Međunarodni mjesec školskih knjižnica 2011.Školske knjižnice osnažuju učenike za život

Horori a priori?!knjige o kojima se ne govori, a tražene su u školskim knjižnicama

SPLIT, 28.—29. LISTOPADA 2011.

Generalni pokroviteljGrad Split

Stručni skup “Horori a priori”, Split

Školski knjižničari kao i svi knjižničari imaju temeljni zadatak svojim korisnicima omogućiti traženu informaciju,  ali obzirom na dob korisnika i svoju odgojno-obrazovnu ulogu te informacije moraju pružati uz poštovanje pedagoških načela. Stoga se ponekad nalaze u vrlo delikatnoj situaciji: knjige koje učenici najviše traže često nisu po volji njihovih roditelja, ili nastavnika. Od ravnatelja stižu upute o provedbi “tihe cenzure”. Ponekad su  među „nepodobnim“ ili „onima koje bi mogle izazivati probleme“ čak i knjige na popisu lektire odobrene od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Naravno da se najčešće među „onima koje bi mogle izazivati probleme“ nađu knjige za mlade u kojima se tematizira seksualnost, ali događa se i da slikovnice poput “Mrvica, raste u maminom trbuhu” završi “ispod pulta” zbog nepoćudnog sadržaja: spominjanja spolnih organa?! Slično je stanje, iako su drugačiji razlozi u pitanju, i s knjigama iz žanra horora! 

U Konvenciji o dječjim pravima, čija je potpisnica i Republika Hrvatska, u članku 13. izrijekom stoji da Dijete ima pravo na slobodu izražavanja; to pravo mora, neovisno o granicama, uključivati slobodu traženja, primanja i širenja obavijesti i ideja svake vrste, usmeno ili pismeno, tiskom ili umjetničkim oblikovanjem ili kojim drugim sredstvom prema izboru djeteta.

Hrvatska udruga školskih knjižničara utemeljena je s ciljem unaprjeđenja i promocije školskog knjižničarstva na svim razinama. Mišljenja smo da se struka najviše razvija usavršavanjem usluge koju nudi, a ono se mjeri zadovoljstvom i dobrobiti svojih korisnika. Knjižnični fond izgrađen prema pravilima struke i prilagođen potrebama svojih korisnika, zasigurno je jedan od uvjeta koji najviše utječu upravo na percepciju kvalitete usluge školske knjižnice, a možemo reći i da je s pravom tako. Stoga se ovaj skup želi razjasniti kako izgrađivati fond školske knjižnice kada je riječ o građi s tematikom seksualnosti i nasilja.

I zašto „izvlačiti“ takve teme i pokretati ovakve rasprave upravo sada?! Svaka kriza počinje u ne-sreći i ne-skladu pojedinca, smatramo onda i da njeno razrješenje počinje u ponovnom nalaženju sreće i sklada u njegovoj nutrini. Vjerujemo i da knjige i školske knjižnice mogu biti potpora u tom procesu. A i ovogodišnja tema Međunarodnog mjeseca školskih knjižnica: Školske knjižnice osnažuju učenike za život nudi nam upravo savršeno „opravdanje“ za takve rasprave.

Vanja Jurilj

Ideja o organizaciji stručnog skupa koji bi se bavio tematikom nasilja u fondu školske knjižnice, pa i seksualnog međuvršnjačkog nasilja, rodila se nakon stručno-pedagoškog nadzora u jednoj školi s područja dalmatinskih županija, koju su prijavili MZOŠ-u zbog posjedovanja knjižnične građe neprimjerenog sadržaja tj. sadržaja s tematikom nasilja (R: L Stine: Polusestra). Obavljanje savjetničkog posla pruža uvid u fondove školskih knjižnica pa se na temelju zapažanja može zaključiti da mnoge školske knjižnice, kao i dječji odjeli narodnih knjižnica, posjeduju „sporne“ romane za djecu, posebno one koje potpisuje američki pisac R. L. Stine, iznimno popularan među mladima u Hrvatskoj.Kako napisati izvješće o nadzoru, ako ne postoji zajednički stav struke i zainteresirane javnosti o tome što smije i treba biti zastupljeno u fondu školske knjižnice koji se ne odnosi na obveznu lektiru, a riječ je o 40% fonda u osnovnoj i 50% u srednjoj školi? I trebamo li potaknuti raspravu na tragu rečenice Tome Akvinskog: Stvari koje volimo kazuju nam tko smo mi.Istraživanje o nabavi literature iz žanra horora koje sam provela u Dubrovačko-neretvanskoj županiji pokazalo je da većina ispitanika ima sličan stav, koji se očituje u strahu od izazova novog vremena i promjena. Prisjetimo li se rečenice Alberta Einsteina: Ovaj svijet je opasno mjesto za življenje, ne zbog onih ljudi koji su zli, nego zbog onih koji u vezi toga ništa ne poduzimaju, bit će nam jasno da moramo djelovati. Prevedeno na jezik knjižničarstva, znači da je društveni okvir u kojem živimo iznjedrio potrebu za donošenjem smjernica za nabavu knjižnične građe s tabu tematikom kada je riječ o literaturi za djecu i mlade, ili za njihovom cenzurom, a raspravu o tim smjernicama zainteresirani su poduzeti i sami školski knjižničari!Školski knjižničar je odgovoran za razvoj odgovornosti učenika, koji je korisnik ponude školske knjižnice. Potrebno je prilagoditi se životnim situacijama i promjenama u društvu te znati usmjeravati učenikovu potrebu za novim sadržajima, a krizu poput one u kojoj učenici sve više čitaju knjige s tematikom nasilja shvatiti kao odgojno-obrazovni izazov. Naravno, nužno je povezivanje različitih područja znanosti, pedagogije, psihologije, sociologije i etike kako bi se stekao potpuniji uvid u složenu problematiku, ali smatramo da takav napor nije uzaludan.Učenik se ne može sam oduprijeti izazovima inicijacije u svijet odraslih! Kako je u raspravi o kurikulumu europskih zemalja (2006.) istaknuo profesor Ivan Cifrić, naglasivši: Mladima treba dati okvir kako bismo mogli obavljati selekciju.Ovaj stručni skup organiziran je s namjerom stvaranja jednog takvog okvira!

Ana Krželj

Horori a prioriKnjige o kojima se ne govori, a tražene su u školskim knjižnicama

Zašto upravo ova tema i zašto upravo sada?

Stručni skup “Horori a priori”, Split

petak, 28. listopada 2011.

09.00 – 10.00 Registracija sudionika i piće dobrodošlice(Hotel Park – atrij ispred Kongresne sale ili terasa)

10.00 – 10.30 Pozdravna riječ:Vanja Jurilj, dipl. knjiž (predsjednica HUŠK-a)Vlade Matas, prof. (predstojnik AZOO Split)Anđelka Visković, prof. (dogradonačelnica Splita)

10.30 – 13.00Prvi tematski blok:Tematika nasilja u fondovima školskih knjižnica

10.30 – 10.4510.45 – 11.30

11.30 – 12.00

12.00 – 12.30

12.30 – 13.00

Uvod u temu — Ana Krželj, prof. (dopredsjednica HUŠK-a)Jasna Held (profesionalna pripovjedačica): Poticanje nenasilja pričanjem bajki

Mr. sc. Valerija Večei-Funda (pedagoginja, OŠ Ante Starčevića, Lepoglava): Knjige s elementima nasilja i horora u funkciji odgoja i obrazovanja (istraživanje mišljenja učenika)

Dr. sc. Ivanka Stričević (izvanredna profesorica, Odjel za knjižničarstvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zadru)Knjige za djecu i mlade: knjižnična nabavna politika između interesa i realnosti

Pitanja, raspravaModeratorica: Ana Krželj, prof. (dopredsjednica HUŠK-a)

13.00 – 14.30 Domjenak/ručak (Hotel Park – Restoran Bruna)

14.30 – 16.00Drugi tematski blok:Tematika seksualnosti u fondovima školskih knjižnica

14.30 – 15.00

15.00 – 15.30

15.30 – 16.00

16.00 – 16.30

Dr. sc. Dubravka Zima (predavačica na Odjelu za kroatologiju, Hrvatski studiji, Zagreb): Dječja i adolescentska književnost i tabui: spolnost, horor, obiteljski tabui

Dr. sc. Srećko Listeš (viši savjetnik za hrvatski jezik, predsjednik Društva profesora hrvatskoga jezika, Split): Problematika nasilja u književnim djelima

Mr. sc. Amir Hodžić (CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, Zagreb): Pristup i prilagodba sadržaja, tema i razvojnih poruka o seksualnosti obzirom na dob djece i mladih

Pitanja, raspravaModeratorica: Vanja Jurilj, dipl. knjižničarka (predsjednica HUŠK-a)

Program

Stručni skup “Horori a priori”, Split

16.30 – 18.00Okrugli stol: Načelo slobodnog pristupa informacijama i odgojno-obrazovna uloga školske knjižnice – kako ih pomiriti kad je riječ o tematici nasilja i seksualnosti?!

16.30 – 16.50

16.50 – 17.05

17.05 – 17.20

17.20 – 17.35

17.35 – 18.00

Uvod u temu — Dr. sc. Dražen Lalić (sociolog, redovni sveučilišni profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu):Sociološki osvrt na djelovanje knjižnica u kontekstu nasilničkoga ponašanja mladih u kontekstu suvremenoga hrvatskog društva

Emica Calogjera (urednica, Školska knjiga, Zagreb):Uređivačka politika uredništva ŠK u odnosu na tematiku nasilja i seskualnosti u literaturi za mlade

Neven Antičević (direktor, Algoritam, Zagreb): Utjecaj nasilja u američkoj literaturi na mlade u Hrvatskoj i uređivačka politika Algoritma (osvrt na Stinea)

Ante Andabak, učenik OŠ don Lovre Katića, Solin – dobitnik ovogodišnje nagrade „Tin Ujević“ za literarni rad: Stavovi učenika o tematici nasilja u literaturi za mlade

Rasprava (svi sudionici)Moderatorica : Vanja Jurilj, dipl. knjiž.

18.00 – 24.00 Večernji program

18.00 – 20.00

18.00 – 20.00

20.00 – 20.30

21.00 – 24.00

U MJESECU HRVATSKE KNJIGE ČITAJMO PJESNIKEGradska knjižnica Marka Marulića u Splitu i Društvo profesora hrvatskoga jezika organiziraju:Program povodom četrdesete obljetnice smrti hrvatskog pjesnika Josipa Pupačića — GKMM, Ulica slobode 2Voditelj: Tomislav Najev, sudjeluju: Ivica Šušić, Silvana Stanić,Robert Kurbaša i Srećko Listeš

Razgledavanje grada SplitaGerard Denegri, stručno vodstvo (Protokol Grada Splita)

Organizirani prijevoz u hotel San Antonio (mjesto polaska: Lučka kapetanija)

Svečana večera uz glazbuJasna Held (profesionalna pripovjedačica): Priča za ‘laku noć’?! — Večer posvećena Josipu Pupačiću

Generalni pokrovitelj:Grad Split

Sponzori:

Stručni skup “Horori a priori”, Split

Uvod u temu: Poticanje nenasilja pričanjem bajki

Jasna Held, profesionalna pripovjedačica i slobodna umjetnica, DubrovnikE-mail: jasnaheld@gmail.com, http://www.bajke.net

ŽivotopisJasna Held rođena je i živi u Dubrovniku. Od 1994. nastupa kao pripovjedačica bajki i priča te lutkarica.Godine 2004. sudjelovala je na susretu Europskih pripovjedača bajki EPOS u Njemačkoj, a zatim je nastupala u Austriji i Njemačkoj, potom na festivalima pripovijedanja bajki i priča u Njemačkoj i Velikoj Britaniji («Im Fluss Der Worte», «Beyond The Border», «Zwischen-Zeiten»), pa u Švicarskoj te po Velikoj Britaniji na festivalima «At The Edge». Na svim tim nastupima pripovijedala je tradicionalne priče i bajke odraslima, na engleskom jeziku. Renomirani pripovjedački teatar iz Velike Britanije uvrstio ju je među 10 odličnih europskih pripovjedača izvan Velike Britanije (http://www.crickcrackclub.com/CRICRACK/TELLEAF.HTM).  Od 2005. do 2008. nastupala je s lutkarskim predstavama (njene autorske priče) i predstavama pripovijedanja narodnih bajki i priča. Od 2009. nastupa samo s pripovjedačkim predstavama. 2008. godine sa svojim je lutkarskim kazalištem i pripovijedanjem bajki i priča za djecu i odrasle nastupala na „BOK“ Festivalu u Bjelovaru, a s pripovjedačkim nastupima iste godine na Legendfestu, Pićan, Istra te na Ogulinskom festivalu bajki.Od 2007. godine članica je HCDO-a (Hrvatskog centra za dramski odgoj) te je u Zagrebu održala više radionica/seminara odgajateljima, nastavnicima i članovima HCDO-a te Agencije za odgoj i obrazovanje, na temu „Pripovijedanje bajki i priča“.

subota, 29. listopada 2011.

09.00 – 18.00 Stručni izlet: Antička Salona i Etno selo Radošić

9.00

9.30

11.00

13.00

14.30

17.00

18.00

Polazak ispred Hotela San Antonio – zaustavljanje u Splitu

Knjižnica Osnovne škola don Lovre Katića u Solinu

Razgledavanje antičke Salone

Etno-selo Radošić

Ručak

Pantan (Trogir)Stručno vodstvo: Vladimir Gudelj-Velaga, dipl. knjiž. (predsjednik splitske podružnice HUŠK-a)

Povratak u Hotel San Antonio

Stručni skup “Horori a priori”, Split

Dr. sc. Ivanka Stričević, izvanredna profesorica

Sveučilište u Zadru, Odjel za knjižničarstvo, Zadar

E-mail: istricv@unizd.hr http://ozk.unizd.hr

ŽivotopisIvanka Stričević magistrirala je na Odsjeku za pedagogiju i doktorirala na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Izvanredna je profesorica na Odjelu za knjižničarstvo Sveučilišta u Zadru gdje predaje kolegije vezane uz informacijske sustave u obrazovanju, knjižnične usluge za djecu i mlade u narodnim i školskim knjižnicama i korisnike informacijskih ustanova. U dva mandata bila je predsjednica IFLA-ine Sekcije knjižnica za djecu i mladež, te naredna dva predsjednica IFLA-ine Sekcije za pismenost i čitanje. Aktivna je u domaćim i stranim udruženjima koja se bave knjižničarstvom i čitanjem. Objavila je više od 70 znanstvenih i stručnih radova, koautorica je 10 studija i knjiga, uredila je brojne publikacije s temom čitanja, pismenosti i knjižničarstva, članica je uredništva tri domaća i jednog stranog časopisa i programskih odbora domaćih i stranih znanstvenih i stručnih skupova na kojima drži izlaganja.

Knjige za djecu i mlade: knjižnična nabavna politika između interesa i realnosti

Uz sve poznate kriterije prema kojima se vodi nabavna politika u školskim knjižnicama (slično kao i u narodnima) izdvaja se interes čitatelja jer knjižnice postoje radi čitatelja. Tko su oni? Radi se o današnjim mladim generacijama na čiji čitateljski ukus utječe niz čimbenika – žive u vremenu brzih promjena, komuniciraju intenzivno, najčešće jezikom koji nameću nove tehnologije, podložni su globalnim trendovima koji utječu na njihove stavove i interese, obasuti su obiljem informacija koje često nekritički preuzimaju. Zanimaju ih primarno čitateljske teme koje zanimaju i njihove vršnjake – istraživanja pokazuju da je presudni čimbenik pri izboru literature za čitanje upravo preporuka vršnjaka. Postavlja se pitanje kako nabavnom politikom u knjižnici istodobno razvijati čitateljski ukus i odgovoriti na interes potencijalnih čitatelja koji često slijede sasvim drukčije kriterije izbora. No, ponajprije problematika nabavne politike otvara tri bitna pitanja: kako poticati čitateljski interes uopće u vremenu kad se čitanje kao aktivnost mijenja s obzirom na format medija, kako odgovoriti na potrebu mladih za životno važnim informacijama, donedavno nazivanim tabu temama, a odnedavno problemskom literaturom jer tabui prestaju biti tabui i postaju životno važne teme, te kako usmjeriti nabavnu politiku školske knjižnice prema nabavi knjiga za slobodno čitanje kada dokumenti koji određuju djelovanje školske knjižnice usmjeravaju nabavu prema literaturi koja je potrebna za nastavni proces, a realnost dodatno sputava ponudu literature za koju djeca i mladi pokazuju interes. Unatoč pokazateljima koji govore o važnosti slobodnog čitanja, tzv. čitanja iz užitka za opći razvoj akademskih vještina, školske knjižnice često još uvijek zanemaruju ovu vrstu čitanja usmjeravajući svoj rad samo na literaturu koja je izravno vezana uz nastavni proces. A djeca i mladi interes pokazuju upravo za problemske teme, one koje proizlaze iz njihova života i o kojima se raspravlja u društvu vršnjaka, a sežu od problema odrastanja, spolnosti, komunikacije s drugima i roditeljima, zdravlja i ovisnosti do problema u obitelji, nasilja u društvu i društveno neprihvatljivih ponašanja. Istraživanja su pokazala da upravo ovakvu literaturu mladi korisnici očekuju od knjižnice kada govore o tome što bi ih moglo privući knjižnici, a time i čitanju. Često izjavljuju da su knjige koje pronalaze u knjižnici dosadne. Odgovaranje knjižnice na interes za problemsku literaturu i teme ne mora nužno kolidirati s njezinim poslanjem u razvijanju čitateljskog ukusa jer neovisno o temi valja razlikovati dobru literaturu od loše. Upravo to daje osnovu za djelovanje školskih knjižnica: DA nabava literature koja odgovara interesima djece i mladih, bez obzira koliko bi tema mogla biti kontroverzna, no ta literatura mora biti kvalitetna, kako u estetskom smislu tako i u smislu humanog sustava vrijednosti koji promiče.

Stručni skup “Horori a priori”, Split

Mr. sc. Valerija Večei Funda, pedagoginja

Osnovna škola Ante Starčevića, Lepoglava

E-mail: vveceifu@inet.hr http://os-astarcevica-lepoglava.skole.hr/

ŽivotopisValerija Večei-Funda rođena je 25. veljače 1958. u Novom Sadu. Diplo-mirala je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu na Odsjeku za peda-gogiju i magistrirala na Fakultetu za menadžment u Novom Sadu 2008. Od 1981. radi Osnovnoj školi Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec kao pedagog škole. Funkciju zamjenika ravnatelja škole obavljala je 1985. godine. Od 2000. radila je u Osnovnoj školi Ante Starčevića, Lepoglava, kao ravnateljica škole, a od 2004. u istoj školi radi kao stručni suradnik-savjet-nik. 2003. napredovala u zvanje stručni suradnik savjetnik. 2008. imenovana je voditeljicom Županijskog stručnog vijeća. Odlukom NCVVO-a imenovana je koordinatorom i voditeljem, u OŠ Ante Starčevića Lepoglava, dvaju međunarodnih projekata TIMMS i PIRLS. Autorica je mnogih kreativnih i pedagoških radionica. 2006. je održala predavanje Upravljanje promjenama ili smanjenjem otpora do uspjeha na Županijskom vijeću stručnih suradnika Varaždinske županije i na Županijskom vijeću stručnih suradnika Zagrebačke županije. Na poziv Agencije za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske održala je 2008. predavanje na temu Mobing kao (ne)kultura organizacije u Varaždinu, Čakovcu, Zagrebu i Koprivnici, na Županijskim stručnim vijećima stručnih suradnika. Bila je aktivno uključena u pr ovođenje Međunarodnog projekta Eko – škole, a od 2003. do 2006. i regionalni koordinator Međunarodnog projekta „Eko-škole“. Dobitnica je Plakete Grada Lepoglava za doprinos ugledu i promociji Grada Lepoglave u zemlji i inozemstvu za 2009. godinu.

Knjige s elementima nasilja i horora u funkciji odgoja i obrazovanja - istraživanje mišljenja učenika

Proces globalizacije neminovno donosi sve „veće siromaštvo, više nesigurnosti, osjećaj nesudjelovanja i često povećano nasilje.“ (Stiglitz, 2004.) Upravo to nasilje, bilo ono otvoreno i jasno vidljivo ili pak suptilnije i prikriveno, postaje dio svakodnevice pojedinca. I to ne samo odraslih osoba već se nasilje dotiče i najranjivije skupine društva-djece. Nasilje u obitelji, u školi, nasilje u medijima dovodi u pitanje dosegnute civilizacijske vrijednosti i moralne norme. Projekt „Za sigurno i poticajno okruženje u školama“ Ureda UNICEF-a za Hrvatsku započet je kampanjom u medijima za podizanje svijesti javnosti o problemu nasilja u školama. Projekt je zamišljen kao višegodišnji, a u cilju promjene stavova i razine tolerancije prema nasilju kao i poticanja suradnje i sprječavanja pojava nasilničkog ponašanja među djecom. U pet godina za 50% je smanjeno nasilje u školama koje provode ovaj program.Praksa ukazuje na to da postoji mogućnost stavljanja učenika „pod stakleno zvono“ što onemogućava učenje kroz osobno iskustvo. Upravo knjige s tematikom nasilja i horora mogu biti dodatni pozitivan model usvajanja komunikacijskih vještina i nenasilnog rješavanja sukoba.Rezultati anketiranja učenika ukazuju na to da učenici žele čitati knjige s tematikom horora i nasilja, a da im nisu dostupne u školskoj knjižnici. Predlažu u fond školske knjižnice uvrstiti ljubavne romane, knjige o astronomiji, tehnici i horor romane autora R. L. Stine. Niti jedan učenik koji redovito čita navedene romane nema poremećaja u ponašanju.Analizom udžbenika i lektire za osnovnu školu, utvrđena je prisutnost tekstova s tematikom nasilja. Ako su elementi nasilja prisutni u udžbenicima i drugoj “poželjnoj” literaturi koja je u funkciji odgoja i obrazovanja i razvoja učenika, zašto to ne bi bile i knjige s elementima nasilja i horora?

Stručni skup “Horori a priori”, Split

Doc. dr. sc. Dubravka Zima, profesorica

Odjel za kroatologiju, Hrvatski studiji, Zagreb

E-mail: dzima@unizg.hr http://www.hrstud.unizg.hr

ŽivotopisRođena u Zagrebu 1972. Osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju završila u Zagrebu, diplomirala 1995. na Odsjeku za kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1995. do 2009. zaposlena u Zavodu za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, od 2009. do danas na Odjelu za kroatologiju na Hrvatskim studijima. Magistrirala 1999. s temom Ivana Brlić Mažuranić, monografija, doktorirala 2004. s disertacijom Hrvatski dječji roman. Primarni znanstveni interesi hrvatska i svjetska dječja književnost, studije djetinjstva (childhood studies) i srodne teme. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu održavala nastavu iz kolegija Dječja književnost, Književnost za mladež i srodnih kolegija na diplomskom studiju, te kolegij Hrvatska dječja književnost na doktorskom studiju na Odsjeku za kroatistiku, kao i kolegije Dječja književnost i Književnost za mladež na Dopunskom studiju za nastavnike na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Na Odjelu za kroatologiju nastavno usmjerena na dječju i noviju hrvatsku književnost. Knjige: Ivana Brlić Mažuranić, Zagreb, 2001.

Dječja i adolescentska književnost i tabui: spolnost, horor, obiteljski tabui

Izlaganje će se usmjeriti na društvene mehanizme nadzora, procjene i kazne kojima se oblikuju tabui i teme proglašavaju tabuiziranima, ponajprije u kontekstu dječjeg književnog sustava. Dvije su ključne točke tabuiziranja sadržaja u dječjoj i adolescentskoj književnosti složena mreža proizvodnje i nadziranja značenja, kao i dvojni primatelj (odnosno primateljica): odrastao/odrasla i dijete. Koliko se god teorija dječje književnosti upinjala dječju književnu produkciju artikulirati kao zasebnu, autonomnu umjetničku granu, strogo nadziran proces proizvodnje i komunikacije u dječjoj književnosti i jasna hijerarhija u odnosu odrastao/odrasla – dijete neprestano gura dječju književnost prema pragmatičnom određenju pedagoške i odgojne „pomoćnice“. Temeljni postulat teorije dječje književnosti o odgajanju čitatelja u praksi se ipak pretvara u (dodatno) odgajanje djeteta. Teorija dječje književnosti u pojedinim se razdobljima tako metonimijski shvaća kao upućivanje na dobre odgojne sadržaje. U tako se postavljenoj situaciji osobito izazovnom pokazuje problem tabua, odnosno pretpostavki o tabuima: tko propisuje tabue i tko ih podržava? Koji su sadržaji tabuizirani i zašto? Na koji se način artikuliraju i obrađuju sadržaji koji bivaju proglašeni ili zamišljeni kao tabuizirani? Kakve su posljedice predodžbi o tabuima na samu književnu proizvodnju? U kojoj se mjeri spolnost prepoznaje kao tabuiziran sadržaj, i to adolescentska spolnost i/ili spolnost odraslih? Kako se dječja i adolescentska književnost nose s temama spolnosti, nenormativne spolnosti i spolnog nasilja? Tko postavlja granice u tematiziranju tabuiziranih sadržaja? Je li tematiziranje tabuiziranih sadržaja i detabuizacija? Imaju li dječja i adolescentska književnost dodatnu socijalizacijsku funkciju, osobito u kontekstu žanra horora, i moraju li je obnašati? I naposljetku, zašto je upravo književnost središnje diskurzivno polje na udaru tabuizacije: kako objasniti eksploataciju tema adolescentske spolnosti u tinejdžerskim časopisima i istovremenu tabuizaciju istih tema u književnosti?

Stručni skup “Horori a priori”, Split

mr. sc. Amir Hodžić

CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, Zagreb

E-mail: hodzic@policy.huhttp://www.cesi.hr/

ŽivotopisUz završeni dodiplomski studij sociologije u Zagrebu i postdiplomski interdisciplinarni program rodnih i kulturalnih studija u Budimpešti, zadnjih petnaest godina bavim se pitanjima spola/roda, te seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava kroz istraživanja, edukacije i aktivizam. U edukacijskom radu vodi raznovrsne radionice, seminare i treninge na teme rodnih odnosa, seksualnosti, te edukacijskog rada s mladima. U istraživačkom radu surađuje s različitim organizacijama i institucijama u Hrvatskoj, regiji i inozemstvu, uključujući i međunarodne kao što su UNESCO i Svjetska zdravstvena organizacija.

U tridesetak publiciranih radova uključeni su i:

1. Hodžić, A., Bijelić, N. i S. Cesar: Spol i rod pod povećalom: priručnik o identitetima, seksualnosti i procesu socijalizacije /drugo prošireno izdanje/, Zagreb: CESI, 2003. 2. Hamprecht, A., Hodžić, A. i I. Warriner: How do perceptions of gender roles shape the sexual behaviour of Croatian adolescents? /Social science research policy briefs/. Geneva: World Health Organization – Department of Reproductive Health and Research, 2004. URL: http://www.who.int/reproductive-health/adolescent/;3. Hodžić, A.: Violence will not pass by itself: Teen dating violence in the Republic of Croatia. Entre Nous: The European Magazine for Sexual and Reproductive Health, 2007.,  66: 28. – 29. URL: http://www.euro.who.int/

Pristup i prilagodba sadržaja, tema i razvojnih poruka o seksualnosti obzirom na dob djece i mladih

Seksualni razvoj je proces koji uključuje fizičke, psihološke, emocionalne, društvene i kulturalne dimenzije. Također je nerazdvojan od razvoja rodnog identiteta, a odvija se unutar specifičnog društveno-ekonomskog i kulturalnog konteksta. Ključni dio socijalizacije je međugeneracijsko prenošenje kulturalnih vrijednosti, a koje uključuje i vrijednosti koje se odnose na rod i seksualnost. U mnogim zajednicama mladi ljudi su izloženi različitim izvorima informacija i vrijednosti (npr. roditelji, mediji, vršnjačke grupe) koji često predstavljaju alternativne, ili čak suprotstavljene vrijednosti o rodu i seksualnosti. Iako je načelno istina da se primarna seksualna socijalizacija odvija u obiteljskom okružju, činjenica je i da mnogi roditelji nerado s djecom razgovaraju o seksualnosti, što zbog kulturalnih normi, a što zbog vlastitog neznanja ili nelagode. U skladu s time, školovanje se javlja kao važno okruženje za podršku seksualnog razvoja mladih. Ogovarajuća pomoć mladima prilikom prelaska u seksualno zdravu zrelost ne bi se trebala sastojati samo od pružanja točnih informacija vezanih uz ovu višedimenzionalnu sastavnicu ljudskoga života, već bi također trebala pristupiti njihovoj afektivnoj domeni te im pružiti priliku da sami istražuju osobne seksualne stavove, kao i da razvijaju vlastite vrijednosti i mišljenja o seksualnosti, identitetu, vezama i intimnosti. Osim ove perspektive „činjenica i promišljanja“, prilikom pristupa djeci i mladima potrebno je prihvatiti da su seksualni osjećaji i želje normalan dio odrastanja i uvažavati činjenicu da su mladi seksualna bića i različita u svojim doživljajima seksualnosti. Iako će svaka mlada osoba proći svoj jedinstveni razvojni put, postoje prepoznatljivi obrasci promjena u ponašanju i razvoju seksualnog integriteta koji se javljaju u pojedinim životnim razdobljima. Elementi integracije tako uključuju: fizičku zrelost, povećanu empatiju, pojačanu želju za autonomijom, želju za intimnošću sa drugima, povećanu identifikaciju sa vršnjacima, ostvarenje seksualne orijentacije, razdoblja seksualne apstinencije, razdoblja seksualnog eksperimentiranja, odlaganje stupanja u prvi seksualni odnos i stupanje u prvi seksualni odnos. Ovo izlaganje predstavit će pristupe i prilagodbe sadržaja, tema i razvojnih poruka o seksualnosti s obzirom na dob djece i mladih, a na osnovu dvije recentne publikacije: „Međunarodne smjernice za seksualnu edukaciju“ (UNESCO, 2009.) i „Standardi za seksualnu edukaciju u Europi“ (Svjetska zdravstvena organizacija - Regionalni ured za Europu, 2010.). Dobno odgovarajuće, kulturalno specifične i znanstveno točne informacije o seksualnosti temelj su uspješnog i kvalitetnog pristupa toj temi i kao takve pomažu mladima da istraže svoje vrijednosti i stavove, i steknu vještine potrebne za donošenje odgovornih odluka o svom seksualnom životu.

Stručni skup “Horori a priori”, Split

Dr. sc. Srećko Listeš, profesor

viši savjetnik AZOO i predsjednik Društva profesora hrvatskoga jezika, Split

E-mail: srecko.listes@azoo.hr, srecko@srecko-listes.com http://www.dphj.hr

ŽivotopisSrećko Listeš rođen je 23. lipnja 1959. u Splitu gdje je završio gimnaziju. Godine 1982. diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu jednopredmetni studij kroatistike. Doktorirao je tezom o hrvatskoj emigrantskoj književnosti na Sveučilištu u Zadru.Od 1984. zaposlen je kao nastavnik hrvatskoga jezika u osnovnoj školi i u prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji, a od 2003. radi kao viši savjetnik za Hrvatski jezik u Agenciji za odgoj i obrazovanje. Od 2003./2004. radi kao vanjski suradnik na Filozofskom fakultetu u Splitu. Supervizor je za područje odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj.Dosad je objavio osam stručnih i znanstvenih knjiga, sudjelovao na više od sto stručnih i četiri znanstvena skupa.

Problematika nasilja u književnim djelima

Početak 20. stoljeća opterećen je problemima bujajuće europske i sjevernoameričke industrijalizacije i imperijalnih težnji. Većina europskih velesila, još uvijek nasljednih monarhija, zbog sve boljega standarda, naobrazbe, prometne povezanosti i uzajamne suradnje političkih elita, kao i običnih ljudi, razvijaju težnje za demokratizacijom, osobito u onim zemljama čije su krune okupljale mnoge narode (Austro-Ugarska i Rusija) ili one u kojima sustav nije pratio svjetske trendove (Rusija). Prvi je svjetski rat izazvan zbog nepomirljivih konflikata vodećih sila i njihovih saveznika. To je bio prvi rat koji je opteretio sve ljude i u kojemu su se operacije vodile i na područjima civilnoga života. Rat je postao totalitaran i problemom cijeloga društva; žene su radile u tvornicama dok su muškarci bili na fronti, narodi su se homogenizirali, a vođe podupirali i osnaživali nacionalizam, što je u mnogim društvima izazvalo narušavanje krhkih demokratskih načela i poredaka. Na kasniji tijek zbivanja utjecala je i Oktobarska revolucija u Rusiji.Obje su ideje, građanska i radnička, već tijekom ovoga rata doživjele krize vlastitih ideala, no stvarale su podloge i koncepte za djelovanje i uzajamne sukobe sljedećih desetljeća. Poslije ovoga rata u svijetu je naglo došlo do razvoja znanosti, tehnologije i gospodarstva, ali i prvih svjetskih kriza.Svijet je tijekom dvadesetoga stoljeća bio ujedinjen i jedinstven u strahu od rata, a u drugoj polovici stoljeća zajednički je strahovao i od mogućnosti uništenja civilizacije nuklearnim udarima. Profunkcioniralo je svjetsko tržište kretanjem ljudi i ideja; zajednički interesi u svim sferama ljudskoga djelovanja aktualizirali su se poboljšanom komunikacijom koja je od svijeta stvorila globalno selo.Nesređeni odnosi na svim društvenim poljima u književnosti su donijeli različite aspekte gledanja na zbilju, kao i na pisanje uopće. Već početkom stoljeća ekspresionisti diljem Europe pišu o čovjekovim bolesnim stanjima, tjeskobi i otuđenosti koja vode kriminalu, prostituciji i bolestima ovisnosti u modernim gradovima, koji su se samozadovoljno proglasili mjestima idealnog i sigurnog života u sve boljem životnom standardu, iako su urbane sredine postale mjestima ružne svakodnevice, nelagode i nesigurnosti.Dvadeseto je stoljeće publici ponudilo junake koji žive izvan logike (Franz Kafka) pa se osobe mogu probuditi transmutirane u kukca i do smrti kratko živjeti bez ljubavi najbližih ili je ljudska sudbina tragična (Eugene O’Neill), političke se poruke oslanjaju na progone i zazivanje svijeta dizajniranog prema ukusu pobjednika (George Orwell, Arthur Koestler, Aleksandar Isajevič Solženjicin, Milan Kundera itd.). Suvremeni je čovjek zbunjen tehničkim novostima i organizacijskim strukturama (Don DeLillo), a svjetska se kultura rastače i transformira pod djelovanjem medija, koji na globalnu kulturu djeluju entropijski (Thomas Pynchon).

Stručni skup “Horori a priori”, Split

Prof. dr. sc. Dražen Lalić, sociolog

redovni sveučilišni profesor na Fakultetu političkih znanosti, Zagreb

E-mail: drazen.lalic@gmail.com http://www.fpzg.unizg.hr/

ŽivotopisDražen Lalić je rođen 15. lipnja 1960. u Makarskoj. Na Fakultetu političkih znanosti (FPZG) Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je politologiju 1983. godine. Doktorsku disertaciju iz sociologije obranio je 1993. Radio je kao novinar i voditelj Istraživačkoga centra lista Slobodna Dalmacija (1992. - 1994.), direktor Agencije za istraživanja javnog mnijenja, medija i tržišta Puls (1994. - 1997.), te savjetnik u Upravnom odjelu za socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu Grada Splita i voditelj Informacijskog centra za mlade Splita (1995. - 2000.). Od 2000. zaposlen je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje živi u posljednjih osam godina. U zvanje redovnoga profesora sociologije izabran je sredinom 2011. godine. Nositelj je nastave na predmetima Sociologija hrvatskog društva, Politički i socijalni aspekti sporta te Politička komunikacija. Osim na FPZG-u, predavao na sveučilištima u Splitu, Dubrovniku i Waterloou, Kanada. Bio je u četiri navrata na studijskim putovanjima u inozemstvu (SAD, Kanada, Njemačka). Proveo je više istraživanja vezana za ponašanje nogometnih navijača, zlouporabu droge i ovisnost o drogi, višestranačke izbore, izborne kampanje i druge teme. Sam ili u suautorstvu objavio je osam znanstvenih studija i jednu popularno-znanstvenu knjigu, pedesetak znanstvenih i stručnih radova, te bio jedan od urednika šest knjiga. Osim toga, Lalić je autor većega broja publicističkih članaka te, kao politički i društveni analitičar, sudionik više televizijskih i radio emisija.

Sociološki osvrt na djelovanje knjižnica u kontekstu nasilničkoga ponašanja mladih pripadnika suvremenoga hrvatskog društva

Pri nastojanju da se valjano odgovori na pitanje treba li fond školskih (i drugih) javnih knjižnica biti omeđen odgojno-obrazovnim planom i programom ili učenici smiju birati knjige po svojoj želji, odnosno koliko treba biti jednoga i drugoga, svakako valja uzeti u obzir širi društveni kontekst u kojem se zbiva socijalizacija mladih u suvremenoj Hrvatskoj. S obzirom da su školske i druge knjižnice nenadomjestivi čimbenici socijalizacije, njihovo je djelovanje i uključivanje mladih u to djelovanje znatno uvjetovano rečenim kontekstom. Cilj i svrha izlaganja je da se analiziraju važna obilježja društvenoga konteksta i drugi aspekti života u suvremenoj Hrvatskoj koji dovode do poremećaja u odvijanju procesa socijalizacije kao prenošenja na djecu i mlade vrijednosti, uputa za ponašanje i drugih važnih obrazaca življenja koji su poželjni, ili bi to trebali biti, u našem društvu i civilizacijskom sklopu kojemu ono pripada. Rezultati izlaganja se odnose na razmatranje utjecaja društvenoga konteksta u širokom rasponu, i to preko utjecaja različitih subkultura i pripadajućih stilova življenja mladih, preko specifičnoga utjecaja različitih medija (novina, televizije, interneta...) i popularne kulture, pa do strukturalnih obilježja funkcioniranja suvremenoga hrvatskog društva kao što su posljedice rata, odnosno neposrednog poraća, ekonomske i svekolike društvene krize, teškoća u odvijanju procesa tranzicije i transformacije, itd. Naročito se ističe raznovrsno nasilničko ponašanje djevojaka i mladića koje u kulturi mladih i njihovom svijetu ima specifičnu i starijima često neprozirnu pojavnost i uvjetovanost. Posebno se upozorava na negativan utjecaj pojava kao što su visoka nezaposlenost i deprivacija među našim mladima te uopće oskudnost njihovih životnih perspektiva, različitih teškoća obitelji i odgojno/obrazovnog sustava i sličnih. Način diseminacije i izbora knjiga u knjižnicama, s obzirom na to, određen je različitim čimbenicima, koji su s jedne strane uvjetovani umjetničkom, znanstvenom, stručnom i sličnom kakvoćom djela, a s druge specifičnim varijablama koje su vezane za karakteristike konkretnoga medijskoga, kulturnoga i drugog društvenog okružja. Zaključno i slijedom dosad iznesenoga, osnovna je teza ovoga izlaganja, na početno pitanje ne treba reagirati jednoznačno, odnosno slijedom veznika „ili“, nego slojevito i koristeći veznik „i“: fond školskih (i drugih) javnih knjižnica treba biti omeđen odgojno-obrazovnim planom i programom, ali bi istovremeno učenici trebali birati knjige po svojim željama koje ne bi smjele biti stihijske, nego profilirane na temelju interakcije s knjižničarima, nastavnicima i drugim akterima socijalizacije, te na osnovu tako osnaženoga zdravog razuma učenika.

Ana Krželj, prof. i dipl. knjiž, univ. spec. menadžmenta obrazovanja

(dopredsjednica HUŠK-a, viša savjetnica za školske knjižnice AZOO, Split)

E-mail: ana.krzelj@gmail.comhttp://www.hulu-split.hr/str/artists/akrzelj.htm

ŽivotopisAna Krželj rođena je 1967. godine u Splitu u kojem živi i radi. Majka je troje djece (Frane, 1987., Mirele, 1988. i Tihe, 1998.) i profesorica povijesti umjetnosti i likovne kulture (Split, 1989.), diplomirana knjižničarka (Zagreb, 1992.) i sveučilišni specijalist menadžmenta obrazovanja (Novi Sad, 2010.). Prijavila je temu doktorske disertacije pod naslovom Upravljanje vizualnim identitetom školske knjižnice iz nastavnog predmeta Menadžment obrazovanja na Fakultetu za menadžment (Novi Sad, 2011.). Radila je (od 1991. do 2006.) godine kao učiteljica likovne kulture, nastavnica stručnog crtanja i stručna suradnica – školska knjižničarka, a od 2006. godine zaposlena je kao viša savjetnica za školske knjižnice u Agenciji za odgoj i obrazovanje. Od 1994. godine sudjelovala je na samostalnim i skupnim izložbama slika te je često sudjelovala na dobrotvornim dražbama kao darovateljica svojih radova, pomažući udruge i pojedince. Cjeloživotno se usavršava, sudjelovala je na brojnim stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu, a organizirala je i brojne međužupanijske, državne i međunarodne stručne skupove. Autorica je brojnih stručnih i znanstvenih radova. Članica je slijedećih udruga: HKD – Hrvatskoga knjižničarskog društva (1992.) / Društva knjižničara u Splitu (članica je Glavnog odbora DKS od 2004. - članica je Sekcije za školske knjižnice HKD-a od 2011.), HDLU – Hrvatskoga društva likovnih umjetnika u Splitu (1994.), HUŠK – Hrvatske udruge školskih knjižničara (od 2002., dopredsjednica od 2011.), MH – Matice hrvatske Split (od 2003., a voditeljica knjižnice i čitaonice od 2010.), Pričigin – splitski festival pričanja priča (u organizacijskom odboru od 2007.).

Vanja Jurilj, dipl. knjižničarka i komparatistica

Hrvatska udruga školskih knjižničara

E-mail: vanja.jurilj@gmail.com http://www.husk.hr

ŽivotopisNakon završetka studija bibliotekarstva i komparativne književnosti radila je u novinarstvu, marketingu i informatici. Od 1995. zaposlena je kao knjižničarka, najprije kao knjižničarka-informatorica u Knjižnicama grada Zagreba, posljednjih 12 godina u OŠ Antuna Mihanovića kao školska knjižničarka. U radu u školskoj knjižnici koristi sva znanja i vještine stečene obrazovanjem, raznorodnim, međusobno nadopunjujućim, poslovima koje je radila i stalnim stručnim i osobnim usavršavanjem. Autorica je nekoliko školskih projekata. Na Svjetskom kongresu školskih knjižničara u Padovi 2009. godine predstavila je autorski projekt Zapazi, izrazi, promijeni koji provodi u svojoj knjižnici s ciljem da kod učenika potiče i razvija aktivan međuodnos: pojedinac – okruženje - društvo.

Od 2007. godine se aktivno uključila u rad Hrvatske udruge školskih knjižničara u okviru marketinškog tima za promjenu percepcije školskog knjižničara. Od 2008. do 2010. godine je bila dopredsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara a u travnju 2010. godine je izabrana za njenu predsjednicu. U društvenom trenutku u kojima su uobičajeni načini funkcioniranja i financiranja školskih knjižnica prestali biti djelotvorni, cilj joj je osmisliti projekte i izgraditi nove suradničke i interesne mreže kojima će Hrvatska udruga školskih knjižničara usmjeriti školsko knjižničarstvo k drugačijim, nadajmo se i kvalitetnijim, načinima rada.

U okviru aktivnosti za Hrvatsku udrugu školskih knjižničara organizirala je i vodila nekoliko okruglih stolova na aktualne teme iz školskog knjižničarstva: “Financiranje školskih knjižnica”, “Školska knjižnica budućnosti”, “Marketing u školskoj knjižnici” i “Knjiga i drugi mediji”. Na okruglom stolu o slobodnom pristupu informacijama 2010. godine na temu Utjecaj globalne ekonomske krize na knjižnice i slobodan pristup informacijama u organizaciji Hrvatskog knjižničnog društva održala je izlaganje na temu “Zagovaranje školskih knjižnica”. Pokrenula je i projekt “Vodič kroz školske knjižnice Hrvatske”.