MOLVARSKI INFORMATIVNI LIST ISSN 1333-3046

MOLVE • BROJ 22 • 2004.

Blagoslovljen Božić i sretna 2005. godina!

2 MIL 3MIL

MIL - Molvarski informativni list • Godina VI. • Prosinac 2004. br. 22 • Izdavač: Općinsko vijeće općine Molve • Za izdavača: Ivan Kolar • Urednički odbor: Vladimir Ivančan, Ivan Kolar, Ivan Molnar, Marta Puškaš (glavna urednica) i Vladimir Šadek (predsjednik) • Stručni suradnik: Vjekoslav Prvčić • Adresa uredništva: Molve, Trg kralja Tomislava 32, tel. 048 / 892 174 • Naklada 1000 primjeraka • Tisak: Viatoni Bjelovar Grafička priprema: N-design Bjelovar • List izlazi povremeno • Rukopisi se ne vraćaju niti se honoriraju.

RIJEČ UREDNICE

Eto, kako prođe godina. Još se nismo pravo niti okrenuli oko sebe, a već smo ljeto stariji. Uobičajeno je da naš MIL iziđe u vrijeme pred Božić pa tako ni ovaj puta nismo iznevjerili, vas, naše vjerne pratitelje. U 22. broj trebalo je puno toga stati, jer se tijekom godine mnogo toga i događalo na našoj Općini, a što zavređuje da se na to podsjetimo. Mnogo onoga što smo gradili vidljivo je (nogo-stupi, rasvjeta, uređen centar, krovište na repaškoj crkvi, mrtvačnica u istom mjestu, novi slojevi asfalta, parkirališta…), ali isto tako ima puno toga što je završilo ispod zemlje ili nije tako vidljivo, a jednako je važno ili možda još važnije. To je kanalizacijska mreža, električne instalacije, adaptacija samostana, opremanje školskih kabineta, različita tehnička dokumentacija i projekti…Možda je koji puta premalo informacija o obavljenom poslu, a ponekad se stvari naprosto brzo zaborave.

MIL je tu da se svi skupa podsjetimo na sve ono što smo uspjeli obaviti, za što je naša zajednica bogatija.

No, kako naš list uvijek nastoji stvoriti i malo svečarske at-mosfere, u ovo predblagdansko vrijeme red je da vas i malo razve-drimo, oraspoložimo, otoplimo vam svakodnevnicu.

Želimo vam blagoslovljen Božić, mir u obitelji, mir u srci-ma. Želimo vam sretnu i uspješnu 2005. godinu. Želimo vam puno zdravlja, osobne sreće…želimo vam, konačno, ono što sami sebi i svojima bližnjima najviše želite.

I, dakako, da i slijedeće godine budete vjerni čitatelji i čitateljice našeg i vašeg MIL-a. Vaša, Marta Puškaš

Nakon Varaždina 2002. godine i osvojenog 1. mjesta u kategoriji najljepše uređenih manjih mjesta kontinentalne Hrvatske, Molve su ove godine osvojile svoje drugo priznanje ovog tipa, koje uvelike može služiti na čast svim stanovnicima mjesta. Srebrni znak govori da je osvojeno 2. mjesto u kategoriji manjih mjesta, no treba bez ustručavanja istaknuti kako je ono najsjajnijeg sjaja s obzirom na situaciju koja je posljednjih godinu–dvije aktualna na području Molvi. Ni najveći optimisti nisu očekivali da će kod najopsežnijih radova oko izgradnje kanalizacije Molve uopće imati šanse za osvajanjem bilo

kakvog priznanja, iz istog razloga nije se ni išlo s kandidaturom 2003. godine, pa zato ovo priznanje za sve nas ima posebno značenje. U kategoriji manjih mjesta pobijedio je Sveti Martin na Muri, a iza Molvi se našao Nuštar sa osvojenim 3. mjestom. Uzevši u obzir prostranost kontinentalne Hrvatske i broj manjih mjesta do 5000 stanovnika, koja su Molve u svojoj kategoriji prestigle, te tako zaslužile čast prisustvovanja na završnoj svečanosti Dana hrvatskog turizma u Cavtatu, promocija osigurana Molvama na taj način ima vrhunsko značenje.

Dani hrvatskog turizma organizirani su u Cavtatu od 27. do 29. listopada, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, predsjednika Vlade Republike Hrvatske, te Ministarstva mora, prometa i razvitka. Završna svečanost na kojoj su dodijeljene nagrade za Plavi cvijet (za primorsku Hrvatsku) i Zeleni cvijet (za kontinentalnu Hrvatsku), te nagradu Čovjek – ključ uspjeha u turizmu, a sve zajedno u sklopu projekta Volim Hrvatsku, održana je u glamuroznoj dvorani hotela Croatia u Cavtatu, pred oko 1000 sudionika i gostiju, što je izravno televizijski prenosila Nova TV.

Nagradu Zeleni cvijet sa srebrnim znakom za Molve je preuzeo potpredsjednik Općinskog vijeća Općine Molve Josip Cenkovčan.

Najava najatraktivnijih dijelova mjesta, karakterističnih simbola naše prekrasne crkve, vodenice, te ostalih dijelova koji simboliziraju Molve, prikazana na velikom ekranu dvorane, učinila nas je izrazito ponosnima. Pozornost cijele nacije u tim je trenucima bila usmjerena na naše prekrasno podravsko mjesto, a nas prisutne poprimila je nostalgija. Oči su se zastaklile, sretna suza skoro je pala niz obraz, a u duši zasviralo. U takvim trenucima krasno se osjećati Molvarcem.

Vladimir Šadek

POŠTOVANI ČITATELJI I DRAGE ČITATELJICE!

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE MOLVE ŽELI BLAGOSLOVLJEN BOŽIĆ I USPJEŠNU 2005. GODINU SVIM STANOVNICIMA NAŠE OPĆINE!

REGULACIJA BISTRE

GRADNJA PROČISTAČANakon provedenog postupka javnog nad-

metanja za ustupanje radova na gradnji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja Molve i pris-tupnog puta, ugovor o gradnji zaključen je s tvrtkom “JATA” d.o.o. iz Bjelovara, koja je u studenome započela gradnju. Ugovorena vrijednost radova po sistemu “ključ u ruke” je 4.348.962,31 kunu , plus PDV 22%. Rok za završetak radova je 300 radnih dana , s time da izvođač radova ima pravo a produženje toga roka u slučaju nastupa više sile i iz drugih ra-zloga utvrđenih ugovorom.

NOGOSTUP I KANALIZACIJANakon provedenog postupka javnog nadmetan-

ja za izgradnju nogostupa i sekundarne kanalizacije naselja Molve, ugovor o gradnji zaključen je sa tvrt-kom “JATA” d.o.o. iz Bjelovara, kao najpovoljni-jim ponuditeljem.Vrijednost ugovorenih radova je 4.658.896,08 kuna plus PDV 22%.Izvođač je uveden u posao, te će započeti sa radovima ovisno o vremen-skim uvjetima.

JAVNA RASVJETAU vezi gradnje nove javne rasvjete u Molvama

u ulicama: Virovska, Trg kralja Tomislava i Dravska, provedeni su postupci za izradu betonskih temalja stupova za javnu rasvjetu, za izradu stupova za javnu rasvjetu i za nabavu reflektora. Betonske temelje za stupove izradila ja Zidarsko-tesarska radnja Martin Žufika iz Molvi Ledina, stupove za javnu rasvjetu izraditi će strojobravar Ivan Tuba iz Molvi Ledina , a reflektore za javnu rasvjetu nabaviti će elektrinsta-later Franjo Andrašić . Javna rasvjeta planira se izgra-diti u toku mjeseca prosinca , ako će to dozvoljavati vremenski i drugi uvjeti.

Mehanizacija Hrvatskih voda izvodi velike radove na regulaciji toka potoka Bistra uzvodno od utoka u rijeku Dravu. Radovi se izvode na području Sekulina, a njihova osnovna funkcija je čišćenje i proširenje korita od dugogodišnjih naslaga mulja, te povećanje kapaciteta protočnosti. Stručnjaci se nadaju da će novom situacijom na terenu biti omogućeno prirodno samočišćenje vodenih tokova Bistre u vrijeme kad vodostaj Drave bude visok. Sam pejzaž se mijenja jer postaja uređeniji a što se lijepo vidi i na našoj fotografiji.

V.P.

KALENDAR SA SNIMKAMA IZ ZRAKA

VODENICA KAO SUVENIROpćina Molve dobila je vrlo zanimljiv suvenir

– drvenu maketu vodenice što ju izrađuje Tomo Gašpartić iz Đurđevca u svojem drvodjeljskom obrtu. Maketa je vjerna kopija plovećeg mlina s Drave kojih je nekad bilo dosta uz tok naše rijeke, a sada nažalost ne postoji niti jedan jedini. Koliko se zna iz povijesti upravo po toj vrsti vodenice dobile su ime i same Molve. Gašparićev suvenir ima i mali glazbeni mehanizam koji, kad se navine kolo vodenice, reproducira umirujuću melodiju. V.P.

Novi općinski zidni kalendar za 2005. godinu sadrži trinaest snimaka različitih lokacija iz zraka i dvanaest sa zemlje. Njime su obuhvaćena sva naselja i karakteristični detalji pojedinih kulturnih, pejzažnih i biljnih odlika Općine Molve. Tako će stanovnici našeg kraja moći svoj zavičaj vidjeti iz ptičje perspektive, a autori vjeruju da će im to biti zanimljivo.

V.P.

4 MIL 5MIL

NOVI DRUŠTVENI DOM U MOLVAMAPlanovi za dogradnju Društvenog doma u Molvama su u završnoj fazi, pa u ovom broju MIL-a

donosimo prikaz kako bi trebao izgledati kad radovi budu završeni. Na parceli od 2083 četvorna metra zgrada će zauzimati 1370 četvornih metara, a u njoj će se nalaziti slijedeći sadržaji: prostor Dobrovoljnog vatrogasnog društva i Vatrogasne zajednice Općine Molve, restoran, caffe bar i zajednički prostor u prizemlju na površini od 750 metara četvornih, na polukatu zajednički prostor od 160 četvornih metara i na katu prostorije klubova i polivalentni prostor namijenjen različitim sadržajima, na kvadraturi od 460 četvornih metara. Nova građevina trebala bi svojom veličinom, postavom i organizacijom zadovoljiti potrebe žitelja Općine Molve za duži niz godina. Novim konceptom pokušat će se poštovati funkcionalna odijeljenost objekata. Proširenje objekta odnosi se na dvije nove garaže, spremišta i pomoćne prostorije za potrebe DVD Molve i Vatrogasne zajednice. Novi prostori za korisnike Društvenog doma sadržavali bi restoran s kuhinjom, ulazni hall i prateće prostorije (toalete i garderobu) u prizemlju, te galeriju i prostore klubova na katu. Građevina će zadržati postojeću visinu uz napomenu da je visina prizemlja prilagođena visina vatrogasnog vozila, pa se tako pojavljuje prostorni polukat. Glavi ulaz u zgradu nalazit će se iz pristupne ulice na istočnoj strani parcele, a građevina ima i sporedni ulaz za potrebe vatrogasaca. S obzirom na proširenje zgrade biti će izgrađene i nove krovne plohe sukladne volumenima objekta, kao i novi toranj čime će se zadržati vizualni identitet. Dogradnja se nadovezuje na postojeći sustav nosivih zidova. Uz južnu stranu objekta bit će izgrađeno parkiralište jer nema drugih mogućnosti, a budući da je taj dio parcela pošumljen nastojat će se očuvati postojeća stabla. Površine predviđene za parkiranje bit će izvedene šupljom betonskom prizmom i ozelenjene travom, a ukupno je predviđeno dvadeset parkirnih mjesta.

V. Prvčić

IZ RADA OPĆINSKOG VIJEĆA

ODRŽANO PET SJEDNICAU razdoblju od rujna do prosinca ove godine Općinsko vijeće

Općine Molve održalo je pet sjednica i to:13. rujna, 23.rujna, 12. listo-pada, 29. listopada i 15. studenoga.

13. rujna održana je 55. sjednica sa 11 točaka dnevnog reda s time da je u sklopu 10-te točke dnevnog reda riješeno16 zamolbi.Na istoj je donijeta odluka o odabiru najpovoljnije ponude za izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja Molve i pristupnog puta. Za gradnju tih objekata odabrana je tvrtka “JATA” d.o.o. iz Bjelovara jer je ponudila najpovoljniju cijenu gradnje . Cijena gradnje po sistemu”ključ u ruke” je 4.348.962,31 kunu plus porez na dodanu vrijednost u iznosu od 22%.Odobren je kredit za poduzetničke projekte žena i mladih za 2003. godinu građevinskom obrtu “Fides II” u iznosu od 220.000,00 kuna, dana je suglasnost za gradnju parkirališta na potrebe športskog igrališta na parceli neposredno uz igralište. Razmotrena je ponuda tvrtke “Komunalije” Đurđevac za kupnju dionica grupe dioničara tvrtke “Segrad“ Đurđevac i ponuda nije prihvaćena. Prihvaćena je po-nuda tvrtke”Ekos” d.o.o. iz Bjelovara za zbrinjavanje , preradu i odvoz glomaznog metalnog otpada, o čemu je zaključen ugovor i organizirano prikupljanje.Odluka o određivanju komunalnih djelatnosti koje se mogu obavljati na temelju koncesije na području Općine Molve usklađena je sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu, a najznačajnija izmjena je što se komunalnom djelatnošću više ne smatraju pogrebni poslovi, već samo prijevoz umrle osobe od mjesta smrti do mrtvačnice na groblju ili krematoriju. Osnovano je stručno povjerenstvo za nabavu usluge stručnog nadzora na gradnji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i donijeta odluka o pokroviteljstvu Općinskog vijeća Općine Molve za susret mladih “Marija Fest” 2004.”

23.rujna održana je 56. sjednica sa 9 točaka dnevnog reda. Donijet je program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastruk-ture za razdoblje listopad-prosinac ove godine kojim se planira početak gradnje nogostupa u Molvama , poravnavanje šodranih poljskih putova i gradnja nove javne rasvjete u Molvama u ulicama.: Virovska, Trg kralja Tomislava i Dravska.

Donijeta je nova odluka o komunalnom doprinosu kojom su za plaćanje komunalnog doprinosa na području Općine Molve predviđene dvije zone. U prvoj zoni visina komunalnog doprinosa iznosi 2.00 kn/m3, a u drugoj zoni 1.60 kn/m3 za građevinu koja se gradi.Odbijen je prigovor tvrtke”Tehnika”d.d. Zagreb na odluku o odabiru najpovoljnije ponude za gradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i pristupnog puta i, donijeta je odluka o određivanju službenika za informiranje ko-jom je za službenika za informiranje određen službenik koji obavlja poslove tajnika-pročelnika u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Molve.

12.listopada održana je 57. sjednica sa 9 točki dnevnog reda s time da je pod 9-tom točkom dnevnog reda riješeno još osam zamolbi.Općinsko vijeće dalo je suglasnost na godišnji plan i program rada Dječjeg vrtića “Pčelica“ Molve za ped. god. 2004/05 i na izmjene i dopune financijskog plana istog vrtića. Donijeta je Odluka o ustroja-vanju kataloga informacija koje posjeduje, raspolaže ili nadzire Općina Molve, a u cilju ostvarivanja prava na pristup informacijama fizičkim i pravnim osobama.U katalogu informacija nalaze se: opći i pojedinačni akti Općinskog vijeća Općine Molve od 1993. godine i Općinskog poglavarstva od 1993. godine, cjelokipna dokumentacija sa sjednica Općinskog vijeća i Općinskog poglavarstva od 1993. godine, katalog općinske imovine, popis osoba kojima su dodijeljena javna priznanja Općine Molve od 1996. godine, dokumentacija u vezi prostornog plani-ranja, prometa, infrastrukture i zaštite okoliša, dokumentacija obvezno-pravnih odnosa Općine Molve, cjelokupna natječajna dokumentacija za provedbu postupaka javne nabave, očevidnik korisnika socijalnog pro-grama Općine Molve, Molvarski informativni list od broja 1 i nadalje i katalog informacija o Općini Molve na web stranicama w.w.w.molve.hr.Općinsko vijeće dalo je suglasnost na statut Općinske knjižnice i osnovalo stručno povjerenstvo za nabavu usluge stručnog nadzora za izgradnju nogostupa i sekundarne kanalizacije.

29. listopada održana je 58. sjednica sa trinaest točki dnevnog reda, s time da je pod točkom 13. dnevnog reda riješeno dvanaest zamol-bi. Prihvaćeni su financijski izvještaji Općine Molve za devet mjeseci ove godine. Za mrtvozornika su predloženi dr. Vera Bardak koja obavlja poslove doktora medicine u ambulanti u Molvama i dr.Mirko Zdeličan, koji obavlja poslove doktora medicine u ambulanti u Sesvetama Podra skim. Dopunjen je plan nabave roba, usluga i radova za ovu godinu i odabran izvođač radova na gradnji nogostupa i sekundarne kanalizacije naselja Molve. Radove će izvoditi tvrtka ”JATA” d.o.o. Bjelovar. Os-novano je Stručno povjerenstvo za nabavu usluge čišćenja snijega i za prikupljanje ponuda za poklone djeci za blagdan sv.Nikole.

15. studenoga održana je 59. sjednica Općinskog vijeća. Razmotreno je petnaest planova i programa rada za 2005. godinu udruga i drugih pravnih osoba koje se sufinanciraju ili financiraju it proračuna Općine Molve. Raspravljen je prijedlog proračuna Općine Molve za 2005. godinu i odabrani izvođači za nabavu stupova za javnu rasvjetu, za izradu betonskih temelja stupova za javnu rasvjetu i nabavu reflektora za javnu rasvjetu, za čišćenje snijega u predstojećem zims-kom periodu i za nabavu darova za blagdan sv. Nikole. Donijeta je Od-luka kojom je prihvaćena procjena ugroženosti civilnog stanovništva i materijalnih dobara od mogućeg nastanka prirodnih i civilizacijskih katastrofa Općine Molve i riješeno šest zamolbi.

Marta Puškaš

Kreditna linija prema programu ‘’Žene i mladi’’, u suradnji Općine Molve i bivšeg Ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva, koncem rujna 2004. iscrpljena je u cijelosti. Udruživanjem sredstava spomenutih partnera, 1.1 milijun kuna uložen je u razvoj poduzetništva mladih ljudi do navršene tridesete godine života i žena, s programom ulaganja na području Općine Molve. Sam kredit dodjeljivan je na razdoblje do 10 godina, s mogućim počekom do 2 godine, te kamatom za vraćanje kredita od 2%.

Uvjete za dobivanje kredita uspjelo je ostvariti 9 podnositelja zahtjeva. Ukupno potraživanje sredstava u 13 upućenih zahtijeva iznosilo je 2.295.000,00 kuna, a ukupna vrijednost svih predloženih investicija iznosi 3.245.415,00 kuna. Prema planu podnositelja koji su �Kredit su ostvarili sljedeći tražitelji:

KREDITIPodijeljeno 1,1 milijun kuna za žene i mlade

6 MIL 7MIL

INVESTICIJE 2004.

INTERVIJU - IVAN KOLAR

N: MIL: Gospodine Kolar, ovih dana u hrvatskom Saboru donesen je državni proračun za 2005. godinu. Budući da ste vi zastupnik u tom istom Saboru što biste mogli reći o tom dokumentu? Što se iz njega može iščitati? Kakva će nam biti slijedeća godine?

Kolar: Proračun je donesen. Oporba se protivila takvom proračunu, a vladajući (HDZ, HSU i predstavnici manjina) su ga prihvatili. Procjena nas iz oporbe je da taj proračun nije realan, niti što se tiče njegove prihodovne strane, a i s one rashodovne dosta je napuhan. Računa se na dio sredstava iz privatizacije koja se realno mogu teško prikupiti. Realan je jedino u sferi prikupljanja sredstava iz poreza. Mislim da će biti teško ostvaren, a pravda se potrebom za smanjivanjem vanjskoga duga i sređivanjem odnosa u opterećenju domaćeg nacionalnog dohotka čiji postotak ubuduće ne bi smio prelaziti 4,5 %. Prenapuhan je pak, po mojem mišljenju, jer su želje prevelike, a trebalo je udovoljiti zahtjevima koalicijskih partnera. Tu mislim prije svega na dodatna sredstva za mirovine s kojima se ne rješava ništa, a jako opterećuju proračun. Nadalje, tu je zdravstveni sustav koji je takav kakav je, prava se sužavaju umjesto da se proširuju, a opet i taj sustav jako opterećuje proračun. Tu su, zatim, velika socijalna davanja i sve vam to odnese preko pola proračuna. Proračun vodi brigu o HDZ-ovim predizbornim obećanjima, ali to je – potrošnja. Tu se ne stvara nova vrijednost i to je najveći njegov nedostatak. Nema novih projekata što se tiče razvoja.

MIL: A što biste rekli: kako se taj proračun odnosi prema lokalnoj upravi i samoupravi? Kakav stav Vlada ima prema projektima što su započeti u lokalnim sredinama?

Kolar: E, tu se odvija obrnuti proces od onoga što je logično ako se želi ravnomjerni razvoj svih krajeva u Hrvatskoj. Umjesto da se dio sredstava prikupljenih porezima redistribuira, znači vrati, natrag tamo odakle je uzeto, ponovno smo svjedoci njihove centralizacije. Umjesto da se dio sredstava vrati lokalnoj upravi i samoupravi kako bi ona mogla financirati za nju važne projekte,

PRIGODNE ČESTITKEPred nama su Božić i Nova Godina. Vrijeme

darivanja i čestitanja. Udruga “Napredne domaćice” Molve, uz pomoć Općine Molve, za to vrijeme je pri-premila božićne čestitke. Čestitke su ručni rad. Minijature, izrađene štrikanjem, heklanjem i našivavanjem. Svaka čestitka je posebna i originalna. Napravljene su uz malo mašte i puno truda.

Nadamo se da će se svima ispuniti želje što ih nose.

Čestit Božić i sretnu Novu 2005. godinu želi Vam Udruga žena “Napredne domaćice” Molve.

Sanja Vargić

AKTIVNO “HRVATSKO SRCE“

VATROGASNA ZAJEDNICA U 2004.Redovne godišnje skupštine prošle su dobro i na vrijeme. Pro-

slavili smo dan Sv. Florijana misom u Crkvi Uznesenja Bl. Djevice Marije 2.5. 2004. godine, tj. 2 dana prije, jer je 4.5. padao u tjednu, a 2. je bila nedjelja. Također, je održano općinsko natjecanje. Prisustvovali smo javnoj vježbi na Šoderici, a gdje je prisustvovalo više vatrogas-aca sa 10 navalnih vozila, plus jedan zrakoplov (kanader), a vodu je uzimao iz jezera Šoderica. Time se htjelo pokazati da se može kana-derima gasiti požar i u unutrašnjosti. Održana je javna vježba u Gornjoj Šumi 13.6.2004. godine. Prisustvovala su sva 4 društva Općine Molve plus DVD Hlebine s vozilom, DVD Virje s vozilom i javna postrojba Đurđevac. Za vrijeme žetvene sezone održano je pasivno dežurstvo. Tokom godine tj. u petom mjesecu pregledali smo sve hidrante i pri-javili neispravnost Općini Molve. U svibnju imali smo posjet vrtića, tako da se djeci objasnilo čime se bavimo kao vatrogasci.

POŽARIPrvi požar bio je 6.1. u Marijanskoj ulici kod Kovačić Martina,

gorjela je radionica. 21.3. izbio je požar kod Šumarije Repaš, kamo su upućena oba vozila.

Zatim je bio požar u Medvrtima kod Kopričanec Josipa, gorjela je štala. Dana 7.10. gorjela je Panon uljara. Zapalio se 1. silos i izgorio ili (uništeno crpka 4T - soja).

31.10.2004. gorjelo u romskom naselju. Izgorjela koliba i dva luksuzna vozila.

Naše smetište zadaje nam najviše glavobolje, jer najrađe gori, kad je pritisak zraka ili vjetar. Mi pretpostavljamo da to netko namjerno pali, pa smo si dali zadatak da malo pripazimo i uhvatimo piromana, pa ćemo ga prijaviti, neka se brani kako znade, a kazne su dosta visoke. Još mi jedino ostaje, da svim mještanima i vatrogascima Općine Molve čestitam SRETAN I VESEO BOŽIĆ, kao i NOVU 2005. god.

Ivan Gregurić

N O V C IK R O J EPOLITIKU

Investicije 20.000,00 do 200.000,00 kuna

- Asfaltiranje parkirališta iza zgrade Općine Molve – 70.000,00

- Uređenje Doma kulture u Molvama – 90.000,00

- Produžetak vodovoda i plinovoda Dravski most-Sekuline 165.000,00

- Preuređenje kućnih priključaka električne mreže za podzemni ulaz kabla – 80.0000,00

- Gradnja staze na groblju u Repašu – 100.000,00

- Glavni projekt za gradnju deponija otpada – 150.000,00

- Unutarnja adaptacija samostana Družbe ses tara milosrdnica u Molvama 140.000,00

- Sanacija krovišta crkve u Repašu – 200.000,00

- Opremanje kabineta za fiziku i tehnički odgoj u OŠ Molve – 100.000,00

- Obnova parketa u OŠ Molve – 35.000,00

Investicije više od 200.000,00 kuna

- Glavni projekt za gradnju Društvenog doma u Molvama – 220.000,00

- Asfaltiranje ceste u Molvama – 754.000,00- Kanalizacijska mreža u Molvama (dug od

prošle godine) – 1.600.000,00- Sekundarna kanalizacija i nogostupi –

1.000.000,00- Pročistač i pristupni put – 1.000.000,00- Izgradnja kabelske javne rasvjete –

400.000,00- Sufinanciranje izgradnje kabelske nisko

naponske električne mreže – 600.000,00- Prepumpna stanica Molve Ledine –

240.000,00- Dovršenje mrtvačnice u Repašu – 40.000,00

Općinska organizacija žena HSS-a «Hrvatsko srce» iz Molvi tijekom 2004. godine što se upravo bliži kraju, provodila je aktivnosti iz svojeg programa rada. Tijekom proljeća održana je radionica za izradu pisanica u suradnji s učenicima Osnovne škole iz Molvi, a koje su kasnije prodavane na uskrsnoj izložbi «Vuzem je došel». Bila je to peta po redu izložba što je naše ak-tivistice priređuju uz ovaj blagdan. Prikupljena sredstva uplaćena su u humanitarne svrhe. Također, naše članice sudjelovale su na izložbi pisanica u mjestu Gola, što je održana na «Matkinu nedjelju», a u organizaciji udruge «Prekodravski zvon».

Uredile smo i zasadile cvijećem gredice na Kapeličnom bregu, Crkvenom bregu, pokraj Križnoga dreva, vodenice i am-bulante.

U ljetnom razdoblju naše članice su se angažirale na «Danima općine» ( uz Stočarsku izložbu i Norijadu). Orga-nizirale smo izlet na Plitvice i sudjelovale na Podravskim motiv-ima u Koprivnici u suradnji s članovima Molvarskog likovnog kruga.

Kad je došla jesen naše vrijedne članice zasadile su cvijećem centar mjesta Molve u suradnji s Općinom Molve, te tako dale svoj doprinos njegovoj urednosti i ljepoti. Tako smo i mi, vjerujemo, dale svoj obol dobivanju priznanja i statue Zele-nog cvijeta sa srebrnim znakom u Cavtatu.

I u zimi ćemo biti aktivne. Namjeravamo urediti etno-kutak u Osnovnoj školi Molve, organizirati predavanja u su-radnji s «NADOM» - Ligom protiv raka dojke Koprivničko-križevačke županije – za sve žene naše Općine (planirano za siječanj 2005.).

Kako su na pragu zimski dani naše članice će se i odmarati – kako koja – neke uz ručni rad, neke uz djecu, kakvu TV-seriju ili neke druge obiteljske obaveze, svakodnevne brige

i zadatke. Predsjednica: Milica Bogat-Ivančan

Štand sa Dana travnjaka u Koprivnici

8 MIL 9MIL

imate situaciju da se bolje grije onaj tko je bliže peći. Događa se negativni trend, lokalna uprava ne dobiva više sredstva za razvoj tih programa i naravno, ne može ih više financirati. Ako zbrojite ono što je u proračunu i tome pribrojite još ono na što se računa izvan proračuna, dolazite do brojke od stotinjak milijardi kuna. Od toga vam se, ako izuzmete Zagreb, svim ostalima u Hrvatskoj vraća tek oko 10 posto, a od lokalne uprave vam se očekuje najveći razvoj i napredak. Dakako, da se na taj način ne može računati na nekakav iskorak. Sretne su one sredine gdje se rade neki projekti od državnog interesa, kao što je, recimo, plinofikacija, cestogradnja i sl. Lokalne zajednice će zato imati usporen rast, a to nas ne približava Europi, a niti ostvarenju naših želja da se brže razvijamo. Centralna se vlast boji uspješnih lokalnih lidera koji joj nisu podređeni ukoliko slobodno mogu razvijati programe za koje zaključe da su od interesa za njihovu lokalnu zajednicu.

PROBLEMI POLJOPRIVREDE ZALEĐENI

MIL: Kako se taj proračun odnosi prema poljoprivredi?

Kolar: Mene je, moram priznati, pomalo začudio odnos nove vlasti prema poljoprivredi. Čini se kao da se problemi poljoprivrede žele gurnuti pod tepih, da će ih riješiti netko drugi ili da će se riješiti sami po sebi. Vlada se uopće sustavno ne bavi tom temom. Kao da za nju nema niti volje, niti vremena. Za ovu Vladu tema poljoprivreda je negdje na margini. Kao da Vladi uopće nije važan velik broj ljudi koji u ovoj zemlji ovise o poljoprivredi, od nje žive. Reformski zahvati što ih je započela bivša Vlada tijekom triju godina od svojeg mandata sada su, ja bih rekao, potpuno umireni, kao zaleđeni. O njima se uopće ne raspravlja. U tom smislu sam se u Saboru obratio ministru poljoprivrede da se s ruralnim razvitkom nije ni započelo, jer sredstva nisu osigurana, a u skladu s onim što nam i buduće članstvo u EU odobrava – financirati pretpostavke da poljoprivreda može jeftinije i bolje proizvoditi. Mislim da ova Vlada uopće nema ideja kako poboljšati stanje u agraru i nisu započeli ništa novoga, no nisu niti nastavili s onim što je započela bivša vlast. Sad je očigledno ono što smo mi konstatirali još u mandatu bivše Vlade da je trgovački lobi izvanredno organiziran, drži golemi kapital i ima (pre)velik utjecaj. Novci kroje politiku. Ide se svjesno na slabljenje domaće proizvodnje. Neobrađena zemlja ne želi se staviti u funkciju proizvodnje, a to je voda na mlin onih koji se bave uvozom hrane. To je već sada prešlo milijardu i pol dolara, a domaća proizvodnja ili stagnira ili pada. Nije bilo napretka 2004. godine, a na ovaj način neće biti niti 2005. godine. Bučno su najavljivali projekte navodnjavanja, a od toga nije ostvareno ništa. Sad seljaci pomalo shvaćaju da onaj novac što je pritjecao tijekom 2001.,2002. i 2003. godine ove godine ne pritječe, jer ova vlast s malim poljoprivrednicima očito ne računa. Gurnula ih je u stranu. Kao da čekaju da oni sami nestanu i o njima se ne vodi briga. Veliki se koprcaju kako znaju i umiju. Ruralnog razvitka nema, asocijativnog udruživanja malih seljaka nema.

MIL: Čekaju nas ozbiljne promjene za koje bismo se trebali pripremati. Za njih bi netko trebao pripremiti i naše poljoprivrednike. Tko? Kako?

Kolar: Imam mnoge kontakte i na osnovu onoga što sam o toj temi saznao predlažem eko-socijalni pristup poljoprivredi kao hrvatski model ulaska u EU. Naime, moja iskustva govore da bismo trebali na selu prihvatiti taj eko-socijalni program koji bi osigurao svu potrebitu infrastrukturu, znači da seljak ima standard kao i onaj u gradu, a da i mala proizvodnja ostaje, da se ne ugasi, jer je ekonomski opravdana. Ruralna gospodarstva možda, u europskim razmjerima, isplativa, ali su i ekološki i socijalno opravdana. Zato im programom ruralnog razvitka treba omogućiti da ostanu pri takvoj maloj proizvodnji, ali da mijenjaju njezinu strukturu. Znači da proizvode ono što im se bolje isplati. Ne mogu se baviti pšenicom i kukuruzom, ali mogu povrtljarstvom ili voćarstvom. Za taj proces našeg seljaka nitko ne priprema. U Europi je završena priča s tri krave na tri

hektara. Ulaskom u EU cijene će se limitirati. Cijene proizvoda su niske, ali je poljoprivreda prije toga bogato subvencionirana. Vlada bi trebala prekinuti pojedinačno poticanje (za kravu, za tele, za pšenicu…) nego preći na općepoznati europski model po veličini posjeda, zbrojiti proizvodnju i to subvencionirati. To bi značilo nove izdatke i na to smo upozoravali. Nikako da zaživi program prijevremenog umirovljenja seljaka. Šezdeset do sedamdeset tisuća ljudi nema dohotka ni s jedne osnove, ne mogu doživjeti pristojnu starost i biti socijalno zbrinuti. Kao da oni uopće nisu sudjelovali u stvaranju nacionalnog dohotka i zajedničkog bogatstva. To je najveća zamjerka ovoj vlasti. To se mora napraviti ukoliko se želi osloboditi zemlju da se posjedi mogu dalje okrupnjavati, a time u budućnosti i jeftinije proizvoditi.

SELJAKE NETKO TREBA PRIPREMITI ZA ULAZAK U EU

MIL: U vašoj općini stanovništvo se, također, bavi poljoprivredom, pa vas molimo da kažete što konkretno poduzimate da biste ljude bolje pripremili za buduću vrijeme što će doći s ulaskom Hrvatske u EU?

Kolar: O tome puno raspravljamo i uvjeren sam da će doći i neki novi programi, ali evo, da samo spomenem ove kreditne linije koje su kod nas bile u funkciji okrupnjavanja i kupnje zemljišta i povećanja broja stoke. Osjećamo da smo došli do jednog limita. Ova struktura stanovništva, sa količinom zemlje koju ima, više ne može u nedogled povećavati proizvodnju što se tiče ratarstva i stočarstva. Naša procjena je da je tu postignut određen limit. Mi sada pripremamo program s Visokim poljoprivrednim učilištem iz Križevaca na nekih 500 hektara gdje se ispituje bonitet, agro-ekološke prilike, koliko pada kiše i gdje je potrebno navodnjavanje, a taj će nam projekta dati odgovor na pitanje: koje kulture bi bile ekonomski isplative na tim površinama? Zatim ćemo probati usmjeriti ljude da se počnu baviti radno intenzivnom proizvodnjom. Ako nam uspije nekog nagovoriti na proizvodnju voća ili povrća to će biti dobar primjer za ostale naše ljude. Ali, tu bi i država morala odraditi svoj dio posla. Znači, stvoriti tržne redove gdje će biti zajamčena minimalna cijena - maksimalna se ostvaruje na tržištu – i ona ciljana cijena. Najveća zamjerka, kako je ja vidim, da se nismo organizirali u nikakve organizacione cjeline koje bi zastupale interese proizvođača. Tu nam predstoji još velika borba u objašnjavanju seljacima zašto nekakva obiteljska zadruga, zašto nekakva seoska zadruga? Mi moramo postati nekakvi subjekti, a ne više samo objekti. Pravna osobnost se mora steći i što je najvažnije ova siva zona proizvodnje mislim da se mora završiti. Moramo biti u zoni gdje nas može prepoznati banka, porezna uprava, tržište i svi ostali segmenti. A ne kako smo imali do sada: ljudi proizvode, a ne plaćaju zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Onda ih mi zbrinjavamo putem kredita. To jest jedna od mogućnosti prijevremenog umirovljenja i mi smo to radili.

OPĆINSKI PRORAČUN UOBIČAJAN

MIL: Koje će biti osnovne značajke vašeg općinskog proračuna za 2005. godinu?Kolar: Naš proračun projiciran je sada na 17 milijuna kuna. Dio tih sredstava namijenjen je funkcijama zajedničkih potreba. To je djelatnost dječjeg vrtića, Jedinstvenog upravnog odjela Općine, 25 udruga koje se financiraju iz proračuna, kreditiranje đaka i studenata, zaštita stanovništva, umjetno osjemenjivanje…Sve su to zadane veličine koje odnesu jedan dio proračuna. S njima mislimo nastaviti i dalje. Također i sufinanciranje škole, župe i nekih kapitalnih objekata ili spomenika kulture. Što se tiče kapitalnih investicija krenuli smo u izgradnju mehaničko-biološkog pročistača. Znamo da je kanalizacija napravljena. Uskoro će početi akcija priključenja na sustav. Računamo da bi pročistač trebao biti u punoj svojoj funkciji za Dan općine slijedeće godine. Veliki projekt je uređenje nogostupa Virovska-Dravska-Marjanska s tim da je sva infrastruktura ispod zemlje. Pred dobivanjem smo građevinske dozvole za sanitarno odlagalište smeća koje mislimo

sada započeti. Započeta je i velika aktivnost oko pripreme izgradnje novoga Vatrogasnoga centra i Društvenog doma. To će biti velika investicija. Ima tu još puno malih investicija, a koje će poboljšati kvalitetu života u svim općinskim naseljima, a koje sada i ne mogu sve pobrojiti. Evo, pred nama je puno posla i u slijedećoj godini, ali vjerujem da imamo dovoljno snage i znanja da ga obavimo.

MIL: Gospodine Kolar, zahvaljujem vam na ovom razgovoru, a budući da je ovo predbožićni broj MIL-a prigoda je da se čestitkom obratite žiteljima Općine.

Kolar: Hvala i vama. Molim vas da prenesete moje najiskrenije čestitke i dobre želje svim žiteljima Općine Molve. Neka im je svima sretan i blagoslovljen Božić, a isto tako želim im puno zdravlja, radosti i sreće u 2005. godini.

Razgovarao i portret snimio: V. Prvčić

DJEČJI VRTIĆ “PČELICA“

BROJNE AKTIVNOSTI MALIŠANAZapočela je nova pedagoška godina u Dječjem vrtiću

«Pčelica», te su tako, uz one svakodnevne, krenule i nove ak-tivnosti i zbivanja. U odgojno-obrazovni rad nastojimo što više uključiti i roditelje, pa smo tako zajedno s njima obilježili i «Dane kruha», 23. rujna 2004. godine. Majke i bake, koje su našle vremena, došle su u naš vrtić i zajedno s djecom mijesile tijesto, oblikovale peciva i kolače, pekle, a potom se i počastile proizvodima što su ih napravile. U postupku su uživali svi, a djeca su ponešto i naučila.

Nakon toga uslijedilo je obilježavanje jesenske svečanosti u vinogradu obitelji Balogović gdje smo bili 21. lis-topada 2004. godine. U vinograd smo doputovali autobusom. Zatim smo pripremali vatru za pečenje kobasica i kestena. U društvu su bili i neki očevi koji su se smjesta prihvatili posla i pe-kli roštilj za svoje najmlađe. U međuvremenu trajale su različite natjecateljske igre, a djeca su istinski uživala u prirodi i slasnom obroku.

Za Nikolinje, a to je dan što ga sva djeca s nestrpljen-jem čekaju, izrađivali smo «čizmice» iz različitih materijala, bo-jili šibe što idu uz taj dan, te pripremali kratak program za Sv. Nikolu.

Djeca iz vrtića su 5. prosinca izvela program u Domu kulture za svu djecu od jedne do šest godina a koja nisu po-laznici našeg vrtića. Također, podijeljeni su i prigodni darovi, a Sv. Nikola pojavio se u pratnji strašnoga Krampusa.

Tijekom prosinca realiziran je izlet djece u Zagreb (6. prosinca) gdje su se djeca vozila u Božićnom tramvaju i gledala predstavu «Reumatični kišobran» u kazalištu «Žar-ptica»

Završnica ovogodišnjih zbivanja u vrtiću zaokružit ćemo Božićnom priredbom što će je izvesti djeca za svoje roditelje i kojom ćemo obilježiti jedan od najljepših blagdana – Božić. Ravnateljica: Mirjana Tomec

10 MIL 11MIL

MOLVARSKI LIKOVNI KRUG

USPJEŠNA GODINA

ANDRAŠIĆ IZLAGAOU DURDEVCU

JESEN U K U D - u M O L V E

GORDANA ŠPOLJAR ANDRAŠIĆU VARAŽDINU

BOŽIĆNAŠMIR

Molvarski slikar Ivan Andrašić, koji živi u Koprivni-ci, a član je udruge Molvarskog likovnog kruga, izlagao je u Đurđevcu (galerija Stari Grad) svoje akvarela i ulja na staklu. Izložba je bila otvorena od 25. lipnja do 29. kolovoza 2004. go-dine. Uz izložbu tiskan je i vrlo lijep katalog u boji, a predgovor je napisala Božica Jelušić

Gordana Špoljar Andrašić izlagala je u Varaždinu (galeri-ja «Zlati ajngel», Gajeva 15) od 3. do 19. prosinca 2004. godine. Izložba se zvala «Vertikale plavih šuma».

Božić je dan koji u srcu većine ljudi zauzima posebno mjesto. Ono mjesto koje je prožeto neizbrisivim sjećanjima na toplinu obiteljskog doma i koje čovjeka ponovno čini sretnim. To je dan u kojem se čovječje srce vraća u dane djetinjstva u dane snage, srčanosti i divljega veselja za život. Dan u kojem se bude mile uspomene, a dušu prožima nježni osjećaj ljubavi prema bližnjima.

Božić je rođendan Isusa Krista koga mi kršćani štujemo i zazivamo kao Spasitelja svijeta. Božić je čudesna slavenska riječ, nemaju je drugi narodi. Božić – mali Bog, mogli bismo reći Bog po ljudskoj mjeri. Veliki Bog post-ade Božićem – malim Bogom da se približi nama, kako bismo se i mi mogli približiti Njemu. Drevni su učitelji vjere znali taj misterij izreći divnim riječima, kao Augus-tin: « Hvalimo Gospoda po kojem sve postade te i sam posred svega stvorenoga postade!» Sve ovo zahtijeva po-laganije razmišljanje. Naše božićne pjesme to izražavaju gotovo naivno jednostavno, a u isto vrijeme teološki točno i duboko: «Ljubav Božja prevelika – primi pravu put čovjeka : - s neba siđe dolje radi grešnika – rodi se u štali radi čovjeka. «

VAŽNOST BOŽIĆA U KRŠĆANSTVU

Datum Božića kao rođendan Isusa Krista dosta je sporan. Rođenje Isusa Krista – Sina Božjega dogodio se ne u središtu, nego na rubu svijeta. Ne u kraljevskim dvori-ma, nego baš u štali, posve običnoj štali. U sjaju Kristova Uskrsa mi smo tu štalu previše idealizirali. I kako se Isus rodio na rubu povijesti – makar će se poslije od njegova rođenja brojiti godine povijesti, unatrag i unaprijed – teško je utvrditi točan datum njegova rođenja. Čak je i godina u pitanju. Bila je to genijalna ideja kad se u VI stoljeću skitski monah Dionizije Mali, živući u Rimu, sjetio da un-atrag izračuna godinu Isusova rođenja. Nije ni slutio da će postati utemeljiteljem nove, naše - Isusove ere. On joj je dakle označio godinu prvu. No, on je imao i podatke koje je imao, danas posjedujemo malo točnije, pa bi tre-balo tu godinu prvu pomaći pet do osam godina unatrag. Ipak nema smisla pobrkati cijelu povijesnicu. Tako ćemo uskoro slaviti 2004. Isusov rođendan.

Prvo je kršćanstvo ustožereno oko Uskrsa. U vri-jeme katakomba, to jest za trajanja rimskih progona pro-tiv kršćana, kršćani se okupljaju, po mogućnosti svake nedjelje, na euharistiju. I svaki svoj nedjeljni sastanak doživljavaju kao mali Uskrs. Kad je kršćanstvo zadobilo slobodu u IV stoljeću razvija se kršćanski kalendar, a tek polovicom V stoljeća ustaljuje se Božić, a na Istoku bogo-javljenje, kao blagdan Isusovoga rođenja. Na to su utjecali i drugi razlozi, kao npr. potiskivanje poganskih svečanosti za vrijeme zimskog solsticija. Kad se činilo da će mrak pobijediti svjetlost, studen zime zamrznuti toplinu, noć pojesti dan, o prvim trenutcima pobjednog sunca, nakon 21. prosinca, u Rimu se slavila pobjeda boga Sunca. Bila

Članovi udruge Molvarski likovni krug održali su i ove godine tri svoje, već tradicionalne, likovne manifestacije: izložbu «Uskrs u Molvama» uz blagdanske dane oko Uskrsa, zatim izložbu uz Dane općine «Velika Meša» i «Božić u Mol-vama», izložba što je upravo u tijeku. Uz spomenute aktivnosti organizirali su i likovnu koloniju, a radove što su tamo nastali poklonili su Područnoj školi u Repašu, te oni sada ukrašuju njezine prostore. Također, izlagali su u službenim prostorijama «Lovačkog saveza RH» u Zagrebu kao i u «Narodnoj knjižnici i čitaonici» u Novom Vinodolskom. Ne treba niti naglašavati da su neki članovi MLK-a sudjelovali na više humanitarnih pri-redaba za koju su poklonili svoje radove. Tako je iza članova Molvarskog likovnog kruga ostala još jedna uspješna godina.

Predsjednik MLK-a:Mijo Jaković

je to, u dnu, svetkovina prirode. Kršćani je pretvarju u po-bjedu povijesti. Krist Isus, bio je za njih «Sunce pravde», kako ga navješćuje Stari zavjet – onaj «koji prosvjetljuje svakog čovjeka», koji za sebe reče:»Ja sam svjetlo svije-ta». Otada se kršćanski kalendar usredotočuje oko Božića i Uskrsa kao svojih stožernih blagdana.

BOŽIĆ NAJDRAŽI BLAGDAN

Iako je Uskrs najveći kršćanski blagdan, ljudi pris-nije doživljavaju blagdan Božića. Božić nas vraća u djetin-jstvo, domaćem ognjištu, majčinim uspavankama: »Sklopi blage očice – tuj na krilu majčice», pjeva naša božićna pjesma. I zato nam je Božić nekako bliži, i djeci, i nama odraslima, i nama starijima. I to ne samo ukoliko nas vraća u prošlost. Mi u Božiću sanjamo mogućnost nekog raja na zemlji, neku bolju budućnost. Ona je svakako eshatološka - na drugom svijetu, ali podržava nade i za ovu zemaljsku budućnost. I evo, tu je razlog da nam je Božić nekako bliži, draži, miliji. Bog se zazibao u našoj ljudskoj koli-jevci! Božić pada i u zimsko vrijeme, kad su ljudi više doma, okrenuti nekako samima sebi, imaju više vremena jedni za druge, za razmišljanje, za razgovore za obiteljska druženja. Poznata nam je svima ona poslovica «BOŽIĆUJ DOMA, A USKRSUJ GDJE TI JE VOLJA!»

BOŽIĆ BLAGDAN MIRA

U Lukinu evanđelju nalazimo najviše podataka koji utemeljuju naše kršćansko božićevanje. On nas vodi u Betlehem, zapisuje da se Isus rodio u vrijeme cara Au-gusta, za vrijeme jednog popisa pučanstva. To je uvelike nadahnjivalo velike kršćanske propovjednike. Na Božić se Bog upisuje u našu ljudsku povijest da mi budemo upisani u nebeska događanja. Bog postaje pozemljar da bismo mi mogli postati nebesnici. Od evanđelista Luke saznajemo da

I ove godine jesen smo započeli 7. molvarskim susretima folklora koji su održani 11. rujna 2004. godine. Sudjelovala su uz domaćina još četiri kulturno umjetnička društva KUD “ Hruševec Kupljenski “ iz istoimenog mjesta iza Zaprešića Hruševca Kupljenskog, KUD “Ferdo Rusan “ iz Virja, KUD “ Stjepan Šajnović” iz Osekova, KUD “ Tomislav” iz Svetog Ivana Žabna.

Na toj prekrasnoj večeri folklora okupilo se oko 220 su-dionoika koji su prikazali običaje, pjesme i plesove svog kraja. Mogli smo upoznati tako Zagorje, Moslavinu, Podravinu i Sla-voniju.Opet smo proveli ugodno druženje raznih generacija uz pjesmu i ples.

Zahvaljujemo se posebno našem stalnom sponzoru Općini Molve bez čije pomoći se ovi susreti ne bi mogli održati , članovima KUD-a Molve koji su bili organizatori susreta te publici koja nas uvijek bodri i posjećuje naše manifestacije.

Dalje smo nastavili vrlo aktivno. 26. rujna 2004. folklor s tamburašima i ženski pjevački zbor sudjelovali su na Danima zelja u Koprivničkim Bregima gdje su se lijepo proveli i bili oduševljeni viđenim što se sve od zelja može pripraviti za jelo.

S hranom je bio povezan i nastup u Vrbovcu, 27. kolo-voza 2004. pod nazivom “ Kaj su jeli naši stari”. Na toj mani-festaciji sudjelovao je folklor s tamburašima i ženski pjevački zbor.

Tamo sklopljeno poznanstvo rezultiralo je nastupom 18. rujna 2004. u Lupoglavu pokraj Vrbovca na proslavi obljetnice njihovog kulturno-umjetničkog društva.

10. listopada 2004. godine folklor i tamburaši nastupaju na trodnevnoj manifestaciji u Novigradu Podravskom. Već 30. listopada 2004. održan je nastup folklora i tamburaša u Osijeku na susretu društava povodom svečanog otvaranja obnovljenog Trga Ante Starčevića.

28. studenog 2004. godine tamburaški orkestar sudjelovao je na Županijskoj smotri tamburaških orkestara.

Sudjelovali smo i na proslavi 120. obljetnice KUD-a “ Ferdo Rusan “ iz Virja.

No nismo samo slavili i nastupali, već smo i učili. Dvoje voditelja bilo je na usavršavanju.

Dražen Štefan i Emil Kolarić prisustvovali su seminaru , za tradicijska glazbala i tambure za Panonsku zonu, u Vinkovc-ima.

Ovako radno sproveli smo jesen, a zimu ćemo dočekati nastupom tamburaškog orkestra u Glogovcu, 19. prosinca 2004.

Planiramo i jednu novost Božićni koncert, kao čestitku mjestu i mještanima Molva , koji će se održati 26. prosinca 2004. u Crkvi Blažene Djevice Marije u Molvama pa Vas ovom prilikom pozivamo na zajedničku proslavu Božića.

Pozivamo Vas i na našu godišnju priredbu “ KUD MOLVE MOLVAMA” koja će se održati 28. i 29. siječnja 2005.

S nadom da ćete opet biti s nama želimo Vam blago-slovljen Božić te mnogo zdravlja, ljubavi, mira i prijateljstva u idućoj 2005. god.

Od srca Vam žele članovi, KUD-a Molve

Tajnica KUD-a, Mirela Paša

12 MIL 13MIL

se Isus rodio na putu, na rubu ljudskih nastamba, u štalici. Od Luke saznajemo i divne stihove anđeoske pjesme nad Betlehemom: «Slava Bogu na visini, a na zemlji mir lju-dima dobre volje!» Ova rečenica nam otkriva da je Isus došao da međuiljudske odnose uskladi, da nam dade mir, sporazumjevanje, slogu, suživot, plemenitu uzajamnost, zapravo prosto rečeno da nam dadne život.

Na Božić Bog je zbog čisto svoje blagonaklonosti i dobrohotnosti – svim ljudima darovao mir. Koliko je do Boga - On je otvorio eru mira. No, samim tim darom Bog i nas ljude pozivlje i obvezuje da i mi sami u svojim suod-nosima nasljedujemo njegovu blagonaklonost i dobrohot-nost i tako postanemo graditelji mira

BOŽIĆ JE BLAGDAN ŽIVOTA

Nadvijmo se nad kolijevkom Isusa Krista, Sina Božjega i brata našega, nadvijmo se nad svu rođenu i nerođenu djecu ljudsku i našega vremena. I pokušajmo pronaći tajnu svetkovanja Isusovoga rođendana, i što taj veleblagdan znači i što zrači u našu svakidašnjicu – u našu svagdašnju, ali svetu ljudsku stvarnost. Jer slaveći njegov rođendan, proslavljamo uistinu nešto svoje.

Za svakog od nas, po Božjoj zamisli postoje tri sve-ta vremena:

- začeti se i roditi se- živjeti- umrijeti u Gospodinu noseći u sebi klicu vječnog

života i blažene besmrtnosti.Danas je život ugrožen u samoj svojoj prvotnoj

vrijednosti. Kolijevka je u mnogim domovima prazna. I kao da se na naš naraštaj svaljuje Isusova teška riječ: «Os-tat će vam kuća vaša pusta» (Mt 23,38). Teško je svemu tome nabrojiti razloge. Ljudi strepe za svoj život i za život djece. U mnogim umire volja za život. Ali postoji porast sebičnosti i samoživosti. Sve se više pjeva o ljubavi u dvoje, o životu u dvoje. Tu nema mjesta ni za prvo dijete, a kamoli za četvrto i peto. I nisu odsutne razorne sile i djelatnosti koje se rote da satru i zatru i začeća i rođenja. A ipak, nije li bar jedna od najvećih ljudskih vrijednosti: novo ljudsko biće, dijete kao kruna ljubavi, dijete i njegov brat i njegova sestra. Božić nam želi pomoći i u takvim situacijama.

ŠTO SI ŽELIMO ZA OVAJ BOŽIĆ?

Da Bog pošalje što više svjetla u srca u kojima je tama i da svi koji se osjećaju osamljenima nađu nekoga koji će im tu osamu učiniti snošljivijom. Ne smijemo zaboraviti da ima mnogo, i previše ljudi koje je život samljeo i melje. Oni s gorkim okusom slušaju naše limu-nade o Božiću. I za njih je Isus Spasitelj, Ozdravitelj i Razveselitelj. Ponajprije tako da im je supatnik i suput-nik. I njihova molitva šutnje, gorčine – možda čak i kletve – njemu nije tuđa. I oni su njegovi. I za njih ćemo moliti. Ljubeći ih jer su naši – «krv naše krvi, meso našeg mesa», ali možda će molitva za njih biti zapravo molitva za nas.

Želimo li dobro proslaviti Božić? Nađimo načina da budemo nekome suputnikom i supatnikom i, ako je moguće – razveseliteljem. Možda će to biti baš i bespomoćnom šutnjom, ali ako možemo, pronađimo načina da to bude – a da nikome ne smetamo djelom.

Možda je to netko nama najbliži: otac, majka, brat, sestra, susjed i prijatelj.

I to neka bude – kako pjeva naša hrvatska pjesma «SA SVETOM DJEVOM MARIJOM».

Neka nam ovaj Božić bude svima čestit dan. Poželimo jedan drugome Sretan Božić donoseći BOŽJI MIR.

MOLVE NAŠE LIJEPO MJESTO!

ČESTIT BOŽIĆ! ŽELIMO TI BOŽJI MIR! I OBILJE BOŽJEG BLAGOSLOVA U 2005. GODINI.

Vaši fratri i časne sestre! župnik

fra Marko Vrdoljak

U protekla tri mjeseca koliko je prošlo od našeg zadn-jeg javljanja imali smo mnogo važnih događaja za našu župu jer smo u tom razdoblju pored ostalih događanja proslavili i Svet-kovinu Velike Gospe. No, pođimo redom.

31.5. – Na kraju mjeseca svibnja i svibanjskih pobožnosti proslavili smo svetkovinu Marije Majke Crkve kada je i proštenje u našoj župi. Svetu misu u 9 sati kod kapelice Ma-jke Božje Molvarske je predvodio i propovijedao fra Martin Jaković, župnik u Zagrebu na Bijeniku. Fra Martin, koji je naš domaći sin, je predvodio i propovijedao i svetu misu u 11 sati u župnoj crkvi.

5.6. – Naši ministranti su u Imotskom na Međuprovincijskom susretu ministranata osvojili 2. mjesto u poznavanju ministrantske službe a zajedno s ministrantima iz Madžareva 1. mjesto u nogometu. Dan poslije natjecanja su išli na hodočašće u Međugorje.

13.6. – Na blagdan Sv. Antuna Padovanskog smo završili vjeronaučnu i školsku godinu. U crkvi smo poslije mise zah-valili Bogu za darove koje nam je udijelio u protekloj godini.

18.6. – Proslavili smo patron crkve u Repašu – Srce Isusovo. Svetu misu u 11 sati je predvodio i propovijedao fra Igor Horvat, župni vikar u Vinkovačkom Novom Selu, koji je porijeklom iz Repaša.

19.6. – U zagrebačkoj katedrali za svećenika je zaređen naš đakon fra Ivan Poleto koji je đakonsko-pastoralnu godinu proveo u našoj župi. Za svećenika ga je zaredio zagrebački nad-biskup, kardinal Josip Bozanić.

20.6. – Slavili smo svetu misu u Gornjoj Šumi koju je predvodio fra Denis Sačer.

27.6. – U Gornjem Repašu smo slavili svetu misu koju je predvodio župnik, fra Marko Vrdoljak a propovijedao je fra Ivan Poleto.

29.6. – U Repašu smo proslavili blagdan Sv. Petra i Pav-la. Svetu misu u 11 sati je predvodio i propovijedao p. Željko Paša.

4.7. – Kod kapele Majke Božje Molvarske smo proslavili Nedjelju Srpnjicu. Svetu misu u 9 sati je predvodio i propovi-jedao župnik, fra Marko Vrdoljak.

11.7. – Organizirano smo išli u Požegu sudjelovati na mladoj misi fra Ivana Poleto. Išli smo sa 2 autobusa. Jednim autobusom su išli naši umirovljenici a drugim pjevači, minis-tranti, dio Framaša i ostali koji su se prijavili. Sa 2 auta su išli fra Marko Vrdoljak, župnik, fra Denis Sačer i dio Framaša. Svi smo zajednički sudjelovali na svečanoj mladoj misi. Nakon mise su u župnoj dvorani počašćeni ručkom oni koji su doputovali auto-busom a fra Marko i fra Denis su sa dijelom Framaša sudjelovali za obiteljskim stolom u restoranu Zvečevo. Kompletna orga-nizacija je hvale vrijedna.

Istoga dana je svetom misom u 11,30 sati koju je pred-vodio fra Đuro Vuradin u Molve Gredama proslavljena 40. godišnjica Udruge žena Molve Grede.

18.7. – Župnik, fra Marko Vrdoljak i fra Ivan Poleto su išli u Novi Marof na mladu misu fra Nikoli Šanteku, našem fran-jevcu.

BLAGOSLOV OBITELJI

MOLVE27.12. 2004. (ponedjeljak) u 9 sati – MARIJANSKA

28.12. 2004. (utorak) u 9 sati – MEDVRTI, TRG KRALJA TOMISLAVA, ĐURĐEVAČKA29.12. 2004. (srijeda) u 9 sati – DRAVSKA,

KJLUČECI, TRG BRAĆE RADIĆA,KONAČKA, MIŠKININA, PRERADOVIĆEVA30.12. 2004. (četvrtak) u 9 sati – GABAJEVA

GREDA, LEVAČA, GORNJA ŠUMA,MOLVE LEDINE, MOLVE GREDE

31.12. 2004. (petak) u 9 sati - VIROVSKA

REPAŠ27.12. 2004. (ponedjeljak) u 9 sati – SREDNJI REPAŠ

28.12. 2004. (utorak ) u 9 sati – GORNJI REPAŠ29.12. 2004. (srijeda) u 9 sati – DONJI REPAŠ

VJERSKI KUTAK

PREGLED DOGADANJA U ŽUPI MOLVE25.7. – I ove smo godine organizirali zajednički odmor na

Cresu za ministrante iz Molvi i Repaša. Bilo ih je 25. S njima na Cres su išli i fra Denis Sačer i fra Ivan Poleto. Zajedničke dane odmora smo uz igru, kupanje i duhovni dio proveli do 01.08.

Ministranti na Cresu, srpanj 2004.

5.8. – Slavljena je sveta misa u 10,30 kod mrtvačnice u Repašu. Misu je predvodio fra Ivan Poleto a propovijedao je fra Zdravko Tuba. Nakon svete mise mrtvačnicu je blagoslovio fra Marko Vrdoljak, župnik.

8.8. – Na dan naše općine Molve u župnoj crkvi je fra Ivan Poleto imao slavlje sekundicije, svečane svete mise, koju je predvodio u koncelebraciji s fra Markom Vrdoljakom, župnikom, fra Robertom Perišićem, župnikom u Virovitici, fra Sinišom Paušićem, mladomisnikom i župnim vikarom u Vukovaru, fra Zdravkom Tubom, župnikom Madžareva i fra Miljenkom Hontićem, magistrom bogoslova u Zagrebu, koji je i propovi-jedao. Nakon euharistijskog slavlja upriličen je ručak u prostori-jama OŠ Molve na kojeg su pozvani svi vijećnici općine Molve, načelnici općina, župan, rodbina mladomisnika i prijatelji.

Sekundicija fra Ivana Poleto

12. –14.8. smo imali trodnevnicu pred blagdan Velike Gospe. Molili smo krunicu, pjevali litanije i slavili propovi-jedane svete mise koje predvodio i propovijedao fra Zdravko Tuba, naš domaći sin. Treći dan trodnevnice, u subotu 14.08. smo imali procesiju s kipom Čudotvorne Majke Božje Molvar-ske i svijećama unutar dvorišta kapele.

14 MIL 15MIL

15.8. – Svečanu svetu misu u 9 sati kod kapele Ma-jke Božje Molvarske je predvodio i propovijedao fra Stjepan Lončar, molvarski sin, uz prisutnost velikog broja vjernika i svećenika koji su koncelebrirali ili ispovijedali. Nakon svete mise je u svečanoj i raspjevanoj procesionalnoj povorci kip Majke Božje Molvarske prenesen u crkvu, u pratnji, zastava, djevojaka u nošnjama, svećenika, ministranata, pjevača, mladih i ostalih vjernika.

Mons. Marko Culej propovijeda okupljenim vjernicima

23.8. – U Bukevlju je slavljena sveta misa u 12 sati. Fra Ivan Poleto je predvodio i propovijedao a fra Marko Vrdoljak je bio u koncelebraciji.

8.9. – Kod kapelice Majke Božje Molvarske smo slavili svetu misu u 11 sati na blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije – Mala Gospa. Na tu misu su došla i školska djeca zajedno s ravnateljem i nastavnicima. Imali smo zaziv Duha Svetoga za početak nove školske i vjeronaučne godine. Fra Ivan je predvo-dio i propovijedao a fra Marko Vrdoljak je koncelebrirao.

fra Denis Sačer

Prijenos kipa MB Molvarske u procesiji

U 11,30 je slavljena svečana zavjetna sveta misa u župnoj crkvi koju je predvodio i propovijedao mons. Marko Culej, varaždinski biskup, u koncelebraciji s našim provincija-lom fra Ilijom Miškićem i drugim svećenicima. Svetu misu je izravno prenosio i radio Đurđevac.

NOVO KROVIŠTE REPAŠKE CRKVE

Crkva Presvetog Srca Isusovog za čiju izgradnju su pripreme počele još 1927. godine, a gradnja trajala sve do 1941. godine, ove je go-dine dobila novi krov. Naime, crijep je već bio u prilično lošem stanju, pa je donesena odluka da se zamijeni novim. Potrebite radove na krovištu i zamjenu crijepa obavio je obrtnik Stjepan Vincek iz Molvi sa svojim radnicima. V.P.

OSNOVNA ŠKOLA MOLVE

SUSRET S NOVINARKOMI KNJIŽEVNICOM

UČITELJI NA STRUČNOJ EKSKURZIJI U ZAGREBU

I ove godine kolektiv Osnovne škole Molve bio je na stručnoj ekskurziji u Zagrebu.

Učitelji su posjetili izložbu DORA MAAR I PICASSO DODIR POGLEDIMA u Galeriji Klovićevi dvori. Nakon izložbe posijetili smo kao i uvijek Interliber, sajam knjiga na Zagrebačkom vele-sajmu. U veselom druženju s knjigama završili smo svoj jednodnevni izlet u našoj metropoli.

2. Đurđevačka Tikvijada – Đurđevac 12.–15. studeni 2004. Učenici foto kluba iz Molvi osvojili 2. nagradu za kolekciju fotografija na temu tikve

Voditeljica: Danijela Turčić

130. obljetnica uvođenjaTZK u nastavu

BILI SMO U VIROVITICI

MOJ DJED

SESTRA ANCILA-SPAS MLADIH OVISNIKA

25. studenog 2004. u našoj školi imali smo gošću gđu. Višnju Biti čije je zanimanje zanimljiv spoj. Ona je radijska novinarka i književnica. Pričala nam je o posebnostima svog zanimanja, o događajima koji su ga posabno obilježili te o onome što cijeli svoj radni vijek prati i objavljuje. Predstavila nam je i knjigu koju je objavila pod naslovom “Zašto tako” koji joj je poslovni moto. Nastoji nas upoznati s prob-lemima i nedoumicama mladih, načinima kako oni rješavaju svoje probleme, te kako shvaćaju život i što im se događa. Cijeli radni vijek prati mlade i nji-hove priče te ih objavljuje u obrazovnom programu na Hrvatskom radiju ili u svojim knjigama. Porazgo-varala je i s nama, a posebno s učenicima putnicima o njihovom putovanju u školu, vremenu koje provode čekajući autobus te kako putuju autobusom i te će pri-loge objaviti. Posebno se zainteresirala za tamburaški orkestar na čiji će nastup doći i snimiti prilog. Obo-gatila nas je svojim iskustvom i iskustvom drugih na čemu smo joj zahvalni.

Ove godine obilježava se 130. godišnjica uvođenja tjele-snog odgoja u nastavu.

Učenici Osnovne škole Molve obilježili su taj značajni jubilej na satu razrednika upoznajući se s nekim činjenicama o nastavi tjelesne i zdravstvene kulture. U našoj dvorani održali smo i sat TZK na kojem su prisustvovali svi učenici i učitelji naše škole. Zajedno smo se rekreirali razgibavajući se te zabavljajući na poligonima koje je pripremio učitelj TZK-a Tomislav Čerepinko. Shvatili smo da bi svakodnevno vježbanje trebalo biti sastavni i važan dio našeg života.

Obogaćeni smo još jednim posebnim susretom u našoj školi. Imao je preventivni karakter.

Upoznali smo se s prekrasnom osobom časnom sestrom An-cilom Vujković koja radi u Vinogradskoj bolnici s ovisnicima o drogi. Vrlo poučnim pripovijedanjem o svom dvadeset petogodišnjem radu s ovisnicima potaknula nas je na razmišljanje i upozorila na opasnosti od konzumiranja droge. Ispričala nam je dobre i loše primjere iz svo-je prakse. Svakako je od toga najvažnije što i kako trebamo poduzeti da se nama to ne dogodi, a to nam je sestra Ancila pokušala objas-niti. Približila nam je jedan veliki suvremeni problem s informacijama iz prve ruke. Održala je zanimljiva, poučna i dirljiva predavanja za učenike, ali i za roditelje. Zaista smo joj na tome zahvalni.

Moj djed je jako dobra i osjećajna osoba. Svaki put kad mu dođem uvijek me dočeka raširenih ruku. Njegov osmijeh se širi od uha do uha. Njegov mi smiješak govori da sam uvijek dobrodošla. Blagim glasom me pita kako mi je u školi i imam li možda kakvih problema koje se bojim nekome povjeriti. Uvijek je tu da mi pomogne i da mi da savijet. Kad mi se nešto lijepo ili ružno dogodi potrčim djedu da mu sve ispričam.

On je star, naboran i umoran, ali uvijek znade raspoložiti ljude svojim šalama. Prikriva svoju starost i pokušava biti prim-jer meni i mojim sestrama. Drži do svojih ciljeva. Voli pričati događaje iz svog života. Nikad ne viče na mene. Usamljen je čovijek koji živi samo s bakom koja mu je već godinama pot-pora u svemu. Nije sebičan. Jako mu je drago kad ga netko posjeti.

Život mi se čini nemogućim i neprihvatljivim bez mog dragog djeda.

Ana – Maria Premec , VI. a

Svi učenici nižih razreda sa svojim učiteljicama te peda-

gogicom i knjižničarkom okupili su se pred matičnom školom u ponedjeljak ujutro 25. listopada 2004. odakle su krenuli na stručnu ekskurziju u Viroviticu.Tamo su posjetili Gradsko kazalište Vi-rovitica u kojem su pogledali i predstavu Grimmove priče, a na-kon toga smo se svi uputili do dvorca grofova Pejačević gdje su učenici doznali ponešto o dvorcu te ga razgledali.Mali odmor imali smo u parku dvorca, jednom od najljepših u sjeverozapad-noj Hrvatskoj gdje su učenici mogli vidjeti i mnogobrojne biljne vrste rijetke za naše podneblje.

Potom smo se uputili do autobusa te krenuli prema Ses-vetama Podravskim gdje smo posjetili etno-kuću gospodina Jo-sipa Cugovčana koji je učenicima govorio o predmetima koji su se nekad upotrebljavali, o starim novcima, nekadašnjoj odjeći, namještaju i drugim zanimljivostima vezanim uz život naših pre-daka. Na kraju smo posjetili i plastenike Gabrijela u kojima smo ponešto doznali o uzgoju raznih vrta cvijeća i kućnog bilja.

Umorni, ali zadovoljni i veseli uputili smo se prema Mol-vama. A uz put smo iz autobusa pogledali i poznate Đurđevečke Peske.

Knjižničarka: Martina Kolarić

16 MIL 17MIL

MOJA SOBA U BUDUĆNOSTIIako imam svoju sobu, volim je zamišljati u budućnosti.Dakle, daleka budućnost.U mojoj sobi je krevet koji lebdi u zraku. Da bi do njega

došla koristim pokretne stepenice. Na stropu se nalazi prekrasna svjetiljka okićena draguljima. Kada upalim svjetlo, oni kao da zazvone.

Zidovi su roza boje i oblijepljeni su slikama ili posterima Harrya Pottera. Uspjela sam nabaviti Harrya, Rona i Hermionu u prirodnoj veličini.

Ispod kreveta imam policu s knjigama samo o Potteru. U jednome kutu nalazi se kompjutor. Na njemu ima sigurno više od sto igara. Malo dalje je ugodna fotelja. Razlog što baš tamo stoji je da kad poželim gledati neki film, u njoj mi je najudob-nije. Imam DVD, kućno kino i moderan televizor.

U kutu nasuprot televizoru je glazbena linija. CD-a imam jako puno, a kada bih ih brojala ne znam koliko bi to trajalo.

Vjerojatno možete primijetiti što nedostaje. Naime, svi znaju da volim čitati knjige, no nigdje ih nema (osim onih o H. Potteru).

No nisam ih zaboravila. Među knjigama Harrya Pottera nalazi se nešto slično prijenosnom kompjutoru, ali umanjenom. Na njemu nije niti jedna igrica niti program. Za što mi onda treba?

Na njemu napišem lozinku i otvore se skrivena vrata. Iza njih je soba veća od moje na kojoj nema niti jednog prozora, a zidovi su puni polica s knjigama. Na stropu također svjetiljka s draguljima. U sredini prekrasan, udoban naslonjač i kamin. U kaminu veselo gore drva. Vatra se sama pali, samo pritisneš dugme i to je to. Naslonjač se automatski slaže, kako ti odgovara dok čitaš. Na malenom kompjutoru ispišem naslov knjige koju bih željela za čitanje i ona mi sama padne u ruke. Jednom mi je neka knjiga pala na glavu jer sam se po nešto sagnula.

Knjižnicu bih voljela proširiti, samo još razmišljam kako. Kada se za njom vrata zatvore, nitko ne može ući bez lozinke koju se ne da «razbiti».

Ovako će izgledati moja soba u budućnosti. Zgodno, zar ne?

Anita Hontić, VII. b raz.

ŠTO TO SEDI KRE MENE?Kre mene sedi jedno od mojeof najbolše pajdašice, a

zove se Ana.Ona se je oštrigla na kratko pa da jo vidi nešče što jo ne

pozna rekel bi da je dečec.Na glavo si dene 3 kante gela kaj ji te mali laseki bodo

stali po njezinomu.Ana ima obična dva, mala, navek čista vuva na koje so

male, okroglje rinčice. Ima dosta prištiče po nosu i po celi glavi pak je srdita na nje. Nos ji je mali i prčasti vu kojem je pipa, navek rasprta, pak curi z njega. Joči so ji male, smeđe i se vide, pogotovo na rukometu; dok ona stane na gol ni jena lopta ne završi v mreži.

Na licu so ji najnaglašeneše jagodice koje so crlene. Tak so naprčene kaj bi nešče pomislil da so napumpane.

Dok se ona počne smejati mam se i ostali smejo – njezino-mu smehu. Negda je tak tvrdoglava, da se na trepavice postaviš ne bi ji dokazal da neje v pravu. Vrat ji je mali, ali se zna gda-gda stegnoti dok dečki prelaze.

Ak zavrne z glavom kosti ji pucajo kak da ima petarde v grlu.

Telo ji je prirodno pounjeno. Ima peha z ramenom radi kojega je bila na operaciji i navek ga klene.

Mala je, ali se vidi da je v pubertetu jer ji hormoni delajo non -stop. Sluša narodnjake (Vatrogasce) koji so v njezini sobi navinjeni do deske pa tata viče na njo, negda dobi plusko…Ali kaj to nje vredi.

V zemljopisu je najbolša jer zna se grade, države, kon-tinente, mora….Ima jako puno mane, ali ona je sejeno moja najbolša pajdašica!

Anja Jaković. VII. b raz.

LJEPA SU JUTRA U MOMZAVIČAJU

DežđevljeTek tak, z čista mira

Sonce prestigel je oblak črn.I ne ga je bilo briga

Kej smeta i v joku je trn.Pomalučko dežđ se je zlejal.

Svet je bežal, on im se smejal!Sad dok treba se zoratiBaš v truc neče stati!

Po zdencu luplje, neke se i mosiče.El se to na krohu nešče riče?!

«Bo to prešlo», čez oblok gledim. A bormeš i komadič sonca vidim.

I pristane, kak da ga ne bilo.Dežđevlje od peska blato napravilo.

Ana Žufika, VII. b raz.

KIŠNE KAPI UDARAJUU MOJ PROZOR ZNAČAJNI KRAJOBRAZ

ČAMBINA

PROMIŠLJAM...SAVJET PUŠAĆIMA

Znam da Vam neće biti mio moj glas, ali tko posluša za njega je spas.

Ako smatraš da ti je pušenje užitaksjeti se kakav pušenjem imaš životni gubitak.

Povodom 17. studenog -Svjetskog dana nepušača

STIGLA JE ZIMA

21. prosinac poznat je svima tog dana rodila se zima.

Njezinog rođendana malo tko se sjeća,ali kad se ona rodi svatko to osjeća.

Nekad je zima ljutada i ljudske živote proguta.Jaka zima nekad tako steže

da krošnje drveću inje poveže.

MAJKA

O majci mnogo priča ima jer je majka najmilija svima.Riječi majka puna su usta.

Kad nekamo ode kuća nam je pusta.

VRT

Znam jednog djeda koji ima velik vrtu njemu radi kao krt.

Ne smeta mu zima ni vrućinaon uvijek posla u vrtu ima.

Ana – Marija Kapitanić, VI. b

U tijeku je zajednički projekt Uprave za zaštitu prirode pri Ministarstvu kulture, Javne ustanove za up-ravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko - krizevačke Županije i Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske u Hrvatskoj,na zaštiti barskog sus-tava čambina.

To je četvrto područje naše županije (Đurđevački pijesci, ugroze ne vrste leptira u Zovju, Kalnik,Ćambina) koje je obuhvaćeno projektom zaštite, i gdje se utvrđenim prioritetima djelovanja nastoji očuvati postojeća prirodna, ekološka, estetska, hidro biološka, morfološka i kulturna vrijednost tih panonskih lokaliteta.

Kraljevina Nizozemska je jedna od osnivača Eu-

Jutra su u mom zavičaju prelijepa.U proljeće rosa nježno umiva ranjive pupoljke mladih voćaka koji su u punom cvatu.Ljeti su jutra puna svježine koja kasnije nestaje, a cvjetovi sramežljivo otvaraju i podižu glavice kako bi ih osunčali. Je-senja jutra su tmurna i mračna, a sunce koje se pojavi u ranim jutarnjim satima obasjava obrise stabala i tepih šarenog lišća is-pod njih. Ta svjetlucava zvijezda svojom pojavom tjera tminu i polako, ali sigurno ponosno se uzdiže na svoj vrh. Zimska jutra pod sniježnim pokrivačem su teška i hladna, a ponekad zbog tame zaspe čak i one najtočnije budilice – pijetlovi. Priroda teško otvara svoje snene oči i objavljuje nam početak dana. I ja u sebi osjećam novi početak, početak nečeg novog i stranog , a opet tako uobičajenog i starog.

Najljepše šetnje mojim selom su one jutarnje kad za-bljeskuje sjaj rose u travi i kad opijaju mirisi cvijeća. Na neki način tada zaglušuje ta nijema tišina. Cvrkut ptica i zvonjava zvonika samo su glazba pozadine, a hladnoća štipa po obrazima i gotovo godi.

Takav doživljaj nikoga ne može ostaviti ravnodušnim.Priroda se budi kao uspavana Trnoružica, a bude se i

ljudi s nadom da će ih takvo dobro, mir i spokoj pratiti cijelog dana jer po jutru se dan poznaje.

Mirela Halaček, VIII.a

Podne je.Kiša pada.

Kroz prozor gledam kako me kiša pozdravlja i čisti vidik.Slušam kako po prozoru lupa u ritmu i mazim svoju mačku

Tigricu.Kroz prozor vidim ljude kako žurno hodaju sa šarenim

kišobranima.Kiša je padala, kucala, lupala, tapkala ritmom, a odjednom se

pokazalo predivno žuto sunce i u tonovima boja pokazala se duga.Objašnjavam svojoj mački Tigrici što je duga jer ju prvi put vidi.

To mi je bio poseban dan u ovoj godini.Da je barem tako svaki dan.

Petra Crnjak, III. razred

ropske komisije LIFE III,koja je uspostavila Nacionalne ekološke mreže, te preko Veleposlanstva u Zagrebu potiče i financira naše projekte kao dio Sve - europske ekološke kampanje za očuvanje ključnih ugroženih staništa.

Nizozemska je manja od Hrvatske, a ima 4 puta više stanovnika(390 st./km2), te je velik pritisak na prirodu i njena podređenost ljudskim potrebama, rezultirala gubit-kom prirodnih staništa i stvaranjem umjetnog krajolika.

Zato ne čudi njihovo oduševljenje iskonskom priro-dom, kao i angažiranost u pravcu očuvanja istih, među ko-jima je i područje Čambine.

Ekosustav Čambine je nastao iz nekadašnjeg me-andra rijeke Drave, a sastoji se od dva dijela međusobno spojena kanalom, ukupne površine 50ha. Taj kompleks osim jezera obuhvaća i šikare, travnjake, šume i oranice, s velikim bogatstvom močvarne flore i faune.

Još 1999. godine Županijska je skupština proglasila Čambinu zaštićenim područjem, s ciljem poduzimanja mjera očuvanja. 2003/2004. godine, gore navedene aso-cijacije intenziviraju “Projekt zaštite krajolika Čambine”. Utvrđeno je stanje flore i faune, postavljene informativne table i uređeni pristupni putovi.

28. rujna 2004. godine ponovno je održan stručni skup i terenski rad u sklopu navedenog projekta, na kojem su stručnjaci prirodnih znanosti na temelju uzorkovanja i istraživanja na tom području, održali predavanja. Stručni skup je proširen predstavnicima udruga Dravske Lige, lokalne uprave, voditeljima ekoloških grupa u školama i zainteresiranim pojedincima, koji su detaljno upoznati sa stanjem vode, i močvarnom florom i faunom čambine, radi zajedničkog cilja očuvanja tog jedinstvenog staništa.

Istaknuto je da u tom pravcu treba angažirati lokal-nu i širu društvenu zajednicu a potreban je veliki posao i interdisciplinarni pristup projektu,

U zaključcima stručnog skupa istaknuti su najvažniji - sukcesivni ugrožavajući elementi Čambine koji traže što brže djelovanje, kako riječno jezero { koje je sve manje) ne bi prešlo u baru a potom u kopno.

- gusta trska i rogoz zakorijenjeni u plodnom mulju brzo se šire jezerom smanjujući

prostor slobodne vode - više od 50% vode je zam-uljeno, a proces trofije (proizvodnje organskih tvari) je

visokog stupnja.- razgradnjom velikih količina organskih tvan u

vodi se javlja anoksija (gubitak kisika) što ugrožava život u jezeru.

Potrebno je redovito kositi trsku i rogoz da ne dođe do potpunog zarašćrvanja slobodne vode jezera, te iskori-jeniti neofitske vrste.

Nužno je izmuljivanje jezera uz dovđenje svježe dravske vode. Samo bi Drava kojoj ovaj ekosustav duguje svoj postanak mogla (“ infuzijom života” Jrevitalizirati svoj davni meandar.

Taj zahvat je tehnički izvediv, no ostaje pitanje po-sljedica radikalnog zadiranja čovjeka u prirodu, kao stoje ometanje toka Drave, i reakcija ekosustava Čambine koji i u ovom postojećem stanju života jezera, traje po svojim zakonima prirode.

Zato sve aktivnosti u tom području makar išle i iz zaštitnih polazišta, treba poduzimati s oprezom i uz sta-lan monitoring relevantnih stručnjaka kako bi se očuvafa biološka i krajobrazna raznolikost u stanju prirodne ravnoteže, i kako bi ovaj kutak iskonske prirode, mira i tišine, dočekao iduće generacije.

Anđeiija Bujan, prof.

LALAMoja cucka se zove Lala

Ona je od navek bila mala.

Male je cucke okotila,kak loptice debele je svojem mlekom nahranila.

Ima maloga repa i mala vuha,navek je redna i nema buha.

Puno se igra i jako laje,dok nešče ide navek nam znaka daje.

Saki den jo pustim z lanca kej se jako zbeži,onda ona kak luđak okolu hiže i štaglja leti.

Ondar se pomazi kak mali vražiček,i vrne se vu svoj cuceči hižiček.

Kristijan Janči, VI. a

18 MIL 19MIL

NK “MLADOST MOLVE“

GODINA PUNA UZBUDENJANogometna 2004. godina je iza nas, iako dok pišemo

ovaj tekst “ jesenska “ polusezona u III HNL – sjever još nije završena ( igraju se još 2 kola ) što je presedan u dosadašnjim prvenstvima, profesionalci 1. lige te 2. ligaši su već na odmoru a mi još uvjek igramo.

Za ovaj broj pripremili smo sažetak rada i rezul-tata koje su ostvarili igrači svih uzrasta NK MLADOST MOLVE, pa krenimo po uzrastima:

SENIORI: proljetni dio prvenstva bio je pun napeto-sti i turbulentnih preokreta koje smo opisivali u prijašnjim izvješćima.

Momčad je pod vodstvom trenera – igrača Marija Evačića sezonu završila na 7. mjestu, što je od strane vodstva kluba ocijenjeno kao relativan uspjeh jer smo se u nekoliko navrata tijekom sezone iz raznih razloga “ vračali u igru “ .

U novu sezonu ušli smo u dosta obnovljenom izdan-ju. Uprava se je zahvalila na uslugama trenera Evačića a za novog kormilara postavljen je Spomenko Bukvić koji se je prihvatio posla na uvjek događajima užarenom Krbuljinu.

Njemu u radu pomaže vrijedan i samozatajan Molvar-ski trener Ivica Cenkovčan, ovaj dvojac tijekom jeseni sva-kodnevno marljivo radi.

Kod nas se izgleda ne može bez stresova, tu se izmjenjuju vrhunski bljeskovi i padovi u takozvane “ crne rupe “.

Do 8. kola igrali smo vrlo dobro i nizali pobjede, tri tjedna smo držali prvu poziciju tablice III HNL – sjever, i atmosfera je bila prava pobjednička.

No tada su na površinu poćele izlaziti posljedice raznih “ događanja “ . U sezonu smo krenuli sa 25 igrača te je sa te strane konkurencija za svako mjesto bila velika.

To se vjerojatno nije dopalo Baniću koji napušta klub, slijedi također nerazumna

odluka mladosg i perspektivnog Lukanca da prekine sa igranjem, povrijedio se je i to na duže vrijeme “ mo-tor momčadi “ kapetan Stanko Kokša, Slijede kartoni koji treneru prave velike poteškoče u sastavljanju momčadi.

Nakon 8. kola nanizali smo svakakvih rezultata, po-bjede vani a neplanirani porazi kod kuće dovode nas u 14. kolu čak na 9. poziciju, no pobjedom u 15. kolu u gostima ( Suhopolje ) vračamo se na u vrh tablice.

Pred nama su još dvije utakmice, Omladinac Sloga iz Herešina na našem terenu te gostovanje u Nedelišču. Ovih dana gore spomenutim problemima pridružila su se 4 mlada igrača ( Mujkić, Bednaić, Evačić, raptavi ) koji su otišli u vojsku, istovremeno je trener Bukvić bio primoran posegnuti za novim snagama iz omladinskog pogona te će nadamo se jesenski dio momčad završiti na sadašnjem 4. mjestu.

ŠKOLA NOGOMETA: Proljetni dio prvenstva mučili smo se jer su pioniri igrali u Županijskoj ligi koja nas nemože zadovoljiti. Ostala djeca njih preko 50 samo su trenirali i igrali prijateljske utakmice. Pionirska momčad je na kraju sezone potvrdila kvalitetu te osvojila 1. mjesto u pionirskoj ligi KC/KŽ županiji.

Kadeti i Juniori natjecali su se u B skupini III HNL – sjever, kadeti su zauzeli mjesto u sredini tablice a juniori nešto slabije.

Vrijedno je za podsjetiti da su pioniri godišta 90. i 91. sudjelovali na međunarodnom turniru EUROPFOOT 2004. koji se je održavao u Francuskom Nantesu, a prim-jereno ponašanje kao i dobre igre osigurale su im pozivnicu i za nerenu godinu no tada idu godišta 91. i 92.

Upornošću vodstva ŠKOLE NOGOMETA vraćeni smo u 1. kvalitetnu ligu pionira središta Varaždin, ta liga broji 15 klubova a natjeću se uzrasti U-10, U-12 i U-14.

Djeca igraju sa vršnjacima iz Koprivnice, Bjelovara, Varaždina, Slatine, Čakovca .... te na zadovoljstvo svih nas postižu vrijedne rezultate.

Najviše je napredovala momčad U-14 ( godišta 90. i 91. ) koja ujedno zbog nedostatka igrača igra i kadetske utakmice te u konkurenciji sa dvije godine starijim igračima zauzima vrlo dobro 5. mjesto, uz to zauzimaju i 1. mjest fer plej tablice, čestitamo im!! Ovo su igrači sa kojima se kontinuirano radi 5 godina, te se tu vidi opravdanost toga rada.

Da se sa mladima dobro radi svjedoći i podatak da iz naših redova u seniorskoj konkurenciji igra nekoliko igrača koji su do pred neki dan bili naši kadeti i juniori.

VETERANI: Četvrtak je dan za prvenstvene utak-mice lige veterana, mnogi misle da su to samo revijalne utakmice no varaju se jer se tu odvijaju prave rezultatske drame i preokreti. Sve se to na kraju uz druženje za stolom prepričava i proživljava još po tko zna koliko puta. veterani MLADOSTI od ove sezone se natjeću u 2. veteranskoj ligi a na kraju jesenskog dijela zauzimaju mjesto u sredini tablice.

Evo štovani članovi i prijatelji kluba to je na neki način presjek rada tijekom 2004. godine, nisam Vas htio zamarati brojkama i statistikama, to ostavljam odgovornima da na kraju natjecanja donesu svoj sud o uspješnosti rada i rezultata.

Na kraju svima u ime Uprave i igrača NK MLADOST MOLVE zahvaljujem na svekolikoj podršci koju i nadalje očekujemo, ujedno koristim prigodu te Vam želim Blagoslovljen Božić kao i mnogo uspjeha i sreče u Novoj 2005. godini.

Tajnik: Vlado Kolar

PROGRAM RADATZ ZA 2005.

Zbog poboljšanja kvalitete uvjeta boravka gostiju u Općini Molve, promocije turizma i razvijanja svijesti o važnosti gospodarskih, društvenih i ostalih učinaka turizma, zadaće Turističke zajednice Općine Molve najviše će biti usmjerene ka poticanju, poboljšanju i promicanju izvornih vrijednosti kao što su tradicija, običaji i etno.

Suradnja i koordinacija s udrugama (lovačka društva, ri-bolovna društva, Udruga vinara i voćara, KUD, OŠ, MLK, udru-ge žena, športska društva) i osobama (vijećnici OM, djelatnici JUO, svećenstvo, predstavnici TZ Županije) koje su usko vezane uz turistički promet, radi dogovaranja, utvrđivanja i provedbe politike razvoja, te poticanje i organiziranje kulturnih, gospo-darskih, športskih i drugih priredbi koje pridonose obogaćivanju ponude, biti će među glavnim aktivnostima TZ u narednom razdoblju.

Kao koordinatori svih udruga, uz pomoć Općinskog vijeća Općine Molve, pokušat ćemo tokom godine djelovati na visokom nivou, kako bi što uspješnije promovirali Općinu Molve. Nastupi TZ Općine Molve na svim manifestacijama tre-baju biti pripremljeni i razrađeni na vrijeme kako bi se svaki put predstavili u najboljem svijetlu.

Rad TZ Općine Molve u 2005. godini biti će najviše usmjeren prema akciji Zeleni cvijet Glavnog ureda TZ Hrvatske, kako bi nastavili kontinuitet uspjeha u prezentaciji uređenosti mjesta, što nam je već dvaput u općinske vitrine donijelo Zele-ni cvijet za najljepše manje mjesto kontinentalne Hrvatske. U tom povodu organizirati ćemo ocjenjivanje uređenosti mjesta, okućnica i okoliša na području Općine Molve, pri ćemu će se u ocjenjivanje ići tri puta godišnje, pred USKRS, TROJAKE i VELIKU MEŠU, kad će zbir rezultata svih ocjenjivanja dati po-bjednike u pojedinim kategorijama (opći dojam, detalj, balkon, gredica, oblok). Uređenje okoliša, uređenosti mjesta i privatnih okućnica ocjenjivati će se za Božićne i Novogodišnje blagdane (Molvarski bor), kako bi se i na taj naćin prikazalo vrednovanje truda stanovnika.

TZ Općine Molve ući će u izravnu suorganizaciju sljedećih manifestacija :

• Fašnik u Molvama (zajedno s OŠ Molve i Dječjim vrtićem Pčelica)

• Molvarski Vuzem – bojanje pisanica i Izložba pisanica i ručnih radova (Hrvatsko srce)

Za sve ostale manifestacije organizirane od brojnih udru-ga TZ će izraditi kalendar događanja za 2005. godinu po da-tumima, te pomagati udrugama kod promidžbe i koordinacije događaja.

Osmišljavanje i izrada kataloga, letaka, karata i ostalog sitnog tiska, nužna su potreba TZ Općine Molve zbog što bolje prezentacije općine, stoga će TZ iskoristiti potrebna sredstva za izradu atraktivnih materijala važnih za privlačenje možebitnih izletnika, te bolje snalaženje gostiju na našem području.

Sudjelovanje na manifestacijama koje se održavaju iz-van područja Općine Molve potrebna su zbog što kvalitetnijeg prezentiranja ponude, te prirodnih i kulturnih dobara. Stoga je potreba da TZ Općine Molve u suradnji s pojedinim udrugama sudjeluje na sljedećim vanjskim manifestacijama:

• Dani travnjaka – Koprivnica – u suradnji s udrugama žena

• Podravski motivi – Koprivnica (početak srpnja) – su-radnja s KUD, MLK

• Županijska izložba vina - Koprivnica (kraj svibnja) – suradnja s KUD, vinari

• Sajam obrtništva i poduzetništva KC-KŽ županije – Križevci (početak listopada) – TZ nositelj projekta, KUD, MLK, vinari

• Međunarodni sajam priroda, turizam, lov, ribolov – Varaždin (sredina listopada) – u suradnji s TZ KC-KŽ županije

Manifestacije u kojima se naknadno ukaže potreba za sudjelovanjem, realizirati će se u suradnji s Općinskim vijećem Općine Molve, kao i s udrugama s područja Općine.

Potreba je da se prilikom značajnijih događaja na području Općine Molve, koji privlaće velik broj posjetitelja postavi štand koji će prezentirati općinu i TZ, te nuditi prospe-kte i ostale izdavačke materijale s našeg područja (knjige, MIL, razglednice).

• Izložba pisanica i ručnih radova• Vuzem• Trojaki• Velika meša• Izložba vina• Kup Velika meša• Stočarska izložba• Ženska norijada• Molvarski susreti folklora• Marijafest

TZ Općine Molve će sudjelovati u organiziranju dočeka starih motornih vozila prilikom Oldtimer rallyja Podravinom u svibnju, te međunarodne biciklističke ekspedicije Drava route u kolovozu, prilikom čega se turistički prezentira dravs-ka županijska biciklistička staza, koja prolazi jednim dijelom Općine Molve.

TZ Općine Molve će u suradnji s TZ KC-KŽ županije sudjelovati u akcijama koje se programom županijske TZ budu odnosile na područje Općine Molve (prezentacija galerijske ceste, biciklističke staze, vinske ceste, smeđa signalizacija, itd.)

TZ Općine Molve će nastaviti na ažuriranju linka web stranice www.molve.hr, te sudjelovati u osmišljavanju web stranice TZ županije u dijelu koji se odnosi na Molve.

Predsjednik TZ Općine MolveVladimir Šadek

Biti na Olimpijskim igrama san je svakog sportaša, a osvojiti medalju najveći je uspjeh. Svoj san ostvario je mladi atletičar Vedran Lozan (19) koji je u Ateni, od 17. do 28. rujna 2004. godine branio boje Hrvatske na Paraolimpijskim igrama. Vedran je trčao duge pruge na pet i deset kilometara. Na pet kilometara osvojio je sedmo mjesto, a na deset kilometara de-veto. Kao najmlađi sudionik među sportašima invalidima po plasmanu zauzima četvrto mjesto među Europljanima. Ostvario je sjajnu podlogu za slijedeće Paraolimpijske igre što će se održati u Pekingu za četiri godine. Možda se već tada ostvari i drugi dio Vedranovog sna da donese olimpijsko odličje u Repaš.

Prvi dio sna – od Repaša do Atene - nije bio lak niti jednostavan za Vedrana i njegovu obitelj. Otac Budumir i majka Nevenka, te brat Saša, bili su mu oslonac i podrška kad mu je bilo najteže. Iz priče njegovih roditelje može se naslutiti da Vedranov život nije bio nimalo lagan zbog njegovog hendikepa – slabovidnosti. Us-prkos toga nisu se obeshrabrili i pomogli su sinu da nađe svoje mjesto u športu. Osim pomoći uže obitelji, puno mu je pomogao i ujak Drago Paripović koji je višestruki državni rekorder u maratonu. Potaknuo je Vedrana da se počne baviti atletikom. U centru za slabovidne osobe «Vinko Bek» u Zagrebu završio je srednju školu i bio aktivan u «kraljici sportova». Podršku su mu dali i njegovi nastavnici. Pomogla je i Općina Molve, kao i njezin načelnik Ivan Kolar. Trenutačno, Vedran je student psi-hologije u Zagrebu i član atletskog kluba «Dinamo – Zrinjevac» gdje redovito i marljivo trenira. Tako se priprema za predstojeća natjecanja. U znak zahvalnosti prema svima onima koji su mu dosad pomagali, a vjerojatno će i ubuduće, Vedran ima ideju i želju da se organizira trka u povodu Dana općine Molve.

Dosadašnji najveći uspjesi su mu: 2001. godine II. mjesto na krosu u Poljskoj, 2002. godine I. mjesto na krosu u Engleskoj i 2003. godine III. mjesto na Svjetskom prvenstvu u Kanadi.

Drago Kokša

PODRAVSKI PARAOLIMPIJAC –OD REPAŠA DO ATENE