HRVATSKE ŠUME 31 - 7/1999casopis.hrsume.hr/pdf/031.pdfkom auditoriju. Svaki nacionalni park ima užu i širu zonu, a u ovoj potonjoj dozvoljeni su i neki radovi. Ing. Camba posebno

KAZALO

Dani hrvatskog šumarstva Ogulin-Bjelolasica 25-27. lipnja 1999.

12 Nagrade i sponzori

2-6 Savjetovanje: Aktualni problemi hrvatskog šumarstva

22 Dr. Karmelo Poštenjak: Sa sjemenskim sastojinama krenuti od početka

29-32 Izlučna natjecanja šumarskih radnika po Upravama

7-11 Natjecanje šumarskih radnika: Bjelovarčani obranili Šampionsku titulu

13-15 Informatički pogled na obavljene zadatke

23-24 Međunarodno savjetovanje: Mehaniziranje šumskog rada na razmeđi tisućljeća

16-1/ Po prvi puta na jednom šumarskom natjecanju

18-21 Olujno nevrijeme u našim šumama Stoljetni hrastovi pretvoreni u trešće

25 Hrvatske norme i sortimentna struktura

26-28 Treća izborna skupština sindikata: Za sigurnost rada i očuvanje svakog radnog mjesta

ŠUME

Mjesečnik »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, Izdavač: »Hrvatske šume« p.o. Zagreb, Lj. F. Vukotinovića 2, Direktor: Ivan Tarnaj, dipl. inž. šum. Glavni i odgovorni urednik: Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž. Uredništvo: mr. Josip Dundović, dipl. inž., Hranislav Jakovac, dipl. inž., Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž., Josip Maradin, dipl. inž., Branko Meštrić, dipl. inž., Miroslav

Mrkobrad, dipl. pol.. Zvonko Peičević, Vesna Pleše, dipl. pol., Ivan Simić, dipl. inž.. Ivica Tomić, dipl. inž. Novinari: A. Z. Lončarić, M. Mrkobrad, V. Pleše i I. Tomić Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb E-mail: [email protected] Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjima autora teksta. Oblikovanje, priprema i tisak: Hrvatska tiskara d.d. Zagreb Naklada: 5000

Na naslovnoj strani: Sa natjecanja na Bjelolasici Na ovitku: Stoljetna stabla pretvorena u trešće (Snimio: Miroslav Mrkobrad)

mailto:[email protected]

SVEČANOSTI

Dani hrvatskog šumarstva Ogulin - Bjelolasica

25.-21. lignja 1999.

slikarica Marija Lovrić uručuje svoj rad gradonačelniku u znak zahvalnosti za priređenu izložbu slika

Ugledni gosti, uzvanici i sudionici natjecanja na prijamu kod gradonačelnika Ogulina

Svečanost otvaranja ovogodišnjih naših tradicionalnih Dana hrvatskog šumarstva Ogulin -Bjelolasica, otpočelo je prijamom kod gradonačelnika grada Ogulina i pozdravnim govorom gradonačelnika Ivana Vučića brojnim uzvanicima i sudionicima našeg natjecanja.

Tom prilikom upriličeno je i otvorenje izložbe slika priznate ogulinske slikarice Marije Lovrić.

Gradonačelnik Ogulina gosp. Ivan Vučić upoznaje prisutne

goste s povijesnim i kulturnim osobitostima ovogodišnjeg

domaćina naših Dana hrvatskog šumarstva

Sudionici ovogodišnjih Dana ...na prijamu kod gradonačelnika i na otvorenju izložbe slika

Časopis Hrvatske šume / 1

DANI HRVATSKOG ŠUMARSTVA, OGULIN - BJELOLASICA, 25. - 27. LIPNJA 1999.

103. skupština Hrvatskog šumarskog društva

Aktualni problem u hrvatskom šumarstvu

06UUH • BjfcHiLASICt ^ HRVATSKE

ŠUME-

prof. dr. Slavko Matić otvara 103. redovnu skupštinu Hrvatskog šumarskog društva

U okviru ovogodišnjih Dana hrvatskog šumarstva, održana je i redovna 103. skupština Hrvatskog šumarskog društva, koja se tradicionalno pozabavila i

aktualnim problemima šumarstva, a oni su za ovu priliku svedeni na tri teme 0 kojima su uvodna izlaganja podnijeli ing. T. Starčević,^mr. Petar Jurjevic i

mr. Josip Dundović. Kako je naglasio predsjednik HDŠ, prof. dr. Slavko Matić, tijekom jeseni će se po ograncima organizirati rasprave

Velika kino dvorana u Pučkom otvorenom učilištu u središtu Ogulina bila je pretijesna da primi sve uzvanike, goste i sudionike ovogodišnjih Dana hrvatskog šumarstva na otvorenju

2 / Časopis Hrvatske

DANI HRVATSKOG ŠUMARSTVA, OGULIN - BJELOLASICA. 25. - 27. LIPNJA 1999.

R edovna 103. skupština Hrvatskog šumarskog društva, održana u sklopu ovogodišnje trodnevne manifestacije Dani hrvatskog šumarstva u Ogulinu, pozabavila se aktual

nim problemima hrvatskog šumarstva. U prisustvu brojnih gostiju i uzvanika, sudionicima Skupštine prvi se ispred Hrvatskog državnog Sabora obratio predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu i šumarstvo ing. Ivica Gazi istakavši da ovaj šumarski skup ima višeznačnu poruku.

Šumarstvo je ukorijenjeno u narodu i temelj je narodnog gospodarstva, rekao je on. A ono je ishodište suvremenog gospodarstva. To što se održava u Ogulinu, u Hrvatskom olimpijskom i turističkom centru zahvala je ovom gradu za sve što je učinio i prilika da se i ovo područje razvija ravnomjerno s ostalima.

- »Šumarstvo je ukorijenjeno u našem hrvatskom narodu i temelj je narodnog gospodar

stva - istakao je u svom pozdravnom govoru inž. Ivica

Gazi, predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu i

šumarstvo, i predsjednik Upravnog odbora »Hrvatskih

šuma« p.o. Zagreb

PORUKA POKROVITELJA u ime Vlade Republike Hrvatske ministar poljoprivrede i

šumarstva mr. se. Ivan Durkić izrazio je zahvalnost menadž-men tu Hrvatskih šuma za uspješno saniranje stanja u ovoj oblasti, te dodao:

- »Gospodarenje šumama u Hrvatskoj, oslonjeno na 250 godišnju tradiciju uzgajanja prirodnih, raznolikih i maksimalno proizvodnih šuma, u čiji razvoj je od samih početaka utkana hrvatska šumarska struka i znanost, sa p u n o m odgovornošću pronosi misiju očuvanja i potrajnosti šuma kao ekološke i gospodarske podloge svakog civiliziranog društva. Ovi, sada već treći Dani hrvatskog šumarstva, slijednici su dvade-setsedmogodišnjeg, tada već tradicionalnog Natjecanja šumarskih radnika Hrvatske.

Spoznaja o nezaustavljivom rastu značaja općih dobara koje samo šuma može dati; te istina urasla u genetsku konstituciju čovjeka, kako j e šuma prije svega zrak, voda, klima, zadovoljstvo, ugođaj i opstanak, nametnula j e šumarskoj struci obvezu traženja scene i iskoraka u javnosti gdje će u interesu hrvatske države, njenog gospodarskog razvitka, kvalitetnijeg, zdravijeg i ljepšeg života naroda, dignuti glas protiv ugrožavanja interesa šumarstva i šuma. Mnogoputa u povijesti, socijalni su stresovi i posljedice rata, grubo narušavale odnos čovjek-šuma. Sa zadovoljstvom treba reći da j e Domovinski rat iza sebe ostavio relativno malo tragičnih posljedica na šume u Hrvatskoj.

Danas, nove opasnosti prijete šumi; svaka intervencija u prostoru, od hidrotehničkih zahvata namijenjenih zaštiti od

Inž. Ivan Tarnaj, direktor »Hrvatskih šuma« podsjetio je kako je posljednjih godina šumarstvo izgubilo svoj identitet, te kako je bilo isključeno iz svekolikog javnog i društvenog života, što se više ne bi smjelo ponoviti, jer imamo tradiciju dugu više od dva i pol stoljeća

Nazočnima se obratio i ministar mr. se. Ivan Đurkić, naglasivši da su za

uspješan razvoj šumarstva danas, davno prije 250 godina stvorene

pretpostavke i solidni temelji

poplava do izgradnje hidrocentrala, cestogradnje, intenzivnog uzgoja divljači u ograđenim lovištima, neorganizirane urbanizacije, nedostatka prostornih planova za razdiobu prostora namijenjenog turizm u ili na primjer ekstenzivnom stočarstvu, ugrožava i prijeti šumi. N e u s klađenost nadležnosti između gospodarenja i upravljanja u ishitreno proglašenim zaštićenim objektima prirode nalaže usklađivanje odredbi Zakona o šumama. Zakona o zaštiti prirode. Zakona o lovu i Zakona o vodama.

Cilj toga usklađenja mora biti osiguranje integralnog upravljačkog i gospodarskog pristupa na osnovama znanstvenih, racionalnih i provodljivih studija zaštite prirode i okoliša u okviru Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, čija će kontrolirana provedba trajno osiguravati učinkovitu skrb o prirodi i okolišu, njeno racionalno korištenje, zapošljavanje i razvoj pratećih gospodarskih djelatnosti.

Zakonske i organizacijske pretpostavke za budućnost šumarstva Hrvatske su stvorene, 250 godišnja tradicija šumarske struke i znanosti, stanje, prirodnost, raznolikost i proizvodnost naših šuma, jamstvo su ispravnosti puta. Na šumarskoj je struci obveza da budućnost šuma Hrvatske čvrsto, moralno, stručno i odgovorno drži u svojim rukama, prihvati izazove tržišne bitke, povećanja prostora za rast prihoda i produktivnost zapošljavanja.

Za sve ovo, nužno je duhovno jedinstvo struke i znanosti uz čvrst osjećaj pripadnosti svojoj Domovini , kako bi šume i mi zajedno s njima imali budućnost a ne sudbinu.

U ime pokrovitelja Dana hrvatskog šumarstva želim svim sudionicima uspjehe na ovom natjecanju, plodonosne stručne



Dane hrvatskog šumarstva proglasio je otvorenim prof. dr. Slavko Matić

rasprave i ugodan boravak u Hrvatskom olimpijskom centru na prelijepoj Bjelolasici«, istakao j e ministar mr. se. Ivan Đurkić

Direktor Hrvatskih šuma ing. Ivan Tarnaj je podsjetio da je posljednjih godina šumarstvo gubilo svoj identitet, da je bilo isključeno iz »svekolikogja-vnog i društvenog života« premda je u svim novim događanjima dijelilo sudbini: ostalih i sudjelovalo u svim akcijama. A 250 godina stručnog gospodarenja te

100 godina visokoškolske šumarske nastave jamstvo su da će šumarstvo i dalje imati vidnu ulogu u razvoju države. O n je izrazio posebnu zahvalnost Upravi šuma i gradu Ogulinu za visoki standard organizacije ovogodišnje manifestacije »koji će biti izazov za ostale«.

Proglasivši potom Dane hrvatskog šumarstva u Ogulinu otvorenim, uz konstataciju daje »šumarstvo ono što čini 43 posto površine naše države, daje šumarstvo preko 10.000 vrijednih ljudi koji zavrijeduju da se jednom godišnje ovako nadu i sumiraju rezultate svog rada«, prof. dr. Slavko Matić otvorio je i 103. Skupštinu Hrvatskog šumarskog društva.

Stručna pitanja o kojima se na Skupštini raspravljalo .svedena su na tri teme o kojima su uvodna izlaganja i podsticaj na raspravu, koja će se kako je rekao predsjednik Matić, provesti i po ograncima, podnijeli ing. Tomislav Starčević, mr. Petar Jurjević, mr. Josip Dundović i mr. Darko Getz.

Ing. Tomislav Starčević

Upravljanje i gospodarenje

zaštićenim objektima prirode

Svjedoci smo brzopletog, znanstveno stručnog pa i formalno pravno ncutemeljnog, a uz to i agresivnog procesa proglašenja zaštićenih objekata prirode, zasnovanog na pretežito deklarativ-niin postavkama zaštite okolišta. Vidljivo je kako popratni učinci i posljedice na održivi razvoj gospodarstva Republike Hrvatske nisu sagledani, pa procjenjujemo moralnim da znanstveno-stručnim argumentima upozorimo i obavijestimo Hrvatski državni sabor. Vladu i javnost na neke događaje koji bi bitno mogli utjecati na budućnost zaštićenih dijelova prirode, istakao je ing. Tomislav Starčević u uvodu u temu o Upravljanju i gospodarenju zaštićenim objektima prirode.

Potičući šumare na raspravu o ovom važnom pitanju, on je podsjetio na neke ključne zakonske odredbe koje su dovele do današnjeg dualizma vlasti na istim objektima, pitajući se (i ostale) kako je moguće da se u Hrvatskoj ide na proglašenje nacionalnim parkovima područja kojima više od dva stoljeća gospodari šumarska struka. A riječ je o proširenju nacionalnih parkova »Risnjak«, »Plitvice«, novoproglašcnog N P »Sjeverni Velebit«, kao i prijedlogu za proglašenje Parka prirode »Kopački rit« nacionalnim parkom,

U svojim pitanjima Starčević je iznio nekoliko zapanjujućih podataka koje bi oni koji donose zakone trebali znati. Tako se, na , primjer, proširenjem površina spomenutih nacionalnih parkova I iz gospodarenja isključuje blizu 20.000 ha šuma s preko 3,5 mi- i lijuna kubika drvne zalihe. Na taj način bez posla bi mogao ostati ; značajan broj ljudi u šumarstvu i drvnoj industriji a izostat će I istodobno i naknada koju Hrvatske šume plaćaju u državni | proračun kao i u proračune pojedinih županija.

Stoga bi, misli Starčević, bilo dobro preispitati i korigirati program prostornog uređenja Republike Hrvatske »osobito s gledišta pretežito deklarativnih postavki zaštite okoliša, a da temeljne odrednice kod programiranja zaštićenih objekata prirode budu integralni upravljački i gospodarski pristup na osnovama međunarodnih kriterija i potpisanih konvencija«.

mr. Rohert Laginja:

Državna uprava je

monopolist! Uključujući se u raspravu o »različitim vidovima 'zaštite'

prirode koja se nekontrolirano širi«, doministar Robert Laginja ustvrdio je da su problemi zapravo počeli dosadašnjim neprisu-stvom šumara u nacionalnim parkovima i drugim zaštićenim objektima prirode, te pobrojio aktivnosti koje se poduzimaju u Ministarstvu na jačanju aktivnosti zaštite prirode i okoliša. - I pored svega učinjenog i dalje su prisutna nastojanja monopol i ziranja zaštite prirode od strane Državne uprave za zaštitu prirode. U nekim zaštićenim objektima obavljaju djelatnosti koje su zabranjene. T o je nastajanje paralelnog poduzeća za zaštitu prirode na trošak proračuna, rekao je on.

U Austriji šumari dobivaju

dio dohotka O nekim austrijskim iskustvima u upravljanju nacionalnim

parkovima govorio je ing. Vladimir Camba, zaposlen u Austrijskim državnim šumama. U ovoj susjednoj državi pet j e nacionalnih parkova od kojih su u četiri šume važan element. Zaštita prirode regulirana j e s 9 saveznih zakona a veliki utjecaj u upravljanju takvim zaštićenim objektima imaju građani. Zaštita je inače, pojasnio je ing. Camba, u nadleštvu pokrajina. Ing. Camba posebno se osvrnuo na kategorizaciju zaštićenih dijelova prirode prema međunarodnim kriterijima, te na postupak osnivanja nacionalnih o kome se provodi rasprava u širo-

4 / Časopis Hrvatske šume


kom auditoriju. Svaki nacionalni park ima užu i širu zonu, a u ovoj potonjoj dozvoljeni su i neki radovi. Ing. Camba posebno je predstavio nacionalne parkove Dunav i Austrijske gornje šume u kojima velik udio imaju šume. U upravnim odborima tih nacionalnih parkova su i upravitelji šumarija, šumari dobivaju dio dohotka, a šumarska struka uključena je u sve faze osnivanja nekog novog nacionalnog parka.

O Kopačkom ritu

Air. Petar Jurjević

Vodoprivredna naknada

funkcije šume, i vodno bi gospodarstvo trebalo biti zainteresirano za kvalitetno gospodarenje šumom i stabilnost šumskih ekosustava. A takav interes mogao bi se, misli Jurjević, ostvariti oslobađanjem plaćanja naknade od strane šumarstva i regulirati zakonskim propisima. Stvari danas stoje tako da je temeljem zakonskih odredbi utvrđena minimalna stopa koju I Irvatske šume plaćaju. No ovisno o pojedinim županijama, ta se stopa može povećati, pa imamo i primjera, spomenuo je Jurjević, da pojedine županijske skupštine predlažu povećanje stope i do 50 posto. »Hrvatske šume« prošle su godine po minimalnim stopama za slivnu naknadu uplatile preko 22 milijuna kuna, što iznosi tek 40 posto ukupnih naknada. Upravo zbog uzajamnih zajedničkih interesa, drži on, valjalo bi razmisliti o mijenjaju nekih zakonskih odredbi. Ponajprije, »Hrvatske šume« trebalo bi, kako je to u zapadnoeuropskim zemljama, osloboditi plaćanja slivne naknade. Tako oslobođena sredstva moglo bi se usmjeriti u sanaciju šuma, a trebalo bi razmotriti mogućnosti učešća vodnog gospodarstva u financiranju uzgoja i zaštite

O konkretnom problemu koji je uzburkao hrvatsku šumarsku javnost, o pretvaranju Parka prirode Kopački rit, bivšeg lovišta Belje, u Nacionalni park pod ingerencijom Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša, govorio je mr. Darko Getz. , On je podsjetio na dugu tradiciju gospodarenja šumara ovim i lovištem, »od vremena Habsburgovaca pa do danas u kome je šumarstvo kao struka uvijek bilo uvažavano, a šumari su kroz ' stoljeća znali očuvati i zaštititi lovišta«. Upitao se, a i ostale, što to novi »zaštitari« nude umjesto šumara koji su to dosad uspješno radili. Zakonom iz 1994. godine otvorena je mogućnost stvaranja dualizma vlasti na istom prostoru, u ovom Parku prirode, formirana je javna ustanova s novom upravom i i u Parku je počelo čudno ponašanje. Ovakvo stanje teško je i održivo, puno košta a sve se plaća od državnog proračuna. I

•

Premda su odnosi između vodnog gospodarstva i subjekata koji gospodare šumama temeljem ustavnih odredbi reguliram posebnim zakonima. Zakonom o šumama, Zakonom o vodama te Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva, dosta je pitanja pa i problema koji su nedorečeni i neriješeni. U tom kontekstu posebno je potrebno porazgovarati o vodoprivrednoj naknadi koju plaćaju Hrvatske šume. O tom problemu kao i o ostalim dodirnim točkama ovih dviju životno važnih djelatnosti na savjetovanju je govorio mr. Petar Jurjević. I šuma i voda su obnovljiva prirodna bogatstva zavisna jedno o drugom, rekao je on. Od ukupne količine vode na zemlji 97,3 posto je slana voda, a od slatke 90 postoje nedostupno čovjeku, životinjama i biljkama jer je zaleđena ili se nalazi duboko ispod površine. Navodeći niz podataka o uzajamnoj interakciji šuma i voda, Jurjević je potvrdio davno poznatu činjenicu (i) o velikom utjecaju šume na vodno gospodarstvo. Upravo zbog takve

I Mr. Josip Dundovii

Zapošljavanje šumarskih

zaposlenika i razvoj poduzetništva u

šumarstvu O iznimno važnom području šumarstava, zapošljavanju i

razvoju poduzetničke kulture osnovne je teze iznio mr. Josip Dundović. Samo osposobljeni šumarski zaposlenik i poduzetnik jamstvo su unapređenja gospodarenja šumama, rekao je on. Mr. Dundović je potom analizirao zaposlenost u I Irvatskim šumama koje su početkom 1991. godine imale 14.296 zaposlenih, a odnos režije prema proizvodnji bio je 37:63 posto. Izbijanjem ratnih sukoba broj zaposlenih je smanjen a trend smanjivanja nastavljen je i kasnije. To se nije odrazilo na efikasnost, premda je u postotku režija u odnosu na proizvodne radnike u porastu.

Učinkovito zapošljavanje u Hrvatskim šumama vrlo je složen, mukotrpan i dugotrajan posao, naglasio je Dundović. Prelazak na tržišne uvjete poslovanja traži drukčiju produktivnost i niske troškove. Zato je jedini ispravan put izrada Programa učinkovitog zapošljavanja kroz povećanu proizvodnju glavnih šumskih proizvoda, boljeg iskorištavanja sporednih šumskih proizvoda i bavljenja sporednim djelatnostiina poduzeća.

Programom razvoja Hrvatskih šuma dugoročno je među ostalim zacrtan razvoj i korištenje privatnog poduzetništva u gospodarenju šumama, a prvenstveno poticanjem vlastitih zaposlenika novčanim stimulacijama i organiziranjem poduzetničke izobrazbe. Ovo bi se, smatra Dundović, trebalo ostvarivati postupno. On je pobrojio i mjere koje treba provesti kako bi se zacrtani ciljevi ostvarili.

Časopis Hrvatske šume I 5

DANI HRVATSKOG ŠUMARSTVA, OGULIN - BJELOLASICA, 25.-27. LIPNJA 1999.

BJelovarčani obranili šampionske titule

Maštovito i skladno podignuta pozornica dio je rješenja cijelog kompleksa borilišta, nadstrešnica za ugostiteljsku ponudu pojedinih uprava i ostalog namjenskog prostora koji je ostao u vlasništvu HOC na Bjelolasici kao trag na Dane hrvatskog šumarstva 99

Tradicija se nastavlja. Natjecanje najboljih šumarskih radnika

Hrvatske i time potvrđivanje znanja i

iskustava i odmjeravanje snaga koje traje s

manjim prekidima već 35 godina potvrda je i

opravdanje svih dosadašnjih susreta

Dio ekipa natjecatelja postrojenih za vrijeme Otvaranja 111. državnog natjecanja šiunarskih rrapih rliolotnil/CJ



Ing. Ivan Tarnaj direktor »Hrvatskih šuma« otvorio je ovogodišnje natjecanje najboljih

šumarskih radnika Hrvatske

Tišinu tog subotnjeg planinskog lipanjskog sunčanog jutra u Hrvatskom olimpijskom centru

Bjelolasici prekinuli su taktovi budnice limene glazbe. Kasnije smo saznali da su to bili članovi Puhačkog orkestra DVD iz Ogulina, osnovanog još daleke 1873. godine, koji su odsvirali nekoliko koračnica ~ »Junak iz Like, Kroz gradski park. Junak iz Ogulina i druge, kao ugodno iznenađenje domaćina Uprave šuma Ogulin, koji su to priredili za sve uzvanike, goste, natjecatelje i suce, organizatore i druge djelatnike »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb koji su se tog jutra nalazili u objektima H O C Bjelolasica, u iščekivanju svečanog otvorenja natjecanja šumarskih radnika.

Točno prema programu drugog dana - Dana hrvatskih šuma neposredno pred početak natjecanja, u vrijeme postrojavanja ekipa naših 16 uprava šuma. Direktor »Hrvatskih šuma« ing. Ivan Tarnaj u pratnji domaćina ing. Mladena Stipetića, dovezao se konjskom zapregom na borilište. Po

slije kraće svečanosti ('ng. Ivan Tarnaj]s otvorio III. državno natjecanje šumskih radnika i tom prilikom istakao:

- Otvarajući ovu tradicionalnu manifestaciju šumarskih radnika Hrvatske, želim s vama podijeliti zadovoljstvo što svi mi nastojimo održati dugu tradiciju natjecanja šumarskih radnika, od tamo davne 1964. godine kada je održano prvo natjecanje šumarskih radnika Hrvatske u Delni-cama.

Čast mi je da nakon četiri godine mogu reći kako naši šumarski radnici imaju iznova priliku druženja kroz tri dana i odinjcravanja snage, vještine i potvrđivanja iskustava i znanja u rukovanju motornom pilom - osnovnim alatom naših brojnih direktnih zaposlenika - poručio je prisutnima, brojnim gledateljima ing. Ivan Tarnaj.

Odmah poslije svečanog otvorenja na borilište je izišao prvi od natjecatelja prema dan ranije izvučenim brojevima. Ukupno 48 natjecatelja, po tri iz svake uprave šuma, za što bolji

Brojnost gledatelja ovogodišnjih natjecanja čini nam se da je bila rekordna do sada



Antun Aleksić, član ekipe Vinkovaca, dugo je bio na prvom mjestu.

plasman kako bi pridonio i boljem mjestu svoje ekipe. Vrijedne nagrade brojnih sponzora bile su atraktivne i primamljive.

Na posljednjem natjecanju u N o vom Vinodolskom 1995. godine potpun trijumf imali su natjecatelji iz bjelovarske ekipe, koji su u natjecatelju Darku Pauliću imali najboljeg pojedinca a i ekipni su bili šampioni. Iza sebe su ostavili uvijek neugodnog već po tradiciji natjecatelje Vinkovčane. Stoga se ovogodišnji okršaj između natjecatelja ovih dviju ekipa očekivao s posebnim nestrpljenjem jer su vinkovčani imali i posebne pripreme i spremni došli na Bjelolasicu. Za ekipu Vinkovčana nastupili su provjereni natjecatelji Antun Aleksić i Ilija Lukić, koji su bili i najozbiljniji konkurenti Bjelovarčanima.

Ždrijeb je htio da najbolji Bjelovarčanin Drago Bertović starta posljednji, što je još više povećalo draž cijelog natjecanja i neizvjesnost plasmana ovih dviju ekipa ostavilo praktički i teoretski do posljednjeg reza i trenutka.

Specifičnost ovogodišnjeg natjecanja sjekača bila je ta što se po prvi puta na ovakvim natjecanjima draž borbe pojedinih majstora motornih

pila mogla pratiti i medu brojnim gledateljima kojih je čini nam se bilo daleko više nego na prethodnim natjecanjima. Naime, rukovodstvo »Hrvatskih šuma« ove godine je dalo preporuku svim upravama da omoguće dolazak na natjecanje na Bjelolasicu svim djelatnicima pojedinih uprava na sam dan natjecanja u subotu. Stoga prema našem viđenju mišljenja smo da je tog dana na Bjelolasici oko

... sve dok nije posljednji natjecatelj Drago Berović obavio sve zadane radnje i tako

ponovno ekipi Bjelovara donio šampionsku titulu

borilišta koje je bilo izuzetno dobro postavljeno i pregledno bilo tijekom borbi sjekača između dvije i tri tisuće gledatelja. Do sada je bio uvijek problem kako gledatelja animirati i omogućiti im istovremeno praćenje pojedinih natjecatelja po pojedinim zadanim disciplinama natjecanja. Premda je već više od desetljeća kompjutorska obrada sudačkih odluka uvedena na naša borilišta, uvođenjem

Tri najbolja sjekača Hrvatske za i999. godinu: Antun Aleksić, Drago Bertović i Tomislav Ružević



niza novosti od strane informatičkog odjela učinilo je ovo natjecanje vrlo uzbudljivim i atraktivnim i za brojne gledatelje pored borilišta. Naime, uvođenje računala-komentatora istog momenta kada pojedini natjecatelj obavi zadanu radnju na pojedinoj disciplini i kada glavni sudac na toj disciplini unese sve podatke i stisne tipku »gotovo« računalo preko razglasa izgovara izvršenu disciplinu, ime natjecatelja i broj bodova. Kako natjecatelj odmiče po obavljenim disciplinama tako mu se akumuliraju i bodovi i objavljuje njegov plasman. Tako su svi natjecatelji imali tu čast da budu iščitani računalom-komentatora i bez obzira na vrijednost osvojenih bodova gledatelji su čuli njegov uspjeh po pojedinim disciplinama i ukupni zbir. To je omogućilo pojedinim slabijim upravama da privremeno čak budu na vrhu ili pri samom vrhu u ekipnom plasmanu, sve dotle dok nisu najbolji sjekači Vinkovčana i Bjelovarčana završili svoje radnje. Tako je i ekipa Vinkovčana bila vodeća sve do posljednjeg bjelovarskog natjecatelja Drage Bertovića i do njegove posljednje discipline. Tek tada stoje bilo posebno teško i opterećujuće za Dragu Bertovića, koji je startao posljednji i znao je točno koliko bodova je na kojoj disciplini napravio njegov konkurent Antun Aleksić a koliko mora on ukoliko želi biti bolji od njega. To je strahovit pritisak za većinu natjecatelja i teško je bilo za vjerovati da će Drago Bertović uspjeti ne podleći pritisku »da mora« za sekundu ili milimetar na pojedinim radnjama biti bolji. Stoga je još draži i veći uspjeh ovogodišnjeg šampiona Drage Bertovića koji je sve te psihičke napore uspio eliminirati i obavljati radne zadatke na zaista visokoj razini i na kraju osvojiti 28 bodova više od Aleksića i tako postati šampion Hrvatske - posljednji u ovom stoljeću, a time i svojoj ekipi Bjelovara osigurati također šampionsku titulu. Stoga mu i mi novinari ovim putem čestitamo. Zaslužio je to jer je dokazao da je i najsmireniji i vrhunski majstor motorne pile.

Šampionima Hrvatske ~- ekipi Bjelovara pripada i šampanjac za proslavu: Darko Drapač, Mirko Mandić voda ekipe, Darko Paulić i prvak Drago Bertović

Istovremeno za Darka Paulića šampiona iz Novog Vinodolskog iz 1995. godine možemo reći da je i tragičar ovog natjecanja. Premda je slovio kao jedan od favorita, čini nam se da je vlastitom nesmotrenošću izgubio vrijedne bodove i zauzeo tek 13. mjesto, umjesto da bude na

samom vrhu gdje smo ga već i vidjeli. Lijep uspjeh i visoki plasman postigli su Antun Božić iz Buzeta (6. mjesto) i Antun Dronk iz Osijeka (8. mjesto) dok je slabiji plasman od svojih kvaliteta zauzeo Josip Tomac iz Delnica (10. mjesto) i već spomenuti Darko Paulić.

Ekipa Vinkovaca (opet) je druga, a samo tako mah je trebalo do.



REZULTATI PO DISCIPLINAMA

f. Okretanje vodilice plasman natjecatelj

1. Darko Paulić 2. Drago Bertović 3. Ilija Lukić

2. Kombinirano prepiljivanje plasman natjecatelj

1. Antun Aleksić 2. Ilija Lukić 3. Drago Bertović

3. Podpiljivanje stabla plasman natjecatelj

1. Ilija Lukić 2. Drago Bertović 3. Antun Božić

4. Prepiljivanje stabla plasman natjecatelj

1. Drago Bertović 2. Ilija Lukić 3. Tomislav Ružević

5. Rušenje stabla plasman natjecatelj

1. Damir Vuković 2. Ivica Špionjak 3. Josip Rončević

6. Prepiljivanje trupca plasman natjecatelj

1. Željko Dukarić 2. Tomislav Ružević 3. Tihomir Grgurić

7. Kresanje grana plasman natjecatelj

1. Drago Bertović 2. Josip Tomac 3. Antun Aleksić

8. Sadnja biljaka plasman natjecatelj

1. Josip Cosić 2. Darko Drapač 3. Mićo Jurić

9. Gašenje požara plasman natjecatelj

1. Darko Drapač 2. Tihomir Grgurić 3. Mićo Jurić

ekipa Bjelovar Bjelovar Vinkovci

ekipa Vinkovci Vinkovci Bjelovar

ekipa Vinkovci Bjelovar Buzet

ekipa Bjelovar Vinkovci Delnice

bodova 92 82 80

bodova 185 182 182

bodova 161 158 155

bodova 147 139 137

ekipa bodova Požega 45 Nova Gradiška 45 Gospić 45

ekipa bodova Koprivnica 132 Delnice 131 Delnice 130

ekipa bodova Bjelovar 125 Delnice 121 Vinkovci 121

ekipa bodova Sisak 140 Bjelovar 140 Sisak 140

ekipa bodova Bjelovar 80 Delnice 80 Sisak 80

plasman 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48.

POJEDINAČNI PLASMAN

natjecatelj Drago Bertović Antun Aleksić Tomislav Ružević Ilija Lukić Darko Drapač Antun Božić Mladen Andrašić Antun Dronk Stevo Vunak Josip Tomac Ante Pavlović Ivan Maligec Darko Paulić Slavko Ružičić Tihomir Grgurić Đuro Đaković Željko Dukarić Smiljenko Pošćić Stjepan Mađar Drago Staničić Željko Radeka Tadija Ponjavić Jozo Marić Ivica Devčić Damir Vuković Stjepan Muža Ivica Špionjak Josip Ćosić Darko Aničić Mićo Jurić Mijo Rončević Anđelko Tomaić Marijan Špoljarić Josip Matker Franjo Cindrić Miroslav Jurišić Anđelko Matić Zvonko Sandak Nikola Matanović Dragan Kasunić Nikola Tokić Pavo Gurdon Stjepan Belin Mane Ivošević Franjo Majetić Vinko Mamić Miian Margeta Josip Rončević

ekipa Bjelovar Vinkovci Delnice Vinkovci Bjelovar Buzet Koprivnica Osijek Našice Delnice Zagreb Našice Bjelovar Ogulin Delnice Vinkovci Koprivnica Buzet Koprivnica Split Karlovac Nova Gradiške Zagreb Senj Požega Sisak Nova Gradiške Sisak Buzet Sisak Osijek Senj Našice Zagreb Ogulin Split Požega Nova Gradiške Požega Karlovac Split Osijek Karlovac Ogulin Gospić Gospić Senj Gospić

bodova 849 821 819 807 779 735 722 713 707 705 676 673 670 650 643 632 632 624 622 613 609

i 609 601 565 543 539

j 536 536 510 506 504 498 497 494 492 483 467

3 445 426 424 423 413 409 387 387 383 371 347

10 / časopis Hrvatske šume

DANI HRVATSKOG ŠUMARSTVA. OGUUN - BJELOLASICA, 25.-27. LIPNJA 1999.

DELNICE

Ekipa Detničana opet je treća!

1 2 3 4 5 6 7 8 9

10 11 12 13 14 15 16

EKIPNI PLASMAN

Bjelovar Vinkovci Delnice Koprivnica Našice Buzet Zagreb Osijek Nova Gradiška Sisak Ogulin Split Karlovac Požega Senj Gospić

bodova 2298 2260 2167 1976 1877 1869 1771 1630 1590 1581 1529 1519 1442 1436 1434 1117

NA,CJ R, A O A Među brojnim vrijednim nagradama spon

zora i poslovnih partnera natjecateljima jedna je posebna - i nitko ju (još) nije dobio!

Poznate svjetske firme proizvođači šumske mehanizacije, »Forsttechnik« i »Timberjack«, nagradile su hrvatsku momčad koja će 2.000 godine sudjelovati na svjetskom natjecanju sjekača u Oslu, u Norveškoj, plaćanjem puta i boravka za šest ljudi u Oslu!

Dakako, ne zna se tko će to biti. Pojašnjenja radi, svjetska prvenstva sjekača održavaju se svake dvije godine i slijedeće je 2.000 godine u Hurdalu, od 20.-23. rujna, 60 km od Osla. Ako dogodine iz nekih razloga hrvatsko državno natjecanje sjekača iz nekih razloga ne bi bilo održano, na put u Oslo krenula bi dvojica prvo-plasiranih ove godine (Bertović, Aleksić). Ako natjecanja bude, ići će tadašnji pobjednici. Vrijedi se potruditi!



Nagrade i sponzori opogodišnjeg natjecanja

Ing. Ivan Tarnaj uručuje medalju Antunu Aleksiću za ospojeno drugo mjesto

Povjerenstvo za promidžbu, informiranje, marketing i nagrade za ovogodišnje Dane hrvatskog šumarstva pravovremenom obradom naših poslovnih partnera, osiguralo je velik broj vrijednih nagrada, tako da nije bilo niti jednog natjecatelja u natjecanju sjekača koji nije primio barem jednu nagradu, dok su prvoplasirani i ujedno

najuspješniji natjecatelji nagrađeni sa nekoliko vrijednih nagrada.

Šampion ovogodišnjeg natjecanja Drago BertoFiV jasno, osvojio je najviše i najvrednije nagrade. Za prvo mjesto u pojedinačnom plasmanu dobio je kožnu garnituru za dnevni boravak - nagrada dugogodišnjeg poslovnog partnera »FININVEST« iz Čabra, zatim je dobio motornu pilu STIHL 064 -UNIKOMERC - Zagreb, petodnevni boravak za dvije osobe u Hotelu »Matija Gubec« u Stubičkim Toplicama, motornu pilu PARTNER 351 CCS i 2.000 kuna od tvrtke RASCO d.o.o. Kalinovac.

Drugoplasirani Antun Aleksić, dobio je ležaj-trosjed i fotelju Relax od Dl Stjepan Sekulić d.o.o. Nova Gradiška, motornu pilu STIHL 044 od UNIKOMERC Zagreb, 3.000 kuna od Hrvatskog sindikata šumarstva, te ulazna vrata SPACVA Vinkovci.

Trećeplasirani Tomislav Ružević, dobio je color TV dar Belišća d.d., motornu pilu STIHL 026 od UNIKOMERCA Zagreb, te 2.500 kuna od Hrvatskog sindikata šumarstva.

Cetvrtoplasirani Ilija Lukić, dobio je TV color Phihps od CROATIAPROMET

d.o.o. Zagreb, 2000 kuna od Hrvatskog sindikata šumarstva i osam dana u apartmanu za četiri osobe u Dugoj uvali, nagradu MIRTA — Sesvete d.o.o.

Osim ovih spomenutih najboljih natjecatelja, treba reći da su svi pa i posljednji sjekač dobili barem po jednu nagradu naših sponzora i poslovnih partnera. Također su svi pobjednici u pojedinim disciplinama dobili vrijedne nagrade.

Već po tradiciji nagrađen je i najstariji natjecatelj - to je na Bjelolasici bio Stjepan Mađar iz Koprivnice koji je od predsjednice Hrvatskog sindikata šumarstva - Gordane Colnar dobio ručni sat, a tu istu nagradu dobio je i najmlađi sudionik ovogodišnjeg natjecanja, a to je bio Anđelko Tomaić iz Senja.

Jedna od najvrednijih nagrada - Put na svjetsko šumarsko natjecanje koje će se održati 2.000 godine u Oslu, za sada još nema dobitnika. Postoji mogućnost da nju dobiju ovogodišnja dva najbolje plasirana sjekača. Ali to će biti odlučeno tek iduće godine. Do tada naši ovogodišnji najbolji -Drago Bertović i Antun Aleksić trebaju čekati sredinu iduće godine.

Suma okom šumara Već po tradiciji i ove godine organizator je pripremio izložbu

fotografija s temom iz života šume. Ove godine svojim radovima su se predstavili foto amateri šumari iz Hrvatskog šumarskog društva - Ogranak Bjelovar. Blizu 200 fotografija u boji petnaestak autora bile su izložene na panoima neposredno uz ulaz natjecatelja i gledatelja na borilište.

Svojim uspjelim fotografskim zapažanjima iz života šume svojim radovima su se predstavili: ing. Bernarda Bukovac iz Čazme, Branka Malnar iz Bjelovara, ing. Čedomir Matić iz Bjelovara, Damir Levalić iz Vrbovca, Dubravko Stipanček iz Vrbovca, ing. Franjo Simunek iz Vrbovca, ing. Igor Hasl iz Bjelovara, ing. Ivan č u g iz Bjelovara, Marijan Mlinarić iz Vrbovca, ing. Milan Presečan iz Bjelovara, ing. Sandra Saračević iz Bjelovara, ing. Vladimir Lacina iz Đulovca, Žarko Petković iz Vrbovca i ing. Zeljko Gubijan iz Vrbovca, ing. Darko Trgovac iz Čazme, ing. Dražen Volf iz Čazme, ing. Dušan Skračić iz Đulovca.

Tradicija i stari dobri običaji Počelo je na prvom državnom natjecanju sjekača u samostalnoj

Hrvatskoj, u Kinkovu u bjelovarskoj upravi 1994. godine, nastavilo se u »punom sjaju« sljedeće 1995. godine na Danima hrvatskog šumarstva u Novom Vinodolskom u senjskoj upravi, a pokazalo se pravim potezom na ovogodišnjoj šumarskoj manifestaciji na Bjelolasici.

Riječ je, dakako, o hvale vrijednom običaju da se svaka šumska uprava na svom štandu predstavi sa svojom ugostiteljskom ponudom koja odražava specifičnost kraja iz kojeg dolazi. Tako su vas i ove godine, bez mogućnosti da promašite, na buzetskom štandu, na primjer, dočekali tartufi i domaća malvazija, Slavonci su nudili obavezni kulen, šunku, a bilo je i baranjskog fiš paprikaša, krške uprave dočekale su goste s plodovima mora i pršutom, a pored borilišta na livadi vrtjeli su se brojni ražnjevi s janjcima i prascima i nudili specijaliteti kontinentalnih kuhinja. Nisu izostali ni domaći »narodski« kolači, za to su tradicionalno bili »zaduženi« Podravci. Požežani, Gospičam i još neki imah su i vlastitu glazbu. Riječju, da sve ne nabrajamo, svi su se držali svojih starih dobrih običaja.


DANI HRVATSKOG ŠUMARSTVA '99.

l/hidicijci kro/^ nove tchnolo/îj'e

Nikada do sada na jednom našem tradicionalnom natjecanju sjekača nije toliko novosti uvedeno kao na

ovogodišnjem na Bjelolasici - digitalna fotografija, tmslojno objektivno programiranje, intranetska

tehnologija, sinteza govora i nepapimato izdavaštvo. Novo stoljeće već je zakoračilo među šumarske

djelatnike

I nformatički podržati jednu manifestaciju, kao što su to Dani hrvatskog šumarstva, može se na različite

načine - od jednostavnog prezbrajanja i sortiranja rezultata, pa do nečeg sasvim drugačijeg. Međutim, otkad je naše Informatičke službe, u Direkciji a i otkad se njen sadašnji voditelj Branko Meštrić bavi informatičkom podrškom natjecanjima radnika (a to je već jako dugo), svaka manifestacija donosila j e uvijek nešto novo. Drži se, naime, kako su upravo ovakva okupljanja pravo mjesto da se i naša informatika »natječe« sa samom sobom, te kako su ovako široke manifestacije pravi poligon na kojemu se mogu isprobati i pokazati sve tehnologije kojima vladamo i koje tek dolaze.

Tako su na raznim bivšim okupljanjima promovirane i mreža i multimedija i prikazane su razne mogućnosti korištenja računala u realnim uvjetima, terenska računala. Konstanta svih tih pokušaja uvijek su tri polja djelovanja: računalno podržano suđenje, pravovremeno obavješćivanje nazočnog gledateljstva i dokumentiranje sa izdavaštvom. Ove godine učinjeni su prodori na sva tri područja djelovanja, a pokriveno j e i jedno novo područje.

Nove tehnologije Velika stanka od prošlog do ovog

natjecanja učinila j e da se veliki broj tehnologija odjednom na ovom natjecanju promovirao kao novost. I zaista, kroz informatičku podršku povu-

> « • — J - d i i 2 i - s J . J V a l * i J »E«!*»5« Fj™i» i> irt. ac* u W 1 ^ ' 1 ^ ^/mesIncAiolAofffcritan as

r;iaria

'BI

^ hrvatskog I šumarstva ^

B|«lftlMlca. 26.e.19».

KOPIJA ZAPISNIKA «e«no bodova 182

2. Kombinirano ^ ^ ,̂ „ prepHJivanJe

I kđina,f>iAv(ln6st 0

i>rago Baitović ̂ ^ ^ , ^ H k̂ ma iđttitđ o

STMtTMHKU 4 j « * ] >

vitjem« rsdii »(ksa-iai)

VMt̂ Bfno odttupanjt i^m.cs^) hofiiDiîhci odstupanje (mm.frM)

visini ruba i:inm.o. 14) KAZNE • PRAVILNOST RADA

n ^ dotwatlD/pte'S«iti Iraku rtz odosgo poieo van trak«

loia debljina kolui« KAZNE-ZA&TITA NA RADU

DISKVALIFIKACIJA nepndrSiiv«nj» pnr̂ lnika

TRUPACK 16

r 0

SUCI: Didtttii KoMUč lvdn<JAmbiak«vić Dtivof HItbac J

f j D t w 9 Looal intianM tont

hmtskoai SUDIONICI NATJECANJA

EKIPA Koprivnica

VodaeUpe

Davorin Rodek

Naêcatelji

Stjepan Mađar

Mladen Andrašić

Željko Dukafić

Sudd

Žel|ko Kovačev

Mirko Balata

# ^

Â ttt w.9 ^

BKIPA Zagreb

Vođa ekipe

Haêcato^

ttt EKIPA Sisak

EKIPA Karlovac

jVođa tUpe

iMIaden Tonković

Naêcatelji

iDragan Kasunić

^Stjepan Belin

iželjko Radeka

Tomislav k̂ snJCEMč

Msrinko MstflSii!

Itt tt EKIPA Ogulin

Vođa ekipe

.Nenad Vukadinović

JNatlecatelJi

iSlavko RužiČić

Franjo CJndrič

;Msne Ivoiević

Sude)

DraJsn StoSić

;MJroslav Luketić

IMI


šumarstva ^ SUDIONICI NATJECANJA


čeno je čak 5 novih tehnologija: digitalna fotografija, troslojno objektivno programiranje, intranetska tehnologija, sinteza govora i nepapirnato izdavaštvo.

Digitalna fotografija nije nova stvar. Novo je daje postala dostupna i nama. Rezultat su odmah dostupne fotografije - kako na bedževima službenog osoblja, tako i u svim vidovima papirnate i nepapirnate objave informacija.

Objektivno programiranje je velika novost i za same informatičare. Nema više velikih monolitnih aplikacija sa mnoštvom ekrana, izvještaja, fajlova. Postoji samo sustav baze podataka koji se brine za podatke i uopće ga ne zanima kako se do tih podataka došlo, jesu li ispravni... njegovo je samo da ih pouzdano spremi na mjesto nastanka i brzo vrati na mjesto gdje su potrebni. U drugom sloju je skup poslovnih pravila - objekata, koji se samo brinu da informacije koje dobiju na ulazu rezultiraju odgovarajućim akcijama prema bazi i prema okruženju. Treći sloj je onaj vidljivi korisnički sloj, skup formi za unos podataka i formi za prikaz podataka. U našem slučaju to su bile Internetske forme.

Intranetska tehnologija, kao poseban oblik mrežne tehnologije, ima niz svojih dobrih strana, no u konkretnom slučaju zanimala nas je rasprostranjenost čitavog sustava širom mreže, kolika god ona bila. Iako je izgledalo da su se podaci upisivali na računalu svake discipline, zapravo se sve događalo na intranet scrveru, koji uopće nije bio u borilištu. I posve je svejedno gdje se koji zapisnik upisao ili gdje je zatražen plasman. Sve je to zapravo jedan sustav, jedno »računalo« sa više prozora u svijet.

Sinteza govora je tehnologija koja dolazi. Vrlo je vjerojatno da već sutra otpremnik neće gledati na mali ekrančić koji je trupac upisao već će mu to računalo reći kroz njegove slušalice. Stvar je toliko nova daje na Bjelolasici prvi put i primijenjena, pa čak i ne toliko koliko smo htjeli (sintetizirane su rečenice ali ne i sam glas). U svakom slučaju, iste sekunde kad su suci zaključili ocjenjivanje, računalo je na razglasu izgovorilo rezultat.

Nepapirnato izdavaštvo je još jedna tehnologija u zamahu. Već i prije manifestacije, sve brošure, logotipovi bile su u računalu. Obavijesti o manifestaciji bile su na Internetu. Bilteni, liste plasmana objavljeni su najprije na Internetu (tek su potom otisnuti i na papir, jer neki to vole i tako). Konačno, službeni ocjenjivački zapisnici nisu pisani, niti su printani - objavljeni su (zapečeni) na C D medijima i tako trajno spremljeni u arhive i poslani svim ekipama.

Područja podrške Informatička podrška natjecanja

standardno pokriva sortiranje i objavu plasmana i to je onaj minimum kog su radile i sve uprave na svojim lokalnim manifestacijama. Već je tradicija da se na državnim natjecanjima informatički podržava i suđenje. N o ovom prilikom bilo je puno veće područje djelovanja informatičke podrške. Krenimo redom. Izdavaštvo, grafička priprema. Već u pripremnom periodu rada informatika je iznijela veliki posao grafičke pripreme (logotip, plakat, bedževi, diplome) kao i izdavačke pripreme (brošura) ali je odradila i posao na Internetu objavljivanjem informacija i budućoj manifestaciji, rasporeda događanja i dr.

Obilježavanje natjecatelja, službenog osoblja i gostiju (akreditacija)

Iako je bilo izvjesnih problema oko podjele bedževa, slikanja natjecatelja i si. (ipak je ovo prvi put) bilo je lijepo na svim skupovima vidjeti jednoobrazno označene goste, sa njihovim imenima i položajima, a na samom natjecanju jednako označene natjecatelje i suce, čak sa njihovim slikama. Dizajncrski prilično uspio bedž bit će svima lijep podsjetnik na Dane hrvatskog šumarstva.

Suđenje Podrška suđenju je standardna

stvar i sama po sebi već i za same suce razumljiva. S natjecateljske strane bitno je što takva podrška osigurava jednaki tretman svih natjecatelja, sa sudačke strane bitno olakšava rad i vodi kroz sam proces ocjenjivanja, a sa one nevidljive, informatičke strane, osigu-



rava sekundno ažurne podatke o postignutim rezultatima, koji se odmah mogu koristiti u drugim djelovima sustava. Ovogodišnji »program« je izveden kao standardna intcrnetska stranica i uspješnost takvog rješenja pohvaljena je od nekolicine korisnika, kako sudaca tako i voda ekipa.

Objava rezultata Natjecanja šumarskih radnika su u

dobrom dijelu tehnička natjecanja i samim tim dosta »nečitljiva« za gledateljstvo. Uvijckje bio problem kako to gledateljstvo animirati, kad se toliko malo toga vidi izvana. Uvođenjem ra-čunala-komentatora stvar je bitno unaprijeđena. Istog časa kad se ocjenjivanje završi i sudac pritisne tipku G O T O V O , računalo na razglasu izgovara npr. »Okretanje vodilice, startni broj 48 Drago Bertović ekipa Bjelovar - 82 boda«. Jako efektno i upotrebljivo. Osim ovog novog sustava vođen je i tradicionalan »papirni« semafor koji se postepeno printa kako natjecanje napreduje, a opet nova stvar je sam intranet sustav koji omogućuje da na svom računalu plasmane prati komentator koji na osnovu toga daje svoje komentare, ali i posjetitelji na nekoliko računala oko borilišta.

Dokumentacija i izdavaštvo Sustav je sada tako razvijen da bez

problema, iste sekunde kad zadnji natjecatelj zgotovi zadnju disciplinu, već su raspoloživi i konačni rezultati. Problem su sada ljudi, jer mora postojati neko razdoblje za žalbe, provjere, primjedbe prije nego rezultati budu i službeni. U svakom slučaju, konačni rezultati se objave na licu mjesta, objavljuju se potom na Internetu i u Biltenu, ispisu se liste za proglašenje kao i diplome i time j e natjecanje završeno. N o ovaj put tu nije i kraj. Koristeći mogućnosti novih tehnologija odlučili smo da sve materijale u svezi sa natjecanjem, od onih pripremnih pa do zadnjeg biltena, zatim sve ocjenjivačke zapisnike, sve glasovne konstrukcije ali i opsežnu foto dokumentaciju objediniti na jednom mjestu i objaviti C D »Dani hrvatskog šumarstva -Ogulin / Bjelolasica 99« na kome će sve to ostati trajno sačuvano.

I na kraju Na kraju valja zaključiti da je

informatička podrška »Dana hrvatskog šumarstva '99« izvedena na jednoj visokoj razini, korištenjem najnovijih dostignuća informatičke tehnologije i znatnim angažiranjem novih znanja potrebnih za korištenje tih tehnologija. Financijska ulaganja u ovaj segment manifestacije su vrlo mala, angažirano je dosta, ali uglavnom postojeće opreme, no rad ljudi i u pripremi i u samoj provedbi je značajan. Red ih je i pobrojiti i time zahvaliti na nemalom trudu uloženom u ovaj probjckt. Iako je sam dizajn plakata, logotipa i ostalog odradio profesionalni dizajner, dobar dio posla oko oblikovanja natjecanja, preloma brošure, dizajna Interneta i programskih formi odradio j e Ratko Matošević. Onaj najuži pro-gramerski posao i uopće programska koncepcija sustava zasluga su Siniše Tkalčeca a za dio koji se odnosi na suđenje i objavu rezultata odgovoran je Branko Meštrić. Pripremu borilišta, razmještanje opreme, instaliranje mreže odradio je Zorislav Musa uz znatnu ispomoć ogulinskih informatičara, kao i sistemaša Veljka Kova-čevića. Samu provedbu natjecanja, osim svih naprijed navedenih omogućili su operativci Informatičke službe Direkcije i Informatičkog odjela UŠ Ogulin i to Tanja Klarić, Marija Vekić i Ivica Tonković iz Direkcije te Manuela Spehar, Renata Kesner 1 Josip Veršec iz ogulinskog tima. Ja-sminka Rožan j e kao »domaćica« koordinirala i sve pripremne aktivnosti i akcije sa ogulinskim okružjem, a sve skupa je objedinio i dirigentsku palicu držao Branko Meštrić.

' ^ r T e k s t pripremili: A. Z. Lončarić, B. Meštrić, M. IVlrl<obrad

Snimci: A. Lončarić, M. l\/lrl<obrad

EKIPA Nova Gradiška

Jumirstva • SUDIONICI NATJECANJA

DANI HRVATSKOG ŠUMARSTVA, OGULIN-BJELOLASICA, 25.-27. LIPNJA 1999.

PO PRVI PUTA NA JEDNON NAIJECAME u STRELJAŠTVU - TRAP

Pobjednici Stjepan Lončar i Koprivničani

Najuspješniji pojedinci u streljaštvu, disciplini trap: Stjepan Lončar, Lecio Matešić, Draitn Metz Tibor Balint, Darko Podlesak i Željko Sokolić

Po prvi puta na jednom našem natjecanju šumarskih radnika je bilo organizirano i natjecanje ljubitelja streljaštva u gađanju na glinene golubove - trap. Bilo je prijavljeno 15 ekipa iz »Hrvatskih šuma« i 5 ekipa naših poslovnih partnera, Šumarskog fakulteta i Državnog inspektorata.

Ekipni poredak: 1. u š Koprivnica, 55 2. UŠ Split, 49 3. US Vinkovci, 48 4. UŠ Zagreb, 47 5. US Nova Gradiška, 45

6. UŠ Delnice, 43 7. UŠ Bjelovar, 42

8. UŠ Gospić, 41 9. US Karlovac, 39

10. US Požega, 39 11. Direkcija, 38 12. US Sisak, 36

13. US Ogulin, 35 14. Fazanerija Peski, 29

15. US Našice, 22

Natjecanje u gađanju na leteće mete (golubove) bilo je sa uzdignutog postolja nedaleko borilišta tako da je bilo dobro posjećeno od gledatelja

REZULTAT POJEDINAČNOG NATJECANJA

Osvojeno mjesto

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

32

33

34

35

36

37

38

39

40

41

42

43

44

IME PREZIME

STJEPAN LONČAR

LEGIJO MATEŠIĆ

DRAŽEN METZ

DARKO PODLESAK

ŽELJKO SOKOLOVIĆ

IVAN KOVAĆIĆ

FRANJO KORPAR

DEAN DIEBALO

DARKO KRASNOPJURKA

SLAVKO MEDVED

NIKOLA GOLIĆ

FRANJO JOVANOVAC

IVAN MALNAR

FRANJO MUMIĆ

STIPE BABIĆ

GORAN GERIĆ

MIRKO GRDIŠA

BOŽIDAR TERZIĆ

BORIS VAŠAREVIĆ

MIROSLAV LONČARIĆ

DRAGAN RALAŠIĆ

BORIS ŠABIĆ

MILAN RADULOVIĆ

DRAŽEN MATIČIĆ

IVAN MRŠIĆ

ZLATKO CEGLEDI

ZDENKO BREBRIĆ

VLADIMIR ZATEZALO

STEVO LALIĆ

ŽELJKO MALNAR

JOSIP ŠEPĆIĆ

ŽELJKO ŠIBENIK

ŽELJKO TOTALOVIĆ

BRANKO TELAR

VEDRAN ZLATAR

BRUNO ZVONAR

ŽELJKO MAMULA

ŽELJKO BRALIĆ

TOMISLAV STARČEVIĆ

DARKO ABRAMOVIĆ

DRAŽEN SERTIĆ

FRANJO ZVONAR

KRUNOSLAV GLOVA

JOSIP KALKAN

ORG. JED.

Direkc.

Split

Vinkov.

Kop.

Kop.

Zag.

Kop.

Bjelov.

N. Grad.

Delnice

Gospić

Vinkov.

Zag.

N. Grad.

Gospić

Delnice

Karlov.

Požega

Gospić

Sisak

Požega

Split

Ogulin

Karlov.

Požega

Vinkov.

Zag.

Karlov.

Bjelov.

Našice

Delnice

Bjelov.

Ogulin

Sisak

F. Peski

F. Peski

Ogulin

Split

Direkc.

Sisak

Direkc.

F. Peski

Bjelov.

Našice

SVE ukupno

kom

43

42

37

36

35

26

25

25

24

23

21

21

21

21

20

20

20

20

20

20

19

19

19

19

19

19

18

18

17

17

16

16

16

16

15

14

14

13

10

9

8

7

5

4

Napomena: 1.Golub 2. Druga serija 3. Abeceda


ŠUMARSKOM NATJECANJU NATJECANJE U TENISU: Pobjednički par iz Osijeka

Pomalo iznenađenje za neke bila Odluka organizatora da se na

ogodišnjim Danima hrvatskog marstva organizira i natjecanje u tc->u. Mišljenja smo da je čak bilo i emalo popularizacije među našim ;latnicima, pa neke uprave šuma )ga, vjerujemo, i nisu prijavile svoje lisače, te je na izlučnom natjecanju Đakovu prijavljeno samo 10 uprava ma.

Tako su se u Đakovu 19. lipnja teniskim terenima pojavile ekipe

irava šuma Split, Senj, Buzet, Ogu-1, Delnice, Karlovac, Požega, Našice, nkovci i domaćin Osijek. Podijeljeni

u dvije skupine odigrali su mečeve međusobno i po dvije prvoplasiranc iz svake grupe plasirale se za finalne susrete na Bjelolasici. To su bile ekipe Vinkovaca, Osijeka, Našica i Ogulina.

Poslije polufinalnih i finalnog meča prvo mjesto osvojio je osječki par u sastavu ing. Davor Selendić i itig.

Josip Cvitković, koji su pobijedili vinkovački par ing. Mata Grigić i irig. Stjepan Nikolić.

Ovo prvo natjecanje u tenisu naših djelatnika pokazalo je da bi i ubuduće trebalo organizirati tenis mečeve, kao i neke druge sportske susrete uposlenika »Hrvatskih šuma«.

NA BJELOLASICI OSNOVANO: Planinarsko društvo »Šumar «

imak za povijest planinarstva u Hrvatskoj. I šumari su osnovali poslije i25 godina svoje ninarsko društvo. Dvadesetak djelatnika »Hrvatskih šuma« osnivača PD »Šumar« Zagreb

Inicijativni odbor za osnivanje PD »Šumar«: A. Zlatko Lončarić, Dražen Lovrećek, Draga Delić, Ivica Kodžoman i Božidar Krznarić

Trećeg dana boravka na Bjelolasici, u ne-slju 27. lipnja grupa naših djelatnika koji se ć niz godina bave planinarstvom, organizira-su uspon skijaškim liftom do prvog objekta

visinu 1110 metara. Na livadi su razapeli jinistički šator sa planinarskom opremom i iredili Osnivačku skupštinu za osnivanje ininarskog društva unutar »Hrvatskih šuma« 3. Zagreb.

Dvadesetak naših djelatnika iz nekoliko )rava šuma potpisali su pristupice koje j e pri-emio Inicijativni odbor i od tog dana u »Hr-tskim šumama« djeluje i Planinarsko uštvo »ŠUMAR« - Zagreb.

Prema informacijama iz Hrvatskog plani-rskog saveza u Zagrebu, naše Planinarsko

društvo »Šumar« j e 165. društvo u Hrvatskoj. Treba reći za one koji ne znaju, daje prvo planinarsko društvo u Hrvatskoj osnovano još daleke 1874. godine, dakle prije više od 125 godina. Tako smo se i mi šumari pred kraj ovog stoljeća pridružili velikoj porodici ljubitelja planina i planinskih ljepota kojima obiluje naša država.

Za predsjednika društva izabran je mr. Josip Dunković, za dopredsjednika ing. Božidar Krznarić, poznati planinar koji je ove zime pokušao uspon na Aconcaque u argentinskim Andama, Ivica Kodžoman, dipl. pravnik iz Splita i mr. Zeljko Marman iz Našica, također višegodišnji planinari, tajnik je ing. Antun Zlatko Lončarić, iz Osijeka blagajnica je Albina

Simašek iz Zagreba a pročelnik Komisije za izlete je iskusni planinarski vodič Dražen Lovrećek iz Jastrebarskog.

Prema Statutu i Programu rada društva, u svim našim upravama šuma i šumarijama mogu se osnivati ogranci Planinarskog društva »Šumar« Zagreb, ukoliko postoji interes te ima više od pet zainteresiranih djelatnika koji bi se željeli baviti ovom korisnom rekreativnom planinarskom aktivnošću. Stoga pozivamo sve ljubitelje planina i prirode da se telefonom ili pismeno obrate na naprijed navedene osobe koje će im osigurati pristupnice i informacije o učlanjenju, jer već početkom jeseni u rujnu društvo priređuje nekoliko planinarskih izleta za početnike i naprednije članove.

Časopis Jirvatske šume / 17

ELEMENTARNE NEPOGODE

Razorni ciklon ostavio pustoš u dijelu hrvatskih šunna. Na području Uprave šuma Bjelovar, Šumarije Čazma

Stoljetni hrastovi pretvoreni u triješće

Računa se da je od snažnog olujnog i orkanskog vjetra koji

je zahvatio krajem lipnja uprave šuma Bjelovar, Požega, Nova

Gradiška i Zagreb stradalo blizu 140.000 kubika drvne mase, a

direktne financijske štete procjenjuju se na više desetaka

milijuna kuna. No one će u stvarnosti biti znatno veće i odrazit će se kroz gubitak na

masi, kroz klasifikaciju, te kroz indirektne štete po osnovama

opće korisnih funkcija šuma. Tu treba dodati još nepoznate

troškove koji će nastati prilikom sanacije stradalog područja.

Snažni vjetar 11. lipnja te desetak dana kasnije, 21. na 22. lipnja, nanio je ogromne štete hrvatskom šumarstvu a

poduzeće Hrvatske šume, prva je procjena, oštetio direktno za više desetaka milijuna kuna. Prema prvim saznanjima, oštećeno je ili čak potpuno uništeno blizu 140.000 kubika drvne mase a najviše su pogođene uprave šuma Bjelovar, Nova Gradiška, Požega i Zagreb. Osim gubitka na drvnoj masi, štete će se financijski odraziti i u vidu gubitka na klasi, a i izrada če u ovakvim uvjetima biti znatno skuplja. Tu su i indirektne štete po osnovu opće korisnih funkcija šuma koje su daleko veće te troškovi sanacija područja zahvaćenih ne-vremenom.

Ciklon 11. lipnja u ranim je večernjim satima za 15-ak minuta trajanja, krećući se brzinom od blizu 150 km na sat, zahvatio uski pojas šuma i temeljito ga opustošio. Razorni vjetar kretao se tako da je mjestimično poput »pijavice« pojedina i 130 godina stara hrastova stabla jednostavno iščupao iz zemlje, zavrnuo (»izžmikao«) i prelomio tako da je od njih ostalo triješće i sablasno stršeći šiljci.

Trag koji je ostavio iza sebe upućuje da se ciklon »kretao« od područja Siska

preko Novoselca, Čazme, Đurđevca prema Mađarskoj. Oštećenje pojas šuma u širini od 500 do 1000 m. Tragovi su ostali i na kućama, gospodarskim zgradama, parkovima, voćnjacima i to tako da su u nekim selima pojedine kuće ostale bez krova, a susjedne, samo nekoliko metara udaljene, ostale potpuno neoštećene. Najviše su pogođene uprave šuma Bjelovar i Zagreb, tek nešto Koprivnica i Sisak.

Desetak dana kasnije, u noći 21. na 22. lipnja olujni je vjetar zahvatio područje Papuka i Psunja i nanio ogromne štete u upravama šuma Požega i Nova Gradiška. U požeškoj je upravi prema prvim procjenama stradalo oko 30.000 kubika drvne mase, pretežno bukovih sastojina starosti oko 70 godina. O veličini financijskih gubitaka u prvom se trenutku još ne može pouzdano govoriti, no izvjesno je da će biti veliki. Najviše su pogođene šumarije Velika, Ku-tjevo. Kamenska i Požega.

Gubici u još većem opsegu zadesih su Upravu šuma Nova Gradiška. Tamo se računa daje na Psunju stradalo čak 80.000 kubika drvne mase. Radi se o bukovim sa-stojinama no u ukupno oborenoj masi je i 20-ak posto hrasta. Posebno je pogođena šumarija Nova Gradiška, te nešto Okučani, no tamo se dijelom zapadnog Papuka još ne može ni proći.

BJELOVAR - Na području bjelovarske uprave je

dino je stradala šumarija Čazma, kaže šef proizvodnog odjela ing. Zeljko Vusić. Prve procjene govore da se radi o štetama od 30 tisuća kubika drvne mase, čak možda i više. Kad bude gotova kompletna doznaka moći ćemo razgovarati o stvarnim dimenzijama štete.

Upravitelj čazmanske šumarije ing. Milejdić govori o dva milijuna kuna direktnih šteta, »a o ostalim posljedicama i troškovima sanacije ne smije ni misliti!«. U 20-ak odjela Malog Jantaka u čazmanskim nizinskim šumama - taj predjel čazmanska šumarija dijeli sa šumarijom Novoselec -vjetar je oko 405 ha sastojina lužnjaka s grabom učinio - neprohodnim. Izvaljena i polomljena hrastova debla stara između 90-130 godina leže jedno preko drugog. Kroz 4 a i 4 b odjel prolazi se uz krajnji napor. Za ostatke što polomljeni strše u zrak u narodu postoji izraz »štor«. A njih je na svakom koraku.

Jasno je da čazmanska šumarija sama nije u stanju sanirati štete i mi smo odmah napravili plan pomoći, kaže ing. Slobodan Vučetić, stručni suradnik za iskorištavanje koji je zajedno s jednom komisijom obišao teren. Doznaka je već u toku, a u pomoć su odmah došle šumarije Garešnica, sa


sjekačima, šumarije Ivanska, Bjelovar i Vrbovec s kompletnim brigadama, a angažiran je i jedan forwarder.

ZAGREB u zagrebačkoj upravi računaju da je

ciklon oštetio oko 28.000 kubika drvne mase.

- Najgore je prošla šumarija Novose-lec u kojoj procjenjuju štetu na 15.000 kubika, stradala je i šumarija Popovača gdje se radi o štetama oko 10.000 kubika, a nešto malo oštećenja, oko 500 kubika, bilo je u Dugom Selu te 2.500 kubika od ranijeg vjetra u šumariji Gorica, referira rukovoditelj proizvodnog odjela zagrebačke uprave

ing. Marijan Barulek. Najviše su stradale najvrijednije hrastove sastojine, te nešto bukve u gospodarskoj jedinici Marci uz ponešto jasena.

U šumariji Novoselcc ostali su zatečeni silinom vjetra i onim stoje ostavio iza sebe u predjelu Veliki Jantak. U usporedbi s čazmanskim dijelom štete su nešto manje, no ipak - značajne. Prekinuli smo s redovnim poslom i odmah počeli s doznakom, veli upravitelj šumarije ing. Stjepan Strban. U pomoć nam dolaze šumarije Lipovljani i Rcmetinec tako da odmah krećemo i s izradom i spašavanjem onog što se spasiti dade.

Manje probleme ciklon je izazvao na području koprivničke i sisačke uprave. U

šumariji Đurđevac izvaljen je dio plantaža topole te nešto hrasta u nizini i bukve na Bilogori, sve zajedno, prema riječima rukovoditelja proizvodnog odjela koprivničke uprave ing. Josipa Gregurca, oko 1000 kubika. Još manje, oko 500 kubika drvne mase stradalo je na sisačkoj upravi.

Slike koje slijede dio su novog izgleda hrastovih sastojina u predjelu Mali i Veliki Jantak kojim gospodare šumarije Čazma i Novoselec - nekoliko dana nakon ciklona koji je »prošao« ovim područjem. . ^ ^

Tekst i snimci: Miroslav Mrkobrad

Časopis Hrvatske sume / 19

ELEMENTARNE NEPOGODE

Posljedice olujnog nevremena na području novogradiske Uprave šume

Iščupano više desetaka tisuća stabala

O sim značajnim sušenjem hrasta lužnjaka i poplavama u nizinskim posavskim šumama, te tučom u

svibnju, područje novogradiske Uprave šuma zahvaćeno je nedavno i jakim orkanskim vjetrom, koji je 21. lipnja načinio u šumskim sastojinama velike štete. Naime, izvaljeno je više desetaka tisuća stabala bukve, hrasta kitnjaka i četinjača u gospodarskim jedinicama »Južni Psunj« i »Zapadni Psunj«. Površine na kojima se nalaze vjetroizvale veličine su od jednog do dvadeset hektara. Treba istaknuti da su dijelovi g j . »Južni Psunj« nedostupni, a »Zapadni Psunj« je pretežito, zbog nerazminiranih predjela, nedostupan, što još više otežava ionako tešku situaciju u kojoj su se iznenada našli novogradiški šumari. Kako smo doznali od rukovoditelja Proizvodnog odjela, iwg. Josipa Gašpara, radi se o, prema prvim procjenama, oko 100.000 m^, uglavnom stoljetne bukove drvne mase. On napominje da ovakvih katastrofalnih šteta na ovom području dosad nije bilo.

Doznake do polovice kolovoza

Kratko vrijeme nakon olujnog nevremena obavljen je u g j . Južni Psunj (šumarija Nova Gradiška) terenski pregled dijela odjela i odsjeka u kojima su izvaljena stabla. Pregledani su šumski predjeli Begovica (odjeh 56,57 i 58), Ja-strebinac (65, 68 i 69), Crna bara (78, 79 i 80) i Dobra voda (61 i 62). Utvrđeno je da su, ističe ing. Gašpar, vjetroizvale nastale pojedinačno u bukovim, a djelomice i u hrastovim sastojinama, pretežito na zaravnima ili u jarcima, no i na sjevernim i sjeverozapadnim stranama. Osim pojedinačnih izvala, štete su nastale na manjim ili većim površinama. U tijeku je premjer izvaljene drvne mase, angažirano je pet ekipa doznačara, koji će uskoro precizno utvrditi nastale štete, a površine oštećenih sastojina kartirane su u gospodarskim kartama u mjerilu 1:10.000. Doznačuje se izvaljena ili prelomljena drvna masa i poneko zaostalo

Prema prvim procjenama radi se oko 100.000 kubnih metara stoljetne bukove drvne mase

Izvaljene bukve zakrčile su šumsku cestu na području »Južnog Psunja«, iznad izletišta Strmac

pojedinačno neoštećeno bukovo stablo, biti u funkciji djelomične zaštite tla i pri-koje ima veću tehničku vrijednost. Do- rodnog ili unesenog podmlatka. Očekuje govoreno je da tanka neizvaljena pod- se da će posao izmjere biti završen polo-stojna stabla ne treba doznačivati, jer će vicom kolovoza.

U osamdesetpetogodišnjoj bukovoj sastojim (odjel 53 h), u šumskom predjelu Klinovac, u gj. »Južni Papuk«, olujni vjetar potpuno je izvalio kvalitetna bukova stabla


Najveće radilište »Hrvatskih šuma«

Štete ima, napominje rukovoditelj Proizvodnog odjela, i u gospodarskoj jedinici »Zapadni Psunj«, na području šumarije Okučani, ali zbog miniranog terena ovdje nije moguće snimiti štetu i provesti sanaciju sastojina. Novogradiški šumari odmah su počeli sa sječom i izradom vjetroizvala, prvenstveno onih koje su zakrčile šumske ceste. Tako su sjekači novogradiške šumarije tri dana raskrčivali dionicu ceste između izletišta Strmac i odašiljača Hrvatske radiotelevi

zije na Psunju, na nadmorskoj visini između 800 i 900 metara. Samo na tom dijelu ceste bilo je izvaljeno oko 4000 m^ drvne mase. Redoslijed ovih poslova je takav da se počelo od najveće nadmorske visine, vrha Psunja na 985 m n.v., a nastavlja se prema nižim predjelima. Naime, time se želi izbjeći sječa u listopadu i studenom, kada na ovim visinama, u to vrijeme zna napasti snijeg. Sječa i izrada te izvlačenje odvijat će se intenzivno i kontinuirano, a u tu svrhu bit će angažirani sjekači i strojevi i iz drugih Uprava odnosno Društava ograničene

odgovornosti. Bit će to, kaže Gašpar, najveće ovoljetno radilište u »Hrvatskim šumama«. Kako se u šumi i na pomoćnim stovarištima ne bi stvarale zalihe pokvarljivih izrađenih drvnih sor-timenata. Komercijalna služba nastojat će provesti brzu isporuku pojedinim kupcima. Poslije sječe i izvlačenja, moraju se, kako je uobičajeno u takvim izvanrednim situacijama, uspostaviti šumski red i načiniti prijedlog za sanaciju ogoljelih površina.

j||tTekst i snimci: I. Tomić

ŠTETE OD OLUJNOG NEVREMENA NA PODRUČJU POŽEŠKE UPRAVE ŠUMA

Izvaljena vrijedna bukova stabla

Stoljetno bukovo stablo orkanski vjetar položio je »na pleća«

Snažni olujni vjetar koji je zahvatio područje Požeštine početkom treće dekade lipnja u večernjim sa

tima (21. na 22. lipnja), prouzrokovao je znatne štete na prostoru požeške Uprave šuma. Vjetar je nemilice čupao mnoga kvalitetoa, posebice bukova stabla na području gospodarskih jedinica: »Južni Papuk«, »Južna Kmdija kutjevačka«, »Zapadni Papuk zvečevački«, »Zapadni Papuk kamenski« i »Istočni Psunj«. Štete su nastale na prostoru šumarija Požega, Kamenska, Velika i Kutjevo, a posebice su bile izražene na području veličke, kamenske i požeške šumarije. Osobite

štete vjetar je prouzrokovao u sjemenskoj sastojini šumarije Velika.

Primjerice, na terenima g j . »Istočni Psunj« uočena je šteta u šest odjela, na oko 15 ha dostupnih, i procijenjena na oko 30 ha nedostupnih (nerazminira-nih) površina. Riječ je, uglavnom, o vjetroizvalama bukve, koja ima pliće korijenje od ostalih vrsta listača, na nadmorskoj visini 600-800 m, na samom vrhu Psunja, prema šumskom predjelu »Javorovica«. Stradale su najljepše bukove sastojine stare 80 i više godina, a procjenjuje se da se radi o približno 15.000 m^ drvne mase. Tom prilikom

uništeno je čak 3 km šumske ceste koja vodi iz sela Mijači, a ilustracije radi navedena dionica ceste uz potok je potpuno razvaljena i praktički ne postoji.

Prema grubim procjenama stručnjaka požeške Uprave šuma, među vjetroizvalama, i nešto manje vjetrolo-mima, nalazi se oko 30.000 m^ drvne mase, a riječ je o šteti oko šest milijuna kuna. Ako se u obzir uzmu troškovi koji će nastati zbog izrade i izvlačenja izvaljenih stabala te uzgojno-zaštitnih odnosno poslova obnove u pojedinim šumskim sastojinama, radi se o dodatnih desetak milijuna kuna. Činjenica je daje znatna količina drvne mase srušena najednom, u nepogodno vrijeme, na pretežito nepristupačnim mjestima i na velikom prostoru. Zbog navedenih razloga cijena srušenog drveta se snizuje, a povećavaju troškovi izrade i izvoza. Važno je istaknuti da se povećavaju i troškovi zaštite okolnih sastojina, koje su nakon djelovanja vjetra ostale izložene napadajima insekata te opasnostima od požara. Uza sve to nastaju veće gole površine i otvoreni rubovi sastojina, izloženih djelovanju sunca i vjetra, a zbog poremećenosti vremenskoga reda, narušena je potrajnost gospodarenja.

Za početak se može reći, tvrde požeški šumari, da bi ukupna šteta od olujnog vjetra mogla iznositi više od 16 milijuna kuna, no tek temeljitom izmjerom svih oštećenih stabala i analizom troškova potrebnih radova na sanaciji dobit će se realniji naturalni i novčani pokazatelji. .

^ T I. Tomić


RAZGOVOR

Razgovor sa dr. Karmelom Poštenjak u povodu učestalih šteta od olujnog vjetra u našim šumama

5a sjemenskim sastojinama krenuti ispočetka

Prošle godine krajem srpnja olujno nevrijeme je ahvatilo \\\m dio vinkovačke uprave, a početkom ovof ";!p!ovarsku, novogradišku i požešku

jpi.. ,, ..̂ te se procjenjuju na više od 300.000 metara kubnih drvne mase

Boravak na požeškom području našega najpoznatijeg stručnjaka za šumarsko sjemenarstvo, dr. Karme-

la Poštenjaka iz Šumarskog instituta Ja-strebarsko, bio je prigoda da mu postavimo nekoliko pitanja u svezi sa sve ušestalijim štetama od olujnoga vjetra u našim šumskim sastojinama. - Prije dvije godine emitirana je na televiziji, putem BBC-a, poučna emisija o globalnoj promjeni klime. Bilo je riječi o utjecaju čovjekovih tehnologija na svekolike promjene ekosustava, napominje dr. Poštenjak te dodaje daje tom prilikom naglašeno da Europi predstoji promjena klime, koja če se očitovati u pojavi jakih vjetrova, kao što su tajfun i ciklon, nekarakterističnih za ovo područje. Osobit uzrok tome su pojava klimatske nepogode El Nina i velikih požara tijekom Zaljevskoga rata.

Kada su se te promjene negativno počele odražavati na šume u Hrvatskoj?

- Prošle godine, 30. srpnja, jako ciklonalno nevrijeme zahvatilo je šumski predjel Spačvanskoga bazena, iz smjera jugozapada prema svjeveroisto-ku, na potezu Gunja-Vrbanja-Strošinci, kojom prilikom je prelomljeno i izvaljeno oko 150.000 m ' hrasta lužnjaka, poljskoga jasena, nizinskoga brijesta, običnoga graba i ostalih vrsta.

Uglavnom su stradale starije sastojine, u kojima je iskorišten tek neznatan postotak deblovine. Naime, ona je zbog vjetra pretvorena u triješče i iverje, a još više štete bilo je zbog gopodarskih gubitaka.

Ove godine štete od olujnog vjetra se nastavljaju, posebice u Slavoniji?

- Nastavak ovoga, da tako kažem, scenarija je 11. lipnja, u jugozapadnom dijelu Uprave šuma Bjelovar, osobito na području šumarije Čazma, gdje se, prema procjenama, radi o približno 30.000 m^ prelomljene drvne mase lužnjaka, jasena i ostalih vrsta u tom ekološko-gospodarskom tipu. Deset dana kasnije nevrijeme je zahvatilo Požešku kotlinu i područje novo-gradiške Uprave šuma. Na obje Uprave procijenjeno je da je izvaljeno oko 150.000 m^ drvne mase, pretežito bukve, a manje kitnjaka, kestena i ostalih vrsta koje dolaze u brdskim cenoza-ma.

Koje posljedice će navedene štete imati za šumsko sjemenar-stvo?

- Osobit problem je gubitak sjemenskih sastojina, koje su služile za podmirivanje potreba za kvalitetnim sjemenom u sklopu jednostavne biološke reprodukcije i obvezne proširene biološke reprodukcije. Treba istaknuti da je proces gospodarenja i prevođenja gospodarske sastojine u genetski poboljšanu i fenotipski prikladnu priznatu sjemensku sastojinu u jednodob-nim šumama zahtjevan posao u dugom

vremenskom razdoblju. On traži angažiranje ne samo znanost i operative, več i određenih materijalnih i financijskih sredstava. Stoga nam ne može biti irelevantno ponašanje prirode na ovakav način, jer nakon ovih šteta moramo za određene vrste drveća, koje su doživjele tu sudbinu, krenuti s nabrojanim poslovima, doslovce ispočetka, kako bismo opet imali kvalitetno šumsko sjeme.

H ^ Razgovarao I. Tomić


SIMPOZIJ

33. međunarodni simpozij o mehaniziranju šumsl<og rada održan u Delnicama od 1-6. srpnja

Mehaniziranje šumskog rada na razmedi tisućljeća

Sudjelovalo je 28 sudionika iz 11 europskih zemalja, te devet znanstvenika i istraživača sa c, .>.-i-cj<og fakulteta u Zagrebu

u ime Ministarstva poljoprivrede i šumarstva nazočne je pozdravio đoministar Rohert Laginja

O d 1966. g. susreću se profesori, pedagozi i znanstvenici iz 17 zemalja Europe na simpoziju »Mehaniziranje šumskoga rada« kako bi plodnosno raspravljali o važnijim problemima

u području mehaniziranja šumskih radova. Simpozij se organizira svake godine u drugoj zemlji prema utvrđenom rasporedu i traje od četiri do šest dana. Rad simpozija odvija se putem referata, stručno znanstvenih ekskurzija i vodi se rasprava o dominantnim temama znanstvenoistraživačke, stručne i pedagoške problematike. Takva međunarodna suradnja omogućava upoznavanje sa dostignućima zemlje domaćina, godišnju razmjenu postignuća iz kruga zemalja sudionica i pregled svjetskih trendova razvoja tehnike i tehnologije iskorištavanja šuma i mnogih dodirnih znanstvenih područja. Ostali dosezi Simpozija odnose se na mnoge točke zajedničke suradnje pojedinaca i institucija u istraživačkim i obrazovnim procesima.

Referati i rasprave obrađuju težišne točke i aktualne probleme iskorištavanja šuma poput mehanizacije, refleksije mehanizacije na uzgajanje šuma, oblike organizacije pogona i organizacije rada, životnog okruženja i socijalne uloge šume, ergonomije i humanizacije rađa, mehanizacije uzgojnih i drugih šumskih radova, sitne mehanizacije, tehnologije dobivanja drva u nizini, prigorskim, brdskim i planinskim područjima u proredama i ostalim vrstama sječa, biomase i uporabe biomase, otvaranja .šuma šumskim prometnicama, projektiranje i gradnja šumskih prometnica, transporta drva po bespuću, glavnih i sporednih šumskih proizvoda, normizacije šumskih drvnih proizvoda, procesa visokoškolskog obrazovanja i utjecaj razvoja šumske tehnike i okruženja na obrazovni profil šumarskog inženjera i si.

Prof. dr. ANTE KRPAN, obratio se nazočnima na 33.

međunarodnom simpoziju »Mehaniziranje šumskoga rada«,

u ime organizatora ŠUMSKOG FAKULTETA Zagreb

Snimke; V. Pleše

Na ekskurzijama se prezentiraju postignuća i raspravljaju konkretni stručno znanstveni problemi zemlje domaćina.

Budući da je jezgro Simpozija Srednja Europa tradicionalno je službeni jezik njemački. Simpozij okuplja znanstvenike od Skandinavije do Grčke i od Švicarske do Rusije. Do sada je u njegovu radu sudjelovalo 17 zemalja.

Prošle godine Simpozij je po peti puta održan u Njemačkoj u vremenu od 9.-14. srpnja. Organizator Šumarski fakultet u Frei-singu. Katedra za šumarsku znanost o radu termin održavanja povezao je sa održavanjem međunarodne izložbe »Interforst 98« Miinchen.

Ove godine simpozij se po drugi puta održavao u Hrvatskoj, (prvi puta 1983. g.), u organizaciji Šumarskog fakulteta Zagreb, Zavoda za iskorištavanje šuma. Suorganizatori su bili Šumarski institut Jastrebarsko i »Hrvatske šume« p.o. Zagreb. Supokrovitelji su bile krovne hrvatske znanstvene i šumarske institucije: Ministarstvo znanosti i tehnologije, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Sveučilište u Zagrebu i Akademija šumarskih znanosti.

Moto i glavna tema Simpozija bili su »Mehaniziranje šumskoga rađa na razmeđi tisućljeća-stanje i pogledi u budućnost. Podte-me su se odnosile na razvojna motrišta, biomasu, gradnju šumskih cesta i primjenu suvremenih pomagala pri projektiranju i gradnji te gledišta o tehničkom i tehnološkom statusu i mogućim pravcima razvoja, sve kroz sagledavanje ekoloških problema izazvanih kompleksom eksploatacije šuma i socijalne uloge šume.

Simpozij se održavao od 1.-7. srpnja u Delnicama, a Delnice su odabrane kao predstavnik prebornog gospodarenja jelovo bukovim šumama u Hrvatskoj. U stručni dio programa bile su uključene Uprava šuma Delnice i Senj, fakultetski objekt u Zalesi-ni, M G P Delnice, d.o.o. pilana i drvna preradba u Lokvama i Ge-rovu te nacionalni parkovi Risnjak i Plitvice. Kulturni dio programa za sudionike simpozija realiziran je u gradu Senju, Opatiji i Zagrebu.

Na Simpoziju je sudjelovalo 28 sudionika iz 11 europskih zemalja te 9 znanstvenika i istraživača sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu. U rad Simpozija uključili su se i šumarski stručnjaci iz Javnog poduzeća »Hrvatske šume« p.o. Zagreb iz Direkcije, te Uprava šuma Delnice, Senj i Ogulin.

Doprinos i ovoga Simpozija razvoju znanstvene šumarske misli je neprijeporan, a uz to znakovit i zbog ostalih mnogostrukih dobiti, od čega je najveća promidžba goranskih ljepota, šuma i svekolikog krajolika.

Wr VP.


OKRUGU STOL

u povodu Dana hrvatskog šumarstva u Požegi okrugli stol HSD-a na temu

Hrvatske norme i sortimentna struktura

Da bi se naši proizvodi šumarstva i drvne

industrije uspješnije plasirali na svjetsko

tržište potrebito je što prije prihvatiti ISO ili europske norme, ili

donijeti vlastite norme usklađene s

međunarodnim, istakao je prof. dr. Ante R B.

Krpan

U povodu Dana hrvatskoga šumarstva požeški ogranak Hrvatskoga šumarskog društva priredio je okru

gli stol s temom »Sortimentna struktura glavnih vrsta drveća u Upravi šuma Požega, s posebnim osvrtom na hrvatske norme«. U sali za predavanje u »Požežanki«, svoje referate izložili su prof. dr. Ante Krpan sa Šumarskoga fakulteta u Zagrebu, mr. Juraj Zelić i ing. Andrija Stefa-nčić iz Direkcije »Hrvatskih šuma« te ing. Ivica Fliszar, upravitelj šumarije Požega i predsjednik požeškog ogranka HSD-a.

Obrazovanje za nove norme

Profesor dr. Ante Krpan govorio je, uz prikazane dijapozitive, o normizaciji šumskih drvnih proizvoda u Republici Hrvatskoj, koja je otpočela nakon osnivanja Tehničkog odbora 55 (Oblo drvo i piljena grada), u veljači 1997. godine. U uvodnom izlaganju osvrnuo se na povijest standardizacije drva i tržišta drvom te na prve norme (uzanse), koje su bile u uporabi između dva svjetska rata i tijekom postojanja bivše države. Istaknuo je da je u šumarstvu i drvopreradivačkoj industriji Hrvatske u uporabi HRN sustav normi, koji nije sukladan s međunarodnim ISO ili

europskim normama te stoga ne odgovara zahtjevima tržiša. Da bi se naši proizvodi šumarstva i drvne industrije uključili na svjetsko tržište, potrebno je prihvatiti ISO ili europske norme, ili donijeti vlastite norme, usklađene s međunarodnim. Prof Krpan naglasio je u daljnjem izlaganju da je dosadašnjim radom Tehničkog odbora 55 predloženo deset europskih normi, koje su u postupku rasprave do konačnoga prihvaćanja u statusu hrvatskih normi. U pripremi za prijedloge nalazi se osam europskih normi, a dvije dosadašnje hrvatske norme su u postupku povlačenja. Bitno je napomenuti, kazao je Krpan, da se sadržaji europskih normi razlikuju od važećih hrvatskih normi te će njihovo prihvaćanje uvjetovati promjenu načina rada. Stoga je neophodno započeti obrazovanje šumarskih djelatnika te prilagoditi organizaciju poslovanja šumarstva i primarne prerade novom sustavu normi. Ove norme odnose se na nazivlje i način mjerenja odnosno na kvalitativno razvrstavanje najvažnijih vrsta drveta. Tako, primjerice, za hrast postoje 4 razreda kakvoće (A, B, C, D). Prof Krpan napomenuo je da se, budući da norme nisu obvezne, velik značaj pridaje ugovaranju tijekom kojega kupac i prodavač brane svoje interese.

Nedefinirani otpad O problematici otpada i kala u

iskorištavanju šuma referat je podnio mr. Juraj Zelić, naglasivši da nam se unutar pojedinih etata u današnje vrijeme pojavljuje enormno visok otpad koji trune u šumi. O njemu se danas ne priča, premda se o otpadu nekada govorilo kao o važnom energentu. Činjenica je, kazao je Zelić, da otpad nikada nije u potpunosti definiran, a rabimo ga kao pojam prilikom sastavljanja Plana sjeća, pri sječi stabala i izradi drvnih sortimenata. Iskazu izvršenih sječa, inven-turnih elaborata, prodaji gotovih proizvoda i uređajnih elaborata. Panjevinu, granjevi-nu s kićevinom, koru, iver, piljevinu, trulež i tehnološke greške drveta ubrajamo u šumski ili tehnološki otpad, a količina šumskog otpada ovisi o vrsti drveta, starosti, prsnom promjeru, ekološko-gospodar-skom tipu sastojine, stanišnim uvjetima te

kvaliteti stojećeg stabla i debla. Svjesnim čovjekovim radom, tehnologijom i tehnikom rada te uporabom odgovarajućih sredstava rada može se, osim nužno objektivnog otpada, utjecati na količinu otpada. Pod pojmom kala podrazumijevaju se gubici u kvantiteti i kvaliteti drvnoga materijala, gotovih proizvoda i trgovačke robe, a oni nastaju zbog utezanja i isušivanja, izmjene u kvaliteti i nesavjesne manipulacije. Premda se, ističe Zelić, primjerice, za ogrjevno drvo Pravilnikom priznaje kalo u iznosu 1,5 posto, malo se to odražava na poslove prodaje u sadašnjoj organizaciji šumarstva, budući da gotovo i nema stovarišta ili trgovine gdje se na taj način prodaje ogrjevno drvo.

Problem samoizrade i neracionalnih sječa

Tijekom daljnjeg izlaganja mr. Zelić se osvrnuo na dosadašnje znanstveno istraživanje šumskog otpada, navodeći iskustvene, stručne i znanstvene podatke o otpadu, kalu i nadmjeri. Naglasio je važnost visine panja u racionalnom iskorištenju drvne mase. Primjerice, na ukupno doznačenu bruto drvnu masu »Hrvatskih šuma« od 4 milijuna m', panjevina iznosi 4000 m-' a poveća li se visina panja za samo 1 cm, poveća se i gubitak, za čak 400 m^ najkvalitetnije drvne mase. Posebnu, još neraščišćenu, problematiku čini naglo povećanje udjela otpada u Iskazima izvršenih sječa, zbog sve većeg udjela samoizrade i neracionalnih sječina. Također, narušena drvna masa pokraj panja ne evidentira se u inventurnim elaboratima, a razdužuje se u Osnovama gospodarenja. Mr. Zelić govorio je o prirodnom gubitku (kalu) zbog utezanja i gubitka kore kod oblovine i prostornog drva, istaknuvši važnost računanja debljine kore. Na kraju svog izlaganja zaključuje da bi prilikom inventarizacije sortimenata u šumi trebalo priznati kalo zbog isušivanja, ako je drvo duže vremena u šumi. Za prostorno drvo u šumi i na stovarištima može se priznati samo kalo nastalo utezanjem (isušivanjem) i to priznati u možebitnu manju količinu, no to nije uobičajeno u praksi. Svaki se manipulativni gubitak kod prostornog drva može nadoknaditi nadmjerom od 5 posto, a svaki eventualni manjak na drvnim sorti-


mentima osiguran je nadmjerom, odnosno brzom manipulacijom i isporukom. Međutim, svaki gubitak iznad nadmjere tretira se kao manjak, za kojeg odgovara zaduženi zaposlenik, a možebitni višak knjiži se i pribraja zalihi gotovih proizvoda, buduči daje nastao manipulacijom povoljnijom od dozvoljenog kala.

Bolje iskorištenje drvne mase

Dipl. ing. Andrija Štefančić osvrnuo se u svom izlaganju na službene sortimentne tablice unutar »Hrvatskih šuma« (HsDos) te na prikrajanje, kao na jedno od najznačajnijih radova u šumarstvu. Istaknuo je vrijednost etata te normative rada i troškova kao podlogu za ostvarenje određenoga cilja, uz utvrđivanje na jedinstven način i u objektivnim uvjetima. Krajem prošle godine »Hrvatske šume« p.o. Zagreb prihvatile su jedinstvene sorti-

je zanimljiv podatak da je u većini slučajeva bruto drvna masa bila manja kada su primjenjivane dvoulazne drvnogromad-ne tablice, što ne znači da su jednoulazne tablice (tarife) bile loše. Šumari u takvim slučajevima mogu doći u određene zablude i stoga je dobro povremeno izmjeriti prsne promjere i visine pojedinih stabala. Imamo zaposleno 3500 šumarskih inženjera i tehničara i zato struka mora raditi svoj posao. Mogu se, zaključio je inž. Štefančić, još načiniti značajni pomaci u tom pogledu, a ima puno mogućnosti da se stanje u »Hrvatskim šumama« popravi. Moraju se pritom promijeniti radne navike, što je uvjet za prijelaz na europske norme.

Model »Požega« O modelu »Požega«, kao novom

načinu obračuna sortimentne strukture, govorio je dipl. ing. Ivica Fliszar, napomenuvši u uvodu da je navedeni model

Okrugli stol su vodili: inž. Andrija Štefančić, inž. Ivica Fliszar, prof. dr. Ante P. B. Krpan i nir. Juraj Zelić

mentne tablice, koje su kombinacija iskustva i statistike. One nisu idealno točne, no takvih tablica i nema. Utvrđena je, na temelju prsnoga promjera, sortimentna struktura etata, kako bi se utvrdila njegova vrijednost, premda struktur etata ne ovisi samo o prsnom promjeru. Prikrajanje stabala, naglasio je ing. Štefančić, bilo je dosad zapostavljeno, a navike i kriteriji po pojedinim Upravama bili su različiti. Stoga je u posljednje vrijeme provedena edukacija stručnog osoblja po pojedinim šumarijama, a može se konstatirati da su postignuti određeni pomaci. Tako je za prvih pet mjeseci ove godine, unatoč lošem vremenu, prozvodnja trupaca povećana u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a njihov je udio veći za 3,5 posto u neto masi. Iz navedenog se vidi da je iskorištavanje drvne mase znatno bolje, uz dovoljno velik i pouzdan statistički podatak. Međutim, napominje ing. Štefančić, još uvijek smo daleko od pravoga rezultata, jer imamo primjera da nam na pojedinim šumarijama prikaju šumski radnici. Iznio

nastao iz ideje da se iz HSPRO-a iskoriste podaci zaprimljenih drvnih sortimenata za proteklo promatrano razdoblje, po vrstama drveća i sortimentnim klasama. Ideju za program dao je mr Juraj Zelić, programirao je dipl. ing. Zvonimir Laslo, a stručni pomagač bio je ing. Fliszar. Na okruglom stolu ukratko je bilo riječi o metodi određivanja postotnog udjela pojedinih klasa trupaca pomoću podataka HSPRO-a, o metodi analize stojećeg stabla sekcioni-ranjem, metodama obračuna sortimenata trupaca, ostalih sortimenata (tanka oblovi-na i prostorno drvo) i metodi obračuna otpada. Korišteni su pritom ulazni elementi: vrsta drveta, prsni promjer, tarifni niz, granatost (krošnjatost) i vrsta prihoda. Kako je istaknuo ing. Fliszar, ideja je nastala prije nekoliko mjeseci, a model je u razvojnoj fazi, no uključivanjem više šumarskih stručnjaka iz cijele regije mogao bi biti prihvaćen. Autori modela smatraju da je sortimentne tablice najbolje primjenjivati na razini gospodarske jedinice, te naglašavaju da se programski paket

»Požega« može instalirati na PC svake šumarije koja ima unesene podatke HSFOND-a (Osnove gospodarenja).

Za bolje odnose šumara i drvoprerađivača

u sklopu diskusije dipl. ing. Zlatko Lisjak istaknuo je problem smanjivanja tržišta prostornog drva, posebice ogrjevnog, u razdoblju od Domovinskoga rata naovamo, čemu je pridonijela izrada više-metarskog drva. Zbog samoizrade došlo je u šumi do povećanja »režijskoga« otpada, nekadašnje leževine. Također je smanjena količina vrednijih sortimenata, jer su radnici više motivirani izradom višemetarskog drva nego tehničke oblovine. Osim na postojeće sortimente, predlaže Lisjak, treba usmjeriti proizvodnju i na neke druge sortimente, primjerice tehničku oblicu, a visemetarsko drvo koristiti i za druge namjene. Pritom treba razmišljati o što boljem iskorištenju drvne mase odnosno biomase. Stojan Raguž iz pleterničkog »Oropleta« imao je primjedbu na to da je jedna tema ovoga Okruglog stola trebala biti iz područja drvne industrije. Smatra da se »Hrvatske šume« odnose monopolistički prema drvnoj industriji, a neodgovornost prema šumi i drvnim sortimentima nerijetko su uzrok njihova propadanja. Šumarstvo i drvna industrija moraju biti bolje povezani, jer im je to u zajedničkom interesu.

Prof Krpan pobliže je informirao nazočne o dosad prihvaćenim europskim normama te o proceduri koja mora proći dok se ne prihvati još deset novih normi. Napomenuo je da za nove norme treba educirati ljude na terenu, uz stalno obrazovanje, »a kakvoćne« norme bit će ove godine u primjeni. Europska zajednica hoće uvesti red na tržište drvom, a nacionalne norme bit će povučene iz upotrebe. Smatra da se mora uspostaviti pošten kodeks između šumara i drvoprerađivača, uz korektno poslovanje i poslovnu politiku. Ukazao je na problem šumskoga otpada, na obračun kojeg utječu greške zaokruživanja prsnog promjera na niže, na-dmjera, Huberova formula i kora. Šumski otpad treba promatrati samo u odnosu na krupno drvo (do 7 cm debljine s korom). Prosječno u etatu otpad i pojedini gubici čine oko 20 posto bruto drvne mase. Sve razvijenije zemlje idu za tim da se što više primarne energije proizvodi iz biomase. Ing. Štefančić podsjetio je predstavnike drvne industrije da su dolaskom novoga direktora rokovi plaćanja produženi na 60 dana, a oni se moraju poštivati.

• Ivica Tomić

časopis Hrvatske šume I 25

SINDIKATI

ifšE •»& S , *

Radno predsjedništvo Treće izborne skupštine Hrvatskog sindikata šumarstva

Održana Treća izborna skupština Hrvatskog sindikata šumarstva, 17. i 18. lipnja 1999.

Za sigurnost rada i očuvanja svakog radnog mjesta

Zbog pojedinaca koji se bore za svoju karijeru, a ne za

članstvo, danas u »Hrvatskim šunnama« imamo tri sindikata

šumarstva - istakla je predsjednica Gordana

Colnar a Trećoj izbornoj skupštini Hrvatskog sindikata šumarstva koja je održana 17. i 18. lipnja u

»Hotelu I« u Zagrebu, za predsjednicu našeg sindikata ponovno je izabrana Gordana Colnar. Od ukupno 34 člana Skupštine, koji predstavljaju gotovo 8.000 članova u 189 podružnica, skupštini su prisustvovala 33 člana.

Medu gostima pored direktora »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, ing. Ivana Tarnaja, bili su prisutni i Vitomir Be-gpvić, glavni tajnik SSSH, Ana Knežević, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, Blagica Kramar, predsjednica Hr vatskog sindikata male privrede, obrtništva i uslužnih djelatnosti, Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske, Ivica Ihas predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika Hrvatske, i brojni drugi gosti.

U uvodnom izlaganju Gordana Colnar je naglasila kako su se od prethodne Druge izborne skupštine znatno izmijenile gospodarske, socijalne i političke prilike, privatizacija od koje se mnogo očekivalo pretvorila se u socijalnu nepravdu, društvena svoji

na koja je pripadala svima, sada je ugrabljena i nalazi se u rukama nekolicine političkih moćnika, koji su prigrabili sve gospodarske subjekte koji su bili vredniji i pozitivno poslovali, a većinu zaposlenika otjerali na ulice i biroe za nezaposlene, pa je tako Hrvatska država, umjesto obećanog blagostanja postala država nezaposlenih i goleme sirotinje, radnika koji ne dobivaju plaću i seljaka kojima se ne plaća. Stoga treba reći istinu. U Hrvatskoj je došlo do raspada gospodarskog sustava. Svakim danom je sve veći broj socijalno ugroženih građana, pa čak i predsjednik države priznaje devijacije i pljačku gospodarstva kojoj nitko ne može stati na kraj. Tako već pomalo građani izražavaju nostalgiju za prošlim vremenima, ali ne u političkom već u socijalnom smislu, jer je tada radniku bila zajamčena sigurnost, a danas je nema.

Zbog krivo vodene politike, Gordana Colnar je okrivila Vladu, ali je istaknula i odgovornost sindikata, kojih je u Hrvatskoj više od 700 objedinjenih u pet sindikalnih središnjica,

što ukazuje na sindikalnu razjedinjenost i slabost.

- Zbog pojedinaca koji se bore za svoju karijeru, a ne za članstvo, danas i u šumarstvu Hrvatske djeluju čak tri sindikata. Naš, Hrvatski sindikat šumarstva okuplja više od 80 posto uposlenih, a to je ipak snaga na koju njegovo članstvo računa, a također i naš poslodavac, s kojim smo do sada uspješno surađivali, pa se nadamo da će naše sindikalno jedinstvo biti siguran put u novom stoljeću - ističe Gordana Colnar.

Poslije uvodnog govora predsjednice i pozdravnih riječi gostiju, direktor »Hrvatskih šuma« ing. Ivan Tarnaj govorio je o »Hrvatskom šumarstvu danas i sutra«.

- Prošlo je već više od desetak godina od donošenja Zakona o šumama, stoga je redefiniranje tog zakona samo pitanje vremena, jer kada je on donošen bili smo preteča tog vremena i mnoga rješenja koja su tada ugrađena u Z O S su se i obistinila. Između ostalog 15 uprava u jednom javnom poduzeću, s ujedinjenim Baranjskim


šumama, a dokaz da je to tada dobro isplanirano je što su se »Hrvatske šume« uspjele održati do danas. A sada je došlo vrijeme rcdizajna tog poduzeća za 21. stoljeće. Vjerujem da ćemo biti živi svi mi i da ćemo se morati povinjavati ekosustavu Europe koji je pred nama. A to su neke norme i postulati koji će biti anacionalni, jer su iznad interesa pojedinih država. A u takvim uvjetima komparativne prednosti naših šuma su evidentne, jer imamo očuvani šumski fond čiji smo subjekt rada i očuvanja. Sada je mo-menat da šumarstvo Hrvatske postavi pred Vladu novi koncept šumarstva za novo buduće vrijeme i novo doba. Istovremeno treba definirati ciljeve politike koja treba reći što želi s ovim našim resursom, a mi šumari trebamo reći što je to!?

Nadalje u svojim razmišljanjima o budućnosti šumarstva ing. Tarnaj je napomenuo kako bi »Hrvatske šume« trebale decentralizacijom postati državni holding sa samostalnim poduzećima i šumskim gospodarstvima i tek tada krenuti u privatizaciju pojedinih dijelova. I dodao: »Najlakše je otpuštati ljude na ulicu. I mi po nekima imamo 2.500 ljudi viška, ali meni ne pada na pamet da im damo otkaze i da ljudi završe na ulici...« ... U tom trenutku dvoranom prepunom sin-dikalaca prolomio se dugotrajan aplauz !!!

U nastavku svog izlaganja ing. Tarnaj je govorio o nužnoj solidarnosti koja neće počivati na neradu, već na uzajamnom pomaganju onih koji mogu raditi i imaju ljude i opremu. Usko smo povezani i sa drvnom industrijom, jer mi nismo sami sebi cilj ni svrha.

Govoreći o poslovanju Poduzeća, ing. Tarnaj je istakao da smo prvo javno poduzeće koje je zatražilo međunarodnu reviziju poslovanja koje je utvrdilo realnost, a to je gubitak u poslovanju od 237 milijuna u 1997. g. U takvoj situaciji i kada se zna da je tržište smanjilo interes za drvnom sirovinom a k tome dotrajalost naše mehanizacije je više nego očita, starosti 15-20 godina, dovedeni smo u situaciju da nismo isplaćivali našim

Gordana Colnar, predsjednica HSS - ... I zato sindikalna budućnost ima mnogo

imena. Za slabe ona je nedostižna, za plašljive ona je

nepoznata, za hrabre ona je šansa.

dobavljačima i kirijašima sa zaostatkom od godinu i više dana, terenski dodaci našim radnicima su isplaćivani sa zaostatkom od više mjeseci, nismo investirali i niz drugih problema smo imali. Istina, danas smo još daleko od idealnog ali smo sve zaostatke isplatili, plaće uredno isplaćujemo sa svim davanjima i PDV i mogu reći da naša kola kreću na bolje usprkos teške situacije u gospodarstvu Hrvatske.

Govoreći o suradnji sa Hrvatskim sindikatom šumarstva direktor ing. Ivan Tarnaj je naglasio obostrano poštovanje i usuglašavanje i razumijevanje poslovodstva i sindikata, što je rezultiralo i trećim potpisivanjem Kolektivnog ugovora, po kojem se isplaćuju plaće, naknade zaposlenicima, božićnice, pokloni djeci, regres, uskrsnice i druge isplate i to sve na vrijeme koliko je moguće, jer želimo održati postojeću zaposlenost i kreativnu solidarnost. Ova 1999. godina je prekretnica u našem razvoju, jer osigurali smo nabavku nove suvremene opreme, posebno teške mehanizacije svjetske kvalitete, tako da ovaj naš brod kada dovedemo do kraja ovog stoljeća može zaploviti bržim vjetrom u novo 21. stoljeće. Ciljevi su nam isti, i poslovodstvu i sindikatu, a samo ako smo oboje zadovoljni i ispoštujemo zadanu riječ, osigurana

Ing. Ivan Tarnaj, direktor »Hrvatskih šuma«

- Najlakše je otpustiti ljude na ulicu. I mi imamo višak 2.500 ljudi, ali meni

ne pada na pamet da ih pustimo na ulicu!!

nam je i svijetla budućnost, naglasio je na kraju svog izlaganja direktor ing. Ivan Tarnaj.

U nastavku direktor je odgovorio na nekoliko postavljenih pitanja prisutnih sindikalaca, posebno o godišnjim odmorima i pitanju budućnosti naših brojnih odmarališta.

Drugog dana rada Treće izborne skupštine HSS, predsjednik Statutar-ne komisije Jflcorfeo Behek, govorio je o pravima invalida rada prema novom Zakonu o mirovinskom osiguranju a u raspravi su sudjelovale i Snježana Plevko, pomoćnica ministra rada i socijalne skrbi i Aleksandra Biškupec-Sević iz Zavoda za mirovinsko osiguranje koje su nastojale dati dodatna objašnjenja na brojne upite naših sindikalaca.

Neposredno prije provedbe tajnog glasovanja za predsjednika HSS, predstavili su se kandidati. Naime, po prvi puta imali smo dva kandidata za mjesto predsjednika HSS. To su bili Tvrtko Kolarić iz US Zagreb i Gordana Colnar.

Tajnim glasovanjem sa 28 glasova ZA, od 33 člana Skupštine, ponovno je izabrana Gordana Colnar za predsjednicu HSS sa četverogodišnjim mandatom.

Izabran je i novi Glavni odbor. Nadzorni odbor i Statutarna komisija.


Zajednički snimak dijela članova Treće Izborne skupštine sa direktorom iiif>. Ivanom Tarnajem

Novo rukovodstvo HSŠ

Pri kraju drugog dana rada Treće izborne Skupštine HSS, Skupština je tajnim glasovanjem između više predloženih kandidata izabrala za:

predsjednicu HSS Gordanu Colnar dopredsjednika Vladu Gradečeka predsjed. Skupštine Željka Kalauza dopredsjcd. Skupštine Vladimira Lovrakovića

Glavni odbor: UŠ Vinkovci - Zeljko Kalauz US Osijek - Zvonko Fekete UŠ Našice - Vlado Gradeček UŠ Požega - Perojurić UŠ Nova Gradiška -Jasna Bubanj UŠ Zagreb -Josip Jarić UŠ Koprivnica - Milivoj Marković UŠ Karlovac - Dražen Lovreček UŠ Sisak - Krešimir Erjavec UŠ Ogulin -Josip Cazin UŠ Gospić - Milejurković UŠ Delnice - Valerija Vukelić UŠ Senj - Darinka Štokić UŠ Buzet - Zdravko Silić UŠ Split - Ivica Ljubetić

Nadzorni odbor: Viktor Šporčić, predsjed. Ljubica Bičanić i Anita Cvitanić, članovi

Statutarna komisija: Javorko Bebek, predsjed. Ivica Kodžoman i Željka Mihajlović, članovi

Brojne poruke ipotpore

Medu brojnim pisanim porukama potpore pristiglima na adresu HSŠ-a bile su i od Međunarodne federacije šumara, drvara, i graditelja - IFBWW, Sindikata drvne, šumarske i vodne industrije Češke, Sindikata šumarstva i drvne industrije Makedonije, Slovačkog sindikata šumarstva i drvne industrije. Sindikata šumarstva Slovenije, Sindikata metalaca Hrvatske, Američkog centra za međunarodnu radničku solidarnost i Ministarstva rada i socijalne skrbi.

Protiv površnoga rada

Gordana Colnar javno je izrazila nezadovoljstvo površnim i neozbiljnim radom pojedinih sindikalnih podružnica. Posebno takav slučaj je s podružnicom u Direkciji »Hrvatskih šuma« čijem povjereniku je istekao mandat, a novi povjerenik još uvijek nije izabran.

- Takva situacija nas prisiljava na gašenje podružnice - ustvrdila je Gordana Colnar - j e r postojeći povjerenik više nema legitimitet. Zakon se mora poštovati, posebice kada smo u pitanju mi sindikalisti - istakla je predsjednica. -J^ T I * -

•' ^ •' P P Tekst I snimci: Antun Zlatko Lončarić


TIJEKOM LIPNJA ODRŽANA IZLUCNA NATJECANJA SJEKAČA PO UPRAVAMA SUMA

UPRAVA SUMA DELNICE - PARK SUMA GOLUBINJAK

Najbolji Josip Tomac i šumarija Crni Lug u park-šumi Golubinjak Lokve ODRŽANO

III. NATJECANJE DELNIĆKIH SJEKAČA Najbolja ekipa šumarije Crni Lug i sjekač

Josip Tomac Mimohodom i postrojavanjem natjecatelja, svi

ranjem himne te podizanjem stijega u park-šumi Golubinjak Lokve označen je početak natjecanja radnika sjekača Uprave šuma Delnice, održanog 12. lipnja.

U svom pozdravnom govoru ing. Herman Sušnik Upravitelj uprave šuma Delnice, osvrnuo se na povijest Šumarstva u Gorskom kotaru, a ukratko je nazočne upoznao sa osobnom kartom delničke Uprave Šuma. Natjecateljima jc zaželio da postignu Što bolje rezultate na ovom trećem izlučnom natjecanju radnika sjekača Uprave šuma Delnice.

Nakon odavanja počasti svim poginulim braniteljima minutom šutnje, uz zvukove roga, članova Lovačkog društva iz Gerova, natjecanje je proglašeno otvorenim.

U natjecanju je sudjelovalo dvanaest šumarija sa prijavljenom 21 ekipom, jer su neke od Šumarija imale i po tri ekipe (Gerovo), ili po dvije (Skrad, Gomirje, Ravna gora i Lokva). Izvan konkurencije nastupile su dvije ekipe iz Uprave šuma Senj.

Natjecanje se odvijalo u sedam disciplina, a nastupilo je pedesetak sjekača.

Najuspješniji, pojedinačno i ekipno bili su sjekači iz šumarije Crni Lug, osvojivši prva mjesta.

Sa osvojenih 1836 bodova ekipa šumarije Crni Lug bila je prva. Druga je bila ekipa šumarije Gerovo II sa osvojenih 1770 bodova, a treća ekipa Ravne gore sa osvojenih 1751 bodom.

U pojedinačnoj konkurenciji prvo mjesto pripa-loje sjekaču šumarije Crni Lug JOSIPU TOMCU sa osvojenih 693 boda. Drugi je bio sjekač šumarije Gerovo IVICA KRUŽIĆ sa osvojenih 689 bodova, te treći TOMISLAV RUŽEVIĆ iz šumarije Lokve sa osvojenih 682 boda.

Trojica pr\'oplasiranih nastupit će na Državnom natjecanju na Bjelolasici, a za svoj uspjeh na natjecanju Uprave šuma Delnice osvojili su i vrijedne nagrade.

Sto su nam rekli o natjecanjima i njihovoj obnovi

DRAGO TURK, sjekač iz šumarije Crni Lug: Ove godine u pojedinačnom plasmanu zauzeo sam peto mjesto, dok sam na natjecanju koje je održano 1995. g. bio prvi. Na ovim natjecanjima sudjelujem

Na izlučnom natjecanju delničke uprave nastupilo pedesetak sjekača u 21 ekipi

Najbolji pojedinac bio je Josip Tomac, Šumarija Crni Lug

već od 1973. g. i vrlo sam zadovoljan stoje obnovljena tradicija njihovog održavanja.

Osobno ona mi mnogo znaČe, tu se susrećem sa prijateljima, sa kolegama razmijenjujem iskustva iz ovoga našeg teškog sjckačkog rada. No najviše od svega na ovakvim susretima nas radnika sjekača trebalo bi njegovati osjećaj zajedništva, a što u poljednje vrijeme baš i nije bilo moguće zbog prekida u njihovom održavanju. Nadam se da ubuduće ovakvih prekida u natjecanjima vise neće biti, te da će se natjecanja održavati svake godine.

Ing. HERMAN SUŠNIK, upravitelj Uprave šuma Delnice: Zadovoljan sam Što su se proizvodni radnici sjekači u ovako velikom broju okupili danas u park-šumi Golubinjak da bi na ovom natjecanju pokazali sve ono što znaju i koliko su vješti u radu sa motornom pilom.

Na ovim natjecanjima ujedno se vrši i promidžba šumarske struke, a kako su uz brojne Šuma-le ovdje prisutni i naši poslovni partneri, tu je data i mogućnost za promociju najnovijih postignuća i tehnologija koja se primjenjuju u šumarstvu i Šire.

GORDANA COLNAR, predsjednica Hrvatskog sindikata šumarstva: U Sindikatu smo vrlo zadovoljni što je ove godine došlo do obnove natjecanja radnika sjekača. Smatram da su radnici sjekači zaslužih da se jednom godišnje okupe, da u međusobnom druženju razmjene sva ona iskustva ovoga teškog i napornog sjekačkog rada. Prigoda je isto tako da se na ovakvim skupovima radnika, izreknu i rijeci zahvalnosti svima njima, vrijednim radnicima koji ulažu izuzetan trud u obavljanju ovog izuzetno napornog i teškog posla u šumi.

Radnici moraju znati da unatoč svemu nisu zaboravljeni, i da mi u HSS vodimo o tome računa i brigu.

Zbog toga smo kada je prekinuta tradicija održavanja natjecanja radnika u šumarstvu, unatrag četiri godine krenuli sa novom akcijom, izbora i nagrađivanja najboljeg zaposlenika u upravama šuma iz proizvodnje.

Vjerujemo da će se sada svake godine natjecanja radnika u Šumarstvu održavati, a mi kao Sindikat ćemo radnicima i dalje u tome pružati nesebičnu potporu. Vesna Pleše

UPRAVA SUMA BJELOVAR - KINKOVO

Najuspješniji Žalac i Ivanska

Pobjednici u Kinkovu: Franc Žalac, Drago Bertović, Darko Drapač i Darko Paulić

Šumarija Ivanska četverostruki j e pobjednik natjecanja šumskih radnika te sportskih natjecanja u Upravi šuma Bjelovar. Njihov radnik Franc Žalac bio je najuspješniji na izlučnom natjecanju sjekača sakupivši zavidnih 965 bodova, a šumarija Ivanska (Žalac i Paulić) najbolja u eki-p n o m poretku. U sportskom dijelu natjecanja Ivanska j e pobjednik završnog turnira u malom nogometu, a i »najjača« u potezanju konopa!

T o je sukus ovogodišnjeg još j ednom odlično organiziranog natjecanja šumskih radnika u bjelovarskoj upravi, manifestacije kojoj se oduvijek pridavala velika pozornost. Natjecanje je tradicionalno održano u Kinkovu, po moglo bi se reći opet tradicionalno kišnom vremenu, u

prisustvu blizu 400 natjecatelja, radnika, posjetitelja te gostiju.

U natjecanju sjekača u kome je sudjelovalo 30 radnika iz 15 šumarija vodila se izjednačena borba, a čak petorica su sakupila više od 900 bodova. Prvi j e Franc Žalac iz Ivanske s 965 bodova, a slijede 2. Dragan Bertović (Virovitica) 953 boda, 3. Darko Drapač (Bjelovar) 939 bodova, 4. Darko Paulić (Ivanska) 917 bodova, 5. Svetozar Aćić (V. Grdevac) 914 boda, 6. ZlatkoAliac (G. Polje) 834 boda, 7. Ivan Benić (V. Grdevac) 827 bodova, 8. Ivica Cindrić (Bjelovar) 798 bodova, 9. Miroslav Plesa (Suhopolje) 791 bod, 10. Dubravko Hodak (Đulovac) 788 bodova, itd.

Časopis Hrvatske sume / 29

Samo Darko Paulić ima dvije pojedinačne pobjede po disciplinama (kresanje grana, gašenje početnog požara), dok po jednu imaju Bcr-tovič, najbrži u okretanju vodilice, Drapač u kombiniranom prerezu, Biščan (Đulovac) u podsjećanju stabla, Žalac koji je skupio najviše bodova za definitivni prerez, Ačić (obaranje na balon) i Hodak koji je bio najuspješniji u definitivnom prerezu na podlozi.

U ekipnom poretku uvjerljivo najbolja je Ivanska s 1882 boda ispred V. Grđevca s 1741 i Bjelovara s 1737 bodova.

Sportski dio natjecanja protekao je također u znaku šumarije Ivanska. U malom nogometu najprije je u polufinalu pobijedila Daruvar s 4:1

(drugo polufinale: Stručne službe - V. Grdevac 5:1) te u finalu Stručne službe s 3:0. Za treće mjesto Daruvar - V. Grdevac 4:1. U potezanju konopa Ivanska je bila uspješnija od Bjelovara i Lipika. Svi pobjednici bogato su nagrađeni od brojnih poslovnih partnera i sponzora natjecanja, a nagrade i priznanja pobjednicima uručili su upravitelj bjelovarske uprave ing. Da-Uhor Biniš, njegov zamjenik ing. Mirko Gereci, rukovoditelj proizvodnog odjela ing. Željko Vusić te predsjednik bjelovarskog sindikata Željko Cu-tvarić. PODIJELJENE NAGRADE NAJBOLJIM RADNICIMA

Na natjecanju sjekača bjelovarske uprave održana je još jedna svečanost: bjelovarski Sin

dikat zaposlenih u šumarstvu proglasio je najbolje proizvodne radnike po šumarijama bjelovarske uprave u prošloj godini i podijelio im priznanja i nagrade. Najbolji radnici po broju osvojenih bodova redoslijedom su: Aleksandar Kosanović (Bjelovar), Vinko Ilunjek (Sirač), Grgo Iličić (Suho-polje), Željko Đurilić (Vrbovec), Branko Štukar (V. Pisanica), Miroslav Ahac (G. Polje), Zdenko Bran-deis (Pakrac), Stevo Lončar (V. Grdevac), Mijo Razum (Garešnica), Đuro Križan (Ivanska), Marko Vidaković (Daruvar), Josip Bitner (Đulovac), Ilija Bilanić (Lipik), Ivan Andrijević (Čazma), Ivan Haj-maši (Virovitica). Svi nagrađeni dobili su po tisuću kuna, a prva trojica još i ručni sat. (m)

UPRAVA SUMA VINKOVCI - KUNJEVCI

Premda su natjecanja sjekača na području Uprave šuma Vinkovci, pored Bjelovarčana i Delničana s najdužim stazom, ovog ljeta uobičajenih natjecanja sjekača po šumarijama nije bilo. Umjesto toga petnaestak najboljih sjekača iz nekoliko šumarija okupilo se tjedan dana u Kunjevcima na uobičajeni rutinski zadatak. Uvježbavanje za III. državno prvenstvo sjekača, za Bjelolasicu.

Rezultat i pojedinačnih natjecatelja: 1. Antun Aleksić, Šumarija Gunja 818 bodova 2. Ilija Lukić, Šumarija Županja 786 bodova 3. Đuro Đaković, Šumarija Županja 761 bodova 4. Mladen Zadro, Šumarija Vrbanja 755 bodova 5. Niko Lukač, Šumarija Otok 751 bodova 6. Ilija Šarić, Šumarija Otok 722 bodova 7. Pavo Rskanović, Šumarija Županja 722 bodova 8. Mato Kamenicki, Šumarija Ccrna 697 bodova 9. Franjo Frketić, Šumarija Županja 676 bodova

10. Pero Klarić, Šumarija Gunja 634 bodova 11. Nikica Mišić, Šumarija Strizivojna 633 bodova 12. Zdravko Redi, Šumarija Vrbanja 588 bodova 13. Ivan Đurđević, Šumarija Vukovar 538 bodova 14. Darko Damjanović, Šumarija Strizivojna 450 bodova 15. Jozef Prsa, Šumarija Vrbanja 350 bodova

UPRAVA ŠUMA KOPRIVNICA - ČAMBINA

Tijekom višednevnih ozbiljnih priprema nije bilo većih iznenađenja, jer su iskusni i već prokušani natjecatelji koji dvadesetak i više godina skupljaju bodove i dragocjena iskustva diljem Hrvatske, potvrdili svoju reputaciju, pa nije bilo teško odrediti ekipu koja će zastupati Vinkovčane na Bjelolasici. To su An tun Aleksić, Ilija Lukić, Đ u r o Đaković i Ilija Šerić.

U uži izbor za ekipu Vinkovaca ušlo je šest sjekača, snimljenih sa svojim »tehnikom« ing. Stjepanom Đurik

Željko Dukarić i Koprivnica pobjednici dar iz šumarije Pitomaca te kao rezerva Stjepan Horvat iz Repaša. Oni su bili najuspješniji na izbornom natjecanju šumskih radnika Uprave šuma Koprivnica održanom u lijepom ambijentu jezera Cambina u šumariji Repaš,

Na natjecanju je sudjelovalo 14 radnika iz šest šumarija koprivničke uprave. Dukarić je sakupio 819 bodova i bio najbolji u tri discipline, okretanju vodilice, kombiniranom prerezu te kresanju grana, a imao je zajedno s još tri natjecatelja (Rudić, Triplat i OŠpuh) najviše uspjeha kod obaranja stabla na balon. Drugoplasirani AndraŠić ima 744 boda, Mađar 714. Svi ostali natjecatelji su ispod 700 bodova. AndraŠić je bio najbolji u točnom prerezu trupca na podlozi, a u ostalim disciplinama pobijedili su Milan Radanac iz

Križevaca u podsjećanju stabla, Tomislav Belobrk iz Đurđevca u definitivnom prerezu stabla te Josip Barešič iz Sokolovca u gašenju početnog požara.

Ekipno je najuspješnija bila šumarija Koprivnica.

S natjecanja sjekača koprivničke uprave koje je održano na Camhini u šumariji Repaš

Iz koprivničke uprave na državno natjecanje sjekača koje se održava u okviru Dana hrvatskog šumarstva, idu Željko Dukarić (Šumarija Koprivnica), Mladen AndraŠić iz Sokolovca i Stjepan Ma-

UPRAVA SUMA NOVA GRADIŠKA-JEZERO PETNJA

Nadmoćni Trnjaninci i Ivo Spionjak

Kvalifikacijsko natjecanje šumskih radnika Uprave šuma Nova Gradiška održano je 18. lipnja u slikovitom prirodnom okružju jezera Petnja, na području slavonskobrodske šumarije. Glavni organizatori natjecanja bili su dipl. ing. Ivan Đukić, upravitelj Šumarije Trnjani i dipl. ing. Tomislav Božić, upravitelj šumarije Oriovac.

Najbolji natjecatelj bio je Ivo Spionjak iz Šumarije Trnjani, koji je osvojio 616 bodova, drugi je Tadija Ponjavić, također iz šumarije Tr njani (602), treći je Zvonko Sandak iz šumarije Oriovac (538), a četvrti (pričuva) Ivica Kovačević (529) iz iste šumarije. Navedeni radnici zastupali su novogradišku Upravu šuma na državnom natjecanju na Bjelolasici, krajem lipnja.

Treba istaknuti daje ovo kvalifikacijsko nadmetanje šumarskih radnika proteklo u dobroj atiTiosferi i sportskom duhu te u uzajamno uspješnoj koordinaciji između sudaca i natjeca-telja. (1. T. )


UPRAVA SUMA POŽEGA - KLASNICE

Najuspješniji šumarija Pleternica i Nikola Matanović U povodu Dana hrvatskog šumarstva, 20. lip

nja, na borilištu Klašnicc na području Šumarije Pleternica, održano je kvalifikacijsko natjecanje radnika požeške Uprave šuma. Natjecanje je otvorio predsjednik Organizacijskog odbora i upravitelj Uprave ing. Stjepan Blažičević. Sudjelovali su Šumski radnici iz šest šumarija, a natjecalo se u devet obveznih i jednoj neobveznoj (fakultativnoj) disciplini. Nadmetalo se u okretanju vodilice, promjeni i namještanju lanaca, kombiniranom prerezu motornom pilom, podsijecanju stabla, definitivnom prerezu stabla, obaranju stabla na balon, točnom prerezu trupca na podlozi, kresanju grana, ručnoj sadnji sadnica i gašenju početnog požara, a fakultativna disciplina bila je odrczivanje kolutova na uspravno postavljenim oblicama.

U pojedinačnoj konkurenciji najuspješniji je bio Nikola Matanović iz Šumarije Čaglin (774 boda), drugi je Anđelko Matić iz šumarije Kutjevo (747), treći Damir Vuković iz veličke šumarije (734), a četvrti, kao pričuva, Mirko Vinković iz šumarije Pleternica. Ovi radnici zastupat će Upravu šuma Požega na natjecanju na Bjelolasici, potkraj lipnja. U ekipnoj konkurenciji najviše bo

dova skupila je šumarija Pleternica (1840), druga je Velika (1647), treća Šumarija Požega (1628), četvrto je Kutjevo (1602), peta Kamenska (1524), a šesti Čaglin (1343). U fakultativnoj disciplini odrezivanja kolutova ponovno je najuspješniji bio Nikola Matanović, radnik čaglinske šuinarije. Treba istaknuti daje šumarija Čaglin nakon završetka natjecanja imala najviše bodova, no radost njenih natjecatelja bila je kratkotrajna. Naime, ustanovljeno je, poslije prigovora pojedinih šumarija, da inače dugo godina uspješni i iskusni natjecatelj Ivan Buturac ne obavlja viŠe poslove šumskoga radnika te je diskvahficiran. Bez njegovih bodova ekipa čaglinske Šumarije pala je tako s prvoga na posljednje, šesto mjesto (!), što je za sve bilo iznenađenje, a za Čaglinjane pravi šok. Uslijedila su različita tumačenja, no nedvojbeno je da bi razočaranje izostalo da se uoči natjecanja vodilo računa o regularnosti nastupa navedenog natjecatelja. Poduka je to za buduće ovakve smotre.

Tri prvoplasirane ekipe dobile su pehare, četiri najbolja natjecatelja prigodne nagrade, a pobjednicima u pojedinim disciplinama uručene su diplome.

Tekst i snimci: I. T o m i ć

U pojedinačnoj konkurenciji najuspješniji je bio Nikola Matanović, radnik čaglinske

šumarije

Prvo mjesto u ekipnoj konkurenciji osvojili su natjecatelji šumarije Pleternica (na slici s upraviteljem Uprave ing. Stjepanom Blažićevićem, rukovoditeljem Proizvodnog

odjela, ing. Marijanom Aladrovićem i upraviteljem šumarije ing. Tomicom Marincem)

UPRAVA ŠUMA OSIJEK - JARČEVAC

Ekipa Uprave šuma Požega; Damir Vuković (Velika), Anđelko Matić (Kutjevo) i Mirko Vinković (Pleternica)

s upraviteljem ing. Stjepanom Blažičevićem

Bez iznenađenja Antun Dronk Tog subotnjeg jutra, 12. lipnja, kada se već činilo da natjecanje neće ni

početi, jer je kiŠa padala cijelu noć i gotovo do podne, iznenada je prestala, a tada je mogla i ekipa zapraŠivača krenuti u akciju i »oprašiti« posebnim ručnim zamagljivačima borilište i najbližu okolinu šume u Jarčevcu, nedaleko istoimene lugarnice, kako bi se riješili tih sitnih napasnika-komaraca koji su tog kišnog jutra suvereno vladali borilištein. Tako je to u Slavoniji posebno ovdje u Podravlju, premda su radnici već i navikli na te napasnike. Ali nije ugodno ni sucima ni malobrojnim gledateljima koji su pratili izlučno natjecanje sjekača Uprave šuma Osijek.

Srećom ubrzo je granulo i sunce, a kako je već bilo i blizu podneva, deset natjecatelja ubrzo je i završilo svoje nadmetanje za ulazak u ekipu koja će ići na Bjelolasicu.

Kad je vidio da njegov glavni konkurent Ilija Tunanović, redoviti sudionik natjecanja sjekača nije najbolje startao, Antun Dronk je sigurnim rukovanjem i preciznijim obavljanjem zadataka uspio sakupiti najviše 655 bodova i osvojiti prvo mjesto. Odmah do njega plasirao se Pauo Gurdon, 625 pa nešto slabiji Mijo Rončević 582 i Ilija OrsoUć, 559 bodova pa su oni tako stekli pravo odlaska na Bjelolasicu.

Slabije sreće bili su Ilija Tunanović sa 534, Josip Foki sa 519 bodova. Dok su zakazali Ivo Jurić koji je sakupio 457 i Sandor Borke sa 393 boda. Miroslav Granić je bio najslabiji sa 323 boda. (Z. L.)

Ekipa Osječana: Pavo Gurdon, Antun Dronk, upravitelj šumarije Valpovo ing. Stjepan Vidaković, Mijo Rončević i Ilija Oršolić


UPRAVA SUMA NAŠICE - DJEDOVICA

Najuspješniji Đurđenopac i Ivan Maligec

Upravitelj ing. Zdravko Đanić, na otvorenju natjecanja posebno je istaknuo primanje novih radnika uglavnom hrvatskih branitelja u radni

odnos

Po prvi puta poslije Domovinskog rata, djelatnici Uprave šuma Našice okupili su se na Djedovici, Šumarije Voćin, nekada vrlo poznatom izletištu za brojne izletnike ovog dijela

Ekipa US Našice za Bjelolasicu Stevo Vunak, Ivan Maligec, ing. Zdravko Đanić, upravitelj i Marijan Spoljarić

Slavonije i Podravine, koje je u Domovinskom ratu teško stradalo, kao i najbliži Voćin, Cetekovac i druga hrvatska sela u kojima su srbočetničke formacije nanijele teška zla, od

NATJECATELJ

1. Ivan Maligec 2. Stevo Vunak 3. Marijan Spoljarić 4. Mijo Pavin 5. Dražen Peica 6. Ivica Mihaljević 7. Božidar Pavin 8. Stjepan Maligec 9. Milorad Dević 10. Predrag Petković 11. Zlatko Lovoković 12. Zoran Frljević 13. Ivica Gribl 14. Zdravko Đurinski 15. Josip Malenjak 16. Stevo Mikolin 17. Slavko Cimerman 18. Augustin Perić 19. Antun Matanči 20. Ivo Pastvečko 21. Pavao Bošnjak 22. Vinko Tkalčević 23. Dragan Borda 24. Đuro Selthofer 25. Josip Strapac 26. David Jaković 27. Đora Tunić

ŠUMARIJA

Đurđenovac Koska Našice Donji Miholjac Donji Miholjac Našice Donji Miholjac Durdenovac Orahovica Drenovac Đurđenovac Voćin Orahovica Orahovica Slatina Koska Koska Voćin Voćin Našice Ćeralije Slatina Drenovac Drenovac Slatina Ćeralije Ćeralije

U K U P A N broj ostvarenih

bodova

696 687 659 640 598 592 575 574 564 551 548 540 524 458 452 447 421 410 401 395 374 363 331 305 281 226 225

Ukupan plasman

1. Đurđenovac 2 D. Miholjac 3. Našice 4. Koska 5. Orahovica B Voćin

Šumarija bodova I

1818 1813 1646 1555 1 1546 1351

7. S. Drenovac 8. Slatina 9. Ćeralije

1187 1096 825

ubijanja nedužnog stanovništva i paljenja kuća do progona većeg broja ljudi. Tog 11. lipnja svečano je otvorena i novoobnovljena lovačka kuća na Djedovici.

Prilikom otvaranja izlučnog natjecanja sjekača Uprave šuma Našice, upravitelj ing. Zdravko Đanić rekao je da je ovo područje Djedovice i Zvečeva već pred Božić 1991. godine oslobođeno od okupatora, i daje do danas razminirano 4000 ha šuma i 460 km šumskih cesta i puteva, ali preostalo je još oko 9000 ha za razminiranja sa više od 2 milijuna kubnih metara zalihe drvne mase. Unatoč tomu ova Uprava ne otpušta svoje radnike, već čak dapače i stalno prima u radni odnos sjekače, tako je ovih dana i 15 branitelja primljeno u stalni radni odnos.

I ova današnja manifestacija - natjecanje sjekača, potvrda je kako cijenimo rad i poštujemo stručnost i kreativnost naših djelatnika - naglasio je ing. Zdravko Đanić.

Na natjecanju je sudjelovalo devet šumarija sa 27 sjekača koji su pokazali zavidno znanje i umijeće u rukovanju s motornom pilom. Najbolje plasirani Ivan Maligec, Stevo Vunak, Marijan Spoljarić i Mijo Pavin činit će ekipu za Bjelolasicu.

Z. L.


Početkom mjeseca lipnja tijekom toplih dana počinjemo se susretati s našim najpoznatijim kukcem kornjašom jelenkom, jcle-njakom, rogačem (Lucanus cervus L.). Ovi susreti potrajat će i u srpnju. Susrećemo ga u nizinskim lužnjakovim sastojinama tako i u prigorskogorskim šumama bukve s kitnja-kom.

Sa šumskogospodarskog gledišta oni ne čine nikakve štete. Ličinke se hrane natrulim dijelovima hrasta, ali i bukve i oraha te za 5-6 godina koliko traje generacija narastu oko 10 centimetara. Kukuljica je slobodna (pupa li-bera) pa na njoj vidimo ekstremitete budućeg imaga. Imago živi oko dva mjeseca. Najčešće ga opažamo na hrastovim stablima sa oštećenom korom iz koje se cijedi tamni sok. Mužjake lako raspoznajemo od ženki po gornjim čeljustima (mandibulae) koje su preobraženc u »rogovlje«. Čeljustima se služi u međusobnim okršajima. Prilikom okršaja spretniji mužjak hvata svog protivnika »rogovima« za tijelo čvrstim stiskom koji rezultira glasnim pucketanjem hitinskog omotača. Slijedi podizanje slabijeg u zrak i otpuštanje stiska »rogo-vlja« tako da slabiji jelenak bude bačen sa stabla na tlo.

Nakon jedne takve borbe uzeo sam sla-bijcgjelenka i pokušao mu ponuditi ponovnu borbu, no slabiji jelenak odmah se izmicao i bacio se ponovno sa stabla na tlo.

U prirodi se poštuje zakonjačeg, jer to je zakon opstanka.

^ Tekst i snimci: ' ^ r Krunoslav Arač, dipl. inž. šum.

Jelenjak sa dvije ženke pri hranjenju

Slobodna kukuljica jelenka sa izraženim

ekstremitetima

Documents

HRVATSKE ŠUME 31 - 7/1999casopis.hrsume.hr/pdf/031.pdfkom auditoriju. Svaki nacionalni park ima užu i širu zonu, a u ovoj potonjoj dozvoljeni su i neki radovi. Ing. Camba posebno