Školske knjižnice - Husk.hr...Natuknice za budućnost ... politika, gospodarstvo, tehnologija, utjecalo na to da su knjižnice nastajale, razvijale se, odnosno propadale, od prvih

ZAGREB, 19.—20. LISTOPADA 2012.

Školske knjižnice: ključ za prošlost, sadašnjost i

budućnost

Međunarodni mjesec školskih knjižnica 2012. Generalni pokroviteljGRAD ZAGREB

Stručni skup “Školske knjižnice: ključ za prošlost, sadašnjost i budućnost”, Zagreb

Palace Hotel, Zagreb, 19. listopada 2012. Stručni izlet u stubički kraj, 20. listopada 2012.

Petak, 19. listopada 2012.

9:00 - 10:00 Piće dobrodošlice i registracija sudionika

Otvorenje skupa

10:00 - 10:15 Pozdravna riječ Vanja Jurilj, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba Božica Šimleša, pomoćnica pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport10:15 - 10:30 Prigodni program učenika Glazbene škole Pavla Markovca

I. Pregled prošlosti

10:30 - 11:15 Knjižnice i društvo, dr. sc. Josip Stipanov11:15 - 11:45 Iz povijesti školskih knjižnica u Hrvatskoj: Knjižnice srednjih škola u Zagrebu 1929.-1941., mr. sc. Jasna Milički, OŠ Marija Bistrica

II. Priručnik za sadašnjost

11:45 - 12:15 Usluga usmjerena na korisnika, prof. dr. sc. Ivanka Stričević12:15 - 12:45 Čitanje u svijetu ekrana!, Mladen Kušec, književnik12:45 - 13:15 Školski knjižničar i područna škola, Biserka Sinjerec, OŠ Tomaša Goričanca, Mala Subotica13:15 - 13:30 Diskusija13:30 - 15:00 Stanka - Organizirani domjenak / ručak za sve sudionike, restoran Palace Hotela

III. Natuknice za budućnost

15:00 - 15:30 E-Škola, E-Knjižnica, Andrijana Prskalo Maček, CARNet15:30 - 16:00 Transforming learning - Novi način učenja i poučavanja, Željko Milić, Apple Hrvatska16:00 - 16:30 Sreća kao pedagoški cilj, Vanja Jurilj, predsjednica HUŠK-a16:30 - 16:45 Stanka

Program

Generalni pokrovitelj:Grad Zagreb

Sponzori:


IV. Okrugli stol: Obrazovanje školskih knjižničara jučer, danas i sutra

16:45 - 17:00 Uvod u temu: Zakonski okviri obrazovanja školskog knjižničara, Mira Zovko, viša savjetnica za školske knjižnice u MZOŠ-u17:00 - 18:00 Razgovor o različitim koncepcijama studija knjižničarstva, s naglaskom na obrazovanje školskih knjižničara, moderatorica Vanja Jurilj, predsjednica HUŠK-a

Pozvani sudionici: Mira Zovko, viša savjetnica za školske knjižnice u MZOŠ-u Davorka Bastić, predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog vijeća Marijana Mišetić, predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva prof. dr. sc. Ivanka Stričević, Sveučilište u Zadru, Odjel za knjižnične znanostiprof. dr. sc. Zoran Velagić, Sveučilište u Osijeku, Odsjek za informacijske znanosti prof. dr. sc. Jasmina Lovrinčević, Učilište J. J. Strossmayer, Sveučilište u Osijeku, Odsjek za kulturalne studije doc. dr. sc. Ana Barbarić, Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Završna svečanost prvog ciklusa projekta poticanja čitanja iz užitka Tulum s(l)ova i proglašenje pobjednika

Glazbeni paviljon Parka ZrinjevacTulum s(l)ova - zajednički projekt poticanja čitanja iz užitka Hrvatske udruge školskih knjižničara, Hrvatske mreže školskih knjižničara, OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog i još 21 školske knjižnice diljem Hrvatske, svoju završnicu ima u svečanosti na kojoj će biti proglašena najuspješnija školska knjižnica. Sudjeluju predstavnici osnovnih i srednjih škola koje su sudjelovale u projektu i osobe iz javnog života: Davor Gobac, Psihomodo pop i Pero Galić, Opća opasnost. Članovi Prosudbenog povjerenstva za odabir pobjednika su Bojana Beata Doko, HUŠK; Josip Strija, HMŠK i Lidija Bajuk; moderatorica zbivanja je Marija Purgar, OŠ Nikole Andrića, Vukovar; a koordinatorica svečanosti i autorica projekta je Draženka Stančić, OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec.

18:00 - 20:00 Čitanje iz užitka učenika škola koje su sudjelovale u projektu 20:00 - 21.30 Proglašenje pobjednika i prigodni program

U slučaju lošeg vremena program će se održati u konferencijskoj dvorani Palace Hotela u 20 sati!


Dr. sc. Josip StipanovKontakt: [email protected]

Nakon doktorata iz filozofije zapošljava se 1972. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, u kojoj najprije radi na Hrvatskoj tekućoj bibliografiji članaka, a potom na Hrvatskoj retrospektivnoj bibliografiji. Od kraja sedamdesetih pa do kraja osamdesetih radi u Razvojnoj/matičnoj službi, kao njezin voditelj. U međuvremenu, sve do 1995., radi na projektu izgradnje nove zgrade NSK. Krajem sedamdesetih postaje zamjenik ravnatelja NSK, a 1997. i glavni ravnatelj NSK sve do umirovljenja u proljeće 2007. Pokrenuo je brojne projekte i programe razvoja i unapređivanja hrvatskog knjižničarstva, aktivno u njima sudjelovao, posebice u izgradnji hrvatskog knjižničnog sustava te sudjelovao u izradi više elaborata i projekata. Objavio je pedesetak znanstvenih i stručnih radova te knjigu Knjižnice i društvo i dovršio rukopis za knjigu Povijest knjižničarstva u Hrvatskoj od početka do danas. Dobitnik je Kukuljevićeve nagrade.

Knjižnice i društvoU ovom izlaganju, koje je zapravo kratki prikaz glavnih odrednica knjige Knjižnice i društvo, objavljene 2010. godine, obrazlaže se kako je društvo, odnosno njegove glavne sastavnice: kultura, obrazovanje, znanost, religija, politika, gospodarstvo, tehnologija, utjecalo na to da su knjižnice nastajale, razvijale se, odnosno propadale, od prvih početaka knjižnica, prije 5.000 godina, kroz glavne kulture i civilizacije, u svim vremenskim razdobljima, sve do danas, s pogledom na sutra. To je sociološki, komunikološki i kulturološki uvid u povijesni razvoj knjižnica od početaka do danas. I to od Mezopotamije/Sumerana, preko Egipta, Dalekog istoka, Grčke, Rima, Bizanta, Srednjeg vijeka, kršćanstva, islama, karolinške renesanse i renesanse 12. stoljeća, osnivanja gradova i (prvih)sveučilišta, humanizma i renesanse, izuma tiska, reformacije, moderne znanosti, prosvjetiteljstva, Francuske i industrijske revolucije, znanstveno-tehnološkog napretka, procvata svih vrsta knjižnica u 19. stoljeću, početka knjižničarstva kao struke i profesije, preko 20. stoljeća u kojem knjižnice počinju dobivati dopunu, a potom i konkurenciju, odnosno alternativu u novim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama.

Sve to utemeljeno i uvjerljivo pokazuje da su knjižnice kao komunikacijske agencije, bitna i prepoznatljiva sastavnica svake kulture i civilizacije, njihov neraskidivi i nezamjenjivi dio i to od svakidašnjih potreba i svakog oblika obrazovanja, do vrhunskih znanstvenih ostvarenja. Što ih više koristimo, više su potrebne, nezamjenjive. Knjižnice su nezaobilazni i nezamjenjivi čimbenik razvoja i napretka svakog društva, svake sredine. Ta paradigma društvo-knjižnice vrijedi ne samo na povijesnom i globalnom planu, već i na nižim društvenim razinama i sredinama, zajednicama i ustanovama, gdje god postoji potreba za (novim) znanjem i informacijama. A to praktički znači posvuda.

A sutra? Sve je veća prevlast informacijske tehnologije - koja je proces, a ne predmet poput knjige. U novoj informacijskoj galaksiji, u novom deteritorializiranom cyber prostoru, predvidiv je kontinuitet usluge i diskontinuitet medija.


mr.sc. Jasna MiličkiOŠ Marija Bistrica, Marija BistricaKontakt: [email protected]

Rođena u Mariji Bistrici, gdje je završila i osnovno obrazovanje. Srednjoškolsko obrazovanje nastavila je u Zagrebu gdje je 1986. godine upisala studij Pedagogije na Filozofskom fakultetu i stekla zvanje profesora pedagogije. Na istom je fakultetu upisala dodiplomski studij Bibliotekarstva i 1994. godine stekla stručno zvanje diplomirani bibliotekar. Poslijediplomski studij pri Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu upisala je 2003. godine i obranila magistarski rad na temu: Srednjoškolske knjižnice u Zagrebu u vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Upisala je doktorski studij na istom Odsjeku s temom koja se odnosi na uvođenje informacijskog opismenjavanja u osnovnoškolske knjižnice.

Radi u Osnovnoj školi Marija Bistrica kao školska knjižničarka, a 2011. godine napredovala je u zvanje knjižničarke savjetnice. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća osnovnoškolskih knjižničara Krapinsko-zagorske županije. Članica je Društva knjižničara Krapinsko-zagorske županije u kojem je četiri godine bila tajnica te sudjelovala u organizaciji izložbe i izradi kataloga Knjižno blago Hrvatskoga zagorja.

Iz povijesti školskih knjižnica u Hrvatskoj: Knjižnice srednjih škola u Zagrebu 1929.-1941.Kraj dvadesetih godina prošlog stoljeća u cijelom je svijetu bio obilježen velikom gospodarskom krizom. Hrvatska je u tom razdoblju između dva svjetska rata doživjela mnoge političke i društvene promjene koje su se odražavale i na školstvo i prosvjetu. Kroz pregled djelovanja srednjih škola (državnih i privatnih, klasičnih i realnih gimnazija) u gradu Zagrebu u razdoblju od 1929./30. do 1940./41. godine pruža se i uvid u osnivanje, organizaciju i rad školskih knjižnica. Djelovanje srednjoškolskih knjižnica nakon Prvog svjetskog rata bilo je otežano zbog ratnih stradavanja, ali i nebrige vlasti oko obnavljanja kabineta, zbirki i knjižnica. Porast cijene knjiga i neodgovarajuće ili nikakve dotacije za školske knjižnice još su više pridonijele tome. Loše stanje u školskom knjižničarstvu bilo je potencirano i nepostojanjem Zakona o knjižnicama kojim bi se regulirao njihov rad, financiranje, standardi i zapošljavanje obrazovanih i osposobljenih knjižničara. Premda je bilo nekih pokušaja u tom smjeru, znatnije promjene nisu učinjene, a njihovo je rješavanje ostavljeno u naslijeđe nekoj drugoj vlasti u neko drugo vrijeme. Vrlo su zanimljivi podatci o načinu na koji se razvijala posudba knjižnične građe i koji su se oblici zaštite poduzimali u ono vrijeme.


Dr. sc. Ivanka Stričević, izv. prof.Sveučilište u Zadru, Odjel za informacijske znanosti, ZadarE-mail: [email protected] http://ozk.unizd.hr

Ivanka Stričević magistrirala je na Odsjeku za pedagogiju i doktorirala na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Izvanredna je profesorica na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru gdje predaje kolegije vezane uz informacijske sustave u obrazovanju, knjižnične usluge za djecu i mlade u narodnim i školskim knjižnicama i korisnike informacijskih ustanova. Od listopada 2012. pročelnica je navedenog Odjela.U dva mandata bila je predsjednica IFLA-ine Sekcije knjižnica za djecu i mladež, te naredna dva mandata predsjednica IFLA-ine Sekcije za pismenost i čitanje. Aktivna je u domaćim i inozemnim udruženjima koja se bave knjižničarstvom i čitanjem. Objavila je više od 80 znanstvenih i stručnih radova, koautorica je 10 studija i knjiga, uredila je brojne publikacije s temom čitanja, pismenosti i knjižničarstva. Članica je uredništva dva domaća i dva inozemna časopisa i članica programskih odbora domaćih i inozemnih znanstvenih i stručnih skupova na kojima drži izlaganja.

Usluga usmjerena na korisnikaSamo po sebi se podrazumijeva da je usluga nešto što uključuje korisnika, jer ako neka djelatnost nije usmjerena na korisnika onda to nije usluga. Knjižnice teže konceptu brige za korisnike jer zbog njih postoje – to je bitan dio njihova poslanja jer o korisnicima ne ovisi samo izravan rad i komunikacija s njima nego i način na koji su organizirane informacije, kako se i kakve zbirke grade, kakvi su uvjeti za učenje osigurani i kako se rad knjižnice vrednuje. Iako se strategije rada s korisnicima razlikuju, postoje neka osnovna načela koja pomažu u promišljanju uloge knjižničara, razini usluge i čimbenicima koji vezuju korisnika za knjižnicu. Pritom je važno imati na umu očekivanja korisnika, kako onih s kojima knjižničar neposredno komunicira, tako i onih koji tek trebaju postati stvarni korisnici knjižnice. Stoga si postavljamo pitanja tko su naši korisnici, kako nas percipiraju, kakve potrebe i interese imaju, što očekuju od knjižnice i koje strategije primijeniti kako bi naša usluga bila percipirana kao kvalitetna.


Mladen Kušecpjesnik, pripovjedač, publicist i novinarKontakt: http://mladenkusec.com/kontakt.html

Rođen je u Zagrebu 24. veljače 1938. U rodnom je gradu polazio osnovnu školu, gimnaziju i studij na Filozofskom fakultetu. U svom je radu jednako prisutan na Hrvatskoj televiziji i na Hrvatskom radiju kao i u književnosti, posebice onoj za djecu. Kao novinar zaposlio se 1962. na tadašnjem Radio Zagrebu. Do danas je osmislio i ostvario brojne emisije koje su stekle veliku popularnost, jednako među mladima kao i među odraslima. Neka ovdje budu spomenute samo neke: Tonkica Palonkica frrr, Patuljci pojma nemaju, Hihotići, Plavi kaputić, Sedmi vjetar. Radio emisija Bijela vrana emitira se već trideset i osam godina. Član je Hrvatskog novinarskog društva od 1963., a član Društva hrvatskih književnika od 1968. Za roman Mama, tata i ja dobio je književnu nagradu ‘Mato Lovrak’ koja je upravo njemu prvome dodijeljena. Za radio emisiju Donatela dobio je nagradu Hrvatskog novinarskog društva Zlatno pero.Iz bibliografije: Dobar dan (1971.), Plavi kaputić (1974.), Tajna desne ruke (2002.) Male zvijezde(2006.), Dječak koji je sanjao najljepše na svijetu (2007.), Tajne zagonetne šume (2008).

Čitanje u svijetu ekranaEto me u jednoj odlično opremljenoj školskoj knjižnici. U društvu sam s troje učenika s kojima želim snimiti emisiju Bijela vrana. Ali tu sam i radi toga što ću ovdje predstaviti svoju novu knjigu. Dok čekamo gospođu knjižničarku, skuplja djecu za susret, dvoje mojih odabranika vrlo spretno služi se blagodatima odličnih mobitela. Na tim malim spravicama nevjerojatnih mogućnosti oni su doma. Jedan od budućih sugovornika je na internetu, a ja gledam oko sebe. Knjižnica je prazna, mislim,nema ni jednog čitatelja. Iza staklenog zida na hodniku stoji još desetak učenika. Bar petero od njih u ruci ima mobitel, a neki slušalice na ušima. Tristotinjak uredno posloženih knjiga za sada ne privlače ničiju pozornost, a kamoli da imaju čitatelja. Tek kad sam ustao, ugledao sam pred, do sada za mene skrivenim, računalima još četvero učenika. Potpuno su u svijetu ekrana, a svijet oko njih kao da ne postoji. Osjetio sam malu nelagodu zbog sebe, pisca, i knjiga. Baš kad sam počeo razmišljati o svijetu bez knjiga, u knjižnicu je ušlo troje prvašića. U rukama imaju knjige-slikovnice. Ta me slika obradovala. Kad su prišli, čuo sam da razgovaraju o knjigama koje imaju u rukama. Bilo je očito da su ih se dojmile. I tek što sam to zadovoljno rekao samome sebi, s druge strane hodnika pojavilo se još nekoliko prvašića. I oni su imali knjige u rukama. - To je to! - rekao sam zadovoljan samome sebi i poželio upoznati učiteljicu. Tajna je u njoj, tajna je još uvijek u knjizi, tajna je u vječnoj dječjoj znatiželji koja vjeruju u tajne knjige i kojoj netko u tome pomaže. Shvatio sam da ovisi o nama kako djelujemo, ni jedan oblik učenja i saznavanja nije konkurencija onom drugom, svi na svoj način djeluju pomažu, čine ovaj život i ovaj svijet ljepšim. Eto, o tome želim da porazgovaramo na susretu!


Biserka Sinjerec prof. književnosti, dipl. knjižničarkaOŠ Tomaša Goričanca Mala [email protected]

Rođena 19.08.1951. u Zagrebu. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost i komparativnu književnost 1976. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te apsolvirala novinarstvo na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu. 2006. godine diplomirala je bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Ima radno iskustvo u novinarstvu i nakladničkoj djelatnosti, a od 1999. godine radi u OŠ Tomaša Goričanca, Mala Subotica, Međimurska županija, na radnom mjestu školske knjižničarke. Voditeljica je i učeničke zadruge.

Školski knjižničar i područna škola

Dostupnost školske knjižnice u vrijeme najintenzivnijeg stjecanja znanja – u osnovnoj školi - od presudnog je značaja za odgojno – obrazovni proces u cjelini. Upravo tada se razvija potreba za cjeloživotnim učenjem, stvaraju se temeljni preduvjeti za ostvarenje krajnjeg cilja: učenik koji postaje i ostaje aktivan član društva.

Organizacija rada školskih knjižnica u područnim školama je stoga od velikog značenja za ostvarenje jednog od proklamiranih ciljeva: usluga školske knjižnice dostupna svima pod jednakim uvjetima. Ovo izlaganje pokazuje kako se rad područne škole organizira u područnoj školi Držimurec koja djeluje u okviru OŠ Tomaša Goričanca, Mala Subotica. Govori se o problemima rada knjižničara i specifičnostima škole: više od 90% učenika škole su Romi koji dolaze nepripremljeni i bez znanja hrvatskog jezika. U Područnoj školi Držimurec, rade i dvije predškolske grupe i dvije grupe produženog boravka prvih razreda. Predavanje će pokazati kako je u takvim specifičnim uvjetima organiziran rad školske knjižnice, s naglaskom na rad u područnoj školi. Unatoč svim posebnostima uvjeta u kojima djeluje, Područna škola Držimurec jedna je od rijetkih koja ima organiziran dolazak školske knjižničarke u područnu školu jednom tjedno. Zbog činjenice da romski – bajaški jezik nema pisanih tragova, knjižničarka prevodi književne tekstove, napravila je i mali romski rječnik. S ciljem motiviranja učenika pokušava djeci približiti zanat njihovih predaka – obradu drveta na način kako su to činili njihovi djedovi.


Andrijana Prskalo MačekHrvatska akademska i istrazivačka mreža - CARNetPomoćnica [email protected]

Andrijana Prskalo Maček diplomirala je 2002. godine na Zavodu za telekomunikacije Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zagrebu, gdje je 2011. godine i magistrirala. Od 2003. godine zaposlena je u Hrvatskoj akademskoj i istraživačkoj mreži - CARNetu gdje radi na brojnim projektima unaprijeđenja podrške korisnicima. Od 2007. godine u CARNetu radi kao pomoćnica ravnatelja za podršku korisnicima.

E-Škola, E-KnjižnicaŠkole koje su spojene na Internet različitim brzinama, koje su donekle opremljene računalnom infrastrukturom i s djelomično izgrađenim lokalnim mrežama, po europskim su kriterijima digitalne početnice. To je najniži stupanj od četiri razine digitalne zrelosti. Takve škole su danas hrvatska stvarnost.

Najviši stupanj koji škole mogu doseći su digitalno zrele škole što podrazumijeva spajanje na brzi internet, visoku opremljenost računalnom i komunikacijskom infrastrukturom te digitalno kompetentne nastavnike koji u svom radu koriste sve dostupne ICT resurse i uz pomoć informatiziranih procesa poslovanja odgovaraju na potrebe novih generacija učenika.

Cilj CARNeta, kao ustanove koja gradi mrežnu i računalnu infrastrukturu te educira svoje korisnike za korištenje informacijsko-kumunikacijskih tehnologija u nastavi i znanosti, je pomoći školama u Hrvatskoj da postanu digitalno zrele, tj. da postanu e-škole.

CARNet to čini kroz svoje standardne aktivnosti, ali i kroz inovativne projekte kojima se omogućuje digitalizacija postojećih obrazovnih sadržaja kao i izrada, pohranjivanje i objavljivanje novih digitalnih obrazovnih materijala na različitim platformama ili portalima. Čini to i sustavnim obrazovanjem nastavnog kadra za primjenu ICT-a u škola.

Jedno od obilježja takve škole je i uvijek i svim nastavnicima i učenicima dostupna e-knjižnica.


Željko MilićEducation & Pro Business Manager, Apcom HrvatskaKontakt: [email protected]

Nakon završenog Filozofskog fakulteta u Zagrebu stekao je zvanje profesora filozofije i povijesti. 15 godina radio je kao profesor društvenih predmeta u privatnim i državnim srednjim školama. 2005. postaje djelatnik PR-a tvrtke Samoborka, a iste godine radi i u kompaniji KATE-KOM koja se bavi izradom softvera/aplikacija u telekomunikacijama.

U suradnji s Hrvatskim institutom za tehnologiju i MZOS-om radi na implementaciji softvera za komunikaciju roditelja, djece i škole baziranog na internet i SMS tehnologiji. Od 2007. godine vodi kao product i project manager plasman ovog proizvoda za cijeli svijet.

2008. godine postaje Education & Pro Business Developer Manager za Apple sa zadatkom ojačavanja i implementacije Apple tehnologije u obrazovanju. Nakon školovanja u Apple centrima u Parizu i Londonu, postaje Apple Certified Trainer za segment obrazovanja i za rad s partnerima koji su orijentirani na obrazovanje. Danas se bavi organizacijom, prezentacijama i treningom Apple partnera s ciljem bolje podrške obrazovnom tržištu.

TRANSFORMING LEARNING – Novi način učenja i poučavanja Ako sagledamo sve izazove koji se danas pojavljuju pred sustavom obrazovanja, ako želimo mlade ljude i njihove profesore - učitelje pripremiti za te nove izazove, Apple smatra da je potrebno transformirati sustav učenja i poučavanja.

Novi način života, kako privatnog, tako i poslovnog, traži nove vještine i od onih koji poučavaju, i od onih koji uče. Apple nudi stvaranje digitalnog okruženja koje će biti potpora mladima u njihovom načinu života, ali također i u radu i učenju. S druge strane, smatra da je potrebno pomoći profesorima - učiteljima u što lakšem iskazivanju njihove kreativnosti i inovatvnosti, kako bi komunikacija imeđu svih subjekata obrazovnog sustava bila što lakša i brža.

Mladi danas svakodnevno koriste nove tehnologije, oni žive s njima i očekuju da ih takvo okružje dočeka i u prostorima gdje uče i usvajaju nova znanja. Zbog toga, ali i zbog izazova koji će ih čekati ili ih već čekaju u poslovnom svijetu (kritičko mišljenje, znanje tehnolgija, timski rad, globalno povezivanje znanja i ljudi, razvoj invativnosti i kreativnosti u poslu, ...) proces obrazovanja mora biti spreman odgovoriti na te nove izazove. Jedan dio odgovornosti je na sustavu koji se mora organizirati, ali jedan dio odgovornosti je i na svakom pojedincu koji u tom sustavu aktivno sudjeluje. Posebno tu mislimo na učitelje, profesore, pedagoge, psilhologe, knjižničare,…

Apple ima tim koji se zadnjih 30 godina bavi izazovima obrazovanja smatrajući da je to jedan od najvažnijih segmenata društva, kako u cjelini, tako i svakog čovjeka ponaosob. Sva njegova rješenja idu prema istom cilju: povezivanju trokuta učenik – učitelj – roditelj.


Vanja Jurilj, dipl. komp. i dipl. knjiž.Hrvatska udruga školskih knjižničaraKontakt: [email protected]

Rođena je u Sarajevu, Bosna i Hercegovina, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je 1987. godine bibliotekarstvo i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Ima radno iskustvo u novinarstvu, računovodstvu, informatici i marketingu.

Od 1992. godine živi i radi u Zagrebu. Od jeseni 1995. godine bila je zaposlena kao knjižničarka-informatorica u Knjižnicama grada Zagreba. Posljednjih 13 godina radi u OŠ Antuna Mihanovića kao školska knjižničarka. S predstavljanjem projekta Zapazi, Izrazi, Promijeni sudjelovala je na Svjetskom skupu školskih knjižničara 2009. godine u Padovi, Italija. 2011. godine napredovala je u zvanje stručne suradnice mentorice.

Od 2008. do 2010. godine bila je dopredsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara, a od travnja 2010. godine je njena predsjednica. Na toj funkciji je organizirala i vodila više okruglih stolova i stručnih skupova s aktualnim temama školskog knjižničarstva. Radovi su joj objavljeni u nekoliko zbornika.

Promjena perspektive: Sreća kao pedagoški ciljOvo predavanje je dio izlaganja koje će Vanja Jurilj kao predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara i knjižničarka OŠ Antuna Mihanovića održati na Svjetskom skupu školskih knjižničara u Dohi u studenom ove godine.

Stavovi koji se iznose rezultat su sagledavanja snažne međusobne uvjetovanosti obrazovnog sustava i s njime povezanih školskih knjižnica s obrazovnim paradigmama utemeljenim na ciljevima koje promovira, ali i zahtijeva, društvo u kojem postoje. Iz toga proizlazi i da je poziciju i ulogu školskih knjižnica nemoguće bitnije promijeniti bez temeljnih promjena u pristupu obrazovanju, a za njih je potrebna promjena cijele paradigme obrazovanja.

Ovo predavanje predstavlja neke od suvremenih ideja koje se tiču obrazovanja, govori i o novim konceptima aktivnog sudjelovanja školskih knjižnica u promjeni obrazovne paradigme.

Pitanja vezana za postizanje osobne sreće unutar akademske zajednice su već dugo vremena gotovo zabranjena. Obrazovni kurikulumi se, barem od razdoblja ranog kapitalizma, oblikuju u skladu s potrebama tržišta rada i očekivanjima društva. Iako su postojali razni pokušaji da se uspostavi neki drugi obrazovni okvir koji se temelji na više holističkom pristupu, na primjer Waldorf ili Montessori pedagogiji, oni nikada nisu uspjeli postati široko prihvaćena obrazovna struja.

Stoga, iako je razvoj tehnologije revolucionarno promijenio opseg i brzinu pristupa dostupnim informacijama, smatramo da bi se suštinska revolucija sastojala u promjeni svrhe za koju koristimo te informacije. U toj revoluciji školska knjižnica može imati bitnu ulogu!

Stručni izlet u stubički kraj

9:30 Polazak ispred Palace Hotela Posjet školskoj knjižnici OŠ Donja Stubica i književni susret s piscem Hrvojem Kovačevićem, domaćin - knjižničarka Danica Pelko

Obilazak dvorca Golubovec i razgledanje Kajkaviane, najveće zbirke kajkavske knjige u Zagorju Ručak u restoranu Vidikovac Panoramsko razgledanje Gornje Stubice - spomenik Matiji Gupcu, Gupčeva lipa Posjet Svetištu Marije Bistrice i razgledanje svetišta i crkve na otvorenom

17:30 Povratak

Subota, 20. listopada 2012.

Školske knjižnice: ključ za prošlost, sadašnjost i budućnost

Zašto ova tema i zašto sada?

Naziv skupa, Školska knjižnica - ključ za prošlost, sadašnjost i budućnost, tema je koju je Međunarodna udruga školskih knjižničara (IASL) odabrala za ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog mjeseca školskih knjižnica. Mi smo ga prihvatili kao izvrstan okvir za sadržaje kojima se na ovom stručnom skupu želimo baviti obzirom na trenutno stanje školskih knjižnica u Hrvatskoj, ali i ukupan društveni trenutak! Vremena tzv. krize su vremena u kojima se preispituje prošlost, analizira sadašnjost, predviđa budućnost. Premašilo bi okvire ovoga skupa analizirati ukupnu pozadinu društvenih pojava kojima svjedočimo, ali možemo ukazati na probleme koji se tiču školskih knjižnica. Cilj nam je potaknuti na razmišljanje, dati poneki konkretan prijedlog koji može biti od koristi već sada i ovdje, ali i inspirirati vas i dati pokoju natuknicu za rad koji je pred nama!U skladu s temom, cjeline radnog dijela skupa imaju nazive: Pregled prošlosti, Priručnik za sadašnjost i Natuknice za budućnost. U radnom dijelu skupa je i okrugli stol o obrazovanju školskih knjižničara koje je zasigurno ključ za sadašnjost i budućnost školskih knjižnica, tu je prošlost već prošla! Romantična listopadska večer na Zrinjevcu rezervirana je za završnu svečanost i proglašenje pobjednika prvog ciklusa projekta za poticanje čitanja iz užitka Tulum s(l)ova. Subotnji izlet u stubički kraj, predviđen je kao nastavak putovanja u bogate riznice prošlosti, ali i kao upoznavanje sadašnjost dviju knjižnica – jedne školske i jedne specijalne. Nadamo se da će vam spoj znanja uglednih predavača, bogatog programa i gostoprimstva organizatora skupa pružiti poticaj za ono što stručno usavršavanje i mora biti: usavršavanje nas samih!Organizacijski odbor: Vanja Jurilj, Iva Grisogono, Monika Meštrović, Božica Kühn i Vedran Škarica

Documents

Školske knjižnice - Husk.hr...Natuknice za budućnost ... politika, gospodarstvo, tehnologija, utjecalo na to da su knjižnice nastajale, razvijale se, odnosno propadale, od prvih