Click here to load reader

SKRIVENIU povodu Međunarodnog dana planina, 11. prosinca ... · zaštite prirode preselile su se tako iz uskih, zaštićenih prirodnih rezervata i nacionalnih parkova u širu, „n

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of SKRIVENIU povodu Međunarodnog dana planina, 11. prosinca ... · zaštite prirode preselile su se...

  • Opatija, Umjetnički paviljon Juraj Šporer,

    od 11. do 21. prosinca 2014.

    Posebni prilog o Izložbi fotografija JU Priroda

    U povodu Međunarodnog dana planina, 11. prosincaU povodu Međunarodnog dana planina, 11. prosinca

    SKRIVENI

    Opatija, Umjetnički paviljon Juraj Šporer,

    od 11. do 21. prosinca 2014.

    Posebni prilog o Izložbi fotografija JU Priroda

    SVJETOVI

    Crveno-crne stjenice Lygaeus saxatilisodlikuju se upozoravajućom obojenoš-ću. To je čest uzorak obojenja kod ove ve-like skupine kukaca, vidjeli smo ga i kodcrveno-crne prugaste stjenice (na izlož-bi). Parenje crveno-crnih stjenica Lyga -eus odvija se uobičajeno na mjestimahranjenja pa ovaj par rilcima ispituje ro-ške maslačka koje vjerojatno mogu pru-žiti obilje hranjivih tvari koje je biljkanakupila u plodu.

  • ����ž�� �������� �������� ������

    ���������

    ��� ���Iz ranjenog ovojnog lista cvata glavočike kozje brade (Tra -

    gopogn sp.) istječe kapljica kao krv crvene tekućine. Kozjabrada i, primjerice, maslačak, koji je jedan od najpoznatijihpredstavnika glavočika s mliječkom, pripadaju skupini bilja-ka koje u svojoj stabljici i ostalim dijelovima sadrži mliječnecijevi kojima kolaju specifični sokovi – „mlijeko“ koje se sas-toji od raznolikih kemijskih tvari – sekundarnih metabolita iuglavnom je bijele ili žućkaste boje. Takvi sokovi vjerojatnokoriste biljkama (i) za obranu od životinja koje ih pokuša va j unapasti i izgristi. U slučaju kozje brade „mlijeko“ je najprijebjelkasto ili žućkasto, a oksidacijom na zraku može poprimitiovako neobičnu boju rubina ili krvi. Za čovjeka su kozja bra-da, maslačak i još nekolicina biljaka iz skupine glavočika smliječkom, ukusno jestivo povrće!

    ��������� �

    ������ ����č��Veći dio Kvarnera je tijekom ledenih doba – glacijala bio pod

    izravnim utjecajem leda i ledenjaka pa su se biljke i životinje mo-rale povući u pojedina povoljnija lokalna pribježišta ili refugije.Zatopljenje je donijelo poboljšanje klimatskih prilika i živi je svi-jet „p u t ova o “ natrag u one predjele gdje su mu ekološke prilikepogodovale. Neki od organizama koji „vo l e “ toplije i sušnijepredjele naselili su se u najniže priobalne dijelove kvarnerskihotoka i susjednog kopna, ali neki od onih najosjetljivijih nisu seuspjeli proširiti dublje u unutrašnjost i na više nadmorske visineuz padine brda i planina. Ekološki uvjeti, međutim, i danas pone-kad znaju biti vrlo negostoljubivi i „oštr i“ za pojedine vrste – ova jje kraj poznat po snažnoj buri, a nerijetko se dogodi da se zimi za-ledi obalno more i zabijele obale od leda koji se nahvata zbog pr-skanja kapljica mora s valova (kao što je, primjerice, bilo u veljači2012.). Tada, zbog hladnoće, nastupaju uvjeti koji donekle pod-sjećaju na one kakvi su vladali tijekom glacijala (samo što tada naovim prostorima nije bilo mora, pa ni posolice, ali snažni vjetrovišibali su oskudnu vegetaciju noseći čestice pijeska!) Da situacijapo živi svijet bude i gora, bura na obale i otoke u današnje vrijemedonosi posolicu, čemu se samo dio vrsta može oduprijeti, a diojako strada. Na hladnoću osjetljiva vrsta je i ova Wulfenova ili ve-lika mlječika (Euphorbia characias subsp. wulfenii) – ilirsko-ja -dranski endem. Međutim, čini se da je u priličnoj mjeri otpornana posolicu. U vrijeme jedne olujne bure na Kvarneru, tijekomožujka 2014., mladi listovi ove vrste bili su potpuno pokriveni bi-jelim kristalićima soli. Wulfenova se mlječika penje na kvarner-skim otocima do 350 – 400 metara n. v., a na planini Učki, u zaklo-njenim bujičnim udolinama, do oko 250 – 300 m.

    �������� ������� ��� ��������

    �udući da su na planinama Primorsko-goranske županije(agro-)ekosustavi neobično osjetljivi i ugroženi, oni pova žnosti za održivu budućnost i po potrebi za oču-vanjem i revitalizacijom odskaču možda u sam vrh među

    svim drugim ekosustavima (sjetimo se važnosti planinskih eko-sustava za pohranu i čišćenje vode, čišćenje i poboljšavanje kak-voće zraka, dobivanje raznolikih proizvoda, važnosti za zdravlje,rekreaciju i turizam, važnosti za podržavanje bogate bioraznoli-kosti…). Ove se godine nastavlja stradicijom održavanja izložbi fo-tografija na teme bioraznolikosti,prvenstveno onih staništa i po-dručja koja se održavaju, ili su sedonedavno održavala raznim po-ljoprivrednim praksama. Nažalo-st, zbog izražene depopulacije inapuštanja planinske poljopri-vrede ti su ekosustavi u cijeloj Primorsko-goranskoj županiji narubu iščeznuća. I ove naše izložbe, koje se priređuju uz Dan pla-nina, možda su jedna od posljednjih prigoda da se upoznamo snekim od ugroženih sastavnica te, nekad bogate (agro-)bioraz-nolikosti.

    Od 11. do 21. prosinca 2014. održat će se u Umjetničkom pavi-ljonu Juraj Šporer u Opatiji tradicionalna izložba fotografija. Pri-godom Međunarodnog desetljeća bioraznolikosti, izložba podnazivom „Skriveni mali svjetovi“ nastavak je ranijih izložbi s mo-tivima leptira, flore i faune gorskih i planinskih staništa Gorskogkotara, Obruča, Učke i Velebita. Ovakve prigodne izložbe organi-

    ziraju se u Primorsko-goranskoj županiji, u povodu Međunarod-nog dana planina, redovito već duži niz godina. Javna ustanovaPriroda postavila je i ovogodišnju izložbu o malim svjetovima usuradnji s Javnom ustanovom Nacionalni park Sjeverni Velebit idevet vrsnih fotografa prirode koji djeluju na ovom području. Upostavljanje izložbe uključio se, po tradiciji, Hrvatski muzej tu-rizma Opatija. Fotografije prikazuju raznolike planinske skrivenemikrosvjetove – različite kukce, pauke, vodozemce, puževe, bilj-

    ke, gljive, kao i druge zanimlji-ve motive i detalje iz prirode.

    Skrivene, male prirodnesvjetove možemo doživljava -ti kroz prizmu znanosti –biologije i drugih prirodnihznanosti, nekima su „malis v j e t ov i “ osobno otkriće, in-spiracija i naznaka svjetova

    koje teško možemo pojmiti razumom (ili možda čisti estetskiužitak), dok za treću skupinu ljudi oni gotovo da ni ne posto-je jer ih niti ne primjećuju.

    Kroz suptilna opažanja prirode nekoliko fotografa, zalju-bljenika u „skrivene svjetove“ i njihove fotografije – svojevr -sna svjedočanstva o doživljenim i uočenim „djelićima skrive-nih svjetova“ (bez obzira pripadaju li oni u većoj mjeri prvoj ilidrugoj spomenutoj skupini ljudi) pripremili smo izbor iz nj-ihovih „viđenja“, imajući na umu prvenstveno treću gore spo-menutu skupinu ljudi, želeći ih ipak nekako uvjeriti u posto-janje tih malih, ali nemjerljivo vrijednih skrivenih svjetova…

    ������� �����

    ����ž�� ��� �� �����đ�� �� ����������� ��ž�� �� ���� �� ��������������� �� �� �������� � ����� �����ž���� ��������� ����� �����������������������

    ����������� � �����Opća skupština UN-a proglasila je 11. prosinca Međunarodnim

    danom planina. Dan planina se svake godine obilježava pod dru-

    gom krilaticom, a ove godine krilatica glasi: „Poljoprivreda u plani-

    ni“. Na taj način se želi naglasiti važnost planina i planinskih eko-

    sustava za održivu poljoprivredu i održiv život na Zemlji.foto: Dinko Doričić

    foto

    : P

    atr

    ik K

    rstin

    SKRIVENI SVJETOVI2Svečanost otvaranja izložbe i promocija knjige U Crnom

    Lugu više nema praćki održat će se u Opatiji, 11. prosinca2014. u 12 sati u Umjetničkom paviljonu Juraj Šp o re r

  • ����� ����Kozja brada i većina biljaka iz skupine glavočika s mliječ-

    kom odlikuje se svojstvom da se cvatovi - glavice u određe-nim vremenskim uvjetima i/ili u određeno doba dana stisnu– zatvore. Tada se čvrsto skupe ovojni listovi glavica, pa poje-dini cvjetovi, a oni su kod kozje brade žuto obojeni i u glaviciih ima veći broj, bivaju zatvoreni i skriveni od kukaca opraši-vača, ali i zaštićeni od nepovoljnih vremenskih (ne)prilika.Najpoznatiji primjer glavočike (ali u ovom slučaju glavočikebez mliječka) čije se glavice cvata skupe kad je ružno vrijemeje vilino sito ili biljka vrijemekaz, a zovu je i kravljak besta-bljak (Carlina acaulis), koja raste na našim brdskim travnja-cima. I sam narodni naziv govori da se koristi kao pokazivačvremena. Ta naočita biljka je svojevrsna „gatalinka“ u bilj-nom svijetu!

    ���������� �

    �č��Rod zečina (Ce n t a u re a ) obuhvaća vrlo veliku skupinu bi-

    ljaka – glavočika bez mliječka ili glavočika cijevnjača. U na-šim je krajevima veći broj zečina endemičan – ograničen nauska područja – primjerice na površine nekih otoka ili plani-na. Među planinske glavočike pripada i ova Centaurea uni-flora sbsp. nervosa. Još joj nije dodijeljeno „službeno“ hr vat-sko ime jer je pronađena tek nedavno, na planini Guslici iz-nad Platka. Pronašle su je 2011. godine botaničarke Hrvat-skog prirodoslovnog muzeja prilikom inventarizacije floreNacionalnog parka Risnjak. Svojom „precizno izrađenom“perastom nervaturom na privjescima ovojnih listova cvata –glavice plijeni pažnju, a taj „napuhnuti“ voluminozni kuglas-ti vanjski ovoj ujedno vjerojatno ima funkciju zaštite osjetlji-vih dijelova glavice od napada kukaca. Ova zečina pripada al-pskim biljkama i jugoistočno europskom flornom elementu.

    ��������

    ������ �������Ova biljka je (bila) vrlo omiljena i vrijedna za poljoprivrednike.

    Nekoć mnogo više rasprostranjena i cijenjena, koristila se za kr-mu, zelenu gnojidbu i njome su zasijavane površine na ugaru ka-ko bi se popravilo tlo. Naime, na korijenju crvene djeteline stva-raju se kvržice koje sadrže nakupine simbiotskih bakterija spo-sobne vezivati dušik iz zraka, čime gnoje tlo. Zbog uvođenja um-jetnih kemijskih gnojiva djetelina je dijelom pala u zaborav imnogo je od njene genetske raznolikosti nažalost izgubljeno. Unizini glavice autohtonih populacija crvene djeteline su krupne iživljih boja, a što se više penjemo u planinu, njezine cvjetne gla-vice postaju sitnije i cvjetovi poprimaju bljeđe boje. Ove činjeni-ce ukazuju na veliku genetsku i ekološku plastičnost autohtonihpopulacija crvene djeteline. Zanimljivo je da su cvjetovi djetelineprilagođeni oprašivanju bumbarima. Raspoređeni su u cvatu uo-krug stapke, pa kad bumbari sjednu na cvatove, oni kruže po cva-tu od cvijeta do cvijeta i to uvijek u određenom smjeru, uranjaju-ći dugačko rilce u svaki cvijet. Djetelina ne može razviti sjemenjesve dok pelud nije prenesen s cvijeta jedne jedinke na neku dru-gu, a za to su nužni (uglavnom) bumbari.

    ��������� ������

    foto

    : S

    un

    čic

    a S

    triš

    ko

    vić

    foto

    : M

    arko

    R

    an

    dić

    foto

    : D

    inko

    D

    orčić

    ������������� ������������ �����ć�„� ����� ���� �š����� ���ć�“

    U Desetljeću bioraznolikosti, a kao tema neposredno poveza-na s očuvanjem (agro)bioraznolikosti i poljoprivrede u planinijesu i ptice. Ove godine, u izdanju JU Priroda, otisnuta je knjigaU Crnom Lugu više nema praćki koja za temu ima zaštitu ptica,a ptice su, kao što je poznato, prijatelji čovjeka i prirodni savez-nici u naporima u očuvanju bilja i ljetine (ali i šumskog drveća)od napada štetočina. To je i jedinstvena knjiga o povijesti zaštiteprirode. Vjerojatno je ova knjiga prva takve vrste u PGŽ-u! Njenatema, kao što to često biva s prvijencima u zaštiti prirode, upra-vo su ptice, a napose sjenice – ili majžice kako ih nazivaju Crno-lužani. Također nije slučajno što je izišla iz pera jednog od naj-plodnijih pisaca o životinjama i prirodi (bar kada se radi o tema-ma o prirodi na području današnje PGŽ) - Alojzija Frkovića...Ideje zaštite prirode, koje su se očitovale kroz rad i napore Aktivaza zaštitu ptica Sjenica u Crnom Lugu (osnovanog 1966. godi-ne!), bile su za ono vrijeme vrlo napredne i nadahnule su ne sa-mo članove Aktiva, već su se uspješno rasprostrle u široj popu-laciji sve do lovaca i šumarskih radnika, s neposrednim „poslje -dicama“ do današnjih dana. Postavljanje kućica za ptice u šum -skim predjelima oko Crnog Luga vjerojatno je mnogo doprinije-lo spoznaji koliko su u našim šumama dragocjena i takva (u onovrijeme, a donekle i danas), „p rez re n a “ šumska mikrostaništakao što su stara, odumrla, suha i/ili trula debla – n e n a d o k n a d i vamjesta gniježđenja ptica dupljašica i raskošne „šumske samo-posluge“ za mnoge vrste životinja. Spomenute ideje i zasadezaštite prirode preselile su se tako iz uskih, zaštićenih prirodnihrezervata i nacionalnih parkova u širu, „n ez a štićenu“ prirodu, azapravo one tek u najnovije vrijeme, zadnjih nekoliko godina,uspostavom ekološke mreže NATURA 2000, dobivaju i svojupunu institucionalnu potvrdu ispravnosti.

    SKRIVENI SVJETOVI3

  • Š�������� ������Nekoliko vrsta kornjaša iz porodice zlatnica (Chr ysomelidae)

    napada stabljike i/ili plodove šparoga. Jedna od njih je i ova li-jepa šparogina zlatnica (Crioceris 12-punctata). Na narančas-tom pokrilju ističe joj se 12 crnih pjegica – tipičan uzorak upo-zoravajuće obojenosti. Ptice nerado napadaju i uzimaju za hra-nu ovog kornjaša, iako se, prema istraženim kemijskim svoj-stvima kukca, za sad ne zna zbog čega. Budući da se ličinke iodrasle jedinke ove zlatice hrane isključivo šparogama, nije ra-do viđena u vrtovima i poljima uzgajivača.

    ��������� ��������

    ������� š���������������

    Crveno-crna prugasta štitasta stjenica (Graphosoma linea-tum) odlikuje se napadnom upozoravajućom obojenošću: kaoda viče – ne diraj me, nisam jestiva! Ako je uznemirimo, iz žlije -zda izlučuje smrdljivu odbijajuću obrambenu tekućinu. Zaštit -na obojenost i upozoravajuća obojenost su dvije oprečne takti-ke kako se životinje štite od grabežljivaca. Nema mnogo vrstakukaca koji u različitim razvojnim stadijima pokazuju izmjenutih strategija. Upravo to je slučaj s prugastom štitastom stjeni-com. Njezine ličinke su mnogo skromnije obojene – odlikuju seneuglednom sivkasto-smeđom bojom, što se odlično poklapas bojom suhih plodova nekih vrsta štitarki na kojima se hrane.

    ���������� �������

    ����� ����Tri tamne zlatne mare (Oxythyrea funesta) na brdskom

    travnjaku napale su tek ocvalu glavicu endemične liburnijskeivančice (Leucanthemum liburnicum) i predano izgrizajunjene nedozrele plodove. To su „umanjeni“ i tamno obojenirođaci mnogo poznatijih i uočljivijih zlatnih mara (Ce t o n i aa u ra t a ) koje se odlikuju metalnozelenim oklopom. Zlatnemare napadaju, osim cvjetova i cvatova divljeg bilja, i mnogekultivirane vrste pa ih uzgajivači bilja ne vole pretjerano (iakosu to neobično lijepi kukci).

    ��������� ������

    Ž���������� �������Uz danje leptire, među najuočljivije leteće kukce na travnja-

    cima ubrajamo lijepo obojene žutopjegave leptirke (A scalaphusm a c a ro n i u s ) . Ovaj lovac i brz letač lovi za sunčanih dana sitnijekukce. Pripada skupini mrežokrilaca u koju ubrajamo i vrste ro-da zlatooka (Chr ysopa) va žne u poljoprivredi jer napadaju i suz-bijaju ušenjke. U riječkom zaleđu leptirak je posebno čest naspecifičnim tipovima travnjaka koje izgrađuje planinska travauskolisna šašika (Seselria juncifolia). Ona obrasta mnoge povr-šine podno Malog Platka i Obruča. Žutopjegavi leptirci odmara-ju se na vlatima upravo te trave, pri čemu drže krila otvorena ina njima se ističu žute i crne šare. Ticala su u ovog kukca neo-bično dugačka i završavaju kijačastim zadebljanjem na vrhu.

    ��������� ���������

    ������� �����Cvatovi panonskog osjaka (Cirsium pannonicum). Ova vr-

    sta osjaka u našim krajevima nastanjuje uglavnom medite-ransko-montane travnjake. U zaleđu Rijeke brojnost mu sepovećava kako idemo od istočnijih predjela prema zapad-nim, pa ga na Plišu iznad Klane ima razmjerno mnogo, a ov-dje se i križa sa srodnom vrstom – bestablenim osjakom istvaraju zanimljive križance – to je tzv. Freyerov osjak (Cir -sium x freyerianum), koji u našim krajevima slovi za botanič-ku rijetkost. Glavice panonskog osjaka su dobro zaštićene odnapada kukaca čvrstim ljuskama cvata koje priliježu uz glavi-cu, pa ova gusjenica noćnog leptirića sovice (porodica Noc -tuidae) nema mnogo izgleda doprijeti do sočnih dijelovac va t a .

    ������ ���������

    �����������������

    U našim gorskim i planinskim krajevima živimnogo noćnih leptirića iz porodice grbica (po-rodica G eometridae). Nestručnjaku ih je teškorazlikovati do razine vrsta. U Gorskom kotaruzabilježeno je više od 200 vrsta, a ovaj leptirićna slici jedna je od češćih vrsta. Neke vrste gr-bica žive na travnjacima, a druge u šumskimstaništima. Način kretanja gusjenica je ono počemu se ova skupina leptirića razlikuje od dru-

    gih: gusjenice se kreću „grbeći se“ – kao damjere zemlju i odatle im i znanstveni naziv(geometar = mjerač zemlje). U katalogu jedneod ranijih izložbi uz Dan planina po prvi put jeza Hrvatsku zabilježen mali planinski leptirićPsodos quadrifaria, za kojeg smatramo da bimogao biti dobar pokazatelj klimatskih prom-jena na našim planinama.

    ���� ��������������������

    Dugim rilom ispruženim ravno prema naprijed muhe bum-barice (porodica B ombyliidae) spremne su sisati nektar dubokou cvjetovima. To ne čine tako da sjedaju na cvijet, već lebde is-pred njega i vješto manevrirajući u zraku naciljaju rilcem u sre-dište cvijeta. Neke vrste bumbarica lete rano u proljeće i sišu nacvjetovima proljetnica, a vrsta na fotografiji leti kasnije, ljeti,kad cvijeća ima manje zbog suše. Bumbarice je lako prepoznatimeđu brojnim drugim skupinama dvokrilaca – odlikuju se vrlodlakavim i zdepastim tijelom pa nisu uzalud dobile naziv bum-barice, međutim, neusporedivo su bolji, brži i spretniji letači odponešto tromih bumbara.

    ������ ��ž�����Glavica s plodovima endemične ilirske prženice (Kn a u t i a

    illyrica). Na plodovima strše bodljaste četine kojima se ova bi-ljka nastoji obraniti – kao jež svojim bodljama, od raznih ku-kaca pa i od ovog skakavca. Ilirska prženica je ilirsko-jadran-ski endem i važna je sastavnica nekih tipova mediteransko-montanih travnjaka za koje se smatra svojstvenom vrstom.

    ������ ��������

    ����� ������� ������ ����������

    foto

    : Ž

    elim

    ir G

    ržan

    čić

    foto

    : Ž

    elim

    ir G

    ržan

    čić

    foto

    : D

    inko

    D

    orčić

    foto

    : Ž

    elim

    ir G

    ržan

    čić

    foto

    : D

    inko

    D

    orčić

    foto

    : Ž

    elim

    ir G

    ržan

    čić

    foto

    : D

    inko

    D

    orčić

    foto

    : Ž

    elim

    ir G

    ržan

    čić

    4 5SKRIVENI SVJETOVI SKRIVENI SVJETOVI

  • ������ ��� ���Veliki pauk Araneus iz porodice pauka križara (Ara n e i d a e )

    skvrčenih nogu „čuči“, sličan osušenom komadiću lista ili drve-ta, u stanju potpunog mirovanja na niti svoje mreže i vreba pli-jen. Mrežu je razapeo između vlati trave na zarastajućem trav-njaku. Iako je i sam dobro zakamufliran, služi li njemu za do-datnu kamuflažu i „p a d o b ra n a s t i “ dio ploda kozje brade ( Tra-gopogon pratensis)? Možda se je taj dio ploda kozje brade slu-čajno zapleo u niti paučine nošen zračnim strujanjima, a paukga nije želio ili uspio odstraniti iz mreže? Sve su to zanimljivasitna pitanja iz skrivenih svjetova prirode.

    ���� ������

    ������ ����

    �������� ���Ovaj pauk može promijeniti boju prilagođavajući se bo-

    ji podloge. Na ljubičastim cvjetovima i cvatovima običnoje bijele boje, ali ako je na žutom cvijetu (ili cvatu) možepoprimiti žutu boju, a ako je na listu postaje zelenkast.Kod iste jedinke promjena boje traje 2 – 3 dana. Zahvalju-jući toj prilagodbi obično miruje na podlozi, na nekom is-taknutom mjestu, strpljivo čekajući plijen. Ima odličanvid. Kad žrtva – najčešće neka pčela, sleti u blizinu, strelo-vito je grabi produženim prednjim nogama i ubrizgaotrov. Ujed ove vrste pauka za čovjeka nije opasan.

    ���� ����

    ��� ��š�����Muhe pršilice velika su skupina dvokrilaca. Neke vrste

    možemo uočiti kad u popodnevnim satima lebde na jed-nom mjestu obasjane zrakom sunca koja se probija krozguštik lišća. U poljoprivredi su, uz božje ovčice, bubama-re, vrlo cijenjeni korisni kuci jer njihove ličinke napadajui hrane se sitnim ušenjcima koji sišu biljne sokove i praveštete na bilju. Iako potpuno bezopasne, neke vrste odli-kuju se obojenošću kojom oponašaju otrovne pčele i osepa na taj način djeluju zastrašujuće i lakše se brane odnepr ijatelja.

    ���� �������

    Paučine i mreže paukova pripadaju u one malene skrivenesvjetove koji postaju bolje uočljivi kad se na njih nahvataju ka-pljice rose, a u hladnijem dijelu godine može se na njih nata-ložiti i inje. To je razmjerno rijetka pojava. Kad tako kapljica-ma ili injem ukrašene mreže obasjaju zrake sunca, tada te ta-janstvene graditeljske tvorbe vještih graditelja zablistaju u pu-nom sjaju. Može se pratiti i uočavati struktura mreže i pratitikako je pauk ispreo i složio niti u složenoj cjelini. Prigode su ri-jetke pa je pravo umijeće pronaći ih i fotografirati baš u pravovrijeme i pri pravom osvjetljenju. Na fotografjiji je prikazanatipična struktura mreže pauka koji vjerojatno pripada vrsti Ne -oscana adinata – m re žu je pričvrstio uz klas trave livadnogmačjeg repa (Phleum pratense).

    �������� �����������

    foto: Želimir Gržančić

    foto

    : M

    arko

    M

    ate

    šić

    foto

    : D

    inko

    D

    orčić

    foto

    : S

    un

    čic

    a S

    triš

    ko

    vić

    foto: Patrik Krstinić

    SKRIVENI SVJETOVI6�ž�ć�

    Krški travnjaci u toplom podnožju planina odlikuju se faunom pu-ževa koji uspijevaju odoljeti ljetnim vrućinama i suši. Ljeti, kad je ve-getacija spržena, pužići Helicella obvia iz porodice He l i c i d a e nakupese na suhim stabljikama bilja i mogu tako duže vremena mirovati če-kajući kišu. Na mjestima gdje ovce intenzivno pasu ovi pužići običnoiščeznu, ali ih se zato, gdje ima više vegetacije, nakupi velik broj i nj-ihova nas brojnost ponekad iznenadi.

    ������ ����

  • � ���������������� ������

    Veliki vodenjak je noćna životinja. Dio životnog ciklusaprovodi u lokvama, a drugi dio na čvrstom tlu travnjakaili šuma. Kad je na kopnu, danju se skriva pod korom i upukotinama, a noću uokolo lovi sitne životinjice. Uz pla-ninskog vodenjaka i crnog daždevnjaka, veliki vodenjakse penje prilično visoko u planinu. U planinama u zaleđuRijeke možemo ga susresti i iznad 1000 metara, primjeri-ce na Hahliću i Platku.

    �������� �����

    �ž���� ����Je žaste muhe teško je odrediti jer ih ima mnogo vrsta

    koje čine vrlo veliku porodicu dvokrilaca. Na slici je vje-rojatno prikazana neka vrsta roda Linnaemya koja radosjeda na cvatove štitarki. Ježaste muhe odlikuju se nako-str iješenim dlakama na tijelu. Njihove ličinke hrane sekao nametnici na drugim kukcima, pa imaju veliku važ-nost u kontroli brojnosti kukaca u prirodi. Posebno sukorisne u poljoprivredi jer napadaju štetne kukce. Odras-le jedinke rado posjećuju cvatove štitarki u potrazi zanektarom koje cvjetovi ove skupine biljaka izlučuju naokruglom nektariju – svojevrsnom floralnom disku.

    ���� �������

    ����� ����Osati pauk je vjerojatno naš najljepši pauk. Krupne mreže za lov nisu

    mu tako skrovite kao kod nekih drugih vrsta pauka. Obično su isplete-ne uz tlo, u niskoj vegetaciji na rubovima travnjaka ili čistina. Razlognjihove uočljivosti je prepoznatljiv dodatak – upleteni cik-cak uzorakpaučine koji se proteže s jedne strane mreže na drugu. Nije još potpu -no razjašnjeno zbog čega pauk isplete taj zanimljivi dodatak na svojimm re žama. Tijelo pauka je lijepo obojeno – ističe se nizom žućkastih,bjelkastih i crnkastih pruga na zatku, pa gledajući ga izdaleka možemopomisliti na osu.

    ������� ��������

    ����� ���č��por. SalticidaePauci skočci velika su skupina sitnijih pauka koji se odlikuju lijepim bo-

    jama i sposobnošću izvođenja iznenadnih skokova – oni ne love plijen ra-zapinjanjem mreža, već ga iznenade i skoče na njega. Kad im to uspije, us-mrte ga otrovnim ujedom. Za čovjeka su bezopasni jer njihove otrovne he-licere ne mogu probiti ljudsku kožu. Vole se zadržavati na osunčanimmjestima pa ih često vidimo na gromačama, na stijenju i uz slabije obraslerubove travnjaka. Jedno od njihovih osebujnih lovišta su osamljene stijene– ledenjački blokovi zaostali nakon povlačenja ledenjaka u našim planina-ma. Žarkocrvenom ili narančastom bojom zatka, kojoj je u opreci uzdužnacrna pruga, ističu se na vapnenačkim stijenama mužjaci vrste vatrenogskočca (Philaeus chrysops). Populacije ovog pauka žive od obale mora donajviših vrhova naših planina.

    foto

    : M

    arko

    M

    ate

    šić

    foto

    : D

    inko

    D

    orčić

    foto

    : S

    vje

    tlan

    a Lu

    pret-

    Ob

    rad

    ović

    , arh

    iva JU

    N

    P S

    j. V

    ele

    bit

    foto

    : D

    inko

    D

    orčić

    SKRIVENI SVJETOVI7

  • ������ ���������

    ���� �����

    Ova žaba je noćna životinja. Rado i vješto se penje na tr-

    sku, rogoz pa i na grmlje i drugu visoku vegetaciju, štodruge vrste žaba nisu sposobne. Nekad je bilo uobičajenoovu žabicu držati u staklenci u koju su se stavile drveneljestvice i malo vode na dno. Ovisno o tome gdje bi žabicaboravila – na ljestvicama ili na dnu prognoziralo bi se vri-jeme – kiša ili sunce. Danas je ova vrsta strogo zaštićenapa se ne smije držati u zatočeništvu.

    ���� ������

    Dinko Dorčić: Najveću ljepotutreba tražiti u svakodnevnim trenu-cima našeg života. Jer svaki taj tre-nutak, koliko god jednostavan i pro-lazan bio - prošao je kroz naš život inikada se više neće ponoviti. Foto-grafija nas uči upravo to. Primijetitiih sve, i doživjeti u potpunosti.

    Želimir Gržančić: Fotografijom sebavim poluprofesionalno od 1998.godine. Najviše me privlače motiviprirode: krajolici, flora, fauna i neži vapriroda. Više od tisuću fotografija ob-javljeno mi je u različitim tiskanim ielektronskim izdanjima. U fotografijiprirode tražim posebne „svjetlosnesituacije“ i zapažanja od najsitnijegmikrosvijeta do najkrupnijeg. Volim izračnu fotografiju jer daje jednu dru-gu perspektivu viđenja prirode.

    Patrik Krstinić: Na Zemlji postojiviše od četiri milijuna različitih vr-sta. I četiri milijuna različitih umjet-ničkih formi. Upravo te forme us-mjerile su moj životni put ka priro-doslovlju. Opisati ih riječima, skul-pturom, zvukom ili svjetlom (foto-grafijom) za mene znači samo do-živjeti ži vo t .

    Svjetlana Lupret-Obradović: Postruci sam biolog. U Nacionalnomparku „Sjeverni Velebit“ radim već13 godina kao stručna voditeljica.Redovan dio mog posla je i bilje-ženje pojava, detalja staništa, vrsta,aktivnosti, …, fotoaparatom. Prvidojam većine ljudi kad dođu na Ve-lebit jest kako je sve „ve l e b n o “, mo-numentalno (što i jest!). Ipak, Vele-bit, pa tako i Nacionalni park obilu-je za mene jednako privlačnim„malim“ stvarima – kukcima, glji-vama, sitnim biljčicama… Na j ve ć emi je veselje napraviti dobru foto-grafiju neke dlačice na tijelu kukcaili pauka, uspjeti uvećati teksturulista, ili pokazati uvećano građu ne-

    ���������

    ke stijene…Marko Matešić: Fotografijom se

    bavim profesionalno, ali sam se go-tovo potpuno posvetio fotografiranjumotiva prirode. Ljubav su mi ptice,pa ovisno o sezoni, kad su pojedinevrste na seobi ili kad gnijezde probo-ravim i po više dana na njihovom sta-ništu – ponekad je potrebno dobro sezakamuflirati i čekati… Za dobru fo-tografiju treba izvrsno poznavati na-vike ptica i drugih životinja. Volimponekad snimiti i manje životinjice izanimljive strukture u prirodi – jed -nom prigodom uočio sam cijelo jatoprelijepih leptira plavaca kako raspo-ređeni u veliki krug sišu minerale nablatu – motiv je zaista bio neponovlj-iv, a možemo ga doživjeti i uočiti jed-nom u životu i možda nikad više.

    Neven Matočec: Stručnjak sam zagljive mješinarke ili, znanstvenijimrječnikom - askomicete. Fotografijomse bavim poluprofesionalno, prven-stveno je fotografija u službi znanosti.Dakle, glavni motivi su uvijek gljive, alise zanesem i lijepim krajolikom. Foto-grafijom potkrepljujem nalaze i opisenovih vrsta, njihova staništa te doku-mentiram ekološke (među)odnosegljiva i njihove okoline. Takve fotogra-fije objavljujem najčešće u knjigama iznanstvenim časopisima. Fotografi-ranjem gljiva započeo sam 1986. godi-ne, a nekoliko godina kasnije specijali-zirao sam se upravo za veliku, ekološkivrlo važnu i vrstama raznoliku skupi-nu gljiva askomiceta. To su pravi „maliskriveni svjetovi“, naime gljive iz oveskupine često su vrlo sićušne, jedvauočljive u prirodi, ali ponekad su i pre-lijepih oblika, boja, tekstura plodišta –samo treba znati gdje i kada ih tražiti.

    Ervin Raguzin: Amaterski se ba-vim fotografijom od malih nogu.Ljubitelj sam prirode, a posebiceskrovitog svijeta gljiva s kojima se

    dr užim već 30 godina. U riječkojUdruzi gljivara „Ožujka“ sam od os-nivanja. Zadnjih nekoliko godina iz-dajemo kalendare s tematikom bio-raznolikosti gljiva pa nam dobro do-đu lijepe fotografije gljiva. S kolegomiz Udruge, Milanom Frankom razra-dili smo koncepciju izložbe „Ca r s t vog l j i va “ koja je uspješno predstavljenau Prirodoslovnom muzeju u Rijeci.Gljive me uvijek iznova iznenađujusvojom nenadanom pojavom, ču-desnim oblicima, bojama i neobič-nim mirisima. Najneobičniji susretimao sam 31. listopada 2012. na oto-ku Iloviku kada sam pronašao smr-čke – inače proljetne gljive, a slična„jesenska“ pojava smrčaka zabilježe-na je samo na četiri mjesta u svijetu!

    Marko Randić: Ako ne moram zbogprirode posla, i kad idem u prirodu „zasvoj gušt“, nerado uzimam fotoaparat.Okolnosti nama „pr irodoslovcima“ipak nalažu da često snimimo po koju„kor isnu“ fotografiju, barem kao „do -kazni“ i „dokumentacijski materijal“.Naprotiv, volim promatrati prirodu –tomogu činiti satima – i uvijek nosim uruci ili bar u džepu bilježnicu i olovku;zastanem, zabilježim ili skiciram oso-bito zanimljiv uočeni detalj, pojavu….Tako pokušavam spasiti od zaboravaone male, ali vrijedne „sitnice“ koje či-ne veličanstvenu cjelinu prirode …Posebno me zanimaju složeni međuo-dnosi među biljkama, životinjama igljivama, ali i promjene u njihovim za-jednicama tijekom vremena.

    Sunčica Strišk ov i ć : Prvi fotoapa-rat nabavila sam još na studiju biolo-gije, upravo kako bih mogla doku-mentirati raznolikosti svijeta prirode.Fotografiram najraznovrsnije motiveprirode, a posebno volim makro-fo-tografiju: svaki izlazak u prirodu ot-krije mi neki zadivljujući detalj u svi-jetu bilja i ži vo t i n j a .

    �����

    Na še planine su razmjerno niske, Snježnik i Risnjak jedva premašuju 1500 meta-

    ra, a Velebit je nešto viši od 1700 metara. Ipak i na njima svoje stanište nalaze nekeod vrsta gljiva koje su tipične za alpske krajeve ili za krajeve sjevernije od Alpa. Tak-va je vrsta blijeda smeđedlačica (Brunnipila clandestina) koja živi kao razlagač naotpalim trulim grančicama malina i stabljikama visokih zeleni - uglavnom biljakaiz porodice glavočika cjevnjača, štitarki, žabnjaka i biljaka iz još nekih porodica.Ova, kako se zasad čini u Hrvatskoj rijetka vrsta, u našim je krajevima po privi putzabilježena upravo u Nacionalnom parku Velebit – i to je njen prvi nalaz na područ-ju Hrvatske! Pripada velikoj i vrlo raznolikoj skupini gljiva mješinarki – askomiceta.

    ������� ���������

    ����� �����š���

    Izmet biljojeda sadrži mnoge neprobavljene tvari, primje-rice celulozu iz biljaka koje su biljojedi pojeli i neprobavljenuizbacili. Razne gljive mogu svojim enzimima razgraditi i ko-ristiti te hranjive tvari. Mnoge vrste gljiva mješinarki i stapča-ra, uz brojne mikroorganizme, vezane su upravo za životinj -sku balegu i za ovakav supstrat su posebno specijalizirane.Jedna od njih je i gljiva na fotografiji, a vjerojatno pripada ro-du Pro t o s t ro p h a r i a .

    ��������������

    ����� ��ž���

    Na travnjacima skrovito žive rijetke vrste gljiva – vlaž-

    nice, rudoliske, travnjačke lopatice i pedesetak vrsta ko-je tvore „vilinske krugove“. Vlažnice su osobito rijetke iu g ro žene a odlikuju se neobično žarkim bojama plodiš-ta. Velika vlažnica (Hygrocibe punicea) – snimljena nazapuštenom travnjaku u Gorskom kotaru, ističe se žar -kom purpurno crvenom bojom – kao dragulj skrivenmeđu niskom travom. Raste uglavnom na travnjacima uvišim, brdskim predjelima i to ne na bilo kojim već is-ključivo onima koji se ne gnoje umjetnim gnojivima ikoji (dugo) nisu bili preorani. Takvi travnjaci su danas ri-jetki jer ih je većinu prerasla šikara zbog napuštanja pa-še. Ono što mi vidimo samo je manji, nadzemni dio glj-ive – plodište, čija je uloga proizvodnja i ispuštanje spo-ra. Neusporedivo veći dio tijela gljive skriven je pod ze-mljom, u obliku tankih niti – hifa, koje iz tla crpe hranj-ive tvari. Splet tih skrovitih niti – hifa nazivamo micelij.

    ������� �����

    Prilog Skriveni svjetovi, nakladnik Novi list d.d. Ri-jeka, urednik priloga Bruno Lončarić, grafička uredni-ca Marlena Kršul Travašić, tekst mr. sc. Marko Ran-dić, foto naslovnice Želimir Gržančić, lektura Linda

    Lenac, pokrovitelj priloga JU Priroda, za pokroviteljamr .sc. Sonja Šišić, ravnateljica, tiskano u Novom lis-tu, 10. prosinca 2014.

    8 SKRIVENI SVJETOVI

    foto

    : Ž

    elim

    ir G

    ržan

    čić

    foto

    : E

    rvin

    R

    ag

    uzin

    foto

    : N

    even

    M

    ato

    čec

    foto

    : E

    rvin

    R

    ag

    uzin

    10.12.2014 Planine__110.12.2014 Planine__210.12.2014 Planine__310.12.2014 Planine__410.12.2014 Planine__610.12.2014 Planine__710.12.2014 Planine__8

    /ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict > /JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false /CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 300 /GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages true /GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 300 /GrayImageDepth -1 /GrayImageMinDownsampleDepth 2 /GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true /GrayImageFilter /DCTEncode /AutoFilterGrayImages true /GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict > /GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict > /JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false /CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200 /MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages true /MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 1200 /MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode /MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None ] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false /PDFXNoTrimBoxError true /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true /PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXOutputIntentProfile (None) /PDFXOutputConditionIdentifier () /PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName () /PDFXTrapped /False

    /Description > /Namespace [ (Adobe) (Common) (1.0) ] /OtherNamespaces [ > /FormElements false /GenerateStructure false /IncludeBookmarks false /IncludeHyperlinks false /IncludeInteractive false /IncludeLayers false /IncludeProfiles false /MultimediaHandling /UseObjectSettings /Namespace [ (Adobe) (CreativeSuite) (2.0) ] /PDFXOutputIntentProfileSelector /DocumentCMYK /PreserveEditing true /UntaggedCMYKHandling /LeaveUntagged /UntaggedRGBHandling /UseDocumentProfile /UseDocumentBleed false >> ]>> setdistillerparams> setpagedevice

    /ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict > /JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false /CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 300 /GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages true /GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 300 /GrayImageDepth -1 /GrayImageMinDownsampleDepth 2 /GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true /GrayImageFilter /DCTEncode /AutoFilterGrayImages true /GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict > /GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict > /JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false /CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200 /MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages true /MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 1200 /MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode /MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None ] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false /PDFXNoTrimBoxError true /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true /PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXOutputIntentProfile (None) /PDFXOutputConditionIdentifier () /PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName () /PDFXTrapped /False

    /Description > /Namespace [ (Adobe) (Common) (1.0) ] /OtherNamespaces [ > /FormElements false /GenerateStructure false /IncludeBookmarks false /IncludeHyperlinks false /IncludeInteractive false /IncludeLayers false /IncludeProfiles false /MultimediaHandling /UseObjectSettings /Namespace [ (Adobe) (CreativeSuite) (2.0) ] /PDFXOutputIntentProfileSelector /DocumentCMYK /PreserveEditing true /UntaggedCMYKHandling /LeaveUntagged /UntaggedRGBHandling /UseDocumentProfile /UseDocumentBleed false >> ]>> setdistillerparams> setpagedevice

    /ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict > /JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false /CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 300 /GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages true /GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 300 /GrayImageDepth -1 /GrayImageMinDownsampleDepth 2 /GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true /GrayImageFilter /DCTEncode /AutoFilterGrayImages true /GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict > /GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict > /JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false /CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200 /MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages true /MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 1200 /MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode /MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None ] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false /PDFXNoTrimBoxError true /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true /PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXOutputIntentProfile (None) /PDFXOutputConditionIdentifier () /PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName () /PDFXTrapped /False

    /Description > /Namespace [ (Adobe) (Common) (1.0) ] /OtherNamespaces [ > /FormElements false /GenerateStructure false /IncludeBookmarks false /IncludeHyperlinks false /IncludeInteractive false /IncludeLayers false /IncludeProfiles false /MultimediaHandling /UseObjectSettings /Namespace [ (Adobe) (CreativeSuite) (2.0) ] /PDFXOutputIntentProfileSelector /DocumentCMYK /PreserveEditing true /UntaggedCMYKHandling /LeaveUntagged /UntaggedRGBHandling /UseDocumentProfile /UseDocumentBleed false >> ]>> setdistillerparams> setpagedevice

    /ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict > /JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false /CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 300 /GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages true /GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 300 /GrayImageDepth -1 /GrayImageMinDownsampleDepth 2 /GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true /GrayImageFilter /DCTEncode /AutoFilterGrayImages true /GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict > /GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict > /JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false /CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200 /MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages true /MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 1200 /MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode /MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None ] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false /PDFXNoTrimBoxError true /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true /PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXOutputIntentProfile (None) /PDFXOutputConditionIdentifier () /PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName () /PDFXTrapped /False

    /Description > /Namespace [ (Adobe) (Common) (1.0) ] /OtherNamespaces [ > /FormElements false /GenerateStructure false /IncludeBookmarks false /IncludeHyperlinks false /IncludeInteractive false /IncludeLayers false /IncludeProfiles false /MultimediaHandling /UseObjectSettings /Namespace [ (Adobe) (CreativeSuite) (2.0) ] /PDFXOutputIntentProfileSelector /DocumentCMYK /PreserveEditing true /UntaggedCMYKHandling /LeaveUntagged /UntaggedRGBHandling /UseDocumentProfile /UseDocumentBleed false >> ]>> setdistillerparams> setpagedevice

    /ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict > /JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false /CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 300 /GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages true /GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 300 /GrayImageDepth -1 /GrayImageMinDownsampleDepth 2 /GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true /GrayImageFilter /DCTEncode /AutoFilterGrayImages true /GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict > /GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict > /JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false /CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200 /MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages true /MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 1200 /MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode /MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None ] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false /PDFXNoTrimBoxError true /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true /PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXOutputIntentProfile (None) /PDFXOutputConditionIdentifier () /PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName () /PDFXTrapped /False

    /Description > /Namespace [ (Adobe) (Common) (1.0) ] /OtherNamespaces [ > /FormElements false /GenerateStructure false /IncludeBookmarks false /IncludeHyperlinks false /IncludeInteractive false /IncludeLayers false /IncludeProfiles false /MultimediaHandling /UseObjectSettings /Namespace [ (Adobe) (CreativeSuite) (2.0) ] /PDFXOutputIntentProfileSelector /DocumentCMYK /PreserveEditing true /UntaggedCMYKHandling /LeaveUntagged /UntaggedRGBHandling /UseDocumentProfile /UseDocumentBleed false >> ]>> setdistillerparams> setpagedevice

    /ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict > /JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false /CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 300 /GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages true /GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 300 /GrayImageDepth -1 /GrayImageMinDownsampleDepth 2 /GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true /GrayImageFilter /DCTEncode /AutoFilterGrayImages true /GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict > /GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict > /JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false /CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200 /MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages true /MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 1200 /MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode /MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None ] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false /PDFXNoTrimBoxError true /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true /PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXOutputIntentProfile (None) /PDFXOutputConditionIdentifier () /PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName () /PDFXTrapped /False

    /Description > /Namespace [ (Adobe) (Common) (1.0) ] /OtherNamespaces [ > /FormElements false /GenerateStructure false /IncludeBookmarks false /IncludeHyperlinks false /IncludeInteractive false /IncludeLayers false /IncludeProfiles false /MultimediaHandling /UseObjectSettings /Namespace [ (Adobe) (CreativeSuite) (2.0) ] /PDFXOutputIntentProfileSelector /DocumentCMYK /PreserveEditing true /UntaggedCMYKHandling /LeaveUntagged /UntaggedRGBHandling /UseDocumentProfile /UseDocumentBleed false >> ]>> setdistillerparams> setpagedevice

    /ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict > /JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false /CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 300 /GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages true /GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 300 /GrayImageDepth -1 /GrayImageMinDownsampleDepth 2 /GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true /GrayImageFilter /DCTEncode /AutoFilterGrayImages true /GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict > /GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict > /JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false /CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200 /MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages true /MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 1200 /MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode /MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None ] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false /PDFXNoTrimBoxError true /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true /PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXOutputIntentProfile (None) /PDFXOutputConditionIdentifier () /PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName () /PDFXTrapped /False

    /Description > /Namespace [ (Adobe) (Common) (1.0) ] /OtherNamespaces [ > /FormElements false /GenerateStructure false /IncludeBookmarks false /IncludeHyperlinks false /IncludeInteractive false /IncludeLayers false /IncludeProfiles false /MultimediaHandling /UseObjectSettings /Namespace [ (Adobe) (CreativeSuite) (2.0) ] /PDFXOutputIntentProfileSelector /DocumentCMYK /PreserveEditing true /UntaggedCMYKHandling /LeaveUntagged /UntaggedRGBHandling /UseDocumentProfile /UseDocumentBleed false >> ]>> setdistillerparams> setpagedevice