HrvAtsKA struČnA uDruGA ZA pLIn osnovana 1993. · sretna nova 2014. godina. ISSN 1333 - 1132 bROj 4 - gOdINA XIII. Snaga kombinacije Često se istaknuto mjesto na području mjerenja

52

plin PROSINAC 2013

.

stručni časopis za plinsko gospodarstvo i energetiku

29. međunarodni susret stručnjaka

za plin

poziv autorimapoziv

SpoNzorima i IZLAGAČIMA

stručni rad:MoGućnostI

proČIšćAvAnjA biopliNa u biometaN

pitanja izplinske prakse:

prIMjEnA ZAKonA o ZApALjIvIM tEKućInAMA I

pliNovima

pl

in

rEZuLtAtI rADA Hsup-a u protEKLoME MAnDAtu (2009-2013) I sMjErnICE ZA rAD u sLjEDEćEMu MAnDAtu (2013-2017)

20.

HrvAtsKA struČnA uDruGA ZA pLInosnovana 1993.

osvrt urednika, str. 4.

Čestit Božić isretna nova

2014. godina.

bROj 4 - gOdINA XIIIISSN 1333 - 1132

Snagakombinacije

Često se istaknuto mjesto na području mjerenja protoka plina zauzima tek odabriom pravih kombinacija. Mi to postižemo rješenjima za integralno mjerenje.Zahvaljujući novim karakteristikama turbinskog plinomjera SM-RI-2 postignuta je savršena kombinacija ultrazvučnog i turbinskog plinomjera.

Mogućnost dvosmjernog protoka, smanjenje pada tlaka za 50% te povećanje protočnosti omogućuju nam kombiniranje turbinskog plinomjera s ultrazvučnim plinomjerom istih dimenzija za isto područje protoka. Takvom dvostrukom redundancijom postiže se pouzdanost zbog primjene dviju različitih tehnologija mjerenja, koje ne ograničavaju jedna drugu u postizanju punog radnog potencijala.Jamčimo vam minimalne troškove održavanja zahvaljujući opciji upotrebe sustava automatskog podmazivanja i uređaja TurbinScope® koji analizira rad turbinskih plinomjera na mjestu ugradnje.

Našim smo turbinskim plinomjerom postavili standardza uređaje za umjeravanje klase.Ovaj uređaj je nastao zahvaljujući našemdugogodišnjem iskustvu i pionirskom duhu.

Kad za sebe tražite prave kombinacije......

Q-SONICUltrazvučni plinomjer

SM-RI-2Turbinski plinomjer

Elster-InstrometRijkmakerlaan 92910 EssenBelgiumTel. +32 3 670 0700

Elster-InstrometSteinern Strasse 19-2155252 Mainz-KastelGermanyTel. +49 6 134 6050

[email protected]

Berhe d.o.o.Radnička cesta 40-5HR-10000 Zagrebtel: +385 (0) 1 618 51 00fax: +385 (0) 1 606 14 64e-mail: [email protected]

PLIN - broj 4, godina XIII, prosinac 2013.SADRŽAJ

3plin - broj 4 - godina XIII - prosinac 2013.

SURADNJA HSUP-a SA ZNAČAJNIM DOMAĆIM IMEĐUNARODNIM ORGANIZACIJAMA I INSTITUCIJAMA

Hrvatska stručna udruga za plin, izdavač stručnog časopisa Plin, specijaliziranog za plinsko gospodarstvo i energetiku, zadnjih je godina uspjela ostvariti i proširiti međunarodne kontakte sa sličnim udrugama i organizacijama i trenutno surađuje sa:

Međunarodnom plinskom unijom (IGu), međunarodnom organizacijom koja podržava kontinuirani globalni razvoj proizvodnje, marketinga i primjene plina,

tehničkim fakultetom za primjenjenu termodinamiku, sveučilište u Hamburgu, njemačka,

naftnom kompanijom InA d.d. i tvrtkama iz InA Grupe: stsI d.o.o. i prirodni plin d.o.o.,

operatorom plinskoga transportnog sustava republike Hrvatske, kompanijom pLInACro d.o.o.,

operatorom podzemnog skladišta plina republike Hrvatske, kompanijom psp d.o.o.,

HERA Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom,

kompanijom CroDux pLIn d.o.o., za distribuciju i opskrbu ukapljenog naftnog i prirodnog plina,

Hrvatskom komorom inženjera strojarstva,

slovenskim dnevno-informativnim energetskim portalom Energetika.nEt,

stručnim časopisom plyN, kojeg izdaje Češka stručna udruga za plin (CGA),

izdavačkom kućom i organizatorom događanja NGV Communications Group iz Argentine,

KonČAr - Institutom za elektrotehniku,

InžEnjErInG ZA nAftu I pLIn,

stručnim časopisom GAs for EnErGY, specijaliziranim za inteligentne plinske tehnologije, infrastrukturu i primjenu



Časopis plin

impressumGlavni i odgovorni urednik:

prof. dr. sc. Miljenko šunić, dipl. ing.tel. 01/6189-595, 01/4621-468;e-pošta: [email protected]

Zamjenik glavnog urednika:dr. sc. stevo Kolundžić, dipl. ing.

Uređivački kolegij:dr. sc. Gordana sekulić, dipl. oec.Laslo farkaš višontai, dipl. ing.Dejan šoć, dipl. ing.Ivan topolnjak, ing.fikret nasić, dipl. ing.

Stručni savjet:prof. dr. sc. jurij Krope, dipl. ing. (univerza Maribor)prof. dr. sc. Igor Dekanić, dipl. ing. (rGn f)prof. dr. sc. Damir rajković, dipl. ing. (rGn f)dr. sc. franc Cimerman, dipl. ing. (plinovodi, slovenija)mr. sc. Mijo Ivurek, dipl. oec. (InA)dr. sc. Berislav pavlović, dipl. ing. (GpZ-opskrba)Ante žedelj, dipl. ing. (Croplin)željko Darmopil, dipl. ing. (plin Konjščina)vladimir Kramberger, dipl. ing.Ivan Meandžija, dipl. ing.ranka Baračevć, prof. (InA)fikret nasić, dipl. ing. (GpZ-opskrba)robert Bošnjak, dipl. ing. (EIHp)Zoran pull, dipl. ing. (HEp osijek)Davor Horvat, dipl. ing. (termoplin)

Stručni savjet – predstavnici industrije:Zoran novaković, dipl. ing. (Elster-Instromet)Boris topličanec, dipl. ing. (vaillant)želimir Marjan-Zlatić, dipl. ing. (Elster-Instromet)

Lektura:neda Erdeljac

Tehnički urednik:nenad Kukulj, dipl. ing.

Tisak:

Naslovnica:plinacro d.o.o. - operator plinskoga transportnog sustava

osvrt urednikarezultati rada Hsup-a u proteklome mandatu (2009-2013) ismjernice za rad u sljedećemu mandatu (2013-2017) 4

aktualnosti

IZ HrvAtsKE struČnE uDruGE ZA pLIn

osvrt na Dan plina 8

29. međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin:poziv autorima 12

prIMjEnA pLInA

tehnokom: plinski grijači zraka za grijanje velikih i srednje velikih prostora 15

K.H.G. systems: novi načini primjene plinskih dizalica topline 16

K.H.G. systems: Mikrokogeneracije različitih snaga dostupne su i u Hrvatskoj 17

ostALE struČnE InforMACIjE I oBjAvE

stručne informacije iz vaillanta: prvi ecopower u sloveniji 19

Izvješće sa 11. skupa o prirodnom plinu, toplini i vodi i 4. međunarodnog skupa o prirodnom plinu, toplini i vodi 20

prenosimo

IZ struČnIH ČAsopIsA

Integriranje plina u inteligentnu mrežu 22

ni nebo nam nije granica 24

toplina + električna energija = prilika 25

IZ MEDIjA

plin i nafta iz škriljca preoblikovat će svjetsko tržište energije 26

stručni radoviDublji uvid u praksu puo u Hrvatskoj – istraživanje stajališta o kvaliteti i djelotvornosti postupka puo i informiranja javnosti 27

Mogućnosti pročišćavanja bioplina u biometan na bioplinskom postrojenju zagrebačkih otpadnih voda 40

utiskivanje ugljičnog dioksida u tercijarnoj fazi iskorištavanja naftnih ležišta eksploatacijskih polja Ivanić i žutica 48

pitanJa iz plinske prakseprimjena zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima od strane operatora distribucijskog sustava 53

časopis plin je besplatno javno glasilo za plinsko gospodarstvo, oglašivače, obrazovne i druge zainteresirane institucije rH i okruženja. izlazi četiri puta godišnje. objavljuje stručne radove, informacije iz međunarodnih i hrvatskih plinskih organizacija, prenosi aktualnosti iz drugih stručnih časopisa i ostale literature, te praktične škole plina, plinske tehnike i plinske regulative. časopisu plin dodijeljen je međunarodni standardni broj issn 1333-1132 i skraćeni ključni naslov plin (zagreb). sadržaj časopisa dopušteno je objavljivati bez naknade uz navod izvora (časopis plin) te signature autora objavljenog dijela sadržaja. materijale za časopis potrebno je slati na e-poštu: [email protected]. pripremljeni materijali ne vraćaju se autorima. izrađeni oglasi vlasništvo su časopisa.

Izdavač:HRVATSKA STRUČNAUDRUGA ZA PLIN

Heinzelova 910 000 Zagrebtel: 01/6189-595faks: 01/4636-735e-pošta: [email protected]: www.hsup.hr

REZULTATI RADA HSUP-a U PROTEKLOME MANDATU (2009-2013) I SMJERNICE ZA RAD...

plin - broj 4 - godina XIII - prosinac 2013.6

OSV

RT U

REDN

IKA

REZULTATI RADA HSUP-a U PROTEKLOME MANDATU (2009-2013) I SMJERNICE ZA RAD U SLJEDEĆEMU MANDATU (2013-2017)

1. RAD HSUP-a U RAZDOBLJU OD 2009. DO 2013. GODINE

1.1. uvjEtI rADA I DjELovAnjA:• plin je u energetskoj strategiji bio primjereno

zastupljen, što je bilo dobra podloga za proširenje transportnog sustava u neplinoficiranom području rH.

• osim toga uočava se smanjenje razine priključenosti novih potrošača zbog recesije.

• plinofikacija neplinoficiranih dijelova rH, posebno priobalnog područja, opada zbog recesije.

• u zimskom periodu, kada se plin najviše koristi, imali smo katkad problema zbog nepotpune i nepouzdane opskrbe (slučaj ukrajine i kvar na platformama).

• Cijene plina u najvećem su dijelu obračunskog razdoblja bile administrativno određene i s nelogičnim utjecajem na visinu tarifa za kućanstva i industriju.

• Bez obzira na to što se uočava prepuštanje prvog mjesta na energetskoj ljestvici popularnosti (i potpori) obnovljivim izvorima energije, nove plinske tehnologije utrle su put novim načinima primjene kao što su: korištenje plina za hlađenje, primjena plina za pogon automobila, kogeneracije i mikrokogeneracije.

• paralelno s ovim događajima počela je i proizvodnja BIopLInA te njegovo korištenje na već 14 objekata.

• počinju se koristiti i hibridni uređaji na plin i obnovljive energente, tj. plin se počinje koristiti za proizvodnju električne i toplinske energije na licu mjesta u distribuiranim uređajima.

• nastupilo je vrijeme brzih promjena u energetici koje traže brze odluke, ali i promjene u našem razmišljanju.

• Konkurencija dobavljača struje i plina utjecala je na smanjivanje cijena za krajnje potrošače, posebno u drugom tromjesečju 2013. godine.

• tijekom ovog izvještajnog razdoblja većina distributivnih poduzeća u poslovnim je teškoćama. potpuna liberalizacija pojačava ove teškoće te je stoga nužno pronaći nove poslovne modele.

1.2. što jE Hsup ČInIo s oBZIroM nA pretHoDNo NaveDeNo?

oslanjajući se na krovnu organizaciju Međunarodnu plinsku uniju (IGu), njezin sustav i način rada te dolaskom poznatih stručnjaka u našu zemlju, dobili smo potporu i potrebna znanja za daljnji rad kao što su:

• popularizacija plina kao energenta preko plinskih kongresa (28 godina Međunarodnoga znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin u opatiji), organiziranjem Dana plina (već 11 godina) i održavanjem velikog broja okruglih stolova o različitim temama koje su bile najzanimljivije u danom trenutku.

7

REZULTATI RADA HSUP-a U PROTEKLOME MANDATU (2009-2013) I SMJERNICE ZA RAD...O

SVRT UREDNIKA

plin - broj 4 - godina XIII - prosinac 2013.

• Izdana su brojna pravila struke te razne brošure za siguran i efikasan rad s plinom.

• već 13 godina izdajemo časopis „pLIn“ i brošuru „plinsko gospodarstvo rH“.

• sudjelujemo prilozima o plinu u tisku, na radiju, televiziji i raznim drugim oblicima.

• sudjelovali smo u izradi razne zakonske i tehničke regulative.

• Hsup je donosio određene programe rješavanja problematike plinskoga gospodarstva radi utjecaja na javnost i politiku, posebno na tarife i cijene plina. Koliki je doprinos Hsup-a u pozitivnim pomacima te kolika je odgovornost udruge za nedostatne pomake trebali bi prosuditi članovi udruge.

rezultat svega toga je postizanje znatno više razine priključenosti na plinski sustav, koja je veća od 54%, te bitno proširenje transportnog sustava i početak plinofikacije Istre, Hrvatskog primorja i Dalmacije. osim toga, izmijenjena je struktura korištenja plinskih uređaja prelaskom sa standardnih bojlera na kondenzacijske bojlere ili konačno na hibridnu tehniku (plin i obnovljivi energetski izvori), tj. korištenje efikasnijih plinskih uređaja.

2. PRIJEDLOG DJELOVANJA HSUP-a ZA RAZDOBLJE OD 2013. DO 2017. GODINE

2.1. općI prEDuvjEtIponuda plina na svjetskom i europskom tržištu

veća je od potražnje. Doduše, to nije bitno smanjilo cijene plina na hrvatskom tržištu. Daljnja recesija utječe na smanjenje potražnje plina u svim sferama korištenja, dok se u Hrvatskoj smanjuje i trend novih priključenja potrošača na neplinoficiranim dijelovima zemlje (Istra, Dalmacija i Lika). ukupno gledajući, broj potrošača ipak raste vrlo niskim stopama na razini od nekoliko tisuća priključaka na godinu. rastu zahtjevi ulagača zainteresiranih za izgradnju objekata za proizvodnju električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora.

2.2. KAKvA jE BuDućnost?najveća šansa za budućnost jesu povećanje

korištenja plina u velikim industrijskim pogonima (rafinerije i elektrane), nove hibridne tehnike (distribuirani sustavi) za istodobno korištenje plina i obnovljivih izvora energije, plinoficiranje neplinoficiranih dijelova Istre, Like i Dalmacije, i to na bazi supstitucije tekućih goriva i električne energije.

posebno bitno povećanje potrošnje plina očekuje se u prometu, i to osobito u velikim urbanim središtima (vidi iskustva Češke, njemačke i Italije) te na većem broju malih distribuiranih sustava. stlačeni prirodni plin (spp) danas se koristi na tri punionice u Hrvatskoj (Zagreb, rijeka i Ivanić-Grad), tj. posebno u gradskom prometu.

nakon informacije da resorno ministarstvo priprema raspisivanje međunarodnog natječaja za koncesijsko istraživanje nafte i plina u jadranu tijekom 2013/2014. godine, Hsup ta nastojanja podupire s nadom da će biti uspješna i utjecati na smanjivanje troškova za uvoz nafte i plina.

Hsup podupire izgradnju novih tranzitnih plinovoda i interkonektora, a nadasve podupire projekte izgradnje vršnoga podzemnog skladišta, kao i novoga strateškog sezonskog skladišta, a sve radi povećanja sigurnosti opskrbe hrvatskog tržišta plinom.

stručna promocija plina može se raditi na isti način kao i do sada, ali uz davanje više važnosti otvorenosti tržišta plina, stanju distributivnih sustava i sigurnosti korištenja plina, a posebno takvom tarifnom sustavu koji će osigurati pravedne tarife i paritete u cjelokupnome plinskom lancu. šira i intenzivnija stručna promocija od dosadašnje ograničena je prihodima Hsup-a, odnosno općom ekonomskom krizom.

Do sada se ta promocija provodila putem stručnog časopisa „pLIn“, brošura, organiziranjem raznih seminara, okruglih stolova, komunikacijom u javnosti i komunikacijom s Međunarodnom plinskom unijom (IGu).

priprema raznih strukovnih pravilnika je nužnost, kao što je i preuzimanje nekih pravila koja su već uhodana u nekim europskim zemljama, dok

REZULTATI RADA HSUP-a U PROTEKLOME MANDATU (2009-2013) I SMJERNICE ZA RAD...


OSV

RT U

REDN

IKA Eu razmišlja o pripremi vlastitih pravila koja će

vrijediti za sve zemlje.porastom plinofikacije zemlje do razine

priključenosti od 75% promijenilo bi se puno toga – od kritične mase broja potrošača do broja stručnjaka koji će koristiti razne stručne propise ili već prevedene i preuzete norme.

3. ZAKLJUČAKs obzirom na to da vlada rH priprema novi

Zakon o udrugama, obvezni smo uskladiti statut Hsup-a s njim te provesti proceduru kojom bi novi statut prihvatili naši članovi i upravna tijela.

poseban nam je zadatak praćenje izmjena zakonske regulative, raznih stručnih propisa te briga za sigurno i efikasno korištenje plina u cjelokupnome plinskom lancu.

stručna promocija plina provodit će se na svim razinama društva i sektora rada komunikacijom s javnosti u suradnji s Međunarodnom plinskom unijom (IGu). operativno će se promocija provoditi putem časopisa „pLIn“, raznih brošura, organiziranjem stručnih seminara i okruglih stolova.

Informiranje, a time i obrazovanje naših članova i cjelokupne javnosti provodit ćemo putem navedenih publikacija te sredstava javnog informiranja.

Posebno ćemo pružati informacije i promovirati nove tehnologije pod nazivom pametne (napredne) tehnologije kako bismo pripremili struku i javnost za njihovu buduću primjenu.

Preko svojih predstavnika poticat ćemo sudjelovanje u izradi nove modularne energetske strategije RH s programima realizacije u kojima je potrebno zalagati se za konvergenciju umreženih energetskih sustava.

Također ćemo poticati daljnju plinofikaciju neplinoficiranih dijelova RH kao što su Istra, Hrvatsko primorje, Lika i Dalmacija. Osnovna je postavka supstitucija tekućih goriva i štednja električne energije.

pomlađivanje stručnog kadra u Hsup-u djelomično je već provedeno i pripremljeno za buduću suradnju. Daljnje pomlađivanje provest

će se u suradnji s dopredsjednicima i njihovim aktivnim sudjelovanjem u radu udruge. posebna se suradnja očekuje u radu s raznim agencijama na području cijena i tarifa na otvorenom energetskom tržištu. također, suradnja se očekuje u dopuni zakonske regulative i regionalnom vođenju plinskoga gospodarstva.

prof. dr. sc. Miljenko šunić, dipl. ing,predsjednik Hsup-a

Svim našim članovima,pokroviteljima i podupirateljima,

suradnicima i poslovnim partnerima,kao i svim čitateljima našeg časopisa

želimo čestit Božić imnogo uspjeha u nadolazećoj

2014. godini!

Heinzelova 9/II, 10000 Zagreb, tel: 01/6189-595, faks: 01/4636-735, e-pošta: [email protected], web: www.hsup.hr

IZ HRVATSKE STRUČNE UDRUGE ZA PLINAK

TUAL

NOST

I


u organizaciji Hrvatske stručne udruge za plin održan je

DANPLINAZAGREB, 15. LISTOPADA 2013.

DaN pliNa15. listopada 2013.

svečani Dan plina tradicionalno je obilježen 15. lis-topada u zgradi Ine-naftaplina u Zagrebu. Događaju je nazočilo oko 200 stručnjaka iz plinskoga gospodarstva i energetike, kao i predstavnici brojnih institucija. na sjednici su bili nazočni i brojni uzvanici od kojih valja istaknuti g. Mavru popijača, dugogodišnjeg direktora naftaplina, akademika Mirka Zelića, g. Borisa Makšija-na, predstavnika sektora za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva, kao i ostali brojni direktori, ravnatelji i predsjednici energetskih tvrtki te sveučilišni profesori.

ovom prilikom održana je i šesta izborna skupština na kojoj je izabrano novo vodstvo Hrvatske stručne udruge za plin za sljedeći četverogodišnji mandat.

u radnom dijelu sjednice predsjednik Hsup-a prof. dr. sc. Miljenko šunić, dipl. ing., osvrnuo se na važnije događaje koji su obilježili plinsko gospodarstvo tije-kom proteklog mandata (2009-2013). pritom je istak-nuo da je u po četku mandata cjelokupna situacija po-godovala priro dnomu plinu. to dokazuje i Energetska strategija rH u kojoj je plin bio primjereno zastupljen, a što je bila dobra podloga za proširenje transpor-tnoga sustava, osobito u Dalmaciji. u međuvremenu godišnji broj priključaka novih potrošača drastično je pao, s 40.000 na svega oko 4000. recesija je znatno usporila plinofikaciju Dalmacije. Industrija se vrlo malo priključuje, a široka potrošnja gotovo je potpuno pod-bacila. Ključni razlog za malen broj novih korisnika jest skupoća plinskog priključka i instalacije za grijanje, čiji se troškovi kreću od 15 do 20 tisuća kuna, a što je u da-

našnjim prilikama izuzetno teško premostiva zapreka. protekli mandat obilježio je i spor ukrajine s rusijom oko transporta plina, a pouzdanost opskrbe u Hr-vatskoj uglavnom je osigurana zahvaljujući smanjenju isporuke plina prema petrokemiji iz Kutine. Danas, do-statne količine plina više nisu problem, već njegova ci-jena i platna moć kupaca. što se tiče cijena plina, one su u proteklom razdoblju bile administrativno određene, što je dovelo do niza nelogičnosti. Za razliku od ostalih članica Eu-a, jedino je u Hrvatskoj cijena plina za indus-triju bila znatno viša od one za kućanstva. to je dovelo do smanjenja potrošnje ili otpajanja nekih industrijskih korisnika s plinskog sustava te njihova prelaska na al-ternativna goriva. Manevriranje cijenama također se negativno odrazilo na poslovanje distributera. uz to se nije dovoljno učinilo na popularizaciji prirodnog plina u prometnom sektoru. Ipak, napravljeni su i neki pozi-tivni pomaci. primjerice, počela je proizvodnja bioplina i korištenje hibridnih uređaja na plin i obnovljive izvore energije. u međuvremenu nastupile su vrlo brze pro-mjene u načinu rada, cijenama i cjenovnim odnosima među energentima i subvencijama za obnovljive en-ergente, koje je praktički nemoguće pratiti, a još teže na vrijeme reagirati. osim toga, prema trenutačnom razvoju situacije teško je i predvidjeti do kada će tak-vo razdoblje potrajati. potpuno otvaranje tržišta doda-tno komplicira situaciju, stoga je nužno pronaći nove poslovne modele.

u navedenom okviru predsjednik je naveo rezultate djelovanja Hsup-a kao i program rada u narednom mandatu.

Spremnost plinskog sustava zaogrjevnu sezonu 2013-2014.

u radnom dijelu sjednice održane su kratke prezen-tacije o spremnosti plinskog sustava za tekuću ogrje-vnu sezonu.

Željko Konopek iz tvrtke plinacro naglasio je da su kapa citeti na ulazima i izlazima iz transportnog sustava potpuno spremni i osigurani. pritom je spomenuo da je napravljeno nekoliko kapitalnih radova na održava-nju sustava, a sve radi osiguranja pouzdanog transpor-ta plina.

Ivana Ivančić iz tvrtke podzemno skladište plina

AKTUALNOSTI


IZ HRVATSKE STRUČNE UDRUGE ZA PLIN

predsjednik:prof. dr. sc. Miljenko šunić, dipl. ing., Hrvatska stručna udruga za plin

zamjenici predsjednika:mr. sc. Davor Matić, EconGas d.o.o.mr. sc. Davor pudić, Hrvatska energetska regulatorna agencijaLaslo farkaš-višontai, INA d.d.Branko radošević, Crodux plin d.o.o.nenad Hranilović, Međimurje-plin d.o.o.

članovi:vedran špehar, INA d.d.nataša vujec, Crodux plin d.o.o.fikret nasić, Gradska plinara Zagreb-Opskrba d.o.o.

Gracijan Krklec, Podzemno skladište plina d.o.o.Ivana Marković, Plinacro d.o.o.vladimir Đurović, Plinacro d.o.o.Marija ratkić, Plinara istočne Slavonije d.o.o.Davor Horvat, Termoplin d.d.srećko Ezgeta, Elektrometal-distribucija d.o.o.Zoran Dojčinović, Crodux plin d.o.o.Zoran novaković, Elster-Instromet N.V.josip Dičak, Drniš-plast d.o.o.Luka Čarapović, Hrvatska komora inženjera strojarstva

Časni sud:Anita Baričević, Centar za plin Hrvatske d.o.o.Darinka Mađar, Međimurje-plin d.o.o.Krunoslav Godek, Koprivnica plin d.o.o.

naglasila je da pouzdanost opskrbe plinom ponovno postaje glavna tema u raspravama na razini Europe. pritom je spomenula da popunjenost europskih skla-dišta postaje svake godine sve manja, a trgovcima je cilj staviti sve raspoložive količine odmah na tržište. takvo stanje prouzrokovali su ovi čimbenici: nepostojanje ra-zlike u cijeni skladištenja plina tijekom godine, zatim pad potrošnje plina u proizvodnji električne ener gije i povećano korištenje ugljena i obno vljivih izvora energi-je. Kako će se europsko tržište pobrinuti za po uzdanost opskrbe, to će se vidjeti tijekom ove zime. Da bi se iz-bjegle eventualne destabilizacije u opskrbi, već se da-nas stvaraju okvirni nacrti propisa o skladištenju ob-veznih količina plina, osobito za kategoriju kućanstva. u Hrvatskoj je, ističe, situacija s popunjenosti skladišta bolja, a tvrtka podzemno skladište plina stvorila je sve tehničke preduvjete za nadolazeću ogrjevnu sezonu.

Davorka Tancer, direktorica tvrtke prirodni plin, u svom je izlaganju naglasila da je zbog nelikvidnosti ne-koliko energetskih subjekata financijski gubitak tvrtke poprilično velik. unatoč tomu, ugovorene su potrebne količine plina, rezervirani nužni transportni kapaciteti i uskladištene maksimalne zalihe u podzemnom skla-dištu plina. Međutim, postavlja se pitanje što će se do-goditi ako nastupi hladnije razdoblje koncem ožujka, kada je sustav podzemnog skladišta poprilično ispra-žnjen, a svi kapaciteti na ulazima u transportni sustav rezervirani. također napominje da je potrebno defini-rati opskrbu u obvezi javne usluge nakon 1. travnja 2014, ali i razriješiti pitanje nastalih troškova zbog re-gulirane cijene plina prema zaštićenim kupcima.

Igor Šadura iz Gradske plinare Zagreb-opskrba u svom je izlaganju naveo da uvjeti za nabavu nisu po-godovali većim opskrbljivačima s obzirom na to da

nisu bili definirani zakonski rokovi. osim toga, otvara-nje tržišta određuje i buduće ponašanje opskrbljivača. u skladu s time opskrbljivači će se morati vrlo brzo prilagođavati promjenjivoj zakonskoj regulativi, a poslovanje orijentirati prema informatizaciji sustava, uvođenju novih kanala komunikacije prema kupcima, diverzifikaciji proizvoda i ponudi sjedinjenih ener-getskih paketa (električna energija i plin). sa zaoštra-vanjem konkurencije i smanjenjem prodajnih cijena povećat će se kvaliteta usluge za krajnjeg kupca. na kraju, zaključuje, da za distributere i opskrbljivače i dalje ostaje otvoreno ključno pitanje vezano uz obvezu javne usluge.

Leo Prelec iz prvoga plinarskog društva u svom je izlaga nju istaknuo da je Hrvatska, u kontekstu po-uzdane opskrbe i dostupnosti plina, postala integralni dio tržišta srednje i istočne Europe otkako se povezala sa znatnim prekograničnim kapacitetima. time se sva zbivanja u cijeloj regiji izravno odražavaju na naš plin-ski, ali i elektroenergetski sektor. što se tiče otvoreno-sti tržišta, napominje da sami kupci snose veliku odgo-vornost jer oni odabiru opskrbljivače te samim time i oblikuju tržište u rH. I dok je glavni predmet ugovora do sada uglavnom bila cijena, kupcima je u međuvre-menu postala bitna i fleksibilnost.

Ivor Županić, direktor HrotE-a, u svom je izlaganju pokazao da je u Hrvatskoj cijena plina u kućanstvima još i sad ispod prosjeka, dok je cijena za industriju iznad prosjeka Eu28. u tom smislu apelira na opskrbljivače da nađu dovoljno mjesta za snižavanje cijena plina pre-ma industriji.

nakon prebrojavanja glasačkih listića Izborna komisija je objavila reuzultate izbora.

Novoizabrani članovi Upravnog odbora HSUP-a za mandat 2013-2017:

Čestitamo novoizabranima!

IZ HRVATSKE STRUČNE UDRUGE ZA PLINAK

TUAL

NOST

I


Ivan Topolnjak rođen je 16. lipnja 1940. godine u no-vom selu na Dravi kraj Čakovca gdje je završio osnovnu školu, dok je zanat i strojarsku tehničku školu završio u varaždinu. nakon izvanrednog studija diplomirao je na višoj tehničkoj školi u Zagrebu te stekao zvanje in-ženjera.

Poslovno napredovanje:svoju radnu karijeru počeo je kao poslovođa Metal-

nog servisa u Kombinatu Zagorje, pogon Gradnja. od 1971. do 1982. radi kao rukovoditelj plinske izgradnje u pogonu za toplifikaciju termoplin. God. 1982. imeno-van je tehničkim direktorom tvr tke termoplin, dok je 1991. imenovan njezinim glavnim direktorom. od 1995. obnaša dužnost direktora dioničkog društva termoplin.

Važne aktivnosti u plinskom gospodarstvu:u plinskom gospodarstvu proveo je više od 40 godi-

na, i to ugla vnom na rukovodećim pozicijama. pod ru-kovodstvom g. topolnjaka transparentno je provedena prva privatizacija plinskoga distributivnog poduzeća – tvrtke termoplin. Do danas je izgrađeno 1800 km plin-ske mreže, kroz koje se distribuira oko 100 milijuna m3 plina na godinu za 35.000 potrošača. termoplin posta-je većinski vlasnik Komunalca Konjščina d.o.o. i plina Konjščina d.o.o. te stopostotni vlasnik termoplina novi Marof i tako od gradskoga postaje regionalnim distrib-uterom, a ujedno i jednim od najvećih distributera u zemlji.

Priznanje za životno djelo -g. Ivan Topolnjak, ing., direktor tvrtke Termoplin

Gospodin topolnjak doveo je poslovanje tvrtke termoplin gotovo do savršenstva, i tehnički i gospo-darski. termoplin među prvim distributerima dobiva certifikate za kvalitetu 9001 i za ekologiju 14001 te uvodi u rad kogeneraciju, koristi se najsuvremenijom opremom te obrazuje mlade stručnjake koji se dobro uklapaju u plinsko gospodarstvo rH. Aktivno radi na programu okrupnjavanja i regionalizacije distributera.

Nagrade:1. priznanje termoplinu d.d. od Energetskog instituta

„Hrvoje požar“ za unapređenje plinske djelatnosti i izuzetan doprinos u izradi prve faze nacionalnog energetskog programa plinofikacije Hrvatske – plincro.

2. priznanje direktoru topolnjaku za izniman dopri-nos u ra zvoju plinskog sustava varaždinske župani-je za 2002. godinu.

3. strukovno priznanje direktoru topolnjaku kao fi-nalistu natječaja za izbor najuspješnijih hrvatskih menadžera i poduzetnika CroMA 98. za izvrsne poslovne rezultate u kategoriji javnih poduzeća.

osim navedenih dobitnik je i brojnih drugih nagrada i priznanja iz područja gospodarstva.

Aktivnosti u HSUP-u:Aktivno je sudjelovao i u radu Hsup-a kao dopreds-

jednik udruge i član uo te bio član stručne komisije za izradu prijedloga zakonskih i podzakonskih akata koji se primjenjuju u skladu sa Zakonom o energetici i Zakonom o tržištu plina. sudjelovao je i u procesu pristupanja rH Europskoj uniji kao član prego varačke skupine za poglavlje 15 – Energetika, sektor – Distribu-cija plina i u brojnim drugim stručnim radnim grupama i sa vjetodavnim tijelima.

u svečanom dijelu Dana plina gđa Kristina Bjelopa-vlović na klaviru je pratila vokalnu izvedbu gđe nine Kobler. Izvele su dvije glazbene točke, nakon čega je uslijedila dodjela priznanja.

Priznanje za posebni razvoj i izgradnju plinskoga transportnog sustava na razini Republike

Hrvatske i na regionalnoj razini - Plinacro d.o.o.

priznanje za posebni razvoj i izgradnju plin skoga transportnog su stava na razini republike Hrvatske i na regionalnoj razini dodijeljeno je tvrtki plinacro d.o.o.

Nasljeđe transpor tnog sustava i osnivanje Društva:plinacro d.o.o. osnovan je 19. siječnja 2001. godine

izdvajanjem djela tnosti transporta priro dnog plina iz tadašnje organizacijske strukture InE d.d. u zasebno dru štvo kćer, kada vlada rH donosi paket energetskih zakona, nužnih za dalj nju reformu energetskog sekto-ra. u skladu s novim zakonima transport plina postaje energetska djelatnost koja se obavlja kao javna usluga,

AKTUALNOSTI


IZ HRVATSKE STRUČNE UDRUGE ZA PLIN

strateški iskorak u diverzifikaciji i pouzdanosti opskrbe. Kao suosnivač društva LnG Hrvatska tvrtka je inicira-la i pokrenula novi projekt prihvata LnG-a na otoku Krku kao „migracijski“ koncept razvoja koji bi počeo opcijom LnGrv, a završio klasičnim terminalom. plin-acro akti vno radi i na pronalaženju opcije sudjelovanja u projektu južni tok zajedno s njegovim pokretačima i nositeljem ruskim Gazpromom. tvrtka je potpisala memorandume o razumijevanju i suradnji i slične doku-mente s nizom plinskih tvrtki: bosan skohercegovačkim BH Gasom, mađarskim fGsZ-om, slovenskim plino-vodima, švicarskim tAp-om, ruskim Gazpromom, pol-jskim Gas systemom i azerbajdžanskim soCAr-om. Djelovanje pli nacra preraslo je u transregionalno, što potvrđuje sudjelovanje u skupini v4+, a potom u rad-noj skupini sjever-jug plinskog koridora Eu-a, odnosno koncepta plinovodne poveznice između hrvatskog i poljskog LnG-terminala (Baltic-Adriatic).

plinacro je dosegnutom izuzetnom razvijenošću plinskoga transportnog sustava, koji pokriva 95% ter-itorija rH te aktivnim sudjelovanjem u svim strateškim regionalnim, pa i transregionalnim projektima stvorio i stvara uvjete za uključivanje rH u regionalne i eu-ropske tokove i tržište prirodnog plina na dobrobit ko-risnika-kupaca i cjelokupnoga gospodarstva republike Hrvatske.

oba priznanja uručio je predsjednik Hsup-a prof. dr. sc. Miljenko šunić, dipl. ing.

na kraju svečanosti predsjednik je zahvalio svim su-dionicima svečane sjednice skupštine Hsup-a, česti-tao nagrađenima i najavio sljedeći Dan plina koji će se održati 15. listopada 2014.

a plinacro 11. ožujka 2002. godine prelazi u stopostot-no vlasništvo rH. u travnju 2002. godine, u skladu sa Zakonom o tržištu plina, plinacro je izradio plan raz-voja, izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava u rH od 2002. do 2011. godine, koji je prih-vatio i odobrio MInGorp te je proveden kroz dva pe-togodišnja razvojno-ulagačka ciklusa. realizacijom svih investicijskih projekata plinacro je stvorio novu 75-bar-sku okosnicu sustava od pule do Donjeg Miholjca, a izgradnjom plinovoda vodnjan–umag i Bosiljevo–split omogućio je pokrivenost 95% teritorija rH suvre-menim plinovodnim transportnim sustavom.

Financijska ulaganja:od 2001. godine pa

do danas transport-nim sustavom plina-cra transportirano je više od 30 milijardi m3 prirodnog plina, temeljem čega su uk-upno uprihodovane 5,4 milijarde kuna. Kompletan prihod plinacra, u skladu s odredbama Zakona, utrošen je na funk-cioniranje sustava,

održavanje, modernizaciju i razvoj. Zahvaljujući inves-ticijskom održavanju transportnog sustava, sigurnost i pouzdanost sustava, kao i raspoloživost transportnih kapaciteta dovedene su na razinu svjetskih sta ndarda. samo u sustave mjerenja količina, prikupljanja poda-taka, sustav upravljanja transportnim kapacitetima i za izgradnju novoga nacionalnog dispečerskog centra uloženo je više od 100 milijuna kuna. ukupna ulaganja dosegnula su gotovo 4,8 milijardi kuna, od čega je veći-na pokrivena tekućim prihodima iz transportne tarife, a dio dvama zajmovima Europske investi cijske banke.

Interkonekcije:transportni sustav rH uz već ostvarene interkonek-

cije sa slovenskim, mađarskim i talijanskim sustavom omogućava dodatna povezivanja s plinskim transport-nim sustavima susje dnih zemalja i novim dobavnim projektima koji se planiraju u okruženju (tAp+IAp, nabucco, južni tok, LnG…). plinacro je bio inicijator i pokretač projekta jonsko-jadranskog plinovoda (IAp) kojim je, zajedno s projektom transjadranskog plinovo-da (tAp), otvorio mogućnosti dobave prirodnog plina iz kaspijskih i srednjoistočnih izvora u rH i širu regiju i

meĐunarodneplinskeuniJečlanica

POZIV AUTORIMApozivamo vas da svojim aktivnim sudjelovanjem pridonesete uspješnosti najvećega međunarodnog znanstveno-stručnog skupa plinske struke u jugoistočnoj Europi. Godišnja plinska konferencija i izložba okupit će i sljedeće godine u opatiji brojne sudionike iz rH i petnaestak europskih zemalja i šire te obraditi ove aktualne teme iz područja plina i energetike:

1. POZIVNA PREDAVANJA:razvoj tržišta plina u republici Hrvatskoj • proizvodnja prirodnog plina na sjevernom i srednjem jadranu • Energetika jadranskih otoka

2. OTVARANJE TRŽIŠTA PLINA – PANEL-DISKUSIJAuvodna izlaganja • tehnička problematika • tržišna i organizacijska problematika

3. HIBRIDNA TEHNIKA I EFIKASNOSTplinski bojleri i obnovljivi izvori energije • Automobili s hibridnim pogonom •plin, promet i ekologija

4. NOVI PROJEKTILnG (tehnička rješenja, kapacitet i budućnost) • skladištenje plina (pogonsko i strateško) •novi plinovodi i interkonekcije

5. DISTRIBUIRANA PROIZVODNJA ENERGIJE NA KOPNU I MORUCentralizirani i decentralizirani energetski sustavi • objekti s fosilnim energentima •objekti obnovljivih izvora energije • nadzor i upravljanje • pametni (napredni) sustavi •osnova operativnog vođenja

6. ENERGETSKA UČINKOVITOSTučinkovitost hrvatskog energetskog sustava • Energetska učinkovitost u proizvodnji, transformaciji i prijenosu • Energetska učinkovitost u primjeni • Energetska učinkovitost u zgradarstvu

7. DOKAD VELIKE NEIZVJESNOSTI U ENERGETICI?Dinamika promjena • Liberalizacija i zahtjevi za smanjenje emisija Co2 • Efikasnost i životni vijek postrojenja • Energetski miks i pouzdanost opskrbe • Energetika i gospodarstvo (zapošljavanje)

8. PROBLEMATIKA DISTRIBUCIJE PLINAposlovanje i sigurnost korištenja • Kada uvesti pametne uređaje?

9. EFIKASNOST PLINA U FUNKCIJI TEHNIČKIH RJEŠENJA I HIBRIDNE TEHNIKE10. ZAKONSKA I TEHNIČKA REGULATIVA

operativno korištenje • prijedlozi u pripremi

MOGUĆNOSTI SUDJELOVANJA:• kao autor/ica znanstveno-stručnog rada putem usmenog izlaganja (predavanja)• kao autor/ica znanstveno-stručnog rada izloženog na posterskoj sekciji• kao voditelj/ica okruglog stola (tj. tehničko-komercijalne prezentacije).

UVJETI SUDJELOVANJA:svi autori znanstveno-stručnih radova plaćaju punu cijenu kotizacije od 2.080,00 kn + pDv, osim autora koji dolaze iz obrazovnih ustanova.

radovi koji sadržavaju elemente promotivnog karaktera bit će prezentirani kao okrugli stol (tehničko-komercijalna prezentacija) koji se plaća po posebnoj cijeni.

postoji i mogućnost organizacije posterske sekcije.

uključenost pojedine teme u konačni program, kao i redoslijed tema u konačnom programu konferencije ovisit će o kvaliteti i broju zaprimljenih znanstvenih i stručnih radova.

radove prema dostavljenim sažecima odabire radna grupa Hrvatske stručne udruge za plin.

U skladu s Programom stručnog usavršavanja Hrvatske komore inženjera strojarstva za razdoblje od 1. studenoga 2013. do 31. listopada 2014. godine sudjelovanje na konferenciji u 2014. godini donosi 20 bodova, od toga 4 iz regulative.

Molimo cijenjene autore da najkasnije do 20. prosinca 2013. godine pošalju:• prijedlog teme predavanja• ime i prezime autora (glavnog autora)• imena i prezimena svih koautora (ako postoje)• ime i prezime osobe koja će usmeno prezentirati rad na skupu• naziv tvrtke, adresa, br. telefona, br. faksa, e-mail adresa autora• naziv tvrtke, adresa, br. telefona, br. faksa, e-mail adresa svih koautora• naslov rada na hrvatskom i engleskom jeziku• prošireni tekst sažetka (summary) na hrvatskom i engleskom jeziku

(1 str. hrv. +1 str. engl. teksta)• ključne riječi na hrvatskom i engleskom jeziku.

ROKOVI:

Dostava naslova i sažetaka: 20. 12. 2013.Obavijest autorima o prihvaćanju radova: 20. 1. 2014.Dostava dovršenih radova i fotografija autora: 20. 2. 2014.Dostava prezentacija radova: 20. 3. 2014.

CENTAR ZA PLIN HRVATSKE d.o.o.Heinzelova 9/II, 10000 Zagreb, tel.: 01/6189-590, faks: 01/4636-735

e-mail: [email protected], web: www.hsup.hr

NABAVITEZBORNIK SAŽETAKA RADOVA

Zbornik možete naručiti na• e-pošta: [email protected]• tel: 01/6189-590• faks: 01/4636-735

sadržaj u cijelosti pogledajte na:

www.hsup.hr

SA 28. MEĐUNARODNOG ZNANSTVENO-STRUČNOG SUSRETA STRUČNJAKA ZA PLIN

• Vodik - budućnost plinskog gospodarstva• Nekonvencionalni izvori plina• Tehnička rješenja za LNG postrojenja• Razvoj tranzitnih pravaca i skladišta plina u RH• Otvorenost plinskog tržišta u RH

IZDVAJAMO:

PRIMJENA PLINAAK

TUAL

NOST

I


P

OTP

UN

O N

EOVI

SAN

SU

STAV

SAN

ITAR

NA

TOPL

A

V

OD

A (re

kupe

raci

ja)

PLI

NSK

A D

IZAL

ICA

TOPL

INE

AISI

NT

OYO

TA

LP

G

GR

ADSK

I PLI

N

RAS

VJET

A

+ P

OTR

OŠA

ČI

IL

I

do 6

4 un

utra

šnje

je

dini

ce

FO

TON

APO

NSK

I SU

STAV

+

PLIN

SKA

DIZ

ALIC

A TO

PLIN

E

IN

VER

TER

BAT

ERIJ

E

R

AZVO

DN

I O

RM

AR

NOVI

NAČ

INI P

RIM

JENE

PLIN

SKIH

DIZA

LICA

TOPL

INE

pr

iro

dn

i pli

nu

np

PRIMJENA PLINAAKTUALNO

STI


AIsIn (toYotA grupa) kogenerator pokretan plinskim motorom, predstavlja alternativu standardnom sustavu. Koristi direktno čistu i ekonomičnu (primarnu) energiju – plin, za proizvodnju električne energije i topline (topla voda za grijanje). Korištenje prirodnog plina ili LpG-a omogućava značajno smanjenje tekućih troškova. također ostvaruje uštedu energije, smanjujući globalno zagađenje.

Kogenerator je pokretan motorom visoke pouzdanosti projektiran isključivo za ovu namjenu. Motor je hlađen vodom, vertikalan, 4 taktni. redovno održavanje mora se vršiti svakih 6.500 - 10.000 radnih sati. Izmjena ulja i servis motora mora se provoditi svakih 30.000 radnih sati.

smanjena potrošnja goriva i poboljšane performance posignute su korištenjem posebno dizajniranih motora, koji nisu izvedeni iz automobilskih primjena. AIsIn (toYotA grupa) kogenerator proizvodi električnu energiju upotrebom generatora i elektronički kontroliranog invertera sa automatskom regulacijom frekvencije i napona proizvedene struje.

snaga električne energije automatski varira vodeći se prema potrebama korisnika.

AIsIn (toYotA grupa) MCHp kogenerator ima dva glavna sustava: jedan za proizvodnju el.energije te jedan za

povrat toplinske energije (inače raspršenu u okolinu preko hladnjaka). uređaj se povezuje paralelno sa distribucijskom mrežom preko isporučenog elektro ormara za paralelni rad.

AIsIn (toYotA grupa) MCHp kogeneratori za proizvodnju električne energije ne zahtijevaju održavanje, zajamčena je visoka efikasnost i duži vijek trajanja generatora sa permanentnim magnetima. ugrađeni sustav elektroničkog upravljanja stalno nadzire proizvedeni napon i frekvenciju. na taj način, proizvedena el.energija ima ista svojstva od one oskrbljene iz mreže, a kogenerator se može uskladiti prema distribucijskoj mreži. Integrirano zaštitno sučelje štiti korisnika od mogućnosti višeg i nižeg napona i frekvencije.

AIsIn (toYotA grupa) MHCp kogenerator proizvodi toplinu koristeći hlađenje ispušnog plina i motora, gdje rashladno sredstvo (mješavina 45% glikol-etilena) preko izmjenjivača predaje toplinu vodi preko pločastog izmjenjivača. rashladni sustav motora je upravljan putem serije termostatskih ventila.

AIsIn (toYotA grupa) kogenerator može se jednostavno i brzo montirati. uređajima su značajno smanjene dimenzije, može se povezati sa već postojećim uređajima. radeći paralelno sa distribucijskom mrežom, jamči maksimalnu fleksibilnost i smanjene tekuće troškove.

MIKROKOGENERACIJE RAZLIČITIH SNAGA DOSTUPNE SU I U HRVATSKOJ(K·H·G Systems d.o.o. - Split)

vrstE KoGEnErAtorA - mCHp 6kWe 15kWe 20kWe

Električna snaga (moduliranje) (kW) 0,3 - 6 6 - 15 10 - 20

Električna učinkovitost (%) 28,8 30 32

faze i frekvencije jedna faza / 50Hz 3 - faze / 50Hz 3 - faze / 50Hztoplinski izlaz (kW) 11,7 17 - 30 17 - 30toplinska učinkovitost (%) 56,2 62 64ukupna učinkovitost (%) 85 92 96Dimenzije (Dxšxv) 110 x 66 x 150 125 x 75 x 111 125 x 75 x 111težina (Kg) 465 700 750servisni intervali (sati) 10.000 8.500 6.000Maksimalni povrat t (°C) 65 75 75vrsta plina prirodni plin, propan, butanpotrošnja plina (kWh) 20,8 49,8 62,5nivo buke dB (A) 52 49 49Motor tip hlađen vodom, 4-taktni, 3-cilindra volumen (cm3) 952 2237 2237 nazivna brzina 1600-1800 1500 1500

tip generatora tip permanet magnet /sinhroni 16 polni asinhroni, 4 polni asinhroni, 4 polni

Cijena (bez pDv-a)* kn 19.000 34.000 40.500 *uključena priključna kutija

adresa: tel: fax:mail:web:

Malešnica 3c,10090 Zagreb, Croatia++385 1/3484 441++385 1/3484 [email protected]

od projektiranja do održavanja čast nam je biti Vam na usluzi

tehnologija strujanjatehnologija strujanja

OSTALE STRUČNE INFORMACIJE I OBJAVEAKTUALNO

STI


vaillant opet probija led:prvi ecopoWEr u sloveniji

vaillant slovenija je u kolovozu u sklopu testa na terenu zajedno s plinarom Maribor uspješno instalirao i pustio u pogon prvi mikrokogeneracijski uređaj ecopoWEr 4.7, čime je simbolično probio led i u području proizvodnje električne energije.

CHp ili kogeneracija je decentralizirana proizvo dnja toplinske i električne energije u jednom uređaju. to su složeni i visoko učinkoviti sustavi koji se mogu ko-ristiti u postojećim ili novim sustavima grijanja te se njima postiže značajno smanjenje gubitaka u prije-nosu energije, a uz to se smanjuje i emisija štetnih tvari u slobodnu atmosferu. na taj način moguće je uštedjeti više od 30% primarne energije u uspored-bi s odvojenom proizvodnjom toplinske i električne ener gije. prvi uređaj instaliran je u Hotelu tabor Maribor. Hotel je izgrađen u kasnim šezdesetim go-dinama prošloga stoljeća, ima 55 soba i može pri-miti do 125 gostiju. Zgrada je sanirana i renovirana u 90-ima. vlasnik je želio zamijeniti postojeći sustav grijanja s novim, energetski učinkovitijim. Instali-

vrijednost proizvedene energije(4,7 kW ecopoWEr) kW sat

Eur/kWh eur

proizvedena i prodanaelektrična energija 4,7 3800 0,25594 4.571

proizvedena toplinska energija 12,5 3800 0,06 2.850

ukupno 7.421

trošak kW sat Eur /kWh eur

trošak energenta bez pDv-a 19,0 3800 0,05 3.610

trošak godišnjeg servisa 400

ukupni troškovi 4.010

Godišnji prihodi 3.411

Mikrokogeneracijski uređaj ecopoWEr

Hotel tabor u Mariboru, slovenija

procijenjena energetska bilanca nakon jedne godine rada:

ran je vaillantov zidni kondenzacijski uređaj ecotEC plus od 100 kW i ecopoWEr 4.7 u kombinaciji s

međuspremnikom ogrjevne vode allstor vps 1000/3. projekt Hotel tabor prvi je takve vrste na tržištu čime je vai llant još jednom potvrdio vodeću poziciju u ino-vacijskim tehnologijama na slovenskom tržištu. procjenjujemo da će ecopoWEr 4.7 postići oko 3800 radnih sati pri naziv-nom opterećenju i tako godišnje proizvodi-ti više od 18.000 kWh električne i 45.000 kWh toplinske energije. to znači da će se investicija povratiti nakon 4 godine. Zbog nepristupačnosti prostora, u podrumu su bili potrebni građevinski radovi kako bi se sva oprema mogla smjestiti u predviđeni prostor.

OSTALE STRUČNE INFORMACIJE I OBJAVEAK

TUAL

NOST

I


u osijeku je od 25. do 27. rujna 2013. održan 11. skup o prirodnom plinu, toplini i vodi koji je ujedno bio i 4. među-narodni skup. Kao i prethodnih godina, organizatori su sku-pa bili HEp-plin d.o.o. iz osijeka, član HEp grupe, strojarski fakultet u slavonskom Brodu sveučilišta j. j. strossmayera u osijeku i tehnički fakultet pollack Mihály sveučilišta u pečuhu. skup je organiziran uz stalnu višegodišnju potpo-ru Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta republike Hrvatske, a suorganizatori su ove godine bili HEp-trgovina d.o.o., HEp-toplinarstvo d.o.o., vodovod osijek d.o.o., Hr-vatska energetska regulatorna agencija (HErA) i Hrvatski

Izvješćuju: prof. dr. sc. Igor sutlović, Hrvatska energetska regulatorna agencija, Zagreb Marija somolanji, HEP-Trgovina d.o.o., Zagreb

IZVJEŠĆE SA11. SKUPA O PRIRODNOM PLINU, TOPLINI I VODI I

4. MEĐUNARODNOG SKUPA O PRIRODNOM PLINU, TOPLINI I VODI

operator tržišta energi-je (HrotE). strukovnu su potporu konferenciji dali Hrvatska komora arhitekata, Hrvatska komora inženjera stro-jarstva, Hrvatska komo-ra inženjera elektroteh-nike i Hrvatska komora inženjera građevinarst-va.

na ovogodišnjem se skupu okupilo približno 350 sudionika, održana su dva okrugla stola, te pet sekcija u kojima je prezentirano 40 rado-va. Međunarodna dimenzija skupa očituje se nazočnošću stručnjaka iz Mađarske, Bosne i Hercegovine, srbije i Hr-vatske, a ove su se godine pojavili i sudionici iz dalekog ja-pana.

programski dio konferencije započeo je održavanjem okruglog stola „fotonaponski sustavi“ u kojem su autori iznijeli svoja iskustva financiranja projekata i neke praktične aspekte izvedbe takvih sustava.

po otvorenju skupa uslijedio je okrugli stol pod naslovom „razvoj plinskog tržišta republike Hrvatske“. u radu okruglog stola sudjelovali su istaknuti stručnjaci iz područja plinskog poslovanja i to iz HErA-e, HrotE-a d.o.o., plinacra d.o.o. i psp-a d.o.o.. na okruglom su stolu obrađene teme vezane uz novi paket energetskih zakona donesen krajem prošle i početkom ove godine te podzakonskih akata koji su stupili na snagu ili to tek trebaju. posebno je bilo govora o pravilima

o organizaciji tržišta plina, korištenja sustava skladišta plina i naposljetku mrežnim pravilima transportnog sustava. Iako je jedan od izlagača naglasio da su stvari maksimalno poje-dnostavljene u odnosu na neka prethodna rješenja, dojam je da su sudionici na tržištu plina, a posebno opskrbljivači i operatori distribucijskih sustava, pred vrlo zahtjevnim razdo-bljem razumijevanja i primjene novih propisa koje su neki dočekali nespremni. njihovo poslovanje dodatno otežava i nepovoljno ekonomsko okruženje koje se neće bitno pro-mijeniti ni u nastupajućoj plinskoj godine koja počinje 1. li-stopada. u sekciji „Energetika i toplinska tehnika“ iznesen je

niz zanimljivih podataka o primjeni bioplinskih postrojenja, njihovog utjecaja na plinski kon-zum te nekoliko vrlo in-teresantnih energetskih analiza.

posljednji dan konfe-rencije ponudio je teme podijeljene u četiri sek-cije. u sekciji „planiranje i upravljanje“ obrađeno je upravljanje sustavi-ma opskrbe prirodnim plinom i drugim ener-getskim sustavima. sekcija „plin i plin ska

tehnika“ ponudila je teme iz zaštite na radu, kontrole i održavanja plinovoda i novih tehnologija primjene prirod-nog plina. treća sekcija „voda“ obradila je teme upravljanja vodoopskrbnim sustavima kao sustave odvodnje osječkog kraja. u posljednjoj sekciji „Konstruiranje i proizvodne te-hnologije“ obrađene su nove tehnologije iz raznih područja, od obnovljivih izvora, preko otpada pa do proizvodnih te-hnologija.

Izazovi koji se stavljaju pred sudionike na energetskom pa tako i na plinskom tržištu iz dana u dan su sve veći i za-htjevniji. u tom je smislu od velike važnosti stvaranje mreže i povezivanje stručnjaka različitih struka s institucijama. Za prijenos znanja postoje i druge mogućnosti, međutim su-sreti stručnjaka na konferencijama te njihova direktna ko-munikacija, kroz formalni program i neformalne razgovore, nemaju alternativu.

IZ STRUČNIH ČASOPISA

24

PREN

OSI

MO


INTEGRIRANJE PLINA U INTELIGENTNU MREŽUKada čuju izraz „inteligentne mreže“, većina lju-

di pomisli odmah na električnu energiju, a ne na plin. Ipak, prirodni plin ima ključnu ulogu ne samo u proizvodnji električne energije već i kao teme-ljna sastavnica sveobuhvatne energetske infra-strukture Amerike.

Inteligentne mreže za elektroenergetsko i plin-sko gospodarstvo međusobno se razlikuju, što je posljedica uporabe različitih tehnologija i strate-gija. Zbog toga su te dvije industrije odvojeno ra-zvijale inteligentnu mrežu. to bi moglo dovesti do nedostatka sposobnosti inteligentne mreže koje su potrebne za zadovoljenje svih potreba su stava ili pak do nepotrebnih mogućnosti koje neće biti iskorištene. u konačnici to bi rezultiralo manje in-tegriranom i manje inteligentnom energet skom infrastrukturom. Cilj bi trebali biti besprijekorne komunikacije i upravljanje podacima obiju infra-struktura – proširenje koncepta inteligentne elektroenergetske mreže na energetsku infrastru-kturu koja će omogućiti inteligentnu energetsku budućnost.

potrebe plinskoga gospodarstva dvojake su: prvo, ulaganje u prave uređaje na pravim mjesti-ma i, drugo, interoperabilnost među tim uređaji-ma, a osobito između plinskog i elektroenerget-skoga gospodarstva.

Distribuirana automatizacijana strani električne energije primarni pokretač

inteligentne mreže bio je odgovor na potrošnju. Inteligentna brojila omogućavaju elektroprivre-dnim poduzećima da potaknu kupce na prila-godbu potrošnje energije cijenama. upravljanje potrošnjom moglo bi za plinsko gospodarstvo postati problem, ali to nije postalo do današnjeg dana. Kao rezultat toga plinsko gospodarstvo ima manje potrebe za inteligentnim brojilima. no, pre-

poznaje vrijednost poboljšanih komunikacija i in-teligentnijih uređaja na mjestima na kojima mogu unaprijediti sigurnost, pouzdanost i poslovanje. ta se mjesta nalaze ponajprije u prostoru između ulaza u distributivni sustav i brojila kupaca.

upućujem na ove mogućnosti kao na distribuira-nu automatizaciju. pristup uključuje stvaranje ili povećanje sposobnosti daljinskog nadzora za regulatore, ventile, stanice za odorizaciju i druge komponente koje čine distribucijski sustav. Di-stribuirana automatizacija uključuje i korištenje dvosmjerne komunikacije, prikupljanje podataka i analize za pružanje informacija operatorima u ure-du ili upravljanje sustavom sCADA.

Inteligentno je ono što radi na inteligentan načinulaganja u distribuiranu automatizaciju mogu

osnažiti javna plinska poduzeća širokim rasponom novih mogućnosti. Ispravnom inteligencijom plinska će poduzeća moći:

• automatizirati otkrivanje nekontroliranog istjecanja plina i obavijesti

• otkriti gubitak plina koji nastane kao posljedica nekontroliranog istjecanja ili krađe

• daljinski isključiti/ponovno uključiti i automatski prekinuti dovod plina do lokacije zbog sigurnosnih razloga

• otkriti i predvidjeti štetu treće strane• pratiti i kontrolirati tlak plina i protok na

temelju potražnje mreže kako bi se osigurala pouzdana usluga

• kontinuirano nadzirati sustave katodne zaštite• nadzirati i upravljati kvalitetom i sastavom

plina na ulaznim i izlaznim točkama• poboljšati donošenje odluka u izvanrednim

situacijama• poboljšati upravljanje imovinom• smanjiti operativne troškove

GAs tECHnoLoGY InstItutE

IZ STRUČNIH ČASOPISAPRENO

SIMO


razni prodavači opreme za plinsko gospodar s-tvo već su počeli razvijati i implementirati te mo-gućnosti. na primjer, Gas technology Institute i Itron Inc. nedavno su zajednički radili na razvoju telemetrijskog modula za katodnu zaštitu koji je sada dostupan na tržištu.

Korištenje financijske poluge kod ulaganjaZa dobivanje inteligentne energetske infrastru-

kture najvažnija je komunikacija. Inteligentni uređaji mogu ispuniti svoje obećanje samo ako mogu komunicirati s onima koji su odgovorni za pravilan rad sustava. Korištenje financijske poluge kod ulaganja i optimiziranje mogućnosti infra-strukture naprednog mjerenja (AMI) poslužit će kao temelj za uspostavu cjelovitog sustava is-poruke energije.

Elektroenergetsko gospodarstvo već ulaže znatne svote u implementiranje komunikacijske osnove potrebne za uporabu inteligentnih broji-la. nedvojbeno, nije potrebno da plinsko gospo-darstvo udvostruči tu investiciju. Gdje god postoji kupac plina, tu je nesumnjivo i kupac električne energije.

Bit će tu financijskih i regulatornih pitanja koja će trebati usuglasiti kako jedna baza kupaca ne bi subvencionirala drugu, ali ne postoje tehnološka ograničenja koja bi mogla spriječiti korištenje ko-munikacijske infrastrukture naprednog mjerenja od strane plinskoga gospodarstva.

Kako bi se omogućila ta integracija, bit će po-trebni standardi. Kad se podaci skupe i priopće, javna plinska poduzeća ne bi se trebala brinuti

zbog toga što bi podaci mogli biti izgubljeni, ka-sniti ili bi mogli biti ugroženi zbog pomanjkanja interoperabilnosti.

GtI je trenutačno u drugoj fazi suradnje s na-cionalnim institutom za standarde i tehnologiju kako bi zajednički razvili standarde za inteligentne mreže koji uključuju i prirodni plin. projekt finan-cira neprofitna organizacija razvoj tehnoloških operacija. unutar panela „Interoperabilnost inteli-gentne mreže“ stvorena je radna skupina „stru-čnjak za plinske tehnologije“ kako bi se osiguralo da plinsko gospodarstvo sudjeluje u razvijanju standarda za inteligentne mreže.

Integracija plinske i elektroenergetske inteli-gentne mreže donijet će koristi za obje industrije. od plinskog će se sustava očekivati da se prilagodi novim lokalnim i regionalnim izvorima opskrbe, kao i novim tehnologijama, većoj vršnoj potrošnji, učincima programa energetske učinkovitosti i sve većoj uporabi prirodnog plina za proizvodnju elek-trične energije.

Kako bi se osigurala pouzdanost obaju sustava, među sektorima će biti potrebna komunikaci-ja u realnom vremenu. Integrirane komunikacije ubrzat će pojavu inteligentne mreže, u pravom smislu riječi, koja promovira siguran, pouzdan i učinkovit rad cjelokupne energetske infrastru-kture.

Izvornik: American Gas, kolovoz/rujan 2013, str. 31.odabrao: Glavni urednikprevela: Anita Dubravica Baričević

IZ STRUČNIH ČASOPISA

26

PREN

OSI

MO


NI NEBO NAMNIJE GRANICA

poruKA prEDsjEDnIKA AMErIČKE struČnE uDruGE za pliN

trajni napori za unapređenje i modernizaciju naših sustava povećavaju sigurnost i smanjuju emisije iz distribucijskog sustava prirodnog plina – napisao je Dave McCurdy

tehnološke inovacije uvijek su bile značajka ovog naro-da od njegova postojanja. smatram da je najbitniji izazov modernog života borba za uravnoteženje rastresenosti koju stvara neposrednost tehnologije na dohvat ruke i fokus, strateška rasprava, koja treba identificirati goruće probleme i stvoriti osobne odnose koji će omogućiti prevladavanje tih izazova.

tijekom svoje karijere uvijek sam nastojao pronaći najbo-lje načine iskorištavanja svih mogućnosti koje donose znan-stvene inovacije. Imao sam prilike vidjeti kako novonastale inovacije cvjetaju u sveprisutnim alatima za svakodnevnu uporabu. u Kongresu sam služio u odboru oružanih snaga i odboru za znanost, svemir i tehnologije i vidio sam kako rana ulaganja u istraživanje i razvoj mogu u laboratoriju pretvoriti ideju u potrebu za muškarce i žene koji se hrabro bore na našim ratištima i istražuju naš svemir. Kao pred-sjednik i izvršni direktor tvrtke Electronic Industries Alliance nadzirao sam napore uložene u našu rastuću domaću in-dustriju visokih tehnologija kako bi ostala konkurentna na svjetskom tržištu. Kada upregnemo svoju američku kreati-vnost i domišljatost, ni nebo nam nije granica – možemo ići puno dalje.

ovo izdanje časopisa American Gas uključuje naš godi-šnji „vodič za kupce“, pregled proizvoda koje bi javna plin-ska poduzeća trebala uzeti u obzir za kontinuiranu, sigurnu i pouzdanu isporuku prirodnog plina. tehnološka inovacija u plinskom gospodarstvu stalna je i nužna. Američka javna poduzeća za plin aktivno traže i uvode nove tehnologije u svako područje svog poslovanja. najnoviji programi, ventili, brojila i još puno toga vrednovani su i implementirani u više od 200 tvrtki, članica Američke stručne udruge za plin. osim toga, naši operatori sastaju se redovito kako bi međusobno podijelili najbolje prakse i uče jedni od drugih iz iskustava s najnovijim inovacijama.

prednosti su jasne. trajni napori za unapređenje i mo-dernizaciju naših sustava rezultiraju povećanjem sigurno sti i smanjenjem emisija iz distributivnog sustava prirodnog plina. u posljednjih desetak godina javna plinska poduzeća ugradila su moderne plastične cjevovode po stopi od 48.000 kilometara na godinu, priključila nove kupce ili zamijenila

stariju infrastrukturu plinovoda najsuvremenijom teh-nologijom. od 1985. smanjili smo količinu uporabe lijevanog željeza u glavnim cjevovodima diljem zemlje za 46 posto, što je dovelo do smanjenja teških incidenata na glavnim cje-vovodima od lijevanog željeza od 86 posto. Emisije iz su stava prirodnog plina također su bile 10 posto manje u 2011. godi-ni u odnosu na 1990. godinu. radi se o opadajućem trendu koji očekujemo i dalje. trenutačno se samo 0,3 posto proiz-vedenoga prirodnog plina emitira iz sustava kojima upravlja-ju lokalna javna plinska poduzeća.

prirodni plin, kao gorivo u transportnom sektoru, spre-man je za rast potaknut tehnološkim napretkom. trošak – 52 posto povoljniji od protuvrijednosti galona (3,78 l) benzina i 62 posto povoljniji od dizela – privlači tvrtke na tržište. Ipak, sve to ne bi bilo moguće bez tehnologije. razvoj novih mo-tora za automobile, mogućnosti punjenja goriva kod kuće i spremnici za automobile podići će u idućim godinama pri-jevoz komercijalnim vozilima pogonjenim prirodnim plinom na višu razinu razvoja.

naše domaće obilje čistoga prirodnog plina pruža dovoljno prilika za mudar i učinkovit rast potrošnje prirodnog plina na današnjem domaćem tržištu energije. Američka tehnologi-ja, kao što su kogeneracije i alati za upravljanje energijom, omogućit će zajednicama pouzdaniju isporuku energije i pomoći potrošačima da učinkovitije iskorištavaju energiju. više od 2 milijuna kilometara plinovoda, kojima upravljaju američka javna plinska poduzeća, poslužit će kao temelj za rast. naš se prirodni plin dostavlja najsigurnijim sustavom za isporuku energije u državi i svojstvena je tehnološka inovaci-ja, koja će i dalje služiti potrebama stanovništva za energi-jom u budućnosti.

predsjednik i generalni direktor Američke stručne udruge za plin Dave McCurdye-mail: [email protected]

Izvornik: American Gas, listopad 2013, str. 2.odabrao: Glavni urednikprevela: Anita Dubravica Baričević

IZ STRUČNIH ČASOPISAPRENO

SIMO


PITANJA

TOPLINA + ELEKTRIČNA ENERGIJA = PRILIKAKako kogeneracija pridonosi potencijalu rasta javnih plinskih poduzeća

prema dokumentu „Kako javna plinska poduzeća mogu pronaći vrijednost u kogeneraciji“, koji je objavilo Američko vijeće za energetski učinkovito gospodarstvo, to pruža veli-ku priliku za javna plinska poduzeća. rad opisuje prednosti plinskih poduzeća koja ulažu u kogeneracijske sustave sm-ještene kod korisnika.

Povećani prihodiKogeneracija može povećati količinu plina koja se is-

poručuje kupcu i potencijalno povećati prihode. „to možda neće izravno povećati profit, jer bi poduzeće moglo nuditi cijene s popustom“, izjavio je energetski analitičar Amer-ičke stručne udruge za plin. unatoč tomu plinsko poduzeće ostvaruje dobitak jer je kupac dugoročno investirao u plin.

Proširena infrastrukturaKogeneracijski sustavi često imaju velike potrebe za pli-

nom. „to može biti dodatno opterećenje koje će povećati potrebu za proširenjem infrastrukture“, objasnio je rick Murphy, izvršni direktor za održivi rast Američke stručne udruge za plin. nova infrastruktura može također omo-gućiti poduzeću i usluživanje dodatnih kupaca.

Poboljšanje odnosaKogeneracija može kupca učiniti konkurentnijim, jer

postiže uštedu na troškovima energije. „to dugoročno znači stabilnog kupca za javno plinsko poduzeće“, rekao je Murphy. štoviše, javna plinska poduzeća mogu koristiti ko-generacije za pozicioniranje svojih poduzeća kao donosite-lja gotovih rješenja te tako poboljšati zadovoljstvo kupaca.

na koji bi način javna poduzeća za plin trebala napraviti korak dalje prema kogeneracijama smještenima kod ko-risnika? Meyer i Murphy nude nekoliko strategija:

Unapređenje odnosaMenadžeri zaduženi za klijente javnoga plinskog po-

duzeća mogu razvijati postojeće odnose s komercijalnim

C H P

i industrijskim kupcima na način da sagledaju njihove po-trebe i naprave studiju slučaja. „Mnoga javna poduzeća za plin sposobna su pomoći klijentima pri izradi preliminarne studije izvodljivosti za kogeneracijski sustav“, istaknuo je Meyer.

Edukacija kupacaKogeneracija često zahtijeva ulaganje u obrazovanje

kupaca i u marketinške aktivnosti. „javna plinska poduzeća trebaju informirati kupce o prednostima korištenja koge-neracijskih sustava u smislu ušteda, energetske učinkovi-tosti i smanjene emisije štetnih plinova“, rekao je Murphy.

Ponuda poticaja„javna plinska poduzeća mogu uzeti u obzir strategiju

ponude nižih cijena te tako potaknuti kupce na ulaganje u kogeneraciju“, izjavio je Meyer. niže cijene mogu kupcima skratiti razdoblje povrata investicije, a dugoročno i dalje donositi korist plinskim poduzećima.

Suradnja s regulatornim tijelimau industriji se raspravljalo o tome kako bi javnim plinskim

poduzećima trebalo dopustiti vlasništvo i upravljanje ko-generacijskim sustavima smještenima kod korisnika i uje-dno to uključiti u njihovu redovitu imovinu, primijetio je Murphy. „na taj način klijent ne bi morao snositi troškove kogeneracijskog postrojenja“, rekao je Murphy. „no, da bi to bilo moguće, potrebno je donijeti nove propise.“

Konačno, dok obnovljivi izvori energije dobivaju savezni porezni kredit za 30 posto ukupne investicije, kogeneraci-je dobivaju za samo 10 posto. „sve su to čiste energetske tehnologije“, istaknuo je Murphy. „stoga bismo u smislu državnih poticaja željeli vidjeti jednaka pravila igre za sve.“

Izvornik: American Gas, listopad 2013, str. 8-9.odabrao: Glavni urednikprevela: Anita Dubravica Baričević

prema ICF International (vidi „By the Num-bers“, stranica 20) trenutačno se u sAD-u raz-vijaju kogeneracije snage od oko 4,5 GW. no i dalje postoji golem potencijal za proširenje kapaciteta putem kogeneracija snage 100 MW i manjih kogeneracijskih sustava. u stvari, nove kogeneracije snage od 69 GW mogu se ugraditi u velike komercijalne i institucionalne objekte. Kogeneracije snage od 56 GW mogu se ugraditi u velika industrijska postrojenja.

IZ MEDIJAPR

ENO

SIM

O

28 plin - broj 4 - godina XIII - prosinac 2013.

PLIN I NAFTA IZ ŠKRILJCA PREOBLIKOVAT ĆESVJETSKO TRŽIŠTE ENERGIJE

Zahvaljujući tehnologiji hidrauličkog frakturiranja koja se koristi za vađenje nafte i plina iz škriljca, sAD je na putu da postane vodeći svjetski proizvođač nafte do 2017., a neto izvoznik do 2030., pokazuju podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA).

osim što radikalno mijenja američki energetski krajolik, revolucija također preoblikuje tržišta u inozemstvu.

Zahvaljujući iznenadnom obilju jeftinog prirodnog plina američki dobavljači električne energije izbjegavaju domaći ugljen pa su ga proizvođači počeli izvoziti po niskim cijenama u Europu i Aziju.

Washington, 24. rujna 2013. - Nakon što su pokrenuli energetsku revoluciju u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), plin i nafta iz škriljca postaju važni energetski faktor i u ostalim zemljama širom svijeta.

"SAD neće izvoziti velike količine plina jer će nastojati zadržati domaće cijene na što nižoj razini ali će u konačnici broj izvoznih terminala prema Europi i Aziji premašiti 10", smatra jerome ferrier, čelnik Međunarodne plinske unije.

Europa je također suočena sa škakljivim pitanjem plina iz škriljca. stari je kontinent trenutno u velikoj mjeri ovisan o ruskom plinu a zahlihe u sjevernom moru brzo se troše.

Europska unija zasad nije usvojila jedinstvenu plinsku strategiju ali dužnosnici smatraju to

pitanje strateški važnim.povjerenik Eu-a za energetiku Guenther oettinger kazao

je u svibnju da bi plin iz škriljca mogao biti dobar adut u pregovorima s ruskim Gazpromom o novoj cijeni plina.

"Siguran sam da je opcija plina iz škriljca dobar instrument za naše dugoročne pregovore s Gazpromom i Rusijom", ocijenio je.

Autor: © portal croenergo.eu (t.r.) / EnErGo MEDIA sErvIs

taj trend oživio je u Europi sklonost termoelektranama na ugljen i ugrozio planove o prijelazu na plinske termoelektrane, unatoč zabrinutosti zbog zagađenja zraka.

Energetski stručnjaci ističu da će u sljedećim godinama sAD vjerojatno početi izvoziti u Europu i Aziju i ukapljeni prirodni plin (LnG).

Američke vlasti već su dale zeleno svjetlo za gradnju četiri izvozna terminala za ukapljeni prirodni plin.

"Očekujemo da će negdje od 2016. SAD stvarno početi izvoziti veće količine LNG-a i to će u idućim desetljećima iz temelja promijeniti veze među tržištima", rekao je analitičar Međunarodne agencije za energetiku (IEA) tim Gould na nedavnoj konferenciji za novinare.

DUBLJI UVID U PRAKSU PUO U HRVATSKOJ


STRUČNI RAD

DUBLJI UVID U PRAKSU PUO U HRVATSKOJ – ISTRAŽIVANJE STAJALIŠTA O KVALITETI I DJELOTVORNOSTI POSTUPKA PUO I INFORMIRANJA JAVNOSTI

1) Andreja pavlović, Hauska & partner, Zagreb2) dr. nenad Mikulić, Eko Invest, Zagreb3) Daria Mateljak, Hauska & partner, Zagreb

SAŽETAK:u sklopu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva o zaštiti oko-

liša sa zakonodavstvom Eu-a Hrvatska je 2007. donijela Zakon o zaštiti okoliša, a sredinom 2008. i dvije nove uredbe kojima je dodatno regulirano područje procjene utjecaja na okoliš i sudjelovanja javnosti. tijekom gotovo petogodišnjeg razdoblja primjene puo je iz različitih perspektiva često kritiziran kao ne-dovoljno djelotvoran, učinkovit i kvalitetno organiziran, ali do sada nije provedeno sveobuhvatno istraživanje koje bi omo-gućilo dublji uvid u stajališta relevantnih sudionika postupaka puo o pojedinim ključnim pitanjima i stvorilo podlogu za da-ljnje unapređenje propisa i prakse. Cilj je ovog rada predstaviti rezultate istraživanja stajališta relevantnih sudionika postupa-ka puo koje je provela Hauska & partner u okviru partnerske suradnje s Hrvatskom udrugom stručnjaka za zaštitu prirode i okoliša. Za ovu je potrebu osmišljen poseban upitnik s Likerto-vom skalom.

Ključne riječi:usklađivanje zakonodavstva, djelotvornost i kvaliteta postupaka puo, istraživanje stajališta sudionika puo, Likertova skala

ABSTRACT:Within the framework of the Croatian environmental le-

gislation harmonization with the Eu acquis Croatia passed the Environmental protection Act in 2007 and in mid-2008 two new ordinances regulating the area of environment impact assess-ment and the public participation. over the last years both of these areas have been frequently criticized as insufficiently eff-ective and low-quality. nevertheless, to date there is no com-prehensive research of attitudes that would provide deeper insight into the opinions and attitudes of relevant stakeholders in the Environmental Impact Assessment procedure (the EIA) on certain key issues and thus create a basis for further im-provement of the practice. the aim of this paper is to present the results of the research on the attitudes of relevant stake-holders of the EIA that was conducted by Hauska & partner within the partnership cooperation with the Croatian Associ-ation of Experts for the protection of nature and Environment. for the research purposes a special questionnaire was designed with Likert scale.

Key words:harmonization of law, the EIA effectiveness, research on attitudes of the EIA participants, Likert scale

A deeper insight into the eiA prActice in croAtiA - reseArch on Attitudes About the quAlity And effectiveness of the eiA And public pArticipAtion

UVODprocjena utjecaja na okoliš (puo)1 kao instrument politike

zaštite okoliša u posljednjih je 40-ak godina doživjela široku primjenu. tako je do kraja 2005. više od sto zemalja imalo na snazi neki oblik propisa koji reguliraju procjenu utjecaja na okoliš. od početka primjene u sAD-u 70-ih godina prošlog stoljeća proces procjene utjecaja na okoliš oblikovao se putem promjena u propisima, metodama i proceduri, kao i širenju opsega procjene zbog stalno rastućih novih izazo-va i problema primjene u praksi. Iako se mnogi autori slažu da je procjena okoliša uspješan instrument politike zaštite okoliša (sadler 1996, runhaar, fischer 2012), a neki i da je jedna od najvažnijih inovacija u kreiranju politike u 20. sto-

ljeću (citirano u sadler 1996, Barlett 1988), opsežna litera-tura problematizira njezinu djelotvornost, a pod posebnim je povećalom mehanizam sudjelovanja javnosti i njegovi stva rni dosezi u praksi (Beierle 1998, Hugges 1998, Wiklund 2012, Wesselink i sur. 2011).

Europska unija uvela je procjenu zaštite okoliša u svoj pravni sustav Direktivom iz 1985. njome su definirane mini-malne obvezujuće odredbe za države članice, da bi je puo Di-rektiva iz 2011. kodificirala zajedno s njezine tri nadopune2. Bez obzira na prevladavajući konsenzus o ostvarenju nje-zinih glavnih ciljeva, identificirani su i brojni nedostaci zbog kojih dolazi do njezine nedovoljno dobre primjene u praksi i pratećih društveno-ekonomskih troškova.

1 u ovom radu koristi se izraz procjena utjecaja na okoliš koji se često upotrebljava kao istoznačnica za procjenu okoliša (engl. Environmental Assessment) iako neki autori definiraju procjenu okoliša kao generički proces koji uključuje procjenu utjecaja na okoliš za specifične projekte i stratešku procjenu utjecaja na okoliš za politiku, planove i programe (sadler 2006).

2 Direktive 97/11/EC, 2003/35/EC i 2009/31/EC.



STRU

ČNI R

AD

3 pravni temelj za puo Hrvatska je definirala u zakonskim i podzakonskim aktima kojima je regulirala ovo područje, primjerice u Zakonu o prostornom planiranju i uređivanju prostora iz 1984. (dvije godine prije nego što je u Eu donijeta puo Direktiva), Zakonu o prostornom uređenju iz 1994. i ostalim pratećim aktima.

4 stajalište: odnos prema komu ili prema čemu (pozitivno/negativno); načelo kojeg se netko drži; uvjerenje, mišljenje.

Hrvatska je u sklopu usklađivanja hrvatskog zakonodav-stva o zaštiti okoliša sa zakonodavstvom Eu-a krajem 2007. donijela Zakon o zaštiti okoliša, a sredinom 2008. i dvije nove uredbe kojima je specifično dodatno uredila područje pro-cjene utjecaja na okoliš i sudjelovanja javnosti.3 Za razliku od nadležnih tijela Europske unije nadležna tijela u Hrvatskoj do sada nisu analizirala učinak njihove primjene u praksi s ciljem daljnjeg unapređivanja. Iz različitih, često i potpuno suprotstavljenih perspektiva, oba ova područja kritiziraju pojedini sudionici puo. Međutim, do sada u Hrvatskoj nije provedeno istraživanje koje bi ne samo omogućilo dublji uvid u stajališta4 sudionika puo o pojedinim ključnim pi-tanjima već i sagledavanje „cjelovite slike“, što bi omogućilo kvalitetnu podlogu za daljnje unapređenje prakse i propisa-nog okvira.

PRAKSA PUO U SVIJETU I HRVATSKOJDjelotvornost procesa puo nemoguće je analizirati bez

sagledavanja specifičnoga političkog i institucijskog okvira, a pravi „lakmus test“ za sagledavanje učinka jest doseg njego-va utjecaja na donošenje kvalitetnijih odluka (sadler 2006). Djelotvornost je moguće analizirati davanjem odgovora na tri grupe pitanja:

proceduralna pitanja

• primjenjuju li se tijekom procesa puo definirane odredbe i načela?

supstantivna pitanja

• ostvaruje li proces puo postavljene ciljeve, pridonosi li na primjer donošenju odluka i boljoj zaštiti okoliša na osnovi informiranosti?

pitanja provedbe

• Isporučuje li proces puo ishod s najmanjim mogućim troškom i u najkraćem mogućem vremenu, odnosno je li djelotvoran i učinkovit?

slika 1. trokut djelotvornosti puo, izvor: sadler 1996.

tablica 1. Analiza djelotvornosti puo

različite globalne komparativne studije djelotvornosti puo u različitim institucionalnim okruženjima upućuju na to da, iako postoji načelno slaganje da je puo osim široke pri-mjene u nizu zemalja ispunio svoju svrhu, u praksi se uočava niz problema u primjeni.

slični problemi prepoznati su i u okviru Europske unije, gdje se puo primjenjuje već 25 godina. tako je Europska komisija u povodu 25-godišnjice puo krajem 2012. predloži-la amandmane na puo Direktivu (2011/92/Eu), i to za tri skupine nedostataka prepoznatih tijekom javnih konzultaci-ja provedenih sredinom 2010, kao i procjene njezina učinka:

1) objašnjenje postupka ocjene (screeninga) promjenom kriterija u Aneksu III i preciziranjem sadržaja i opra-vdanja za donošenje odluka o ocjeni

2) ojačavanje kvalitete procesa uvođenjem obaveznog određivanja sadržaja suo i kontrole kvalitete infor-macija u okviru puo; detaljno određivanje sadržaja suo (obvezujuća procjena razumnih alternativnih postupaka, opravdanje konačne odluke, obvezujući monitoring važnih nepovoljnih utjecaja nakon puo) i prilagodba puo u vezi s različitim izazovima poput bioraznolikosti, klimatskih promjena, rizika povezanih s katastrofama i raspoloživosti prirodnih resursa

3) preciziranjem vremenskih okvira za provođenje glavnih faza koje nalaže Direktiva (javne konzultacije, odluka o ocjeni, konačna odluka) i uvođenjem mehanizma „sve na jednome mjestu“ za puo, čime bi se osigurala koordinacija ili zajedničko djelovanje puo s drugim procjenama okoliša koje nalažu drugi propisi, smanjile bi se nedosljednosti unutar samog procesa puo i u odnosu na druge propise.

puo Direktiva prenijeta je u hrvatsko zakonodavstvo u sklo pu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva o zaštiti oko-liša sa zakonodavstvom Eu-a donošenjem zakona o Zaštiti okoliša krajem 2007, kao i uredbe o puo i uredbe o sudjelo-vanju javnosti sredinom 2008. Zelena Istra ocijenila je ovaj po stupak prijenosa formalističkim i minimalističkim. pu-blikacija prava i mogućnosti sudjelovanja javnosti u postu-pku pro cjene utjecaja na okoliš donosi detaljnija tumače-nja Zelene Istre u vezi s novostima u propisima, i u smislu poboljšanja i u smislu propuštenih prilika kad je u pitanju ugrađivanje načela najbolje prakse sudjelovanja javnosti. tako je fakultativno utvrđivanje sadržaja studije utjecaja na okoliš, čime je javnost potpuno isključena iz te faze ako se investitor (nositelj zahvata) ne odluči zatražiti uputu o sa-držaju studije ili organizirati mogućnost sudjelovanja javno-sti u određivanju sadržaja studije, ocijenjeno kao primjer propuštene prilike za uvođenje najbolje prakse.



STRUČNI RAD

tijekom gotovo petogodišnjeg razdoblja primjene puo5 je iz različitih perspektiva često kritiziran kao nedovoljno djelotvoran, učinkovit i kvalitetno organiziran. Međutim, za razliku od nadležnih tijela Europske unije nadležna ti-jela u Hrvatskoj do sada nisu provodila istraživanja koja bi omogućila sveobuhvatnu procjenu učinaka primjene puo u praksi. u razdoblju od 2008. do 2013. Hrvatska također bilježi znatno usporavanje infrastrukturnih projekata zbog ekonomske krize, ali i zbog administrativnih zapreka u pos-tupcima ishođenja dozvola, uključujući i puo. u idealnom slučaju koji uključuje i određivanje sadržaja studije utjecaja na okoliš (scoping) puo traje nešto više od godinu dana.6 jača i utjecaj civilnog društva, posebno udruga za zašti-tu okoliša koje u okviru različitih publikacija (Zelena Istra, 2008) problematiziraju primjenu puo u praksi. Lokalne za-jednice također pokazuju sve snažniji interes za sudjelovanje u donošenju odluka koje utječu na okoliš i zdravlje građa-na, kao i u jasnom preciziranju koristi koje mogu očekivati u

slučaju realizacije pojedinih projekata.7u svjetlu značajnog zastoja energetskih investicija pro-

blematizira se i angažman (pojedinih) ekoloških udruga koje se „nisu bavile samo ekološkim problemima već i poslovima za koje nemaju kompetencije čime su svaki projekt učinile upitnim i neprihvatljivim, a sebe nastojale učiniti važnim ak-terima u javnosti“.8 primjetno je također da tijekom nekih puo dolazi do incidentnih i konfliktnih situacija, dok u neki-ma građani gotovo i ne sudjeluju, već se koriste drugim me-hanizmima kojima žele obraniti ono što oni razumiju kao in-teres zajednice i zaštitu njezinih vrijednosti.9 u prilog tomu govore komentari nevladinih udruga da tradicionalni alati sudjelovanja, poput javnih izlaganja, procedura za davanje komentara i primjedbe nisu dovoljno efikasni u motivira-nju građana na sudjelovanje jer su suviše usmjereni na je-dnosmjernu komunikaciju, odnosno na pružanje tehničkih i znanstvenih informacija (radojčić 2008), umjesto na dijalog, suradnju i učenje (Mateljak, pavlović 2013).

Primjeri mogućih dostignuća procesa PUO Primjeri problema s primjenom PUO

• usmjerava informirano donošenje odluka pružajući jasne, dobro strukturirane, nepristrane analize utjecaja i posljedica predloženih aktivnosti

• pomaže u izboru alternativnih postupaka uključujući i odabir najpraktičnije opcije ili najmanje štetne za okoliš

• utječe na odabir projekata i definiranje politika isključivanjem prijedloga neprihvatljivih za okoliš

• usmjerava smisleno sudjelovanje javnosti i ocjenjivanje u najmanje dvije faze procesa: prilikom utvrđivanja mogućih utjecaja i pitanja važnih za razmatranje, za vrijeme predstavljanja početnih zaključaka puo uključujući i netehnički sažetak

• uključuje sva relevantna pitanja, kumulativne i društvene utjecaje, kao i zdravstvene rizike

• potiče veću transparentnost i služi kao sredstvo „kontrole i provjere“ u donošenju odluka

• usmjerava (ne nameće) formalne odluke uključujući i definiranje uvjeta primjene i praćenja

• rezultira zadovoljavajućim predviđanjima negativnih utjecaja i njihovim smanjenjem

• služi kao prilagodljiv proces organizacijskog učenja čija iskustva iz prakse povratno utječu na politiku, institucije i idejne projekte

• funkcionira kao samostalan proces marginalnog utjecaja, slabo povezan s drugim fazama projekta i dozvolama

• nedosljedna primjena na razvojne projekte u okviru različitih sektora• slab ili nepostojeći proces praćenja, ograničeni nadzor i provedba

(izvršenje) propisanih mjera, nadgledanje učinaka itd.• ne uzimaju se u obzir kumulativni učinci društvenih, zdravstvenih i

ostalih čimbenika rizika• sudjelovanje javnosti ograničava se zbog snažnog imperativa što brže

realizacije projekata s najmanjim mogućim troškom.• Konzultacije s javnosti su površne, najčešće organizirane radi

zadovoljenja formalnih zahtjeva• pristup „odluči-objavi-obrani“ dodatno usporava, a katkad i potpuno

paralizira projekte• „Zamor sudjelovanja“ kao ishod ne samo nedovoljno dobro

oblikovanog modela sudjelovanja javnosti već i suprotstavljenih vrijednosti, očekivanja i stajališta o učincima sudjelovanja

• rezultira opsežnim, loše strukturiranim, opisnim i tehnički kompleksnim studijama koje su teško razumljive javnosti i donositeljima odluka

• Daje informacije koje ne pomažu ili su nevažne prilikom donošenja odluka

• nema mehanizama koji će osigurati da se suo uzima u obzir prilikom donošenja odluka

• puo je neučinkovit, dugotrajan i skup u odnosu na dobivene koristi

Izvori: Li 2008, Muro i sur. 2011, Wasselnik i sur., sadler 2006, Mateljak i pavlović 2013, unEp 2004, Hughes 1998.

tablica 2. Djelotvornost puo u praksi

5 u obliku prenijetom u hrvatsko zakonodavstvo 2007. i 2008. godine.6 14. siječnja 2009. Ministarstvo okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva objavilo je na svojim službenim internetskim stranicama

zahtjev Adria LnG d.o.o. za izdavanje upute o sadržaju studije utjecaja na okoliš za terminal ukapljenoga prirodnog plina u općini omišalj na otoku Krku, a rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš izdalo je 25. ožujka 2010.

7 primorsko-goranska županija u vezi s izgradnjom LnG-terminala na otoku Krku.8 uvodno izlaganje prof. dr. Miljenka šunića, predsjednika Hrvatske stručne udruge za plin na okruglom stolu Energetski projekti republike

Hrvatske: Gdje smo – kamo idemo – koja nam je budućnost?, 2010.9 primjer Družbe Adria gdje javnost nije bila službeno uključena u proceduru, a kampanja protiv projekta razvila se paralelno sa službenom

procedurom puo, izgradnja turističkog i golfskog kompleksa na srđu itd.



STRU

ČNI R

AD

pokazuje se također da unutar samog procesa puo po-stoje nedosljednosti i nedorečenosti zbog čega dolazi do njegova usporavanja i smanjene kvalitete studija utjecaja na okoliš (vladović-relja, Bačun 2013). primjetno je i različito razumijevanje svrhe puo među različitim skupinama, ima li ishod procesa puo samo ulogu savjeta za donositelja odluka ili pak može poslužiti i kao sredstvo okolišnog „veta“ za po-jedine projekte (unEp 2002), odnosno mjeri li se uspješnost sudjelovanja time što je jednostavno omogućeno veće su-djelovanje javnosti ili time što je rezultiralo nedvojbeno bo-ljim odlukama (Beierle 2008).

ISTRAŽIVANJEHauska & partner u okviru partnerske suradnje s Hrvat-

skom udrugom stručnjaka za zaštitu prirode i okoliša orga-nizirala je studiju s ciljem istraživanja stajališta relevantnih sudionika o pojedinim aspektima postupka procjene utje-caja na okoliš koje je provedeno uz pomoć internetskog servisa survey Monkey, u razdoblju od 24. 5. do 1. 7. 2013. upitnici postavljeni putem internetskog servisa osmišljeni su zasebno za svaku od pet skupina: središnja tijela državne uprave, ovlaštenike (izrađivače studija), nositelje zahvata, predstavnike medija te udruga. Ispitivanjem je obuhvaćeno ukupno 68 ispitanika.

Cilj je bio istražiti stajališta svake skupine pojedinačno i svih skupina zajedno. pripadnici odabranih skupina putem e-pošte primili su poziv za sudjelovanje u istraživanju, odnosno ispunjavanju upitnika sastavljenog od 5 cjelina koje su obuhvatile 92 tvrdnje. tvrdnje u upitniku odabrane su na temelju uvida u različite javno dostupne dokumente i izvore koji se bave pojedinim aspektima postupka puo u Hrvatskoj. Ispitanici su na osnovi upitnika ocjenjivali svoju razinu sla ganja (prema skali - potpuno se slažem, uglavnom se slažem, uglavnom se ne slažem, uopće se ne slažem), odnosno stupanj važnosti određenih čimbenika (prema ska-li - jako važno, važno, manje važno, nevažno) za postupke procjene utjecaja na okoliš, studije utjecaja na okoliš, uklju-čivanje javnosti u puo, sudionike u procesu itd.

Cjeline obuhvaćene upitnikom jesu:• postupak i propisi• sudjelovanje javnosti• studije utjecaja na okoliš• stajalište „not-In-My-Back-Yard“• utjecaj na ishod puo

Mediji i udruge mogli su također ocijeniti stupanj po-vjerenja koje imaju u pojedine sudionike puo.

REZULTATI ISTRAŽIVANJAu analizi rezultata istra�

Documents

HrvAtsKA struČnA uDruGA ZA pLIn osnovana 1993. · sretna nova 2014. godina. ISSN 1333 - 1132 bROj 4 - gOdINA XIII. Snaga kombinacije Često se istaknuto mjesto na području mjerenja