Hrvatska ‒ gospodarska kretanja i prognoze

Boris Vujčić 16. prosinca 2015.

Međunarodno okružje i cijene sirovina

Izvori: MMF (World Economic Outlook, WEO), listopad 2015. a MMF (Global Economic Environment, GEE), lipanj 2015.

Napomena: Podatak za četvrto tromjesečje 2015. odnosi se na listopad. Izvori: Eurostat; HWWI; Bloomberg; projekcija ESB-a

Aktualna projekcija

Δ Prethodna projekcija

Aktualna projekcija

Δ Prethodna projekcija

BDP (realne stope promjene, %) Svijet 3,4 3,1 -0,3 3,6 -0,2

Europodručje 0,9 1,5 0,0 1,6 0,0

Glavni vanjskotrgovinski partneri RH 1,4 1,6 0,0 2,0 0,0Italija -0,4 0,8 0,3 1,3 0,2Njemačka 1,6 1,5 -0,1 1,6 -0,1Slovenija 3,0 2,3 0,2 1,8 -0,1Austrija 0,4 0,8 -0,1 1,6 0,0Bosna i Hercegovina 1,1 2,1 -0,3 3,0 -0,1Srbija -1,8 0,5 1,0 1,5 0,0

Realni uvoz vanjskotrgovinskih partneraa 3,8 3,0 0,3 4,5 0,1

2014.

2015. 2016.

95

100

105

110

115

40

60

80

100

120

140

160

180

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

inde

ks, 2

008.

= 1

00

inde

ks, 2

008.

=100

Indeks cijena nafte (Brent, USD/barel) – lijevoCijene sirovina (bez energije), HWWI indeks – lijevoCijene hrane, HWWI indeks – lijevoHICP u europodručju – desno

Referentne kamatne stope i tečajevi

Izvor: Bloomberg, 17. studenoga 2015.

Izvor: Projekcija Foreign Exchange Consensus Forecasts (studeni 2015.)

1,0

1,1

1,2

1,3

1,4

1,5

1,6

1,7

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

sred

nji t

ečaj

HN

B-a

EUR/CHF EUR/USD

0

100

200

300

400

500

600

700

-1

0

1

2

3

4

5

6

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

bazn

i bod

ovi

%

Euribor 3M – lijevo

ESB – lijevo

FED – lijevo

Razlika prinosa na osnovi prinosa indeksa EMBI za europske zemlje u nastajanju – desnoEMBI razlika prinosa za Hrvatsku – desno

Gospodarska aktivnost u trećem se tromjesečju neočekivano snažno intenzivirala

Izvori: DZS; HNB

90

95

100

105

110

115

-10

-8

-6

-4

-2

0

2

4

6

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

inde

ks, 2

010.

= 1

00

stop

e pr

omje

ne, %

Godišnje stope promjene BDP-a (originalne vrijednosti) – lijevo

Razina BDP-a (sezonski prilagođene vrijednosti) – desno

U četvrtom tromjesečju također se očekuje razmjerno visok godišnji rast BDP-a

Kratkoročni pokazatelji gospodarske aktivnosti

Pokazatelji poslovnog i potrošačkog optimizma

Napomena: Tromjesečni podaci izračunati su kao prosjek mjesečnih podataka. Podaci za industriju i trgovinu za četvrto tromjesečje odnose se na listopad. Izvori: Eurostat; Ipsos; sezonska prilagodba Europske komisije

60

70

80

90

100

110

120

130

140

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

ind

eks,

201

0. =

100

Indeks fizičkog obujma industrijske proizvodnjeIndeks fizičkog obujma građevinskih radovaRealni promet od trgovine na malo

75

85

95

105

115

125

135

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

PO Građevinarstvo (sezonski prilagođene vrijednosti)PO Industrija (sezonski prilagođene vrijednosti)PO Trgovina (sezonski prilagođene vrijednosti)IPP Indeks pouzdanja potrošača (sezonski prilagođene vrijednosti)Dugoročni prosjek = 100

Izvori: Eurostat; Ipsos; sezonska prilagodba HNB-a

Ocjena i projekcija realnog rasta: 1,7% u 2015. i 1,8% u 2016.

Izvori: DZS; HNB

-9-8-7-6-5-4-3-2-1012345

-9

-7

-5

-3

-1

1

3

5

2.tr.

09.

3.tr.

09.

4.tr.

09.

1.tr.

10.

2.tr.

10.

3.tr.

10.

4.tr.

10.

1.tr.

11.

2.tr.

11.

3.tr.

11.

4.tr.

11.

1.tr.

12.

2.tr.

12.

3.tr.

12.

4.tr.

12.

1.tr.

13.

2.tr.

13.

3.tr.

13.

4.tr.

13.

1.tr.

14.

2.tr.

14.

3.tr.

14.

4.tr.

14.

1.tr.

15.

2.tr.

15.

3.tr.

15.

4.tr.

15.

1.tr.

16.

2.tr.

16.

3.tr.

16.

4.tr.

16.

godiš

nje

sto

pe p

rom

jene, %

godiš

nje

sto

pe p

rom

jene,%

Izvori: DZS; izračun HNB-a

-8

-6

-4

-2

0

2

4

-20

-16

-12

-8

-4

0

4

8

12

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.%

post

otni

bod

ovi

Osobna potrošnja Potrošnja državeBruto investicije u fiksni kapital Promjena zalihaIzvoz robe i usluga Uvoz robe i uslugaBruto domaći proizvod – desno

Projicirani rast BDP-a Hrvatske i usporedivih zemalja u 2016.

Kretanje realnog BDP-a u Hrvatskoj i usporedivim zemljama

Projekcija kretanja realnog BDP-a za 2016.

Izvori: AMECO; HNB Izvori: AMECO; HNB

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

HR(EK)

BG HR(HNB)

SI HU CZ EE SK LT LV PL RO%

80

85

90

95

100

105

110

115

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Realn

i BDP

(inde

ks 20

08.=

100)

Hrvatska (procjena EK-a)Hrvatska (procjena HNB-a)Baltičke zemlje (prosjek)Bugarska i Rumunjska (prosjek)Ostale nove članice EU-a (prosjek)

Oporavak realne aktivnosti povoljno se odrazio na tržište rada

Ukupna zaposlenost i doprinosi pojedinih sektora tromjesečnoj promjeni

zaposlenosti Stopa registrirane i anketne nezaposlenosti

Izvori: HZMO; DZS; sezonska prilagodba HNB-a

1.400

1.450

1.500

1.550

1.600

1.650

-3,0

-2,5

-2,0

-1,5

-1,0

-0,5

0,0

0,5

1,0

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

tis.

post

otni

bod

ovi

TrgovinaGrađevinarstvoIndustrijaOstaloJavna uprava, obrazovanje i zdravstvoUkupna zaposlenost, desezonirano – desno

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

2008. 2009. 2010. 2011. 2012 2013. 2014. 2015. 2016.

%

Stopa registrirane nezaposlenosti Stopa anketne nezaposlenosti

Nezaposlenost u RH najviša među usporedivim zemljama

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj i usporedivim zemljama

Projekcija stope nezaposlenosti Europske komisije za 2016.

Izvori: AMECO; HNB Izvori: AMECO; HNB

0

5

10

15

20

25

30

CZ EE RO HU PL LT SI BG LV SK

HR (E

K)

HR (H

NB) ES EL

%

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Stop

a nez

apos

lenos

ti (%

)

Baltičke zemlje (prosjek)Bugarska i Rumunjska (prosjek)Ostale nove članice EU-a (prosjek)Hrvatska (procjena HNB-a)Hrvatska (procjena EK-a)

U 2015. blagi pad opće razine cijena od 0,4%, a u 2016. porast inflacije na 0,9%

Cjenovni pokazatelji Projekcija inflacije

Izvori: DZS; izračun HNB-a

-3

-2

-1

0

1

2

3

4

5

6

-3

-2

-1

0

1

2

3

4

5

6

2.tr

.09.

3.tr

.09.

4.tr

.09.

1.tr

.10.

2.tr

.10.

3.tr

.10.

4.tr

.10.

1.tr

.11.

2.tr

.11.

3.tr

.11.

4.tr

.11.

1.tr

.12.

2.tr

.12.

3.tr

.12.

4.tr

.12.

1.tr

.13.

2.tr

.13.

3.tr

.13.

4.tr

.13.

1.tr

.14.

2.tr

.14.

3.tr

.14.

4.tr

.14.

1.tr

.15.

2.tr

.15.

3.tr

.15.

4.tr

.15.

1.tr

.16.

2.tr

.16.

3.tr

.16.

4.tr

.16.

go

diš

nje

stop

e p

rom

jene

, %

go

diš

nje

stop

e p

rom

jene

,%

Izvor: DZS

godišnje stope promjene2013. 2014. VI. 2015. IX. 2015. X. 2015.

Indeks potrošačkih cijena i njegove komponenteUkupni indeks 2,2 -0,2 0,0 -0,8 -0,9 Energija 3,1 0,9 -3,0 -6,6 -7,3 Neprerađeni prehrambeni proizvodi 3,8 -2,8 1,3 0,0 0,8 Prerađeni prehrambeni proizvodi 4,9 0,2 0,8 0,6 0,9 Industrijski proizvodi bez prehrane i energije -0,4 -1,0 0,0 0,4 0,8 Usluge 0,8 0,8 1,0 1,0 0,1

Inflacija – usporedba

Kretanje inflacije u Hrvatskoj i usporedivim zemljama

Projekcija prosječne stope inflacije za 2016. (HICP)

Napomena: Procjena HNB-a za 2015. i 2016. odnosi se na inflaciju mjerenu CPI-ijem. Izvori: Eurostat; HNB

Napomena: Procjena HNB-a za Hrvatsku odnosi se na inflaciju mjerenu CPI-jem. Izvori: Eurostat; HNB

-0,5

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

RO LT BG SI HR(HNB)

HR(EK)

CZ SK LV PL EE HU%

-2

0

2

4

6

8

10

12

14

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

HIPC

Hrvatska (procjena EK-a) Hrvatska (procjena HNB-a)

Baltičke zemlje (prosjek) Bugarska i Rumunjska (prosjek)

Ostale nove članice EU-a (prosjek)

Rast viška na tekućem računu u 2015., ponajviše zbog konverzije kredita u CHF i rasta prihoda od turizma

Izvor: HNB

Struktura salda tekućeg i kapitalnog računa platne bilance

Napomena: Baltičke zemlje uključuju Estoniju, Letoniju i Litvu. * Ocjena tržišnog udjela Hrvatske u 2015. zasniva se na projekciji MMF-a o kretanju svjetske trgovine u 2015. i ocjeni HNB-a o rastu hrvatskog izvoza robe i usluga. Izvori: Eurostat; MMF; HNB

Globalni tržišni udio izvoza robe i usluga

60

80

100

120

140

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.*in

deks

, 200

7.=1

00

Stare članice (EU-15) Nove članice (EU-12)Baltičke zemlje Bugarska i RumunjskaMadžarska i Slovenija Češka, Poljska i SlovačkaHrvatska

-10

-8

-6

-4

-2

0

2

4

6

-14

-12

-10

-8

-6

-4

-2

0

2

4

6

8

10

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

% B

DP

-a

mlr

d. E

UR

Roba UslugePrimarni dohodak Sekundarni dohodakTekući račun (desno) Tekući i kapitalni račun (desno)

Projicirani saldo tekućeg računa platne bilance Hrvatske i usporedivih zemalja u 2016.

Saldo tekućeg računa 2008. – 2016. Saldo tekućeg računa u 2016.

Napomene: Baltičke zemlje uključuju Estoniju, Letoniju i Litvu. Izvor procjena za 2015. i 2016. za druge zemlje je Europska komisija. Izvori: Eurostat; EK; HNB

Izvori: EK; HNB

-4

-2

0

2

4

6

8

CZ LV RO SK PL LT EE BG HR(HNB)

HR(EK)

HU SI%

BDP-

a

-12

-10

-8

-6

-4

-2

0

2

4

6

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Sald

o te

kuće

g ra

čuna

(% B

DP-a

)

Hrvatska (procjena EK-a) Hrvatska (procjena HNB-a)Baltičke zemlje (prosjek) Bugarska i Rumunjska (prosjek)Ostale nove članice EU-a (prosjek)

Uvjeti financiranja blago se poboljšavaju, no dug poduzeća stagnira na godišnjoj razini

Izvori: MF; Bloomberg; HNB

Troškovi financiranja Financiranje poduzeća

Napomena: Ostalo financiranje uključuje zaduživanje poduzeća kod domaćih društava za leasing i kod HBOR-a te inozemno zaduživanje. Promjene isključuju učinak tečaja, prijenosa potraživanja na drugo trg. društvo, stečaja Centar banke te metodološke promjene knjiženja naknada. Izvori: Hanfa; HNB; izračun HNB-a

0

2

4

6

8

10

12

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

%

Prosječna vagana kamatna stopa na dugoročne kredite poduzećimaProsječna vagana kamatna stopa na dugoročne kredite stanovništvuPonderirana kamatna stopa na stambene kreditePonderirana kamatna stopa na ostale dugoročne kredite stanovništvu, isklj. stambene krediteProsječna vagana kamatna stopa na kratkoročne kredite poduzećimaTZ 364 HRKTZ 364 EUR (uz vk)Prinos na generičku njemačku desetogodišnju obveznicu + EMBI za Hrvatsku

-10

-5

0

5

10

15

-0,8

-0,4

0,0

0,4

0,8

1,2

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

%

mlrd

. EU

RPromjena stanja ostalog financiranja – lijevo

Promjena stanja plasmana domaćih kreditnih institucija – lijevo

Godišnja stopa promjene ukupnog financiranja (u %) - desno

Ekspanzivna monetarna politika se nastavlja

Napomena: Višak likvidnosti u europodručju jest višak pričuva u odnosu na regulatorno zahtijevanu obveznu pričuvu (engl. excess reserves). Izvori: ESB; Eurostat; DZS; HNB

Višak likvidnosti – Hrvatska u usporedbi s europodručjem Likvidnost banaka i prekonoćna međubankovna kamatna

stopa

Izvor: HNB

0

1

2

3

4

5

6

0

1

2

3

4

5

6

2008

.

2009

.

2010

.

2011

.

2012

.

2013

.

2014

.

10./

2015

.

udio

u B

DP-u

(%)

udio

u B

DP-u

(%)

Hrvatska - višak devizne likvidnostiHrvatska – višak kunske likvidnostiEuropodručje – višak likvidnosti

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

mlrd

. HR

K

%

Višak likvidnosti (uključujući prekonoćni depozit kod HNB-a) –desnoPrekonoćna međubankovna kamatna stopa – lijevo

Strukturne repo operacije

Potencijalno uvođenje strukturnih repo operacija u 2016. moglo bi dodatno osnažiti ekspanzivnu monetarnu politiku HNB-a

Cilj je osigurati bankama dugoročnije izvore kunske likvidnosti po kamatnoj stopi nižoj od tržišne

Strukturne repo operacije mogle bi pridonijeti:

spuštanju kunske krivulje prinosa na srednjoj/dužoj ročnosti

razvoju domaćeg tržišta za državne vrijednosne papire

motiviranju banaka da povećaju kreditiranje u kunama

Korištenje ovog instrumenta potencijalno se može prilagoditi dinamici fiskalne prilagodbe te potražnji za kreditima pod utjecajem snažnijega gospodarskog rasta

Učinak grude snijega i dalje bi mogao biti glavni činitelj rasta duga opće države

Izvori: DZS; HNB

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

-4

-2

0

2

4

6

8

10

12

14

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

u %

BDP

-a

post

otni

bod

ovi B

DP-a

Primarni saldo Učinak grude snijega

Ostalo Promjena duga opće države

Dug opće države – desno

Hvala na pozornosti!

Izabrane teme (okviri)

Okvir 1. Je li hrvatsko gospodarstvo izišlo iz recesije

Je li hrvatsko gospodarstvo izišlo iz recesije?

Kako identificirati izlazak iz recesije? Korištenje međugodišnjih (YoY) stopa rasta BDP-a pogrešno je –

ne odražava tekuću dinamiku Ad hoc pravilo od dvije pozitivne tromjesečne (QoQ) stope rasta

BDP-a Odbori poput NBER-ova ili CEPR-ova Business Cycle Dating

Committee za SAD odnosno europodručje identificiraju faze poslovnog ciklusa na osnovi šireg skupa ekonomskih pokazatelja

Simuliramo rad takvih odbora za hrvatsko gospodarstvo faktorskim Markov-switching modelom Korištenjem širokog skupa mjesečnih ekonomskih pokazatelja

procjenjujemo vjerojatnost bivanja u recesiji za 11 različitih modela

Procijenjena vjerojatnost bivanja u recesiji za 11 različitih modela

Prvi znakovi izlaska iz višegodišnje recesije krajem 2014. i tijekom 2015. godine, no uz značajnu neizvjesnost

Prerano za konačan zaključak o točki preokreta u poslovnom ciklusu

0,0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

0,7

0,8

0,9

1,0

2.tr

.199

8.4.

tr.1

998.

2.tr

.199

9.4.

tr.1

999.

2.tr

.200

0.4.

tr.2

000.

2.tr

.200

1.4.

tr.2

001.

2.tr

.200

2.4.

tr.2

002.

2.tr

.200

3.4.

tr.2

003.

2.tr

.200

4.4.

tr.2

004.

2.tr

.200

5.4.

tr.2

005.

2.tr

.200

6.4.

tr.2

006.

2.tr

.200

7.4.

tr.2

007.

2.tr

.200

8.4.

tr.2

008.

2.tr

.200

9.4.

tr.2

009.

2.tr

.201

0.4.

tr.2

010.

2.tr

.201

1.4.

tr.2

011.

2.tr

.201

2.4.

tr.2

012.

2.tr

.201

3.4.

tr.2

013.

2.tr

.201

4.4.

tr.2

014.

2.tr

.201

5.

Okvir 2. Porezni klin i progresivnost oporezivanja

dohotka od rada u Hrvatskoj

Porezno opterećenje dohotka od rada

Visoko porezno opterećenje dohotka od rada može imati nepovoljan učinak na tržište rada i posljedično na gospodarski rast

Međunarodne institucije poput Europske komisije, MMF-a i OECD-a danas zemljama sugeriraju smanjenje poreznog opterećenja rada i, ako je potrebno, povećanje oporezivanja potrošnje ili nekretnina

Porezni klin kao mjera poreznog opterećenja rada pokazuje koliki dio od ukupnog troška rada koji snosi poslodavac odlazi državi, a koliko preostaje radniku na raspolaganje

Porezno rasterećenje na nižim razinama dohotka u razdoblju od 2010. do 2015.

Porezni klin na različitim razinama dohotka u Hrvatskoj (2010. – 2015.) za pojedinca (lijeva slika) i obitelj s dvoje djece*

Napomena: Postotkom se označuje razina dohotka u odnosu na plaću prosječnog radnika (PPR). Porezni klin za 2010. ne obuhvaća poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke s obzirom na privremeno obilježje mjere. * U slučaju obitelji s dvoje djece jednom članu dohodak varira od 67% do 167% PPR-a, dok je drugome fiksiran na 67% PPR-a. ** Vrijednosti poreznoga klina za 2015. godinu nakon izmjena Zakona o porezu na dohodak Izvor: Izračun autora

30

32

34

36

38

40

42

44

46

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.**

%

100% 67% 167%

30

32

34

36

38

40

42

44

46

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.**

%

100% 67% 167%

Porezni klin u Hrvatskoj relativno je nizak na nižim i srednjim razinama dohotka, ali jedan od najviših na višim razinama

Napomena: Postotkom se označuje razina dohotka u odnosu na plaću prosječnog radnika. * Vrijednosti poreznoga klina na prvoj slici odnose se na 2014. godinu, a na drugoj za 2012. godinu. ** Vrijednosti poreznoga klina za 2015. godinu nakon izmjena Zakona o porezu na dohodak Izvori: OECD Taxing Wages 2014; OECD Taxing Wages 2015; izračun autora

Porezni klin na različitim razinama dohotka u Hrvatskoj i odabranim zemljama EU-a*

20%

25%

30%

35%

40%

45%

50%

55%

60%

Slovenija

Češka

Hrvatska**

Slovačka

Poljska

Estonija

Njem

ačka

Madžarska

Austrija

Italija

100%-0% 100%-33% 100%-67%

20%

25%

30%

35%

40%

45%

50%

55%

60%

Poljska

Hrvatska**

Estonija

Slovačka

Slovenija

Češka

Italija

Madžarska

Njem

ačka

Austrija

67% 100% 167%

Okvir 3. Lakoća poslovanja u Hrvatskoj

Izvor: Doing Business

Prema Doing Businessu Hrvatska se u 2015. nalazi na 40. mjestu od ukupno 189 zemalja

Usporedba Hrvatske s EU-15 i zemljama Srednje i Istočne Europe prema područjima poslovanja

U prethodnom Izvješću

Hrvatska je zauzela 65. mjesto pomak ponajviše uvjetovan izmjenama metodologije

Prema usporedivim podacima

Hrvatska je pala za jedno mjesto u odnosu na 2014. (39.)

U usporedbi s EU-15,

Hrvatska najviše zaostaje u području rješavanja insolventnosti

Napomena: Veći broj označuje bolji rezultat.

Pokretanje poslovanja

Dobivanje građevinskihdozvola

Dobivanje električneenergije

Uknjižba vlasništva

Dobivanje kredita

Zaštita manjinskihulagača

Plaćanje poreza

Prekograničnotrgovanje

Provedba ugovora

Rješavanjeinsolvetnosti

Zemlje SIE-a Hrvatska E-15

Hrvatska i Madžarska na začelju usporedivih zemalja

Hrvatska od usporedivih zemalja nepovoljno odstupa u područjima:

pokretanje poslovanja

dobivanje građevinskih dozvola

uknjižba vlasništva

rješavanje insolventnosti

dobivanje kredita

Izvor: Doing Business

Usporedba Hrvatske s pojedinim zemljama SIE-a prema području poslovanja

Napomena: Veći broj označuje bolji rezultat.

35

40

45

50

55

60

65

70

75

80

85

90

95

100

Hrvatska Bugarska Češka Estonija Mađarska Letonija Litva Poljska Rumunjska Slovačka Slovenija

Dobivanje kredita

ocjenjuje transparentnost podataka o korisnicima kredita i propise o založnom pravu na pokretnu imovinu i stečaju

od usporedivih zemalja Hrvatska i Slovenija na začelju skupine

moguće izmjene regulatornog okvira koje utječu na dostupnost kredita postojanje ujednačenog pravnog okvira založnog prava na pokretnu

imovinu modernizacija registra založnih prava na pokretnu imovinu jačanje prava osiguranih vjerovnika pri naplati

Pokazatelj lakoće poslovanja za Hrvatsku može otkriti pojedina područja poslovanja u kojima potencijalno postoji prostor za strukturne reforme

Hrvatska je relativno skupa za poslovanje zbog visokih parafiskalnih i

drugih administrativno određenih nameta u gospodarstvu zbog relativno većih troškova dobivanja građevinske dozvole, priključka električne

energije, uknjižbe vlasništva, tražbine kod naplate vjerovnika sudskim putem

Prisutan je relativno visok stupanj birokratiziranosti i niža razine

učinkovitosti nositelja središnje i lokalne vlasti relativno veći broj procedura kod dobivanja građevinskih dozvola i pokretanja

poduzeća relativno veći broj dana za uknjižbu vlasništva, dobivanje građevinske dozvole, dulje

vrijeme naplate vjerovnika sudskim putem

Neke strukturne reforme za poboljšanje lakoće

poslovanja

Okvir 4. Razmjena usluga između Hrvatske i

inozemstva

Istaknuta komparativna prednost u uslugama putovanja

Napomene: Baltičke zemlje uključuju Estoniju, Letoniju i Litvu. Indeks pokazuje prosjek za podatke u razdoblju od 2010. do 2014. Prosječan indeks usluga oplemenjivanja za Bugarsku i Rumunjsku iznosi 6,5. Slika prikazuje relativnu specijalizaciju zemalja u odnosu na prosječnu specijalizaciju na europskoj razini (Balassin indeks otkrivene komparativne prednosti). Izvori: Eurostat; HNB

Relativna specijalizacija u izvozu usluga

0

1

2

3

4

Uslugeoplemenjivanja

Uslugepopravaka

Prijevoz

Putovanja

Građevinskeusluge

Uslugeosiguranja

Financijskeusluge

Naknade zakorištenje int.

vlasništva

Telekom., rač.i info. usluge

Ostaleposlovneusluge

Osobne usluge(kultura,

razonoda)

Državneusluge

Bugarska iRumunjska

Slovačka,Češka,Madžarskai SlovenijaBaltičkezemlje

Hrvatska

Hrvatski udio izvoza usluga u BDP-u premašuje europski i svjetski prosjek (iako znatno manje nego kod Luksemburga, Malte, Cipra i Irske)

Veći udio usluga putovanja te nešto slabiji udio usluga prijevoza i ostalih usluga u BDP-u od europskog prosjeka

Komparativna prednost posebice u izvozu usluga putovanja te, u manjoj mjeri, kod usluga povezanih s robom

Globalni tržišni udio izvoza usluga

Izvor: Eurostat

Kontinuirano slabljenje hrvatskoga tržišnog udjela u razdoblju 2003. – 2012.

Stagnacija u 2013. i 2014.

Takva kretanja proizlaze iz dane specijalizacije i sporijeg rasta izvoza svih segmenata usluga od svjetskog prosjeka

U 2015. moguć oporavak tržišnog udjela, ali njegov daljnji zamjetni rast nije izgledan

6065707580859095

100105

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

2008

. =10

0

Češka Hrvatska MadžarskaPoljska Slovenija Slovačka

60

70

80

90

100

110

120

130

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

2008

. =10

0

Bugarska Estonija HrvatskaLetonija Litva Rumunjska

Okvir 5. Ocjena održivosti duga poduzeća

Gotovo je trećina duga sektora poduzeća prekomjerna

Napomena: Podaci uz zagrade prikazuju ocijenjene potrebe za razduživanjem, izražene kao postotak duga sektora poduzeća. Osnovni scenarij pretpostavlja rast BDP-a iz projekcije i stagnaciju kamatnih stopa. Alternativni šokovi uključuju: (a) šok rasta kamatnih stopa od 1 p. b. godišnje, (b) šok godišnjeg smanjenja rasta BDP-a za oko 2 p. b. u odnosu na osnovni scenarij i (c) kombinaciju oba šoka. Izvori: Amadeus; Fina

Ocjena održivosti duga poduzeća

Ocijenjeno je da se 31,6% duga sektora poduzeća ne može financirati iz tekućeg poslovanja

U slučaju rasta kamatnih stopa i pada BDP-a 40% duga poduzeća bilo bi prekomjerno

Djelatnosti najopterećenije prekomjernim dugom: građevinarstvo, opskrba električnom energijom, turizam

100,0%

68,4% 67,4% 62,1% 59,8%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Dug (2014.) Održivi dug(2017.,osnovniscenarij)

Održivi dug(2017.,

scenarij rastakamata)

Održivi dug(2017.,

scenarij padaBDP-a)

Održivi dug(2017.,

scenarij s obašoka)

stru

ktur

a du

ga p

oduz

eća

u uz

orku

31,6% 32,6% 37,9% 40,2%

Mala poduzeća i izvoznici manje zaduženi i manje opterećeni prekomjernim dugom

Izvori: Amadeus; Fina; izračun autora

Održivost duga poduzeća ovisno o sudjelovanju u izvozu Održivost duga prema veličini poduzeća

Napomena: Kategorizacija prema veličini preuzeta je od Amadeusa. Izvori: Amadeus; Fina; izračun autora

17,6% 22,1% 22,4%

4,5%

8,4%11,1%

8%

15%

21%

0

5

10

15

20

25

30

35

0

5

10

15

20

25

30

35

Mala Srednja Velika udio

prez

aduž

enih

pod

uzeć

a u

ukup

noj i

mov

ini

skup

ine

(%)

dug/

imov

ina

(%)

Prekomjerni dug – lijevo

Održivi dug – lijevo

Udio prezaduženih poduzeća u ukupnoj imovini skupine – desno

22,7% 20,9%

6,9%

15,8%

15%

27%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

Izvoznici Nisu izvoznici

udio

prez

aduž

enih

pod

uzeć

a u

ukup

noj i

mov

ini

skup

inedug/

imov

ina

Prekomjerni dug – lijevo

Održivi dug 2017. – lijevo

Udio prezaduženih poduzeća u ukupnoj imovini skupine – desno

Razduživanje poduzeća vjerojatno će se nastaviti

Ocijenjena prezaduženost sektora poduzeća upućuje na to da bi se razduživanje poduzeća moglo nastaviti u srednjem roku

Velike potrebe za razduživanjem koče oporavak investicija

Implikacije za ekonomsku politiku – aktivnije mjere u smjeru:

poticanja restrukturiranja duga za perspektivna poduzeća

pojednostavnjenja procesa likvidacije za neodrživa poduzeća

Okvir 6. Pristup malih i srednjih poduzeća financiranju

– saznanja iz ankete

Institucionalno okružje glavna prepreka poslovanju malih i srednjih poduzeća

Glavna su prepreka poslovanju promjenjivost i kompleksnost propisa

Druga je važna prepreka nemogućnost naplate potraživanja

Pristup financiranju također otežava poslovanje malim i srednjim poduzećima, ali u manjoj mjeri od drugih činitelja

14%

26%

24%

28%

27%

49%

47%

50%

14%

18%

24%

21%

25%

43%

47%

50%

31%

39%

46%

43%

50%

34%

37%

35%

31%

46%

46%

56%

59%

30%

35%

39%

54%

32%

28%

26%

22%

16%

12%

14%

54%

33%

28%

20%

16%

25%

17%

11%

R A S P O L O Ž I V O S T I S K U S N I H S T R U Č N J A K A

P R I S T U P F I N A N C I R A N J U

P R O N A L A Ž E N J E K U P A C A

T R O Š K O V I P R O I Z V O D N J E I L I R A D N E S N A G E

K O N K U R E N C I J A

N E M O G U Ć N O S T N A P L A T E P O T R A Ž I V A N J A

PROPISI – KOMPLEKSNOST I NEUSKLAĐENOST

P R O P I S I – U Č E S T A L O S T P R O M J E N E

R A S P O L O Ž I V O S T I S K U S N I H S T R U Č N J A K A

P R I S T U P F I N A N C I R A N J U

P R O N A L A Ž E N J E K U P A C A

T R O Š K O V I P R O I Z V O D N J E I L I R A D N E S N A G E

K O N K U R E N C I J A

N E M O G U Ć N O S T N A P L A T E P O T R A Ž I V A N J A

PROPISI – KOMPLEKSNOST I NEUSKLAĐENOST

P R O P I S I – U Č E S T A L O S T P R O M J E N E

MA

LA P

OD

UZE

ĆA

SRED

NJE

PO

DU

ZEĆ

A

Znatno otežava poslovanje Djelomično otežava poslovanje

Nema utjecaja na poslovanje Ne znam

Nedostatak kolaterala glavna prepreka dobivanju kredita

Mala i srednja poduzeća ponajprije se financiraju iz vlastitih izvora, a tek manjim dijelom kreditima, što kao posljedicu ima niski investicijski kapacitet i spori rast poduzeća

Glavna je prepreka dobivanju kredita manjak kolaterala

potencijal za značajnije korištenje garancijskih shema kojima bi se kompenzirao manjak kolaterala

Poduzeća imaju potrebu i za boljom podrškom pri korištenju fondova EU-a te za povećanjem raznolikosti izvora financiranja, uključujući i fondove rizičnoga kapitala

Ograničenja dinamičnijeg oporavka kreditiranja malih i srednjih poduzeća uglavnom su izvan dosega monetarne politike

Okvir 7. Fiskalni učinci starenja stanovništva

u Hrvatskoj

Stanovništvo po dobi i spolu

Izvor: Eurostat

Prema projekcijama Eurostata Hrvatsku očekuju izrazito nepovoljna demografska kretanja

Očekuje se značajan pad broja stanovnika u razdoblju 2013. – 2060.

Istodobno bi se mogao snažno povećati udio starijeg stanovništva

Kao posljedica toga, na svaku osobu stariju od 65 godina došle bi dvije osobe u radnoj dobi, dok je trenutačno taj omjer oko jedan prema četiri

050.000100.000150.000200.000

0-45-910-1415-1920-2425-2930-3435-3940-4445-4950-5455-5960-6465-6970-7475-7980-8485-8990+

0 50.000 100.000 150.000 200.000

2060.

2013.

ŽeneMuškarci

Izvor: Izvješće o starenju stanovništva – 2015., EK

Promjena dobno uvjetovanih rashoda i naknada za nezaposlene (2013. – 2060.)

Unatoč fiskalnim pritiscima zbog starenja stanovništva, u Hrvatskoj se očekuje pad dobno uvjetovanih rashoda

Općenito, starenje stanovništva stvara znatne pritiske na javne financije zbog uvećanih rashoda za mirovine i zdravstvo

U većini zemalja članica EU-a dobno uvjetovani rashodi trebali bi se povećati

Međutim, u skladu s postojećim mješovitim mirovinskim sustavom u Hrvatskoj se očekuje znatan pad javnih rashoda za mirovine, koji će više nego poništiti očekivani rast rashoda za zdravstvo

-6,0

-4,0

-2,0

0,0

2,0

4,0

6,0

8,0

HR EL

LV

FR

DK

CY IT ES

BG PT

EE

SE

HU PL

EU

28 IE

RO LT

UK FI

AT

CZ

NL

SK

DE

BE

LU

MT SI

po

sto

tni

bo

do

vi

BD

P-a

Mirovine Zdravstvo Dugoročna zdrav. zaš.

Obrazovanje Naknade za nezap. Ukupno

Međutim, Hrvatska bi se mogla suočiti s problemima vezanima uz primjerenost (dostatnost) mirovina

Stopa zamjene mjeri odnos prve mirovine i posljednje plaće i služi kao aproksimacija za to kako odlazak u mirovinu utječe na životni standard pojedine osobe (tzv. primjerenost mirovina

Za Hrvatsku se očekuje pad stope zamjene s već niske razine u 2013.

Pad je posljedica smanjenja stopa zamjene u sklopu prvog stupa mirovinskog osiguranja, što bi samo djelomično trebalo biti nadoknađeno primanjima iz drugog stupa mirovinskog osiguranja

Pritom bi stopa zamjene mogla biti jedna od najnižih u EU-u

Neto stope zamjene u EU-u u 2053. za hipotetskog radnika – scenarij 40 g. staža do

zakonske dobi umirovljenja

Napomena: hr* označuje neto stopu zamjene za Hrvatsku u 2013. godini. Izvor: Izvješće o primjerenosti mirovina, 2015.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

PL RO HR* H

R EL LV SE EE CZ FI SI FR SK DE IE CZ LT DK

MT BE UK PT HU IT BG AT ES NL

LU

%

Muškarci i žene ukoliko su iste stope zamjene, muškarci ukoliko nisu Žene