestvici, a time i nova prava i nova razina kompetencija koje nisu ste�ene obrazovanjem, dok se u slu�aju stru�nih studija administrativno povisuje niža razina obrazovanja u višu razinu.

Pravnici, ekonomisti, agronomi….ne�e prije�i sa niže na višu stepenicu na kvalifikacijskoj ljestvici - oni su bili i ostali na razini visoke stru�ne spreme (7. stupnja), dok bi, prema prijedlogu Ministarstva, oni koji su završili višu stru�nu spremu ( ili peti stupanj Europskog kvalifikacijskog okvira), automatski prešli na višu kvalifikacijsku

119

razinu tj na 6. razinu Europskog kvalifikacijskog okvira. A da pri tome nisu prošli odgovaraju�i nastavni sadržaj za stjecanje više razine kompetencija.

Argumenti oponenata Argumenata koji ukazuju na nelogi�nost i mogu�u društvenu štetnost prijedloga

Ministarstva ima nekoliko a vezani su uz slijede�e negativne posljedice; 1.) Nova prora�unska optere�enja ukoliko se 150 000 ljudi, od kojih je barem

50 % zaposleno u državnom i javnom sektoru, administrativno prevede u visoki stupanj stru�ne spreme,

2.) Nepriznavanje administrativno ste�enog obrazovnog statusa od strane Europske zajednice, kao i stvaranje nepovjerenja u ozbiljnost sustava u kojem „preko no�i“ 4,2 % pu�anstva iznenada može dobiti status visoke stru�ne spreme.

3.) Ugroženost Ustavom RH zagarantirane vladavine prava davanjem istih prava onima koji su ih obrazovanjem stekli, kao i onima koji to nisu, što može rezultirati brojnim sudskim tužbama protiv Države. Od 1998. godine do danas u Hrvatskoj je na trogodišnjim redovitim i izvanrednim studijima diplomiralo oko 16 000 osoba. Svi oni mogu tražiti odštetu za troškove koje su imali na tre�oj godini studija, budu�i da bi im za isti stupanj stru�ne spreme bio dovoljan i dvogodišnji studij.

4.) Ugroženost kvalitete visokog obrazovanja priznavanjem visoke stru�ne spreme svima koji to zatraže, a koji su dvogodišnje studije više spreme završili u susjednim zemljama regije, zemljama koje se od Hrvatske zna�ajno razlikuju po kvaliteti visokog obrazovanja.

Ovi glavni razlozi biti �e detaljno prezentirani javnosti na izvanrednoj sjednici Vije�a veleu�ilišta i visokih škola koja �e se održati 15. ožujka o.g., a u nadi da �e Ministarstvo odustati od svog neracionalnog prijedloga i prihvatiti prijedlog izmjena i dopuna Nacrta Zakona naveden u prilogu 1.

Prilog 1.

Prijedlog izmjena i dopuna �lanka 14. stavak 3. alineje 2, 3 i 4. prijedloga Zakona o akademskim i stru�nim nazivima i akademskom stupnju

( 9. stranica 3. verzija prijedloga od velja�e 2007). 3. Stru�ni naziv ste�en završetkom: Alineja 2. – Stru�nog dodiplomskog studija u trajanju kra�em od tri godine �ijim se završetkom stjecala viša stru�na sprema (VŠS), izjedna�en je sa stru�nim nazivom stru�ni pristupnik odnosno stru�na pristupnica uz naznaku struke, sukladno �lanku 8. ovog Zakona. Alineja 3. – Stru�nog dodiplomskog studija u trajanju od tri godine �ijim se završetkom stjecala viša stru�na sprema (VŠS), izjedna�en je sa stru�nim nazivom stru�ni prvostupnik (baccalaureus) odnosno stru�na prvostupnica (baccalaurea) uz naznaku struke ………….….. sukladno �lanku 9. ovog Zakona. Alineja 4. Stru�nog dodiplomskog studija u trajanju od najmanje �etiri godine �ijim se završetkom stjecala visoka stru�na sprema (VSS) izjedna�en je sa stru�nim nazivom stru�ni specijalist odnosno specijalistica odre�ene struke ………………………..sukladno �lanku 10. ovog Zakona

120

Dodaje se novi stavak 5. �lanka 14. koji glasi:

Visoka u�ilišta koja izvode stru�ne studije završetkom kojih se stje�e stru�ni naziv prvostupnik (baccalaureus) odnosno stru�na prvostupnica (baccalaurea) uz naznaku struke, sukladno �lanku 9. ovog Zakona, omogu�it �e osobama koje su završile stru�ni diplomski studij u trajanju kra�em od tri godine, polaganje razlikovnih ispita radi stjecanja stru�nog naziva stru�ni pristupnik (baccalaureus) odnosno stru�na pristupnica (baccalaurea) uz naznaku struke.

Popis predmeta za polaganje razlikovnih ispita i njihov sadržaj utvr�uje visoko u�ilište koje izvodi stru�ni studij, a potvr�uje zajedni�ki Rektorski zbor i Vije�e veleu�ilišta i visokih škola.

Za djelatnike državnih i javnih službi, javne visokoškolske ustanove koje izvode stru�ne studije organizirati �e polaganje razlikovnih ispita bez nov�ane naknade.

121

Prilog 29.

UVODNI GOVOR NA IZVANREDNOJ SJEDNICI VIJE�A VELEU�ILIŠTA I VISOKIH ŠKOLA

15. OŽUJKA 2007. GODINE

Poštovane dame i gospodo, dragi gosti, Zahvaljujem Vam svima, a posebno predstavnicima medija što ste se odazvali na izvanrednu sjednicu Vije�a veleu�ilišta i visokih škola koja je kao i svaki izvanredni doga�aj sazvana zbog razloga važnih za razvoj sustava veleu�ilišta i visokih škola u Hrvatskoj. Ukoliko saziva� sjednice zamoli sve dekane veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske – od Vukovara do Šibenika - da do�u u Zagreb na izvanrednu sjednicu pretpostavka je da zato ima dobar razlog. Me�utim, ovaj puta ta pretpostavka nije to�na. Razlozi ne da nisu vrlo dobri nego su dapa�e, vrlo loši i to ne jedan nego �ak dva vrlo loša razloga. Prvi, vrlo loš prijedlog izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Drugi, još lošiji Nacrt prijedloga Zakona o akademskim i stru�nim nazivima. U oba prijedloga Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa kao predlaga� predlaže odredbe koje su suprotne interesima razvoja sustava stru�nih studija u Hrvatskoj, pa ovo Vije�e koje sukladno �lanku 106. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ima pravo i obvezu na takve prijedloge reagirati i iznijeti svoje mišljenje o njima. Naime, sukladno odredbama Zakona, Vije�e veleu�ilišta i visokih škola odlu�uje o pitanjima od zajedni�kog interesa za djelovanje i razvoj veleu�ilišta i visokih škola, te niti jedan zakon koji se doti�e našeg zajedni�kog interesa i �ije odredbe imaju utjecaja na naš razvoj ne može biti donesen, a bez da se pita one kojih se pojedine zakonske odredbe ti�u. A u ovom slu�aju, ne samo da nismo pitani, ve� su naše dugogodišnje primjedbe i prijedlozi izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a posebice najnovije primjedbe i prijedlozi vezani uz Nacrt prijedloga Zakona o akademskim i stru�nim nazivima od strane našeg Ministarstva u potpunosti ignorirane. I to nije prvi i jedini slu�aj i primjer zanemarivanja uloge našeg Vije�a od strane Ministarstva, a time i zanemarivanje i umanjivanje uloge stru�nih studija, veleu�ilišta i visokih škola njihovih rukovodstava nastavnika i studenata kao dijela sustava visokog obrazovanja. Ukoliko država osnuje javne visoke škole, javno deklarira njihovu važnost za razvoj sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj, a istovremeno predlaže da se u državnom prora�unu za 2007. godinu izdvoji samo 4,22% financijskih sredstava za sustav u okviru �ije djelatnosti studira jedna tre�ina svih studenata, onda je jasno kolika je stvarna podrška razvoju našeg sustava i koliko je ogromna razlika izme�u deklarirane i stvarne podrške. Ako tome dodamo podatak da je za 11 državnih veleu�ilišta i visokih škola iznos za kapitalna ulaganja u Državnom prora�unu samo 7 milijuna kuna za 2007. godinu, onda su jasne dimenzije stvarne pomo�i našem razvoju. No, niti to ne bi bilo tragi�no kada bi Ministarstvo prihvatilo naše prijedloge takve zakonske regulative koja �e postupnom, ali zagarantiranom dinamikom razvijati sustav stru�nih studija u Hrvatskoj. Tada bi se moglo na�i opravdanje za slabo financiranje, nedovoljno zapošljavanje i sli�no jer sigurno

122

postoje ve�i prioriteti, ali bi se barem vidjele, dobre namjere da se polako grade uvjete koji �e za desetak ili više godina u Hrvatskoj dovesti do punog razvoja kvalitetnog sustava stru�nih studija. No, iz predloženih prijedloga spomenutih Zakona vidi se da ni toga nema. U tim prijedlozima ne nalaze se zakonske norme koje bi osiguravale perspektive našeg razvoja. Gotovo svi naši prijedlozi za ugra�ivanjem zakonskih mehanizama koji �e poticati razvoj stru�nih studija nisu prihva�eni od našeg Ministarstva. I u drugim slu�ajevima naše Vije�e nije pitano za mišljenje, iako je davanje mišljenja o razvoju sustava stru�nih studija njegova glavna zakonska uloga. Osnivaju se nova veleu�ilišta, dijelovi našeg sustava, a da o tome Ministarstvo više komunicira sa lokalnim politi�arima nego s nama. U izradi prijedloga Državnog prora�una tako�er nas se ne konzultira i pita za naše razvojne planove i potrebe, u izradi prijedloga mreže visokoškolskih ustanova zaobilazi se Vije�e do te mjere da nismo pitani niti da u Povjerenstvo za izradu mreže delegiramo naše �lanove, nego se jedan iz naših redova našao tamo posve slu�ajno. A sve to uz vrlo burne manifestacije javne podrške sustavu veleu�ilišta i visokih škola i uz strateško opredjeljenje Vlade Republike Hrvatske za razvoj binarnog sustava tj. samostalnog sustava veleu�ilišta i visokih škola do 2010. godine. I imaju�i sva ta iskustva, koja su svima vama poznata, stvarno se moramo zapitati o �emu se tu u stvari radi. Da li su zakonitosti kaosa toliko prevladale da više ni naše Ministarstvo nije u mogu�nosti osigurati nam deklarirani razvoj, da li se radi o nesposobnosti onih koji svojim odlukama i svojim radom taj razvoj moraju poticati, da li netko možda sabotira razvoj našeg sustava zbog svojih partikularnih interesa, da li smo i mi sami previše inertni i podložni poltronstvu i nezamjeranju pa se dovoljno ne borimo za naše interese i ciljeve, teško je re�i. No, sigurno je da je predugo vremena prošlo, a da bi mi koji smo ogromnim individualnim ulaganjima nas samih, naših suradnika i nastavnika, te naših studenata u gotovo nemogu�im uvjetima uspjeli postaviti osnove sustav stru�nih studija u Hrvatskoj i dalje imali moralno pravo šutjeti o tome što se zbiva u našem sustavu i mirno, ne zamjeraju�i se nikome, �ekati neka bolja vremena - koja nikad ne�e ni do�i ukoliko se mi za njih ne pobrinemo. Mislim da je vrijeme da mi svemu tome kažemo dosta. Dosta nam je ignoriranja uloge našeg Vije�a, bahatosti birokracije, podcjenjivanja svih nas, naših nastavnika i studenata, dosta nam je lažnih obe�anja pokušaja našeg razjedinjavanja metodama zavadi pa vladaj, dosta nam je okrivljavanja našeg sustava da je sam kriv za svoju sudbinu, dosta nam je stalnog podilaženja sveu�ilištima, a zanemarivanja naših potreba. Došlo je vrijeme da se zapitamo ima li više ikakvog smisla ulagati ogromnu energiju u razvoj jednog sustava kojega Ministarstvo tj. Država ne podupire, kojega sveu�ilišta ne vole i kojega Ustavni sud Republike Hrvatske proglašava ni�im drugim doli niže rangiranim dijelom sveu�ilišnog sustava

A mi se trajno zalažemo samo za ono što je ustanovama, nastavnicima i studentima stru�nih studija zagarantirano u Europi. Zalažemo se da stru�ni studiji budu „isti ali razli�iti“ od sveu�ilišnih - isti po svim pravima naših ustanova, naših nastavnika i naših studenata, a razli�iti samo po osnovnoj misiji i ciljevima našeg obrazovanja. Želimo, dakle, sva ona prava koja stru�ni studiji imaju u Europi, ali nam na putu ostvarenja tih želja stoji bezbroj prepreka, predrasuda, zaštite parcijalnih interesa, nerazumijevanja, nesposobnosti birokracije, a i naše neupornosti i nedovoljne borbenosti. I zato smatram da je

123

ova sjednica klju�na prekretnica našeg razvoja, da s nje moramo uputiti oštar prosvjed protiv svega onoga što se doga�a na stru�nim studijima i da imamo moralnu obvezu da više ne dozvolimo uskra�ivanje prava; - našim studentima na jednako kvalitetno obrazovanje kao i na sveu�ilištima, da za isti uloženi trud na studiju dobivaju i iste stru�ne nazive koji ukazuju da su oni jednako vrijedni dio akademske zajednice samo da su studirali na studijima koji ih predodre�uju za druga�ije, ali jednako vrijedne poslove. - našim nastavnicima na napredovanje u znanstvenim i znanstveno-nastavnim zvanjima, te na uklju�enost u stru�ne i znanstvene projekte - našim ustanovama na odgovaraju�i stupanj autonomije bez uplitanja politike i države u pitanja našeg razvoja preko ispruženih ruka Države u našim ustanovama tj. preko upravnih vije�a koja u potpunosti sputavaju autonomiju našeg sustava. - našem Vije�u da donosi odluke vezane uz naš razvoj, naše financiranje, naša kapitalna ulaganja. I stvarno je �udno da baš ništa od tih naših zahtjeva nije ušlo u prijedloge predmetnih zakona i zbog toga predlažem da uputimo oštar prosvjed našem Ministarstvu i upoznamo javnost sa ovom nepodnošljivom situacijom. I ne samo da se dugogodišnji opravdani zahtjevi veleu�ilišta i visokih škola ne realiziraju, ve� smo najnovijim prijedlogom Zakona o akademskim i stru�nim nazivima dovedeni u situaciju da moramo braniti same temelje našeg sustava ne dozvoljavaju�i potpuno urušavanje njegove kvalitete zbog nerazumne ideje predlaga�a da se unutar ovog sustava šakom i kapom dijele nezasluženi obrazovni stupnjevi s jedne, a oduzimaju s druge strane. I na kraju nekoliko rije�i o tom novom pokušaju srozavanju ugleda i uloge stru�nih studija u Hrvatskoj. Neozbiljnost predlaga�a u donošenju Nacrta prijedloga Zakona o akademskim i stru�nim nazivima vidi se iz �injenice da su u tri mjeseca donesene tri razli�ite verzije ovog Zakona, da se pri njegovom donošenju ignoriraju i mišljenja ovog Vije�a, ali i mišljenja Rektorskog zbora, pa �ak i mišljenja Povjerenstva koje je osnovano da bi priredilo Nacrt novog prijedloga. U prijelaznim odredbama �lanka 14. predlaže se izjedna�avanje tri kvalifikacijska stupnja u jedan jedini, oni koji nisu stekli stupanj prvostupnika jer nisu završili trogodišnje studije dobili bi taj stupanj bez studiranja, a oni koji su završili �etverogodišnje stru�ne studije izgubili bi postoje�e stupnjeve i pali na niži rang prvostupnika. A ta se iracionalnost nastoji tuma�iti navodno logi�kim argumentima Mi njima suprotstavljamo naše Mišljenje koje danas nudimo na raspravu, nakon koje �emo zauzeti naš kona�ni stav.

124

Prilog 30. Konvergentni model stru�nih i sveu�ilišnih studija

125

Prilog 31. Zagreb, 15. ožujka 2007.

Na svojoj izvanrednoj sjednici održanoj 15. ožujka u 11.00 sati u prostorijama Vije�a u Zagrebu, Marti�eva 13/V, u okviru prva to�ke dnevnog reda, a sukladno svojim ovlaštenjima iz �lanka 106. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Vije�e veleu�ilišta i visokih škola ve�inom glasova (uz dva suzdržana glasa) donijelo je slijede�e;

M I Š L J E N J E

VIJE�A VELEU�ILIŠTA I VISOKIH ŠKOLA HRVATSKE o

Nacrtu prijedloga Zakona o akademskim i stru�nim nazivima I

Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Vije�e veleu�ilišta i visokih škola u svojim je brojnim pismenim obra�anjima Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, vezanim uz rasprave o prijedlozima Zakona o izmjenama i dopunama zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Zakona o akademskim i stru�nim nazivima i akademskom stupnju upozoravalo na nekoliko na�elnih problema.

1. Nužnost postupnosti postupka donošenja zakona

Predmetni zakoni trebaju dugotrajno i pravi�no regulirati strukturu i ustroj oba sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj - stru�nog i sveu�ilišnog. Kako se pristupanjem Hrvatske Europskoj zajednici uskoro ne bi ponovno trebali mijenjati, moraju biti uskla�eni sa srodnim evropskim zakonima i propisima. Da bi se to postiglo nužno je da se poštuje na�elo slijednosti postupka tj. donošenja hijerarhijski viših propisa prije onih �iji sadržaji o takvim propisima i ovise. U konkretnom slu�aju nije logi�no donositi posebni zakon (lex specialis) kao što je (Zakon o akademskim i stru�nim nazivima, a da se prije ne donesu potrebne izmjene i dopune glavnog Zakona (lex generalis) tj. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. A dugotrajnost i europska uskla�enost oba zakona ovisna je o njihovoj uskla�enosti sa svom drugom legislativom koju je u procesu pridruživanja Hrvatska ve� prihvatila ili �e uskoro prihvatiti. U ovom slu�aju najvažniji dokument o kojem ovise važne odredbe u oba zakona je Europski kvalifikacijski okvir (EQF) na temelju kojeg treba izraditi Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO).

Takav logi�an slijed postupka zagovara i samo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa u svom dokumentu pod nazivom „Prijedlog polaznih osnova Hrvatskog kvalifikacijskog okvira“ objavljenom u studenom 2006. godine, u kojem se navodi da �e se „ ..dokument koji daje polazne osnove za izradu cjelovitog Hrvatskog kvalifikacijskog okvira donijeti najkasnije do kraja 2008. godine.“, te da �e „Polazne osnove utvr�ene u ovom dokumentu predstavljati smjernice za uskla�ivanje Zakona o osnovnom školstvu, Zakona o srednjem školstvu, Zakona o strukovnom obrazovanju, Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakona o akademskim i stru�nim nazivima, Zakona o obrazovanju odraslih, Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija i ostalih propisa..“

126

Imaju�i u vidu takvo strateško opredjeljenje Ministarstva u navedenom dokumentu, iznena�uje inzistiranje istog Ministarstva na ishitrenom donošenju Zakona o akademskim i stru�nim nazivima, �ije je donošenje predloženo po hitnom postupku, a koji je ustvari samo jedan od zakona za �ije donošenje su potrebna ranija uskla�ivanja drugih zakona i propisa. Vije�e veleu�ilišta i visokih škola mišljenja je da je ovakav obrnut poredak stvari i glavni uzrok brojnih nesporazuma i problema koji se tijekom rasprava o prijedlozima predmetnih zakona zbivaju.

2. Nužnost uskla�enosti sa standardima Europske zajednice Neuskla�enost predloženih zakona sa standardnim rješenjima prihva�enim u ve�ini zemalja Europske zajednice najbolje se uo�ava na primjeru neuskla�enosti stru�nih naziva nakon završenih stru�nih i sveu�ilišnih studija. �lanak 74. važe�eg Zakona o znanosti i visokom obrazovanju, u neskladu je sa nazivima nakon završavanja stru�nih studija u ve�ini europskih zemalja (Prilog 1: Usporedna tablica stru�nih naziva u europskim zemljama). Iz tablice je vidljivo da se u ve�ini zemalja Europske zajednice nakon završenog trogodišnjeg studija stje�e stru�ni naziv bacaleaureus, struke, a nakon petogodišnjeg stru�nog studija naziv magistar struke. Prenošenjem neuskla�enih stru�nih naziva iz �lanka 74. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, u �lanke 8 – 10. Prijedloga zakona o akademskim i stru�nim nazivima, naravno da samo neuskla�enost s Europom dodatno produbljuje i petrificira. Vezano uz ovaj primjer neuskla�enosti s Europom, Vije�e veleu�ilišta i visokih škola podastiranjem brojnih dokumenata dokazivalo je da u ve�ini europskih zemalja ne postoji razlika u nazivima ste�enih obrazovnih stupnjeva s istim brojem ECTS – a, bez obzira stje�e li se obrazovanje na sveu�ilišnim ili izvan sveu�ilišnim ustanovama. Jedina razlika koja postoji, a koja je i klju�na razlika izme�u stru�nih i sveu�ilišnih studija je razlika u kompetencijama, a ta se isti�e stavljanjem kratice stru�. i kratice. sveu�. iza stru�nog naziva, a dokazuje razlikama u kompetencijama koje su opisane u dodatku diplomi i ostalim europskim dokumentima. A to je samo jedan od primjera neuskla�enosti i umanjivanja statusa i uloge stru�nih studija, njihovih nastavnika, a posebice studenata stru�nih studija.

Svima njima predloženim se odredbama u oba Zakona, uz navedeno uskra�ivanje prava studenata na iste nazive nakon završavanja studija s istim broje ECTS-a, uskra�uju i druga prava koja studenti i nastavnici imaju u europskim zemljama;

1. pravo studenata na jamstvo kvalitete studija zbog kroni�ne podfinanciranosti javnog sustava stru�nih studija,

2. pravo ustanova stru�nih studija na istu razinu autonomije i akademskih sloboda kao i na ustanovama sveu�ilišnih studija,

3. pravo nastavnika stru�nih studija na napredovanje i u znanstveno – nastavnim zvanjima, odnosno pravo zapošljavanja nastavnika izabranih u znanstveno-nastavna zvanja

4. pravo studenata na mobilnost prema višim razinama studija (kako stru�nih tako i sveu�ilišnih),

5. pravo nastavnika stru�nih studija na jednako vrednovanje njihova rada (pravo na jednake koeficijente i jednake nastavne norme) i dr.

127

3. Nužnost predvi�anja i izbjegavanja mogu�ih negativnih posljedica ( Zakona o akademskim i stru�nim nazivima) U raspravama o prijedlogu Zakona o akademskim i stru�nim nazivima ( u dijelu

prijelaznih odredbi �lanka 14), sukobile su se dvije osnovne koncepcije. Prva, koju zastupa Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, koja se zalaže da se svima koji su prema ranijim propisima stekli višu stru�nu spremu putem dvogodišnjih studija, automatizmom prizna prvi stupanj visoke stru�ne spreme tj. razina bakalaureata (prvostupnika), i druga, za koju se zalaže Vije�e veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske, podržava Bolonjska skupina Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, dio �lanova Povjerenstva za izradu prijedloga Zakona, a sklon joj je Rektorski zbor i Agencija za znanost i visoko obrazovanje, kojom se predlaže da se prvi stupanj visokog obrazovanja (bakalauret), može priznati samo onima koji nakon dvogodišnjeg višeg obrazovanja polože dodatne ispite koje utvr�uje visoko u�ilište, a potvr�uje Rektorski zbor i Vije�e veleu�ilišta i visokih škola. Prva koncepcija je koncepcija administrativne dodjele višeg stupnja obrazovanja od onog koji je netko školovanjem stvarno stekao, a druga je koncepcija stvarnog stjecanja višeg stupnja obrazovanja samo putem dodatnog obrazovanja.

Poštuju�i na�elo cjeloživotnog obrazovanja i pravo pojedinca na trajno obrazovanje, druga se koncepcija zalaže za otvaranje širokih mogu�nosti nastavka obrazovanja nakon svih, pa tako i nakon dvogodišnjih stru�nih studija, ali putem obrazovnim procesom postignutih, a ne administrativnim putem priznatih kvalifikacija. Pri tome se tako�er predlaže prvo, a.) da se onima koji žele napredovati na višu razinu obrazovanja (sa 5. razine bivše više stru�ne spreme na 6. razinu prvog stupnja visoke stru�ne spreme) honoriraju odgovaraju�a znanja i vještine koje su stekli tijekom višegodišnjeg rada i praksi, i formalno priznaju tijekom postupka polaganja razlikovnih ispita u dijelu koji �e procjenjivati ovlaštena stru�na vije�a visokoškolskih ustanova a potvr�ivati Vije�e veleu�ilišta i visokih škola i Rektorski zbor i drugo, b.) da se napredovanje putem polaganja razlikovnih ispita za djelatnike državnih i javnih službi koji po osnovi potreba svoga posla u državnoj i javnoj službi trebaju višu razinu stru�ne spreme, na javnim veleu�ilištima, visokim školama i sveu�ilištima organizira bez nov�ane naknade za polaznike, te da rok za mogu�nost napredovanja ne bude administrativno ograni�en.

Zastupnici ove, druge koncepcije, smatraju da se jedino tako, a ne administrativnom dodjelom višeg obrazovnog statusa, može o�uvati ujedna�enost kvalitete stru�nog visokog obrazovanja u Hrvatskoj, ne dovode�i pri tome u pravnu nejednakost ni sadašnje niti bivše studente stru�nih studija. Ujedno, ovaj prijedlog sukladan je i s Europskim kvalifikacijskim okvirom, kojeg �e i Hrvatska prihvatiti tijekom uskla�ivanja svog obrazovanja s europskim obrazovnim standardima.

Jedini argument kojeg navodi Ministarstvo u korist svojeg prijedloga za

automatskim priznavanjem 5. stupnja kvalifikacijske ljestvice za 6. stupanj, je �injenica da �e se osobama koje su po ranijim propisima završili �etverogodišnje sveu�ilišne studije, po novim propisima dodjeljivati nazivi koji �e se stjecati nakon završavanja novih, petogodišnjih sveu�ilišnih studija.

Osnovna nelogi�nost ovog argumenta je da se u slu�aju sveu�ilišnih studija dodjeljuje novi naziv, ali ne i novi, viši stupanj na kvalifikacijskoj ljestvici, a time i nova prava i nova razina kompetencija koje nisu ste�ene obrazovanjem.

Pravnici, ekonomisti, agronomi….ne�e dodjelom novog stru�nog naziva prije�i iz niže na višu stepenicu na kvalifikacijskoj ljestvici - oni su bili i ostali na razini visoke stru�ne spreme (7. stupnja), dok bi oni koji su završili višu stru�nu spremu ( ili peti stupanj Europskog kvalifikacijskog okvira), prema prijedlogu Ministarstva automatski prešli na višu kvalifikacijsku razinu tj na 6. razinu Europskog kvalifikacijskog okvira.

128

Argumenata koji ukazuju na nelogi�nost i mogu�e štetne posljedice prijedloga Ministarstva ima nekoliko;

A. Nova optere�enja Državnog prora�una: Prema najnižim, nepotpunim

procjenama, od ukupno 150 167 ( 4,1 %) osoba sa višom stru�nom spremom u Hrvatskoj (Statisti�ki ljetopis Republike Hrvatske, 2004), barem 60 000 njih radi u sustavu državnog i javnog sektora ( U zdravstvu 5 901, u sustavu uprave i pravosu�a oko 22 000 …….). Automatsko priznavanje više kvalifikacijske razine za posljedicu �e imati i nužnost priznavanja viših koeficijenata. Prema vrlo grubim procjenama stru�nih službi Vije�a veleu�ilišta i visokih škola temeljenim na razlikama u sadašnjim koeficijentima više i visoke stru�ne spreme, za pla�e samo 10 000 zaposlenika godišnje bi trebalo izdvojiti dodatnih 300 milijuna kuna. No, budu�i da �e visoka stru�na sprema u novom kvalifikacijskom okviru biti podijeljena na dva stupnja ( 6. i 7.), vjerojatno �e stvarni iznos nakon donošenja nove Uredbe o koeficijentima biti manji, ali se nikako ne može govoriti da donošenje ovog Zakona „ ne�e izazvati dodatna optere�enja Državnog prora�una“.

B. Uvo�enje pravne nejednakosti izme�u studenata dvogodišnjih i

trogodišnjih studija Ustavno pravni aspekti prijedloga Ministarstva tako�er su vrlo upitni Prema

predloženim prijelaznim odredbama Zakona, jednima se priznaje neostvareno pravo, a drugima se oduzima ste�eno pravo. Osobama koje nisu završile trogodišnji stupanj stru�nog obrazovanja automatizmom �e se to obrazovanje priznati, dok �e se osobama koje su putem �etverogodišnjih stru�nih studija stekle visoko obrazovanje, taj stupanj oduzeti ! Osobe iz tri potpuno razli�ite kategorije obrazovanja – dvogodišnjeg, trogodišnjeg i �etverogodišnjeg, Zakonom �e se prevesti u istu, trogodišnju razinu obrazovanja. Istina, zakonski prijedlog predvi�a da �e se onima koji su završili �etverogodišnje stru�ne studije priznati status drugog stupnja visoke stru�ne spreme (kao što imaju i osobe koje su završile �etverogodišnje sveu�ilišne studije), no da �e njihov stru�ni naziv biti prvostupnik, što ne samo da je nelogi�no, ve� je u praksi neprovedivo (posebice kod promjene posla i sl.)

Nadalje, veliki broj osoba ve� je završilo trogodišnje studije koji su u Hrvatsko visoko obrazovanje uvedeni još 1998. godine. Mnogi su završili redovite trogodišnje studije, a dobar dio izvanredne razlikovne studije kojima su nakon dvogodišnjeg, željeli završiti i novo trogodišnje obrazovanje. Ukupan broj osoba sa završenim trogodišnjim studijima u Hrvatskoj je oko 16 000. Ve�ina njih sama je financirala svoje obrazovanje. Jasno je da �e svi oni, prihva�anjem prijedloga Ministarstva o automatskom priznavanju dvogodišnjih studija za trogodišnje, do�i u neravnopravni pravni položaj u odnosu na privilegirane koji �e isti stupanj obrazovanja ste�i administrativnim automatizmom. Time se može postaviti pitanje sukladnosti Zakona s na�elom vladavine prava iz �lanka 3. Ustava RH, tj. temeljnim ostvarenjem tog na�ela iz �lanka 14 Ustava RH, ostvarenjem jednakosti svih gra�ana RH pred Zakonom. Privilegiranje jednih na štetu drugih gra�ana, temelj je za podizanje Ustavne tužbe kojom �e najvjerojatnije ovakve odredbe predloženog Zakona biti proglašene neustavnima.

C. Urušavanje kvalitete sustava stru�nih studija Sasvim je sigurno da bi prihva�anje prijedloga Ministarstva imalo

pogubne u�inke na kvalitetu stru�nog visokog obrazovanja, njegovu efikasnost i na perspektivu razvoja stru�nog visokoobrazovnog sustava u cjelini. Kvaliteta stru�nog obrazovanja mora se temeljiti na savladanim, a ne administrativno priznatim kompetencijama i svako administriranje kojim se kompetencije daju onima koji ih nisu stekli ruši osnovna na�ela kvalitete obrazovanja. Svi oni koji su završili dvogodišnje, trogodišnje i �etverogodišnje stru�ne studije na�i �e se u istoj obrazovnoj kategoriji tj.

129

imati ista prava iako �e im stvarna znanja i vještine, pa time i njihove kompetencije biti vrlo razli�ite. To prijeti op�em urušavanju kvalitete stru�nih studija, gubljenju motivacije studenata za upis na stru�ne studije, gubljenju motivacije odraslih za trajno cjeloživotno obrazovanje na stru�nim studijima i otežavanju odluka potencijalnih mladih kvalitetnih nastavnika za zapošljavanje na stru�nim studijima.

D. Nepriznavanje administrativno ste�enog stupnja u Europi

Zbog razlika u stupnju obrazovanja, a posebice razlika trajanju i sadržajima

nastavnog programa, studenti dvogodišnjih studija nisu mogli ste�i ni istu razinu obrazovanja, a niti istu razinu kompetencije. Usprkos administrativno priznatom stupnju obrazovanja, pripadnici nekih reguliranih profesija ne�e mo�i biti licencirani za obavljanje zanimanja na razini koja �e im biti formalno priznata, jer nije u skladu sa europskim standardom za obavljanje tog zanimanja. Npr. u slu�aju profesije medicinskih sestra direktiva Europskog parlamenta i Vije�a 2005/36 od 7. rujna 2005. o priznavanju stru�nih kvalifikacija u svom �lanku 31. to�ka 3. definira slijede�i kriterij, a da bi se nekome dopustilo bavljenje sestrinskom profesijom ;

“Izobrazba medicinskih sestara za op�u njegu obuhva�a najmanje tri godine ili 4600 sati teorijske i klini�ke izobrazbe, pri �emu trajanje teorijske izobrazbe predstavlja najmanje jednu tre�inu, a trajanje klini�ke izobrazbe najmanje jednu polovinu minimalnog trajanja izobrazbe".

Nikakvo administrativno priznavanje više razine obrazovanja medicinskim sestrama koje taj kriterij nisu zadovoljile, ne�e im, nakon ulaska Hrvatske u Europsku zajednicu, omogu�iti da se bave zanimanjem za koje nemaju propisane, obrazovanjem ste�ene kvalifikacije. Onima pak, kojima �e se administrativno priznati trogodišnji stupnjevi obrazovanja, njihove strukovne komore ne�e mo�i izdavati licence mimo propisanih direktiva EU. A ne�e imati ni mogu�nost zaposlenja u europskim zemljama.

Možda predlaga�e motiviraju „politi�ke prednosti“ predmetne odluke jer �e njenim povo�enjem u Hrvatskoj „preko no�i“ postotak visoko obrazovanih sa 7,8% porasti na 11,9 %, što bi zna�ajno smanjilo naše zaostajanje za europskim prosjekom. No, nije vjerojatno da bi metoda kojom bi se to postiglo bila dobro prihva�ena u Europskoj zajednici. Ona sigurno nije sukladna ni s osnovnim na�elima i na�inima podizanja kvalitete visokog obrazovanja za koje se zalaže Bolonjski proces.

E. Negativni vidovi me�unarodnog priznavanja više za visoku stru�nu

spremu

Najpogubnije posljedice mogu se o�ekivati zbog nekontroliranog i nepredvidivog broja zahtjeva za priznavanjem obrazovnog statusa ste�enog u drugim zemljama, posebno zemljama bivše Jugoslavije. U svima njima još nije uveden sustav trogodišnjih studija te �e se njihovi dvogodišnji studiji tijekom postupka priznavanja automatski priznavati kao trogodišnji. Naime, potpisivanjem Lisabonske konvencije o priznavanju diploma Hrvatska je prihvatila obvezu priznavanja istovrsnih diploma svima koji su odgovaraju�e stupnjeve obrazovanja završili u onim zemljama koje su tako�er potpisnice Lisabonske konvencije. A standardi kvalitete visokog obrazovanja u nekim zemljama regije još uvijek su vrlo razli�iti. I zato moraju postojati mehanizmi uskla�ivanja sa hrvatskim standardima, a uskla�ivanje se može provoditi samo odbacivanjem automatskog priznavanja i uvo�enjem kontroliranog priznavanja kvalifikacija ste�enih u inozemstvu.

130

Zbog svega navedenog Vije�e veleu�ilišta i visokih škola mišljenja je da Nacrt prijedloga Zakona o akademskim i stru�nim nazivima;

� ne slijedi na�elo postupnosti, prema kojem prvo trebaju biti doneseni strateški dokumenti višeg reda, a da bi se tek na temelju njih donosili provedbeni zakoni nižeg reda.

� ne poštuje standarde Europske zajednice u pogledu ste�enih stupnjeva i naziva nakon završenih stru�nih studija i diskriminira stru�ne studije. Prijedlog Zakona ne predvi�a lako predvidive financijske, organizacijske i druge posljedice koje primjena pojedinih rješenja može izazvati.

� diskriminira studente stru�nih studija daju�i jednoj kategoriji studenata prava koja nisu stekli u postupku obrazovanja, a drugoj kategoriji ta prava oduzima, �ime se postavlja pitanje njegove ustavnosti tj. usuglašenosti s vladavinom prava navedenom u �lanku 3. Ustava Republike Hrvatske.

Svjesni svoje zakonske i moralne odgovornosti za „odlu�ivanje o pitanjima od

zajedni�kog interesa za djelovanje i razvoj veleu�ilišta i visokih škola“ iz stavka 2. �lanka 16. Zakona o znanosti i visokom obrazovanju, dekani veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske, �lanovi Vije�e predlažu Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa da Nacrt prijedloga Zakona o akademskim i stru�nim nazivima povu�e iz hitne procedure i ponovno ga razmotri uz ravnopravno sudjelovanje svih zainteresiranih, imaju�i pri tome u vidu i predvidive promjene Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, kao i izmjene i dopune Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a posebice nužnost prilagodbe relevantnim europskim pravnim propisima i standardima visokog obrazovanja u europskom obrazovnom prostoru.

U cilju cjelovite i objektivne obaviještenosti Vije�e veleu�ilišta i visokih škola �e sa navedenim razlozima odbijanja predmetnog prijedloga Zakona, upoznati javnost, sva relevantna tijela u sustavu visokog obrazovanja, izvršne i zakonodavne vlasti, kao i bivše i sadašnje studente stru�nih studija.

131

Prilog 32. Broj: 02-114/1-2007 Datum: 19. ožujka 2007.

Bivšim i sadašnjim studentima trogodišnjih stru�nih studija

S V I M A

Poštovani,

Dužnost nam je obavijestiti Vas o zbivanjima vezanim uz prijedlog novog Zakona o akademskim i stru�nim nazivima, u kojem se nalaze odredbe za koje smatramo da ugrožavaju prava studenata trogodišnjih stru�nih studija i omalovažavaju stru�ne studije u cjelini.

Vjerujemo da ste putem javnih medija obaviješteni da se prijedlogom predmetnog Zakona predvi�a da studenti koji su završili dvogodišnje studije prema ranijim propisima, imaju isti naziv, odnosno isti obrazovni stupanj, kao i studenti koji su završili trogodišnje studije. Prema našim podacima i procjenama u Hrvatskoj danas ima oko 16 000 studenata koji su, u razdoblju od 1998. godine do danas, diplomirali na trogodišnjim stru�nim studijima.

Vije�e veleu�ilišta i visokih škola na svojoj je izvanrednoj sjednici održanoj 15. ožujka o.g. raspravljalo o ovom prijedlogu Zakona i donijelo Mišljenje kojim upozorava da �e studenti trogodišnjih studija takvim prijedlogom (cit.) „do�i u neravnopravni pravni položaj u odnosu na privilegirane koji �e isti stupanj obrazovanja ste�i administrativnom odlukom. Time se može postaviti pitanje sukladnosti Zakona s na�elom vladavine prava iz �lanka 3. Ustava Republike Hrvatske, tj. temeljnim ostvarenjem tog na�ela iz �lanka 14. Ustava RH, ostvarenjem jednakosti svih gra�ana Republike Hrvatske pred Zakonom. Privilegiranje jednih na štetu drugih gra�ana, temelj je za podizanje Ustavne tužbe kojom �e najvjerojatnije ovakve odredbe predloženog Zakona biti proglašene neustavnima. „

O svom Mišljenju Vije�e je obavijestilo Ministra kao i sva mjerodavna državna tijela i javnost, a ovim putem obavještavamo i Vas kojih se to izravno ti�e. U svom mišljenju Vije�e se tako�er zalaže i za otvaranje širokih mogu�nosti doškolovanja bivših studenata dvogodišnjih studija, kako bi i oni dodatnim obrazovanjem stekli višu razinu obrazovanja, smatraju�i da administrativno dodjeljivanje višeg stupnja obrazovanja nije dobra osnova za poboljšanje njihova statusa i uloge. A na to ve� ukazuju i tvrdnje ovlaštenih predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa da se, usprkos formalnoj promjeni stupnja obrazovanja, koeficijenti ne�e mijenjati.!!

Pozivamo sve Vas, koji ste završili ili studirate trogodišnje studije na veleu�ilištima i visokim školama, da se putem Vaših strukovnih društava/komora, a i

132

osobnim angažmanom, založite protiv ovakvog prijedloga Zakona, kojeg predlaže isto ono Ministarstvo koje je, na temelju pozitivnog mišljenja Nacionalnog vije�a za visoko obrazovanje, izdalo dopusnice za trogodišnje studijske programe, a sada ih svojim prijedlogom obezvrje�uje, �ime po našem mišljenju obezvre�uje i napore svih studenata koji su ih završili.

Uz srda�ne pozdrave.

O tome obavijest;

1. Ministru znanosti, obrazovanja i športa 2. �lanicama Vije�a veleu�ilišta i visokih škola 3. Rektorskom zboru 4. Nacionalnom vije�u za visoko obrazovanje 5. Agenciji za znanost i visoko obrazovanje 6. Povjerenstvu za izradu prijedloga Zakona 7. Strukovnim društvima i strukovnim komorama 8. Studentskim zborovima veleu�ilišta i visokih škola 9. Sindikatima znanosti i visokog obrazovanja 10. Sredstvima javnog priop�avanja

133

Prilog 33. Zagreb, 2. travnja 2007.

M I Š L J E N J E

o IZMJENAMA I DOPUNAMA PRIJELAZNIH ODREDBI

NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O AKADEMSKIM I STRU�NIM NAZIVIMA

(predloženim od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa nakon izvanredne sjednice Vije�a veleu�ilišta i visokih škola

održane 15. ožujka 2007. godine.)

U najnovijem prijedlogu izmjena i dopuna prijelaznih odredbi Nacrta prijedloga Zakona o akademskim i stru�nim nazivima, prezentiranom na 5. sjednici Rektorskog zbora održanoj u Zadru 22. ožujka o.g. tj. nakon izvanredne sjednice Vije�a veleu�ilišta i visokih škola na kojoj nije prihva�ena ranija verzija Nacrta prijedloga, predmetnog Zakona, predlaga� je predložio promjene metodologije priznavanja stru�ne spreme, ustraju�i na na�elu da se bivši dvogodišnji studiji kojima se stjecala viša stru�na sprema mogu priznati kao današnji trogodišnji studiji kojima se stje�e stru�ni status prvostupnika, dakle prva razina visoke stru�ne spreme. Naime, umjesto ranije predloženog automatskog priznavanja statusa prvostupnika svim bivšim nosiocima više stru�ne spreme, predloženo je poluautomatsko priznavanje na na�in da se status prvostupnika priznaje svima unutar nekih struka, odnosno nikome unutar drugih struka. Koje su struke kojima �e se priznati status prvostupnika , a koje �e ostati na razini pristupnika, utvrditi �e zajedni�ki Vije�e veleu�ilišta i visokih škola i Rektorski zbor prema kriterijima postignute razine ste�enih vještina i znanja, tj. razine ste�enih kompetencija.

Dvije su osnovne nelogi�nosti ovakvog prijedloga; Prva pretpostavka, da dvogodišnji studij u trajanju od cca 1800 sati nastave, može davati iste pa �ak i ve�e znanja i vještine od trogodišnjeg studija u trajanju od cca 2700 sati nastave, nelogi�na je zbog najmanje tri razloga. Naime, kada bi ova pretpostavka bila to�na moglo bi se opravdano postaviti pitanje zdravog razuma svih onih koji su sudjelovali u procesu kreiranja, predlaganja i odobravanja brojnih trogodišnjih nastavnih programa, tj. oko 150 nastavnih programa od 1998. godine do danas i to;

1. Nastavnih vije�a visokih škola i veleu�ilišta koja su kreirala i predložila nove trogodišnje nastavne programe.

2. �lanova Nacionalnog vije�a za visoko obrazovanje i recenzentskih skupina Nacionalnog vije�a koje su procjenjivale predložene programe i izdale pozitivna mišljenja o njima.

3. Samog Ministarstva koje je od 1998. godine izdalo brojne dopusnice za izvo�enje takvih trogodišnjih programa, temeljem kojeg je u hrvatskoj diplomiralo 20 000 studenata trogodišnjeg studija, i samim izdavanjem dopusnica pove�alo prora�unske troškove redovnih stru�nih studija za jednu tre�inu, a sve to za stjecanje navodno istih kompetencija kao i nakon dvogodišnjih studija.

134

Druga pretpostavka podrazumijeva da �e Vije�e veleu�ilišta i visokih

škola i Rektorski zbor bolje i pravi�nije od nadležnih nastavnih vije�a visokih škola i veleu�ilišta i znanstveno-nastavnih vije�a fakulteta, procjenjivati jednakost odnosno razli�itost kompetencija. Ona je nelogi�na zbog nekoliko razloga;

1. Ogromnih razlika unutar povijesnog razvoja pojedinih stru�nih studija i njihovih nastavnih programa, gašenja nekih struka i otvaranja sasvim novih, te svih ostalih specifi�nosti koje u više desetljetnoj povijesti mnogih stru�nih studija mogu najbolje poznavati samo nastavni�ka vije�a u visokoškolskim ustanovama u kojima su ti studenti i studirali.

2. Na�in rada Vije�a veleu�ilišta i visokih škola i Rektorskog zbora zahtijevati �e da se za svaku vrstu studija u cilju procjene kompetencija angažiraju stru�na povjerenstva. Od kojih �lanova? Pa sigurno upravo od nastavnika koji su na tim studijima predavali dakle nastavnika iz visokoškolskih ustanova.

3. Individualni pristup priznavanju statusa prvostupnika ostavlja puno više prostora za ispravljanjem eventualnih pogrešnih procjena, nego predloženi grupni pristup u kojem svaka pogreška može izazvati cijelu grupu kojoj status prvostupnika ne bude priznat da podnese sudske tužbe zbog toga.

4. Predlaganje poluautomatizma tj. grupnog priznavanja statusa iskazivanje je nepovjerenja nastavnim i znanstveno-nastavnim vije�ima visokih u�ilišta jer se time pretpostavlja da �e ona nužno biti pristrana samo zbog nekih svojih partikularnih interesa i koristi. Ako takvih slu�ajeva i bude, njih je uvijek mogu�e javno prozvati i ispraviti njihova nepravi�na rješenja u drugostupanjskom postupku na Vije�u veleu�ilišta i visokih škola i Rektorskom zboru.

Zbog svega re�enog, Vije�e veleu�ilišta i visokih škola se zalaže

za individualni pristup u kojem se odluku da li �e se stru�ne kompetencije nekome priznati i na kojoj razini ostavlja onima koji imaju najbolji uvid u složenosti i razlike stru�nih studija, a to su stru�na vije�a visokoškolskih ustanova. Kontrola i nadzor njihovih odluka i dalje bi bila na razini Vije�a veleu�ilišta i visokih škola i Rektorskog zbora i time bi se minimalizirale šansa da kandidati budu ošte�eni. Takva individualna rješenja bila bi temeljena na �vrstim, ali specifi�nostima razvoja nekih stru�nih studija prilago�enim kriterijima.

Zbog svega toga, kao i zbog brojnih drugih prakti�nih, unutarnjih i me�unarodnih razloga navedenih u Mišljenju Vije�a veleu�ilišta i visokih škola od 15. ožujka 2007. godine, bilo bi puno bolje vratiti se na prvu verziju Nacrta prijedloga predmetnog Zakona, na verziju koju je Rektorski zbor kao i Povjerenstvo za donošenjem prijedloga Zakona ve� jednom u potpunosti prihvatilo.

.

135

PRILOG 34.

Titule po "Bolonji"

16. ožujka - Pristupnik, pa prvostupnik ili bakalaureat, zatim specijalist struke. To su neki od novih stru�nih ili akademskih naziva koji se stje�u nakon odre�enog stupnja visokog obrazovanja prema Bolonjskom procesu. Novi zakon Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa uputilo je u hitnu proceduru i u njemu nema dosadašnje visoke školske spreme, što je izazvalo polemiku.

Predsjednik Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske prof. dr. sc. Mladen Havelka ogor�en je. "Dat �e se naziv prvostupnika nekome tko ga nije zaslužio obrazovanjem jer je završio dvogodišnji studij, ali mu se ne�e dati kompetencije te razine obrazovanja", kaže te poru�uje kako to ne može shvatiti.

Izvanredna ju�erašnja sjednica Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske završila je obostranim optužbama za nerazumjevanje problema. I dok Ministarstvo tvrdi da je rije� samo o uskla�ivanju s Europom i Bolonjom, dekani hrvatskih veleu�ilišta i visokih škola upozoravaju da �e promjenom naziva i pretvaranjem dosadašnje više stru�ne spreme u visoku Hrvatska umjetno, preko no�i, dobiti 150 tisu�a novih visokoobrazovanih ljudi.

Prof. dr. sc. Slobodan Uzelac, državni tajnik za visoko obrazovanje poru�uje kako su te izjave neto�ne i da mogu jako štetiti ugledu zemlje.

�lanovi Vije�a pak smatraju da su svi oni koji su po Bolonji završili trogodišnji stru�ni studij zakinuti jer su u akademskom nazivu "prvostupnik" izjedna�eni s diplomantima nekadašnjih dvogodišnjih viših škola. Predlažu da se nekadašnja viša stru�na sprema pretvori u naziv pristupnik, a da za status prvostupnik ili bakalaureat treba omogu�iti besplatne razlikovne ispite.

Uzelac uzvra�a optužbama kako su mnogi današnji trogodišnji stru�ni programi prepisani i prenapuhani nekadašnji dvogodišnji studiji.

Budu�i da suprotstavljene strane gotovo istim argumentima, kao što su jamstvo kvalitete studiranja, ravnopravnost i pravovaljanost hrvatskih diploma u svijetu i drugima �vrsto drže suprotne strane, saborske zastupnike ne �eka lagan zadatak.

136

PRILOG 35. POPIS �LANOVA MATI�NIH POVJERENSTAVA Mati�no povjerenstvo za Biomedicinu i zdravstvo Predsjednik: Prof.dr.sc. Željko Romi�, Zdravstveno Veleu�ilište Prof.dr.sc. Radoslav Herman, Zdravstveno veleu�ilište u Zagrebu Prof.dr.sc. Antun Alegro, dr.vet.med. Veleu�ilište u Karlovcu Kontakt: [email protected] Mati�no povjerenstvo za Biotehni�ke znanosti Prof.dr.sc. Vinko Pinti�, Visoko gospodarsko u�ilište u Križevcima, v.d. predsjednika Prof.dr.sc. Luka Goldoni, Veleu�ilište u Karlovcu Prof.dr.sc. Marko Jeli�, Veleu�ilište „Marko Maruli�“ u Kninu Kontakt: [email protected] Mati�no povjerenstvo za Humanisti�ke znanosti Predsjednik: Prof.dr.sc. Dimitrije Savi�, Tehni�ko veleu�ilište u Zagrebu Dr.sc. Kristijan Krka�, Zagreba�ka škola ekonomije i managementa Dr.sc. Davor Ljubimir, Ameri�ka visoka škola za menadžment i tehnologiju Kontakt: humanisti�[email protected]

Mati�no povjerenstvo Prirodnih znanosti Predsjednik: Dr.sc. Salih Suljagi�,prof., Tehni�ko veleu�ilište u Zagrebu Dr.sc. Branimir Ružoj�i�, Visoka tehni�ka škola u Puli Prof.dr.sc. Jusuf Šehanovi�, Veleu�ilište u Rijeci Kontakt: [email protected]

Mati�no povjerenstvo Tehni�kih znanosti Predsjednik: Doc.dr.sc. Mijo Vrhovski, Veleu�ilište Vern Dr.sc. Zvonimir Valkovi�, Tehni�ko Veleu�ilište u Zagrebu Prof.dr.sc. Darko Vyroubal, Veleu�ilište u Karlovcu Prof.dr.sc. Juraj Ljubeti�, dipl.ing.stroj. Dr.sc. Klaudio Tominovi�, Visoka tehni�ka škola u Puli Kontakt: [email protected]

Mati�no povjerenstvo Društvenih znanosti Predsjednik: Dr.sc. Ðuro Njavro, Zagreba�ka škola ekonomije i managementa Dr.sc. Zlatko �esi�, Veleu�ilište u Kninu Prof.dr.sc. Ivo Andrijani�, Visoka poslovna škola „Libertas“ Prof.dr.sc. Jasminka Despot Lu�anin, Zdravstveno veleu�ilište Doc.dr.sc. Zvonimir Dujmovi�, Visoka policijska škola u Zagrebu Kontakt: druš[email protected]

137

PRILOG 36. Priop�enje Ureda Predsjednika o dodjeli odlikovanja "Red Danice hrvatske s likom Ru�era Boškovi�a"

http://www.predsjednik.hr/default.asp?mode=1&gl=200705150000004&jezik=1&sid=

15.05.2007.

Predsjednik Mesi� dodijelio odlikovanja "Red Danice hrvatske s likom Ru�era Boškovi�a"

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi� odlikovao je «Redom Danice hrvatske s likom

Ru�era Boškovi�a» za osobit doprinos znanosti i visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj

kao i za provedbu Bolonjskog procesa prof.dr.sc. Aleksu Bjeliša, rektora Sveu�ilišta u

Zagrebu, prof.dr.sc. Gordanu Kralik, rektoricu Sveu�ilišta u Osijeku, prof.dr.sc. Damira

Magaša, rektora Sveu�ilišta u Zadru, prof.dr.sc. Matea Milkovi�a, rektora Sveu�ilišta u

Dubrovniku, prof.dr.sc. Ivana Pavi�a, rektora Sveu�ilišta u Splitu, prof.dr.sc. Daniela

Rukavinu, rektora Sveu�ilišta u Rijeci, prof.dr.sc. Mladena Havelku, predsjednika Vije�a

veleu�ilišta i visokih škola i dekana Zdravstvenog veleu�ilišta, prof.dr.sc. Antonija Dul�i�a,

predsjednika Nacionalnog vije�a za visoko obrazovanje RH i prof.dr.sc. Jasminu Havranek,

ravnateljicu Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

Prigodom dodjele odlikovanja predsjednik Mesi� naglasio je kako se Republika Hrvatska u

pregovorima za punopravno �lanstvo obvezala na prilagodbu svojeg visokog obrazovanja

europskim standardima. Ova prilagodba koja se doga�a u sklopu bolonjskog procesa

standardizacije europskoga visokoškolskog obrazovanja potrebna je Hrvatskoj jer �e

studentima i profesorima omogu�iti «sudjelovanje u stvaranju zajedni�kog europskog

prostora znanja, mogu�nost sudjelovanja u vitalnim europskim znanstvenim projektima,

proširenje znanstveno-istraživa�kog i studijskog horizonta, pristup najsuvremenijim

metodama i tehnikama visokoškolske nastave te pristup fondovima namijenjenima

me�ufakultetskoj znanstvenoj suradnji i razmjeni studenata», istaknuo je predsjednik Mesi�.

Prof. Mateo Milkovi�, dekan Sveu�ilišta u Dubrovniku i predsjednik Rektorskog zbora,

zahvalio je u ime svih odlikovanih na ovom priznanju naglasivši da je valjalo uložiti velike

napore da bi se Bolonjski proces po�eo provoditi jer je nailazio na mnoge prepreke poput

«nastojanja da se zadrže privilegirani položaji u sustavu visokog obrazovanja,

nerazumijevanja o važnosti razlikovanja sveu�ilišnih i stru�nih studija, negativne stavove o

autonomiji sveu�ilišta, bojazan od rizika izlaska na tržište znanja i konkurencije

visokoškolskih ustanova te da je trebalo prevladati op�u nesklonost bilo kakvim

promjenama».

Rektor Milkovi� zahvalio je i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa koje je pružilo veliku

podršku u ovoj reformi te naglasio da su odlikovani potpisali izjavu na II. Kongresu hrvatskih

znanstvenika iz domovine i inozemstva o namjeri daljnjeg doprinosa mobilizaciji znanstvenih

i stru�nih potencijala u procesu pretvaranja Republike Hrvatske u društvo temeljeno na

znanju.

138

III. PRILOZI IZ �ASOPISA I JAVNIH GLASILA

139

Visoko obrazovanje u Hrvatskoj i europskim zemljama

( M. Havelka)

Izvadak iz �lanka u �asopisu „Društvena istraživanja“, Biblioteka „Studije“- knjiga 10.

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Zagreb, 2003.

OSNOVNA OBILJEŽJA I REFORME SUSTAVA VISOKOG OBRAZOVANJA U HRVATSKOJ Osnovna obilježja sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj

Sustav visokog obrazovanja u Hrvatskoj �ine 82 državne ustanove

visokog obrazovanja i 7 privatnih visokih škola s pravom javnosti. Sve su ove ustanove ustrojene kao samostalne pravne osobe. U ovim je ustanovama u 2001. godini u punom radnom odnosu (prema podacima stru�nih službi Ministarstva znanosti i tehnologije) bilo zaposleno 5 500 nastavnika i suradnika.

Prema odredbama Zakona o visokim u�ilištima iz 1993. godine, sustav visokog obrazovanja podijeljen je u dva podsustava: sveu�ilišni, u �ijem su sastavu u školskoj godini 2002./2003. bila �etiri sveu�ilišta i stru�ni, u �ijem su sastavu 7 veleu�ilišta, 8 samostalnih javnih visokih škola, 7 javnih visokih škola u sastavu sveu�ilišta, 7 privatnih visokih škola s pravom javnosti.

Broj upisanih studenata u dodiplomskim studijima svih visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj bio je u školskoj godini 2001./2002. – 117 205 studenata. Od toga 85 244, ili 73% studenata, bili su upisani na sveu�ilišnim studijima, a 31 961, ili 27%, na stru�nim studijima. U oba podsustava visokog obrazovanja studenti upisuju studije kao redoviti studenti na teret Ministarstva znanosti i tehnologije, kao redoviti studenti prema osobnim potrebama ili kao izvanredni studenti.

S obzirom na broj stanovnika, broj studenata u Hrvatskoj me�u

najmanjim je u Europi. Sustavom visokog obrazovanja upravlja Ministarstvo znanosti i

tehnologije uz još nekoliko tijela zna�ajnih za funkcioniranje sustava. Na nacionalnoj razini to su Nacionalno vije�e za visoku naobrazbu od 18 �lanova; Rektorski zbor koga �ine 5 rektora hrvatskih sveu�ilišta (u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci i Zadru) te sedam rektora Hrvatskih veleu�ilišta; na razini sveu�ilišta i fakulteta sveu�ilišni senati koje �ine svi dekani fakulteta; na razini fakulteta dekani fakulteta i fakultetska vije�a. Gotovo zanemarivu, ve� možda samo korektivnu, ulogu imaju sindikati znanstvenih i nastavnih djelatnika te Hrvatski studentski zbor.

Sustav visokog obrazovanja financira se najve�im dijelom iz državnog prora�una putem Ministarstva znanosti i tehnologije, koje svakoj ustanovi mjese�no raspore�uje financijska sredstva za pla�e nastavnika, suradnika i ostalog osoblja, zatim sredstva za materijalne troškove poslovanja, teku�e održavanje i kapitalne investicije. Ukupna sredstva predvi�ena u državnom

140

prora�unu za 2001. godinu, za potrebe visokog obrazovanja (stavka 105/10 državnog prora�una), iznosila su jednu milijardu i 341 milijun kuna, ili 2,3% ukupnog državnog prora�una odnosno oko 1,30% BDP-a, po �emu je Hrvatska me�u zadnjim zemljama Europe po izdvajanjima za visoko obrazovanje.

Redovitim studentima, koji studiraju na teret Ministarstvo znanosti, svi troškovi studija (školarine), kao i dobar dio ostalih troškova vezanih uz studentski standard (troškovi prehrane, troškovi smještaja za studente izvan mjesta studija, zdravstveno osiguranje studenata), pokriveni su iz državnog prora�una. Redoviti studenti koji studiraju po osobnim potrebama sami upla�uju školarine za studij u ustanovama visokog obrazovanja u kojima studiraju, i u iznosu koji svake školske godine odre�uje Ministarstvo znanosti i tehologije. Ostali troškovi studija su im pokriveni, kao i redovitim studentima koji studiraju na teret Ministarstva iz državnog prora�una, ukoliko je Ministarstvo znanosti i tehnologije za njih odobrilo upisne kvote. Izvanredni studenti sami snose sve troškove svoga studija.

Reforme sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj Reforma sustava visokog obrazovanja gotovo da je trajno stanje u

posljednjih tridesetak godina u Hrvatskoj. Za cijelo to vrijeme nije bilo dužega razdoblja u kojem bi se sustav visokog obrazovanja mogao stabilizirati i razvijati na temelju nekih op�e prihva�enih na�ela, uz povremene korekcije, prilagodbe i modernizacije nužne svakom, pa i najstabilnijem sustavu visokog obrazovanja. Umjesto toga, sustav visokog obrazovanja u Hrvatskoj mijenjan je radikalnim potezima, naj�eš�e pod jakim utjecajem politike, a da tim promjenama nikada nisu prethodile ni sustavne analize stanja i precizne studije provodljivosti predloženih modela na manjim dijelovima sustava, niti projekcije mogu�ih dugoro�nih posljedica pojedinih reformskih zahvata.

Najnovija reforma sustava visokog obrazovanja zapo�inje se provoditi odmah nakon demokratskih promjena devedesetih godina. Nakon prvih demokratskih izbora u Hrvatskoj 1990. godine, zapo�ele su i rasprave o nužnosti reorganizacije sustava visokog obrazovanja i potrebi njegova preustrojavanja, od starog centraliziranog, planskog i državi potpuno podre�enog sustava u novi, demokratski, decentralizirani, autonomni, i s razvijenim Europskim zemljama usporediv sustav visokog obrazovanja.

Rasprave o klju�nim na�elima i ustrojstvu novoga sustava visokog obrazovanja završene su odlukom o donošenju novoga Zakona o visokim u�ilištima, koji je 1993. godine izglasao Hrvatski sabor, �ime su odre�ena osnovna obilježja novog sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj.

Klju�na razlika izme�u starog i novog sustava visokog obrazovanja, prije i nakon 1993. godine, bila je podjela ukupnog sustava na dva podsustava – sveu�ilišni i stru�ni. Do 1993. sveukupno visoko obrazovanje izvodilo se na sveu�ilišnim ustanovama, u okviru kojih su se programi razlikovali prema trajanju i stupnju obrazovanja. Programi tzv. 6-1 stupnja trajali su dvije godine i završavali stjecanjem više stru�ne spreme, a programi tzv. 7-1 stupnja u na�elu su (uz iznimke na studiju medicine, veterine) trajali 4 godine i završavali visokom stru�nom spremom.

Ove promjene u Hrvatskoj doga�ale su se usporedno s reformama sustava visokog obrazovanja u mnogim drugim europskim zemljama, posebice tranzicijskim – ali i zemljama gotovo cijele zapadne Europe, posebice zemljama

141

Europske Unije, koje nastoje oblikovati me�usobno što uskla�enije sustave visokog obrazovanja.

Novi zakoni, kojima se utvr�uju glavna na�ela, ciljevi i organizacijski ustroj suvremenog visokog obrazovanja, i u Europi se donose po�etkom i tijekom 90-ih godina; u Austriji 1994., Sloveniji 1993., Ma�arskoj 1993., Finskoj 1996., Velikoj Britaniji 1992., Francuskoj 1993., Italiji 1997., �eškoj 1990., Rumunjskoj 1995. itd.

Binarni nasuprot unitarnom sustavu visokog obrazovanja U Hrvatskoj se novim Zakonom o visokim u�ilištima iz 1993. godine u

sustavu visokog obrazovanja uvode zna�ajne promjene. Jedna od klju�nih je ponovna podjela ranijeg unitarnog sustava na dva podsustava, tj. ponovno uspostavljanje binarnog (dvojnog) sustava visokog obrazovanja, u kojem jedan dio �ine sveu�ilišta s fakultetima, a drugi veleu�ilišta i visoke škole.

Brojni problemi zajedni�ke organizacije stru�nih i sveu�ilišnih studija na fakultetima (koji postoje od 1983. godine kada je ukinut raniji binarni sustav i uspostavljen unitarni), kao i dobra iskustva mnogih zapadnih zemalja sa samostalnim stru�nim visokim obrazovanjem, motiviraju reformatore sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj na ponovno razdvajanje, visokoškolskih ustanova stru�nog od visokoškolskih ustanova sveu�ilišnog obrazovanja.

Sli�no kao i u drugim europskim zemljama, kao bitan razlog ovih promjena spominju se potrebe tržišta radne snage za stru�njacima usmjerenih prakti�nom radu, kao i pretpostavka temeljena na dobrim iskustvima razvijenih europskih zemalja, da �e zasebni sveu�ilišni i stru�ni sustavi visokog obrazovanja polu�iti ve�e razvojne pomake nego dotadašnji unitarni sustav.

Uspostavu novog dualnog (binarnog) sustava visokog obrazovanja, u kojem su stru�ni studiji organizirani izvan sveu�ilišnih ustanova, u vrijeme priprema za donošenje novog Zakona o visokim u�ilištima, u Hrvatskoj su zagovarali mnogi svjedoci pozitivnih iskustava, uvo�enje politehnika i visokih škola u sustave visokog obrazovanja drugih europskih zemalja. Jedan od vode�ih zagovornika uvo�enja politehnika u hrvatsko visoko obrazovanje, prof. dr. Sr�an Lelas, tada je ustvrdio da su «politehnike u svijetu vrlo propulzivne institucije visokog obrazovanja koje bi svojom prilagodljivoš�u i svojom orijentacijom na nestandardnu studentsku populaciju, te neoptere�enoš�u imperativom znanstvenog rada bile od izuzetne važnosti jednoj zemlji koja je i pred brzom obnovom nakon rata i pred prestrukturiranjem svojeg gospodarstva i ukupnog života. Zašto se onda kod nas toliki ljudi prave da ne znaju o �emu je rije�?» (Lelas, 1991.)

No gotovo deset godina nakon što su ti i sli�ni argumenti kona�no potakli odgovorne u politici visokog obrazovanja na ponovno uvo�enje dvaju autonomnih i odvojenih podsustava visokog obrazovanja, u akademskoj zajednici ima još uvijek onih kojima ta jednostavna argumentacija nije prihvatljiva i na koje se ponovno može odnositi tvrdnja da «namjerno zamagljuju razlike izme�u znanstvenog i stru�nog rada, odnosno izme�u obrazovanja za znanost i stru�ni rad.... iz straha da istini pogledaju u o�i i razlu�e što je što, iz straha od gubitka monopola i jasnih odnosa....» (Lelas, 1991.). Zbog njih, isti autor to�no deset godina kasnije, u novim raspravama o pravcima reforme visokog obrazovanja u Hrvatskoj, opet mora dokazivati da je «... prednost stru�nih studija u tome što imaju kra�e programe usmjerene na trenutnu

142

potrebu tržišta koji se vrlo brzo prilago�uju novim potrebama tržišta ... a usto je taj sustav i jeftiniji». (Lelas, 2001.)

I dok u nas još uvijek traju rasprave o tome za koji tip ustroja visokog obrazovanja �emo se kona�no odlu�iti, u zemljama s kojima imamo sociodemografskih, kulturoloških, gospodarskih i drugih sli�nosti, i s kojima bismo se trebali uspore�ivati, procesi snažnog samostalnog razvoja stru�nog visokog obrazovanja odmi�u velikim koracima. Austrija 1993. godine uvodi sustav stru�nih visokih škola (Fachhochschule) angažiraju�i kao savjetnike stru�njake koji su taj sustav razvijali u Velikoj Britaniji i Njema�koj; u Gr�koj se ustanove stru�nog visokog obrazovanja po�inju osnivati 1983. godine; u Portugalu 1980., u Italiji 1997., u Luxemburgu 1996., u Švicarskoj 1997., u Finskoj 1991., u Švicarskoj 1996. itd. Danas je binarni sustav visokog obrazovanja prevladavaju�i u najve�em broju, posebice razvijenih evropskih zemalja, a unitarni prevladava u europskim zemljama u tranziciji.

Binarni i unitarni sustavi visokog obrazovanja u europskim

zemljama

Zemlja Binarni sustav Godina uvo�enja Unitarni sustav binarnog sustava Austrija X 1993. Belgija X prije 1980. Danska X prije 1980. Finska X 1991. Francuska X prije 1980. Gr�ka X 1983. Irska X prije 1980. Italija X 1997. Luksemburg X 1979. Nizozemska X 1968. Njema�ka X 1970. Portugal X 1979. Španjolska X 1990. Švedska X Velika Britanija X Od 1966.do

1992. uveden 1992.

Lichtenstein X 1992. Norveška X prije 1980.

Hrvatska X 1993. Bugarska X Cipar X Estonija X Ma�arska X Letonija X Litva X Malta X Poljska X Slovenija X Švicarska X Albanija X Bosna i Hercegovina X

143

Srbija X Crna Gora X Kosovo X Rumunjska X Slova�ka X �eška X

Izvori podataka: EURYDICE, 2000.; Haug & Tauch, 2001.; Kirstein 1999. Europske zemlje u kojima je samostalni sustav stru�nih studija ve�

odavno vrlo razvijen, kao što su Njema�ka, Francuska, Nizozemska, Belgija, Danska, Norveška i Irska, poti�u otvaranje novih stru�nih visokih škola, njihovu ve�u regionalnu disperziju, uklju�enost u suradnju s regionalnim gospodarstvom, diverzifikaciju njihovih nastavnih programa, pove�anje broja nastavnika i studenata, ve�e sudjelovanje u razvojnim istraživanjima koja pomažu tehnološkom razvoju gospodarstva, internacionalizaciju stupnjeva stru�nog obrazovanja, ve�u me�unarodna mobilnost nastavnika i studenata unutar europskog i svjetskog sustava stru�nih studija itd.

U Velikoj Britaniji, koja je još 1965. godine uvela sustav politehnika, razvoj ovih ustanova zbivao se takvim tempom da su po svojoj vrsno�i dostigle sveu�ilišne ustanove. Zbog postizavanja sveu�ilišne kvalitete, kralji�inim aktom iz 1992., omogu�eno im je da mogu nositi naziv sveu�ilišta. Time se, istina, ukida podjela na unitarni i binarni sustav visokog obrazovanja u Engleskoj, ali nova sveu�ilišta nastala iz bivših politehnika zadržavaju svoju konceptualnu razli�itost od starih sveu�ilišta, zadržavaju�i stru�nu koncepciju nastave, usmjerenost prema potrebama tržišta rada, snažnu vezu s privredom i usmjerenost njihovih istraživanja tehnološkom razvoju. Što je još važnije, dvadeset sedmogodišnji paralelni razvoj sveu�ilišta i politehnika u Velikoj Britaniji potaknuo je mnoge konzervativne i krute sveu�ilišne ustanove da se i same moderniziraju i više otvore aktualnim potrebama društva, posebice tržišta i privrednih djelatnosti.

Kra�e i jeftinije studiranje, ve�a usmjerenost radu u praksi, pozitivan utjecaj na poticanje regionalnog razvoja, ve�i broj i raznolikost programa, omasovljenje visokoškolskog obrazovanja, ve�a usmjerenost potrebama tržišta rada, brže zapošljavanje završenih studenata, bolja povezanost visokog obrazovanja i privrede samo su neki od razloga politi�ke podrške razvoju stru�nih studija u okviru samostalnih, izvan sveu�ilišnih ustanova visokog obrazovanja u mnogim najrazvijenijim europskim zemljama. Možda je dovoljno re�i da danas unitarni sustavi visokog obrazovanja u Europi (uz izuzetke Velike Britanije, koja je specifi�an slu�aj, i Švedske) postoji samo još u Albaniji, Bosni i Hercegovini, �eškoj, Rumunjskoj, Slova�koj, Makedoniji, Jugoslaviji; ali da i u tim zemljama zapo�inju procesi uvo�enja binarnog sustava visokog obrazovanja (primjerice u Jugoslaviji novim Zakonom o visokom obrazovanju iz studenog 2000. godine). Zemlje bivšeg SSSR-a i isto�ne Europe nisu imale tradiciju odvojenih stru�nih i sveu�ilišnih sustava kao zapadnoeuropske zemlje, ali nakon 1990. godine i u njima zapo�inju trendovi ka samostalnom razvoju stru�nog obrazovanja (Haug i Tauch, 2001.). U zemljama koje binarne sustave imaju tradicionalno razvijene, jaka je tendencija njihova zadržavanja i podizanja njihove kvalitete i obrazovne razine, kao i usmjerenost ka povezanosti i suradnji sa sveu�ilišnim ustanovama uz na�elo «jednakosti i razli�itosti» ovih sustava.

144

U Hrvatskoj još uvijek, gotovo deset godina nakon uvo�enja binarnog sustava visokog obrazovanja, nije postignuta suglasnost oko osnovnih strateških odrednica daljnjeg razvoja visokog obrazovanja niti razriješene dvojbe o tri klju�ne relacije u novom sustavu visokog obrazovanja. Prvo, o budu�em odnosu sveu�ilišta i veleu�ilišta/visokih škola; drugo, o odnosu fakulteti – sveu�ilište i tre�e, odnos visokog obrazovanja i društva u cjelini. (Pastuovi�, 2001.)

Budu�i da na�ela ovih odnosa nisu dogovorena, onda je i sva druga pitanja organizacijskog ustrojstva, uvjeta za obavljanje djelatnosti, na�ina financiranja, na�ina akreditacije, pra�enja i unapre�enja kvalitete, kriterija izbora nastavnika, nastavnih normativa, i brojna druga specifi�na pitanja – nemogu�e riješiti.

No, nesklonost promjenama, napori koje zahtijeva svaka bitna reorganizacija vrlo složenih sustava kakav je sustav visokog obrazovanja, partikularni interesi koji se žele zaštititi i sl., neki su razlozi zbog kojih se ponovno vra�amo na rasprave s po�etka 90-ih godina. Izgleda da otpori, koji se javljaju na putu daljnjeg razvoja postoje�eg binarnog sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj, nisu toliko uvjetovani konceptualnim neslaganjem s dva paralelna sustava koliko nesklonoš�u nužnim promjenama u samom sveu�ilišnom sustavu. Naime, potpuno je nemogu�e uvoditi nove tipove visokih u�ilišta (veleu�ilišta i visoke škole), a da se istovremeno ne restrukturira �itav sustav visokog obrazovanja – i stru�ni i sveu�ilišni. To tada name�e i pitanja definiranja specifi�nih razlika izme�u ova dva sustava, uspostave kriterija koji bi možda na razinu stru�nih studija sveli i neke «poznanstvenjene» sveu�ilišne studije, što sve izaziva otpore ionako promjenama nesklonih dijelova naše akademske zajednice. Naravno, partikularni interesi i bojazni od promjena nisu nikakav argument u borbi «za ili protiv» nekog sustavnog rješenja. U raspravama o tome treba li nam binarni ili unitarni sustav visokog obrazovanja, neskloni binarnom sustavu koriste argumente dosadašnje «promašenosti» uvo�enja binarnog sustava, potkrjepljuju�i nesre�enim stanjem na nekim veleu�ilištima i visokim školama u Hrvatskoj. No ovakvo nesre�eno stanje ima svoje uzroke, koje u svakoj objektivnoj prosudbi treba uzimati u obzir. Osnovno je pitanje koji su to razlozi zbog kojih binarni sustav visokog obrazovanja u Hrvatskoj nije zaživio u posljednjih desetak godina. Tek nakon preciznog odgovora na ovo pitanje može se razložno raspravljati o tome trebamo li savladati prepreke koje stoje na putu razvoja samostalnog visokoškolskog stru�nog obrazovanja u nas ili za to nemamo motivacije, snage ni kriti�ne mase zainteresiranih te je bolje sve vratiti na staro ustrojstvo.

Razlozi nerazvijenosti binarnog sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj

Od stupanja na snagu Zakona o visokim u�ilištima 1993. godine, pa do

osnivanja prvih samostalnih visokih škola i veleu�ilišta, proteklo je pet godina. Umjesto da je to vrijeme bilo iskorišteno za sustavne rasprave o najboljim mogu�im na�inima organizacije stru�nog obrazovanja, provo�enje studija izvodljivosti ovog rekonstruiranja visokog obrazovanja u pojedinim podru�jima; ono je proteklo u neproduktivnim raspravama izme�u 4 klju�na tijela visokog obrazovanja koja su morala predložiti na�ine provo�enja zakonskih rješenja – Ministarstva znanosti i tehnologije, Rektorskog zbora, Sveu�ilišnih Senata i Nacionalnog vije�a za visoku naobrazbu.

145

Nakon brojnih rasprava i neodlu�nosti, prošli su svi zakonski rokovi predvi�eni za odvajanje stru�nih od sveu�ilišnih studija (radi isteka zakonskih rokova Zakon o visokom obrazovanju je izmijenjen u dva navrata), te se pod pritiskom isteklih rokova, potpuno nepripremljeno u šk. godini 1997./98., zapo�elo s masovnim upisom studenata na, samo formalno ali ne i stvarno osnovane, nove visoke škole i veleu�ilišta.

Sve to nije bilo pra�eno nužnim odlukama i mehanizmima koji bi osigurali koliko-toliko sre�en po�etak obrazovanja studenata na novim ustanovama stru�nih studija. Zato su se pojavili brojni problemi koji su se ogledali u sljede�em;

1. Nisu osigurana dovoljna financijska sredstva za po�etak rada novih visokih škola i veleu�ilišta

2. Nisu osigurani nastavnici i suradnici za provo�enje nastave na stru�nim studijima. Nastavnici fakulteta koji su ranije svoju nastavnu normu u potpunosti ili djelomi�no obavljali na stru�nim studijima u okviru fakulteta, ostali su na fakultetima uglavnom bez pune nastavne norme i nastavili raditi na stru�nim studijima honorarno.

3. Visokim školama i veleu�ilištima nije dozvoljeno zapošljavanje novih nastavnika zbog Odluke Vlade o privremenoj zabrani zapošljavanja djelatnika u državnim službama, a ta odluka vrijedi i danas.

4. Nisu provedene diobene bilance te mnogim stru�nim studijima (ranijim višim školama) nije vra�en prostor i oprema koji su unijeli u fakultete tijekom integracije 1984. godine ili pak zajedni�ki stekli.

5. Stru�nim studijima nisu na vrijeme odobreni novi nastavni planovi i programi, što je otežavalo njihov razvoj sukladno standardima u drugim zemljama.

Pretpostavka tadašnjih predlaga�a reforme visokoškolskog sustava, da

�e se odvajanje stru�nih i sveu�ilišnih studija, kao i reforma cjelokupnog sustava, mo�i provesti bez dodatnih financijskih sredstava (prema logici da �e za isti broj nastavnika i isti broj studenata, uz korištenje postoje�e opreme i prostora, i u novom sustavu trebati ista koli�ina sredstava) pokazala se potpuno pogrešnom i bila je jedan od glavnih uzroka sadašnjih teško�a.

Osnovno pitanje danas ne bi trebalo biti pitanje tko je kriv za postoje�u nesre�enu situaciju na stru�nim studijima u Hrvatskoj, ve� koji su to specifi�ni uzroci sadašnjeg stanja, i kako ga razriješiti bez velikih i nepotrebnih potresa u ukupnom sustavu visokog obrazovanja, i bez traumatskih posljedica za studente stru�nih studija. Jedan od na�ina rješavanja nastalih problema je temeljita analiza svih problema i njihovih uzroka, i predlaganja rješenja sukladnih našim uvjetima i iskustvima drugih zemalja. Tek detaljne analize stanja, malo više pozornosti na uzroke ranijih loših iskustva zajedni�kog funkcioniranja stru�nih i fakultetskih studija, te bolji uvid u iskustva razvijenih zemalja mogu biti dobra osnova za poduzimanje daljnjih mjera.

Kada bi se takve analize provele, vjerojatno bi se ustanovilo da je sadašnje stanje na stru�nim studijima u Hrvatskoj najviše uvjetovano neaktivnoš�u, tromoš�u i konceptualnim razilaženjima u okviru onih tijela koja su u protekle �etiri godine morala preuzeti vlastiti dio odgovornosti i poduprijeti razvoj stru�nih studija, sukladno obvezama koje su u vezi toga proizlazile iz Zakona o visokim u�ilištima i iz Uredbi o osnivanju veleu�ilišta i visokih škola donesenih sa strane Vlade Republike Hrvatske.

146

Svi koji su detaljnije upoznati s problemima stru�nih studija, i popratnim problemima koje zbog toga imaju sveu�ilišni studiji, suglasni su da se apsolutno neodrživa situacija koja danas postoji mora uskoro riješiti.

Za takav sustavni analiti�ki pristup još se prošle godine zalagao i Senat Sveu�ilišta u Zagrebu, zatraživši kona�no rješavanje nerazriješenih odnosa na relaciji sveu�ilište – veleu�iište, a za takav pristup nedavno se, na svojoj sjednici održanoj u Osijeku 31. svibnja 2001. godine, zalagao i Rektorski zbor predlažu�i da se što prije:

1. provede cjelovita analiza visokog školstva u Republici Hrvatskoj 2. izradi strategija razvitka visokog obrazovanja u Republici

Hrvatskoj 3. izvrši ekonomska valorizacia modela financiranja visokog školstva

u Republici Hrvatskoj.

Isti je na�elni pristup o pitanjima stru�nih studija zauzet i na 4. sjednici novog Nacionalnog vije�a za visoku naobrazbu na kojoj je zaklju�eno: «Upis u narednu akademsku godinu treba provesti po prošlogodišnjim kondicijama, a vrijeme do sljede�e školske godine iskoristiti za sveobuhvatnu analizu stanja i problema sustava stru�nih studija u Hrvatskoj i temeljem toga donijeti sveobuhvatan prijedlog njihova unaprje�enja, uzimaju�i pri tome u obzir sve elemente me�unarodne usporedivosti i strategije društvenog i gospodarskog razvoja Hrvatske» (Nacionalno vije�e za visoku naobrazbu, 2001.). Probleme jednog segmenta sustava visokog obrazovanja ne treba rješavati na ra�un drugog segmenta, jer �e u tom neravnopravnom odnosu stru�ni sustav kao manji, slabije razvijeni i statusno manje društveno zna�ajan, uvijek lošije pro�i. Oba ova sustava moraju imati jednake uvjete razvoja ako želimo s njima sti�i do europskih standarda. Vra�anjem stru�nih studija na sveu�ilišta niti jedan sadašnji problem ne�e se riješiti, ve� samo privremeno prikriti ili ponovno dovesti do problema koji su nam se ve� dogodili spajanjem stru�nih studija sa sveu�ilišnima 1984. godine.

Stru�ni studiji su tada uglavnom izgubili svoju autonomiju i konceptualnu razli�itost; neki stru�ni studiji potpuno su nestali jer sveu�ilišta za njih nisu bila zainteresirana; najve�i broj kvalitetnih nastavnika prešao je na katedre fakulteta i po�eo se baviti sveu�ilišnom nastavom pa su tako na razini stru�nih studija postojali manje kvalitetni nastavnici; ve�ina stru�nih studija nije imala mogu�nost samostalnoga donošenja vlastitih planova i programa tj. samostalnog razvoja i unaprje�enja vlastite profesije.

Prijedlozi predstavnika stru�nih studija za rješavanje sadašnjih odnosa na relaciji veleu�ilišta/sveu�ilišta u na�elu su sli�ni zaklju�cima Nacionalnog vije�a za visoku naobrazbu i zaklju�cima Rektorskog zbora od 31. svibnja 2001. godine i mogu se sažeti kako slijedi:

� Provesti cjelovitu analizu stanja u visokom obrazovanju, kako stru�nom tako i sveu�ilišnom.

� Provesti analizu sustava financiranja visokog obrazovanja, promijeniti postoje�i na�in financiranja nastavnika pomo�u glavarina i uvesti financiranje programa. Tako�er, osigurati mehanizme privatizacije onih ustanova visokog obrazovanja koji ve�i dio prihoda mogu ostvariti na tržištu.

147

� Sukladno na�elima Bolonjske deklaracije uskladiti zakonodavstvo visokog obrazovanja s na�elima zemalja Europske unije.

� Osigurati zakonsku mogu�nost provo�enja diobenih bilanci izme�u stru�nih i sveu�ilišnih studija.

� U slu�aju prakti�nih nemogu�nosti provo�enja diobene bilance, dugoro�nim ugovorima osigurati uvjete zajedni�kog korištenja prostora i opreme.

� Poticati kumulativno zapošljavanje nastavnika i suradnika na stru�nim i sveu�ilišnim studijima.

� Poticati suradnju stru�nih studija s gospodarstvom, uz ve�e mogu�nosti angažiranja stru�njaka iz prakse u nastavi, i financiranje programa izravnim projektima s gospodarstvom.

� Utvrditi kriterije razlikovanja stru�nih od sveu�ilišnih studija; uvesti binarni sustav obrazovanja u kojem �e se jasno konceptualno razlikovati koji je studij stru�ni a koji sveu�ilišni.

� Pove�ati sudjelovanje nastavnika i stru�nih studija u tijelima visokog obrazovanja.

� U novom Zakonu o visokom obrazovanju, kao i izmjenama i dopunama drugih zakona (Zakon o stru�nim nazivima i akademskim stupnjevima, Zakon o znanstveno istraživa�koj djelatnosti) ugraditi odredbe koje poti�u razvoj stru�nih studija.

Iako se deklarativno i na na�elnoj razini mnogi i mogu složiti s

prijedlozima za rješavanja nekog problema našeg visokog obrazovanja, u provedbi se uvijek javljaju brojne prepreke od kojih je «osnovna prepoznatljiva prepreka postojanje otpora unutar akademske zajednice prema bilo kakvoj promjeni, prije svega zbog straha kako promjena može donijeti gubitak neke privilegije ili ste�enog prava......i zbog dodatnog napora koji treba uložiti u promjenu». (Iskorak, 2001.)

Nadu u mogu�nost usuglašavanja stavova i mišljenja možda možemo na�i u gotovo op�e prihva�enom na�elu da «trebamo uskladiti naš sustav visokog obrazovanja sa svijetom (posebice Europom) radi ravnopravnog uklju�ivanja u svjetske gospodarske tokove i društvene promjene uz istodobno o�uvanje i razvijanje našeg vlastitog kulturnog naslje�a i o�uvanja društvenih i prirodnih resursa». (Iskorak 2001.)

ZAKLJU�CI Posljednje desetlje�e dvadesetog stolje�a razdoblje je zna�ajnih promjena u sustavima visokog obrazovanja gotovo svih europskih zemalja. Osnovni poticaji ovih promjena u industrijski razvijenim europskim zemljama su brze tehnološke promjene koje zahtijevaju i brzu prilagodbu visokog obrazovanja novim potrebama. U tranzicijskim europskim zemljama ukupna demokratizacija društva, i preobrazba od socijalisti�kog ka tržišnom gospodarstvu, tako�er zahtijeva korjenite promjene ukupnog sustava obrazovanja. Spremnost ve�ine europskih zemalja da se uklju�e u op�u reorganizaciju obrazovnog sustava, i potaknu stvaranje europskog obrazovnog prostora, ogleda se u potpisivanju Bolonjske deklaracije sa

148

strane ve�ine europskih zemalja. Time je postignut na�elni dogovor europskih zemalja o prihva�anju osnovnih odrednica sustava visokog obrazovanja u Europi. U Hrvatskoj, ubrzo nakon demokratskih promjena 1991. godine, zapo�inju zna�ajne reforme visokog obrazovanja. Zakonom o visokim u�ilištima iz 1993. godine uvodi se binarni sustav visokog obrazovanja tj. odvajaju se stru�ni studiji od sveu�ilišnih te se osnivaju nove visoke škole i veleu�ilišta. Me�utim, zbog brojnih okolnosti, proces promjena sustava visokog obrazovanja predvi�enih novim Zakonom zbivao se presporo, uz velike otpore, pa tako ni nakon deset godina nije završen. Umjesto uspostavljanja novog, Europi sukladnog sustava visokog obrazovanja, umnožili su se brojni problemi u odnosima izme�u stru�nih studija (visokih škola i veleu�ilišta) i sveu�ilišta, problemi koje ni nova državna administracija uspostavljena nakon izbora 2000. godine, nije uspjela riješiti. Umjesto prihva�anja u Europi prevladavaju�eg modela ustroja sustava visokog obrazovanja tj. prihva�anja binarnog sustava, rješenje brojnih problema visokog obrazovanja ponovno se nastoji na�i u povratku stru�nih studija na sveu�ilišta. U takvom ozra�ju nastao je i ovaj tekst, koji je trebao poslužiti za bolje razumijevanje problema stru�nih studija u Hrvatskoj, i ukazati na odnose kakvi postoje izme�u stru�nih i sveu�ilišnih studija u europskim zemljama. Me�utim, još ni danas po�etkom 2003. godine, novi Zakon o znanstvenoistraživa�koj djelatnosti i visokom obrazovanju nije donesen, a rasprave o budu�em ustroju visokog obrazovanja u Hrvatskoj i dalje su aktualne. Njih prate mnoga neslaganja koja prijete da se u kona�nici model reorganizacije sustava visokog obrazovanja donese arbitražom politike. Brojni sukobljeni interesi, nastojanja da se zadrže privilegirani položaji u sustavu visokog obrazovanja, op�a nesklonost promjenama, negativni stavovi o autonomiji visokih škola i veleu�ilišta, bojazan od rizika izlaska na tržište znanja i konkurencije izme�u visokoškolskih ustanova sveu�ilišnih i stru�nih studija i sl. otežavaju postizanje suglasnosti oko modela budu�eg ustroja sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj.

Dvije osnovne suprotstavljene pozicije su, s jedne strane neka sveu�ilišta koje teže da im se vrate stru�ni studiji, i s druge strane veleu�ilišta i visoke škole koje žele zadržati svoju sadašnju institucionalnu i programsku autonomiju te ostvariti svoje pravo na samostalni razvoj u okviru institucionalne autonomije.

Ve�ina sveu�ilišnih ustanova, posebno onih znanstveno slabije razvijenih, tj. onih �iji su studiji po svojoj obrazovnoj koncepciji znatno bliži stru�nim nego sveu�ilišnim studijima, zalažu se za unitarni sustav visokog obrazovanja u kojem �e svi studiji, i sveu�ilišni i stru�ni, biti na sveu�ilištu.

Ve�ina visokih škola i veleu�ilišta zalaže se za nastavak razvoja još uvijek slabo razvijenog binarnog sustava, u okviru kojega �e se stru�ni studiji organizirati i izvoditi isklju�ivo u samostalnim visokim školama i veleu�ilištima.

Pri tome se visoke škole i veleu�ilišta pozivaju na argumente loše prošlosti, tj. na loše iskustvo zajedništva stru�nih i sveu�ilišnih studija u Hrvatskoj u razdoblju od po�etka 80-ih do 1997. godine, u kojem su neki stru�ni studiji ugašeni, drugi su pretvoreni u sveu�ilišne, tre�i izgubili vezu s praksom i sl.; zatim argumente europskih uzora pozivanjem na op�e prihva�eni model binarnog sustava obrazovanja u gotovo svim europskim zemljama, kao i

149

argumente loše budu�nosti, ukazivanjem na brojne konkretne probleme koji �e, ne samo za stru�ne nego i sveu�ilišne studije, proiza�i iz neprirodne simbioze dvaju konceptualno potpuno razli�itih obrazovnih sustava.

Posljednja verzija nacrta Prijedloga Zakona o znanstvenoistraživa�koj djelatnosti i visokom obrazovanju (sije�anj 2003. godine) predlaže rješenje problema odnosa izme�u stru�nih i sveu�ilišnih studija uvo�enjem tzv. «mješovitog» sustava (ni binarnog niti unitarnog) visokog obrazovanja, takvog sustava u kojem �e se stru�ni studiji mo�i organizirati i izvoditi, kako na samostalnim visokim školama i veleu�ilištima tako i na sveu�ilištima.

Glavni argument za uvo�enje ovakvog, u odnosu na Europu atipi�nog sustava visokog obrazovanja, jest gospodarska slabost države, koja u sadašnjim okolnostima nije u stanju izdvojiti zna�ajnija sredstva za razvoj binarnog sustava, tj. za kadrovsko i prostorno ja�anje postoje�ih i otvaranje novih visokih škola i veleu�ilišta. Iako se deklarativno prihva�a stav da je u budu�nosti, s ciljem uskla�ivanja našeg visokoškolskog sustava s Europom, nužno i u Hrvatskoj razvijati binarni sustav, odga�anje njegova razvoja opravdava se nedostatkom prora�unskih sredstava. Tako se približavanje hrvatskoga visokog obrazovanja Europi, barem u ovom dijelu, ostavlja za neka budu�a bogatija vremena. Jasno je me�utim da se ne radi toliko o stvarnom nedostatku financijskih sredstava, ve� više o nedostatku politi�ke volje da se prora�unska sredstva iz nekih drugih, razvojno manje važnih resora, prerasporede za razvoj suvremenog sustava visokog obrazovanja.

Stav nekih utjecajnih politi�kih �imbenika, prema kojem bi pove�anje prora�unskih ulaganja u razvoj visokih škola i veleu�ilišta zapravo zna�ilo pove�anje potrošnje i time dovelo do još lošije gospodarske situacije, glavna je ko�nica razvoju visokih škola i veleu�ilišta u Hrvatskoj kao i uvo�enju binarnog sustava visokog obrazovanja.

Postoje brojni razlozi zbog kojih se može tvrditi da �e primjena mješovitog modela visokog obrazovanja ne samo onemogu�iti razvoj stru�nih studija, ve� otežati razvoj sveu�ilišnih studija.

Naime, stru�nim je studijima za nesputan razvoj nužna institucionalna i programska autonomija, koja im omogu�uje samostalno odlu�ivanje o vlastitim nastavnim programima, o vlastitoj kadrovskoj politici i vlastitim pravcima razvoja. Uz takvu autonomiju visoke škole i veleu�ilišta imale bi i ve�u fleksibilnost u promjenama nastavnih programa sukladno novim potrebama gospodarstva, ve�e mogu�nosti policentri�nog širenja visokog obrazovanja u nerazvijene regije, ve�e mogu�nosti izravne me�unarodne suradnje sa srodnim europskim ustanovama stru�nog visokog obrazovanja i, što je posebno važno, ve�e mogu�nosti izravnog povezivanja s privredom i školovanje upravo takvih profila kadrova koji su potrebni razvoju gospodarstva.

Dosadašnja iskustva organiziranja i izvo�enja stru�nih i sveu�ilišnih studija na sveu�ilišnim ustanovama, izme�u 1983. i 1997. godine, ukazuju na nemogu�nost osiguravanja razvojnih potreba stru�nih studija u okviru sveu�ilišta. No, ukazuju i na �injenicu da su mnogi sveu�ilišni studiji imali problema zbog optere�enja koja im je donosila zajedni�ka organizacija, izvo�enje stru�nih i sveu�ilišnih studija.

Zato bi, ne samo za budu�i razvoj visokih škola i veleu�ilišta, ve� i za nesmetani razvoj sveu�ilišta, bilo bolje da sveu�ilišta ne budu nositelji

150

stru�nih studija. Ve� iz same definicije temeljne zada�e sveu�ilišta proizlazi takav zaklju�ak.

Prema nacrtu Prijedloga Zakona o znanstvenoistraživa�koj djelatnosti i visokom obrazovanju, temeljne zada�e sveu�ilišta su znanstveno, umjetni�ko i razvojno (1) istraživanja (…) te na njima utemeljeno (…) (2) obrazovanje. Ho�e li taj zadatak, to glavno sveu�ilišno poslanje, sveu�ilišta u novim okolnostima cjelovite reorganizacije znanosti i visokog obrazova mo�i ispuniti ako se njihovoj nadležnosti i odgovornosti prepusti organizacija i izvo�enje ve�eg broja stru�nih studija?

Je li realno o�ekivati da �e se dodatnim optere�ivanjem jednoga, godinama financijski podcijenjenoga, novom opremom slabo opremljenog, dugogodišnjom zabranom zapošljavanja kadrovski neosvježenog sveu�ilišnog sustava, koji novim Zakonom dobiva nove proširene zada�e, mo�i osigurati kvalitetno obrazovanje još i za studente stru�nih studija na sveu�ilištu?

Primjena novoga Zakona dovest �e, naime, do mnogih novih optere�enja na sveu�ilištima, i to zbog sljede�ih razloga:

� Predvi�anjem znatnijih ulaganja u znanost usmjerit �e glavne napore

sveu�ilišnog znanstveno–nastavnog osoblja istraživa�koj djelatnosti, uz manje vremena za obavljanje nastave.

� Optere�enja vezana uz izradu nastavnih planova i programa novih preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija, te uskla�ivanja tih nastavnih programa sa srodnim programima u zemljama Europske unije, bit �e prioritetan zadatak u razdoblju par godina nakon donošenja Zakona.

� Reorganizacijom studija, sukladno novom Zakonu, na ve�ini fakulteta bivši �etverogodišnji studiji produžit �e se na petogodišnje (a ponekad i šestogodišnje) studije, a ve�ina njih odvijat �e se integralno kroz prvu i drugu razinu studija. Time �e se opseg nastave na diplomskim studijima pove�ati za najmanje 20 i više posto.

� Tijekom sljede�ih 5-6 godina organizacija i izvo�enje nastave na sveu�ilištima bit �e složenije i zahtjevnije zbog paralelnog izvo�enja starih i novih nastavnih programa, za studente upisane po starom Zakonu i za nove generacije studenata.

� Šire uvo�enje izbornih predmeta na preddiplomske i diplomske studije, sukladno obvezama fakulteta da nude izborne predmete studentima drugih studija, pove�at �e tako�er nastavna optere�enja mnogih, posebice kvalitetnih fakulteta.

� Pove�at �e se nastavna optere�enja i zbog potrebe organiziranja i izvo�enja, do sada rijetko organiziranih doktorskih (poslijediplomskih) studija, kao i zbog uvo�enja novih specijalisti�kih sveu�ilišnih studija.

� Planirano pove�anje broja studenata, sukladno prihva�enoj strategiji pove�anja postotka visoko obrazovanih u Hrvatskoj, dodatno �e pove�ati nastavna optere�enja.

� Uvo�enje nove kategorije studenata u sustav udaljenog u�enja tako�er �e pove�ati obveze sveu�ilišnih nastavnika.

Sve �e to dovest do znatno ve�ih obveza nastavnika sveu�ilišnih studija, a

vjerojatno �e se u primjeni Zakona pojaviti i mnogi drugi razlozi ve�ih

151

optere�enja, vezani uz složene i dugotrajne procese funkcionalne integracije raznih sastavnica sveu�ilišta.

Imaju�i dobrih razloga o�ekivati upravo takve okolnosti, možemo se opravdano zapitati – kojim to sveu�ilištima može biti u interesu brinuti se još i za razvoj nerazvijenog sustava stru�nih studija, ukoliko �e to biti mogu�e jedino uz zanemarivanje vlastitog razvoja ili, druga�ije re�eno, koja sveu�ilišta mogu u situaciji velikih, nadolaze�ih vlastitih optere�enja, preuzeti još i dodatnu odgovornost za razvoj sustava stru�nih studija?

Gdje �e se, u novoj situaciji potpune reorganizacije sveu�ilišnog sustava, na�i energije za kreiranje velikog broja novih nastavnih programa i uskladit ih s europskim standardima; napisati velik broj, za sada nepostoje�ih priru�nika i udžbenika, posebno za studente stru�nih studija; istovremeno provoditi nastavu za �etiri kategorije studenata (stare generacije studenata sveu�ilišnih studija, nove generacije studenata sveu�ilišnih studija, stare generacije studenata stru�nih studija i nove generacije studenata stru�nih studija); uspostaviti i organizirati suradnju s brojnim nastavnim radilištima izvan sveu�ilišta za potrebe velikog broja izvedbenih sati prakti�ne nastave za studente stru�nih studija, itd.?

Dakle, možemo zaklju�iti da za stru�ne i sveu�ilišne studije «mješoviti» sustav visokog obrazovanja nije idealno rješenje.

Uz spomenute probleme, koje �e stru�nim i sveu�ilišnim studijima donijeti primjena ovakve zakonske regulative, njegove daljnje slabosti su:

a) nemogu�nost korištenja me�unarodnih iskustava u razvoju novog

sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj budu�i da sli�an, mješoviti sustav visokog obrazovanja, ne postiji niti u jednoj europskoj državi;

b) odstupanje od prevladavaju�eg europskog modela visokog obrazovanja, što otežava planiranu harmonizaciju hrvatskog i europskog visokog obrazovanja na koju se Hrvatska obvezala potpisivanjem Bolonjske deklaracije; i

c) nepostojanje zakonskih mehanizama koji bi osiguravali smjer budu�eg razvoja visokog obrazovanja prema kona�noj transformaciji u binarni sustav, kao op�e prihva�eni sustav visokog obrazovanja u Europi.

Zbog tih nedostataka, osobito zbog izostanka zakonskih odredbi koje bi izrijekom ukazivale na dugoro�nu opredijeljenosti predlaga�a novog Zakona ka budu�em razvoju binarnog sustava visokog obrazovanja, smjer budu�eg razvoja sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj bit �e odre�en gotovo isklju�ivo omjerima snaga unutar samog sustava visokog obrazovanja. Stoga, unaprijed se prepušta dominantno mjesto, u odre�ivanju daljnjih putova razvoja sustava visokog obrazovanja, tradicionalno ja�em a promjenama manje sklonom sveu�ilišnom sustavu.

Ve� u sadašnjoj situaciji, u kojoj suprotno duhu i slovu važe�eg Zakona o visokim u�ilištima, velik broj stru�nih studija je preba�en na fakultete, uz sve �eš�e zahtjeve fakulteta kod kojih to još nije u�injeno da se i njima vrate «njihovi» stru�ni studiji, može se opravdano pretpostaviti da �e sustav visokog obrazovanja u Hrvatskoj, vrlo brzo nakon stupanja novog Zakona na snagu, «skliznuti» u tipi�an unitarni sustav, sa sveu�ilištima kao gotovo jedinim nositeljima stru�nog i sveu�ilišnog visokog obrazovanja.

Zato se i s velikom vjerojatnoš�u može o�ekivati da �e, nakon donošenja Zakona s takvim odredbama, opstati samo manji broj visokih škola i

152

veleu�ilišta, i to ne kao dijelovi jakog podsustava visokog obrazovanja, ve� više kao povijesni ostatak neuspjelog pokušaja reforme visokog obrazovanja zapo�ete Zakonom o visokim u�ilištima 1993. godine, i nikad dovršene.

Me�utim, još ima vremena i nade da se, uz neznatne izmjene nacrta Prijedloga Zakona o znanstvenoistraživa�koj djelatnosti i visokom obrazovanju, osiguraju povoljniji zakonski uvjeti postupnog razvoja visokih škola i veleu�ilišta te postupna uspostava binarnog sustava visokog obrazovanja. To se može posti�i na dva na�ina. Prvo, uvo�enjem zakonskih odredbi kojima bi se poticala funkcionalna a ne institucionalna integracija ustanova stru�nih i sveu�ilišnih studija; drugo, postupnim pove�anjem financijskih ulaganja u sustav visokih škola i veleu�ilišta kroz više godina, uz istovremeno otvaranje ve�ih mogu�nosti stjecanja posebnih prihoda visokih škola i veleu�ilišta na tržištu.

1.) Model funkcionalne suradnje ustanova sveu�ilišnih i stru�nih studija trebao bi se realizirati na razini dviju samostalnih i ravnopravnih ustanova; trebao bi �uvati bit, smisao konceptualne razli�itosti stru�nih i sveu�ilišnih studija i ne bi smio znatnije optere�ivati sveu�ilišne studije velikim opsegom nastave na stru�nim studijima. Ovakvo rješenje pretpostavlja �vrste me�usobne ugovore izme�u ustanova stru�nih i sveu�ilišnih studija, kojima bi se regulirala suradnja u nastavi preko dijela zajedni�kih katedri i zajedni�kih nastavnika i suradnika, koji bi se kumulativno zapošljavali i na sveu�ilištu i na visokoj školi/veleu�ilištu te zajedni�ki koristili prostor i opremu. U takvoj suradnji ustanove stru�nih studija samostalno bi razvijale svoje posebne katedre i kabinete usmjerene organizaciji uže stru�ne, najve�im dijelom prakti�ne nastave, dok bi izvo�enje najve�eg dijela teorijske nastave obavljale zajedni�ke katedre na fakultetima.

Ovakav model funkcionalnog povezivanja stru�nih i sveu�ilišnih studija trebao bi zadovoljavati sljede�e uvjete:

o biti razvojno poticajan i za stru�ne i za sveu�ilišne studije o osigurati samostalan razvoj i autonomiju stru�nih studija o �uvati konceptualnu razli�itost stru�nih studija o osigurati jednaku kvalitetu stru�nih i sveu�ilišnih studija o osigurati jednaku vrijednost stru�nih i sveu�ilišnih studija

sukladno geslu «razli�iti ali jednako vrijedni» studiji. Time bi se, i u okolnostima u kojima još nisu sazreli uvjeti za uvo�enje

binarnog sustava visokog obrazovanja, ve� sada postavljali temelji njegova budu�eg razvoja. Tako bi se izbjegla dominacija interesa bilo kojeg dijela visokog obrazovanja nad drugim, izbjegla neravnopravnost stru�nih studija, i što je najvažnije, izbjeglo poništavanje konceptualne razli�itosti stru�nih studija. O�uvanje konceptualne razli�itosti stru�nih studija upravo je jedan od najvažnijih razloga poticanja razvoja binarnog sustava visokog obrazovanja u ve�ini europskih zemalja.

2.) Postupno ulaganje u kadrovski i prostorni razvoj sustava visokih škola i veleu�ilišta tijekom nekoliko godina, uz paralelni razvoj ve�e funkcionalne povezanosti ustanova stru�nih i sveu�ilišnih studija, zahtijevalo bi relativno mala prora�unska sredstva. Naime, tijekom posljednjih pet godina mnogi su stru�ni studiji na državnim visokim školama i veleu�ilištima u gotovo nemogu�im uvjetima uspjeli preživjeti, a neki se �ak i razvijati. To im je uspjelo zahvaljuju�i ve�oj usmjerenosti na tržište nego na prora�unska sredstva i ve�im ulaganjem

153

truda u stjecanje posebnih, izvanprora�unskih prihoda. Tako danas sedam hrvatskih državnih veleu�ilišta i trinaest državnih visokih škola ve�inu svojih prihoda ve� ostvaruju na tržištu. Poticanjem ovakve tržišne usmjerenosti visokih škola i veleu�ilišta, posebice njihovih �vrš�ih veza s gospodarstvom, može se osigurati budu�i razvoj visokih škola i veleu�ilišta uz relativno minimalna prora�unska izdvajanja. Ve� je danas na državnim visokim školama i veleu�ilištima zaposleno mnogo djelatnika na teret posebnih prihoda, ve� i danas dio visokih škola i veleu�ilišta ima svoj vlastiti prostor i opremu, i mnogima treba samo minimalan financijski poticaj sa strane države, da bi se dalje razvijali. Uz to, dodatnim osiguravanjem ve�ih mogu�nosti za stjecanja vlastitih prihoda na tržištu, ovaj razvoj bio bi potpuno siguran. Uz takve inicijalne poticaje mnogi od stru�nih studija brzo bi dosegli razinu kvalitete kakvu imaju srodni studiji u europskim zemljama.

Na oba spomenuta na�ina, uvo�enjem ve�e funkcionalne povezanosti ustanova stru�nih i sveu�ilišnih studija i osiguravanjem ve�ih mogu�nosti stjecanja prihoda na tržištu, uz male dodatne financijske napore države i velike napore djelatnika veleu�ilišta i visokih škola, u Hrvatskoj bi se postupno razvijao kvalitetan binarni sustav visokog obrazovanja.

Tako bi se Hrvatska, s obzirom na svoj sustav visokog obrazovanja, kona�no uskladila s razvijenim europskim zemljama.

154

155

156

157

158

OKRUGLI STOL O VISOKIM ŠKOLAMAI VELEUÈILIŠTIMA

Neriješen odnos struènih isveuèilišnih studija

ZAGREB, 5. lipnja – U or-ganizaciji Zajednice visokihškola Hrvatske, u petak je uzagrebaèkoj Visokoj zdrav-stvenoj školi odr�an okruglistol na temu »Stanje, proble-mi i moguæi pravci razvojavisokoškolskih struènih stu-dija u Hrvatskoj – visokihškola i veleuèilišta«. Uz pred-sjednicu Nacionalnog vijeæaza visoku naobrazbu dr. Jas-nu Helenu Mencer, u raspra-vi su sudjelovali rektori ve-leuèilišta i dekani visokihškola u Hrvatskoj.

Raspravljalo se o proble-mima financiranja, zapošlja-vanja i polo�aju struènih stu-dija u buduæoj strategiji raz-voja te zakljuèeno da sustruèni studiji nu�an samos-talni segment visokog obra-zovanja koji svojom fleksibil-nošæu, kraæim i jeftinijim tra-janjem, zadovoljavaju osnov-ne pretpostavke gospodar-stva Hrvatske.

Meðutim, kako je istaknu-

to, niz godina struènim sestudijima ne osiguravaju uv-jeti razvoja te su podfinanci-rani. Ne osigurava im se, re-èeno je, zapošljavanje novihnastavnika te se još nije rije-šio njihov odnos sa sveuèiliš-nim studijima.

Zakljuèeno je da struènimstudijima treba hitno izraditielaborat o stanju i moguæno-stima razvoja, definirati ci-ljeve i utvrditi strategiju raz-voja. Predlo�eno je da se po-radi na kumulativnom zapo-šljavanju nastavnika koji æeistodobno raditi i na sveuèi-lišnim i na struènim studiji-ma te da se sklope ugovori ozajednièkom korištenju pro-stora i opreme izmeðu fakul-teta i veleuèilišta. U vezi sodlukom o prebacivanjustruènih studija na sveuèiliš-ta, na okruglom je stolu za-tra�eno od predsjednice Na-cionalnog vijeæa da utvrdi je-su li takve odluke zakonskiosnovane. M. Lilek

159

160

Najprozivaniji - ministarznanosti Hrvoje Kraljeviæ

Ivica Mandiæ: Druge se zemljejoš pripremaju za primjenuBolonjske deklaracije

SKUPŠTINA VISOKIH ŠKOLA I VELEUÈILIŠTA

»Prijedlog zakona o visokomškolstvu i znanosti -

protuustavan i neprovediv«Mladen Havelka: Hrvatsku u Europu neæe uvesti hrpa papira koji se zovu zakoni/ Ivica

Mandiæ: Zbog svog potencijalnog ulaska u EU prihvaæanjem dokumenta Bolonjskedeklaracije, Hrvatska plaæa danak

ZAGREB, 11. travnja – »Ureformu obrazovanja i zna-nosti ne treba ulaziti bezdetaljne analize postojeæegstanja. Ne treba nam revo-lucija, veæ evolucija«, rekaoje u èetvrtak na skupštinivisokih škola i veleuèilišta,predsjednik Zajednice viso-kih škola Hrvatske dr. Mla-den Havelka.

On smatra da se u Europumo�e na elegantan naèin,bez donošenja novih zako-na, ali uz nu�no poveæanjeizdvajanja za obrazovanje iznanost, te uz uvoðenjekreditnog sustava i veæumobilnost nastavnika. Go-voreæi o najnovijem prije-dlogu zakona o visokomškolstvu i znanosti, koji biMinistarstvo znanosti usko-ro trebalo uputiti u Vladu,istaknuo je kako Hrvatsku uEuropu neæe uvesti »hrpapapira koji se zovu novi za-koni«.

Havelka se pita zbog èegaje postojeæi zakon o visokimuèilištima loš, a krivnju zapostojeæe stanje ne vidi uzakonu, veæ u naèinu njego-va provoðenja. Stoga za-kljuèuje, kako bi oduzi-manje pravne osobnosti ve-leuèilištima, što se zagovaranovim zakonskim prijedlo-gom, dovelo do sigurnograspada Sveuèilišta u Za-grebu. U svemu vidi namje-ru da Vlada postane vlasnikimovine visokih škola, što jeprokomentirao konfiskaci-jom od strane ministra zna-

nosti dr. Hrvoja Kraljeviæa.»To me èudi, s obzirom da jeministar po politièkomopredjeljenju liberal«, ko-mentirao je Havelka.

Prorektor Splitskog ve-leuèilišta dr. Ivica Mandiæistaknuo je da je prijedlogzakona o visokom školstvu iznanosti protuustavan i upraksi neprovediv. PremaMandiæevim rijeèima, Prav-ni fakultet veæ je najavio daæe tra�iti pravnu ocjenu us-tavnosti toga zakona. AkoVlada ipak prihvati takavzakon (»na Vladi su prošli idrugi tekstovi koji su imaliproblema s ustavnošæu«),Mandiæ upozorava da æenjegove pogubne posljediceobrazovanje osjetiti vrlo br-zo.

»Zbog svog potencijalnogulaska u EU, a srljanjem u

provoðenje procesa kakvenala�e Bolonjska deklaraci-ja, Hrvatska plaæa danak.Zbog èega bismo morali bitiprvi koji æe primijenitiodredbe Bolonjske deklara-cije, ako se sve druge eu-ropske zemlje za to još pri-premaju«, pita se Mandiæ,aludirajuæi na najavu minis-tra znanosti o tome da biHrvatska trebala uæi u re-formu obrazovanja veæ 2003.godine.

Govoreæi o Kraljeviæevojpreporuci da se studentistruènih studija prebacujuna sveuèilišne, Havelka iMandiæ tvrde kako je rijeè ooktroiranoj i nezakonitojodluci. »Veæeg presedana upovijesti teško je naæi. U Šu-varovo crno vrijeme dikta-ture postojao je referendumi barem formalno poštivanjezakona, a sada ni toga ne-ma«, reèeno je.

Na skupštini je prihvaæe-na odluka o ukljuèivanjuhrvatskih veleuèilišta u Za-jednicu, a za predsjednikaje ponovo izabran dr. Havel-ka. Dr. Mandiæ postao je do-predsjednik. Skupu su pri-sustvovali predsjednik sa-borskog Odbora za obrazo-vanje dr. Ante Simoniæ irektorica Sveuèilišta u Za-grebu dr. Helena jasnaMencer.

Mirela Lilek

Kraljeviæevi suradnici nanelegalnim studijima

Dr. Ivica Mandiæ tvrdi dasu neke visoke škole i ve-leuèilišta utemeljene pro-tuzakonito, a na nekima odnjih predaju ministrovibliski suradnici. »To je, na-ravno, potpuna sluèajnost«,komentirao je Mandiæ.

Dr. Havelka je prozvao

Ministarstvo znanosti da nazahtjev o preureðenju Vi-soke zdravstvene škole uZagrebu ne odgovara od1997. godine. »Novac se di-jeli drugima, koji imaju bo-lje odnose s Ministarstvomznanosti«, zakljuèuje Ha-velka. M. L.

161

��

��

��

��

�

�*

VJ

ES

NI

K•

Pet

ak, 7

. lip

nja

2002

.

Veæ

við

ena

zabl

uda

o st

ruèn

im s

tudi

jima

Prije

dlog

pov

ratk

a st

ruèn

ih s

tudi

ja n

a sv

euèi

lišta

vod

i nas

u re

d ze

mal

ja k

ao š

to s

u Sr

bija

, Crn

a G

ora,

Alb

anija

, Kos

ovo,

Rum

unjs

ka, S

lova

èka,

Bos

na i

Her

cego

vina.

Nas

upro

t tom

e, u

got

ovo

svim

razv

ijeni

m e

urop

skim

zem

ljam

a st

ruèn

i se

stud

ijiizv

ode

na s

amos

taln

im iz

vans

veuè

ilišni

m u

stan

ovam

a po

tzv.

bina

rnom

u m

odel

u

Mla

den

Hav

elka

Vrl

o je

kor

isno

da

se u

javn

ura

spra

vu o

bud

uæem

ust

ro-

ju v

isok

oško

lski

h st

udija

u H

r-va

tsko

j ukl

juèu

ješt

o ve

æibr

ojèl

anov

a ak

adem

ske

zaje

dni-

ce.

Zbog

tog

asv

akak

otr

eba

pozd

ravi

ti

trud

prof

. Iv

ice

Šter

na d

a se

u te

kstu

pod

nas

-lo

vom

»U

sm

jeru

vel

euèi

lišno

gfin

anci

jsko

g in

�enj

erin

ga«

(Vje

snik

,St

ajal

išta

, 13

.sv

ib-

nja)

os

vrne

na

moj

inte

rvju

obja

vlje

nu

Vje

snik

u 8.

svi

b-nj

a. Unj

emu

suiz

nese

nekr

itiè

-ke

tvrd

nje

one

kim

pred

lo�e

-ni

m

zako

nski

mrj

ešen

jima

koja

pon

avlja

ju v

eæ v

iðen

e za

-bl

ude,

zal

a�uæ

i se

za

pono

vno

ustr

ojav

anje

i iz

voðe

nje

stru

è-ni

hst

udija

na

sveu

èiliš

tim

a,sl

ièno

kao

iu

vrije

me

pozn

ate

nam

»Šu

varo

ve r

efor

me«

.

Fina

ncir

anju

pre

ma

cije

ni p

rogr

ama

Pro

f. Iv

ici Š

tern

u je

zas

igur

-no

poz

nato

da s

uno

ve v

isok

ešk

ole

ive

leuè

ilišt

a os

nova

niug

lavn

om b

ez v

last

itih

nas

tav-

nika

,be

z op

rem

ei

bez

po-

treb

nog

pros

tora

.N

asta

vnic

iko

ji su

pri

je n

a fa

kult

etim

a iz

-vo

dili

nast

avu

zast

ruèn

est

u-di

je n

isu

preš

li na

nov

e vi

soke

škol

e i

vele

uèili

šta,

a f

akul

te-

tim

a je

isto

dobn

o os

tala

i sv

aim

ovin

a(p

rost

or

iop

rem

a)st

ruèn

ihst

udija

ina

stav

ljeno

je n

jihov

o fin

anci

ranj

e pr

ema

Aut

or je

sve

uèili

šni p

rofe

sor,

deka

n V

isok

e zd

ravs

tven

ešk

ole,

pre

dsje

dnik

je Z

ajed

nice

viso

kih

škol

a i

vele

uèili

šta,

èlan

Nac

iona

lnog

a vi

jeæa

za

viso

ku n

aobr

azbu

.

nih

uzst

anje

na

neki

m v

eleu

-èi

lišti

ma

i vi

soki

mšk

olam

a,za

èuðu

je d

azn

anst

veni

k, k

o-je

mu

bi tr

ebal

o bi

ti im

anen

tno

da s

e pr

ije n

ego

što

daje

bilo

kakv

e oc

jene

,ba

rem

upo

zna

sast

varn

im

stan

jem

,iz

nosi

miš

ljenj

ena

tem

elju

potp

uno

povr

šnog

uvi

da.

Kon

stru

kcije

one

kim

nav

o-dn

im

neod

obre

nim

te

èaje

vi-

ma

naV

isok

oj

zdra

vstv

enoj

škol

i uo

pæe

ne b

ihko

men

ti-

rao,

jer

su p

otpu

nobe

z os

no-

ve, n

o pr

imje

rol

ako

dani

h iz

-ja

vabe

z do

voljn

ogpo

zna-

vanj

a si

tuac

ije i

zjav

esu

pro

f.Št

erna

o V

eleu

èiliš

tu u

Spl

itu.

Sas

vim

raz

vidn

o ko

me

jetu

nam

ijenj

ena

ulog

a vo

lova

Zato

si

dopu

štam

slob

odu

da u

puti

m p

rof.

Šter

na n

a do

dana

s je

dini

obj

ekti

van

prik

azst

anja

na V

eleu

èiliš

tuu

Spli-

tu, k

ojij

e P

ovje

rens

tvo

Nac

io-

naln

og v

ijeæa

za

viso

ku n

ao-

braz

bu n

edav

no u

puti

lo V

ladi

Rep

ublik

e H

rvat

ske.

U n

jem

use

zak

ljuèu

jeda

jeba

rem

za

pede

set p

osto

sta

nja

na u

stan

ovam

avi

soko

g ob

ra-

zova

nja

u Sp

litu

odgo

vorn

oM

inis

tars

tvo

znan

osti

ite

hno-

logi

je.

Ne

treb

abi

ti v

elik

pozn

ava-

telj

Zako

nada

bi

se u

tvrd

ilebr

ojne

ned

oslje

dnos

ti u

pos

-tu

pcim

a M

inis

tars

tva

znan

osti

i te

hnol

ogije

, a

sam

o sl

ijepc

i-m

ani

jeja

sno

da s

eiu

sluè

aju

Vel

euèi

lišta

u S

plit

u,ka

o i

u

kols

ki s

usta

v uv

edem

o ta

kav

ustr

ojob

razo

vanj

a ka

kav

ima

goto

vo c

ijela

raz

vije

na E

urop

ai j

e li,

ako

ne

�elim

o bi

ti »

izol

i-ra

naje

dink

a«,

rješ

enje

pro-

blem

a vr

aæan

jest

ruèn

ih s

tu-

dija

pon

ovno

na

sveu

èiliš

ta i

lios

taja

nje

na r

azvo

ju b

inar

nog

sust

ava?

Zar

su u

isti

nuza

pos

toje

æest

anje

kri

ve s

ame

viso

ke š

ko-

lei v

eleu

èiliš

tai n

jihov

iruk

o-vo

dite

lji i

li m

o�da

net

ko d

ru-

gi,i

tko

su t

ina

koje

tre

baus

-m

jeri

ti k

riti

ke i

pris

iliti

ih

dana

ðu r

ješe

nje

za n

asta

lu s

i-tu

aciju

?

Kam

o na

s to

vra

æa?

Odg

ovor

na

tapi

tanj

a po

t-pu

no

je

jasa

ni

proi

zlaz

i iz

odre

dbi

Zako

na.

Odg

ovor

nisu

svi

oni

koj

i su

u ra

zdob

lju u

koje

m je

Zak

on n

a sn

azi v

odili

i vo

de p

olit

iku

viso

kog

obra

-zo

vanj

a-

odsv

ih b

ivši

hm

inis

-ta

rado

dan

asak

tual

nog

mi-

nist

ra.

Vez

ano

uz s

taln

o po

ziva

nje

naeu

rops

ke t

rend

ove,

treb

a

jasn

o re

æi k

akav

je s

tvar

no u

s-tr

ojst

ruèn

ih s

tudi

jau

toj

Eu-

ropi

kojo

j te�

imo

iu r

edko

jihze

mal

ja n

as v

ode

oni k

oji p

re-

dla�

u vr

aæan

jest

ruèn

ih s

tudi

-ja

na

sveu

èiliš

ta. P

rije

dlog

po-

vrat

kast

ruèn

ih

stud

ijana

sveu

èiliš

ta v

odi

nas

u re

d ze

-m

alja

kao

što

suSr

bija

,C

rna

Gor

a,

Alb

anija

,K

osov

o,

Ru-

mun

jska

, Sl

ovaè

ka,

Bos

na

iH

erce

govi

na i

drug

e.U

svi

mti

m z

emlja

ma

stru

è-ni

se

stud

iji iz

vode

u is

tim

us-

tano

vam

aka

o i

sveu

èiliš

ni,

dakl

ena

fak

ulte

tim

ai

sveu

èi-

lišti

ma.

Nas

upro

tto

me,

u

goto

vosv

im r

azvi

jeni

m z

emlja

ma

Eu-

rope

str

uèni

se

stud

iji i

zvod

ena

sam

osta

lnim

izv

ansv

euèi

-liš

nim

ust

anov

ama

po t

zv.

bi-

narn

omu

mod

elu.

Takv

e sa

-m

osta

lne

usta

nove

nal

azim

o u

Nje

maè

koj,

Švic

arsk

oj,

Aus

-tr

iji, B

elgi

ji, D

ansk

oj, F

ranc

us-

koj,

Niz

ozem

skoj

,N

orve

škoj

,Ir

skoj

, Grè

koj,

Fins

koj,

Por

tu-

galu

, M

aðar

skoj

i dr

ugim

ze-

mlja

ma.

Iu

doku

men

tim

ave

zani

muz

raz

radu

Bol

onjs

ke d

ekla

-ra

cije

pre

poru

èuje

se b

inar

nisu

stav

kao

sust

avvi

soko

gob

razo

vanj

a pr

imje

reni

jibr

-zi

m t

ehno

lošk

im i

gos

poda

r-sk

im p

rom

jena

ma

u ra

zvije

-ni

m i

tra

nzic

ijski

m z

emlja

ma

Euro

pe.

Bin

arni

sus

tav

još

nije

mog

uæTa

ko, p

rim

jeri

ce, v

odeæ

i eu-

rops

ki

stru

ènja

ciza

tu

ma-

èenj

e i

usm

jera

vanj

e B

olon

j-sk

og

proc

esa,

G

uy

Hau

g i

Chr

isti

an T

auch

, u

svom

tek

-st

u po

d na

slov

om »

Tren

ds i

nLe

arni

ng S

truc

ture

s in

Hig

her

Educ

atio

n«, k

a�u

dasu

naè

ela

Bol

onjs

ke d

ekla

raci

jesu

klad

-na

raz

voju

bin

arno

g su

stav

avi

soko

g ob

razo

vanj

a, tj

. raz

vo-

ju s

truè

nih

stud

ijana

sam

os-

taln

im

viso

košk

olsk

im

usta

-no

vam

a iz

van

sveu

èiliš

ta.

Pov

jere

nstv

a za

pr

imje

nubo

lonj

skog

pr

oces

aSe

nata

Sveu

èiliš

tau

Zagr

ebu

udo

ku-

men

tupo

d na

slov

om»P

rim

je-

na

Bol

onjs

kede

klar

acije

u

preo

braz

bi

viso

kog

obra

zo-

vanj

a«

ka�u

: »B

olon

jska

de

-kl

arac

ija

prep

oruè

apo

sto-

janj

edv

ojak

oga

sust

ava

viso

-ko

ga

škol

stva

«,

i »S

usta

vst

ruèn

ihst

udija

tre

baor

gani

-zi

rati

u

okvi

ru

sam

osta

lnih

stru

ènih

ško

la i

vele

uèili

šta«

.N

acio

naln

o vi

jeæe

za v

isok

una

obra

zbu

u sv

om »

Miš

ljenj

uo

budu

æem

ust

rojs

tvu

stru

è-ni

h st

udija

u H

rvat

skoj

« za

la-

�e s

e za

to »

da s

usta

v st

ruèn

ogob

razo

vanj

a u

Hrv

atsk

oj b

ude

harm

oniz

iran

sa

sliè

nim

sus

-ta

vim

a u

Euro

pi,

u ko

jima

uve

æini

sl

uèaj

eva

prev

lada

vabi

narn

isu

stav

obr

azov

anja

sasa

mos

taln

o us

troj

enim

viso

-ko

škol

skim

us

tano

vam

ast

ruèn

ih s

tudi

ja.«

U t

om d

okum

entu

izno

se s

ei r

azlo

zi z

bog

kojih

èis

ti b

inar

-ni

sus

tav

nije

dan

asm

oguæ

uH

rvat

skoj

,je

r »s

uda

našn

jego

spod

arsk

e m

oguæ

nost

i za

taka

vra

zvoj

str

uèni

hst

udija

slab

e(..

.), t

eiz

laz

treb

atr

a�it

ii

u us

troj

avan

ju s

truè

nih

stu-

dija

na

sveu

èiliš

tim

a«.

No

dugo

roèn

o,uz

go

spo-

dars

ki

opor

avak

H

rvat

ske,

puni

ra

zvoj

stru

ènih

st

udija

osig

urav

a je

dino

njih

ov r

azvo

j

Zaje

dnic

e vi

soki

hšk

ola

bili

usm

jere

ni

upra

vo

prem

apr

omje

nam

a na

èina

fin

anci

-ra

nja,

tj.

finan

cira

nju

prem

aci

jeni

pro

gram

a.U

prav

oto

nek

imfa

kult

eti-

ma

ne o

dgov

ara

te z

bog

toga

zaht

ijeva

ju

daim

se

vrat

est

ruèn

i stu

diji.

Na

sveu

èiliš

tim

a»s

amo

izni

mno

«Za

to j

epr

ihva

tljiv

a tv

rdnj

apr

of.

Šter

na

da

»izd

vaja

nje

stru

ènih

stud

ija s

asv

euèi

lišta

nije

uspj

ešno

pro

vede

no«,

ali

je p

otpu

no n

epri

hvat

ljivo

ola

-ko

zak

ljuèi

vanj

e da

zbog

tog

atr

eba

stru

ène

stud

ijevr

atit

ina

sve

uèili

šta.

Takv

u kl

juèn

upr

omje

nuus

troj

a vi

soko

g ob

razo

vanj

atr

ebal

obi

pom

nopr

odis

kuti

-ra

ti, u

tvrd

iti r

azlo

ge z

bog

koj-

ih b

i to

bilo

kor

isno

, utv

rdit

i je

li to

sukl

adno

eu

rops

kim

tren

dovi

ma,

pa

tek

onda

ugra

diti

u o

dred

be n

ovog

za-

kona

, jer

po s

adaš

njem

zako

-nu

m

asov

no

preb

aciv

anje

stru

ènih

stu

dija

na s

veuè

ilišt

ani

jem

oguæ

e, t

oèni

je,p

rotu

za-

koni

to je

.P

rem

a èl

anku

28.

va�

eæeg

zako

na o

viso

kim

uèi

lišti

ma,

Što

se ti

èe iz

ravn

ih p

rimje

dbi p

rof.

Ivic

e Št

erna

veza

nih

uz s

tanj

e na

nek

im v

eleu

èiliš

tima

ivis

okim

ško

lam

a, z

aèuð

uje

da z

nans

tven

ik,ko

jem

u bi

treb

alo

biti

iman

entn

o da

se

prije

neg

ošt

o da

je b

ilo k

akve

ocj

ene,

bar

em u

pozn

a sa

stva

rnim

sta

njem

, izn

osi m

išlje

nje

na te

mel

jupo

tpun

o po

vršn

og u

vida

Ne

treba

biti

velik

poz

nava

telj

Zako

na d

a bi

se

utvr

dile

bro

jne

nedo

slje

dnos

ti u

post

upci

ma

Min

ista

rstv

a zn

anos

ti i t

ehno

logi

je, a

sam

osl

ijepc

ima

nije

jasn

o da

se

i u s

luèa

ju V

eleu

èiliš

tau

Splitu

, kao

i u

odno

su n

adle

�nog

min

ista

rstv

apr

ema

stru

ènim

stu

dijim

a uo

pæe,

radi

o s

ituac

ijiko

ju d

obro

ilus

trira

poz

nata

latin

ska

posl

ovic

a»Q

uod

licet

Iovi,

non

lice

t bov

i«is

tim

osn

ovam

ai

sgo

tovo

is-

tim

izn

osim

a ka

o i

u vr

ijem

edo

k su

ti f

akul

teti

izvo

dili

ist

ruèn

e st

udije

.I

takv

o st

anje

traj

e od

199

8.go

dine

do

dana

s.M

inis

tars

tvo

znan

osti

ite

h-no

logi

je f

inan

cira

plaæ

e za

te-

èeni

hna

stav

nika

na

faku

ltet

i-m

a, u

mje

sto

da p

laæa

cije

nusv

akog

a po

jedi

nog

prog

ram

a.N

arav

no d

au

tim

uvje

tim

auk

upni

su

stav

po

skup

ljuje

,st

ruèn

i st

udiji

nem

aju

uvje

teop

stan

ka, m

oraj

uiz

najm

ljiva

-ti

nas

tavn

ike

sasv

euèi

lišta

isl

. Za

to

subr

ojni

pr

ijedl

ozi

stru

èni s

e st

udiji

mog

u iz

vodi

-ti

na

sveu

èiliš

tim

a »s

amo

iz-

nim

no,

zbog

pos

ebno

g dr

�av-

nog

inte

resa

i

na

odre

ðeno

vrije

me«

.K

ljuèn

o pi

tanj

e o

koje

m tr

e-ba

raz

gova

rati

da

nam

se

po-

novn

o ne

bi

doga

ðale

nep

o-tr

ebne

gr

eške

, je

st

zašt

ood

redb

e Za

kona

iz19

93. o

od-

vaja

nju

stru

ènih

od

sveu

èiliš

-ni

hst

udija

ni

su»u

spje

šno

prov

eden

e«.

Kak

oi

zašt

o se

dogo

dilo

dado

bra

idej

a ne

bud

e re

aliz

ira-

na,

tko

je p

ru�a

oi

još

pru�

aot

por

tom

e da

u na

š vi

soko

š-

kao

sam

osta

lnih

ust

anov

aiz

-va

n sv

euèi

lišta

.

Ola

ko d

ane

izja

veU

nato

èsv

emu

tom

e,st

aja-

lište

prof

. dr

.Iv

ice

Šter

naod

udar

a od

spom

enut

ih

eu-

rops

kih

tren

dova

raz

voja

vi-

soko

g ob

razo

vanj

a i

zala

�u s

eza

povr

atak

na s

tari

,uH

rvat

-sk

oj j

edno

mve

æ pr

opal

i,ek

-sp

erim

ent

povr

atka

sv

ihst

ruèn

ih s

tudi

jana

sve

uèili

š-ta

. Što

se t

ièe

izra

vnih

prim

-je

dbi

prof

. Iv

ice

Šter

na v

eza-

odno

su

nadl

e�no

gm

inis

tar-

stva

pre

ma

stru

ènim

stu

diji-

ma

uopæ

e, r

adi o

sit

uaci

ji ko

judo

bro

ilust

rira

pozn

ata

lati

n-sk

a po

slov

ica

»Quo

d lic

etIo

vi,

non

licet

bov

i«.

Kom

e je

tu

nam

ijenj

ena

ulog

a vo

lova

,ta

koðe

r je

sas-

vim

raz

vidn

o.

MO

IMIR

MIH

ATO

V

162

163

��

��

��

��

�

�*

VJ

ES

NI

K•

Sub

ota,

8. v

elja

èe 2

003.

Veæ

vrlo

pov

ršna

ana

liza

upuæ

uje

na m

noge

pro

blem

e ko

ji æe

se

poja

viti,

a za

ust

anov

ljenj

e sv

ih o

blika

bud

uæih

tešk

oæa

ipr

oble

ma

nu�n

o bi

bilo

, prij

e ne

go s

e od

luèi

mo

za o

vo il

i ono

rješ

enje

, pro

vest

i slo

�ene

pro

jekc

ijske

ana

lize.

One

bi p

okaz

ale

da p

osto

ji m

oguæ

nost

sam

osta

lnog

razv

oja

visok

ih š

kola

i ve

leuè

ilišta

ako

se

omog

uæi d

ovol

jno

dugo

prij

elaz

no ra

zdob

lje z

anj

ihov

razv

oj u

koj

em b

i te

usta

nove

mog

le d

obro

funk

cion

irati

uz fu

nkci

onal

nu p

ovez

anos

t sa

srod

nim

faku

ltetim

a

Opa

snos

t da

okr

enem

o le

ða E

urop

i: Za

što

jei z

a sv

euèi

lišta

bol

je d

a ne

maj

u st

ruèn

e st

udije

Aut

orje

do

ktor

znan

osti

,sv

euèi

lišni

pro

feso

r,pr

edsj

ed-

nik

je Z

ajed

nice

vis

okih

ško

lai v

eleu

èiliš

ta H

rvat

ske.

Mla

den

Hav

elka

Zan

emar

ujuæ

i ve

æm

nogo

puta

sp

omen

ute

argu

-m

ente

koji

upoz

orav

aju

dabi

zara

zvoj

vi

soko

gob

razo

-va

nja

u H

rvat

skoj

bilo

bol

jeda

se

stru

ènis

tudi

ji or

gani

zi-

raju

izva

n sv

euèi

lišta

, kao

i to

da s

e ta

kvom

ust

roju

vis

okog

obra

zova

nja

te�i

u go

tovo

svim

eur

opsk

im z

emlja

ma

–tr

eba

spom

enut

i i

man

je i

sti-

cane

ar

gum

ente

iz

ko

jihpr

oizl

azi d

a bi

i za

sve

uèili

šta

i nj

ihov

razv

oj b

ilobo

lje d

ane

org

aniz

iraj

u st

ruèn

e st

u-di

je.

Pre

ma

Nac

rtu

prije

dlog

aza

kona

o

znan

stve

nois

tra�

i-va

èkoj

dje

latn

osti

i vi

soko

mob

razo

vanj

u, z

adaæ

esv

euèi

-liš

tasu

zn

anst

veno

,um

jet-

nièk

o i

razv

ojno

ist

ra�i

vanj

e…

te n

anj

ima

utem

elje

no…

obra

zova

nje.

Hoæ

e li

taj z

adat

ak, t

o gl

av-

no s

veuè

ilišn

o po

slan

je, s

veu-

èiliš

ta u

novi

m o

koln

osti

ma

cjel

ovit

e re

orga

niza

cije

zna

-no

sti i

vis

okog

obr

azov

a m

oæi

ispu

niti

, ako

se

njih

ovoj

mje

-ro

davn

osti

i

odgo

vorn

osti

prep

usti

ior

gani

zaci

ja i

izvo

-ðe

nje

više

str

uèni

h st

udija

?

Kad

rovs

ki n

eosv

je�e

nsv

euèi

lišni

sus

tav

Jeli

je r

ealn

ooè

ekiv

ati

daæe

se

doda

tnim

op

tere

æi-

vanj

emje

dnog

a, t

akoð

er,g

o-

Gdj

e æe

isto

dobn

o pr

ovod

i-ti

nast

ava

zaèe

tiri

kate

gori

jest

uden

ata

(sta

rege

nera

cije

stud

enat

a sv

euèi

lišni

hst

udi-

ja, n

ove

gene

raci

je s

tude

nata

sveu

èiliš

nih

stud

ija, s

tare

ge-

nera

cije

st

uden

ata

stru

ènih

stud

ija i

nov

ege

nera

cije

stu

-de

nata

stru

ènih

stu

dija

);or

-ga

nizi

rati

raz

lièit

era

zred

be-

nepo

stup

ke

zast

uden

test

ruèn

ih s

tudi

ja i

za s

veuè

iliš-

nest

uden

te;

uspo

stav

iti

ior

-ga

nizi

rati

sura

dnju

sbr

ojni

mna

stav

nim

ra

diliš

tim

aiz

van

sveu

èiliš

ta z

a po

treb

e ve

likog

broj

a iz

vedb

enih

sat

i pra

ktiè

-ne

nas

tave

za

stud

ente

str

uè-

nih

stud

ija ..

.

Om

oguæ

iti p

ostu

pan

razv

oj s

truè

nih

stud

ijaV

eæ

takv

avr

lo

povr

šna

anal

iza

upuæ

uje

na

mno

gepr

oble

me

koji

æese

poja

viti

,a

za u

stan

ovlje

nje

svih

obl

ika

budu

æih

tešk

oæa

i pr

oble

ma

nu�n

o bi

bilo

, pr

ijene

go s

eod

luèi

mo

za o

voili

ono

rje

-še

nje,

prov

esti

slo

�ene

pro-

jekc

ijske

ana

lize.

One

bi p

okaz

ale

dapo

stoj

im

oguæ

nost

sam

osta

lnog

raz

-vo

ja v

isok

ih š

kola

i ve

leuè

iliš-

taak

o se

omog

uæi

dovo

ljno

dugo

pri

jela

zno

razd

oblje

za

njih

ovra

zvoj

u ko

jem

bite

usta

nove

m

ogle

dobr

o fu

n-kc

ioni

rati

uz

fu

nkci

onal

nu

Pred

viðan

je z

natn

ijih u

laga

nja

u zn

anos

t ipo

slje

dièn

o to

me

pove

æanj

e is

tra�iv

aèkih

aktiv

nost

i sve

uèiliš

ta, o

dnos

no p

oveæ

anje

opse

ga a

ktivn

osti

koje

su

u èl

anku

2. Z

akon

a,de

finira

ne k

ao p

rva,

osn

ovna

zad

aæa

sveu

èiliš

ta,

usm

jerit

æe

znat

no v

eæe

napo

re s

veuè

ilišno

gzn

anst

veno

-nas

tavn

og o

sobl

ja p

rem

ais

tra�iv

aèko

j dje

latn

osti,

uz

man

je v

rem

ena

zaob

avlja

nje

nast

avni

h ob

veza

no p

oveæ

anje

ops

ega

akti

vno-

sti

koje

su u

èla

nku

2. Z

ako-

na,

defin

iran

e ka

opr

va,

os-

novn

a za

daæa

sve

uèili

šta,

us-

mje

rit

æe z

natn

ove

æena

pore

sveu

èiliš

noga

zn

anst

veno

-na

stav

nog

osob

lja

kis

tra�

i-va

èkoj

dje

latn

osti

,uz

man

jevr

emen

a za

obav

ljanj

e na

s-ta

vnih

obv

eza.

Pov

eæan

je o

pseg

a na

stav

eO

pter

eæen

ja k

oja

æe p

roiz

i-æi

iz z

akon

skih

obv

eza

izra

deno

vih

nast

avni

hpr

ogra

ma

pred

dipl

omsk

ih i

dip

lom

skih

stud

ija d

oza

klju

èno

škol

ske

godi

ne 2

005.

/200

6.,

kao

i us

-kl

aðiv

anja

nas

tavn

ihpl

anov

apo

slije

dipl

omsk

ih s

tudi

jado

škol

ske

godi

ne 2

004.

/200

5., t

eus

klað

ivan

ja

svih

prog

ram

asa

sro

dnim

pro

gram

ima

u ze

-m

ljam

a Eu

rops

ke u

nije

.Ta

kvom

re

orga

niza

cijo

mst

udija

na

veæi

nifa

kult

eta

bivš

i èe

tver

ogod

išnj

i st

udiji

prod

uljit

æe

se n

ape

togo

diš-

nje

(a p

onek

adi

šest

ogod

iš-

nje)

stu

dije

i ve

æina

njih

odv

i-ja

t æe

se

inte

gral

no k

roz

prvu

idr

ugu

razi

nust

udija

.Ti

me

æe s

e op

seg

nast

ave

na d

i-

godi

na

orga

niza

cija

i

izvo

-ðe

nje

nast

ave

nasv

euèi

lišti

-m

abi

t æe

slo�

eniji

iza

htje

v-ni

ji zb

ogpa

rale

lnog

iz

vo-

ðenj

a st

arih

i no

vih

nast

avni

hpr

ogra

ma,

za

stud

ente

upi

sa-

nepr

ema

star

om z

akon

uiz

ano

ve s

tude

nte.

Šire

uv

oðen

je

izbo

rnih

pred

met

a na

pred

dipl

omsk

ei d

iplo

msk

e st

udije

, suk

ladn

oob

veza

ma

faku

ltet

a da

nude

izbo

rne

pred

met

est

uden

ti-

ma

drug

ih s

tudi

ja, p

oveæ

at æ

ena

stav

na o

pter

eæen

jana

sta-

vom

za

stud

ente

s d

rugi

h st

u-di

ja.

Pov

eæat

æe

se n

asta

vna

op-

tere

æenj

a zb

og o

rgan

izac

ije,

dosa

d ri

jetk

oor

gani

zira

nih,

asa

da o

bvez

nih,

dokt

orsk

ihst

udija

, kao

i uv

oðen

jeno

vih

spec

ijalis

tièk

ih

sveu

èiliš

nih

stud

ija,

te

vjer

ojat

no

veæe

gbr

oja

stud

enat

a ko

jiæe

upis

i-va

ti

posl

ijedi

plom

ske

(dok

-to

rske

) i s

peci

jalis

tièk

e st

udi-

je. U

kupn

o pl

anir

ano

pove

-æa

nje

broj

ast

uden

ata

sasa

-da

šnjih

120

tisu

æa n

a 20

0 ti

su-

æa u

slje

deæi

h de

set

godi

na,

sukl

adno

pri

hvaæ

enoj

str

ate-

giji

razv

oja

viso

kog

obra

zo-

vanj

a,

pove

æat

æe

nast

avna

opte

reæe

nja

goto

vo

uis

tom

omje

ru.

Veæ

e op

tere

æenj

ena

stav

nika

Mo�

e se

oèek

ivat

i da

æe s

eve

æina

tih

stu

dena

ta,

sukl

ad-

notr

endo

vim

a u

Euro

pi i

na-

èelim

a po

tica

nja

cjel

o�iv

ot-

nog

obra

zova

nja,

(ka

oi

veza

-no

uz

depo

pula

cijs

ke d

emo-

graf

ske

tren

dove

u

Hrv

at-

skoj

)up

isiv

ati

naiz

vanr

edne

(pos

ebic

e st

ruèn

e) s

tudi

je k

o-ji

zaht

ijeva

jum

nogo

pra

ktiè

-ne

nas

tave

, a t

ime

i veæ

a na

s-ta

vna

opte

reæe

nja.

Uvo

ðenj

e no

ve

kate

gori

jest

uden

ata

i or

gani

zaci

ja s

us-

tava

uda

ljeno

guè

enja

, ta

ko-

ðer,

æe

pove

æati

obve

ze n

as-

tavn

ika.

Pov

eæat

æe

se

i

nast

avna

opte

reæe

nja

zbog

pot

rebe

po-

štiv

anja

naè

ela

veæe

mob

ilno-

sti

stud

enat

a i

veæe

g br

oja

stud

enat

aiz

dru

gih

zem

alja

koji

æedi

o sv

ogst

udija

stu

di-

rati

u H

rvat

skoj

.P

ojaè

ana

konk

uren

cija

no-

vih

priv

atni

hi

inoz

emni

hsv

euèi

lišta

zaht

ijeva

t æe

do-

datn

ena

pore

ido

datn

aop

te-

reæe

nja

nast

avni

kaus

mje

re-

napo

boljš

anju

kva

litet

ena

s-ta

ve o

snov

noga

sveu

èiliš

nog

stud

ija.

Nad

olaz

eæa

opte

reæe

nja

Tosu

sam

o ne

ki,

veæ

sada

pred

vidi

vi u

zroc

i ko

jiæe

do-

vest

ido

zna

tno

veæi

hob

veza

nast

avni

ka

sveu

èiliš

nih

stu-

dija

,a

vjer

ojat

noæe

se

upr

imje

ni

Zako

na

poja

viti

i

mno

gi d

rugi

raz

lozi

veæ

ih o

p-te

reæe

nja

veza

ni u

zsl

o�en

ei

dugo

traj

ne p

roce

sefu

nkci

o-na

lne

inte

grac

ije r

azni

hsa

s-ta

vnic

a sv

euèi

lišta

.Im

ajuæ

i do

brih

razl

oga

zaoè

ekiv

anje

upr

avo

takv

ih n

o-vi

h ok

olno

sti,

mo�

emo

seop

ravd

ano

zapi

tati

koj

im t

osv

euèi

lišti

ma

u ta

kvoj

sit

uaci

-ji

mo�

ebi

ti u

inte

resu

brin

uti

sejo

ši

zara

zvoj

nera

zvije

-no

g su

stav

ast

ruèn

ih s

tudi

ja,

kada

æe

to b

iti m

oguæ

e je

dino

uz

zane

mar

ivan

je

vlas

tito

gra

zvoj

a ili

,dr

ukèi

je r

eèen

o,ko

jasv

euèi

lišta

mog

uu

tak-

voj

situ

aciji

nad

olaz

eæih

op-

tere

æenj

a na

vla

stit

im s

veuè

i-liš

nim

stu

dijim

a pr

euze

ti j

oš

Mo�

emo

se o

prav

dano

zap

itati

kojim

tosv

euèi

lištim

a m

o�e

biti

u in

tere

su b

rinut

i se

još

iza

razv

oj n

eraz

vijen

og s

usta

va s

truèn

ih s

tudi

ja,

kada

æe

to b

iti m

oguæ

e je

dino

uz

zane

mar

ivanj

evla

stito

g ra

zvoj

a ili,

dru

kèije

reèe

no, k

oja

sveu

èiliš

ta m

ogu

u ta

kvoj

situ

aciji

nado

laze

æih

opte

reæe

nja

na v

last

itim s

veuè

ilišni

m s

tudi

jima

preu

zeti

još

i dod

atnu

odg

ovor

nost

za

razv

ojsu

stav

a st

ruèn

ih s

tudi

ja?

dina

ma

deva

stir

anog

a, d

ruš-

tven

o po

dcije

njen

og,

potf

i-na

ncir

anog

a,

novo

m

opre

-m

om s

labo

opr

emlje

nog

i du-

gogo

dišn

jom

zab

rano

m z

apo-

šlja

vanj

a ka

drov

ski

neos

vje-

�eno

ga s

veuè

ilišn

og s

usta

va –

osig

urat

i kv

alit

etan

raz

voj

ikv

alit

etno

ob

razo

vanj

e st

u-de

nata

stru

ènih

st

udija

nasv

euèi

lištu

?P

rim

jena

nov

og z

akon

a do

-ve

stæe

do

mno

gih

novi

hop

-te

reæe

nja

nasv

euèi

lišti

ma

ito

zbo

g vi

še r

azlo

ga.

Pre

dvið

anje

zna

tniji

h ul

a-ga

nja

u zn

anos

ti

posl

jedi

èno

tom

e po

veæa

nje

istr

a�iv

aèki

hak

tivn

osti

sve

uèili

šta,

odno

s-

plom

skim

stu

dijim

a po

veæa

ti,

sam

ona

toj

osno

vi,

zana

j-m

anje

dva

dese

t i v

iše

post

o.

Par

alel

no iz

voðe

nje

star

ih i

novi

h pr

ogra

ma

Uz

to,

pred

viðe

no j

e ob

ja-

vljiv

anje

si

nops

isa

pred

a-va

nja

i dr

ugih

obl

ika

nast

ave

kao

ite

ksto

va s

amih

pred

a-va

nja

na I

nter

netu

(u

sluè

aju

nedo

stup

nost

i od

gova

raju

æelit

erat

ure)

, št

oæe

do

datn

oop

tere

titi

bro

jne

nast

avni

ke,

pose

bno

nast

avni

kest

ruèn

ihst

udija

sir

omaš

nih

odgo

vara

-ju

æom

na

stav

nom

liter

atu-

rom

.Ti

jeko

m s

ljede

æih

pet-

šest

ido

datn

u od

govo

rnos

tza

razv

oj s

usta

va s

truè

nih

stud

i-ja

?

Pot

puna

reo

rgan

izac

ijaG

dje

æe s

e to

, u n

ovoj

sit

ua-

ciji

potp

une

reor

gani

zaci

jesv

euèi

lišno

g su

stav

a,

naæi

ener

gije

; kr

eira

tive

lik

broj

novi

h st

ruèn

ih

viso

košk

ol-

skih

pro

gram

a i u

skla

diti

ih s

euro

pski

m s

tand

ardi

ma;

pro

-ve

sti

post

upke

izb

ora

i re

iz-

bora

za

velik

bro

j po

treb

nih

nast

avni

ka

isu

radn

ika,

po

-se

bno

sura

dnik

e za

prak

tiè-

nu n

asta

vust

ruèn

ih s

tudi

ja;

napi

sati

vel

ik b

roj s

ada

nepo

-st

ojeæ

ih p

riru

ènik

a i u

d�be

ni-

kaza

stu

dent

est

ruèn

ihst

u-di

ja.

pove

zano

stsa

sro

dnim

faku

l-te

tim

a.Ta

kva

sura

dnja

, na

razi

nidv

iju r

avno

prav

nih

inst

ituc

i-ja

, ne

æezn

aèaj

nije

opt

ereæ

i-va

ti

sveu

èiliš

ta

ioè

uvat

æe

bitn

e ko

ncep

tual

nera

zliè

ito-

sti

izm

eðu

stru

ènih

i sv

euèi

-liš

nih

stud

ija i

omog

uæit

i pos

-tu

pan

razv

ojsa

mos

taln

ih u

s-ta

nova

str

uèni

h st

udija

.U

su

prot

nom

,vr

aæan

jem

stru

ènih

stu

dija

na

sveu

èiliš

-ta

, def

init

ivno

za

dulji

niz

go-

dina

okr

eæem

o le

ða E

urop

i.

MO

JMIR

MIH

ATO

V

164

i

d

a

i

æ

-

-ea-oa

---a-e

-

o--i-o--ea

u

æ

Havelka, Simoniæ i Flego Foto: Vjesnik/ Zlatko Kalle

SKUPŠTINA ZAJEDNICE VISOKIH ŠKOLA I VELEUÈILIŠTA U HRVATSKOJ

Mnogo veleuèilišta i visokih školanije spremno za autonomiju

Struka u posljednje tri godine nije uspjela riješiti probleme struènih studija i to zbog partikularnih interesa sveuèilišta,odnosno pojedinih fakulteta, tvrdi Mladen Havelka, predsjednik Zajednice visokih škola i veleuèilišta Hrvatske/ Bojim seda neko vrijeme neæe biti moguænosti da struèni studiji samostalno funkcioniraju na kvalitetan naèin, kazao je ministar

Gvozden Flego

ZAGREB, 19. veljaèe –Predsjednik Zajednice viso-kih škola i veleuèilišta Hr-vatske Mladen Havelka za-tra�io je u srijedu podrškupolitike, koja po njegovommišljenju, još jedino mo�epomoæi nesputani razvojstruènih studija. Havelka se,naime, na skupštini Zajedni-ce po�alio potpredsjednikuVlade Anti Simoniæu i mi-nistru znanosti i tehnologijeGvozdenu Flegi, da struka uposljednje tri godine nijeuspjela riješiti problemestruènih studija i to »zbogpartikularnih interesa sveu-èilišta, odnosno pojedinihfakulteta«.

Jedini put za razvoj struè-nih studija Havelka vidi uuvoðenju binarnog sustava,po kojemu bi struèni studijibili institucionalno odvojeniod sveuèilišnih te bi se sa-mostalno razvijali. Protivi semješovitom sustavu kojipredla�e nacrt zakona oznanstveno-istra�ivaèkojdjelatnosti i visokom obra-zovanju, jer smatra da bi ta-kav sustav prije ili kasnijedoveo do toga da struènestudije u potpunosti preuz-mu sveuèilišni studiji.

»Prijedlog zakona nepredviða mehanizme zašti-te za struène studije, zbogèega Zajednica osjeæa frus-tracije, gorèinu i nerazumi-jevanje«, rekao je Havelka,dodajuæi da se iz toga nazireloša buduænost struènih stu-dija.

Na takvu je intonacijureagirao ministar Flego, da-juæi Havelki do znanja danema vremena za »isprazneemotivne afekte, zbog kojihbi to mo�da mogao biti nji-hov posljednji sastanak«.

Bojim se, rekao je Flego,da neko vrijeme neæe bitimoguænosti da struèni studi-ji samostalno funkcionirajuna kvalitetan naèin. »Èini mise da je binarni sustav uovom trenutku nemoguæ«,dodao je. Problem vidi u to-me što su 80 posto predava-èa na struènim studijimaprofesori na sveuèilišnimstudijima, a neke od visokihškola i veleuèilišta nemaju

Flego: Ispuni li Splitsko veleuèilištesve uvjete, priznat æemo diplome

ni jednog zaposlenog.»Kada bismo sada uveli bi-

narni sustav, pitanje je bi li i15 posto veleuèilišta i viso-kih škola moglo opstati«, re-kao je Flego, zakljuèivši dau nizu sluèajeva visoke ško-le i veleuèilišta za autono-miju nisu spremna. Prorek-

tor Veleuèilišta u Splitu Ivi-ca Mandiæ smatra neprave-dnim što su studenti struè-nih studija naspram onih nasveuèilištu studenti drugogareda. »Visoke škole i veleu-èilišta nemaju podršku dr-�ave i bojim se da je neæedobiti ni novim zakonom«,

rekao je Mandiæ. Za ravno-pravnost struènih i veleuèi-lišnih studija zalo�io se irektor Veleuèilišta u SplituBoris Anzuloviæ, naglasivšida od 150 zaposlenih na ve-leuèilištu, dr�ava plaæa sa-mo njih 14.

Mirela Lilek

Molbu novinara upuæenuministru Flegi, da pojasništo Ministarstvo znanostiplanira uèiniti s nelegalnimstudijskim programima Ve-leuèilišta u Splitu, prekinuoje rektor tog veleuèilištaBoris Anzuloviæ, primjed-bom da novinari tra�e eks-cese. Ministar je zato izjavunovinarima dao po završet-ku sjednice.

»I dalje nastojimo naæiodgovarajuæe rješenje da seodreðeni programi bez do-pusnice privedu zakonskimokvirima i akademskimprincipima«, rekao je minis-

tar, naglasivši da Ministar-stvo èeka podatke o nizuprograma koje je Splitskoveleuèilište osnovalo na ra-zlièitim lokacijama u Hrvat-skoj. Primjerice, oèekujedokumentaciju o studiju tu-rizma u Korenici za koji jeupitno ima li dopusnicu zarad, a u veljaèi je raspisalonatjeèaj za upis studenata.

Mo�e li Ministarstvo za-braniti rad takvim studiji-ma? »Teško pitanje. Moglibismo samo reæi roditeljimai studentima da takvi studijinemaju pravo javnosti i dase diplome neæe priznavati.

Mo�emo dakle proglasitistudij nepravovaljanim. No,u trenutku kada Hrvatskojmanjkaju visokoobrazovanikadrovi, ipak nam je nam-jera rašèistiti situaciju do-govorom«, rekao je. AkoVeleuèilište u Splitu uskladisvoje poslovanje sa zako-nom i time ispuni sve po-trebne uvjete, od Vlade mo-�e zatra�iti ukidanje odlukeo zabrani upisa studenata.Ako se to dogodi, Ministar-stvo znanosti priznat æe di-plome svim studentima Ve-leuèilišta u Splitu, rekao jeministar.

165

166

Uvo

ðenj

em z

akon

skih

odr

edbi

koj

ima

bi s

e po

tical

a fu

nkci

onal

na, a

ne

inst

ituci

onal

na in

tegr

acija

sve

uèiliš

nih

i stru

ènih

stu

dija

ipo

stup

nim

pov

eæan

jem

ula

ganj

a u

sust

av v

isok

ih š

kola

i ve

leuè

ilišta

, uz

isto

dobn

o ot

vara

nje

veæi

h m

oguæ

nost

i stje

canj

avla

stitih

prih

oda

visok

ih š

kola

i ve

leuè

ilišta

na

tr�iš

tu, p

ostu

pno

bi s

e ra

zvija

o bi

narn

i sus

tav

visok

og o

braz

ovan

ja u

Hrv

atsk

oj...

Post

upni

m u

laga

njem

u k

adro

vski

i pro

stor

ni ra

zvoj

sus

tava

vis

okih

ško

la i

vele

uèiliš

ta, t

ijeko

m n

ekol

iko g

odin

a, ra

zvile

bi s

ekv

alite

tne

visok

e šk

ole

i vel

euèi

lišta

. Dob

ar a

rgum

ent z

a ta

kve

tvrd

nje

su i

poka

zate

lji do

sada

šnje

g ra

zvoj

a vis

okih

ško

la i

vele

uèiliš

ta. U

got

ovo

nem

oguæ

im u

vjetim

a, m

nogi

su

stru

èni s

tudi

ji us

pjel

i ops

tati,

a n

eki s

u se

èak

i ra

zvija

li, po

najvi

šeza

hval

juju

æi v

eæoj

usm

jere

nost

i na

tr�iš

te, n

ego

na p

rora

èuns

ka s

reds

tva

Aut

orje

pre

dsje

dnik

Zaje

d-ni

ce v

isok

ih š

kola

i ve

leuè

i-liš

ta H

rvat

ske.

ja

uin

stit

uci

onal

ni

ust

roj

sveu

èili

šta,

il

i m

o�d

a ip

akp

osto

je d

rugi

naè

ini

za n

as-

tava

kra

zvoj

a bi

nar

nog

sus-

tava

?

Pot

icat

i fun

kcio

naln

upo

veza

nost

ust

anov

aU

vjer

eni

smo

da

tak

av n

a-èi

n p

osto

jii

da

jeto

mog

uæe

pos

tiæi

p

otic

anje

m

fun

kci

o-n

aln

e p

ovez

anos

tiu

stan

ova

stru

ènih

i sv

euèi

lišn

ihst

ud

i-ja

, od

nos

no

uvo

ðen

jem

tak

-vo

ga p

rije

lazn

ogsu

stav

a vi

-so

kog

obr

azov

anja

koj

im s

en

eæe

dok

idat

ik

once

ptu

aln

ep

oseb

nos

ti

stru

ènih

stu

dij

a,n

ego

omog

uæi

tin

jih

ov r

azvo

ju

z p

omoæ

ip

odrš

ku

jaè

ega,

sveu

èili

šnog

su

stav

a.N

a tr

agu

tih

naš

ih r

azm

iš-

ljan

ja s

u,

èin

i se

, i

obra

zlo-

�en

ja k

oje

pre

dla

gaè

Zak

ona

nav

odi

kao

raz

loge

uvo

ðen

ja»m

ješo

vito

g su

stav

a« v

isok

ogob

razo

van

ja,

spom

inju

æiop

asn

ost

od »

zatv

aran

ja v

eæi-

ne

stru

ènih

st

ud

ija«

, k

oji

zbog

sk

rom

ne

opre

mlj

enos

tive

leu

èili

šta

i vis

okih

šk

ola

ne

biis

pu

nil

iu

vjet

e k

oji

æen

o-vi

m Z

akon

om b

iti u

stan

ovlj

e-n

i, št

o »n

ala�

e p

omn

u s

ura

d-

nju

izm

eðu

sve

uèi

lišt

ai

ve-

leu

èili

šta«

.U

pra

vota

kva

su

rad

nja

,al

iin

stit

uci

onal

no

i p

rogr

amsk

iod

voje

nih

u

stan

ova,

za

ista

mo�

ebi

tiiz

laz

izsa

daš

nje

si-

tuac

ije

ija

mac

dal

jnje

gra

z-vo

ja v

isok

ihšk

ola

ive

leu

èi-

lišt

a.

Uvo

ðen

jem

za

kon

skih

odre

dbi

koj

ima

bise

pot

ical

afu

nk

cion

aln

a,a

ne

inst

itu

cio-

nal

na

inte

grac

ija

sveu

èili

šnih

i str

uèn

ih s

tud

ija

i pos

tup

nim

pov

eæan

jem

ula

gan

ja u

su

s-ta

v vi

sok

ihšk

ola

ive

leu

èili

š-ta

, uz

isto

dob

no

otva

ran

je v

e-æi

h

mog

uæn

osti

stje

can

javl

asti

tih

pri

hod

a vi

sok

ih š

ko-

la i

vele

uèi

lišt

a n

a tr

�išt

u, p

o-st

up

no

bise

raz

vija

obi

nar

ni

nja

pu

tem

zaj

edn

ièk

ih k

ate-

dri

i z

ajed

niè

kih

nas

tavn

ika

ku

mu

lati

vno

zap

osle

nih

uob

jem

au

stan

ovam

a,

kao

iza

jed

niè

ko

kor

ište

nje

pro

s-to

ra i

opre

me.

U t

akvo

jsu

rad

nji

ust

anov

est

ruèn

ih

stu

dij

asa

mos

taln

obi

raz

vija

le s

voje

pos

ebn

e k

a-te

dre

i k

abin

ete

usm

jere

ne

orga

niz

acij

iu�e

str

uèn

e,n

aj-

veæi

m d

ijel

om p

rak

tièn

e n

as-

lišn

ih s

tud

ija

suk

lad

no

naè

e-lu

»r

azli

èiti

h,

ali

jed

nak

ih«

stu

dij

a.

Tem

elji

budu

æeg

razv

oja

Tim

e bi

se,

i u

sad

ašn

jim

gosp

odar

skim

ok

oln

osti

ma

veæ

sad

a p

osta

vlja

li

tem

elji

bud

uæe

g ra

zvoj

a bi

nar

nog

sust

ava

u

Hrv

atsk

oj.

To

bion

emog

uæi

lo

dom

inac

iju

sveu

èili

šnih

n

adst

ruèn

im

daš

nje

g ra

zvoj

a vi

sok

ih š

kol

ai v

eleu

èili

šta.

U g

otov

o n

emo-

guæi

m

uvj

etim

a,

mn

ogi

sust

ruèn

i stu

dij

i usp

jeli

op

stat

i,a

nek

i su

se

èak

i r

azvi

jali

,p

onaj

više

zah

valj

uju

æive

æoj

usm

jere

nos

tin

a tr

�išt

e,n

ego

na

pro

raèu

nsk

a sr

edst

va.

Dan

asve

æin

a vi

sok

ihšk

ola

ive

leu

èili

šta

veli

kd

iosv

ojih

pri

hod

a os

tvar

uje

na

tr�i

štu

.P

otic

anje

m t

r�iš

ne

usm

jere

-n

osti

vis

okih

škol

a i

vele

uèi

-li

šta,

pos

ebic

e n

jih

ovih

èvr

š-æi

h v

eza

sgo

spod

arst

vom

za

èije

pot

rebe

pri

mar

no

treb

a-ju

obr

azov

ati s

tru

ènja

ke,

mo-

�e s

e os

igu

rati

nji

hov

bu

du

æira

zvoj

, u

zm

inim

aln

a p

rora

-èu

nsk

a iz

dva

jan

ja.

Mot

ivac

ija z

a vl

asti

ti r

azvo

jV

eæ j

e i

dan

as n

a vi

sok

imšk

olam

ai

vele

uèi

lišt

ima

za-

pos

len

om

nog

o d

jela

tnik

an

ate

ret

vlas

titi

h p

rih

oda,

veæ

id

anas

dio

viso

kih

šk

ola

ive

-le

uèi

lišt

a im

asv

oj

vlas

titi

pro

stor

i o

pre

mu

i m

nog

ima

treb

aju

sa

mo

min

imal

ni

fi-

nan

cijs

ki

pot

icaj

i za

kon

ske

mog

uæn

osti

d

abi

se

dal

jera

zvij

ali.

Uz

tak

ve i

nic

ijal

ne

pot

icaj

e m

nog

iod

st

ruèn

ihst

ud

ija

brzo

bid

oseg

li r

azin

uk

vali

tete

kak

vu i

maj

usl

ièn

ist

ud

iji

u e

uro

psk

imze

mlj

a-m

a. Str

uèn

e st

ud

ije

onih

vis

o-k

ih š

kol

a i

vele

uèi

lišt

a k

oje

nem

aju

tak

ve r

azvo

jne

per

-sp

ekti

ve

ik

oje

up

rote

kli

hp

etgo

din

a n

isu

pok

azal

en

i-

kak

vu m

otiv

acij

uza

vla

stit

ira

zvoj

,m

oglo

bi

sep

reba

citi

na

dru

ge

srod

ne

ust

anov

est

ruèn

ih s

tud

ija,

pa

èak

i n

asv

euèi

lišt

a,al

i sa

mo

pri

vre-

men

o, d

ok s

e n

e st

ekn

u u

vje-

ti n

jih

ova

sam

osta

lnog

raz

vo-

ja. N

aob

a sp

omen

uta

naè

ina,

prv

o,

uvo

ðen

jem

veæe

fu

n-

kci

onal

ne

pov

ezan

osti

ust

a-n

ova

stru

ènih

i sv

euèi

lišn

ihst

ud

ija

i, d

rugo

,os

igu

ra-

van

jem

ve

æih

mog

uæn

osti

stje

can

jap

rih

oda

na

tr�i

štu

,u

zm

alu

dod

atn

ufi

nan

cijs

ku

pot

por

u i

z d

r�av

nog

pro

ra-

èun

a,u

Hrv

atsk

ojbi

se

pos

-tu

pn

ora

zvij

ao k

vali

teta

nbi

-n

arn

isu

stav

vis

okog

obra

zo-

van

ja.

To n

e bi

bilo

dob

roT

ime

bi s

e H

rvat

ska,

s o

bzi-

rom

na

svoj

sust

avvi

sok

ogob

razo

van

ja,

nap

okon

usk

la-

dil

a s

razv

ijen

im e

uro

psk

imze

mlj

ama.

U

sup

rotn

om,

smje

r bu

du

æeg

razv

oja

sust

a-va

vis

okog

obr

azov

anja

bit

æe

odre

ðen

go

tovo

is

klj

uèi

voom

jeri

ma

snag

a u

nu

tar

sa-

mog

sust

ava

viso

kog

obra

zo-

van

ja, a

to z

naè

id

a æe

dom

i-n

antn

o m

jest

o u

od

reð

ivan

jud

aljn

jeg

razv

oja

sust

ava

viso

-k

ogob

razo

van

ja b

iti

goto

vop

otp

un

o p

rep

ušt

eno

trad

i-ci

onal

no

jaèe

m, s

veu

èili

šnom

sust

avu

.U

tom

je s

luèa

ju v

rlo

vjer

o-ja

tno

da

æe

sust

avvi

sok

ogob

razo

van

ja u

Hrv

atsk

oj v

rlo

brzo

»sk

lizn

uti

« u

tip

ièan

zas

-ta

rjel

i u

nit

arn

isu

stav

, sa

sveu

èili

štim

a k

ao

glav

nim

nos

itel

jim

a i

stru

ènog

i sv

eu-

èili

šnog

vis

okog

obra

zova

nja

,št

o n

eæe

biti

dob

ro

ni

zast

ruèn

e,n

iti

zasv

euèi

lišn

est

ud

ije.

Mla

den

Hav

elka

Zaj

edn

ica

viso

kih

šk

ola

ive

leu

èili

šta

Hrv

atsk

e u

razn

im j

ep

rigo

dam

a iz

ra�a

-va

la s

voj s

tav

da

je n

u�n

o št

op

rije

d

onij

eti

nov

i za

kon

ozn

anst

ven

oist

ra�i

vaèk

oj d

je-

latn

osti

ivi

sok

im u

èili

štim

a,te

svoj

eu

vjer

enje

da

jep

os-

ljed

nja

od n

ekol

iko

pre

dlo

-�e

nih

ver

zija

pri

jed

loga

Za-

kon

a, n

ajbo

lja

dos

ad.

Nai

me,

u

pra

vo

stru

ènim

stu

dij

ima

bitn

oje

da

sen

o-vi

mza

kon

om n

apok

onri

ješe

mn

oga

otvo

ren

ap

itan

jast

ruèn

ihst

ud

ija

in

jih

ovod

-n

os

sasv

euèi

lišn

im

stu

dij

i-m

a,k

aoi

da

sed

ugo

roèn

ore

guli

ra n

jih

ov s

tatu

su

vis

o-k

om o

braz

ovan

ju.

Su

kla

dn

o to

mn

aèel

u, p

os-

tup

no

su

zan

emar

ene

sve

man

je

va�n

ep

rim

jed

be,

iu

ku

pn

e p

rim

jed

be

sved

ene

sam

o n

a je

dn

u n

aèel

nu

pri

m-

jed

bu b

itn

u z

ad

aljn

ji r

azvo

jvi

sok

ih š

kol

a i v

eleu

èili

šta.

Pri

mje

dba

se

od

nos

i n

aod

red

be

pre

ma

koj

ima

sest

ruèn

i stu

dij

i mog

u iz

vod

iti i

na

sveu

èili

štu

, aèi

me

se u

vo-

di

tzv.

mje

šovi

tisu

stav

viso

-k

og o

braz

ovan

ja.

Sta

v je

Z

ajed

nic

e vi

sok

ihšk

ola

i ve

leu

èili

šta

je d

a n

etr

eba

uk

idat

i bi

nar

ni

sust

avvi

sok

og o

braz

ovan

ja, n

ego

da

u Z

akon

treb

a u

vest

i od

red

bek

oje

jam

èe

razv

ojvi

sok

ihšk

ola

i vel

euèi

lišt

a i o

gran

ièi-

tim

ogu

ænos

ti s

veu

èili

šta

da

orga

niz

iraj

u s

tru

ène

stu

dij

e,su

kla

dn

o op

æe p

rih

vaæe

nom

euro

psk

om m

odel

u.

Osn

ovn

o je

pit

anje

je

lizb

og s

adaš

nje

ner

azvi

jen

osti

viso

kih

šk

ola

i ve

leu

èili

šta

itr

enu

taèn

e n

emog

uæn

osti

da

se i

zp

rora

èun

a od

voje

sred

-st

va z

a n

jih

ov r

azvo

j, st

varn

op

otre

bno

uk

idat

i bin

arn

i su

s-ta

vvi

sok

og

obra

zova

nja

ivr

aæat

i veæ

inu

str

uèn

ih s

tud

i-

Sa

sveu

èiliš

tim

a ka

o gl

avni

m n

osit

eljim

a vi

soko

obra

zova

nje

mog

lo b

i »sk

liznu

ti«

u un

itar

ni s

usta

v

Osn

ovno

je p

itanj

e je

li z

bog

sada

šnje

ner

azvij

enos

ti vis

okih

ško

la i

vele

uèiliš

ta i

trenu

taèn

e ne

mog

uæno

sti d

a se

iz p

rora

èuna

odv

oje

sred

stva

za n

jihov

razv

oj, s

tvar

no p

otre

bno

ukid

ati b

inar

ni s

usta

v vis

okog

obra

zova

nja

i vra

æati

veæi

nu s

truèn

ih s

tudi

ja u

inst

ituci

onal

ni u

stro

jsv

euèi

lišta

, ili

mo�

da ip

ak p

osto

je d

rugi

naè

ini z

a na

stav

ak ra

zvoj

abi

narn

og s

usta

va?

Uvje

reni

sm

o da

taka

v na

èin

post

oji i

da

je to

mog

uæe

post

iæi p

otic

anje

m fu

nkci

onal

ne p

ovez

anos

ti us

tano

va s

truèn

ih i

sveu

èiliš

nih

stud

ija

sust

av v

isok

ogob

razo

van

ja u

Hrv

atsk

oj.

Èuv

ati k

once

ptua

lnu

razl

ièit

ost

stru

ènih

stu

dija

Tak

av m

odel

fun

kci

onal

ne

sura

dn

je u

stan

ova

sveu

èili

š-n

ih i

stru

ènih

stu

dij

am

ogao

bi s

eos

tvar

ivat

i n

ara

zin

i sa

-m

osta

lnih

i ra

vnop

ravn

ihu

s-ta

nov

a i

èuva

ti k

once

ptu

aln

ura

zliè

itos

t st

ruèn

ih

stu

dij

a.T

akvo

rje

šen

jep

retp

osta

vlja

du

goro

ène

ugo

vore

o s

ura

d-

nji

izm

eðu

sve

uèi

lišt

a i

viso

-k

ih

škol

a/ve

leu

èili

šta,

k

oji-

ma

bise

usp

osta

vila

sura

d-

tave

, d

ok b

i iz

voð

enje

naj

ve-

æeg

dij

ela

teor

ijsk

e n

asta

veob

avlj

alo

na

zaje

dn

ièk

im k

a-te

dra

ma

na

fak

ult

etim

a.T

akav

m

odel

fu

nk

cion

al-

nog

p

ovez

ivan

jast

ruèn

ih

isv

euèi

lišn

ih s

tud

ija

treb

ao b

iza

dov

olja

vati

ove

uvj

ete:

bit

ira

zvoj

no

pot

icaj

an i

za s

tru

è-n

e i

za

sveu

èili

šne

stu

dij

e;os

igu

rati

sa

mos

tala

nra

zvoj

stru

ènih

stu

dij

a; è

uva

ti k

on-

cep

tual

nu

ra

zliè

itos

tst

ruè-

nih

stu

dij

a; o

sigu

rati

jed

nak

uk

akvo

æust

ruèn

ih i

sveu

èili

š-n

ih s

tud

ija;

osi

gura

ti je

dn

aku

vrij

edn

ost

stru

ènih

i sv

euèi

-

stu

dij

ima,

izbj

egla

bi

sen

e-ra

vnop

ravn

ost

stru

ènih

st

u-

dij

a n

a sv

euèi

lišt

ui

oèu

vala

kon

cep

tual

na

razl

ièit

osti

stru

ènih

stu

dij

a, š

toje

i j

e-d

an

od

naj

va�n

ijih

ra

zlog

ap

otic

anja

ra

zvoj

a bi

nar

nog

sust

ava

viso

kog

obr

azov

anja

u v

eæin

i eu

rop

skih

zem

alja

.P

ostu

pn

im

ula

gan

jem

uk

adro

vsk

i i

pro

stor

ni

razv

ojsu

stav

avi

sok

ih š

kol

aiv

eleu

-èi

lišt

a, t

ijek

om n

ekol

iko

go-

din

a, r

azvi

le b

i se

kva

lite

tne

viso

ke

škol

e i v

eleu

èili

šta.

Dob

ar a

rgu

men

t za

tak

vetv

rdn

je s

u i

pok

azat

elji

dos

a-

167

��

��* V J E S N I K • Ponedjeljak, 1. rujna 2003.

Postoje u nas dobri argumenti za potpunoukidanje školarina svim redovitim studentima

Odluka o poveæanju maksimalnih iznosa školarina za redovite studente »po osobnim potrebama« u ukupnom sustavuapsurdnog financiranja visokog obrazovanja ima posve sporedno znaèenje, odnosi se na relativno mali broj studenata i njenimse ukidanjem ništa bitno i sustavno neæe promijeniti. I dalje æe visokoškolske ustanove iz proraèuna dobivati premalo novca, i

dalje æe postojati dvije, prema razini prava na obrazovanje, potpuno neravnopravne kategorije redovitih studenata

Nu�no je, sukladno kratkoroènim i dugoroènim ciljevima strategijegospodarskog razvoja i planirane reorganizacije javnih slu�bi, preciznije

utvrditi upisne kvote redovitih studenata, tj. studenata »za dr�avnepotrebe«. Prema logici stvari, ako dr�ava za neèim izra�ava potrebu, onda

tu aktivnost mora i financirati te bi samo ti studenti bili redoviti studenti isamo za njih bi dr�ava pokrivala sve troškove studija

Mladen Havelka

P olemike izmeðu pred-stavnika Hrvatskog stu-

dentskog zbora i Ministar-stva znanosti i tehnologijevezane uz Odluku o pove-æanju maksimalnih iznosaškolarina za redovite stu-dente »po osobnim potreba-ma«, kao i najave studenatada æe zbog te odluke biti or-ganizirani studentski pros-vjedi »kakve Hrvatska nijevidjela zadnjih 30 godina«(Vjesnik, 27. kolovoza 2003.),ponovno aktualiziraju dugo-godišnji problem nelogiènogi neracionalnog naèina fi-nanciranja visokog obrazo-vanja u Hrvatskoj.

Meðutim, iz argumenatakojima u medijima predstav-nici studenata osporavaju tuodluku Ministarstva, kao ionih kojima je predstavniciMinistarstva opravdavaju,èini se da ni jedna niti drugastrana nema namjeru taj ak-tualni problem iskoristitikao poticaj za širu polemikukoja bi vodila konaènom sre-ðivanju sada gotovo apsurd-nog naèina financiranja viso-kog obrazovanja.

Umjesto toga, rasprava jesvedena na potpuno margi-nalne okvire u kojima se kaojedini problem postavlja pi-tanje hoæe li se sporna odlu-ka provoditi, ili æe se, kakozahtijevaju studenti, od njeodustati.

Postoji izlaz i za aktualanproblem školarina

A radi se o odluci koja uukupnom sustavu apsurd-nog financiranja visokogobrazovanja ima posve spo-redno znaèenje, o odluci ko-ja se odnosi na relativno ma-li broj studenata i èijim seukidanjem ništa bitno i sus-tavno neæe promijeniti.

I dalje æe visokoškolskeustanove iz proraèuna dobi-vati premalo novca, i daljeæe postojati dvije, prema ra-zini prava na obrazovanje,potpuno neravnopravne ka-tegorije redovitih studenata– onih »po osobnim potreba-ma«, koji sami plaæaju svojstudij, i onih kojima troškovestudija pokriva Ministarstvoiz sredstava dr�avnog prora-èuna; i dalje æe podfinancira-na visoka uèilišta tvrditi daiznosi postojeæih školarinanisu dovoljni ni za nadokna-ðivanje manjka sredstava izproraèuna, a kamoli za raz-voj vlastite djelatnosti, itd.

Zbog svega toga bilo bi da-leko plodonosnije da se pos-tojeæa polemika isprovocira-na problemom školarina od-mah proširi i usmjeri na bitstvari, tj. na pitanje kako veæod sljedeæe školske godineuspostaviti pravièniji, logiè-niji, racionalniji i razvoju us-mjeren sustav financiranjavisokih uèilišta.

Tako usmjerena raspravabrzo bi pokazala da postojiizlaz i za aktualan problemškolarina za redovite stu-dente, tj. da postoje dobri ar-gumenti za potpuno uki-

danje školarina za redovitestudente, tj. ukidanje statusatzv. redovitih studenata poosobnim potrebama i omo-guæavanje svima, veæ upisa-nim i buduæim redovitim stu-dentima, besplatno studi-ranje na trošak dr�avnogproraèuna.

Nu�an stupanjdruštvenog pritiska

Najva�niji argument zadonošenje takve odluke sva-kako bi trebao biti taj da se uzemlji koja ima manje odosam posto visokoobrazova-nog stanovništva ne smijupostavljati nikakve preprekeulasku što veæeg broja spo-sobnih mladih ljudi u sustavvisokog obrazovanja.

Nedavno donošenje novogZakona o znanstvenoj djelat-nosti i visokom obrazovanjupru�a sasvim dobru podloguza takvu i druge bitne prom-jene u naèina financiranjavisokog obrazovanja.

Nu�an preduvjet za bitnepromjene naèina financi-ranja svakako je postizanjekritiène mase društvenogpritiska usmjerenog premaonima koji donose kljuèneodluke o strukturi dr�avnogproraèuna.

Taj nu�an stupanj društve-nog pritiska moguæe je posti-æi samo u zajedništvu stu-dentskih organizacija, viso-koškolskih ustanova i svihonih politièara koji tvrdnje ova�nosti znanja i obrazo-vanja za svekoliki razvojdruštva ne koriste samo kaopredizbornu parolu, negostvarno u njih vjeruju ispremni su se izboriti za nji-hovu realizaciju.

Zbog toga je sadašnja po-lemika o školarinama samorasipanje energije koju tre-ba usmjeriti va�nijem cilju.

Gubljenje vremenana neva�nu odluku

Uvoðenjem novog sustavafinanciranja u kojem æe, natemelju poveæanog proraèu-na za visoko obrazovanje, bi-ti pokrivene stvarne cijeneprograma pojedinih studija,polemike o iznosima školari-na postat æe bespredmetne.Školarine æe biti upravo toli-ke kolike su stvarne cijenepojedinih studija, izraèunateprema ekonomskim para-metrima, a nikako odreðenearbitrarnim odlukama dr-�avne administracije.

Pri tom za redovite stu-dente, dakle studente koji sunu�ni kao visokoobrazovani

struènjaci za realizacijustrateških planova društve-nog razvoja, dr�ava iz prora-èuna treba pokrivati ukupneiznose novih ekonomskihškolarina. Studenti svih osta-lih kategorije (izvanrednistudenti, studenti specijalis-tièkih studija, strani studenti

vanja potpuno neva�ne odlu-ke, organizirati prosvjedesamo s ciljem ukidanja teodluke, nije ništa drugo dovoda na mlin svima onimakoji ionako visoko obrazo-vanje smatraju djelatnošæukoja stvara prevelik javnitrošak (koji mora biti

doviti student po osobnimpotrebama«. Naime, suoèenisa sve veæim pritiskom viso-koškolskih ustanova da imse dodijele veæa proraèun-ska sredstva, jer s postojeæi-ma nije bilo moguæe obavlja-ti ni osnovnu, a kamoli una-prjeðivati djelatnost, neki

odluènosti da s obiljem argu-menata kojima se mo�e do-kazati gotovo potpuno osiro-mašenje visokog obrazo-vanja u posljednjem dese-tljeæu izaðu pred javnost,Vladu i zastupnike Hrvat-skog sabora te ultimativnozahtijevaju poveæanje prora-èunskih sredstava za visokoobrazovanje, izmislili su ka-tegoriju »redovitih studenatapo osobnim potrebama« i ta-ko elegantno izbjegli nepo-trebne i za osobnu politièkukarijeru mo�ebitno štetnenapore usmjerene neugod-noj borbi koja èeka svakogatko nastoji postiæi znatnijepromjene u strukturi dr�av-nog proraèuna.

Uzgred je namjerno stvo-rena i fama da se školarina-ma po osobnim potrebamastvara znatan višak novca navisokim uèilištima, te da seproblem mo�e lako riješitisamo na relaciji studenti –visoka uèilišta, bez ikakvogupletanja dr�ave, ako su vi-soka uèilišta spremna izaæi ususret studentima i odreæi seprihoda od školarina u ko-rist studenata.

Nema ni govora o viškuStvarna je istina, meðu-

tim, da prihodima od škola-rina visokoškolske ustanovegodinama bezuspješno po-kušavaju nadoknaditi trajnimanjak proraèunskih sred-stava i tako pre�ivjeti u si-tuaciji dugotrajne podfinan-ciranosti, a ni govora nema onekom višku sredstava odkojeg bi, »da su manje sebiè-ne«, visokoškolske ustanovemogle i odustati.

S druge strane, upravo ta-mo gdje se dr�ava nikako nebi trebala upletati u iznoseškolarina, tj. u odreðivanjuškolarina za izvanredni stu-dij, Ministarstvo znanosti itehnologije intervenira,odreðujuæi maksimalne iz-nose školarina za takve stu-dije. Da apsurd bude veæi, teškolarine ogranièavaju seèak na manje iznose od ško-larina za redovite studente.

To je potpuno u nesuglasjus opredjeljenjima za razvo-jem slobodnog tr�išta u kojespada i »tr�ište znanja«. Ne-ma baš nikakve logike daMinistarstvo svojim odluka-ma onemoguæuje razvoj »tr-�išta znanja« i umanjuje mo-guænosti ostvarenja poseb-nih prihoda visokoškolskihustanova upravo tamo gdjese, bez socijalnih potresa,mogu steæi znatni posebni

prihodi i njima dodatno una-prijediti razvoj visokoobra-zovne djelatnosti.

Usporedno nastojanjimaza poveæanje proraèunskihsredstava za visoko obrazo-vanje i uvoðenje novih naèe-la financiranja visokoškol-ske nastave, hitno je potreb-no srediti i sadašnje kaotiè-no stanje u upisnoj politiciredovitog studija (ako se na-èin sadašnjeg utvrðivanjaupisnih kvota uopæe mo�enazvati nekom politikom).Upisne kvote za redovitestudente su, naime, veæ godi-nama više odraz �elja viso-koškolskih ustanova, negostvarnih potreba za pojedi-nim profilima visokoobrazo-vanih struènjaka.

Tr�išni mehanizmi uvisokoškolskom obrazovanju

Nu�no je, sukladno krat-koroènim i dugoroènim cilje-vima strategije gospodar-skog razvoja i planirane re-organizacije javnih slu�bi,preciznije utvrditi upisnekvote redovitih studenata, tj.studenata »za dr�avne potre-be«. Prema logici stvari, akodr�ava za neèim izra�avapotrebu, onda tu aktivnostmora i financirati te bi samoti studenti bili redoviti stu-denti i samo za njih bi dr�a-va pokrivala sve troškovestudija.

Sukladno opredjeljenju zapoticanje razvoja privatnogvisokog školstva, iznose ško-larina za redovite studentedr�ava bi mogla uplaæivati idr�avnim i privatnim visoko-školskim ustanovama kojeimaju akreditirane progra-me s pravom javnosti, a pre-ma broju studenata iz odo-brene kvote koji æe se opre-dijeliti za pojedini program,bez obzira izvodio se on udr�avnoj ili privatnoj ustano-vi.

Za sve ostale kategorijestudenata odluke o upisnimkvotama i iznosima školari-na treba prepustiti autonom-nim ovlastima visokoškol-skih ustanova.

Time bi napokon došlo douspostave i funkcioniranjatr�išnih mehanizama u viso-koškolskom obrazovanju,zahvaljujuæi kojima æe viso-koškolske ustanove nastojativeæom kvalitetom privuæi ve-æi broj izvanrednih studena-ta koji sami plaæaju svoješkolovanje, ali istodobno ipaziti da zbog prevelike us-mjerenosti na izvanredneoblike studija ne doðe do pa-da kvalitete studija za redo-vite studente, jer æe u tomsluèaju postojati trajna pri-jetnja gubitka akreditacijenastavnog programa, pravajavnosti programa, a time imoguænosti natjecanja zaproraèunsko financiranje.

Autor je predsjednik Zajed-nice visokih škola i veleuèi-lišta Hrvatske i èlan Nacio-nalnog vijeæa za visoku nao-brazbu, predsjednik je Odbo-ra za znanost i visoko obra-zovanje HSLS-a.

Uvoðenjem novog sustava financiranja u kojem æe, na temelju poveæanog proraèuna za visoko obrazovanje, biti pokrivenestvarne cijene programa pojedinih studija, polemike o iznosima školarina postat æe bespredmetne. Školarine æe biti

upravo tolike kolike su stvarne cijene pojedinih studija, izraèunate prema ekonomskim parametrima, a nikako odreðenearbitrarnim odlukama dr�avne administracije

i sl.) troškove školovanja tre-bali bi snositi sami, ili bi ihtrebali pokrivati njihovi pos-lodavci, razne zaklade i dr.

S takvom perspektivom uvidu gubiti vrijeme na ospo-ravanje ili obranu jedne, zarješenje ukupnih problemafinanciranja visokog obrazo-

smanjen korištenjem »unu-tarnjih rezervi«), dakle oni-ma koji takvim svojim sta-vom doprinose ili su doprini-jeli sadašnjoj katastrofalnojfinancijskoj situaciji u viso-kom obrazovanju.

Napokon, takvi su i dovelido apsurda koji se zove »re-

prijašnji du�nosnici iz susta-va visokog obrazovanja dos-jetili su se da problem manj-ka sredstava visokoškolskihustanova razriješe pose-zanjem u d�epove samih stu-denata, bolje reèeno njihovihroditelja.

U nedostatku politièke

MOJMIR MIHATOV

168

MLA

DE

N H

AVE

LKA

: U S

plitu

se

dogo

dila

èud

na s

ituac

ija p

otpu

nog

izos

tank

a su

radn

je iz

með

u dv

a su

stav

a ko

ji se

mor

aju

pro�

imat

i

PR

OF.

DR

. MLA

DE

N H

AV

ELK

A, P

RE

DS

JED

NIK

VIJ

EÆ

A V

ELE

UÈ

ILIŠ

TA I V

ISO

KIH

ŠK

OLA

HR

VA

TSK

E I D

EK

AN

VIS

OK

E Z

DR

AV

STV

EN

E Š

KO

LE U

ZA

GR

EB

U

Nem

a r

azv

oja

vele

uèiliš

ta i v

isokih

škola

bez

sura

dnje

sa s

veuèiliš

tim

a�

��

��

��

� ��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

Apsu

rdi o

sam

ostal

jenja

veleu

èilišt

a ●

Obj

asni

te u

krat

kopo

vije

st v

isok

ih š

kola

ive

leuè

ilišt

a u

Hrv

atsk

oj.

Zašt

o je

zapr

avo

došl

odo

njih

ovog

osam

osta

lji-

vanj

ai

odva

janj

a od

sveu

èiliš

taa

daim

dr�

ava

nije

osig

ural

afi

nanc

ijska

sre

dstv

a, n

asta

vnik

e, p

rost

or i

opre

mu?

– D

obro

poz

nav

aju

æi lj

ud

e k

oji s

u p

red

laga

li t

akav

su

stav

vi-

sok

ogob

razo

van

ja u

Hrv

atsk

oj, m

ogu

reæi

da

sam

uvj

eren

da

se s

ve r

adil

o u

naj

bolj

oj n

amje

ri. J

edan

od

gla

vnih

pob

orn

ika

uvo

ðen

jabi

nar

nog

su

stav

au

hrv

atsk

ovi

sok

o ob

razo

van

jebi

oje

, sad

an

a�al

ost

pok

ojn

i,p

rof.

dr.

Srð

anLe

las.

On

se z

alag

aod

a i

mi

u H

rvat

skoj

ust

roji

mo

sust

av v

isok

og o

braz

ovan

ja n

aeu

rop

ski

naè

in.

U v

eæin

i ra

zvij

enih

zem

alja

Eu

rop

e vi

sok

ešk

ole

ive

leu

èili

šta

inst

itu

cion

aln

o su

od

voje

ne

od s

veu

èili

šta,

sam

osta

lno

odlu

èuju

o vl

asti

tom

raz

voju

, im

aju

dru

gaèi

ju m

i-si

ju o

d s

veu

èili

šnih

ust

anov

a, u

smje

ren

e su

ka

pov

ezan

osti

sgo

spod

arst

vom

, pro

gram

i su

im p

un

i pra

kti

ènih

zn

anja

i vje

š-ti

na

koj

e se

stj

eèu

kro

z k

raæe

stu

dir

anje

i sl

. Zaè

etn

ici o

ve id

e-je

sm

atra

lisu

da

i H

rvat

skoj

,koj

a se

tek

poè

inje

razv

ijat

i k

aosa

mos

taln

a d

r�av

a i è

ije

gosp

odar

stvo

tre

ba p

un

o st

ruèn

jak

a -

pra

kti

èara

, tre

ba i

jak

su

stav

vis

okih

šk

ola

i ve

leu

èili

šta.

Ist

ok

aošt

oje

to

treb

alo

En

gles

koj

,Nje

maè

koj

id

rugi

mze

mlj

ama

u k

ojim

a su

stru

èni

stu

dij

i zn

atn

o p

otak

nu

lira

zvoj

gos

pod

ar-

stva

.T

emel

jem

tak

vog

kon

cep

ta 1

993.

god

ine

don

esen

je Z

akon

ovi

sok

imu

èili

štim

ak

ojim

je

uve

den

bin

arn

isu

stav

, tj.

uz

sveu

-èi

lišt

a u

ved

ene

su u

su

stav

i vi

sok

e šk

ole

i vel

euèi

lišt

a. N

o, tr

e-ba

lo j

ep

un

ih è

etir

i go

din

ed

a se

poè

nu

i o

sniv

ati

nov

e vi

sok

ešk

ole

i vel

euèi

lišt

a. O

sniv

anje

je p

rove

den

o be

z p

otre

bnih

pri

-p

rem

a i

anal

iza,

i št

o je

naj

va�n

ije

bez

dio

ben

ih b

ilan

ci.

Nai

-m

e, t

reba

se p

risj

etit

id

a su

se u

Hrv

atsk

oj s

tru

èni

stu

dij

i u

sklo

pu

viš

ih š

kol

a p

oèel

i raz

vija

ti jo

š p

oèet

kom

šez

des

etih

go-

din

a. M

eðu

tim

, ti

jek

om t

zv.

»Šu

varo

ve r

efor

me«

obr

azov

anja

uk

inu

te s

u s

ve v

isok

e šk

ole

i p

rip

ojen

e sv

euèi

lišt

ima

- sk

up

asa

nji

hov

im p

rost

orom

, op

rem

om,

nas

tavn

icim

a i

dje

latn

ici-

ma.

Bil

o je

za

oèek

ivat

i da

æe v

last

koj

a je

osn

oval

a n

ove

viso

-k

e šk

ole

i vel

euèi

lišt

a im

ati s

nag

e, v

olje

i sp

osob

nos

ti ti

m u

sta-

nov

ama

osig

ura

ti b

arem

on

o št

o su

un

ijel

e u

sve

uèi

lišt

a. A

li t

ose

nij

e d

ogod

ilo,

veæ

se

dog

odio

ap

surd

da

tim

ust

anov

ama

ni-

su v

raæe

ni

nas

tavn

ici

koj

i su

nji

hov

e p

rogr

ame

izvo

dil

i n

asv

euèi

lišt

u, a

isto

vrem

eno

im s

e za

bran

ilo

zap

ošlj

avan

je v

las-

titi

h n

asta

vnik

a! I

tak

va, u

naj

man

ju r

uk

u è

ud

na

situ

acij

a, m

o-ra

la je

kad

tad

izaz

vati

i èu

dn

e p

oslj

edic

e.

MIR

ELA

LIL

EK

Slu

èaj b

ivše

gV

eleu

èiliš

ta u

Split

uèi

ja j

esu

dbin

a,na

-ko

n ni

zakr

šenj

a za

kona

,pr

ivre

men

o od

reðe

na U

redb

omV

lade

o pr

ipaj

anju

njeg

ovih

stru

ènih

st

udija

Sv

euèi

lištu

u

Split

u,

povo

dje

za

otva

ranj

epr

oble

ma

razv

oja

i bu

duæn

osti

stru

ènih

stu

dija

u H

rvat

skoj

. Od

28 v

isok

ihšk

ola

(pri

vatn

ihi

dr-

�avn

ih)

ipe

t ve

leuè

ilišt

a(d

vau

Zagr

ebu,

te

u P

o�eg

i, K

arlo

vcu

iR

ijeci

i V

elik

oj G

oric

i), u

bud

uæ-

nost

i se

oèek

uje

razv

oj i

jaèa

nje

sura

dnje

s

gosp

odar

stvo

m.

Pre

dsje

dnik

Vije

æave

leuè

ilišt

ai

viso

kih

škol

a H

rvat

ske,

pro

f.dr

. M

lade

nH

avel

ka,

vjer

uje

daæe

vis

oke

škol

ei

vele

uèili

šta

ubu

duæn

osti

ško

lova

tiza

gos

po-

dars

tvo

veæi

nuvi

soko

kva

lific

i-ra

nih

stru

ènja

ka,

obra

zova

nih

kroz

pr

ogra

me

koji

poti

èupr

imje

nu

teor

ijski

hzn

anja

u

prak

sii

usav

ršav

anje

prak

tiè-

nih

vješ

tina

. »O

sobi

tova

�an

dio

stru

ènog

obr

azov

anja

, koj

i æe

sevj

eruj

emna

jjaèe

raz

vija

ti,

jeu

podr

uèju

teh

nolo

gije

i in

�enj

er-

skih

stru

ka.

Taj

razv

oj æ

ebi

tiva

�an

èini

lac

zabr

z go

spod

ar-

ski

razv

oj H

rvat

ske«

,is

tièe

on.

Pri

je n

o št

o se

poè

nu o

stva

riva

tita

kva

oèek

ivan

ja,

potr

ebno

je,

með

utim

, sa

vlad

ati

niz

prep

re-

ka u

razv

oju

stru

ènih

stud

ija,

od k

ojih

nek

i da

nas

funk

cion

i-ra

ju

bez

ije

dnog

za

posl

enog

nast

avni

ka p

a do

onih

sa

stot

i-nj

akza

posl

enih

. M

eðu

svim

anj

ima,

bivš

e je

split

sko

Vel

euèi

-liš

te b

ilo iz

uzet

ak.

●V

ijeæe

vele

uèili

šta

ivi

soki

hšk

ola

ovog

a se

tje

dna

izja

snilo

zade

polit

izac

iju s

luèa

jabi

všeg

Vel

euèi

lišta

u S

plit

u i p

roti

vi s

epo

kuša

jima

zlop

orab

e pr

oble

-m

a na

st

ruèn

imst

udiji

ma

upr

ediz

born

e sv

rhe.

U è

emu

seoè

ituj

e po

litiz

acija

ovog

slu

èa-

ja? –

Ana

lizir

ate

li go

tovo

cje

lo-

kupn

i ra

spon

kom

enta

ra,

izja

-va

, st

rana

èkih

pri

opæe

nja,

jav

-ni

h na

stup

a po

jedi

nih

polit

ièa-

ra, t

esa

dr�a

ja n

ovin

skih

èlan

a-ka

,m

o�et

e la

kous

tano

viti

da,

uz r

ijetk

e iz

uzet

ke,

post

oji

po-

lari

zaci

ja n

a on

e ko

ji su

»za

« i

one

koji

su»p

roti

v« U

redb

eo

prip

ajan

ju V

eleu

èiliš

ta u

Spl

itu,

Sveu

èiliš

tu u

Spl

itu.

Ako

se

još

sve

to z

biva

u pr

e-di

zbor

no

vrije

me

gdje

sv

aka

stra

nka

nast

oji

na s

vako

m a

k-tu

alno

m

druš

tven

om

zbiv

anju

zara

diti

koji

izbo

rni

bod,

onda

se m

o�e

govo

riti

opo

litiz

acija

prob

lem

a ili

njeg

ovom

ko

riš-

tenj

uu

polit

ièke

svr

he,

abe

zst

varn

ih m

oguæ

nost

i i

nam

jere

dase

pro

blem

na t

akvo

jra

zini

dnev

ne p

olit

ike

traj

no i

rije

ši.

Jer

jepr

oble

m r

azvo

jast

ruèn

ihst

udija

i nj

ihov

eko

egzi

sten

cije

sa s

veuè

ilišn

imst

udiji

ma

tolik

osl

o�en

da s

eni

kakv

imur

edba

-m

a i

prot

uure

dbam

ane

mo�

e i

neæe

rije

šiti

. D

ones

ena

Ure

dba

imat

æe

zato

sm

isla

sam

o ak

o æe

iza

nje

slije

diti

isv

a os

tala

po-

dršk

a ra

zvoj

u st

ruèn

og i

viso

ko-

škol

skog

ob

razo

vanj

a uo

pæe.

Ako

æe s

eos

igur

ati

veæa

pror

a-èu

nska

sred

stva

i za

stru

ène

iza

sve

uèili

šne

stud

ije, a

ko æ

e se

pota

knut

i zap

ošlja

vanj

ena

stav

-ni

ka i

sura

dnik

a, n

abav

iti

nova

opre

ma,

os

igur

ati

potr

eban

pros

tor

za n

asta

vu i

sliè

no. I

ka-

dase

to o

stva

ripr

esta

jeul

oga

polit

ike,

a sv

eda

ljnje

obl

ike

su-

radn

je t

reba

rješ

avat

i na

razi

nido

govo

ra p

reds

tavn

ika

stru

ènih

i sv

euèi

lišni

hst

udija

. Za

jedn

iè-

kije

sta

vi

Vije

æa v

eleu

èiliš

tai

viso

kih

škol

ai

Rek

tors

kog

zbo-

ra d

a se

u s

luèa

ju V

eleu

èiliš

ta u

Split

u ra

di o

naru

šava

nju

kval

i-te

te v

isok

og o

braz

ovan

ja, a

kva

-lit

eta

viso

kog

obra

zova

nja

jeka

tego

rija

koj

a m

ora

biti

izv

ansv

ake

polit

ièke

ras

prav

e.

Stu

de

nti

im

aju

po

drš

ku

za p

ravo

na

stu

dij

●S

tude

ntim

a bi

všeg

Vel

euèi

-liš

tau

Spl

itu

Vije

æeko

jem

upr

edsj

edat

e da

lo j

e po

dršk

u, a

Min

ista

rstv

u zn

anos

tipa

cku

jer

jedo

pust

ilo d

apr

oble

mna

ras-

tao

do ta

kvih

raz

mje

ra. N

iti j

ed-

nom

rije

èju

nist

e uk

orili

Vel

eu-

èiliš

te u

Spl

itu.

– N

ism

o da

lipo

dršk

u st

uden

-ti

ma

u nj

ihov

imza

htje

vim

aza

ukid

anje

m

Ure

dbe

- po

dršk

usm

o da

list

uden

tski

m z

ahtj

evi-

ma

daim

se

priz

na p

ravo

nast

udij,

om

oguæ

i kv

alit

etan

i br

zna

stav

ak s

tudi

ja,t

e da

imse

na

sveu

èiliš

tim

a os

igur

a ko

ncep

-tu

alna

razl

ièit

ost

stud

ija,t

j.st

u-di

j us

mje

ren

stje

canj

u pr

akti

è-ni

hzn

anja

ivj

ešti

na z

bog

èega

su s

e i

upis

ali

na v

eleu

èiliš

nepr

ogra

me.

Mis

limo

da æ

esv

imon

im s

tude

ntim

ako

ji �e

lest

u-di

rati

i za

slu�

iti

svoj

udi

plom

u,os

tvar

enje

tak

vih

zaht

jeva

bit

ipr

ihva

tljiv

o.A

ko s

eti

zaht

jevi

ostv

are

treb

alo

bibi

ti

sasv

imsv

ejed

no k

akav

nazi

v no

sius

ta-

nova

u k

ojoj

se

stud

ira!

Iako

sm

ouk

orili

Min

ista

rstv

osl

o�ili

smo

ses

done

seno

mU

redb

omV

lade

ka

oje

dini

mm

oguæ

im

preo

stal

im

naèi

nom

rješ

avan

ja n

abuj

alog

pro

blem

a-

prem

da b

ašni

tko

odde

kana

viso

kih

škol

a i

rekt

ora

vele

uèi-

lišta

ni

je

pris

talic

a rj

ešav

anja

prob

lem

a vi

soko

g ob

razo

vanj

aur

edba

ma.

Tak

avna

èin

rješ

a-va

nja

prob

lem

a u

viso

kom

obra

zova

nju

u po

tpun

oj j

e su

-pr

otno

sti

sau

tono

mijo

m v

iso-

kog

obra

zova

nja

- m

eðut

im

drug

o rj

ešen

je

za

konk

retn

isl

uèaj

nitk

ood

nas

nije

mog

aopo

nudi

ti. I

ne

treb

a pr

i tom

e za

-bo

ravi

ti è

inje

nicu

da

je v

eæin

apr

oble

ma

nast

ala

uvr

ijem

e ra

-ni

jihob

naša

telja

du�

nost

iu

Mi-

nist

arst

vu z

nano

sti i

to

ne s

amo

u po

slje

dnje

èet

iri g

odin

e.A

što

se

tièe

kri

vnje

èel

ništ

vaV

eleu

èiliš

ta u

Split

u za

nast

alo

stan

je,

goto

vo

jene

mog

uæe

ukra

tko

spom

enut

i sv

esl

o�en

eok

olno

sti

koje

su

ut

jeca

le

nanj

ihov

e od

luke

o ot

vara

nju

dis-

loci

rani

h st

udija

, otv

aran

ju s

tu-

dija

mim

o do

pusn

ice

i sliè

no.

●K

oji j

e na

jveæ

i gri

jeh

bivš

egvo

dstv

a V

eleu

èiliš

ta?

–M

islim

da

æese

veæ

ina

ljudi

iz s

usta

vavi

soko

g ob

razo

vanj

asl

o�it

ida

je n

jihov

najv

eæi

gri-

jeh

što

su z

anem

arili

osn

ovno

naèe

lo

viso

kog

obra

zova

nja

-nu

�nos

t os

igur

anja

kv

alit

ete

stud

ija. B

ez o

bzir

a št

o m

eðu

po-

jedi

nim

stu

dijim

a V

eleu

èiliš

ta u

Split

u im

a ve

likih

raz

lika

u kv

a-lit

eti,

što

jeut

vrdi

lo i

Pov

jere

n-st

voN

acio

naln

og v

ijeæa

zavi

so-

ku n

aobr

azbu

, ne

obor

iva

je è

i-nj

enic

a da

nit

ko,

bez

sura

dnje

sa s

veuè

ilišt

ima

koja

ras

pola

�una

jveæ

im d

jelo

mre

surs

a vi

so-

kog

obra

zova

nja,

ne b

im

ogao

osig

urat

i kv

alit

etnu

nast

ava

zavi

šeod

10.0

00 s

tude

nata

na28

stud

ija u

pre

ko d

eset

raz

lièit

ihm

jest

au

Hrv

atsk

oj.

Kao

dugo

-go

dišn

ji sv

euèi

lišni

nast

avni

cini

su t

osm

jeli

dopu

stit

ibe

z ob

-zi

ra n

asv

e ob

jekt

ivne

okol

nost

iko

je ih

dje

lom

ièno

mog

u op

rav-

dava

ti.K

ao p

rim

jer

neoz

biljn

ogpr

istu

pais

takn

ut æ

ust

udije

sko

jima

sam

do

bro

upoz

nat

-zd

ravs

tven

e st

udije

.O

tvor

iti

npr.

stud

ij se

stri

nstv

au

Split

ube

z m

oguæ

nost

i su

radn

je

sazd

ravs

tvom

Spl

ita,

bez

koj

eg n

i-je

mog

uæe

ostv

arit

i naj

va�n

ijim

,pr

akti

èni

dio

nast

ave,

više

je

nego

neo

zbilj

no.

A o

tvor

iti

iste

takv

e po

druè

ne

stud

ije

u Za

-gr

ebu,

uz

post

ojeæ

uV

isok

uzd

ravs

tven

u šk

olu

i M

edic

insk

ifa

kult

et,

abe

z ik

akve

sura

dnje

s nj

ima,

mog

lo b

ise

opis

atii

te-

�om

kva

lifik

acijo

m.

Rad

i se

dak

leo

krše

nju

os-

novn

ogna

èela

vis

okog

obra

zo-

vanj

a -

naèe

la k

valit

ete

- i

to j

epo

mom

miš

ljenj

ugl

avni

grije

hre

ktor

a A

nzul

oviæ

a od

ko

jega

gani

tko

nem

o�e

opra

vdat

i.Za

sve

osta

lo m

oglo

bi

se m

o�da

ina

æi n

eko

opra

vdan

je.

»Biv

ši r

ek

tor

nij

esl

uša

o n

aše

mo

lbe

«●

Što

bi

ste

u ov

ojsi

tuac

ijipr

epor

uèili

bivš

em r

ekto

ruV

e-le

uèili

šta

u S

plit

u,pr

of.

Bor

isu

Anz

ulov

iæu?

– N

esa

mo

jane

go v

jeru

jem

da b

i mu

i svi

dek

ani i

rek

tori

izsu

stav

a st

ruèn

ih s

tudi

ja p

repo

-ru

èili

daod

mah

sa

svim

svo

jimna

stav

nici

ma

i pr

edst

avni

cim

a

stud

enat

asj

edne

za

stol

ipo

-ra

zgov

ara

sa

pred

stav

nici

ma

sveu

èiliš

ta u

Split

u, t

eta

ko p

o-m

ogne

da

se s

adaš

nje

izva

nred

-no

sta

nje

što

prije

nor

mal

izir

atj

. da

se

stud

enti

ma

što

prije

osig

ura

mog

uæno

st

poha

ðanj

ana

stav

e.

Dug

oroè

no

bih

mu

prep

oruè

io d

a os

tvar

ita

kav

di-

jalo

gi

sura

dnju

sasv

euèi

lište

mu

Split

u ko

ji æe

pov

eæat

i izg

lede

da s

adaš

nji o

djel

za

stru

ène

stu-

dije

Sve

uèili

šta

u Sp

litu,

što

pri

-je

pon

ovno

pos

tane

jed

no n

ovo

sam

osta

lno

kval

itet

no,

dobr

oop

rem

ljeno

Vel

euèi

lište

u S

pli-

tu. N

o, d

a je

biv

ši r

ekto

r sl

ušao

naše

pre

poru

ke, m

olbe

a p

one-

kad

ipr

eklin

janj

a ne

bi s

eov

asi

tuac

ija n

iti

dogo

dila

. Za

tose

bojim

da

neæe

pos

luša

ti n

i ovu

.●

Zam

islim

o na

tre

nuta

k da

se p

robl

em V

eleu

èiliš

ta u

Spl

itu

doga

ða u

nek

oj d

rugo

j ra

zvije

-no

j dr

�avi

. N

a ko

jibi

se

naèi

nri

ješi

o ta

j pr

oble

m

i ko

je

bi

konz

ekve

nce

snos

ili o

dgov

orni

?–

Ne

idea

lizir

ajuæ

i zem

lje r

az-

vije

nog

gosp

odar

stva

i de

mo-

krac

ije k

ao z

emlje

u k

ojim

a ne

-m

a an

omal

ija,

mis

lim d

a je

go-

tovo

nem

oguæ

e da

bi

u ne

koj

razv

ijeno

j ze

mlji

opse

g pr

oble

-m

a m

ogao

po

prim

iti

ovak

vera

zmje

re. N

e m

islim

tu s

amo

naV

eleu

èiliš

te u

Spl

itu,

nego

na

broj

ne p

robl

eme

èita

vog

sust

a-va

str

uèni

hst

udija

koj

isu

sam

oes

kalir

ali

u sl

uèaj

u V

eleu

èiliš

tau

Split

u.V

eleu

èiliš

tim

a i

viso

kim

ško

-la

ma

jena

tova

rena

bri

gaza

or-

gani

zaci

ju n

asta

ve g

otov

o je

dne

treæ

inu

svih

stu

dena

tau

Hrv

at-

skoj

,a

daim

je

pri

tom

eza

-br

anje

no z

apoš

ljava

nje

nast

av-

nika

, sur

adni

kai

drug

ihdj

elat

-ni

ka i

da

imni

su o

sigu

rana

fi-

nanc

ijska

sr

edst

va,

pros

tor

iop

rem

a za

nas

tavu

. N

e vj

eru-

jem

da

post

oji

razv

ijena

dem

o-kr

atsk

a dr

�ava

u k

ojoj

bi s

e ta

k-va

para

doks

alna

sit

uaci

jam

o-gl

a do

godi

ti.

Zbog

tog

a i

pita

nje

odgo

vor-

nost

iza

ov

ajsl

uèaj

ne

treb

asp

ušta

ti s

amo

na r

azin

u V

eleu

-èi

lišta

u S

plit

u, v

eæ p

oèet

i s

od-

govo

rnoš

æu s

vih

onih

koj

isu

od

1993

. go

dine

, ka

daje

don

esen

Zako

no

viso

kim

uèili

štim

a,pa

sve

do d

anas

,nis

u im

ali p

olit

iè-

ke v

olje

ili s

poso

bnos

tipo

tak-

nuti

raz

voj s

usta

va s

truè

nih

stu-

dija

. A

ustr

ijanc

i su

uvel

i bi

nar-

ni s

usta

v is

te g

odin

e ka

da i

mi u

Hrv

atsk

ojin

ije d

alek

oot

iæip

o-gl

edat

i ka

kav

je o

nda

nas.

Ako

d na

sne

sam

oda

se

nije

raz

-vi

o, v

eæ j

e up

aou

takv

e pr

oble

-m

e da

su p

osta

lem

oguæ

e i

ek-

stre

mne

sit

uaci

jeka

kve

suse

doga

ðale

na

Vel

euèi

lištu

u S

pli-

tu.

U S

pli

tu je

izo

sta

lasu

rad

nja

dva

su

sta

va●

Tvrd

ite

da je

slu

èaj V

eleu

èi-

lišta

u S

plit

usa

mo

kulm

inac

ijadu

gotr

ajno

g za

nem

ariv

anja

prob

lem

a st

ruèn

ihst

udija

. N

oza

što

se o

stal

a ve

leuè

ilišt

a ni

supo

naša

la p

oput

spl

itsk

og?

– O

snov

na r

azlik

a iz

með

u os

-ta

lihis

plit

skog

vel

euèi

lišta

jeu

tom

e št

osu

sva

vele

uèili

šta

naov

aj il

i ona

j naè

in, v

iše

ili m

anje

uspj

ešno

- s

urað

ival

a sa

lok

al-

nim

sve

uèili

štim

a.U

Spl

itu

sedo

godi

laèu

dna

situ

acija

potp

u-no

giz

osta

nka

sura

dnje

izm

eðu

dva

sust

ava

koji

se m

oraj

upr

o-�i

mat

i, su

radn

je k

oja

je p

oseb

-no

ko

risn

a up

ravo

za

slab

ijera

zvije

ni s

usta

v, s

usta

v st

ruèn

ihst

udija

,ko

ji se

jedi

no u

zta

kvu

sura

dnju

im

o�e

razv

iti

iu

ko-

naèn

ici o

sam

osta

liti.

●K

olik

u su

šte

tu o

d sp

litsk

ogve

leuè

ilišt

a im

ali o

stal

i?–

Èin

jeni

caje

da

je s

vešt

o se

posl

jedn

jihgo

dina

dog

aðal

ona

Vel

euèi

lištu

u Sp

litu

imal

ood

raza

na

ukup

nisu

stav

str

uè-

nih

stud

ija u

Hrv

atsk

oj. N

ajvi

šesu

od

toga

št

ete

imal

i sa

mi

stru

èni

stud

iji. N

aim

e, u

pos

lje-

dnje

èe

tiri

go

dine

vo

ðene

su

burn

e ra

spra

ve o

bud

uæem

us-

troj

uvi

soko

g ob

razo

vanj

au

Hr-

vats

koj.

Pri

tom

e sm

o se

mi k

ao p

red-

stav

nici

vis

okih

ško

lai

vele

uèi-

lišta

bor

ili z

apr

oeur

opsk

a rj

e-še

nja,

tj.

za s

amos

taln

ost

i ra

v-no

prav

nost

viso

kih

škol

ai

ve-

leuè

ilišt

a,ko

je

æeka

ota

kve

ravn

opra

vne

prav

ne o

sobe

su-

raði

vati

sa

sveu

èiliš

tim

a. T

ije-

kom

tih

zala

ganj

a za

sam

osta

l-no

st s

taln

o na

mje

spo

èita

van

sluè

ajV

eleu

èiliš

ta u

Split

u.Ev

ošt

o ra

dite

kad

dobi

jete

sam

os-

taln

ost!

Sad

a, k

adje

kon

aèno

naša

ko

ncep

cija

prih

vaæe

na,

kada

u n

ovom

Zak

onu

post

oji

impl

icit

na

obve

za

i dr

�ave

i

sveu

èiliš

ta d

apo

mog

nu u

raz-

voju

sam

osta

lnih

vis

okih

škol

a i

vele

uèili

šta,

kad

a se

pre

dvið

ada

æe

se s

truè

ni s

tudi

ji od

201

1.go

dine

izv

odit

i na

sam

osta

lnim

viso

kim

ško

lam

ai

vele

uèili

šti-

ma,

nu�n

a je

sura

dnja

sa

sveu

-èi

lišti

ma,

kro

z ko

ju æ

e se

vis

oke

škol

ei

vele

uèili

šta

pom

alo

oja-

èati

i o

spos

obit

ise

za

sam

osta

l-no

st.

No

niti

tada

sur

adnj

a sa

sveu

èiliš

tim

ane

æe p

rest

ati.

Bit

æe t

o je

dan

novi

obl

ik r

avno

-pr

avne

sura

dnje

dva

jusu

stav

avi

soko

gob

razo

vanj

a, a

uzza

šti-

tuin

tere

sa i

pose

bnos

tisv

akog

odnj

ih a

nako

rist

raz

voja

oba

sust

ava.

●P

osto

ji li

veæ

takv

asu

rad-

nja? –

Taka

vob

lik s

urad

nje

stru

è-ni

h i s

veuè

ilišn

ih s

tudi

ja v

eæ p

o-st

oji.

Pos

toje

razr

aðen

i m

odel

i,pr

imje

rice

su

radn

jesv

euèi

liš-

nih

i st

ruèn

ihzd

ravs

tven

ih s

tu-

dija

Bio

med

icin

skog

sre

dišt

a na

Šala

ti,

unut

arko

jeg

æese

naæi

Med

icin

ski

iSt

omat

ološ

ki

fa-

kult

etSv

euèi

lišta

uZa

greb

ui

sam

osta

lna

Vis

oka

zdra

vstv

ena

škol

a, z

ajed

nièk

i ko

rist

eæi

sve

nast

avni

èke,

pros

torn

e i

osta

lere

surs

e i

tim

e ra

cion

aliz

iraj

uæi

troš

kove

i us

klað

ujuæ

ist

anda

r-de

kva

litet

e ob

razo

vanj

a.H

rvat

ska

jene

dovo

ljno

razv

i-je

nada

bi

mog

la p

aral

elno

raz-

vija

ti d

vaja

ka s

usta

vavi

soko

gob

razo

vanj

. Zat

o se

stru

èni

sus-

tavi

, u

ovim

gos

poda

rski

loši

mvr

emen

ima,

mor

aju

með

usob

nopo

dupi

rati

, pom

agat

i i p

ro�i

ma-

ti,

a pr

ito

me

oèuv

ati

svoj

epo

-se

bnos

ti i

izbj

egav

ati

nesp

ora-

zum

e i s

ukob

e. K

ao i

dva

je�a

ulju

toj

zim

iko

ji, k

ako

sene

bism

rznu

li, m

oraj

ubi

ti t

olik

obl

i-zu

da

se m

eðus

obno

gri

ju, a

do-

voljn

o da

leko

da

se n

e bo

du.

ZLATKO KALLE

169

VJ

ES

NI

K•

7. i

8. l

isto

pada

200

4.*

��

��

��

�

Najveæi gub

itnici z

apravo su stud

enti struènih studija

Iako

bi v

eæa

pove

zano

st s

pra

ksom

bila

kor

isna

i za

bol

ju k

valit

etu

sveu

èiliš

nih

stud

ija, i

zost

anak

te p

ovez

anos

ti go

tovo

je p

ogub

an u

sluè

aju

stru

ènih

stu

dija

. A s

adaš

nje

zako

nsko

rješ

enje

, pre

ma

koje

m s

e jo

š še

st g

odin

a st

ruèn

i stu

diji

mog

u iz

vodi

ti na

sve

uèiliš

tima,

prid

onos

i tim

pog

ubni

m u

èinc

ima

za s

truèn

e st

udije

Mla

den

Hav

elka

Uèl

anku

»U o

sobi

sveu

èiliš

-no

g dj

elat

nika

nast

avni

kna

jveæ

i gu

bitn

ik«

(Vje

snik

,St

ajal

išta

, 4.

listo

pada

), pr

of.

Igor

È

atiæ

pr

oble

mat

izir

a o

krit

eriju

iz

bora

sv

euèi

lišni

hna

stav

nika

, sm

atra

juæi

ne-

prim

jere

nim

da

dom

inan

tnu

ulog

u u

krit

eriji

ma

izbo

rau

znan

stve

no-n

asta

vna

zvan

jana

sve

uèili

štim

a im

aju

goto

vois

klju

èivo

zn

anst

vena

post

i-gn

uæa

koja

se d

okaz

uju

bro-

jem

ob

javl

jeni

h i

citi

rani

hzn

anst

veni

h ra

dova

(tzv

. C

Cra

dovi

).Ia

ko u

naèe

lu o

bjav

ljeni

ust

rano

j zn

anst

veno

j pe

riod

ici,

ati

me

isl

abije

dos

tupn

ihr

-va

tsko

jak

adem

skoj

i

znan

-st

veno

j ja

vnos

ti,

með

unar

od-

no o

bjav

ljeni

ici

tira

ni r

adov

ina

jva�

niji

sukr

iter

ij zn

an-

stve

no-n

asta

vnog

na

pred

o-va

nja

naši

h sv

euèi

lišni

h na

s-ta

vnik

a.

Pog

ubni

uèi

nci

Nas

tavn

i i

stru

èni

krit

eriji

,pe

dago

ško-

dida

ktiè

ko-m

eto-

dièk

e sp

osob

nost

ina

stav

nika

za p

rije

nos

znan

ja i

vješ

tina

novi

m n

araš

tajim

a st

uden

ata,

pisa

nje

prim

jere

nog

ud�b

e-ni

èkog

šti

vaza

stu

dent

e,uv

o-ðe

nje

novi

h pr

edm

eta

na s

tu-

dij,

kao

i do

prin

osi

sveu

èiliš

-ni

hna

stav

nika

usv

akod

nev-

noj p

rim

jeni

zna

nstv

enih

pos

-ti

gnuæ

a u

prak

si,

gosp

odar

-st

vu i

druš

tven

im d

jela

tnos

ti-

ma,

goto

vo i

nem

aju

utje

caja

nana

pred

ovan

je u

sveu

èiliš

-no

jhije

rarh

iji. Z

auzi

maj

uæis

eza

uva�

avan

je

nast

avni

hi

stru

ènih

kri

teri

jaka

o ba

rem

jedn

ako

va�n

ihpr

i iz

boru

usv

euèi

lišna

na

stav

na

zvan

ja,

prof

.È

atiæ

nei

zrav

nose

doti

-èe

ivr

lo v

a�no

gpi

tanj

apr

im-

jere

nost

i sv

euèi

lišni

hna

stav

-ni

ka z

aiz

voðe

nje

nast

ave

nast

ruèn

im,

prak

tièn

omra

duus

mje

reni

m s

tudi

jima.

Ako

su k

rite

riji

nast

avno

gna

pred

ovan

ja

nasv

euèi

lišti

-m

a us

mje

reni

sa

mo

prem

azn

anst

veni

m

post

ignu

æim

a,op

ravd

ano

je p

osta

viti

pit

anje

jesu

li

sveu

èiliš

ni n

asta

vnic

i,ko

ji su

sv

oju

kari

jeru

–

odzn

anst

veno

g no

vaka

/asi

sten

-ta

do s

veuè

ilišn

ogpr

ofes

ora

–gr

adili

goto

vo

iskl

juèi

vona

znan

stve

nim

po

stig

nuæi

ma

(dak

le,

vrlo

sl

abo

ilini

kako

pove

zani

s pr

akso

m),

prim

je-

reni

da

budu

i n

asta

vnic

i st

u-de

ntim

a st

ruèn

ih s

tudi

ja.

Iako

bi

veæa

pove

zano

st s

prak

som

bila

kor

isna

i z

a bo

-lju

kval

itet

u sv

euèi

lišni

hst

u-di

ja, i

zost

anak

te p

ovez

anos

tigo

tovo

je

pogu

ban

usl

uèaj

ust

ruèn

ih

stud

ija.

A

sada

šnje

zako

nsko

rje

šenj

e, p

rem

a ko

-je

mse

još

šest

godi

nast

ruèn

ist

udiji

mog

u iz

vodi

tina

sve

u-èi

lišti

ma,

pr

idon

osi

tim

po

-gu

bnim

uèi

ncim

a za

str

uène

stud

ije.

Ako

su,

dakl

e,to

ène

tvrd

nje

prof

. È

atiæ

ada

je

uos

obi

sveu

èiliš

nog

djel

atni

ka,

»nas

tavn

ik n

ajve

æi g

ubit

nik«

i

ako

zbog

tog

a »p

osta

jem

o sv

eve

æim

nez

nalic

ama…

osim

usv

om n

aju�

em p

odru

èju

djel

o-va

nja«

,ond

a su

u ta

kvoj

situ

a-ci

ji na

jveæ

i gub

itni

ci s

asvi

m s

i-gu

rno

stud

enti

stru

ènih

stu

di-

ja k

ojim

a na

stav

u iz

vode

takv

isv

euèi

lišni

nas

tavn

ici.

Usp

ješn

ost

prije

nosa

znan

ja i

vješ

tina

Tko

jepo

zvan

iji d

ast

uden

-ti

ma

stru

ènih

stu

dija

pren

osi

prak

tièn

a zn

anja

i

vješ

tine

,po

treb

ne

zanj

ihov

o br

zouk

ljuèi

vanj

e u

hrva

tsko

gos

-po

dars

tvo

ibr

zo o

vlad

avan

jeno

vim

pro

izvo

dnim

teh

nolo

gi-

jam

a i

proc

esim

a?Je

su l

i to

sveu

èiliš

ni

nast

avni

ciko

ji s

tom

pra

ksom

,ve

æ po

nara

vi i

post

upku

njih

ova

izbo

rau

sveu

èiliš

na

znan

stve

no-n

as-

tavn

a zv

anja

, naj

èešæ

e ni

su n

iim

ali n

ikak

vog

kont

akta

?Il

i bi i

pak

bilo

bol

je d

a to

ra-

de n

asta

vnic

i pr

ièi

jem

se

iz-

boru

navi

še v

odilo

raèu

nao

njih

ovoj

usk

oj p

ovez

anos

ti s

prak

som

io

njih

ovoj

uspj

eš-

nost

i pri

jeno

sazn

anja

ivj

ešti

-na

na

nove

nar

ašta

je s

tude

na-

ta t

j. na

stav

nici

vele

uèili

šta

ivi

soki

h šk

ola?

Dak

le, b

ilobi

kud

ikam

obo

-lje

, kv

alit

etni

je i

pri

mje

reni

jeul

ozis

truè

nih

stud

ija d

ase

sasv

euèi

lišta

što

pri

je p

reba

cena

vel

euèi

lišta

i vi

soke

ško

le u

kojim

a ra

de n

asta

vnic

i us

kopo

veza

nis

prak

som

. A

dase

sveu

èiliš

ne n

asta

vnik

e, k

oji s

um

nogo

tru

da u

lo�i

li u

znan

-

stve

na

post

ignu

æa,

rast

eret

iod

do

dipl

omsk

ena

stav

e za

stud

ente

str

uèni

h st

udija

, te

im s

e ta

ko o

mog

uæi

da i

skus

-tv

a sv

ojih

znan

stve

nih

post

i-gn

uæa

potp

unije

pren

ose

stu-

dent

ima

sveu

èiliš

nih,

pose

bi-

ce d

okto

rski

h,da

kle

znan

osti

usm

jere

nih

stud

ija.

To u

jedn

o zn

aèi d

a je

nu�

nošt

opr

ije s

tvor

itiu

vjet

e za

tak-

vopr

ebac

ivan

je,

tj.

uvje

tekv

alit

etno

gst

udir

anja

na

ve-

leuè

ilišt

ima

i vi

soki

mšk

ola-

ma.

Nar

avno

,to

nije

mog

uæe

uzsa

dašn

ja p

rora

èuns

kaiz

-dv

ajan

ja z

ave

leuè

ilišt

a iv

iso-

ke š

kole

od

sam

o 5,

7 po

sto

ukup

noga

, io

nako

min

orno

gpr

oraè

una

za v

isok

oob

razo

-va

nje

ucj

elin

i, ne

goje

dino

pove

æanj

em u

djel

a pr

oraè

un-

skog

nov

ca z

a ve

leuè

ilišt

a i v

i-so

kešk

ole

nara

zinu

od

naj-

man

je 1

5po

sto

pror

aèun

aza

viso

ko o

braz

ovan

je.

Har

mon

izac

ija s

usta

vaP

otic

anje

ra

spra

ve

o to

mpr

oble

mu

va�n

oje

iko

risn

oup

ravo

sad

a ka

da s

e pr

ipre

-m

a pr

ijedl

og n

ovog

dr�

avno

gpr

oraè

una

za 2

005.

i ka

daM

i-ni

star

stvo

zn

anos

ti,

obra

zo-

vanj

a i s

port

aor

gani

zira

bro

j-ne

sast

anke

pre

dsta

vnik

avi

-so

kog

obra

zova

nja,

na

kojim

ase

ras

prav

lja o

mog

uæno

stim

ai

prep

reka

ma

napu

tuH

rvat

-sk

e za

pri

dru�

ivan

je »

euro

p-sk

om

obra

zovn

om

pros

toru

«pr

imje

nom

naè

ela

Bol

ogns

kede

klar

acije

.

Nu�

nost

har

mon

izac

ije n

a-še

g su

stav

avi

soko

g ob

razo

-va

nja

s eu

rops

kim

naj

više

æe

ovis

iti

o na

šoj

spos

obno

sti

prih

vaæa

nja

takv

a us

troj

a vi

-so

kog

obra

zova

nja,

u ko

jem

æe p

rim

ijenj

ena

znan

ja i

vješ

-ti

ne te

pov

ezan

ost v

isok

ih u

èi-

lišta

sgo

spod

arst

vom

idr

uš-

tvom

u c

jelin

i bit

i nu�

an u

vjet

opst

anka

i s

veuè

ilišn

ih,

a po

-se

bice

str

uèni

h st

udija

.V

rlo

je b

rzo

mog

uæe

doni

je-

ti m

jere

koj

ima

æe s

e po

tica

ti i

drug

i a

nesa

mo

znan

stve

nido

prin

osi

nast

avni

ka.

Jedn

aod

njih

su i

izm

jene

min

imal

-ni

hkr

iter

ijaza

izb

oru

znan

-st

veno

-nas

tavn

a zv

anja

.R

ek-

tors

ki z

bor

Hrv

atsk

e tr

ebao

bi

što

prije

don

ijeti

posv

e no

vem

inim

alne

kri

teri

jeiz

bora

uzn

anst

veno

-nas

tavn

a zv

anja

,kr

iter

ije u

koj

ima

æe b

arem

jedn

aku

vrije

dnos

tpr

i iz

boru

uzv

anja

sve

uèili

šnih

nast

av-

nika

imat

i po

stig

nuæa

uzn

a-no

sti k

ao i

post

ignu

æa u

str

uè-

nom

i na

stav

nom

rad

u.U

tom

svj

etlu

pozd

ravl

jam

ona

stoj

anja

pro

f. È

atiæ

a ko

ja,

iako

nei

zrav

no, p

rido

nose

cje

-lo

vito

m

defin

iran

ju

ulog

esv

euèi

lišni

h na

stav

nika

u od

-no

su n

a na

stav

nike

str

uèni

hst

udija

, a

tim

e i

potp

unije

mra

zum

ijeva

nju

i de

finir

anju

krit

erija

pr

ema

kojim

a se

stru

èni

stud

ijira

zlik

uju

odsv

euèi

lišni

h.A

utor

je p

reds

jedn

ikV

ijeæa

vele

uèili

šta

ivis

okih

ško

laH

r-va

tske

.

170

��

��

��

��

*V

JE

SN

IK

• S

ubot

a, 4

. pro

sinc

a 20

04.

Kako što prije do

veæeg broja viso

ko obrazovanih

torn

e i

drug

euv

jete

rad

a vi

-so

ko

obra

zovn

ihus

tano

va,

kao

i da

treb

a ot

vara

tino

ve,

kval

itet

ne

usta

nove

viso

kog

obra

zova

nja,

pos

ebic

eu

sus-

tavu

str

uèni

h st

udija

, tj

. vi

so-

kih

škol

a i v

eleu

èiliš

ta.

Zašt

o ba

š vi

soki

h šk

ola

i ve-

leuè

ilišt

a?

Zato

što

jedi

note

usta

nove

sa

svoj

im k

ratk

im,

jeft

iniji

m

ifle

ksib

ilnim

pr

o-gr

amim

a,

usm

jere

nim

ast

je-

canj

ust

ruèn

ih z

nanj

aiv

ješt

i-na

, mog

ubr

zo p

roiz

vest

ive

æibr

ojvi

soko

obr

azov

anih

,po

-na

jpri

je o

rgan

izir

anje

m r

az-

novr

snog

cje

lo�i

votn

og o

bra-

zova

nja.

A

takv

o kr

atko

ipr

aksi

usm

jere

no c

jelo

�ivo

t-no

obra

zova

nje

naiz

vanr

ed-

nim

st

udiji

ma,

obra

zova

nje

veæ

zapo

slen

ih a

lii

neza

pos-

leni

h lju

di,

tešk

o m

ogu

orga

-ni

zira

ti s

veuè

ilišt

a.To

uost

alom

i

nije

mis

ijasv

euèi

lišta

, na

kojim

a ve

æi-

nom

st

udir

aju

redo

viti

st

u-de

nti.

A u

zsa

dašn

jede

mo-

graf

sko

stan

je u

Hrv

atsk

oj n

e-m

ave

likih

izgl

eda

dase

osi-

gura

mno

go v

eæi

broj

upis

are

dovi

tih

stud

enat

aod

ve

æpo

stig

nuto

g.Za

što?

U

Hrv

atsk

ojje

odgo

dine

195

0.st

opa

prir

odno

gpr

iras

ta s

tano

vniš

tva

sman

je-

na o

sam

naes

t pu

ta.

Uz

poda

-ta

k da

je u

posl

jedn

jih d

ese-

tak

godi

na H

rvat

ska

zbog

mi-

grac

ija

izgu

bila

150.

000

sta-

novn

ika,

i uz

oèe

kiva

nje

da æ

ese

do

2031

. bro

j hrv

atsk

og p

u-èa

nstv

asm

anjit

i za

750.

000

ili17

post

o (D

rušt

vena

is

tra�

i-va

nja,

br.

4-5

, 20

03.

– »D

epo-

pula

cija

H

rvat

ske«

),i

dase

prit

om p

redv

iða

najo

sjet

nije

sman

jenj

eup

ravo

una

jmla

-ði

m

dobn

imsk

upin

ama,

ne

mo�

emo

oèek

ivat

i pu

nove

æibr

oj s

tude

nata

na

redo

viti

mst

udiji

ma.

Sus

tav

stru

ènih

stu

dija

zane

mar

en i

nera

zvije

nD

anas

u

viso

kom

ob

razo

-va

nju

u H

rvat

skoj

stud

ira

150.

000

stud

enat

a. U

gene

ra-

cija

ma

sred

njoš

kola

cako

jeæe

se

slje

deæi

hgo

dina

upi

si-

vati

na

stud

ije,

bit

æe

sve

man

je p

oten

cija

lnih

stu

dena

-ta

. Pri

mje

rice

, u 2

003.

sam

o je

47.0

00 u

èeni

ka z

avrš

ilo s

red-

nju

škol

u.U

z po

data

kda

jepr

osje

èna

part

icip

acija

sr

ednj

oško

laca

u vi

soko

m o

braz

ovan

ju o

ko 3

2po

sto

(Hrv

atsk

ago

spod

arsk

ako

mor

a –

Sekt

or z

a po

slov

noob

razo

vanj

e),

mo�

e se

opra

v-da

no o

èeki

vati

da æ

e se

u id

u-æi

m g

odin

ama

još

veæe

dep

o-pu

laci

je

sve

više

sm

anjiv

ati

kont

inge

nt

pote

ncija

lnih

re

-do

viti

h st

uden

ata.

Zbog

toga

je p

rije

ko p

otre

b-no

poti

cati

ra

zvoj

sust

ava

stru

ènih

stu

dija

, tj.

osig

urav

a-ti

uvj

ete

za p

odiz

anje

kval

i-te

tne

nast

ave

na v

eleu

èiliš

ti-

ma

ivi

soki

m š

kola

ma

iot

va-

rati

nov

a dr

�avn

a i

priv

atna

vele

uèili

šta

ivi

soke

šk

ole.

Kra

tki,

jeft

iniji

i fle

ksib

ilniji

tepo

treb

ama

gosp

odar

stva

us-

mje

reni

str

uèni

stud

iji, u

zve

-lik

bro

j stu

dena

ta k

oji u

pisu

juiz

vanr

edne

stu

dije

kao

obl

ikcj

elo�

ivot

nog

obra

zova

nja,

je-

dini

je

naèi

n br

zado

stiz

anja

euro

pski

h st

opa

viso

ko o

bra-

zova

nog

stan

ovni

štva

.N

arav

no,

sve

topr

etpo

sta-

vlja

jaè

anje

kva

litet

e su

stav

ast

ruèn

ih s

tudi

ja, k

oji j

e da

nas

zane

mar

en i

ner

azvi

jen,

i k

a-dr

ovsk

i i

pros

torn

o i

opre

-m

om,k

aošt

o za

htije

vaiv

eæu

kont

rolu

kv

alit

ete

stru

ènih

stud

ija u

z st

rogo

ust

anov

ljene

krit

erije

njih

ove

akre

dita

cije

.R

adi

post

izan

ja

tog

cilja

,on

e vi

soke

ško

le i

vele

uèili

šta

koje

pok

azuj

u te

�nju

pre

ma

razv

oju

kval

itet

e, b

ilo d

a je

ri-

jeè

odr

�avn

im i

lipr

ivat

nim

usta

nova

ma,

dr�

ava

mor

a po

-m

oæiu

njih

ovu

razv

oju,

aon

i-m

a za

koj

e se

tije

kom

njih

ova

vred

nova

nja

poka

�e

da

ne-

maj

u do

voljn

e pr

etpo

stav

kera

zvoj

a, t

reba

odu

zeti

dop

us-

nice

za

rad

i pra

vo ja

vnos

ti.

Raz

lièit

i kon

cept

iob

razo

vanj

aTo

je je

dini

naè

in d

a se

sus

-ta

v vi

soki

h šk

ola

i vel

euèi

lišta

razv

ije u

sus

tav

viso

kog

obra

-zo

vanj

a ko

ji æe

bit

i »je

dnak

ali

razl

ièit

« od

sveu

èiliš

noga

: is

-to

vjet

an k

valit

etom

, pra

vim

a i

stat

usu

stud

enat

a i

nast

avni

-ka

, a r

azliè

it s

amo

konc

epto

mob

razo

vanj

a,ko

ji je

više

us-

mje

ren

radu

u

prak

si,

am

anje

teo

riji

i zn

anst

veno

mra

du.

Rez

ulta

t tr

eba

biti

veæi

bro

jst

ruèn

jaka

koj

iim

aju

odgo

va-

raju

æa,

novi

mte

hnol

ogija

ma

prila

goðe

na s

truè

nazn

anja

ivj

ešti

ne,

prije

ko p

otre

bna

zaos

tvar

enje

raz

vojn

ihpo

mak

au

hrva

tsko

m g

ospo

dars

tvu

ici

jelo

m d

rušt

vu.

Aut

or j

e pr

edsj

edni

k V

ijeæa

vele

uèili

šta

i vis

okih

ško

la H

r-va

tske

i è

lan

Nac

iona

lnog

vi-

jeæa

za

viso

ku n

aobr

azbu

.

Mla

den

Hav

elka

Na

neda

vno

zavr

šeno

m P

r-vo

m

kong

resu

hr

vats

kih

znan

stve

nika

u z

emlji

i i

no-

zem

stvu

èest

o se

kao

glav

nipr

oble

m k

oji

ote�

ava

br�i

hr-

vats

ki

gosp

odar

ski

razv

ojsp

omin

jao

prem

alo

viso

koob

razo

vani

h st

ruèn

jaka

u H

r-va

tsko

j. Iz

nese

ni s

u ar

gum

en-

ti d

a H

rvat

ska

ne m

o�e

ostv

a-ri

ti v

eæe

razv

ojne

pom

ake

usi

tuac

iji u

koj

oj v

eæin

a st

anov

-ni

štva

im

asr

ednj

u st

ruèn

usp

rem

u, a

sam

o ok

o se

dam

post

o vi

soku

str

uènu

spr

emu.

I to

zbog

naj

man

je d

vaju

ra-

zlog

a. P

rvo,

jer

se

s ta

ko n

is-

kom

pr

osje

ènom

ra

zino

mob

razo

vanj

a ne

mo�

e po

stiæ

iko

nkur

entn

ost h

rvat

skog

gos

-po

dars

tva

na

euro

psko

m

isv

jets

kom

tr�

ištu

; idr

ugo,

jer

takv

a lo

šaob

razo

vna

stru

ktu-

ra o

te�a

va i

mog

uæno

st k

oriš

-te

nja

sve

veæe

gbr

oja

euro

p-sk

ih

fond

ova

nam

ijenj

enih

razv

oju.

Ned

osta

tak

stru

ènja

kaP

onuð

en n

ovac

, koj

iæe

bit

isv

eve

æi š

tose

Hrv

atsk

abu

devi

še

prib

li�av

ala

euro

pski

min

tegr

acija

ma,

neæ

em

oæi

biti

isko

rišt

en u

puno

j m

jeri

zbog

nedo

stat

ka s

truè

njak

ako

ji bi

pred

laga

li i

prov

odili

ta

kve

razv

ojne

pro

jekt

e.N

ajno

viji

poda

cio

stru

ktur

iob

razo

vanj

a st

anov

ništ

vaiz

-ne

seni

na

Kon

gres

u, d

obar

su

razl

og z

a za

brin

utos

t i p

otic

ajza

hit

nim

pro

mje

nam

a u

stra

-te

giji

razv

oja

viso

kog

obra

zo-

vanj

a.U

Hrv

atsk

oj j

ebe

z ik

akve

škol

ske

spre

me

105.

332

sta-

novn

ika,

s

neza

vrše

nom

os

-no

vnom

ško

lom

580

.379

sta

-no

vnik

a (d

akle

,be

z za

vrše

neos

novn

e šk

ole

èak

685.

711

sta-

novn

ika!

). D

odam

oli

tom

eda

1,55

6.00

0 st

anov

nika

zavr

šisa

mo

sred

nju

škol

u i

to1,

003.

000

trog

odiš

nju,

a

553.

000

èetv

erog

odiš

nju,

za

-ti

m d

a je

sam

o 17

6.00

0 za

vrši

-lo

gim

nazi

ju, 1

50.0

00 v

išu

ško-

lu i

267

.000

faku

ltet

ili

akad

e-m

iju, d

obiv

amo

prili

èno

jasn

usl

iku

pora

znog

ob

razo

vnog

stat

usa

hrva

tsko

g st

anov

niš-

tva. Ta

kva

obra

zovn

ast

rukt

ura

stan

ovni

štva

i

mal

o vi

soko

obra

zova

nih

stru

ènja

kavi

šes-

truk

a je

zap

reka

naše

m r

az-

voju

.Zb

og t

oga

se k

aoje

dan

od i

mpe

rati

va r

azvo

ja H

rvat

-sk

e na

meæ

e po

treb

a po

ve-

æanj

a br

oja

viso

ko o

braz

ova-

nih

stru

ènja

kauz

ist

odob

nopo

veæa

nje

kval

itet

e vi

soko

gob

razo

vanj

a.U

Vla

dini

m s

trat

eški

m d

o-ku

men

tim

aka

o ro

kdo

koje

-ga

bi

Hrv

atsk

a tr

ebal

aim

ati

oko

18 p

osto

viso

koob

razo

va-

nih

spom

inje

se

2011

. god

ina.

�elim

o li

da t

aj r

okbu

de k

oli-

ko-t

olik

o st

vara

n,pr

ijeko

nam

je

potr

ebno

omas

o-vl

jenj

e up

isa

uvi

soko

obr

azo-

vanj

e, i

to o

no k

oje

neæe

sni

-�a

vati

kv

alit

etu

obra

zova

nja

nego

bit

i pr

aæen

o is

todo

bnim

stva

ranj

em

pret

post

avki

po

-ve

æanj

a kv

alit

ete.

Mis

ija s

veuè

ilišt

aTo

zn

aèi

da

omas

ovlje

nje

upis

a m

ora

prat

iti i

pov

eæan

jeul

agan

jau

kadr

ovsk

e,pr

os-

Krat

ki, j

eftin

iji i f

leks

ibiln

iji te

pot

reba

ma

gosp

odar

stva

usm

jere

ni s

truèn

i stu

diji,

uz

velik

bro

j stu

dena

ta k

oji u

pisu

ju iz

vanr

edne

stu

dije

kao

oblik

cje

lo�i

votn

og o

braz

ovan

ja, j

edin

i je

naèi

n br

za d

ostiz

anja

eur

opsk

ih s

topa

vis

oko

obra

zova

nog

stan

ovni

štva

. Rez

ulta

t tre

ba b

iti v

eæi

broj

stru

ènja

ka k

oji i

maj

u od

gova

raju

æa, n

ovim

tehn

olog

ijam

a pr

ilago

ðena

stru

èna

znan

ja i

vješ

tine,

prij

eko

potre

bna

za o

stva

renj

era

zvoj

nih

pom

aka

u hr

vats

kom

gos

poda

rstv

u i c

ijelo

m d

rušt

vu

171

172

Studije èini kvalitetaKvalitetu obrazovanja

moguæe je postiæii na visokim školama

i veleuèilištima, a ne samona sveuèilištima

MLADEN HAVELKA

Usvom reagiranju »Velike rijeèibez obrazloženja« (Stajališta, 17.svibnja) prof. dr. sc. Ivica Štern

osvræe se na moj èlanak objavljen u po-sebnom Vjesnikovu prilogu od 15. trav-nja posveæenom Bolonjskom procesu.Kljuèna kritika prof. Šterna odnosi sena »netoène i nejasne postavke kojemogu dovesti do pogrešnih zakljuèa-ka«.

Vjerujem da je stupanj nerazumije-vanja ovisan o poznavanju širokog pro-cesa promjena u visokom obrazovanjudiljem Europe, a taj proces nikako sene može ogranièiti na puku primjenuosnovnih naèela Bolonjske deklaracije,dokumenta od samo dvije stranice. Ta-ko u njoj ne piše baš ništa ni o struè-nim studijima niti o binarnom sustavuvisokog obrazovanja, kao ni o mnogimdrugim prateæim procesima.

Nije bitno koje su vrsti studiji

Meðutim, uz Bolonjsku deklaracijupostoji niz popratnih dokumenata ukojima se mogu naæi preciznija obra-zloženja i preporuke. Jedna od njih od-nosi se i na razvoj binarnoga sustavavisokog obrazovanja. A tu preporukuprihvatilo je i Nacionalno vijeæe za vi-soku naobrazbu i Rektorski zbor, a ko-naèno je uvedena i u zakonsku regula-tivu.

Zajednièko je svim dokumentima ve-zanim za Bolonjsku deklaraciju inzisti-ranje na strogim standardima kvalitete.A i mi, kao i prof. Štern, na tome ustra-jemo. Ali za razliku od prof. Šterna, miiz sustava struènih studija smatramoda je kvalitetu obrazovanja moguæe po-stiæi i na visokim školama i veleuèilišti-ma, a ne samo na sveuèilištima.

Nije, naime, bitno kojoj vrsti nekistudiji pripadaju, nego jesu li ili nisukvalitetni. Ne postoje sami po sebi »do-bri i kvalitetni« sveuèilišni studiji nasu-prot »lošim i nekvalitetnim« struènimstudijima. I unutar sveuèilišnih i unutarstruènih studija postoje kvalitetni,manje kvalitetni i nekvalitetni studiji.

I upravo zbog te težnje za kvalitetomstalno upozoravamo da je razvoj kvali-tetnih struènih studija u Hrvatskoj mo-guæ jedino uz veæa ulaganja u zapošlja-vanje nastavnika, suvremeniju opremui poveæanje prostornih kapaciteta ve-leuèilišta i visokih škola. Sadašnji ne-razmjer proraèunskih ulaganja u sveu-èilišni i veleuèilišni sustav (npr., u dr-žavnom proraèunu za 2005. sva veleu-èilišta i visoke škole sudjeluju samo s4,22 posto proraèunskih sredstava!), nedaje jamstvo razvoju kvalitetnih struè-nih studija.

Stručni studiji i nezaposlenost

Nije uopæe potrebno prepirati se ko-je su to kljuène razlike izmeðu sveuèi-lišnih i struènih studija, koliko je bitnoprihvatiti èinjenicu da su to koncep-tualno, s obzirom na cilj studija, razlièi-tevrste studiji, ali koje moraju biti jed-nako kvalitetne, a i ravnopravne u sus-tavu visokog obrazovanja.

Daljnja nejasnoæe koju spominjeprof. Štern vezana je uz ulogu struènihstudija u smanjenju nezaposlenosti.Sam statistièki podatak da više od 50posto nezaposlenih ima završenu sred-nju školu, dovoljno govori o potrebi dase na razini kratkih struènih studijaosiguraju znanja i vještine potrebne zaukljuèivanje u nove tehnologije.

A što se tièe potrebe za osnivanjemnovih sveuèilišta i/ili novih veleuèilištai visokih škola, ako strategija razvojavisokog školstva bude prihvatila pra-vac poticanja regionalnog razvoja, tadaje sigurno da æe se otvarati i sve viševeleuèilišta i visokih škola u županij-skim središtima, jer u njima za otva-ranje sveuèilišta sigurno još dugo neæebiti uvjeta.

Autor je predsjednik Vijeæaveleuèilišta i visokih škola Hrvatske.

173

Odgovorne na nekimsveuèilištima logièno je

upitati traže li višenastavnika za potrebe

sveuèilišnih studija ili zaprovoðenje struènih studija

Gdje i zašto više nastavnikaStajališta

MLADEN HAVELKA

Na sastanku održanom 29. lipnja2005. u Zagrebu u organizaciji Ne-zavisnog sindikata znanosti i viso-

kog obrazovanja, a posveæenom provo-ðenju bolonjskoga procesa u visokomobrazovanju, kao najznaèajniji problemkoji koèi provedbu bolonjskoga proce-sa istaknut je problem premaloga brojasveuèilišnih nastavnika. To ne samo štosmanjuje kvalitetu sveuèilišne nastave,veæ otežava i bavljenje znanošæu. A ti-me se narušava osnovno naèelo sveuèi-lišne nastave – èvrsta povezanost znan-stvenoga i nastavnoga rada.

I vjerojatno u akademskoj zajednicine postoji nitko tko se neæe složiti s ar-gumentom da prevelika nastavna opte-reæenja nisu dobra ni za kvalitetu nasta-ve niti za kvalitetu znanstvenoga radasveuèilišnih nastavnika.

Odakle tolik žar i zanastavu stručnih studija

Nemoguæe je oèekivati kvalitetnunastavu s prevelikim grupama studena-ta, uz preveliku nastavnu normu i uzmale moguænosti izravnoga kontakta sastudentima. Nitko, takoðer, ne može os-

poravati važnost bavljenja znanošæu ivažnost prijenosa znanstvenih spoznajana studente kroz redoviti nastavni pro-ces.

Meðutim, u zahtjevima za veæim bro-jem sveuèilišnih nastavnika ipak ostajenešto nejasno. Kako, naime, objasnititežnju da u situaciji premalog brojasveuèilišnih nastavnika, poveæanih zah-tjeva za kvalitetom nastave, uvoðenjemindividualizirne i problemski usmjerenenastave, u situaciji produžetka sveuèi-lišnih studija s èetiri na pet godina, uznužnost uvoðenja novih izbornih kolegi-ja i organizacije novih doktorskih studi-ja – sveuèilišta još teže i za održa-vanjem velikog broja struènih studija?Kako objasniti da dekani nekih fakulte-ta i rektori nekih sveuèilišta dopuštajuda njihove ustanove masovno nude iz-voðenje programa struènih studija, kojiionako velika nastavna optereæenjasveuèilišnih nastavnika uvelike poveæa-vaju.

Kako objasniti motivaciju nekih sveu-èilišta da se u jeku nastojanja za radi-kalnom reorganizacijom sveuèilišnenastave s tolikim žarom žele ukljuèitijoš i u nastavu struènih studija? Zar jestupanj njihova altruizma stvarno tolikida unatoè èinjenici da ni sami nemajudovoljno nastavnika, žele uložiti i zad-nje snage da pomognu u izvoðenjustruènih studija? Zar su stvarno sprem-na izvoditi struène studije i na uštrbvlastite kvalitete? Ili je možda posrijedinešto sasvim drugo, neka motivacija da-leka od altruizma i od želje za razvojemkvalitetnih struènih studija?

Zanimljivost te paradoksalne situacije

jest da upravo ona sveuèilišta èiji sepredstavnici javno najviše zalažu za po-boljšanje kvalitete nastave (npr. prorek-tor Sveuèilišta u Rijeci prof. dr. sc. IvoLuèin na spomenutom skupu Nezavis-nog sindikata znanosti i visokog obra-zovanja) upravo prednjaèe po brojupredloženih struènih studija. Dok jeSveuèilište u Zagrebu, koje raspolaže snajveæim nastavnièkim kapacitetima,predložilo izvoðenje samo èetiri struènastudija, dotle je Sveuèilište u Splitu pre-dložilo 20, a Sveuèilište u Rijeci èak 26struènih studija.

Kvaliteta samo prigodna parola

Veæ iz tih šturih statistièkih podatakamože se naslutiti tko se stvarno zalažeza poveæanje kvalitete sveuèilišne nas-tave, a kome je to samo prigodna paro-la.

I kako onda odgovorni s tih sveuèiliš-ta mogu oèekivati da im se usliše molbeza veæim brojem sveuèilišnih nastavni-ka? Jer je logièno upitati se trebaju li imti nastavnici za sveuèilišne studije ili zaprovoðenje struènih studija, koji æe se,prema odredbama Zakona, prestati upi-sivati na sveuèilištima najkasnije od2010. godine.

I zbog toga Ministarstvo znanosti,obrazovanja i sporta trebalo bi ozbiljnoanalizirati stvarne potrebe pojedinih di-jelova visokog obrazovanja za novimnastavnicima, imajuæi pri tome prijesvega u vidu glavne misije i s njima us-klaðene strategije razvoja sveuèilišnog istruènog visokog obrazovanja.

Autor je predsjednik Vijeæaveleuèilišta i visokih škola Hrvatske.

Srijeda, 13. srpnja 2005.

O R E N O

174

175

Viš

a st

ručn

a sp

rem

a n

eće

bit

i izj

edn

ačen

a s

viso

kom

TITU

LE R

aspr

ava

o ak

adem

skim

i st

ručn

im n

aziv

ima

Vlas

nici

dipl

oma

viših

ško

la -

prvo

stup

nici

ili p

ristu

pnici

?

Na v

isokim

uèil

ištim

a viš

eod

13.0

00 n

asta

vnika

ZAG

REB

� U 2

006/

2007

. aka

�de

msk

oj g

odin

i na

viso

kim

uči

�liš

tima

u Hr

vats

koj b

ilo je

13.0

75 n

asta

vnik

a i s

urad

nika

una

stav

i zap

osle

nih

na o

snov

iug

ovor

a o

radu

ili a

ngaž

irano

na o

snov

i ugo

vora

o d

jelu

, me�

�u k

ojim

a je

538

9 že

na. O

nih

pak

u pu

noj z

apos

leno

sti i

li an

�ga

žira

nost

i im

a 94

57, m

e�u

ko�

jima

je 4

000

žena

. Od

ukup

no�

ga p

ak b

roja

zap

osle

nih

nast

av�

nika

i su

radn

ika

u na

stav

i na

os�

novi

ugo

vora

o ra

du 5

2,6

post

osu

dok

tori

znan

osti,

a 1

9,8

pos�

to m

agist

ri i m

agist

ri zn

anos

ti.[H

ina]

ZAG

RE

B

-»M

inis

tars

tvu

znan

osti

impu

tira

se

dapo

-ku

šava

pre

ko n

oæi

adm

inis

-tr

ativ

nim

èi

nom

dobi

ti15

0.00

0 vi

soko

obra

zova

nih

ljudi

. T

oje

nei

stin

a«,

bran

ioje

drža

vni

tajn

ikza

viso

koob

razo

vanj

e Sl

obod

an U

ze-

lac,

Pri

jedl

og z

akon

ao

aka-

dem

skim

i s

truè

nim

naz

ivi-

ma,

za

koji

je V

ijeæe

vis

okih

škol

a i

vele

uèili

šta

Hrv

atsk

ena

bur

noj

izva

nred

noj

sjed

-ni

ci u

èetv

rtak

zat

raži

lopo

-vl

aèen

je i

z V

ladi

ne p

roce

du-

re. »R

aniji

vla

snic

i vi

ših

spre

-m

a dv

ogod

išnj

ih š

kola

dob

itæe

naz

iv s

truè

nog

prvo

stup

-ni

ka,

što

je p

rvi

stup

anj

vi-

soko

g ob

razo

vanj

a,al

i ni

nako

jina

èin

nem

ože

biti

izje

-dn

aèen

o s

viso

kom

st

ruè-

nom

sp

rem

om«,

obja

šnja

-va

o je

Uze

lac

pred

stav

nici

-m

a dr

žavn

ih i

priv

atni

h vi

so-

kih

škol

ai

vele

uèili

šta,

ne-

zado

voljn

ih P

rije

dlog

om z

a-ko

na.

Pre

dsje

dnik

V

ijeæa

vi

so-

kih

škol

a i

vele

uèili

šta

Mla

-de

n H

avel

ka,

smat

ra

apso

-lu

tno

nepr

imje

reni

mpr

izna

-ti

isti

sta

tus

onim

a ko

jisu

neka

d za

vrši

li dv

ogod

išnj

i i

trog

odiš

nji

stud

ij.»P

reve

like

sura

zlik

e u

steè

enim

kom

pete

ncija

ma

iad

min

istr

ativ

no p

rizn

avan

jevi

še s

truè

ne s

prem

e u

prvi

stup

anj

viso

ke m

oglo

bido

-ve

sti

do k

atas

trof

alni

h po

s-lje

dica

«, k

aže

Hav

elka

. V

ije-

æe s

toga

pre

dlaž

e ili

da

vlas

-ni

ci

dipl

oma

bivš

ih

dvog

o-di

šnjih

viš

ih š

kola

bes

plat

nopo

lože

ra

zlik

u u

pred

met

i-

ma

(um

jest

o jo

šje

dne

godi

-ne

stu

dija

)ili

da

im s

epr

iz-

na n

aziv

- p

rist

upni

k.»N

ema

logi

keda

ti

nazi

vpr

vost

upni

k ne

kom

e tk

o ga

nije

zat

raži

o,a

neda

ti m

ui

kom

pete

ncije

«,

smat

ra

Ha-

velk

a, n

apom

inju

æi k

ako

sest

ruèn

e st

udije

i

njih

ovih

oko

30.0

00 s

tude

nata

sta

lno

poku

šava

pr

ikaz

ati

kao

man

je v

rije

dne.

»Ni

toni

je t

oèno

.È

inje

ni-

ca

je

da

su

stru

èni

stud

ijiko

d na

s ne

dovo

ljno

razv

ije-

ni i

da i

mtr

eba

još

stud

ena-

ta. D

ržav

a je

to

prep

ozna

la i

daje

im

pod

ršku

. D

a bi

smo

ojaè

ali

stru

ène

stud

ije,

us-

koro

uv

odim

o no

vost

-

stru

ène

nova

ke«,

naj

avio

je

Uze

lac

uvje

ren

da P

rije

dlog

zako

na

o ak

adem

skim

i

stru

ènim

naz

ivim

a ne

ma

po-

treb

e po

vlaè

iti

iz

Vla

dine

proc

edur

e. [

Mir

ela

Lile

k]

176

Petak, 24. kolovoza 2007.6

D O G A Ð A J Iw w w.VJESNIK.hr

Ne treba srljati umasovno otvaranje

struènih studija

Mladen HAVELKA predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Hrvatske

Svake je godine interes za upis na struène studijesve veæi. Danas na veleuèilištima i visokimškolama, što javnim, što privatnim, studira oko35 posto svih studenata

Mirela LILEK

Knin, Šibenik, SlavonskiBrod, Vukovar, Gos-piæ, neki su od grado-

va koji odnedavno imaju ve-leuèilišta. O naglom razvojustruènih studija razgovaralismo s predsjednikom Vijeæaveleuèilišta i visokih školaHrvatske, dekanom Zdrav-stvenog veleuèilišta u Zagre-bu Mladenom Havelkom, ko-jega je predsjednik Mesiæ ne-davno odlikovao visokimpriznanjem za uspjehe napodruèju razvoja visokogobrazovanja u Hrvatskoj.Znaèi li vaše odlikovanjeda se stav politike premaveleuèilištima i visokimškolama popravio?- U svakom sluèaju. Još ne-davno postojale su dvojbetrebaju li nam u Hrvatskojuopæe visoke škole i veleuèi-lišta ili bi bilo bolje da se svavisokoškolska nastava odvi-ja na sveuèilištima. Meðutim,te su dvojbe jasnim stavomVlade izraženim u dokumen-tu »Strategije razvoja znano-sti i visokog obrazovanja«potpuno otklonjene.Otkud odjednom potrebaza tolikim brojem novihveleuèilišta? - Zasad je 15 javnih i 15 pri-vatnih veleuèilišta i visokihškola, ali njihov broj stalnoraste, osobito privatnih, štoje dobro, no nadležna držav-na tijala trebaju se brinuti zapoštivanje standarda kvalite-te i u javnim i u privatnimustanovama. Brinu li? Ispunjavaju liuvjete - kadrovske, pros-torne, programske?- Na žalost, još ne jer im po-najprije nedostaju kadrovi.To nije pitanje samo nedovo-ljnih sredstava za nova radnamjesta, veæ i stvarnog nedos-tatka kvalificiranih nastavni-ka, a posebno suradnika zapraktiènu nastavu. Radi se onastavnim profilima koji ni-su ranije imali priliku završi-ti visoko obrazovanje pa sa-da imaju prenisku kvalifika-ciju za nastavnike u svojimpodruèjima. Primjerice, pos-toji velika potreba za studiji-ma medicinskih sestara, no ida imate puno novaca nemožete ih otvoriti ni minima-lan broj jer prve generacijemedicinskih sestara kojemogu biti ukljuèene u nasta-vu bolonjskih studija tek sa-da stjeèu potrebnu kvalifika-ciju. No aktualan je i prviproblem - nedostatak sred-stava. U ovoj je godini u dr-žavnom proraèunu za svestruène studije osigurano sa-mo 4,22 posto ukupnog pro-raèuna za visoko obrazo-vanje, a za kapitalna ula-ganja u svih 15 javnih veleu-

èilišta samo sedam milijunakuna. No otvaraju se i novirazvojni fondovi, nude seprostori bivših vojarni i si-tuacija se popravlja, a i lo-kalne zajednice koje tražeotvaranje studija nude finan-cijsku i prostornu pomoæ.Proces je dugotrajan, noglavno je da se poèelo kreta-ti na bolje.Kako su se uspjele popu-niti visoke škole i veleuèi -lišta tijekom ljetnih upi-sa? - Svake je godine interes zaupis na struène studije sveveæi. Kraæe traju, usmjerenijisu praksi i potrebama tržiš-ta, lakše se nalazi posao isve to naravno jaèa zani-

stva da se provede neozbilj-no, mnogi studiji i ustanovevisokog obrazovanja koji neispunjavaju zakonske uvjetekadrova, opreme i prostorabit æe ukinuti. Zato ih nijepametno niti osnivati dok tiuvjeti nisu ispunjeni.Što u suprotnom?- Dogodit æe se da æe ovakvonaglo, neplanirano omaso-vljenje studija dovesti do pa-da kvalitete nastave i da æenepromišljeno osnovane us-tanove visokog obrazovanja- kad nam Europa nametnesvoje oštre kriterije - biti zat-vorene. A tada æe se vidjetida bi bilo bolje da ih nismoniti otvarali.Dijele li ovakvo mišljenjeljudi u institucijama kojesu zadužene voditi brigu okvaliteti razvoja visokogobrazovanja? - Nadam se da uskoro hoæe.Naime, veliki su pritisci broj-nih gradonaèelnika i županada se baš u njihovom gradu ižupaniji otvore novi studiji -i to što prije a najbolje prijeparlamentarnih izbora. Našesu ustanove, a i Ministarstvoznanosti, snažno izloženiovim pritiscima i o svima na-ma ovisi koliko æemo im seuspjeti othrvati i smiriti si-tuaciju. Nadam se da æe mi-nistar Primorac naæi za tosnage, da æemo svi zajednoizraditi liste prioriteta ne popolitièkim kriterijima, veæ pokriterijima struke i izraženo-sti potreba, da æemo naæisnage otvarati studije kojiimaju sve razvojne uvjete ijamstvo kvalitete. Inaèe, našæe tek stvoreni sustav struè-nih studija kolabirati u op-æem kaosu.

gurno su bliže ispunjavanjutih potreba nego sveuèilišnistudiji. Konkretno, u kojem seprosjeènom roku zapoš-ljavaju oni sa završenimstruènim studijima i koli-ko ih je na burzi?- Tu analizu, na žalost, nitkojoš nije napravio. Ona morabiti dio ukupne analize po-treba za struènjacima na ko-joj æe se temeljiti i buduæamreža visoko obrazovnih us-tanova u Hrvatskoj. U sva-kom sluèaju, na temelju ne-kih pokazatelja procjenjuje-mo da ih je na burzi punomanje nego onih sa završe-nim sveuèilišnim studijima.Koja su najperspektivnija

ni regionalnim potrebama ida su u funkciji razvoja re-gionalnog gospodarstva.No nužan uvjet da se sve toostvari je osiguravanje kvali-tetnih uvjeta studiranja, uv-jeta na temelju standarda ze-malja Europske unije. Dobarzakonski okvir za to veæ po-stoji, a jedina stvarna opas-nost je da on ne ostane samoformalna moguænost, veæ dase i sadržajno zapoène bržeostvarivati. Hoæete reæi da se prilikomosnivanja novih veleuèi-lišta ne vodi raèuna o za-konu? - To je i glavni problem s ko-jim se naše Vijeæe veleuèiliš-ta i visokih škola danas suo-èava. Ove godine postavljenje vrlo velik broj zahtjeva zaotvaranje novih studija ubrojnim mjestima u Hrvat-skoj. Mi bismo bili presretnida ih je sve moguæe otvoriti.Ali, svjesni ogranièenih mo-guænosti državnog proraèu-na, lošeg stanja lokalnih žu-panijskih i gradskih proraèu-na, nedovoljne razvijenostigospodarstva koje bi trebalosudjelovati u sufinanciranju,predlažemo da se ne srlja umasovno otvaranje novihstudija, veæ da se što prije

završi zapoèeta analiza po-treba, izradi mreža potrebnihvisokoškolskih ustanova uHrvatskoj, usvoji dinamikanjihova razvoja sukladna fi-nancijskim i kadrovskim po-trebama - i da se tek tada natemelju svega toga izdajuodobrenja za otvaranje no-vih studija. To mora bitikoordiniran rad mnogih tije-la u i izvan visokog obrazo-vanja, mora biti praæeno ve-æim proraèunskim odvajanji-ma za visoko obrazovanje,jer æe nam se inaèe dogoditi»rumunjski sindrom«, a i mismo veæ imali sindrom split-skog veleuèilišta.Smatrate dakle moguæimnovi sluèaj Veleuèilišta uSplitu? - Ako se ovako neplaniranonastavi, na žalost - da. Osni-vanje novih veleuèilišta ilinjihovih podruènih studija umjestima u kojima ne posto-je potrebnu uvjeti kvalitetnenastave, doæi æe sigurno podudar Agencije za znanost ivisoko obrazovanje i Nacio-nalnog vijeæa za visoko obra-zovanje kada se uskoro pro-vede vrjednovanje visokihuèilišta. Ako to vrjednovanjebude provedeno ozbiljno, aosigurana su prevelika sred-

STRUČNISTUDIJI Kraæe traju, usmjere-niji su praksi i potre-bama tržišta, lakše senalazi posao i sve tonaravno jaèa zani-manje studenata

EUROPA Naglo, neplaniranoomasovljenje studijadovest æe do padakvalitete nastave anepromišljeno osno-vane ustanove viso-kog obrazovanja -kad nam Europa na-metne svoje kriterije- bit æe zatvorene

NOVAC U državnom prora-èunu za struène stu-dije osigurano je4,22 posto ukupnogproraèuna za visokoobrazovanje, a za ka-pitalna ulaganja ve-leuèilišta dobivaju se-dam milijuna kuna

� � �PRITISCI Naše su ustanove, a iMinistarstvo znanos-ti, snažno izloženipritiscima i o svimanama ovisi koliko æe-mo im se uspjetiothrvati i smiriti si-tuaciju

�

manje studenata. Danas nastruènim studijima, što jav-nim što privatnim, studiraveæ oko 35 posto svih stude-nata. Ispunjavaju li struèni stu-diji svoju ulogu na tržišturada? - To je i njihova osnovna mi-sija. Onu upravo programskii konceptualno moraju zatobiti razlièiti od sveuèilišnih,brzo prilagodljivi potrebamatržišta i mi u izradi našihnastavnih programa težimoda takvi budu. No, kod nasjoš, na žalost, nema pravogtržišta rada. S obzirom na toda su programi struènih stu-dija nastoje prilagoditi stvar-nim potrebama prakse, si-

podruèja struènih studija- medicina, tehnologija,ekonomija? - Medicinsko podruèje sigur-no. Danas u Hrvatskoj goto-vo da ne možete naæi neza-poslenu medicinsku sestrusa završenim struènim studi-jem, zatim podruèje ekono-mije, raèunarstva i poljopri-vrednih grana. No sve to ovi-si o vrlo raznolikim regional-nim potrebama koje trebajoš pomno ispitati.Što država dobiva otva-ranjem novih veleuèiliš-ta? - Prije svega, to æe pomoæida mladi ljudi ostaju studira-ti u svojim mjestima, da pro-grami studija budu primjere-

RASPRAVA Tko ne reagira, nema se pravo kasnije žaliti

Prije ljeta sudjelovali ste u oš�troj polemici o prijedlogu zako�na o stručnim nazivima i aka�demskim stupnjevima. Kakav jere z u l t a t ? � Uvijek sam za argumentiranurazmjenu mišljenja. Prijedlog zako�na je bio toliko loš da bi njegovaprimjena izazvala teške negativneposljedice. Posebice za razvoj kva�litetnog sustava stručnih studija.Ponosni smo što smo svojom inter�vencijom uspjeli da se prijedlog iz�mijeni i time uštedjeli državi mno�ge nevolje. To nam je uostalom bi�la i stručna i gra�anska dužnost.Jer tko ne reagira na loše prijedlo�ge zakona, nema kasnije moralnopravo žaliti se na njih.

177

�

�

��

��

��

�� !��"�� #�� !��#�� $��%��&��&��'�#��!�� !�� #�� #�� (��&�

��!��)��#�� #�� !�� !�� #�� #�� #��#�� &��!�� #��#�� &��

*��)��#�� #��+��(�� ,�� &��

-�� "�� ./0&000�� 12� �� (�� &�*� ��(��+-��&��

3��,�� "�� !�� &��

�� #��#��(�� (��&��

��

��&��&�4��'��&�&��

��.5&��!��6001&��

��

�� (�� #�� &��

��(&��&��7��8��(&��&�9��#�� (&��&��:��(&��&�;��:��(&��&��4�� )��3��)��<��#��+��"��=�� !�� "��#�$��%��&�� &�'��'�� '��!��(�� )�$�� *��+��'� �,��"�� "�� -��

'.��-� �� $��"��"�� .� ��.� �� "��

�.�� /�0102332�� /�'��-��45��$�56666��

��

�� !�"#$!%��

�� !��"�� #�$%�&��' ��(�)�� !��"�� !��"�� *�� #� ��

�

+��)� ��+�� #�, �� --��.��/�)0�� #��$��&�� 1�� 2��/��&��

178

179

IV. SLIKOVNI PRILOZI

180

Prilog 1. Osniva�ka skupština Zajednice visokih škola Hrvatske, održana u Visokoj

zdravstvenoj školi u Zagrebu 14.travnja 2000. godine

181

Prilog 2.

Susret rektora i dekana veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske s Predsjednikom Republike Hrvatske, gospodino Stjepanom Mesi�em u

Požegi 3.lipnja 2000.godine

182

Prilog 3. Posjet delegacije Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske, Predsjedniku Republike Hrvatske, gospodinu Stjepanu Mesi�u, 23. velja�e 2005.godine

183

Prilog 4.

Otvaranje novih prostorija Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske u Marti�evoj ulici broj 13 u Zagrebu, 19. listopada 2006.godine

184

Prilog 5.

19. sjednica Vije�a veleu�ilišta i visokih škola Hrvatske održana 19. listopada 2006. godine u prostorijama Vije�a.

Gosti sjednice; Ministar prof.dr.sc. Dragan Primorac sa suradnicima

185

186

Prilog 6.

Dodjela odlikovanja "Red Danice hrvatske s likom Ru�era Boškovi�a" rektorima hrvatskih sveu�ilišta, predsjedniku Nacionalnog vije�a za

visoku naobrazbu, ravnateljici Agencije za visoko obrazovanje i predsjedniku Vije�a veleu�ilišta i visokih škola, 15. svibnja 2007.godine

187

Documents

I Z V J E Š E O RADU VIJEA VELEUILIŠTA I VISOKIH ŠKOLA … · 2012. 3. 14. · Prilog 14: Zakljuci Rektorskog zbora o sluaju Veleuilišta u Splitu 77 Prilog 15 ... Prilog 21: Uvjeti