Hankok - Otisci bogova

  • View
    144

  • Download
    8

Embed Size (px)

Text of Hankok - Otisci bogova

Naslov izvornika : Fingerprints of the Gods 1995 Graham Hancock je bio istonoafriki dopisnik The Economista, te je putovao diljem svijeta. Autor je knjiga Znak i peat (The Sign and the Seal) i Gospodari siromatva (Lords of Poverty).

SADRAJDIO I Uvod: Tajanstveni zemljovidi I II III Karta skrivenih mjesta Rijeke junog kontinenta Otisci izgubljene znanosti DIO II Morska pjena: Peru i Bolivija IV V VI VII VIII IX X XI XII Kondorov let Tragom Inka u prolost Doao je u doba kaosa Jesu li divovi zaista postojali? Jezero na kraju svijeta Nekadanji i budui kralj Grad na Vratima Sunca Pitanje starosti Kraj Viracocha DIO III Pernata zmija: Srednja Amerika XIII XIV Krvavo doba i kraj svijeta Ljudi zmije 5 5 15 26

33 33 39 43 49 57 61 65 70 79

84 84 90

XV XVI XVII XVIII XIX XX XXI XXII XXIII

Meksiki Babel Zmijsko svetite Zagonetka Olmeka Stranci Pustolovine u podzemlju, zvjezdana putovanja Djeca Prvih ljudi Naprava za proraunavanje kraja svijeta Grad bogova Sunce, Mjesec, Put mrtvih DIO IV Tajna mitova: I. Vrsta bez sjeanja

097 105 110 119 125 132 138 145 153

161 161 173 179 183

XXIV XXV XXVI XXVII

Jeka naih snova Mnoga lica apokalipse Vrsta roena u dugoj zemaljskoj zimi Lice Zemlje se zamrailo i poela je padati crna kia DIO V Tajna mitova: II Precesijska ifra

194 195 205 213 222 233

XXVIII XXIX XXX XXXI XXXII

Nebeska mainerija Deifriranje drevnog koda Kozmiko stablo i mlin bogova Ozirisovi brojevi Obraanje neroenima DIO VI Poziv u Gizu: Egipat I

237 237 243 251 263

XXXIII XXXIV XXXV XXXVI

Kljune toke Palaa vjenosti Grobovi i samo grobovi Nepravilnosti

XXXVII XXXVIII XXXIX

Boje djelo Interaktivna trodimenzionalna igra Mjesto poetka DIO VII Gospodar vjenosti: Egipat II

270 279 289

298 298 304 310 322 329 336 349 354 364 375

XL XLI XLII XLIII XLIV XLV XLVI XLVII XLVIII XLIX

Jesu li otkrivene sve tajne Egipta? Grad Sunca, Odaja akala Anakronizmi i zagonetke U potrazi za Prvim dobom Bogovi Prvoga doba Djela ljudi i bogova Jedanaesto tisuljee pr. Kr. Sfinga Mjeritelji Zemlje Snaga DIO VIII Zakljuak: Gdje je tijelo?

390 390 399 414

L LI LII

Ne traimo iglu u plastu sijena eki i klatno Kao lopov u noi

I. dio - Uvod - Tajanstveni zemljovidi

I. poglavlje

Karta skrivenih mjesta

8. TEHNIKO-IZVIDNIKI ESKADRON (SAC) ZRAKOPLOVNE SNAGE SJEDNINJENIH AMERIKIH DRAVA Zrakoplovna baza Westover Massachusetts 6. srpnja, 1960. PREDMET: Zemljovid admirala Pirija Reisa Profesoru Charlesu H. Hapgoodu, Keene College, Keene, New Hampshire. Dragi profesore Hapgood, Razmotrili smo Va zahtjev za procjenom nekih neobinih oso bina zemljovida iz 1513. godine Pirija Reisa. Prihvatljiva je tvrdnja kako donji dio zemljovida prikazuje Obalu kraljevne Marthe u Zemlji kraljice Maud na Antarktiku, te poluotok Palmer. Drimo kako je to najloginije i po svemu najtonije tuma enje zemljovida. Zemljopisna pojedinost prikazana na donjem dijelu zemljovida posve se podudara s rezultatima seizmikog profila polarne kape, definiranog tijekom vedsko-britanske ekspedicije na Antarktik 1949. godine.

Ovaj podatak pokazuje na to da je obala bila ucrtana na zemljovid prije nego to ju je prekrio ledeni pokriva. Debljina ledenog pokrivaa na ovome podruju iznosi oko 1 600 metara. Meutim, ne moemo objasniti kako je taj podatak mogao biti poznat 1513. godine, u uvjetima nedovoljne razvijenosti zemljopisne znanosti. HAROLD Z. OHLMEYER Potpukovnik Amerikih zrakoplovnih snaga Zapovjednik Unato suhoparnom jeziku, Ohlmeyerovo pismo prava je mala bomba. Ako je Zemlja kraljice Maud bila ucrtana na zemljovid prije nego to ju je prekrio led, tada je izvorna kartografija morala nastati u pradavno doba. Kada? Prema opeprihvaenom stajalitu, antarktiki ledeni pokriva u sada njem obliku i veliini postoji ve vie milijuna godina. Meutim, ispitamo li podrobnije tu teoriju, otkrit emo kako je ona posve netona, te da nema mjesta pretpostavci da zemljovid admirala Pirija Reisa prikazuje Zemlju kra ljice Maud u obliku u kojemu je postojala prije vie milijuna godina. Najno viji dokazi upuuju na to da su Zemlja kraljice Maud i njoj susjedna podru ja prikazana na zemljovidu, prolazila kroz dugo razdoblje bez leda, koje je zavrilo prije otprilike 6 ooo godina. Dokazi koje emo ponovno razmo triti u sljedeem poglavlju oslobaaju nas mukotrpne potrage za odgovo rom na pitanje tko je (ili to), dva milijuna god. pr. Kr. i davno prije pojave nae vrste, raspolagao tehnologijom koja je omoguila precizno istra ivanje Antarktika. Budui da je kartografija sloena i civilizirana djelatnost, jednako je teko objasniti kako je taj zadatak bilo mogue izvriti i prije est tisua godina, u doba kada se, prema miljenju povjesniara, jo nisu razvile prve civilizacije.

Drevni izvori Prije negoli se upustimo u objanjavanje, prisjetimo se osnovnih povije snih i zemljopisnih injenica: 1. Zemljovid Pirija Reisa, koji nije krivotvorina, nego izvoran dokument, nastao je u Konstantinopolu 1513. godine.

2. Usredotoen je na zapadnu obalu Afrike, istonu obalu June Amerike i sjevernu obalu Antarktika. 3. Podatke o posljednjem navedenom podruju Piri Reis nije mogao priba viti od svojih suvremenika, jer je Antarktik otkriven tek 1818., dakle, vie od 300 godina nakon to je Piri Reis izradio svoj zemljovid. 4. Obala kraljice Maud bez ledenog pokrivaa, kakva je prikazana na zemljovidu, velika je zagonetka jer je, prema geolokim dokazima, u takvom obliku mogla biti istraena i ucrtana na zemljovid najka snije 4 000. god. pr. Kr. 5. Nemogue je tono odrediti najstariji datum kada je takav zadatak mogao biti izvren, ali ini se da je obala Zemlje kraljice Maud mogla ostati nezaleena barem 9 000 godina prije nego to ju je u cijelosti pro gutao ledeni pokriva koji se sve vie irio. 6. Povijest ne poznaje nijednu civilizaciju koja je izmeu 13 000. i 4 000. god. pr. Kr. posjedovala tehnologiju koja bi joj omoguila provesti tako sloeno istraivanje. Drugim rijeima, zagonteka zemljovida iz 1513. nije u kontinentu koji je na njemu prikazan, koji je slubeno otkriven tek 1818. godine, nego u tome to prikazuje dio obale toga kontinenta u klimatskim uvjetima bez leda, u razdoblju koje je zavrilo prije 6 000 godina i vie se nikada nije pono vilo. Kako se to moe objasniti? Piri Reis nam susretljivo nudi odgovor u biljekama koje je vlastitom rukom ispisao na zemljovidu. Naime, on pri znaje kako nije osobno sudjelovao u izvornom istraivanju i kartografiji, nego je zemljovid izradio na temelju prikupljanja i preslikavanja velikog broja drugih, starijih zemljovida. Neke su od njih izradili istraivai njegova doba (ukljuujui Kristofora Kolumba), koji su tada ve otkrili Junu Ame riku i Karibe, dok su ostali dokumenti potjecali iz etvrtog stoljea pr. Kr. ili iz jo starijeg razdoblja. Piri Reis ne navodi imena kartografa koji su izradili starije zemljovide. Meutim, 1963. godine profesor Hapgood predloio je neobino i veoma zanimljivo rjeenje toga problema. On dri kako se neki zemljovidi kojima se admiral sluio, posebice oni za koje se navodi da potjeu iz 4. st. pr. Kr., temelje na jo starijim izvorima, a oni su utemeljeni na izvorima koji potjeu iz jo davnije prolosti. Nadalje, tvrdi on, postoji nepobitan dokaz da je nepoznata civilizacija, koja je dostigla visok stupanj tehnolokog napre tka, izradila preciznu kartu svijeta prije 4 000. god. pr. Kr:

Piri Reisova karta "ini se [zakljuuje Hapgood] da se meu narodima prenosila doslje dna predaja. Po svemu sudei, neki je nepoznati narod izradio zemljovide koje su od njega preuzeli najvjerojatnije Minojci i Feni ani, koji su vie od 1000 godina slovili za najvee pomorce dre vnoga svijeta. Raspolaemo dokazima da su se ti zemljovidi uvali u glasovitoj Aleksandrijskoj knjinici [u Egiptu], te da su ih ondje prouavali geografi koji su sastavili i kartografske zbirke."

crte Piri Reisove karte koji prikazuje pojedinosti

Prema Hapgoodovu tumaenju, preslike tih zbirki kao i preslike nekih izvor nih zemljovida prenesene su u druga sredita uenja, primjerice u Konstantinopol. Konano, kada su Mleani tijekom IV. kriarskog rata, 1204. godine osvojili Konstantinopol, zemljovidi su dospjeli u ruke europskih pomoraca i pustolova: "Veina tih zemljovida prikazuje Sredozemlje i Crno more. No, sau vani su i zemljovidi drugih podruja. Meu njima su zemljovidi obje

Zemljovid Zrakoplovnih snaga SAD-a pokazuje moguu projekciju kojom su se vodili tvorci drevnoga Piri Reisova zemljovida.

Amerike te Arktikog i Antarktikog oceana, iz ega proizlazi da su drevni putnici putovali s jednog pola na drugi. Moda se to ini nevjerojatnim, ali materijali kojima raspolaemo upuuju na to da je neki drevni narod istraivao Antarktik u doba kada njegove obale jo nisu bile zaleene. Taj je narod oito posjedovao navigacijski instru ment koji mu je omoguavao precizno odrediti geografske duine, te je bio mnogo precizniji od onih kojima su se sluili narodi antike,

srednjega vijeka ili modernoga doba, sve do druge polovice osamna estog stoljea. Dokaz o izgubljenoj tehnologiji potkrijepit e mnoge hipoteze o dre vnoj i iezloj civilizaciji. Taj su dokaz znanstvenici uglavnom odba civali kao mit, no, sada posjedujemo neto to se nikako ne smije zanemariti. Sve to nam je do sada bilo poznato mora se ponovno i nepristrano preispitivati." Unato svesrdnoj potpori Alberta Einsteina (vidi dolje), a potom i Johna Wrighta, predsjednika Amerikog geografskog drutva, koji je svoje odobra vanje izrazio rijeima: "Hapgood je postavio hipotezu koja namee potrebu za daljnjim ispitivanjem." Ti zbunjujui drevni zemljovidi nikada nisu postali predmet ozbiljnog znanstvenog istraivanja. Osim toga, umjesto priznanja za doprinos u rasvjetljavanju pitanja daleke povijesti ovjeanstva, Hapgood je naiao na hladnokrvno odbijanje veine svojih cijenjenih kolega, koji su o njegovu radu raspravljali na nain koji je vjerno opisan kao