GRUPA MARTIJANEC-KAPTOL

GRUPA MARTIJANEC-KAPTOLstudenti: Ivana ulina, Filip Sveteckolegij: eljezno doba Europementor: Martina elhar, prof.Zadar, 12. oujka 2014. godine

SADRAJ:UVODPODRUJE GRUPENALAZITAEKONOMIJAMETALURGIJADUHOVNA KULTURADRUTVENI ODNOSIPOKRETNI INVENTAR I KRONOLOGIJATIP NASELJA I NASEOBINSKI ELEMENTITIP GROBOVA I NAIN POKAPANJAGENEZA GRUPEZAVRETAK IVOTA GRUPEZAKLJUAKLITERATURA

UVODgrupa starijeg eljeznog doba u sjevernoj Hrvatskojprvi izdvojio Stane Gabrovec (istraivanja tumula u Martijancu 1957. god.), dao ime Martijanec-Kleinkleinnaknadnim istraivanjima dobila dananje ime po 2 najznaajnija nalazitarazvila se u drugoj polovici 8. st. pr. Kr. na tradiciji kulture polja sa aramabitna novina: grobni humci / tumulipromjena u strukturi drutva, vra drutvena organizacijautvrena i prostrana naselja, bogati grobni prilozina elu drutva ratnik-knez, rodovski ili plemenski voaznaajan utjecaj okolnih istodobnih kulturakronoloka podjela na 3 horizontaPODRUJE GRUPEkulturna grupa Martijanec-Kaptol je zauzimala teritorij zapadno od slovenske tajerske, hrvatsku Podravinu i Meimurje, te mjestimine prostore istono do srednje Slavonije. na podruju Austije nalaze ove grupe imamo u tajerskoj, osobito uz dolinu rijeke Solbe (grupa Wies-tumuli Kleinklein) te podruje Kalenderberg grupe (istonoalpski areal)

NALAZITAnajvanija nalazita: Potela u Sloveniji, Sv. Petar Ludbreki, Sigetec, Gorian, Kaptol, Jalabet, Martijanecglavne kronoloke odrednice grupe: nekropole s tumulima te nekropole s ravnim grobovima i incineracijom (sadrajem haltatske, tradicijom pokopa pripadaju kulturi polja sa arama)na podruju grupe incineracija u tumulima s pojedinanim grobovima, nekad sa 1 do 3 naknadna pokopa, sa ili bez kamene konstrukcije:pojedinani tumuli: Martijanec, Jalabetuskupine tumula: Kaptol -14 , Gorian -18, Turie-Dvorie - skupina tumula, istraena dva, Hodoan - ubicirano nekolikogusta naseljenost Meimurja u vrijeme starijeg haltata, moan centar izmeu jugoistonoalpskog podruja i nizinske Podravine

Mjesta nalazita

Varadinska upanija

Meimurska upanija

Poeko-slavonska upanija

EKONOMIJAprisutna zemljoradnja, ali stoarstvo istaknutijeuzgajali ivotinje kao to su: konji, svinje, goveda (simbolika)lov i ribolovpod vanjskim utjecajem prihvaena vea upotreba konja (vladajui i ratniki sloj)metalurgija i trgovina bile dvije najvanije grane privredeglavne komunikacije su ile preko rijeka Dunava, Drave, Save i Mureleita glineupotreba soli iz slanih izvoraMETALURGIJAnajvanija gospodarska grana za domau i stranu trampunajvanije nalazite koje veemo uz metalurgiju je Sv. Petar Ludbrekividljivi vanjski utjecaji i veze (Gradca, sv. Petar Ludbreki)

pojava radionica specijaliziranog zanata van naselja ili na rubnim poloajima samog naselja metalurki centarSv. Petar Ludbrekinaselje krunog tlocrta u kojemu se pronaeni arheoloki dokazi o metalurkoj djelatnostiistraeno 20 jama i ognjitau jami 1 i jami 11 pronaeni vaniji nalazi koji potvruju proizvodnju metalnih artefakataljevkasta jama pronaena ljudska rtvaprisutstvo oiglednog vanjskog utjecaj na metalurku proizvodnju, a kao arheoloke potvrde moemo spomenuti kalupe za bronane sjekire s dvjema uicama, lovorastih koplja s tuljcem za nasad drke i 4 mala krukolika kalupa za lijevanje dijelova konjske opreme (razvodnika za remenje trako-kimerijskog stila)

Jama 1ostava ljevaa bronce u kojoj su pronaeni brojni nalazi, a neki od njih su: keramiki i kameni dvodijelni kalupi za lijevanje upljih sjekira, noeva, kopalja, dlijeta, ekia i vrhova strelica, keramiki poklopci za jednodijelne kalupe, jedan itav kalup za jednokratnu upotrebu za odlijevanje dijelova konjske opreme, gruba keramika, kuni lijep...otkriven je i jedinstven nalaz grupe Martijanec-Kaptol, t.j. lijepo oblikovani keramiki koljenasto savijen nastavak mijeha za potpirivanje vatrenastavak je modeliran u obliku konjske glave s naglaenom grivom i uima Inventar ljevaa bronce iz jame 1

Polovica kalupa za liijevanje uplih sjekira s dvjema uicama

Jama 11Ostaci talionike peina temelju nalaza iz jama 1 i 11, moemo rekonstruirati proizvodnju lijevanog bronanog orua, oruja i konjske opreme karakteristine za starije eljezno doba

DUHOVNA KULTURAekspresija je apstraktna, figuralno/naturalistikaprisutan je vanjski utjecajuestali motivi movarnih ptica (sunev kult)okruivanje groba kamenim oblutcima (zatita od svijeta mrtvih, ali i posveenog groba)libacija, omatanje oruja u tkaninuunutar grupe je zabiljeen samo jedan sluaj ljudske rtve, i to na lokalitetu u Sv. Petru Ludbrekom

DRUTVENI ODNOSIvisokoakumulativne djelatnosti su dovele do raslojavanja drutvarazlike dovele do razvijanja vladajueg sloja ili pojedinca koji je imao kontrolu nad ratnom skupinomKrajem 8. i po. 7. st. pr. Kr se poinju stvarati temelji vojne aristokracije, koja doivljava svoj vrhunac u H2Kneevski pokopi i ureenje gradina Iz grobnih nalaza vidljiv nain ratovanja (knez na konju, a uz njega pjeaci kopljonoe), koji je karakteristian za grupu Martijanec-KaptolPOKRETNI INVENTAR I KRONOLOGIJAtradicija kulture polja sa aramanove manifestacije: trakokimerijski prodorutjecaj okolnih istodobnih kultura

horizont 1nalazita: nekropole s ravnim incineracijskim grobovima Potela i empetar kod Celjanalazi: poetci pokapanja pripadaju vremenu kulture polja sa arama. grobovi - poetak haltatskog razdoblja u Donjoj tajerskojRifnik - nekropola od 200 ravnih arnih grobovastandardizirana eljeznodobna graa: eljezne sjekire s ruicama i s tuljkom za nasad, eljezna koplja, narukvice i ogrlice s vorovima te razne fibule (dvopetljaste, jednostavnog luka, s polumjeseastim lukom te s vorovima na luku)

a) maevijednosjekli zakrivljeni ma Basarabi-tipa iz tumula u Legnu (1), maevi iz Gornje Radgone (2) i Kleinkleinapotvrda naina ratovanja jo uvijek vezanog za tradiciju kulture polja sa aramau horizontu 2 maevi se gube, na njihovo mjesto dolaze koplja i bojne sjekiresredina 8. st. pr. Kr.

b) keramikatradicijski vezana za kulturu polja sa aramabikonine posude s visokim stoastim vratom, plitice, lonci i zdjeleornamentika: facetiranje, lijebljenje, kaneliranje i urezivanjetajerska: bojanja grafitom na crvenoj podlozinajei motivi: trokuti i trake

nedovoljan broj istraenih intaktnih cjelina iz najranijeg horizonta = ne moemo sa sigurnou utvrditi javljanje motiva spirala, meandra i protoma

horizont 2najvei uspon: druga polovica 7. stoljeajavljanje mukih ratnikih grobova s bogatim prilozima (eljezna koplja, bojne sjekire i noevi, zatitna oprema) te enskih grobova s fibulamabogato ukraena keramika u obe vrste grobovahorizont 2 traje otprilike do 600. godinenajreprezentativniji nalazi:kneevski grobovi iz Kaptola (grob 1, tumul IV; grob 1, tumul X) tumul u Martijancua) Kneevski grob 1, tumul IV, Kaptoldatacija: kraj 7. stoljea prije Kristanajvaniji nalaz: ljem grko-ilirskog tipa, grkog podrijetlapretpostavka: doao preko MakedonijeKaptol: vano kneevsko sredite, povezan sa ostalim haltatskim kneevskim sjeditima

ostali nalazi: umbo tita arhajskog tipa, ornamentirana prsna zatitna ploa s motivom rozete (povezana sa srednjom Italijom), igle s vie glava, bronani okov s remena, dijelovi konjske opreme trakokimerijskog stila, 3 bronana okova-razvodnika konog remenja te koarasti privjesci (karakteristika jugoistonoalpskog kulturnog kruga)

nain ratovanjao nainu borbe govore najstariji elementi u grobu: bojna sjekira s bronanim tuljcem za nasad i eljeznim sjeivom te eljezna koplja s uskim sjeivom i naglaenim zaobljenim rebromratnik je koplje bacao prema neprijatelju, zatim je uzimao bojnu sjekiru oruje za borbu iz blizineGeorg Kossack smatra kako je ovakvo naoruanje bilo primjereno nainu borbe pojedinca, a ne vojnika u falangamanavedene sjekire imaju tuljac za nasad, ali su od bronce te su oblikom pod utjecajem kulture polja sa arama

eljeznodobni ratnici

Ilustracije eljeznodobnih ratnika

b) ratniki grob 1, tumul X, Kaptoldatacija: kraj 7. stoljea prije Krista. najvaniji nalaz: ljem korintskog tipakorintski ljem ima klasian oblik karakteristian za kasno 7. ili prijelaz na 6. stoljee prije Krista = bitan databilni element

ostali nalazi: okovi remenja s opreme konja raeni na proboj u stilu trakokimerijske bronce, brus okovan bronanom drkom s protomima bovidakeramika: ukraena spiralama podrijetlom iz donjeg Podunavlja

tehnika lijevanja na probojspecifikum 8. I 7. st. pr. Kr., primjenjivala se za ukraavanje konjske opreme, oruja i pojasnih okova. vezana za istonu, trako-kimerijsku grupu nalaza te nam daje podatke o vezama Kaptola sa istokom i tonu dataciju nalaza na kraj 7. st. pr. Kr.ovom tehnikom je izraena luksuzna garnitura okova za konjske uzdegrobni prilozi u vidu luksuzne konjanike opreme izvrstan pokazatelj visokog drutvenog statusaistom tehnikom napravljen skeptar iz groba 2, tumul Xbronana drka sa zavretkom u vidu dvije nasuprotne bikovske glavice

c) Grob iz tumula u Martijancudatacija: druga polovica 7. stoljea prije Kristanajzanimljiviji nalaz: ostatak bronane situle tipa Kurd (inae rijetke na ovim prostorima) podrijetlom iz jugoistonoalpskog prostorakeramika ovog groba ilustrira bogatstvo i naine ukraavanja horizonta 2

ostala nalazitanekropola u Gorianunema mnogo kovinskih nalazaistaknuta keramika: askosinajvaniji nalazi: askos na ijoj su ruki aplicirana tri bovida, velike posude bojane crno na crvenoj podlozi s cik-cak ornamentima i spiralamaostali nalazi: sjekira sa zaliscima, kopljem i zavinutim noemtip zavinutog eljeznog noa karakteristian je za horizont 2 grupe Martijanec Kaptol, iako ga ima i u horizontu 3Tumul 14 najvaniji tumul na tom podruju, pronaena vorasta fibula pomou koje se ova nekropola datirala u sam poetak starijeg eljeznog dobazbog pojedinih odstupanja neki znanstvenici smatraju kako je pripadnost ovog nalazita grupi Martijanec Kaptol upitna (nepostojanje drvenih i kamenih grobnih konstrukcija)

2. Turie Dvorie

najpoznatiji nalaz: bikonina posuda s apliciranim vodenim pticma (patkama) na ramenima, pokazuje jaku tradiciju kulture polja sa aramaostali nalazi: fibula punog zatvorenog luka (sanguisuga), luna fibula s produenom nogom, minijaturne vale

keramika horizonta 2bikonine posude s visokim konusnim vratom, zdjele, zdjelice s povienom rukom (imitacije metalnih), vrevi s rukom, plitice, kupe na nozitradicija kulture polja sa arama (ornamentika okrenuti trokuti, vertikalna narebrenja)novine: lijebljenje, bojanje keramike (crvena podloga, crni motivi), izvoenje geometrijskih ukrasa grafitom na tamnoj podlozi, premazivanje posuda grafitom (imitacija metalnog sjaja), apliciranje metalnih trakaornamentika: trokuti, cik-cak motivi, simboli sunevog kulta (bronanodobna tradicija),bradaviaste aplikacijemeandri i spirale

apliciranje kovinskih metala (pojavljuje se uz meandre) je esto na istonoalpskom prostorupodrijetlo meandra: hrvatska varijanta koncentrinog i kosog meandra srodna orijentalizirajuem koncentrinom meandru iz 7. stoljea (Rodos i Samos), motiv na ove prostore doao indirektno preko Apulije i Etrurije ili izravno sredozemnom morskim putem preko Jadranaspirala (samostalno stojea ili grupna) je izvedena lijebljenjem, bojanjem ili igosanjem, pojava vezana za prodor grupe Basarabi iz Podunavsko-karpatskog bazena prema zapadubojanje posuda i ornamenata i grafitiranje pojave tipine za istonoalpski prostor starijeg haltata, povrina posuda premazivana grafitom (metalni sjaj) ili bojana okerom u crvenom

ivotinjske protome na posudamatradicija kulture polja sa aramaprikazi cijelih ivotinja - karakteristika Italije i Egejeprotome - istoni i jugoistonoalpski prostoru kulturnoj grupi Martijanec Kaptol realistini primjeri su odlika horizonta 2, dok se kasnije javljaju stilizirani prikazibovidi i ptice znaenje nije do kraja razjanjeno, no pretpostavka je kako prikazi imaju kultno znaenje (javljaju se uglavnom u grobovima)vjerojatno vezani za predodbe zagrobnog ivota, raanje novog ivota, prirode i sunca (ptice)

kaptolski tronocibitan pokazatelj povezanosti za zapadnim, tzv. dolenjskim podrujem, te preko njega s italskom umjetnouglineni, fino ukraeni, naeni u grobu 1 (tumul 12), novi oblici na ovom prostoruanalogija u Novom Mestu: bronani tronog napravljen u Etruriji, uvezen u Dolenjsku, datira se u drugu polovicu 7. st. pr. Kr.kaptolski tronog njegova imitacija, raen prema italskom prototipu, prilagoen autohtonim tehnikama ukraavanjabitan pokazatelj irenja utjecaja i elemenata u ovu kulturnu grupu te jedan od simbola bogatstva i vanosti pogrebnih gozbi.

horizont 3prva polovicu 6. stoljea prije Kristastagnacija i opadanje dovode do prestanka ivota grupe tijekom druge polovice 6. stoljea prije Kristaprijelaz horizonta 2 u horizont 3 je bio kontinuiran, vidljivo nastavku tradicija, osobito keramikenovine: sniavanje visokog konusnog vrata velikih bikoninih posuda, nedostatak oboda na otvoru, namrekana keramika, stilizirane protomerazne fibule sa pticom na luku (sa i bez kotane obloge) te fibule sa irokim narebrenjima na lukusredinom 6. stoljea naglo prestaje ivot grupe

TIP NASELJA I NASEOBINSKI ELEMENTIU slovenskoj tajerskoj zapaen diskontinuitet izmeu kasnog bronanog doba i poetnog haltata:naselja kasne kulture polja sa arama se nalazila na nizinskim podrujima blizu rijeka, u ranom haltatu se premijetaju na uzdignute tereneuzrok lokalne seobe vezane za trakokimerijski prodorkontinuitet: oblici keramike, ravnim grob. s incineracijombroj i veliina gradina = gua naseljenost i dosezanje maksimuma na tom prostoru u poetnom haltatu rast populacije vezan za ekonomsku podlogu (bogatstvo eljezne rude)Hrvatska: poloaj naselja ovisi o konfiguraciji terenagradine dominirale dolinama i imale vaan strateki poloaj

Nastambe najee nalazile na terasama gradina, na utvrenom humku i ispod njegapravokutne, dvoprostornegraene su na kamenim temeljima (suhozid) sa zidovima od balvana obloenih glinom s obe straneizdvojenije graevine, tj. kue-svetita, i zemunice su rijetka, ali zabiljeena pojavanadzemne kue mali brojzemunice Sigetec, izuzetak u starijem eljeznom dobu

ivot Kaptola se odvijao u utvrenom naselju, tzv. Gradcu, iznad potokapoetci ivota i pokapanje u tumule - od kasnog 8. st. pr. Kr. veina nekropole se nalazi sa druge strane potoka, to je i inae karakteristika ovog vremena i prostora.

oblici gradina uvjetovani konfiguracijama terenauvijek bedemima utvren greben ili obronak grebenaveinom izduene (ovalne), rijee krune ili pravokutnena vrhu humak, zaravnjen plato, okruene bedemima koji prate teren, poprenom bedemima podijeljene na terasebedemi uglavnom od zemlje, ojaani drvenim palisadama, rijee kameninajvei problem datacija gradina:nekropole prestaju sa ivotom sredinom 6. stoljea, moda gradine nastavljaju svoj ivot i u drugoj polovici 6. stoljea?velika veina gradina ponovno naseljena u vrijeme srednjeg i kasnog latena, od 3 stoljea i daljeu rimsko vrijeme odumiru zbog ekonomskih i stratekih razlogaza druge zakljuke o ivotu gradina nam nedostaju konkretniji stratigrafski podatci.TIP GROBOVA I NAIN POKAPANJA

oblici: spaljivanje i pokop pod tumulomincineracija povezana s kulturom polja sa arama. razlika: prevladavajui ravni grobovipoetak pokopa pod tumulima = poetak grupejo uvijek imamo i ravne grobove(Potela, empetar)ukopi pod tumulima su od kasnog 8. st. pr. Kr. karakteristika ireg europskog prostoravezani su za ekonomsko-drutveni razvojtumuli ove grupe su pojedinani, tj. nisu plemenski kao oni u Dolenjskoj ili na Glasincuuglavnom sadre 1-2 groba, iznimno 5 (tumul IV, Kaptol). iskopavanje tumula (Kaptol, tumul I)

Stane Pahi je grobove u tumulima podijelio na 3 skupine: obian pokop s paljevinom na razini okolnog tla, grob s paljevinom obloen kamenjem (veinom kruan)grob s arhitekturom od suhozida (pravokutnog ili nepravilnog oblika)

tumuli s vie grobova sadre uglavnom istovremene pokope (jedna generacija)u svim grobovima grupe pronaeni ulomci keramike pojava tumula se uglavnom vee za istonoalpski kulturni krug zbog analognog naina pokapanja u pojedinanim grobovima.

tumuli su uglavnom bili zemljani i sadravali su po jedan centralni grobveinom se u blizini nekropola nalazilo i naseljeveliina tumula nije univerzalna njihov broj na nekropoli varira:nekropole u Legnu i Pivoli imaju po 60 tumula

Jalabetnajvei ubicirani tumul 1visok 8 m s promjerom od oko 70 mnije istraen (2 pokusne sonde, J i S), no pretpostavlja se kako je bio konstruiran s platem od lomljenog kamena poslaganog iznad grobne komore

istraeni tumul 2, 1989. god.kruni tloris, grobna komora, dromoskomora masivna drvena konstrukcija, paljevinski ostatcidromos debeli sloj drvenog ugljena, ostatak gorenja, bronani predmeti...jedini ukop konja u grupi Martijanec - Kaptol

Kaptolski humcimanji, zbog izoravanja nemamo sigurne podatkespecifinost: u Kaptolu se tokom pokopa tono definiralo podruje samog groba ili ritualni prostor (suhozidnim vijencem od oblutaka ili nepravilno lomljenog kamenja)

tumul I specifinost!posveeni prostor ograen ukopanim rovom koji omeuje pravokutni prostor dimenzija 5 X 6 mrov dubok 1m, irok pola m i ponegdje omeen oblutcima te do vrha popunjen pougljenim ostatcima hrasta i bukveu ograenom prostoru nema groba pa arheolozi pretpostavljaju kako je rije o rijetkoj rtvenoj konstrukciji vezanoj za kult mrtvihu Kaptolu postojala svjesno i promiljeno podignuta grobna arhitektura, s odreenim pravilima i znaenjem!

tumul 9

tumul 6

Kaptol emernica

14 tumula, uniteni poljoprivredom2 enska tumula, konjska oprema i okovi za kola = vii religijski status

GENEZA GRUPEpod jakim utjecajem kulture polja sa aramapoetak grupe je u znaku drutveno-ekonomskog razvoja i trako-kimerijskog prodoratrako-kimerijski prodor izaziva pomicanje populacije u visinska podruja, ali i prihvaanje novih ratnih karakteristikautjecaj istonoalpskog krugakasna populacija kulture polja sa arama predstavlja primarno-etniki sastav grupeZAVRETAK IVOTA GRUPEu 6. st. pr. Kr. se dogaa nagli prekid trajanja gruperazlozi nejasnislovenska arheologinja Biba Teran tvrdi kako su uzroci prekida grupe pljakaki upadi Skita koji su tim inom izazvali izbijanje i irenje kuge, ali teorija nije u potpunosti prihvaenaveina dananjih znastvenika smatra da su uzroci naputanja naselja i nekropola nepoznati, ali naglaavaju sam upad Skita kao vrlo moan dogaaj koji je djelovao na drutveno-ekonomske karakteristike grupe Martijanec-KaptolZAKLJUAKgrupa starijeg eljeznog doba u sjevernoj Hrvatskojrazvila se u drugoj polovici 8. st. pr. Kr. na tradiciji kulture polja sa aramabitna novina: grobni humci / tumulipromjena u strukturi drutva, vra drutvena organizacijautvrena i prostrana naselja, bogati grobni prilozina elu drutva ratnik-knez, rodovski ili plemenski voaznaajan utjecaj okolnih istodobnih kulturakronoloka podjela na 3 horizonta

Literatura:IMEK, M., 2004 Grupa Martijanec-Kaptol, Ratnici na razmeu istoka i zapada, Zagreb.VINSKI-GASPARINI, K., 1987 Grupa Martijanec-Kaptol, Praistorija Jugoslavenskih zemalja, V , Sarajevo.DIMITRIJEVI, S., TEAK-GREGL, T., MAJNARI-PANDI, N., 1998 Prapovijest, Zagreb.DURMAN, A., 2006 Aleksandar Durman, Stotinu hrvatskih arheolokih nalazita, Zagreb.