Grobnička jesen 2012.KVIZ GDJE SAM - TKO SAM

TEMELJNI MATERIJAL ZA PITANJA KOJA ĆE BITI POSTAVLJANA U KVIZU

Kada smo tijekom priprema za pokretanje Kviza krenuli listati stranice materijala nastalog na raznim znanstvenim skupovima održanim u našim krajevima, shvatili smo da, barem što se tiče već sada dostupnog materijala, za budućnost ovakvog natjecanja ne treba brinuti. Jer, povijest nekadašnje Vinodolske knežije, a time i današnje Primorsko-goranske županije je nepresušno vrelo podataka, kojih se već i sažetak broji u tisućama stranica. Stoga smo odlučili krenuti od grobničkih znanstvenih skupova, koji su u zadnjih dvadesetak godina jedini na području Hrvatske redoviti i svakogodišnji. Jednim dijelom svakako i kao simbolična zahvala akademiku Luji Margetiću, koji je voditeljem ovih znanstvenih skupova bio sve do svoje smrti te zahvala svim znanstvenicima koji su do sada sudjelovali i koji neumorno i dalje istražuju.Usporedno s nazivom skupova Grobnišćina; tragovi, znakovi i smjerokazi, kako ga je postavila dr. sc. Iva Lukežić, od danas čeprkamo po tragovima koje su nam ostavili naši preci, pokušavajući u njima prepoznati puštene nam znakove jer bez toga teško da se mogu odrediti smjerokazi za dalje, u svakome slučaju ne oni koji pokazuju pravi smjer.Dakle, za prvi Kviz GDJE SAM – TKO SAM, iz prepune škrinje baštinjenih podataka podastiremo dio prepoznatih znakova koji su nam već do sada izgradili dobar dio našeg smjerokaza.

*

Grad Grobnik, malo primorsko mjesto 454 m iznad mora, na brežuljku gdje tisuću godina stare zidine s jedne strane miluje mediteranska klima i blagonakloni mu Kvarner, iznad kojega se isprepliću bajkovita brdašca s obiljem ljekovitoga bilja karakterističnih mirisa mediteranskoga podneblja, a s druge mu strane grobničke alpe, kao predvorje Gorskoga kotara daruju isto tako mirisnu svježinu kontinentalne klime. Ovdje se nebu propinje najzapadniji frankopanski kaštel nekadašnje Vinodolske knežije Grobnik. Osim Grobnika, u sastavu Vinodola su bili: Novi, Ledenice, Bribir, Belgrad, Drivenik, Hreljin, Bakar i TrsatOva stara gradska jezgra današnje Općine Čavle dominira nad cijelom Grobnišćinom. Opisujući zemljopisni položaj Grada Grobnika, u starim zapisima čitamo: Grobnik se nalazi na vojno, gospodarski i prometno najpovoljnijoj točki Vinodola, a najviša je naseljena točka područja koje se zove Grobnišćina. Pripada Primorsko -

goranskoj županiji, u obliku potkove s početkom na sjevero - zapadu, sa sjevera i sjevero - istoka i istoka okružuje grad Rijeku. Površina Grobnišćine je oko 240 km2. Čine ju dvije općine - Čavle i Jelenje, a jedan dio pripada današnjem Gradu Rijeka. To su naselja: Svilno, Pašac i Orehovica. Općina Čavle zauzima 84,21, a Općina Jelenje 109 četvornih km.

Od blizu 15.000 stanovnika Grobnišćine po popisu 2011. godine, u Općini Čavle živi oko 7.361, u Općini Jelenje 5321.

*

Grad Grobnik je oko tisućite godine izgrađen na rimskim temeljima. Na sjeverozapadu pogled s grobničkoga Kaštela puca na jedan krak limesa. Grobnik je naseljen još u pretpovijesti, zatim su njegovi stanovnici Iliri. Rimljani ga osvajaju i podižu čvršću utvrdu radi obrane od barbara za vrijeme seobe naroda. Potom je u rukama Gota i Franaka. Od 10. stoljeća pripada hrvatskoj državi, a 1225. prelazi u vlasništvo knezova Krčkih. No, taj je prijelaz služben tek 1251. godine.Ime Grobnik i njegovi predstavnici spominju se 1288. godine u Vinodolskom zakonu, jednom od najznačajnijih pravnih dokumenata feudalne Evrope, pisanom glagoljicom na hrvatskom jeziku. U 15. i 16. stoljeću život u Gradu Grobniku karakteriziraju silovite provale Turaka. Grobnik od Frankopana prelazi u ruke njihovih rođaka Zrinskih 1577. godine.

*

Kaštel Grobnik sazidan je u obliku trokuta, opasan zidom, učvršćen kulama i polukulama te dodatno zaštićen još jednim pojasom bedema. Fortifikacije su uglavnom građene od 15. do 17. stoljeća. U prizemlju jugozapadne kule nalazi se kapela sv. Jelene sa sačuvanim renesansnim portalom. U dvorištu grobničkog Kaštela je gotički bunar s uklesanim grbovima Frankopana i knezova Krbavskih iz 15. stoljeća. U neposrednoj blizini Kaštela je župna crkva svetih Filipa i Jakova, o kojoj prvi zapisi postoje iz 1105. godine. Ispod Kaštela se pak proteže Grobničko polje, na kojemu su 1242. godine Hrvati pobijedili Tatare, kojih se prodori dalje od Grobničkoga polja nigdje u povijesti ne spominju. Grobničko polje je okruženo s ukupno 30 vrhova.

*Liburnijski se Limes učvršćuje u IV. stoljeću, na potezu od Rijeke do Prezida, da bi se Zapad u doba seobe naroda obranilo od nasrtaja divljih hordi. Ključna točka

tog obrambenoga pojasa, koji je sezao do današnje Vrhnike, bila je Tarsatica.

*Na prostoru između rijeke Raše i Krke samo su dva riječna toka u punom smislu te riječi – Zrmanja i Rječina. Kao i današnji grad Rijeka, tako je i tadašnja Tarsatica povezana s rijekom Rječinom. Prvi poznati zapis Rječine pod imenom Oeneus datira iz 2. stoljeća. Potom se Rječina naziva Tarsis ili Tarsus, Pflaum, Fluvis ili Fluvius, Reka (Recha) i Fiumara. Zabilježena su i imena Aenei (Oenei) i Tarsia.

*Limes je jednim dijelom očuvan, od mjesta Lopača do položaja sjeveroistočno od brežuljka Kilavca, kojega ostavlja s lijeve strane. Jedan se dio zida pojavljuje u Lukežima na lokalitetu Vodičajna, te se može rekonstruirati linija njegova tijeka: Gorica-Jelenje-Burinje-Ograda-Čelo-Jelenska Rebar-Gradišće-Laz-Kuk-Kuba-Mlake-Kalica). Po iscrpnom i detaljnom opisu prof. dr. Radmile Matejčić, ovo je zid-zatvarač prometnica koje su išle od Gorskoga kotara preko Grobničkoga polja prema moru.Drugi se krak zida pojavljuje iznad izvora Rječine, na lokalitetu Presika, te nastavlja linijom Veli Breg-Brgudac-Lipovac-Podlipovac-Za Presiku-Vranjeno-Pred Presikom-Ravno-Pobojišće--Fičinovo-Bujišće-Pišćine-Mlaka-Dolčići-Ravan-Padeži-Šiblje-Šćulac-Lovrenjak.Zanimljiva su vjerovanja vezana za Limes, pa je tako i ono da su Limes sagradili Kain i Abel kada su se posvadili oko podjele zemlje...

*Zahvaljujući akademiku Luji Margetiću imamo mnogo podataka iz starije povijesti ovih krajeva: Jedan od svjetski poznatih građevinskih objekata - rimski zid, koji ide od antičke Tarsatike, današnjeg starog Grada u Rijeci, do Prezida, građen je približno u isto vrijeme kada i zidine utvrde Tarsatika. U tim su bedemima pronađeni novci careva: Gracijana, Valentijana II. i Teodizija, stoga gradnju vojne utvrde Tarsatica treba smjestiti neposredno nakon 379. godine. Tada je još Tarsatica bila mali priobalni gradić čija je trgovačka važnost ovisila o cesti koja je iz unutrašnjosti Panonije preko Senja vodila prema Trstu. Miran život Tarsatice i obljižnjih područja, uključujući i Grobničko polje i njegova antička naselja, prestaje kada su 376. godine Vizigoti prešli sa sjeverne obale donjeg toka Dunava i 378. godine pobijedili rimsku vojsku. Alarik je na čelu Vizigota 401. godine prešao preko ovih naših krajeva u Italiju i na rijeci Timavi opet pobijedio Rimljane. Već 402. godine je vraćen iz Italije u naše krajeve ali 403. ponovno kreće preko Timave prema Veroni ali se krajem iste godine opet povlači. U našim krajevima ostaje i od tuda idućih nekoliko godina šalje čete na Emonu (današnju Ljubljanu) i Norik (današnju Austriju), da bi konačno 408. godine opet odveo svoj narod u Italiju, gdje je kasnije, nedaleko Rima, i umro. Vizigoti su nastavili preko južne Francuske do Španjolske, gdje su vizigotski kraljevi vladali još stoljećima.U našim su krajevima Vizigoti bili od 401. – 408. godine. U to je vrijeme izgrađen rimski zid.

*U X. stoljeću, kada su sjeverni Franci držali Istru do Učke, a Njemačko Carstvo se postupno približavalo, Hrvatska je sezala do Plomina i do Rupe prema sjeveru. U XII. stoljeću se pomiče na Rječinu, a Grobnik i Trsat postaju granično područje prema Njemačkom Carstvu, u kojem su na riječkom području do 1400. godine vladala devinska gospoda, potom grofovi Walsee, a od druge polovice XV. stoljeća Habsburzi.Nakon smrti Kolomana 1116. godine, na prijestolje dolazi njegov sin Stjepan II. Tada Njemačka, Mletci i Bizant stvaraju koaliciju s time da svaka od triju strana iskoristi nesigurni položaj Stjepanove države; njemački je prodor uspio: Mleci su dobili više dalmatinskih gradova i otoka, njemački car Henrik V.je napao Češku i Austriju, a preko svojih vazala – Devinaca, osvojio područje Rijeka-Brseč.Daljnje prodiranje Njemačkog Carstva preko Rječine zaustavili su krčki knezovi kasnije nazvani Frankapani. Borba je trajala oko 150 godina - krčki knezovi su dobili nasljedno pravo posjedovanja cijelog Vinodola i Modruša tek 1251. godine.Katarina, sestra Stjepana III. udala se za sigetskog heroja Nikolu Zrinskoga i s njim imala tri sina: Krstu, Jurja i Nikolu.13. srpnja 1550. godine Stjepan III. ustupa svojoj sestri Katarini Zrinski Grobnik, Bakar i Hreljin te Ozalj i Dubovac, a njemu ostaju Drivenik, Grižane, Bribir i Novi.Nakon Katarinine smrti 1562. godine, naslijeđuju ju sinovi Juraj, Nikola i Krsto1641. godine Grobnik pripada Petru Zrinskome.

*U Grobničkom zborniku, knjiga 4., akademik Lujo Margetić se tijekom svojeg izlaganja zaustavlja na riječima perman i grašćik. Dok se u svim vinodolskim općinama pomoćni općinski službenik naziva grašćik, samo se u grobničkoj općini on naziva perman. Iz Vinodolskog zakona 1288. i Krčkog statuta iz 1388. godine zna se da su permani kneževi službenici, a samo u Grobniku općinski službenici. To je ponukalo akademika Margetića da istražujući pronalazi uporišta kasnijim objašnjenjima riječi perman i permanija (davanje podanika). U Vinodolskom zakonu se razlikuju tri vrste kneževih službenika: potknežini, služabnici i permani. Najvišeg ranga su potknežini, koji su namjesnici kneza, a i vladaju umjesto njega, a za njima i služabnici, kao knežev dvor u užem smislu, permani obavljaju najneugodnije izvršne funkcije-naoružane osobe kneževa aparata, dijelom kneževa vojna pratnja, a dijelom izvršni službenici potknežina razmještenih po vinodolskim i krčkim gradovima. Permani na Grobniku su graničari, a na kneževom dvoru su permani kneževa vojna pratnja.Kada je oko 1118. godine granica između Njemačkog Carstva i Hrvatske pomaknuta na Rječinu, ulogu vojnika-graničara preuzimaju grobnički permani. Podavanja u vinu, žitu i ovcama - permanije slične su bile od strane Trsata i Grobnika, što nije čudno jer su oba bila na granici.Po ugovoru Petra Zrinskog s Grobničanima i Bakranima 1642. godine i dopune istoga 1686. godine vidljivo je da se davanja nisu mogla samo odrediti već da su prethodno vođeni pregovori i glasovanja.

*U XVI. st. je Kraljevica najprije pod Frankopanima, potom se u XVII. st. pod Zrinskima razvija kao izvozna luka, no najsnažniji razvoj zabilježen je za Karla VI. koji obnavlja i uređuje luku (Portus regius) kao završnu točku Karolinske ceste. U prvoj polovici XVII. st. gradi se iznad luke Stari grad Zrinskih. Na pročelju dvora je zvonik iz 1790. godine, a uz pročelje spremište za sol koje se u XVIII. stoljeću preuređuje za crkvu Svetog Nikole..Petar Zrinski je 1650. godine na ulazu u Bakarski zaljev počeo graditi Novi grad kao utvrđeni dvor renesansne koncepcije. U Grobničkom urbaru iz 1686. godine, što ga je u Kraljevici 9. ožujka sastavilo posebno povjerenstvo vinodolskih gradova, potvrđen je postupak priziva na tri, šest ili devet gradova po starom zakonu. To znači da se spor, kojeg nije mogao riješiti sud u jednom vinodolskom gradu, prebacivao na višu instancu – sud kojega su činili predstavnici tri grada - priziv na tri gradi. Ukoliko se spor ni tada nije riješio, isti se spor nastavljao ispred predstavnika 6 gradova – priziv na šest gradi. Ako se pak ni tada nije došlo do rješenja spora, slijedio je priziv na devet gradi, kada se spor rješavao pred predstavnicima svih devet vinodolskih gradova. Nakon ovakve provedbe preostalo je još samo obraćanje vlasti Ovaj su svojevrsni pravni institut stvorili Krčki knezovi – Frankopani upravo za Vinodol. Od svakoga su grada za rad takvih sudova bila određena po tri predstavnika.

*Akademik Lujo Margetić se znanstvenom radu posvetio od 1962. godina nadalje. Gostovao je na uglednim inozemnim fakultetima i znanstvenim ustanovama u Europi i SAD (primjerice, Beč, Sorbonna, Trst, Washington). Nije zapostavljaoizlaganja i na području Hrvatskog primorja, tako je do svoje smrti bio izlagačem i voditeljem znanstvenih skupova Grobnišćina; tragovi, znakovi i smjerokazi. Bio je sudinikom znanstvenih skupova u Novome, Mošćenicama, Rijeci, Puli, Senju, Krku i dr.Objavio je 40 knjiga i oko 350 znanstvenih radova u zemlji i inozemstvu. Znanstveni doprinos akademika Margetića je iznimno širok, gotovo nemjerljiv.Temelji se na proučavanju vrela, što je za njega bila bit ozbiljnog znanstvenog rada. Njegovi radovi pokrivaju ogromno vremensko razdoblje i prostor. Divljenja su vrijedni doprinosi proučavanju starogrčke, rimske, kasnoantičke i ranosrednjovjekovne, kao i hrvatske, slavenske, mletačke, bizantske, langobardske, ugarske povijesti i pravne povijesti. U okvirima hrvatske pravne povijesti teško se može nadmašiti opus koji minuciozno istražuje hrvatski srednjovjekovno statutarno pravo pri čemu se ističu proučavanje i prijevodi Vinodolskog zakona iz 1288., Senjskog i Krčkog (Vrbničkog) statuta iz 1388., Zakona Trsatskog, Koparskog statuta, grobničkih urbara te opsežne monografije o pojedinim granama srednjovjekovnog prava (stvarno, obvezno, obiteljsko i nasljedno pravo).

*

Kada se spomene grobnička povijest nerijetko je prva pomisao na pojam Grobnik boj Hrvata s Tatarima na Grobničkome polju, u kojemu su tatarske čete doživjele poraz? Ako zavirimo u knjigu Tatari u Hrvatskoj, vidjeti ćemo da se u legendu kroz stoljeća ispreplela ljubav dvoje mladih, koje u i oko grobničkog Kaštela sa strepnjom dočekuju nalete tih tatarskih četa. No, u grobničkoj se povijesti zbivalo mnogočega značajnog, ne samo za Grobnišćinu već i mnogo šire. Stoga nije začudnim što mnoga za hrvatsku povijest značajna imena, zatičemo u zapisima o Grobnišćini kroz stoljeća. Tu nek Hrvat uči koja mu je ciena (D. Demeter), uskliknuo je Dimitrije Demeter došavši na Grobnišćinu, a legende stoljećima žive. Hodali su Grobnišćinom kroz povijest razni ugledni ljudi, pa i ljudi od pera, a Petar Preradović pjeva savijesti tadašnjeg zapadnog svijeta:U povijesti svjetskoj mjesta ni Grobniku niKao da ga sa zemlje nesta i ne bi što bi.Grobnik je prije petstotinjak godina bio mjesto stanovanja poznatom grobničkom glagoljaškom piscu i priređivaču Drugog novljanskog brevijara Popu Martincu, rodom iz Donjeg Lapca. Zapis popa Martinca iz drugoga Novljanskoga brevijara uvjerljiv je primjer običaja da glagoljaši uz biblijske tekstove bilježe opise aktualnih društvenih događaja. Zapis je nastao nakon tragične Krbavske bitke (1493.), kada je u boju s Turcima izginulo najvažnije hrvatsko plemstvo. Podrijetlom s krbavskog područja, Martinac dolazi u utvrđeni grad Grobnik. Tu u svojoj kući organizira skriptorij u kojem djeluje pet pisara. Drugi novljanski brevijar je pisan za pavlinski samostan kraj Novog Vinodolskog i završen 1495. Knjiga ima 500 listova pergamenta, teška je 20 kg i obiluje lijepim inicijalima. Na 267. listu knjige Martinac opisuje tragediju potresnim riječima, ne propuštajući zabilježiti spaljene domove, razrušene crkve, brojne izbjeglice, bezdomne starce, udovice i djecu, zarobljene branitelje prodane kao roblje, ubojstva hrvatskoga kneza i bana. Zapisi poput Martinčevog nadasve su dragocjen povijesni izvor o zbivanjima presudnim za tadašnji opstanak hrvatskoga naroda. Da je skriptorij u Grobniku uživao ugled i daleko izvan Grobnišćine, svjedoči i uradak znanstvenice Marice Čunčić pod naslovom Pulski odlomak glagoljskoga misala iz 15. stoljeća -Novootkriveni glagoljski odlomak dio je još jednog tipičnog, ali izgubljenog hrvatskoga glagoljskoga misala. Odlomak ima cijelu misu subote poslije 4. korizmene nedjelje s prekrasnim biblijskim čitanjima Iz. 49,6-15 i Iv. 8,12-20 i ostalim propisanim molitvama i otpjevima, kao i početak mise Nedjelje Muke. Po jeziku i paleografskim oznakama ide u 15. stoljeće. Rekonstrukcija dvolista pokazuje izvornu veličinu misala: 20,5 cm x 27 cm. Odlomak je služio kao omot nepoznatoj knjizi čije dimenzije su rekonstruirane: 8,5 x 17 cm. Paleografska i kodikološka analiza otkriva vješta i učena pisara skriptorija u Grobniku, gdje je pop Martinac Lapčanin napisao i II. Novljanski brevijar. U članku je dana transliteracija teksta i latinska paralela, kao i popis svih riječi i oblika riječi za daljnja leksička istraživanja.

Nakon Krbavske bitke i najmoćniji hrvatski feudalac početkom 16. stoljeća - znameniti velikaš i humanist, zemaljski gospodar Grobnika Bernardin Frankopan rado i često boravio na Grobniku, sve do svoje smrti 1529. godine.

*Za obnove zvonika na župnoj crkvi u Gradu Grobniku 1995. godine otkrivena je danas već poznata grobnička glagoljska ploča. No cijelo je ovo područje bogato ostatcima prošlosti.

Već su 1829 i 1930. godine pioniri hrvatske arheologije istraživali područje oko grobničkog Kaštela, a posebice Grobišće – do danas najpoznatije arheološko nalazište na području Općine Čavle, koje se nalazi na oko 500 metara udaljenosti prema jugu od Grobnik, a Hrvatsko arheološko društvo je osnovano 1861. godine, dakle tridesetak godina kasnije. Stoga nije začudno da je i prvi hrvatski arheolog Šime Ljubić vršio iskopavanja upravo na arheološkom lokalitetu Grobišće.Uz najstariju grobničku Župu svetih Filipa i Jakova, danas su na ovome području Župa svetoga Bartola – osnovana 1830. godine i Župa svetoga Mihovila, osnovana 1790. godine.

*

Na Grobnišćini danas žive Grobnišćice i Grobničani, koji su to rođenjem ili življenjem, a Grobnišćina, kao društveno-povijesna zajednica svoje korijene ima u društvenoj organizaciji starih Liburna. Od njih naslijeđuje gradinski tip naselja - Grobnik i mnoge elemente njihove kulture koje su kasnije prihvatili hrvatski kolonizatori: graditeljstvo, zanatstvo, poljoprivredni alat i slično. Nalazište antičkoga nakita na lokalitetu zvanom Grobišća u blizini grobničkoga Grada, čiji nalazi upućuju na razdoblje između četvrtoga i prvoga stoljeća prije Krista, svjedoči o ranijoj naseljenosti područja.Sam je GRAD vjerojatno bio naseljen Japodima, starim Ilirskim plemenom koje je u ovim krajevima živjelo nekoliko stoljeća prije Krista. Iz Rimskoga su vremena 1829. godine, na već spomenutome lokalitetu Grobišće, pronađeni ulomci oružja, zemljanih lonaca, suznih bočica, koje je tadašnji upravitelj Grada Ante Vincenz dao nekim Mađarima, uz zbirku mletačkoga novca. Pola stoljeća kasnije arheolog Šime Ljubić je južno od Grada Grobnika pronašao prethistorijske ispremiješane rukotvorine bez ikakva osobita obilježja ali i rimske brončane posude, stakla i slične predmete, koji dokazuju naselje kao kontinuitet i ukazuju na narodnu i rimsku kulturu. Tada su popisani predmeti uglavnom rimski: zapinjače ili fibule 18 komada, zatim lonci, tave i pokrovi 11 komada. Zapisano je još 19 komada raznih predmeta kao što su igle, prstenje, puceta, narukvice, zrna od jantara...i sve je to pohranjeno u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

*

Gospoštija Grobnik postaje samostalna ekonomsko-gospodarska jedinica u sastavu feudalnih gospoštija Vinodola u ranome srednjemu vijeku. Istovremeno, pomicanjem hrvatske granice prema njemačkim zemljama na Rječinu, raste i njezin vojno-politički značaj kao ključnoga graničnoga uporišta. Tako je uvjetovana pojava grobničkih permana, graničarskih vojničkih odreda do četrnaestoga stoljeća.Grad Grobnik je smješten na brežuljku i strateški vrlo povoljnome položaju. Dominira Grobničkim poljem i prilaznim putovima. Posebno u razdoblju od petnaestog do devetnaestog stoljeća Grad Grobnik je bogata kulturna jezgra Grobnišćine. U to je vrijeme njegov značaj kao kulturnoga, religioznoga, političkog i gospodarskoga središta najveći i značajno je ishodište brojnih socijalno-ekonomskih i kulturnih pojava: glagoljaštva, kao integralnoga dijela kulture lokalne zajednice sve do XVII. stoljeća, latiniteta, kaptola i njegove prosvjetne funkcije i slično. Početkom XIX. stoljeća Grad Grobnik, kao i drugi manji centri u okolici ima već karakter maloga lokalnoga središta, a blizina Rijeke ograničuje njegov znatniji razvoj.Kako je u X. stoljeću Hrvatska dosizala do Labina pa se tako i Grobnišćina, nalazila unutar hrvatske države. Nakon Kolomanove smrti 1116. godine Devinci su osvojili područje Hrvatske od Plomina do Rječine te Grobnišćina postaje pogranično područje. Vinodolska se knežija protezala od Vinodola do Rječine i Frankopani su na tome području počeli graditi kaštele. Njihova je funkcija bila stanovanje vlastelina i njegovih upravnika i obrana od neprijateljskih nasrtaja. 1241. godine, u doba hrvatsko-ugarskoga kralja Bele IV. nahrupili su s istoka Tatari. Narodna predaja govori o postojanju Grada Grobnika u to vrijeme i o tome da su Hrvati potukli Tatare na Grobničkome polju. Iako je prvi zapis o Gradu Grobniku u Vinodolskome zakonu 1288. godine, 1260. godine u staroj listini pronalazimo podatak da «rijeka Rječina izvire ispod grobničkoga brda», dakle već se ranije spominje Grobnik.. U to je doba Grobnik bio glavno mjesto općine ili kotara istoga imena, sa svojim satnikom i župnikom-plovanom, kako je na ovome području do danas sačuvan naziv za župnika i župe (plovan-plovanija).Krčki knez Nikola Frankopan je 1416. godine založio Grobnik na tri godine, a 1457. godine njega nasljeđuje sin Stjepan.1481. godine kralj Matija Korvin izdaje ispravu Stjepanu i njegovu sinu Bernardinu kojom im priznaje pravo na posjedovanje Grobnika. Bernardin Frankopan Grobnički drži Grobnik do svoje smrti i često u njemu boravio, o čemu svjedoči u pismu iz 1507. godine, koje je iz Grobnika uputio kardinalu Hipolitu Esteu.Nakon Bernardinove smrti, Grad Grobnik naslijeđuje njegov unuk Stjepan ali upravu nad njim kralj Ferdinand povjerava Gašparu Waldesteinu. Opasnost za Grobnišćinu su Turci i 1532. godine, a 1536. godine Stjepan dobiva svoju djedovinu na upravu. 1550. godine Grobnik naslijeđuje zadnja od loze Frankapana, Katarina, žena Nikole Zrinskoga, a nakon Katarinine smrti,1562. godine, Grobnik naslijeđuju njezini sinovi Juraj, Krsto i Nikola Zrinski. Za vrijeme

njihove vladavine Grobnik je čuvao poseban porkulab ili kaštelan. Nakon Stjepanove smrti izručenje Grobnika tražio je Kralj Rudolf II. 1571. godinu možemo povezati s krajem 20. stoljeća i godinom 1995. i obnovom zvonika na crkvi Sv Filipa i Jakova u Gradu Grobniku, te tom prigodom otkrivenoga glagoljskoga natpisa na zvoniku, u koji je 1571. godine ugrađen natpis: Va vrime kneza Štefana Frankapana, Jurja Zrinskoga i njegove braće koji zajedno sudovahu..1600. godine, za vrijeme uprave Ludovika Čikulina, opet se spominje provala Turaka sve do GrobnikaLudovik Čikulin 1599. godine dobiva nalog od Jurja Zrinskoga da izgradi dvorac za gospodarstvo (podvorac, marof) ispod brda Čudnić na Grobničkome polju, koji je dovršen 1692. godine.

*Godina prvoga poznatog urbara za Grad Grobnik i njegov kotar je 1605. godina...kmetovi su plaćali Gradu dohodak od 1000 forinti na godinu, a osim toga, dio žita, vina, ovaca i druge stoke...1626. godine umire zadnji od braće Zrinski, Juraj, kojega nasljeđuju sinovi Nikola i Petar, a 1641. godine podjelom imanja Grad Grobnik dobiva Petar Zrinski koji određuje da se u gradu imaju voditi sudbene knjige. On je 1665. godine postao ban, te je upravu primorskih dobara prepustio ženi, banici Katarini. Iste je godine mjesto zadesio požar, nakon kojega su uslijedile godine obnove a mnogi objekti nikada nisu dovedeni u prvobitno stanje. Banica Katarina Zrinski 1668. godine izdaje naredbu o održavanju Grada (Kaštela) i mjesta oko njega.

*Kada je 1664. godine carska vojska pobijedila Turke, Leopold I. ne samo da to nije iskoristio, već je sklopio Vašvarski mir, kojim je pobjedu priznao Turcima. Taj dogovor, po kojem Turci mogu zadržati sve što su do početka rata osvojili, nisu priznale Hrvatska i Ugarska. Budući da je Beč takvom podlošću onemogućio da se za svoja prava izbore zakonito, jedino što je za ostvarivanje njihovih prava preostalo hrvatskim i ugarskim vođama, bila je pobuna.

Centralističke težnje Habsburgovaca su u isto vrijeme sve više jačale, naravno, na štetu staleškog položaja hrvatskoga i mađarskog plemstva. U Mađarskoj je nezadovoljne takvim stanjem predvodio palatin Ferenc Wesseleny, a u Hrvatskoj ban Nikola Zrinski. Oni su bili prisiljeni pomoć potražiti izvan zemlje pa su to učinili u Francuskoj i Poljskoj, pa čak i u Turskoj. No, iako je obećanja bilo, ni oni, kao dotadašnji tradicionalni austrijski protivnici, nisu im pomogli. Iako je zbog europske politike tada i Luj XIV bio u sukobu s bečkim dvorom, ni nakon svih dogovora, ni ta suradnja nije realizirana.

Nakon što je 18. studenog 1664. godine u lovu nesretno stradao Nikola Zrinski, njegovo mjesto zauzima mlađi mu brat Petar. On je borbu za hrvatska prava, koju je započeo njegov brat Nikola, nastavio zajedno sa svojim šurjakom Franom Krstom Frankopanom, povezujući se s glavnim mađarskim vođama. No taj se hrvatsko-ugarski savez 1666. godine, kada je umro Lippay, a godinu kasnije i ugarski palatin Ferenc Wesseleny, zbog neusklađenih ideja i načina vođenja urote, potpuno raspada.

Bečki dvor je pak provodio centralizam i apsolutizam, ne mareći za prava i obveze hrvatskog naroda. Upravo u vrijeme priprema oružanog ustanka na čelu s Franom Krstom Frankopanom, Dvor je sve saznao o pripremanoj uroti, zahvaljujući izdaji iz urotničkih redova. Hrvatske velikaše je car Leopold I. 1670. pozvao u Beč pod izgovorom pomirenja, a po dolasku ih je odmah dao zatočiti u kulu zloglasne tamnice u Bečkome Novom Mjestu pod optužbom: Zbog uvrede kralja i izdaje zemlje. Pod tako vješto sročenom optužbom Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan su 18. travnja 1671. godine osuđeni na smrt odsijecanjem desne ruke i glave.

U Bečkom Novom Mjestu su 30. travnja 1671. godine dali zatvoriti sva gradska vrata, a dobro naoružana vojska je okružila stratište. Uoči pogubljenja je Petru Zrinskome i Franu Krsti Frankopanu dopušteno da se poslijednji put sastanu i oproste, a tobože kao osobita milost bio im je oprost kazne odsijecanja ruku. Uz dvojicu hrvatskih velikaša pogubljeni su F. Nadasdy i E. Tatenbach.

Ovim su smaknućima bile zaprepaštene i zgrožene Hrvatska i Ugarska, ali i čitava Europa.Zaplijena imanja od strane države, kao i oduzimanje plemstva dvojici velikaša i njihovim obiteljima, prethodilo je smaknuću, a kada je bečka središnja vlast odmah poslije smaknuća opljačkala i uništila dvije najslavnije obitelji u hrvatskoj povijesti, mletački poslanik je zapisao: Ovo je kraj dviju najuglednijih obitelji živućeg svijeta. Osobito Zrinski bijaše cijenjen, jer 60 potkraljeva ili banova dade njegov rod u Hrvatskoj. Oproštajno pismo, koje je Petar Zrinski prije svoje smrti napisao svojoj ženi Katarini, već je iste godine prevedeno na nekoliko svjetskih jezika.

S posjedima Zrinskih i Frankopana je pod izravnu upravu bečkog dvora došla gotovo polovina hrvatskih područja koja su još bile u sastavu nekoć moćnog hrvatskog kraljevstva. Nestao je Ozaljski kulturni krug Zrinskih i Frankopana prije nego što je uspio potaknuti i proširiti hrvatsku pisanu riječ. Devet godina je bila prazna Banska stolica, sve dok 1680 godine na nju nije postavljen dugogodišnji neprijatelj Zrinskih Nikola Erdeljić (Erdody) - hrvatski velikaš mađarskog podrijetla, uz kojega je očekivano nestao i otpor dvorskom apsolutizmu te centralizaciji i germanizaciji uprave u Hrvatskoj.

Članovi udruge Braća hrvatskog zmaja su 1907. godine pronašli kosti Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, a 1919. godine su hrvatski rodoljubi posmrtne ostatke hrvatskih mučenika prenijeli i sahranili u Zagrebačkoj katedrali. Na njihovu je grobu poznata izreka kneza i pjesnika Frana Krste Frankopana Navik on živi ki zgine pošteno.

*

Kada su pogubljeni Petar Zrinski i njegov šurjak Krsto Frankopan, njihova su imanja zaplijenili kraljevski komisari. No sam su Grobnik malo prije toga već opljačkali karlovački časnici i vojnici, tako da je u njemu nađeno tek nešto vina,

dva velika i tri manja topa, 38 brodskih topova, puške i njemačka koplja. Pljačkaši su iz Kaštela odnijeli svo pokućstvo i tri slike. Neki su od tih predmeta naknadno vraćeni. Za Grad se kaže da je zidan i izvana obzidan, da ima 5 soba, a da je ruševan. Spominje se i kapelica u prizemlju jugozapadne kule - Svete Jelene. Udovica Adama Zrinskoga, koji je do tada uživao polovicu grobničkoga imanja, se 1692. godine odriče svih prava u korist Kraljevske komore, u čijoj je vlasti Grad Grobnik ostao sve do 1725. godine, kada ga kralj Karlo III. daruje španjolskim grofovima Perlas.Slijedeći dalje dostupne povijesne podatke vidimo da je Marija Terezija 1766. godine odobrila prodaju Grobnika Teodoru Batthyányju u čijem je vlasništvu bio do 1872. godine, kada ga njegovi vlasnici prodaju kneginji Viktoriji Thurn-Taxis. Nadalje, 1924. godine posjed drži Albert Thurn-Taxis, dok je Grad svojina općine. Spominje se da je jugozapadni dio Kaštela do Drugoga svjetskoga rata korišten kao škola, a 1945. godine je Kaštel dan trima obiteljima za stanovanje…Ovo razdoblje grobničkoga Kaštela, u kojemu su sva njegova dična stoljeća u sjeni, na neki način kreće prema zalazu osamdesetih godina, ali je još uvijek daleko od pravilnoga vrednovanja kakvo takov objekt zaslužuje. Podrumske prostorije palacija 1981. godine koristi mjesna zajednica, u prizemlju je jedan stan, a u ostalim prostorijama skladište, dok je na katu, uz dio namijenjen za stanovanje smještena trafostanica i odašiljač. Prvi korak ka vraćanju staroga sjaja grobničkome Kaštelu bilježe 1982./1983. godina, kada s radom počinje prvi Odbor za obnovu grobničkoga Kaštela. Upornošću ljudi iz toga Odbora napravljeni su mnogi vanjski radovi. Njihov entuzijazam, uz pomoć brojnih sponzora zaustavlja daljnje propadanje ove utvrde.

*Odbor za obilježavanje 750. obljetnice boja s Tatarima na Grobničkome polju od 32 člana osnovan je 25. rujna 1991. godine. Isti je Odbor obnovio mlin u Martinovom selu,koji je 16. lipnja 1992. godine je pušten u rad. Samo dan kasnije u Palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu počeo je s radom prvi znanstveni skup o Grobnišćini, kojeg je dr. sc. Iva Lukežić nazvala Grobnišćina; tragovi, znakovi i smjerokazi. Isti je znanstveni skup nastavljen 18. lipnja 1992. godine u grobničkome Kašelu. 20. lipnja 1992. godine je u grobničkome Kašelu gostovalo Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca iz Rijeke s programom iz Zajčeve opere Nikola Šubić Zrinski. Ovo obilježavanje 750. obljetnice, kojeg je završnica bila 21. lipnja 1992. godine na Grobničkom polju, od izuzetnog je značaja za cijeli kraj jer je Odbor za tada obavio veliku obnovu grobničkoga Kaštela: obnovljeni su današnji prostori Okrugle dvorane i Zavičajnoga muzeja/Etnografske zbirke, te prostore u prizemlju - Galerije svete Jelene i ostalog dijela prizemlja u kojem je petnaestak godina bilo ugostiteljski objekt. Pokrovitelj cjelokupnoga programa bio je predsjednik Hrvatske dr. Franjo Tuđman. Tijekom boravka na Grobnišćini posjetio je staru gradsku jezgru Grada Grobnika, položio cvijeće na spomenik pothumskim žrtvama u Sobolima i govorio na centralnoj svečanosti na Grobničkome polju.

Isti Odbor je po završetku svojega rada 1992. godine utemeljio danas krovnu grobničku udrugu u kulturi, Katedru Čakavskoga sabora Grobnišćine, koju kao «sadržaj» grobničkoga Kaštela, Općina Čavle svojim osnutkom dobiva u naslijeđe od nekadašnje Općine Rijeka kada je 1993. godine, 18. travnja, slijedom nove podjele na jedinice lokalne uprave i samouprave na području Hrvatske i proglašenja novih gradova i općina, održana konstituirajuća sjednica Općinskoga vijeća Općine Čavle .

*Krovna organizacija za znanost i kulturu na Grobnišćini - Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, sa sjedištem u grobničkome Kaštelu, osnovana je 28. srpnja 1992. godine. Od tada se u njezinoj organizaciji tijekom cijele godine realiziraju znanstveno-stručna istraživanja i znanstveni skupovi te razne kulturno-zabavne manifestacije, kako u zemlji tako i u inozemstvu. Grobnička Čakavska katedra je upravljačem grobničkoga Kaštela od svog osnutka 1992. godine. Nakon što je grobnički Kaštel i Katedru u njemu 1993. godine od nekadašnje Općine Rijeka naslijedila Općina Čavle, ugovorom s Općinom Čavle od 19.4.1994. godine Katedra to ostaje do danas. Od tada planiranog osnivanja ustanove za znanost i kulturu, odustalo se jer je osnivanje udruge omogućavalo brži postupak, posebice u tada već ratnim godinama. Katedra ČSG djeluje u više segmenata. Sa svakogodišnjom realizacijom programa znanstveno-stručnih skupova "Grobnišćina; tragovi, znakovi i smjerokazi" grobnička Čakavska katedra je do sada otela zaboravu mnogo povijesnih činjenica jer sva su izlaganja znanstvenika na grobničkim znanstvenim skupovima temeljnim materijalima redovnih izdanja Grobničkoga zbornika. Pored redovnih izdanja, Katedra ČSG nakladnikom je i posebnih izdanja Grobničkoga zbornika te niza drugih knjiga i ostalih tiskovina.

Zajedno s Općinom Čavle, uz financijsku potporu Primorsko-goranske županije te potpore HDLU-a Rijeka i Istra, grobnička Čakavska katedra u travnju 1996. godine osniva Međunarodnu likovnu koloniju Grobnik. Do danas je grobnička Kolonija jedinstvena umjetnička kolonija u Hrvatskoj ali i šire. Dok su se pedesetih godina 20. stoljeća likovne kolonije osnivale ponajprije radi druženja umjetnika, a likovnim se radovima nakon rada Kolonije gubio svaki trag, grobnička Kolonija je osnovana sa ciljem stvaranja Zbirke suvremene likovne umjetnosti, što je i ostvareno; isključivo pod nadzorom povjesničara umjetnosti. Stoga je 2010. godine Katedra pozvana u Njemačku da tom dijelu Europe predstavi Međunarodnu likovnu koloniju Grobnik kao ogledni primjerak umjetničke kolonije uopće. I upravo je temeljem uspješnog predstavljanja MLK Grobnik, njemački organizator stuttgartskog Sajma Antik&Kunst Hrvatsku proglasio zemljom - gostom Sajma za 2010. godinu. Radom MLKG je do danas stvoreno blizu 300 umjetničkih djela autora likovnih umjetnika iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Italije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Austrije, Poljske, Francuske, Nizozemske, Švicarske, Njemačke, Španjolske, Meksika, Brazila, Kine i Japana. Stručnim selekcijama povjesničara

umjetnosti Zbirku suvremene likovne umjetnosti Grobnik na dan 31. 12. 2010. čini 155 likovnih radova.

*

Najnoviji događaj vezan uz rad Međunarodne likovne kolonije Grobnik je otkrivanje skulpture Tancurica, rad akademskog kipara Zvonimira Kamenara Funčija postavljene ispred ulaza u grobnički Kaštel, na otvaranju Grobničke jeseni 2011., 23. rujna. To je ujedno bio prvi događaj ove 19. po redu manifestacije koja svake godine traje od rujna do prosinca.. Za svake se Grobničke jeseni realizira niz programa; izložbe, glazbeno-književne večeri, glazbene večeri petkom "Večeri svilom tkane", program "Darovani" - likovna i literarna natjecanja učenika osnovnih škola, u suradnji s osnovnim školama, kakav je program i Grobničkojesenski dani te razne druge priredbe. Sastavni dio Grobničke jeseni 2011. godine su dva nova - velika i zahtjevna projekta. Prvi od njih je Kviz GDJE SAM – TKO SAM, koji kreće 11.11., na dan svetoga Martina, koji je umro 8. studenog 397. dok je bio u posjetu jednom selu.

*Sveti Martin se uobičajeno povezuje s Martinjom i blagoslovom vinograda. No, ono u čemu možda možemo naći poveznicu Kviza znanja sa Svetim Martinom je činjenica da je Sveti Martin mnogo polagao na zajednički život te je tražio da njegovi svećenici žive što je moguće povezanije, u nekoj vrsti zajednice, a posebice što je uočio da bez dobre naobrazbe nema uspjeha te je od svećenika tražio da čitaju crkvena djela. Martina su posebice voljeli siromašni i izopćenici s kojima je osjećao bliskost. Ondašnja elita mu nije bila naklonjena jer ju je često opominjao i pozivao na pravdu, poštenje i solidarnost. Zbog toga je doživljavao razna poniženja i vrijeđanja, ali je još za života smatran najvećim francuskim biskupom. U mjestu Marmoutier (nedaleko Toursa) otvorio svojevrstan centar za odgoj budućih svećenika, a koji bi danas mogli nazvati prvim sjemeništem u Galiji pa čak i u Europi.

*Jedan od dva nova projekta Grobničke jeseni 2011. je i projekt Castrum.Castrum je u naravi najveći mješoviti pjevački zbor u Hrvatskoj. Osnovan je u rujnu 2010. godine, s organizacijom na čelu koju čine predstavnici Katedre i umjetnički voditelji pjevačkih zborova i vokalnih skupina: Sloga, Hreljin, Zvijezda Danica, Kraljevica, Ive Jurjević, Omišalj, Trsat Rijeka, Bazovica, Rijeka, Liječnički zbor Rijeka, Marinići, Rijeka, DVD Drenova, Rijeka, KUD Lovor, Lovran, DVD Opatija, Halubjan, Viškovo, Matko Laginja, Klana, Gimpl, Ravna Gora, KGU Delnice, Zvir, Jelenje, Ronjgi, Viškovo, Octachord, Rijeka i Korezin, Čavle. Mješoviti pjevački zbor Castrum čini oko 500 pjevača iz ovih zborova I vokalnih skupina. Naziv Castrum nosi i cjelovečernji koncert u programu Grobničke jeseni 2011., koji će se održati u sportskoj dvorani Mavrinci 19. studenog, uz glazbenu pratnju Tamburaškog orkestra Dr Anton Barac iz Grižana.

*Galerija suvremene umjetnosti Grobnik u Kaštelu otovorena je 31. svibnja 1999. godine i do danas je jedna od najljepših galerija u Primorsko-goranskoj županiji. U njoj su kroz cijelu godinu postavljene izložbe hrvatskih likovnih umjetnika te likovnih umjetnika iz mnogih drugih zemalja. Ulaskom u desetu godišnjicu postojanja grobničke Čakavske katedre i obilježavanja te obljetnice 2002. godine, otvaraju se nove stranice Katedrinih djelatnosti. Iste je godine selekcijom povjesničara umjetnosti Berislava Valušeka i Borisa Tomana utvrđena Zbirka suvremene likovne umjetnosti Grobnik, a u Galeriji suvremene likovne umjetnosti Grobnik je postavljena prva izložba inozemnog autora - izložba nizozemske slikarice Hetty van der Linden, koju je 12. tavnja otvorila Veleposlanica Kraljevine Nizozemske u Hrvatskoj Ida van Veldhuizen-Rothenbücher. Zbirka suvremene likovne umjetnosti Grobnik se sa svakim novim sazivom umjetnika u okviru Međunarodne likovne kolonije Grobnik, obogaćuje i prerasta u Muzej suvremene likovne umjetnosti.

*

Grobnički Kaštel je sjedištem Festivala Grobnička SKALA. Glazbena manifestacija Grobnička skala je po prvi put održana 1998. godine, a u festival prerasta 2002. godine. Kroz SKALU grobnička Čakavska katedra pomaže darovitim pjevačima prijeći prvu skalu u pjevačkoj karijeri. Audicije za izvođače održavaju se svake godine tijekom mjeseca rujna, u Pazinu i Čavlima. Festival Grobnička skala uz pomoć brojnih suradnika i prijatelja besplatno osigurava pjesmu svakom izvođaču koji prođe na jednoj od audicija. Uvjeti su da kandidati: - imaju najmanje 16 godina- da osim na SKALI nisu nastupali ni na jednom drugom velikom festivalu,- da do nastupa na SKALI nemaju svoj nosač zvukaFestivalska večer Grobnička skala održava se svakog prosinca u Domu kulture Čavle.

*U ljetnim mjesecima se u grobničkome Kaštelu održava manifestacija pod nazivom "Leto va Kaštelu". Iz niza događanja treba svakako izdvojiti Festival pučkoga teatra i Smotru klapa.

*Grobnička Čakavska katedra je danas jedna od 30 katedri koje djeluju unutar Čakavskoga sabora. Čakavski sabor ima sjedište u Žminju. Osnovan je kao Sabor čakavskog pjesništva 8. lipnja 1969. Glavni pokretač osnutka Čakavskog sabora je bio je književnik Zvane Črnja, glavni urednik časopisa Dometi u Rijeci. U početku zamišljen kao kulturno-znanstvena manifestacija koja će se baviti uglavnom

pitanjima čakavskog pjesništva, njegova programska orijentacija u predstojećem razdoblju ostvaruje se u širokom rasponu raznovrsnih kulturno-umjetničkih programa, znanstvenih i stručnih skupova, izdavačke djelatnosti, podizanja spomen obilježja, obnova i uređenja, valoriziranja i revaloriziranja čakavštine kao dijalektalnog i jezičnog  idioma, te u drugim kulturnim programima koji se tiču očuvanja   i vrednovanja kulturnog i nacionalnog identiteta čitavog čakavskog govornog područja. Tu svoju programsku osnovu i orijentaciju Čakavski je sabor, kako je zamišljeno, trebao započeti ostvarivati kroz posebne teritorijalno raspoređene i  osnovane sekcije odnosno Katedre udružene u Čakavski sabor, koje će, svaka na svome području, artikulirati svoje specifične programe, svoju djelatnost i svoje ciljeve. 1970. osnovane su katedre Čakavskog sabora u Pazinu, Labinu, Buzetu, Novom Vinodolskom, Roču, Bujama i u Poreču, dok su idućih nekoliko godina osnovane još Katedre Čakavskog sabora  u Barbanu, Juršićima, Opatiji, Puli i Splitu.

1971. se Čakavski sabor u javnom istupu suprotstavio uvođenju kategorije regionalnog izjašnjavanja za popis stanovništva 1971. godine, jer se među ostalim, "takvim okolnostima dopušta mogućnost da se u statistici krivo interpretira etnogenetička sinteza hrvatskog naroda.".

***U potrazi za odgovorima na naslov Kviza GDJE SAM – TKO SAM, često se pogled zaustavi na nekom od zanimljivih podataka koji se trenutno ne uklapaju u postavljen okvir:

- Hrvatsko primorje i Gorski kotar zauzimaju preko 1900 četvornih kilometara površine. - početkom 12. stoljeća prvi arapski geograf Idrizi već navodi da je Bakar prvi pomorski grad Hrvatske - Turci su 1470. godine harali našim krajevima sve do Klane.- grad Rijeka je u 15. i 16. stoljeću imao oko 3.000 stanovnika, a krajem 18. st. blizu 6000. Rački u svojoj raspravi Rijeka prema Hrvatskoj iz 1867. godine donosi precizne podatke za 1851. godinu: Rijeka ima 12698 stanovnika, od čega Hrvata 11.581, Talijana 691, Mađara 76, Nijemaca 22, Čeha 48, Engleza 13, Francuza 10, Židova 88 i ostalih narodnosti 39- Rijeka je proglašena slobodnom lukom 19.3.1719. nakon što je Karlo VI. 2. lipnja 1717. proglasio slobodno djelovanje u trgovini svakom, a posebice brodarenje.- gradnja Lujzijanske ceste trajala je od 1803. – 1809.- čak i u vrijeme fašizma su se u Rijeci zadržale dvije domaće riječi – le mlecarizze i le guscchiarizze- kaštelski kompleks Grobnik je zaštićena materijalna baština Republike Hrvatske od 1968. godine- Rječina je nekada izvirala ispod brda Podjavorje – sve do 1870. godine, kada se nakon potresa u Klani vrh srušio u korito, a Rječina stvorila današnji izvor

- riječka gradska vijećnica bila je na Koblerovom trgu od 1532. – 1838. godine- na Mljekarskom trgu u Rijeci je skulptura grobničkoj mlikarici – rad akademskog kipara Belizara Bahorića- sliv rijeke Rječine čine 144 hidronimske jedinice (rijeka, potoka, potočića, kalića, kalina…) Najveći pritoci Rječine su Sušica te Lužac, potom Zala, Zahumčica, Golubinka, Ričinica i Borovšćica. - u samome centru grada Rijeke je 16 izvora koji su pritocima Rječine- sjeverno od grada Rijeke nalazi se Klizište Grohovo. grobnička fraza Propast ćeš kod Grohovo vezuje se uz propadanje ovoga naselja. Krajem 19. stoljeća je registrirano višeputno višestruka pojava klizanja s katastrofalnim posljedicama. Sanacija nije nikad provedena, a posljednji je put aktivirano 1996. godine sa stalnim pomacima do danas. Stručnjaci upozoravaju da u slijedećem klizanju postoji opasnost pregrađivanja korita Rječine i posljedičnog ugrožavanja dobara i ljudskih života nizvodno.- 1932. godine osnovani su Aeroklub Krila Kvarnera i Nogometni klub Grobničan - Automotodrom Grobnik izgrađen je sedamdesetih godina 20. stoljeća

GROBNIČKA ČAKAVSKA KATEDRA JE OD 1992. DO 2011. BILA NAKLADNIKOM SLIJEDEĆIH IZDANJA:

1. Iva, Lukežić (ur.), Grobnički zbornik 2, ...1992. , 248 str., Zbornik radova, UDK: Zlatko Keglević, Nakladnik:Odbor za obilježavanje 750. obljetnice boja s Tatarima na Grobničkom polju (Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine u osnivanju), naklada 1000 primjeraka 2. Odbor za obilježavanje 750 godišnjice boja s Tatarima na Grobničkom polju (Katedra ČSG u osnivanju), Zvonimir Kamenar i Zlatko Kutnjak grafike, tekstovi Boris Toman: Grobnik 1242.-1992. str. 13, 40 primjeraka, tiskno u ateljeu Milić/Labin3. Odbor za obilježavanje 750 godišnjice boja s Tatarima na Grobničkom polju (Katedra ČSG u osnivanju): 1242.-1992. – Prvi znanstveni skup Grobnišćina; tragovi, znakovi i smjerokazi, održan u HAZU-u u Zagrebu: Program obilježavanja i sažetak znanstvenog skupa, naklada 500 primjeraka 4. A. Tresić Pavičić: Izgon Mongola iz Hrvatske, 1992. ,reprint izd., Faks. Pretisak izd.: Zagreb: Matica Hrvatska, 1942.-Str.I-IV: Fikcija i/ili fakti, Nakladnik: Odbor za obilježavanje 750. obljetnice boja s Tatarima na Grobničkom polju (Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine u osivanju), UDK 949.713, naklada 1000 primjeraka5. Iva, Lukežić, (ur.), Vlasta Juretić: Z duše moje, 168 str. 1993; pjesme, izbor tekstova, notografija uglazbljenih pjesama. Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, skladbi, naklada 1000 primjeraka6. Iva, Lukežić (ur.), Grobnički zbornik 3, 1994. , 292 str., Zbornik radova, UDK: Jadran Zalokar, Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 1000 primjeraka7. David Kabalin (ur.), Ivan Brdar:Tanac od vika, 1994., 230 str., zbirka pjesama, Nakladnik: :Odbor za obilježavanje 750. obljetnice boja s Tatarima na

Grobničkom polju (Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine u osnivanju), UDK 886.2-087-8, naklada 1000 primjeraka 8. Srećko, Sabljak (ur.), Alojz Čargonja-Čarli: Portreti, 1994., katalog skulptura, popraćen stihovima V. Juretić. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 300 primjeraka 9. Dražen, Herljević (ur.), Grobnički list br 1, 1994., povremeno glasilo na grobničkoj čakavici, str. 32, Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISSN 1332-6260, naklada 4000 primjeraka10. Dražen, Herljević (ur.), Grobnički list br 2, 1994., povremeno glasilo na grobničkoj čakavici, str. 36, Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISSN 1332-6260, naklada 4000 primjeraka 11. Predsjedništvo Katedre ČSG: Grobnišćina; tragovi, znakovi i smjerokazi, knjižica sažetaka trećega grobničkoga znanstvenog skupa 1994. Nakladnik Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 300 primjerka12. Iva, Lukežić (ur.), Grobnički pisci XX. stoljeća,... 1995. , 472 str. , antologija, zastupljeno 13 autora, UDK 886.2-087, Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 1000 primjeraka13. Iva, Lukežić (ur.), Lujo Margetić: Grobnički urbari, 1995., 112 str., znanstveni rad, Grobnički zbornik-posebna izdanja, knj.1, Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, UDK 36(091), naklada 1000 primjeraka14. Iva, Lukežić (ur.), Vlasta Juretić: Zrna, 1995., 190 str., odabrana djela za djecu i mladež na čakavštini; pjesme, izbor tekstova, glazbene skladbe, Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, UDK 886-2-8, naklada 1000 primjeraka 15. Dražen, Herljević (ur.), Grobnički list br 3, 1995., povremeno glasilo na grobničkoj čakavici, str. 36, Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISSN 1332-6260, naklada 4000 primjeraka 16. Dražen, Herljević (ur.), Grobnički list br 4, 1995., povremeno glasilo na grobničkoj čakavici, str. 32, Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISSN 1332-6260, naklada 4000 primjeraka17. Predsjedništvo Katedre ČSG: Grobnišćina; tragovi, znakovi i smjerokazi, knjižica sažetaka četvrtoga i petoga grobničkoga znanstvenog skupa 1995. Nakladnik Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 300 primjerka18. Dražen, Herljević (ur.), Grobnički list br 5, 1995., povremeno glasilo na grobničkoj čakavici, str. 36. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISSN 1332-6260, naklada 4000 primjeraka19. Vlasta, Juretić (ur.), Likovna grupa, 1996., katalog likovnih radova - skupina autora, Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 500 primjeraka20. Josip, Silić (ur.), Grobnički zbornik 4, 1996. , 472 str. , zbornik radova, UDK: 908(05), Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 1000 primjeraka

21. Iva Lukežić (ur.), Vesna Prešnjak-Miculinić:Dari, 1996., 108 str., zbirka pjesama, Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, UDK: 886.2-087-1, naklada 500 primjeraka22. Dražen, Herljević (ur.), Grobnički list br 6, 1996., povremeno glasilo na grobničkoj čakavici, str. 36, Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISSN 1332-6260, naklada 3000 primjeraka23. Predsjedništvo Katedre ČSG (ur.), Grobnički list br 7, 1996., povremeno glasilo na grobničkoj čakavici, str. 36, Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISSN 1332-6260, naklada 3000 primjeraka24. Vlasta, Juretić (ur.), Sanja Švrljuga-Milić: Sustav nesporazuma, 1996., katalog likovnih radova, Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 300 primjeraka25. Vlasta, Juretić (ur.), Grobnički list br 8, 1996., povremeno glasilo na grobničkoj čakavici, str. 36, Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISSN 1332-6260, naklada 4000 primjeraka26. Vlasta, Juretić (ur.), Grobnički list br 9, 1996., povremeno glasilo na grobničkoj čakavici, str. 40, Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISSN 1332-6260, naklada 4000 primjeraka27. Vlasta, Juretić (ur.), I. Likovni susreti, 1996., katalog likovnih radova - Međunarodna likovna kolonija Grobnik 1996. - skupina autora. Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 500 primjeraka28. IRS ART studio Kastav: Prva likovna kolonija u Gradu Grobniku, 1996., video zapis prvog okupljanja i petodnevnog rada likovnih umjetnika. Nakladnik, Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada ograničena29. Predsjedništvo Katedre ČSG: Grobnišćina; tragovi, znakovi i smjerokazi, knjižica sažetaka šestoga grobničkoga znanstvenog skupa 1996. Nakladnik Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 300 primjerka30. Vlasta, Juretić (ur.), Grobnički list br 10, 1997., povremeno glasilo na grobničkoj čakavici, str. 40 Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISSN 1332-6260, naklada 4000 primjeraka31. Vlasta, Juretić (ur.), II. Likovni susreti, 1997., katalog likovnih radova – Međunarodna likovna kolonija Grobnik - skupina autora. Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 500 primjeraka32. Vlasta, Juretić (ur.), Grobnički list br 11, 1997., povremeno glasilo na grobničkoj čakavici, str. 40, Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISSN 1332-6260, naklada 4000 primjeraka 33. Irvin, Lukežić (ur.), Ada Maršanić: Prošlost i sadašnjost Općine Jelenje, 1997., 242 str., posebno izdanje Grobničkoga zbornika, Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, UDK 949.75 Jelenje, naklada 1000 primjeraka 34. Vlasta, Juretić (ur.), Grobnički list br 12/13, 1997., povremeno glasilo na grobničkoj čakavici-dvobroj, str. 64. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISSN 1332-6260, naklada 4000 primjeraka

35. Predsjedništvo Katedre ČSG: Grobnišćina; tragovi, znakovi i smjerokazi, knjižica sažetaka sedmoga grobničkoga znanstvenog skupa 1997. Nakladnik Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 300 primjerka36. Vlasta, Juretić (ur.), Likovna skupina, 1998., katalog likovnih radova - skupina autora. Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 300 primjeraka37. Irvin, Lukežić (ur.), Grobnički zbornik 5, ...1998. , 524 str. , zbornik radova, UDK: 908(5). Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 1000 primjeraka38. Vlasta, Juretić (ur.), Grobnički list br 14 1998., povremeno glasilo na grobničkoj čakavici, str. 36. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISSN 1332-6260, naklada 4000 primjeraka39. Vlasta, Juretić (ur.), Grobnički list br 15, 1998., povremeno glasilo na grobničkoj čakavici, str. 40. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISSN 1332-6260, naklada 4000 primjeraka40. Vlasta, Juretić (ur.), Grobnički list br 16/17, 1998., povremeno glasilo na grobničkoj čakavici-dvobroj, str. 56, Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISSN 1332-6260, naklada 4000 primjeraka41. Milorad, Stojević (ur.), Vlasta Juretić: Raskrižja, 1998., 376 str., odabrana djela; pjesme, putopisi, zapisi, novele, glazbene skladbe raznih autora. Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISBN 953-97606-0-7, naklada 1000 primjeraka42. Vlasta, Juretić (ur.), Grobnički list br 18/19, 1998., povremeno glasilo na grobničkoj čakavici-dvobroj, str. 52. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISSN 1332-6260, naklada 4000 primjeraka43. Predsjedništvo Katedre ČSG: Grobnišćina; tragovi, znakovi i smjerokazi, knjižica sažetaka osmoga grobničkoga znanstvenog skupa 1998. Nakladnik Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 300 primjerka44. Vlasta, Juretić (ur.), Ratko Janjić-Jobo:Zastrti prostori, Jedra, i Plovidbe, 1999., katalog likovnih radova. Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 300 primjeraka45. Vlasta, Juretić (ur.), Bojan Grlica, 1999., katalog karikatura, Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 300 primjeraka46. Vlasta, Juretić (ur.), Boris Vlašić: Svit va žepi, 1999. – katalog likovnih radova. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 300 primjeraka 47. Vlasta, Juretić (ur.), Grobnički list br 20, 1999., povremeno glasilo na grobničkoj čakavici, str. 52. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISSN 1332-6260, naklada 4000 primjeraka48. Predsjedništvo Katedre ČSG: Grobnišćina; tragovi, znakovi i smjerokazi, knjižica sažetaka devetoga grobničkoga znanstvenog skupa 1999. Nakladnik Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 300 primjerka

49. Vlasta, Juretić (ur.), Grobnički list br 21, 2000., povremeno glasilo na grobničkoj čakavici, str. 48. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISSN 1332-6260, naklada 4000 primjeraka50. Vlasta, Juretić (ur.), Grobnički list br 22/23, 2000., povremeno glasilo na grobničkoj čakavici-dvobroj, str. 84. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISSN 1332-6260, naklada 4000 primjeraka51. Vlasta, Juretić (ur.), Zvonimir Kamenar-Funči: Hommage Donatellu, 2000., katalog likovnih radova. Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 300 primjeraka52. IRS Art Kastav: Grobnička skala 2000, video zapis priredbe, VHS br.1. Nakladnik, Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada ograničena53. Predsjedništvo Katedre ČSG: Grobnišćina; tragovi, znakovi i smjerokazi, knjižica sažetaka desetoga grobničkoga znanstvenog skupa 2000. Nakladnik Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 300 primjerka54. Vlasta, Juretić (ur.), Melita Sorola-Staničić: Moment, 2001., katalog likovnih radova. Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 300 primjeraka55. Vlasta, Juretić (ur.), Luis Rapela i Manolo Messia, 2001., katalog likovnih radova. Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 300 primjeraka56. Vlasta, Juretić (ur.), Grobnički list br 24, 2001., povremeno glasilo na grobničkoj čakavici, str. 28. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISSN 1332-6260, naklada 4000 primjeraka57. Vlasta, Juretić (ur.), Grobnički list br 25, 2001., povremeno glasilo na grobničkoj čakavici, str. 52. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISSN 1332-6260, naklada 4000 primjeraka58. IRS Art Kastav: Grobnička skala 2001., video zapis priredbe, VHS br. 2. Nakladnik, Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada ograničena59. Predsjedništvo Katedre ČSG: Grobnišćina; tragovi, znakovi i smjerokazi, knjižica sažetaka jedanaestoga grobničkoga znanstvenog skupa 2001. Nakladnik Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 300 primjerka60. Vlasta, Juretić (ur.), Hetty van der Linden., 2002., katalog. Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 300 primjeraka61. Vinko Škaron i Vlasta Juretić (izv. prod.), realizacija IRS ART Kastav:Festival Grobnička skala 2002., 2002., CD uglazbljenih pjesama na sjevernojadranskim čakavicama - razni autori i izvođači, MC 001 (HDS). Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 500 primjeraka62. Vlasta, Juretić (ur.), Grobnički list br 26, 2002., povremeno glasilo na grobničkoj čakavici, str. 60, Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISSN 1332-6260, naklada 4000 primjeraka63. Irvin, Lukežić (ur.), Knjiga brašćine sv. Marije Tepačke u Grobniku, posebna izdanja, knj. 3, 2002. , 432 str. , znanstveni rad. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISBN 953 -97606-1-5, naklada 1000 primjeraka

64. Vlasta, Juretić (ur.), Grobnički list br 27/28, 2002., povremeno glasilo na grobničkoj čakavici-dvobroj, str. 76. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISSN 1332-6260, naklada 4000 primjeraka65. Vinko Škaron i Vlasta Juretić (izv. prod.), realizacija IRS ART Kastav:Festival Grobnička skala 2002, video zapis festivalske večeri, VHS br. 3. Nakladnik, Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada ograničena66. Vinko Škaron i Vlasta Juretić (izv. prod.), realizacija IRS ART Kastav: Festival Grobnička skala 2002., 2002., kazeta uglazbljenih pjesama na sjevernojadranskim čakavicama - razni autori i izvođači, MC 001 (HDS). Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 500 primjeraka67. Iva, Lukežić (ur.), Cvjetana Zaharija-Linić: Boka od besed i kitice riječi, 2003, 152 str., zbirka pjesama. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISBN 953-97606-0-8, naklada 500 primjeraka68. Predsjedništvo Katedre ČSG: Grobnišćina; tragovi, znakovi i smjerokazi, knjižica sažetaka trinaestoga grobničkoga znanstvenog skupa 2002. Nakladnik Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 300 primjerka69. Vinko Škaron i Vlasta Juretić (izv. prod.), realizacija IRS ART Kastav: Festival Grobnička skala 2003., 2003., CD uglazbljenih pjesama na sjevernojadranskim čakavicama - razni autori i izvođači CD 002 (HDS). Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 1000 primjeraka70. Vinko Škaron i Vlasta Juretić (izvr. producenti), realizacija IRS ART Kastav: Festival Grobnička skala 2003., video zapis festivalske večeri, VHS br. 4. Nakladnik, Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada ograničena71. Irvin, Lukežić (ur.), Grobnički zbornik 6, ...2004. , 326 str. , zbornik radova, ISSN 0353-3905,72. Iva, Lukežić (ur.), Alenka Juretić: Grobnički luštrini, 2004., 280 str., izbor tekstova, zbornik folklornoga nasljeđa, notografija starih napjeva, posebna izdanja, knj.4. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISBN 953-97606-3-1, naklada 1000 primjeraka73. Vinko Škaron i Vlasta Juretić (izv. prod.), realizacija IRS ART Kastav:Festival Grobnička skala 2004., 2004., CD uglazbljenih pjesama na sjevernojadranskim čakavicama - razni autori i izvođači CD 003 (HDS). Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 1000 primjeraka74. Vlasta, Juretić (ur.), Grobnički list br 29/30/31, 2004., povremeno glasilo na grobničkoj čakavici-posebno izdanje, str. 124. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISSN 1332-6260, naklada 4000 primjeraka75. Vlasta, Juretić (ur.), Celestina Vičević i Tina Stilinović: Dari, 2004., katalog likovnih radova. Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 300 primjeraka76. Vinko Škaron i Vlasta Juretić (izvr. producenti), realizacija IRS ART Kastav:Festival Grobnička skala 2004., video zapis festivalske večeri,VHS br. 5. Nakladnik, Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada ograničena, Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 1000 primjeraka

77. Irvin, Lukežić (ur.), Grobnički zbornik 7, ...2005. , 504 str. , zbornik radova, ISSN 0353-3905, Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 1000 primjeraka 78. Vlasta, Juretić (ur.), Boris Herljević i Gojko Vlašić: Na kućnon pragu, 2005., katalog likovnih radova. Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 300 primjeraka79. Irvin, Lukežić (ur.), Andrija Rački: Zabilježbe iz povijesti gospoštije Grobnik, 2005., 96 str., pretisak izdanja iz 1948. god., posebna izdanja, knj. 5. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISBN 953-97606-4-X, naklada 300 primjeraka80. Iva, Lukežić (ur.), Zavetni listi, 2004., 12 str., pretisak zavjetnih listova župe Grobnik iz 1722., 1830., 1886. godine. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, 2005, naklada 3000 primjeraka81. Predsjedništvo Katedre ČSG: Grobnišćina; tragovi, znakovi i smjerokazi, knjižica sažetaka četrnaestoga grobničkoga znanstvenog skupa 2005. Nakladnik Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 300 primjerka82. Vlasta, Juretić (autorica teksta, scenarija i režije: Božić je va srcu mir i dobro, glazbeno-scenska Božićna priča; realizacija IRS ART Kastav 2005, izvođači: članovi Katedrine Scenske skupine i Dječjega zbora Skalica), video kazeta VHS br.6. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine i Odbor za obilježavanje 9 stoljeća župe sv. Filipa i Jakova u Gradu Grobniku, naklada ograničena83. IRS ART Kastav: Devet stoljeća grobničke župe-Duhovna obnova; voditelj pater Zvjezdan Linić, 2005., DVD br.1. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada ograničena84. IRS ART Kastav: Devet stoljeća grobničke župe-Procesija i svečana misa-Nadbiskup, mons. Ivan Devčić, 2005., DVD br. 2, Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada ograničena85. IRS ART Kastav: Devet stoljeća grobničke župe-Kviz znanja učenika osnovnih škola Čavle i Jelenje-Dražice, 2005., DVD br.3, Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada ograničena86. Vinko Škaron i Vlasta Juretić (izvr. producenti), realizacija IRS ART Kastav: Festival Grobnička skala 2005, video zapis festivalske večeri, DVD br. 5. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada ograničena87. Krešimir, Galin: Kampananje na Grobnišćini, 2005., znanstveni rad, DVD br 4 povodom 9 stoljeća Župe svetih Filipa i Jakova u Gradu Grobniku. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada ograničena88. Vinko Škaron i Vlasta Juretić (izv. prod.), realizacija IRS ART Kastav: Festival Grobnička skala 2005., 2005., CD uglazbljenih pjesama na sjevernojadranskim čakavicama - razni autori i izvođači CD 004 (HDS). Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 1000 primjeraka 89. Snježana Marčec-Maja Polić-Petar Strčić:Lujo Margetić, život i djelo, 2006., životopis, bibliografija od 1962. do 2006., Posebno izdanje Grobničkoga

zbornika, knj. 7, Nakladnici: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, Povijesno društvo Rijeka, Liber d.o.o., UDK 930-05 Margetić, L.90. Iva, Lukežić (ur.), Deset godina Međunarodne likovne kolonije Grobnik, 2006., skupina autora, katalog likovnih radova. Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 500 primjeraka91. Vinko Škaron i Vlasta Juretić (izv. prod.), realizacija IRS ART Kastav: Festival Grobnička skala 2006., 2006., CD uglazbljenih pjesama na sjevernojadranskim čakavicama - razni autori i izvođači CD 005 (HDS). Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 1000 primjeraka92. Vinko Škaron i Vlasta Juretić (izvr. producenti), realizacija IRS ART Kastav:Festival Grobnička skala 2006., video zapis festivalske večeri,DVD br. 6. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada ograničena93. Predsjedništvo Katedre ČSG: Grobnišćina; tragovi, znakovi i smjerokazi, knjižica sažetaka petnaestoga grobničkoga znanstvenog skupa 2006. Nakladnik Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 300 primjerka94. Irvin, Lukežić (ur.), Ada Maršanić: Prošlost i sadašnjost Općine Jelenje, 1997., 242 str., posebno izdanje Grobničkoga zbornika, Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, UDK 949.75 Jelenje, naklada 1000 primjeraka 95. Irvin, Lukežić (ur.), Grobnički zbornik 8, ...2007. , 486 str. , zbornik radova, ISSN 0353-3905. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 1000 primjeraka96. Silvana, Vranić (ur.), Iva Lukežić-Sanja Zubčić: Grobnički govor XX.stoljeća (gramatika i rječnik), 2007. , 770 str., Posebna izdanja, knj. 10. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISBN 978-953-7548-01-8, naklada 1000 primjeraka97. Slavica, Mrkić-Modrić (ur.), str. osvrt dr.sc. Iva Lukežić, Vlasta Juretić: Pljesak više nema ništa s tim, 2007., 228 str., zbirka uglazbljenih pjesama, Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISBN 978-953-97606-9-2, naklada 1000 primjeraka98. Slavica, Mrkić-Modrić (ur.), str. osvrt dr.sc. Iva Lukežić, Vlasta Juretić: Kako si znao da volim leptire, 2007., 310 str., zbirka poezije, Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISBN 978-953-97606-7-8, naklada 1000 primjerak99. Slavica, Mrkić-Modrić (ur.), str. osvrt dr.sc. Iva Lukežić, Vlasta Juretić: Tamo kadi duga spi, 2007., 270 str., odabrana djela na čakavštini; pjesme, djela za scenska uprizorenja, misa na grobničkoj čakavici i notografije, Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISBN: 978-953-97606-8-5, naklada 1000 primjeraka100. Dražen, Herljević (ur.), Grobničan 75 let, 2007., 176 str., Monografija, posebno izdanje Grobničkoga zbornika, knj.8. Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISBN: 978-953-7548-00-1, naklada 1000 primjeraka101. Vinko Škaron i Vlasta Juretić (izvr. producenti), realizacija IRS ART Kastav:Festival Grobnička skala 2007., 2007., CD uglazbljenih pjesama na

sjevernojadranskim čakavicama - razni autori i izvođači CD 006 (HDS). Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 1000 primjeraka102. IRS ART Kastav: Grobnička jesen 2007.-15 zreloplodnih let, 2007., video zapis grobničkojesenskih programa rujan-studeni 2007, DVD br. 7. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada ograničena 103. Vinko Škaron i Vlasta Juretić (izv. prod.), realizacija IRS ART Kastav:Festival Grobnička skala 2007., video zapis festivalske večeri, DVD br. 8. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada ograničena104. Predsjedništvo Katedre ČSG: Grobnišćina; tragovi, znakovi i smjerokazi, knjižica sažetaka šesnaestoga i sedamnaestog grobničkoga znanstvenog skupa 2007. Nakladnik Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 300 primjerka105. Vlasta, Juretić (ur.), Grosse Jubilaeums-Retrospektive/Velika jubilarna retrospektiva, 2008., skupina autora, katalog likovnih radova (hrvatsko/njemački), izložba u Njemačkoj. Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 500 primjeraka106. Vinko Škaron i Vlasta Juretić (izv. prod.), realizacija IRS ART Kastav: Festival Grobnička skala 2008., 2008., CD uglazbljenih pjesama na sjevernojadranskim čakavicama - razni autori i izvođači, CD 007 (HDS). Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 1000 primjeraka107. Vlasta, Juretić (ur.), Renzo Mezzacapo, 2008., katalog likovnih radova, Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 200 primjeraka108. Vinko Škaron i Vlasta Juretić (izv. prod.), realizacija IRS ART Kastav:Festival Grobnička skala 2008., video zapis festivalske večeri, DVD br. 9,- Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada ograničena109. Predsjedništvo Katedre ČSG: Grobnišćina; tragovi, znakovi i smjerokazi, knjižica sažetaka osamnaestog grobničkoga znanstvenog skupa 2008. Nakladnik Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 300 primjerka110. Iva, Lukežić (ur.), Stota obljetnica crkve sv. Bartola apostola u Cerniku, 2009., 238 str., zbornik radova, glazbene skladbe, posebna izdanja, knj. 11. Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISBN 978-953-7548-02-5, naklada 1000 primjeraka111. Vinko, Škaron (glazb.producent), - Vinko Škaron, autor glazbe i Vlasta Juretić, autorica tekstova: Kantata od svetoga Bartola, 2009., CD duhovne glazbe-grupa izvođača. Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, CD 009 (HDS), naklada 1000 primjeraka112. Krešimir, Galin: Grobnička tradicijska glazbala i glazba, 2009., znanstveni rad, DVD br. 10. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 200 primjeraka113. IRS ART Kastav:Kantata id svetoga Bartola, 2009., DVD br. 11 – praizvedba. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada ograničena 114. Vinko Škaron i Vlasta Juretić (izv. prod.), realizacija IRS ART Kastav:Festival Grobnička skala 2009., 2009., CD uglazbljenih pjesama na

sjevernojadranskim čakavicama - razni autori i izvođači CD 008 (HDS). Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 1000 primjeraka115. Vinko Škaron i Vlasta Juretić (izv. prod.), realizacija IRS ART Kastav:Festival Grobnička skala 2009., video zapis festivalske večeri, DVD br. 13. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada ograničena116. Predsjedništvo Katedre ČSG: Grobnišćina; tragovi, znakovi i smjerokazi, knjižica sažetaka devetnaestog grobničkoga znanstvenog skupa 2009. Nakladnik Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada 300 primjerka117. IRS ART Kastav: Otvaranje izložbe 13 članova međunarodnog društva umjetnika Syrlin iz Njemačke, u Galeriji SUG, video zapis, 2009., DVD br. 12. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, naklada ograničena118. Iva, Lukežić (ur.), Ada Maršanić:Bogatstvo siromaštva, 2010.. 340 str.,, posebno izdanje Grobničkoga zbornika, knj. 12. Nakladnik; Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISBN 978-953-7548-03-2, naklada 1000 primjeraka119. Nensi Čargonja Košuta (ur.), str. osvrt dr.sc. Iva Lukežić, Vlasta Juretić: Na putu do svjetlosti, 2010., 300 str., roman. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISBN 978-953-7548-04-9/120716073, UDK 821.163.42-31, naklada 1000 primjeraka120. Nensi Čargonja Košuta (ur.), str. osvrt dr.sc. Iva Lukežić, Vlasta Juretić: Pleteri/soneti i sestine lirike, 2011., 152. str., klasična poezija. Nakladnik: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, ISBN 978-953-7548-05-6, CIP SKRi 120903052, naklada 1000 primjeraka.

Knjiga brašćine Sv. Marije Tepačke u Grobniku, Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine, Rijeka 2002., str. 431.Blagajnička glagoljska knjiga prihoda i rashoda grobničke Bratovštine Sv. Marije Tepačke, koju je sredinom XIX. stoljeća mjesni župnik Martin Juretić darovao poznatom sakupljaču narodnih starina Mijatu Sabljaru, nastala je u razdoblju od 1539. do 1623. i danas se čuva u Arhivu HAZU u Zagrebu (sign. III. c. 23.). Rukopis je nakon ukinuća grobničkogakaptola, bio pohranjen u Župnom uredu u Grobniku. Knjižica je duguljasta oblika, te obasiže 134 ff formata 35,6 x 12,5 cm. Pisana je kurzivnom glagoljicom kancelarijskoga tipa, s nešto rijetkih latiničkih zapisa i kraćih tekstova na latinskom jeziku, u prijepisima nastalim pretežno u XVIII. stoljeću. U tipološkom je pogledu spomenik srodan blagajničkim registrima susjednog otoka Krka, Cresa, Vinodola i Istre, nastalima u isto vrijeme, ili nešto kasnije. Knjiga Brašćine Sv. Marije Tepačke u Grobniku obranena je u ovome izdanju na temelju presnimaka učinjenih s izvornoga dokumenta u Arhivu HAZU. Radi bolje dostupnosti njena sadržaja budućim istraživačima, kao i širem čitateljskom krugu, prenešena je u suvremeni grafijski sustav standardnoga hrvatskoga jezika, uz

odgovarajuće komentare, rječnik i kazala. Nakon uvodnoga poglavlja, govori se o jeziku i pismu, kulturno-povijesnim ishodištima, duhovnom ozračju, djelatnosti Brašćine Sv. Marije Tepačke, gospodarskim temama, te transliteraciji i transkripciji. Potom slijedi cjelovit tekst brašćinske knjige s preslikom izvornog dokumenta, tumač riječi i termina, kazalo imena i mjesta, te sažetak na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku.Knjiga je prvorazredan povijesni izvor za prošlost Grobnika i Grobnišćine, Vinodola, Kvarnera i Hrvatskog primorja u cjelini, pružajući širok uvid u društvene i gospodarske odnose. Obračuni primitaka i izdataka osobito su važni za povijest gospodarstva igospodarskih odnosa na hrvatskim sjevernojadranskim područjima tijekom XVI. i XVII. stoljeća. U knjizi su, menutim, i dragocjeni podaci o vjerskom životu, običajima, kulturnoj povijesti, povijesti jezika i pisma, dijalektologiji, antroponimiji i toponimiji. U tom smislu onaima veliku važnost i za širu nacionalnu kulturu. Ovom se knjigom autor dokazuje kao filolog i povjesničar široko aspektiranih kulturoloških interesa.