Grijanje Hladenje Hr

7/26/2019 Grijanje Hladenje Hr

1/56

Grijanje i hlaenje prostora

za pod, zid i strop


2/56


3/56

www.herz.eu

Stranica:

1 Sadraj

2 Pregled

Prednosti povrinskog grijanja Toplinska izolacija izolac. materijalima

Toplinska izolacija Hidroizolacija Rubne izolacijske trake Estrih / pokrivanje Gornji sloj Dilatacijski raspori Cijevi za grijanje

4 Podno grijanje

Sustav mokrog postavljanja Sustav suhog postavljanja

5 Zidno grijanje

Sustav mokrog postavljanja Sustav suhog postavljanja

6 Nain postavljanja

7 Dimenzioniranje

11 HERZ-ove vieslojne cijevi

12 Spajanje cijevi

Sadraj

14 HERZ-ovi sustavi polaganja

Viestezni suhi i mokri sustav15 elina mrea inja za privrenje17 Sistemski smotak, sloive ploe19 Raster ploe

21 Pribor za mokre i suhe sustave postavljanja22 HERZ-ov panel, sustav klimatizacije

prostora za zid, pod i strop

25 Sistemske komponente

Regulacija HERZ Calisom FBH regulacijski komplet26 HERZ-ov Floor-fix, 1 8100 25

28 Namjetanje

29 Namjetanje kruga grijanja Namjetanje sobne temperature

33 Beino namjetanje35 Termomotori, troputni ventili

37 HERZ-ova tehnika razdjelnika Razdjelnik38 Razdjelni ormari Regulacijske stanice

42 HERZ-ova multifunkcionalna slavina

43 Tlane probe

44 Obrasci i tablice

1


4/56

Grijanje i hlaenje prostora za pod, zid i strop2

Posljednjih godina javlja se sve veiinteres i prihvaanje povrinskog grijanjai hlaenja. Kao posljedica mnogobrojnihprednosti koje ovi sustavi sa sobom nose,vie od jedne treine novoizgraenih kuaza jednu ili dvije obitelji opremljene supodnim grijanjem. Uporabom modernihmaterijala, kao npr. HERZ-ovih vieslojnih

cijevi osigurava se dugotrajnost cijelogpostrojenja. Trokovi postavljanja priblinisu trokovima za instalaciju radijatorskoggrijanja. Trokovi postavljanja za hlaenjeprostora nii su od trokova za uobiajenesustave i rade beumno.

U sluaju koritenja podnog i radijatorskoggrijanja, potrebno je obratiti pozornost daregulacija podnog grijanja mora uvijekbiti neovisna od regulacije radijatorskoggrijanja. Podno grijanje zahtijeva drugaijutemperaturu medija nego radijatorskogrijanje. Isto vrijedi za rashladne sustave

hladnom vodom.

Prednosti povrinskog grijanja

Podno ili zidno grijanje koristi cjelovitepodne ili zidne povrine prostorije kaopovrine za konvekciju, tj. za izmjenutopline, u odnosu na klasino grijae tijelokoje predstavlja tokasti izvor topline.

Toplinskim se zraenjem u

prostoriji uvijek zadrava

ravnomjeran temperaturni profil.

Zraenjem topline podnog

grijanja, puno je manja izmjena

topline izmeu ljudi i ukupne

povrine prostorije, u odnosu na

radijatorsko grijanje. Zbog toga se

sobna temperatura moe postaviti

za 2-3 C nie bez utjecaja na

osjeaj ugode. Time se trokovi

grijanja znaajno smanjuju i do

12 %.

Sve su povrine prostorije

dostupne, slobodne za opremanje

i ne ograniavaju djecu. Priopremanju prostorije postoji

manje ogranienja, koja se inae

za grijaa tijela moraju uzeti u

obzir.

Nema nakupljanja praine jer je

strujanje zraka vrlo malo, pa se

praina malo zadrava. Izbjegnuto

je dizanje praine koje se inae

javlja kada se s grijaih tijela

podie topli zrak, a na suprotnoj

strani sputa hladni zrak.

To znai bitno smanjenje koliine

praine u zraku prostorije, to

predstavlja poboljanje ivotnih

uvjeta, prije svega za osobe koje

pate od alergija.

Podno grijanje zahtijeva znatno

niu temperaturu polaza i

povrata u sustavu grijanja nego

radijatorsko grijanje. Time se

postie vea ugoda i uteda

energije kao znaajka kvalitetnog

niskotemperaturnog grijanja.

Zbog niske temperature polaza

u odnosu na konvencionalnogrijanje, podno se grijanje

moe lako pustiti u pogon s

alternativnim toplinskim izvorima,

npr. dizalicama topline, solarnim

kolektorima itd.

Hladni podovi, specifini

za sanitarne prostorije,

npr. kupaonice s kamenim,

mramornim ili podom od

keramikih ploica, postaju

ugodan izvor topline i mogu

se slobodno rabiti jer u sezoni

grijanja nisu vie tako neugodno

hladni.

Uteda energije zbog niih

temperatura zraka.

Vea ugoda zbog manje

konvekcije.

Nema neugodnih toplinskih

podruja.

Toplinska izolacija izolacijskim

materijalima

Neovisno od primijenjenog sustava ispodgrijaih cijevi treba postaviti toplinskuizolaciju, kao npr. prema NORM EN 1264.Ako grijana prostorija granii s podrujemtla, potrebno je dodatno predvidjetihidroizolaciju.

podno grijanje radijatorsko grijanjeidealno grijanje

Temperaturni profil

Izmeu zida i estriha moraju se unaokolopostaviti rubne izolacijske trake.Ovo je nuno da bi se omoguilo toplinskoistezanje estriha.

Kod veih povrina treba dodatno planiratidilatacijske raspore. Cijevi koje prolaze krozove dilatacijske raspore, na tom podrujutrebaju imati dodatnu zatitnu cijev.

Toplinska izolacija

Podno grijanje ne odaje toplinu samo premagore ve takoe i prema dolje. Ako sezagrijava prostor ispod, ta toplina moe seuraunati u toplinskom izraunu kao korisnatoplina. Ako se taj prostor ne zagrijava,postoje gubici topline. Odgovarajua

toplinska izolacija ispod cijevi eliminira ovegubitke. Njihova debljina odreuje se premanormi NORM EN 1264.Ako grijani prostor granii s podrujemtla, uz toplinsku izolaciju treba predvidjeti idodatnu hidroizolaciju.Kao izolacija ispod estriha moe seupotrijebiti izolacijska pjena koja vam jelokalno na raspolaganju.

Hidroizolacija

Izolacija se treba postaviti kao zatita za

spreavanje prodora vlage prekrivanjemgraevinskom PE folijom nazivne debljine0,1 - 0,2 mm.U podruju spajanja ova folija bi se trebalapreklapati 30 cm.

Pregled


5/56

www.herz.eu 3

Izolacijske rubne trake

Izolacijske rubne trake du krajnjih rubovapovrina prostorije omoguuju grijanomestrihu vee i svestrano istezanje.Ovo je nuno jer su grijani estrihi u odnosuna negrijane, zbog toplinskih optereenjapodvrgnuti veim istezanjima. lzolacijske

rubne trake omoguuju istezanje estriha jerje du zidova stvoren raspor za istezanje.Izolacijske rubne trake trebale bi bitidebljine najmanje 10 mm.Za unutarnje zidove, nosive stupove idruge zidane elemente mora se predvidjetirazdvajanje grijanog estriha pomouizolacijskih rubnih traka.Ove izolacijske rubne trake trebale bi bitiod materijala koji se moe komprimiratinajmanje 5 mm.

Prikladni materijali:

8 mm PE pjenaste trake

12 mm PS pjenaste trake10 mm trake od valovite ljepenke

Mogu se koristiti i drugi raspoloivimaterijali. Bitna je sposobnostkomprimiranja.

Estrih / pokrivanje

Estrih mora biti izveden prema normiNORM B 2232. Dodaci estriha smanjujukoliinu vode u estrihu tako da je u suhomstanju udio zraka smanjen.(Smanjenje vremena zagrijavanja).Visina estriha ovisi od njegove kvalitete.

Potrebno je pridravati se minimalnedebljine estriha. Kod cementnog estrihagornji rub cijevi treba biti prekriven najmanje45 mm. Kod estriha koji nije na bazi vodegornji rub cijevi treba biti prekriven najmanje

35 mm. Cementni estrih trebalo bi poboljatidodatkom plastifikatora kako bi se povealatoplinska vodljivost.

Gornji sloj

U osnovi kod izbora podnih obloganema posebnih ogranienja ukoliko sunamijenjene za poviene temperature(posebno obratiti pozornost na ljepila kojase upotrebljavaju).Posebice kod tepih obloga, treba obratiti

pozornost da su ljepila i obloge prikladne zapodno grijanje. Toplinski prolazni otpor ne bitrebao biti vei od 0,15 W/m2K.Budui da toplinski prolazni otpor gornjegsloja utjee na prijenos topline u prostoriji,primijenjene podne obloge trebaju bitipoznate prilikom dimenzioniranja podnoggrijanja.Keramika je podna obloga zbog toplinsketromosti prikladnija od tepiha.

Dilatacijski raspori

Pri razdvajanju prostorije ili kod dilatacijskih

raspora u estrihu, cijevi za grijanje trebaprovui kroz zatitne plastine cijevi.Mogu se koristiti i gotovi spuvastidilatacijski raspori s plastinim zatitnimcijevima.

Cijevi za grijanje

Cijevi za grijanje i instalacije grijanjaugrauju se u / ili ispod estriha, odnosnopodne obloge. Time postaju sastavni diograevinskih radova i stoga moraju imatinajveu moguu sigurnost.Prema zakonu o gradnji, ukoliko postoje

propisi, smiju se koristiti samo certificiraniugradbeni materijali. Prema tome ugradbenimaterijali trebali bi biti provjerene kvalitete icertificirani.Redovitim vanjskim nadzorom certificiranihugradbenih materijala, osigurano je da ese primijeniti samo besprijekorni materijalikoji su meusobno usklaeni. Time jeosigurana predviena funkcionalnost iivotni vijek cijevi za grijanje.

Provjereni i pouzdani materijali za cijeviobuhvaeni su u DIN 4726 Instalacijecijevi od plastinih materijala za toplovodnopodno grijanje. U DIN 4726 takoer sudefinirani minimalni zahtjevi za postojanosttemperature i tlaka u sustavu toplovodnog ipodnog grijanja kao i oznaavanje cijevi.

Plastine cijevi nisu podlone koroziji.Da bi sprijeili ulazak kisika kroz cijevi usustav grijanja, prednost u primjeni imajucijevi koje su nepropusne za kisik premaDIN 4726. Prema DIN 4726 nepropusnostkisika je ako je 0,1 g/m3d.U ovom sluaju nije potrebna dodatnauporaba zatitnih sredstava protiv korozije ilisistemsko odvajanje.

Pri uporabi dodataka u vodi za grijanjetreba obratiti pozornost na proizvoakekarakteristike cijevi i dodataka.

U povrinskom grijanju obino sekoriste vieslojne cijevi, sastavljeneod visokostabiliziranog ili umreenogpolietilena, uzduno zavarene aluminijskecijevi i pokrovnog sloja od PE ili PE-X.Kako bi se postigla potrebna savitljivosti ifleksibilnosti cijevi, debljine aluminijskogsloja su izmeu 0,15 i 0,3 mm. Time seistovremeno smanjuje povratna oprunostunutarnje cijevi, a zadrava znaajna tlanavrstoa cijevi. Pri tome aluminij djeluje kaobrana za kisik, pa su sigurno ispunjeni uvjetiza nepropusnost kisika.

Trebalo bi provjeravati kvalitetuvieslojnih cijevi koje se koriste za podnogrijanje. Vieslojne cijevi bi trebale imatiodgovarajue oznake kvalitete SKZ(Junonjemaki centar plastike).

U naelu koriste se sve uobiajene tehnikespajanja, kao radijalni stezni postupak ilistezni navojni spoj.Zavarivanje se ne koristi.

> 35 mm za estrihe bez vode

> 45 mm za cementni estrih

Pregled


6/56


Podno grijanje

Podno grijanje koristi se u dva razliitasustava:

- sustav suhog postavljanja: cijevise postavljaju ispod suhog estrihana izolaciju. Prednosti su mala

ugradbena visina i teina.

- sustav mokrog postavljanja:cijevise postavljaju izravno u estrih.

Sustav suhog postavljanja

Toplinska vodljivost ovih sustava neto jeslabija nego za druge postupke.Cijevi su u ponudi s oljebljenim ploama zarazliite razmake postavljanja.

Aluminijski ili metalni sloj jednoliko provoditoplinu preko povrine. Kao pokrov

postavlja se sloj za raspodjelu optereenjaod suhih estrih ploa. Time se postiu malevisine nadogradnje, to je vrlo znaajnopri renoviranju i naknadnom ugraivanjugrijanja. Preko ovog sloja polau se podneobloge.

Podna obloga

Sloj za raspodjeluoptereenja

Sloj za raspodjelutopline

Ploe zapolaganjecijevi

Zvuna izolacija

Nosivapodloga

Za podno grijanje pri suhom postavljanju

obratiti pozornost na sljedee:

Podna obloga koje se polae

preko podnog grijanja moe

imati maksimalan otpor prolaza

topline od R = 0,5 W/m2K. Ako

podne obloge imaju vei otpor

prolaza topline, mogue je samozagrijavanje poda, ali ne i grijanje

prostorije.

Osiguran ravnomjeran prelaz

topline. To omoguuje metalni sloj

za raspodjelu topline, u kojem su

privrene cijevi.

Potrebna temperatura polaza

podnog grijanja ovisi od otpora

prolaza topline gornje podne

obloge i toplinskog optereenja

prostorije. Moe se zakljuiti

da se ne smije prekoraiti

temperatura polaza od 60 C

i temperatura gornjih podnih

obloga od 29 C

(u iznimnim sluajevima 35 C).

Gipsane ili plastine ploe koriste

se kao podloga i nosa cijevi za

grijanje i kao sloj za raspodjelu

topline.

Du zavrnih povrina prostorije postavljajuse rubne izolacijske trake minimalne

debljine 10 mm.

Rubne izolacijske trake omoguujudilataciju poda i razdvajanje od zidova ilistupova.

Prednosti podnog grijanja pri suhom

postavljanju su:

brzo postavljanje

mala statika teina

univerzalnost za sve podne

obloge, brzo podeavanje zbogtankog sloja za raspodjelu

optereenja.

Ugradnja podnog grijanja u sustavu

suhog postavljanja (odozdo prema gore)

Neobraena ploa, npr. sirovi

beton, estrih, nasuti pijesak ili

slian materijal. Pri nasipavanju

treba postaviti zatitnu

graevinsku foliju.

Prema potrebi 20-30 mm izolacijepreko neobraene ploe, zvuna

izolacija i sl.

Ploe za polaganje od polistirola

50 mm s kairanim aluminijskim

slojem.

Cijevi za podno grijanje: plastina

vieslojna cijev 16 x 2,0 mm

Sloj za raspodjelu optereenja.

Pokrovne ploe, brodski ili pod od

parketa.

Sustav mokrog postavljanja

U ovoj konstrukciji poda cijevi za grijanjepolau se izravno u pod.Prijenos topline u ovom sustavu jako jedobar. U estrih je nuno umijeati dodatkekoji smanjuju udio zraka, kao npr. premastandardu NORM B 2232.

Kao nosai cijevi na raspolaganju sumnogobrojni sustavi, kao npr.eline mree, inje za privrenjesistemski smotak i raster ploe. Pri sustavumokrog postavljanja, cijevi se postavljajuneposredno u estrih.

Treba se pridravati minimalne debljineestriha za grijanje.

Ako se rabi cementni estrih, gornja povrinacijevi trebala bi biti prekrivena najmanje45 mm.

Ako estrih nije na vodenoj osnovi, gornjapovrina cijevi trebala bi biti prekrivenanajmanje 35 mm.

Pri zavrnim oblogama, posebice ako seprimjenjuju tepih obloge, treba obratitipozornost da su postavljena obloga isredstvo za ljepljenje prikladni za podnogrijanje.

Ugradnja podnog grijanja u sustavu

mokrog postavljanja (odozdo prema gore)

Neobraena ploa, npr. sirovibeton, estrih, nasuti pijesak ili

slian materijal. Pri nasipavanju

treba postaviti zatitnu

graevinsku foliju.

Prema potrebi 20-30 mm izolacije

preko neobraene ploe.

Zvuna izolacija.

Hidroizolacija (PE folija).

Ploe za polaganje od polistirola

s klamericama, raster- ploe, injeza privrenje, eline mree ili

ploe za privrenje cijevi.

Cijevi za podno grijanje:

plastina vieslojna cijev

od 16 x 2,0 mm do 20 x 2 mm.

Estrih.

Podna obloga.

Podna obloga

Estrih

Parna brana

Toplinskaizolacija

Nosivapodloga

Podno grijanje


7/56

www.herz.eu 5

Zidno grijanje

Zidno grijanje postavlja se takoer sustavomsuhog ili mokrog polaganja. Za oba ova

sustava polaganja vrijedi da je neophodnonainiti plan naknadnog koritenja zidnihpovrina (vjeanje slika, itd.).Poloaj cijevi moe se ispitati i pomou

ogrjevnih folija ili pomou ureaja zatraenje metala.

Toplinsko zraenje koje dolazi iz zidovaprua poseban osjeaj ugode.

Osim ovoga, prije svega psiholokog efekta,kao posljedica dobre izolacije, nastaje isve manja potreba za koritenjem sustavagrijanja. Potrebne grijae povrine izvrsnose uklapaju u povrine zidova.Istovremeno ovo tehniko rjeenje odgovaraaktualnom trendu u opremanju izbjegavanjauobiajenih grijaih tijela.Ona smetaju opremanju i zauzimaju

korisne povrine.

Sustavi temperiranja graevinskihelemenata ekonomini su i pri investiranjui pri koritenju. Ovakvi sustavi smjeteni ugipsanu buku esto se ugrauju u muzejei sve vie nalaze primjenu u gradnji stanovai adaptacijama stare gradnje. Upravo seovdje mogu u znatnoj mjeri viestrukosmanjiti visoki trokovi koji inae nastaju priotklanjanju vlage.

Sustavi temperiranja graevinskihelemenata danas se esto upotrebljavajupri odravanju spomenika i u muzejskomsektoru, zbog stabilizacije klime uprostorijama i za potrebe grijanja. Tu nisumogui gotovo nikakvi graevinski zatitnizahvati za saniranje vlage pokrovnihpovrina (izolacije, horizontalne brane...)

i da se, ako je mogue, vizualno ne mijenjapostojee povijesno stanje zida. Uspjesi naovom podruju neogranieni su i viestrukovrednovani. Zbog prednosti sustavatemperiranja graevnih elemenata, takoerpri opremanju stambenih prostora i klimeprostora, ovakvi sustavi raspodjele topline

sve se vie upotrebljavaju za privatneadaptacije i u novogradnji.

Pod sustavom temperiranja graevinskih

elemenata podrazumijevamo izradusustava raspodjele topline koji omoguavadosljedno zagrijavanje plata zgrade(povrina koje gube toplinu), pomousustava zagrijanih cijevi.

Takozvane instalacije za temperiranjeu pravilu su integrirane u buku koja senanosi na zidove i u direktnom su kontaktusa bukom i zidovima. Sustav se postavljatako da je zagrijavanje objekta mogue bezdodatnih grijaih tijela.

U podrumima i prostorima prizemlja koji su

u kontaktu sa zemljom i u ljetnim mjesecima,ima smisla odravati temperiranje naniskom stupnju. Time se vlaga otklanja iu vremenski problematinom razdoblju(visoka apsolutna vlanost) u tim prostorimakoji su inae pothlaeni.

Glavne prednosti sustava temperiranja

graevinskih elemenata jesu:

suenje i odravanje suhoe

graevinskih materijala pri

sanaciji

nevidljive grijae povrine(vizualno ugodnije, vea

iskoristivost zidnih povrina)

isto zraenje topline, nema

konvekcije, pogodno za

alergiare

u pravilu nema dodatnih zahvata

za zatitu od vlage (horizontalna

brana...) ime se postie uteda

pri sanaciji

u novogradnjama u pravilu manji

investicijski trokovi nego pri

uobiajenim sustavima raspodjele

topline (grijaa tijela, podno

grijanje...)

Uporaba sustava temperiranja graevinskihelemenata na buci, smanjuje rizik nastankatete zbog vlage. U sloenim situacijamana objektima i pri saniranju stare gradnjeomoguuje uporabu gipsanih buka.

Sustav mokrog postavljanja

Na neobraeni zid postave se grijairegistri. Ovi grijai registri mogu se sastojatiod gotovih elemenata ili se na zid mogumontirati pomou inja za privrenje.

inje za privrenje se pri montai

privruju tiplama u zid na razmaku50-100 cm. Na njih se fiksiraju cijevi na

odgovarajuem rastojanju, ovisno od

potrebne topline.

Preko registra sa cijevima nanosi se

cementna buka tako da vrh cijevi budetek prekriven. Nakon toga moe poetizagrijavanje. Kao posljedica zagrijavanja na

buki se pojavljuju raspori.Ovi oekivani raspori pokrivaju sepokrovnom bukom (preporuuje sesilikatna buka) tako da iznad cijevi bude

sloj debljine najmanje 20 mm. U taj sloj se

postavlja mreica za armiranje.

Za zidno grijanje odabiru se dimenzije

cijevi koje odgovaraju potrebnoj koliini

topline. Ako toplinski uin grijaeg registranije dovoljan, mora se instalirati dodatno

grijanje.

Sustav suhog postavljanja

Cijevi za zidno grijanje su tvorniki umetnuteu gipskartonske ploe i mogu se direktnopostaviti na zid u potkonstrukciju.

Za montau na zid ili na okvir prozorapostoje razliite dimenzije ploa.Glatka strana ploe postavlja se okrenutaprema prostoriji.Paneli se meusobno lijepe. Nakonporavnavanja ljepila mogu se npr. liiti,oblagati tapetama ili keramikim ploicama.Ploe za zidno grijanje (serijski spoj maks.5 m2) prikljuuju se direktno na razdjelnik ilina graninik temperature povrata.

Paneli se montiraju vijcima direktno napodkonstrukciju od drveta ili od elinihlimenih profila. Na vanjskim zidovimapreporuuje se postava toplinske izolacijeiza zidnih grijaih panela.

U novogradnjama zidni grijai paneliupotrebljavaju se takoer za izradupregradnih zidova. Vijcima se privrujuna eline nosive profile.

Paneli za hlaenje prostora trebaju sekoristiti izvan podruja kondenzacije.Regulacija se moe izvesti elektronikimosjetnicima vlage.

Ovim panelima ostvaruju se vrlo fleksibilnemogunosti postavljanja, kao npr. direktnozagrijavanje radnog mjesta za tvornikehale ili zidno grijanje i hlaenje prostora uuredskim prostorijama.

Povrinsko grijanje i rashladni sustavi


8/56


Naini polaganja povrinskoggrijanja

Razliiti naini polaganja cijevi ovise odsljedeih faktora:

oblika prostorije

broja krugova grijanja

raspora na zgradi ili estrihu

granine zone s poveanom

temperaturom na povrini

postavljanja podnog i

povrinskog grijanja kao

potpunog, djelominog ili

kombiniranog sustava grijanja

ujednaenosti temperature

povrine

najmanjeg radijusa savijanja cijevi

Cilj polaganja cijevi jest postii toje mogue ravnomjerniju raspodjelutemperature preko cijelog poda.

To se postie polaganjima u obliku zavojnice

i dvocijevnim (punim) polaganjem. Tako

se postie da su cijevi polaza i povrata

neposredno jedna pored druge i da vruai rashlaena voda teku naizmjenino.

Temperatura povrine poda mjeri sedirektno iznad ruba cijevi i izmeu cijevi.

Razlika izmeu te dvije temperature nazivase valovitost. Ova razlika treba biti tomanja.

To s jedne strane znai da bi razmak

meu poloenim cijevima trebao biti to

manji (max. 30 cm), a s druge strane da

temperatura polaza treba biti to je mogue

nia.

Ako su povrine velike, polaganje je u obliku

zavojnice, a moe se takoer u odreenim

vremenskim razmacima izvesti promjena

smjera strujanja vode kako bismo postigli

ravnomjernu temperaturu povrine.

U tom sluaju govori se o obrnutom ilinjihajuem grijanju.

Prednost je takva naina polaganja u tomeda polaz istovremeno lei pored povrataime se postie ravnomjerna temperaturapovrine i zagrijavanje poda. Preporuujese takav nain polaganja.Pri polaganju cijevi u graninim podrujima

na taj nain samo se cijevi polaza polau

jedna pored druge.

Pri razliitim krugovima grijanja onaj krugkoji ima najvei specifini teret grijanja,

odreuje temperaturu polaza. Ostalikrugovi grijanja razlikuju se zbog razmakapostavljenih cijevi za grijanje.

Razmak postavljenih cijevi je od 70 do300 mm i ovisi o postavljanju i nainupolaganja cijevi.

Dvocijevno ili puno polaganje

Polaganje u obliku zavojnice bez graninih zona i s graninim zonama

Nain polaganja


9/56

www.herz.eu 7

Dimenzioniranje i polaganjepovrinskih grijanja

Kao i za svako grijanje, presudno zabesprijekoran rad podnog grijanja jestoptimalno polaganje, koje treba isplaniratii izvesti prema odgovarajuim pravilima inormama.

Samo tako se mogu postii ugodna klimaprostora i niski trokovi koritenja.

Podno grijanje dimenzionira se prema npr.NORM EN 1264, a proraun toplinskogoptereenja prema npr. B.EN 12831.

Kao osnova za izraun slui potrebnatoplina. To je snaga potrebna zazagrijavanje jedne prostorije. Ovisio poloaju prostorije, upotrijebljenimgraevinskim materijalima, toplinskojizolaciji kue, broju prozora i drugim

injenicama.

Ukoliko je poznata potrebna toplina, podnogrijanje moe se poloiti na relativnojednostavan nain.

Nadtemperatura podnog grijanja

Pri izvoenju treba voditi rauna dase ne prekorae psiholoki doputenenadtemperature poda (definirano je u EN1264).

Dugotrajne temperature zagrijanog

poda vie od 25 C veina ljudi smatraneugodnim.Ovakve temperature mogu uzrokovati izdravstvene smetnje.

Budui da su maksimalne temperaturepoda potrebne samo u malom broju danatijekom godine, u prostorijama za dnevniboravak i slinim, doputeno je i 29 C.

U podrujima u kojima se ne boravi stalnonpr. rubna podruja, doputeno je i 35 C.Ove vrijednosti definirane su u EN 1264kao granine vrijednosti nadtemperatura

podnog grijanja:(za podruja boravka 9 K, za rubnapodruja 15 K).

Ako se potrebni toplinski uin ne postigneni koritenjem rubnih podruja, potrebno jedodatno grijanje.

Odgovarajuom izolacijom ispodpostavljenih cijevi, osigurava se da emisijatopline prema dolje bude manja od 25 %ukupnog uina grijanja, odnosno manja od20 W/m2.

Postupak polaganja

Polazite dimenzioniranja jest potrebnatoplina PN (prema EN 12831).

1) Izraun potrebne topline

U podnom grijanju gubitak topline preko

poda moe se oduzeti od ukupnog gubitkatopline cijele prostorije (potrebna toplina).

PNB

= PN P

FB[W]

sa:

PNB

proiena potrebna toplina [W]

PN

propisana potreba topline [W]

PFB

gubitak topline preko poda [W]

Primjer:

Propisana potrebna toplina referentne prostorije:

PN

=1000 W

Gubitak topline preko poda:

PFB

=150 W

Proienapotrebna toplina:

PNB

=1000 - 150 = 850 [W]

2) Izraun specifinog toplinskog

optereenja

Iz proiene potrebne topline i raspoloiveogrjevne povrine (osnovna povrinaprostorije umanjena za razne prepreke)izraunava se i specifina potrebna toplina.

sa:

qspez

specifina potrebna toplina [W/m]

PNB

proiena potrebna toplina [W]

AR povrina prostorije [m]

Primjer:

Proiena potrebna toplina referentne

prostorije:

PNB

= 850 W

Povrina prostorije:

AR= 15 m

Specifina potrebna toplina:

qspez

=850

15= 57[W/m]

Za izraun temperature polaza uzima se

ona prostorija koja ima najveu specifinu

potrebnu toplinu (ne kupaonica!)Ona se naziva referentna prostorija.

3) Polaganje referentne prostorije

Za polaganje referentne prostorije(i samo za referentnu prostoriju) odabire setemperaturna razlika izmeupolaza i povrata.

definirana u EN 1264 sa < 5 K.

Kupaonice se ne uzimaju kao referentneprostorije.

4) Nadtemperatura ogrjevnog medija

Nadtemperatura ogrjevnog medija

logaritamski je utvrena srednja razlikaizmeu temperature ogrjevnog medija iutvrene unutarnje temperature.

Za izraun referentne prostorije uzima se

nadtemperatura ogrjevnog medija koja

vlada pri odabranom otporu toplinskeprovodljivosti podne obloge i pri odreenoj

gustoi toplinskog toka.

Nadtemperatura ogrjevnog medija moe se

direktno oditati iz dijagrama (stranica 8.).

Podtemperatura ogrjevnog medija zahlaenje prostora data je na isti nain u

dijagramu (stranica 8.).

Dimenzioniranje


10/56


11/56

www.herz.eu 9

8) Dodatna grijanja

Ako se potrebna toplina prostorije ne moepostii toplinom koju zrae podne povrine,ukljuujui pojaano grijanje rubnihpodruja, treba predvidjeti dodatne ureajeza grijanje.

Tu prije svega dolazi u obzir zidno grijanje sistom temperaturom polaznog voda.

Alternative su stropno grijanje ili ogrjevnatijela razliitih izvedaba kao i elektrinogrijanje ili kaloriferi.

9) Izraun protoka vode

Protok vode moe se izraunati na osnovupoznatog uina grijanja i temperaturnerazlike.

sa:

m protok vode [kg/h]PNB

proieno toplinsko

optereenje [kW]

temperaturna razlika [K]c specifini toplinski kapacitet

medija (voda) = 4,19 [KJ/kgK]

3600 koeficijent umnoka za

pretvaranje kg/s u kg/h

Primjer:

Proiena potrebna toplina:

PNB

= 0,825 kW

Temperaturna razlika:

= 5 K

Specifini toplinski kapacitet:

c= 4,19 [kJ/kgK]

Protok vode:

m =P

NB .3600=

0,820 .3600 = 142[kg/h]

c 5 .4,19

10) Izraun duljine cijevi

Ukupna duljina cijevi jednog kruga grijanjane bi trebala prijei 100 m.

sa:

L duljina cijevi kruga grijanja [m]

AR povrina prostorije [m]

a razmak polaganja cijevi [m]L

zu duljina cijevi polaznog, odnosno

povratnog voda

Ne smiju se zaboraviti dodatni vodovi (Lzu

)razdjelnika.

Primjer:

Povrina prostorije:

AR= 15 mRazmak polaganja cijevi:

a= 0,2 m (20 cm)

Duljina polaznog voda (iz plana):

Lzu

= 2 m

Duljina kruga grijanja:

AR

aL= +2 L

zu

15

0,2+2 2 = 79= [m]

Ako se izrauna da ima vie od 100 mcijevi, treba napraviti podjelu na dva krugagrijanja (npr. podjela rubne i glavne zone).

11) Izraun pada tlaka

Uz pomo tablice i vrijednosti L i m moese izraunati pad tlaka podnog grijanja.Maksimalna brzina protoka ne bi trebala bitivea od 0,8 m/s.

Za izraun pada tlaka moraju se zbrajati ipojedinani otpori spojeva.Ovi otpori izraunavaju se dodatnim

koeficijentom otpora ili se dodaju kaopreraunate ekvivalentne duljine cijevi.

Koeficijent dodatog otpora odreuje seeksperimentalno. Dakle, rije je o istoempirijskoj vrijednosti koja moe osjetnoodstupati. Vrijednosti navedene u tablicijesu vrijednosti koje su se u praksi pokazalekao najbolje u izraunu pada tlaka ucjevovodu.Ove vrijednosti potvrdio je i na odjel zakontrolu i ispitivanja.

Da bi se izraunao ukupan pad tlaka u

jednom cjevovodu, potrebno je pozornouraunati sve pojedinane dijelove.Iskustveno preporuujemo da se razliitepojedinane komponente unesu u tablicu.

Tako se iz gornje tablice vrijednosti gubitakapojedinanih otpora oditavaju i zbrajaju.Pomou ovog zbroja i dolje navedeneformule moe se izraunati ukupan gubitakkoji nastaje zbog spojeva.

Da bi se izraunao ukupan gubitak cijelogpostrojenja, ovaj se zbroj dodaje ostalimgubicima nastalim u cijevima i drugim

ugraenim komponentama.

Z zbroj pojedinanih otpora[mbar]v brzina strujanja medija[m/s] koeficijent gubitaka ovisan

o geometriji

Z = .v2./2

pgukupan pad tlaka u krugu grijanja

R pad tlaka po metru cijev [Pa/m]I duljina cijevi u mZ zbroj pojedinanih otporap

vpad tlaka na termostatskom ventilu

grijaeg tijela

pg= R .I +Z + pv

Za instalacije grijanja podrazumijeva seda medij moe stalno protjecati kroz svespojeve i u svakom moguem pravcu.Na ovoj se tvrdnji temelje vrijednosti usljedeoj tablici.Pri tome je rije o postavljenim vrijednostimakoje bi trebale olakati posao osobi kojaizvodi proraun.

Ukoliko se za proraun koriste vrijednosti iztablice [polaz + povrat], mogue je raunatidvocijevni sustav kao jednocijevni (moe se

poi od simetrije izmeu polaza i povrata).

Rezultatu se onda jo dodaju gubici nastalitrenjem u cijevima i gubici na drugimkomponentama (termostatski ventili, grijaatijela,...) koje treba uzeti iz dokumentacijeproizvoaa.

Dimenzioniranje


12/56


Pad tlaka u HERZ-ovoj cijevi

Otpori prikljuaka

Cijevdim.

Lukcijevi

Kutnik T nastavakskretanje

tokajednostrano

T nastavakmijeanje

toka

T nastavakpovrat

tokaobostrano

T nastavakspajanje

toka

Prolazninastavak

Zidni kutnik

Vrijednosti izraene u duljine cijevi u m

14 0,70 1,50 1,30 1,60 1,70 1,70 1,00 1,40

16 0,60 1,40 1,20 1,50 1,60 1,60 0,90 1,30

18 0,55 1,20 0,90 1,40 1,50 1,50 0,70 1,20

20 0,50 1,10 0,60 1,30 1,40 1,40 0,50 1,10

26 0,40 1,00 0,50 1,20 1,30 1,30 0,40

32 0,30 0,80 0,30 1,00 1,10 1,10 0,30

40 0,26 0,76 0,28 0,95 1,00 1,00 0,26

50 0,22 0,72 0,26 0,90 0,95 0,95 0,22

63 0,18 0,70 0,24 0,85 0,90 0,90 0,18

Pad tlaka (Pa/m) 1 mbar = 100 Pa

Masenipr

otokvodem(

kg/h)

Dimenzioniranje


13/56

www.herz.eu 11

HERZ-ova vieslojna cijev PE-RT

Polietilen je univerzalno primjenljiv. Nakonkoritenja moe se reciklirati. Tako seiskoritena plastika pretvara u sintetikusirovu naftu koja se nakon toga moeponovo koristiti u procesu proizvodnje

plastinih materijala.

Vieslojna cijev sastoji se od pet slojeva odkojih je srednji sloj od aluminija.Ovaj aluminijski sloj cijevi daje stabilnost i100 %-nu nepropusnost kisika.

unutarnja cijev, visokotemp. stabilna PE-X, tj. PE-RT

vanjska polimerna cijev, visokotemp,stabilna bjela, UV stabilna

spojni sloj

alu cijev; vrsta, okrugla i homogena,uzduno varena

spojni sloj

Za unutarnje cijevi rabi se posebni PE-RT(polietilen otporan na visoke temperature)s poboljanom temperaturnom otpornouprema DIN 16 833. Pri tome je rije oetilen oktan kopolimeru, temeljenom namolekularnoj strukturi s linearnim etilenskimosnovnim lancem i oktan podlancem,ime se postie visoka otpornost, dobra

fleksibilnost i dugotrajna vrstoa.

Cijevi se isporuuju u ipkama ili kolutima, aspajaju se HERZ-ovim steznim spojevima iliHERZ-ovim navojnim spojevima.Spoj HERZ-ove cijevi i HERZ-ovih spojevaispitan je i odobren sukladno odgovarajuimnormama, od strane priznatih zavoda zaispitivanje kvalitete, u mnogim zemljamaEurope. Sustav spajanja registriran je podnazivom HERZ Pipe-fix. U sluaju elektrinihproboja HERZ-ove spojne cijevi zbog svogaluminijskog sloja u uzdunom smjeruimaju jako dobru elektrinu vodljivost.

Okomito na os cijevi polietilenski slojdjeluje kao elektrini izolator za napone docca 35000 V. Uzemljenje cjevovoda nijemogue.

Prednosti:

Potpuna nepropusnost kisika i

vodene pare

Aluminijske cijevi 0,20 mm /

0,25 mm laserski stino zavarene

Opseno jamstvo

Ugradnja

HERZ-ova cijev plastino je metalna spojnacijev idealna za povrinska i radijatorskagrijanja. Podnosi najviu radnu temperaturuod 95 C (kratkotrajno 110 C) i najvii radnitlak od 10 bara.Pri primjeni steznih kompleta za plastinecijevi treba obratiti pozornost napripadajue pogonske podatke.

Tehniki podaci:

vanjski promjer 10 - 63 mm

tolerancija promjera cijevi

vanjski : + 0,2, + 0

unutarnji : + 0,2, + 0

standardna duina koluta: 200 m,

druge duine koluta na upit

boja cijevi: bijela, druge boje

na upit

Maksimalna radna temperatura ... 95 CMaksimalni radni tlak ... 10 baraivotni vijek kod 70 C/10 bar minimalno440.000 h (50 godina)Doputena kratkotr. temp./tlak ... 110 C, 15 bara

Hrapavost unutar. i vanjskih povr. ... 0,007 mm

Toplinska provodljivost ... 0,5 W / m x K

Linearni koeficijent istezanja ... 0,024 mm / m KBoja ... bijelaDifuzija kisika ...< 0,005 mg/I dMin. radijus savijanja bez alata ... 5 dMin. radijus savijanja alatom ... 3 d

Postojanost HERZ-ovih cijevi

Postojanost cijevi data u dijagramupokazuje koji je maksimalan unutarnji tlakcijevi doputen pri konstantnoj radnojtemperaturi kako bi se postigao odreeniradni vijek. Kod HERZ-ove cijevi unutarnjutlanu vrstou u prvom redu odreuje

aluminijski sloj koji je relativno debeo.

Postojanost HERZ-ove cijevi daleko je iznadpostojeih temperatura i tlakova u kunojtehnici za instalacije grijanja i pitke vode.HERZ-ove cijevi sastoje se od razliitihslojeva materijala koji zajedno pridonosevremenskoj postojanosti cijevi.Tako se za svaku dimenziju cijevi moepojedinano izraditi odgovarajui dijagramvremenske postojanosti cijevi.

Podaci o postojanosti cijevi dobiju seispitivanjem cijevi vie od 10.000 sati s

40 C viom temperaturom od maksimalneradne temperature. Ti se rezultati zatimekstrapoliraju na 50 godina sa sigurnosnimfaktorom 1,5. Sukladno standardima cijevise polau uz vijek trajanja od 50 godina.Pri primjeni s viom temperaturom ili viimtlakom treba raunati sa smanjenjem vijekatrajanja.

Extraposition 20 CExtraposition 60 C

Extraposition 70 CExtraposition 95 C

Extraposition 110 CMindestanforderung DVGW (70 C / 15 bar / 50 Jahre)

Standzeit in Jahren

Vijek trajanja [sati]

Postojanost cijevi na unutarnji tlakvieslojna spojna cijev, PE-RT, 26 x 3 mm

Ispitni tlak [bar]

Primjer: cijev DN 16 mm

dijagrami za ostale veliine ili materijale na upit

Cijevi


14/56


Spajanje cijevi

Primjenjuju se sve uobiajene tehnikespajanja: radijalni stezni postupak ilispajanje pomou steznog kompleta zameusobno spajanje cijevi ili za prikljuakna armature i razdjelnike. Za povrinskagrijanja ne koriste se postupci varenja ili

ljepljenja.

Postoji razlika izmeu rastavljivih (navojnih) inerastavljivih (steznih) spojeva.

Rastavljivi spojevi doputeni su samo namjestima koja su u svako vrijeme dostupna.

Nerastavljivi spojevi, kao stezni spoj smijuse polagati i u buku.

Radijaino preanje izvodi se odgovarajuimsteznim alatom pri emu treba obratitipozornost na potreban oblik otpreska.

Proizvoa steznih spojeva definira oblikotpreska. Ovisno o veliini, preanje semoe izvesti runim ili elektrinim alatom.

Radnu temperaturu odreuju proizvoaicijevi i spojeva. Ako se za spajanje rabielektrini alat, treba obratiti pozornost napodatke koje daje proizvoa alata kako bise pri niim temperaturama obrade postigladovoljna sila preanja.

HERZ-ova pomo za polaganje iHERZ-ovi stezni spojevi

Herz-ovi stezni spojevimogu se sHERZ-ovim cijevima spajati brzo i potpunosigurno.Herz svojim viegodinjim iskustvomu spajanju cijevi, na osnovi vlastitog

patentiranog razvoja i priznate visokekvalitete, proizvodi radijalne stezne spojeve.Spojni elementi su od mjedi otporne naodcinavanje, a ahure od legiranog elikakoji su gotovo u svim oblicima i veliinamaodobreni za spajanje vieslojnih cijevi uzgradama za opskrbu toplom i hladnomvodom.Nae iskustvo je Vaa sigurnost uz10 godina jamstva na HERZ-ov Pipe-fixsustav.

Potpunu nepropusnost osiguravaju dvijeO brtve. Elektrina izoliranost aluminijske

jezgre od cijevi spreava korozijupovrinskim strujama. Ovi spojni elementispajaju se TH profilom uz dvostrukoradijalno preanje. Prije naticanja cijevi naspojni element, cijev treba kalibrirati i skinutisrh.Time se spreava oteenje ili pomjeranjebrtvi. Kroz otvore na platu spojnogelementa moe se provjeriti dubinauvlaenja cijevi.

HERZ-ov Pipe-fix sustav steznogspoja

HERZ-ove vieslojne cijevi mogu se spajatipomou brzog i potpuno sigurnog steznogsustava.Osim toga, primjenjive su takoer i drugepoznate tehnike spajanja.

Nerastavljivi spojevi kao to su steznispojevi, mogu se postavljati i ispod buke.Na podruju toplane Be zabranjeni sustezni spojevi u podu. Da bi se sprijeilakorozija, stezni spojevi se hidroizolacijomgalvanski razdvajaju od betona izidova. Ova izolacija moe se izvestitermostezajuim materijalima ili trakama zazatitu od korozije. U svakom sluaju morapostojati kompatibilnost izmeu materijalacijevi i spojnog elementa.

Prednosti sustava steznih spojeva

kruno preanje

svi su elementi za protok vode od

mjedi otporne na odcinavanje

stezna ahura je od nehrajueg

elika V2A

patentirano voenje eljusti za

preanje i oblik tuljca s poloajem

O brtve.

Rastavljivi spojevi

Rastavljivi spojevi ostvaruju se pomou

HERZ-ovih prikljuaka za vieslojne cijevi.

Za spajanje cijevi koriste se takoer HERZ-ovi adapteri i navojni spojevi.Prikljuak za vieslojne cijevi potpuno jesiguran spoj izmeu cijevi i kuita ventila.Ovaj spoj po potrebi se u svakom trenutkumoe razdvojiti.Rastavljivi spojevi cijevi ne smiju seupotrebljavati ispod buke.Besprijekorna je nepropusnost trajna samokada je montaa izvedena prema HERZ-ovim uputama za montau.Prilikom koritenja plastinih navojnih

spojeva, treba se obvezatno pridravatizadanih promjera i debljina stijenki cijevi.

Rastavljivi spojevi cijevi ne smiju se

upotrebljavati ispod buke!

Spajanje cijevi


15/56

www.herz.eu 13

Montaa HERZ-ovihnavojnih spojeva za vieslojnecijevi

Cijev se sijee i kalibrira okomito u odnosuna os cijevi.

Navojna spojnica za vieslojne cijevi

montira se i pritegne rukom.ahure imaju izolacijsku ploicu zaelektrino odvajanje od vieslojne cijevi.

Za lake pritezanje spojnih dijelova(navojnog konusa, steznog prstena)doputena su sredstva za podmazivanjena osnovi silikona i teflona. Ne smiju serabiti sredstva za podmazivanje koja sadremineralna ulja ili ugljikovodik jer oni razarajubrtve.

Za rastavljive spojeve cijevi mogua jekombinacija i s HERZ-ovim navojnim

spojevima od poniklane mjedi.

60666092

1 1/41 1/4

4500

450060986198

11

3600

3600

HERZ-ova kvaliteta

Pridajemo veliko znaenje osiguranjukvalitete. Redovito se provode interni ivanjski nadzori. U naoj proizvodnji redovitose provode sljedee vrste kontrole:

ulazna kontrola sirovina:

indeks topljenja, gubici suenja

automatska ispitivanja u

proizvodnji:

ispitivanje povrinskog sloja

cijevi,

ispitivanje zavara

kontrola mjera:

vanjski promjer,

unutarnji promjer i debljina

stijenke

vremenska postojanost: tlaneprobe unutranjosti (oekivani vijek

trajanja)

provjera unutarnjeg promjera

kontrola dranja spojeva

Osim vlastite kontrole, HERZ-ovuproizvodnju cijevi redovito provjeravaJunonjemaki centar nemetala (SKZ) uWrzburgu.

Pogledati broureHERZ-ova vieslojna cijev iHERZ-ov prodajni program

HERZ-ova

vieslojna cijev

Spajanje cijevi


16/56


HERZ-ovi sistemski ugradbenidijelovi za suho polaganje

Nov sustav za suho postavljanje

Sistemska ploa podnog grijanja slui kaonosa cijevi, izolacijska ploa i distributertopline za sustav suhog postavljanja,

keramikih ploica i standardnog estrihsustava.

Tehniki podaci:Ploa od tvrde polistirol spuve zapoveana optereenja, prema DIN 18164.

Prostorna teina: 40 kg/mDimenzije ploe: 1000 x 500 x 30 mmProvodnost topline: 0,035 W/mK prema

NORM B6015,premaDIN 52612WLG035

Poarno optereenje: B1 po

NORM B3800-T1 ipo DIN 4102

Tlano optereenje: 0,20 N/mmPrometno optereenje: 30 kN/m

Razmak polaganja: 12,5 cm odn. 25 cmPromjer cijevi: 16 mm odn. 17 mm

Zbog novog patentiranog sustava stezanja,polaganje je jednostavno i nije potrebandodatni materijal za uvrenje. Poslijeutiskivanja, cijev za podno grijanje ostajeprivrena. Nastaje ravna povrina pokojoj se moe hodati. Ravnomjernu iefikasnu raspodjelu topline po povrini

omoguuje 0,7 mm tanka aluminijska folijaojaana mreicom i poloena po povrini.Jedinstvena je i skretna ploa koja jetakoer potpuno kairana aluminijem.

Za oba razmaka polaganja od 12,5 cm,odnosno 25 cm zbog patentiranog steznogsustava nije potreban dodatni materijal zauvrenje cijevi.

Viestezna ploa, prostorna teina 40 kg/m3

1000 x 500 x 30 mm nar. br. 3 F02001Viestezna ploa, prostorna teina 30 kg/m3

1000 x 500 x 50 mm nar. br. 3 F02002

Skretna ploa 500 x 250 x 30 mm nar. br. 3 F02003Skretna ploa 500 x 250 x 50 mm nar. br. 3 F02004Ispunska ploa 1000 x 500 x 30 mm nar. br. 3 F02005Ispunska ploa 1000 x 500 x 50 mm nar. br. 3 F02006

Dodatni potrebni materijal:

Rubna izolacijska traka

Dodatna izolacija po potrebi

Zvuna izolacijska traka po

potrebi

Aparat za vrue rezanje

PE folija u sustavu mokrog

polaganja

Naknadna obrada ploe mogua je noemili termorezaem.

Viestezne se sistemske ploe takoernajbolje rabe i za zidno grijanje. Za zatituod agresivnih estrih podloga ili zidne bukesistem se mora prekriti nepropusnom PEfolijom.

U primjeni za podno grijanje potreban je slojza raspodjelu optereenja, npr.2 x 10 mm Fermacell ploe ili ploe sdrvenim vlaknima koje se polau prekoviesteznih ploa.

Pri podnom grijanju s drvenim oblogamapotrebno je pridravati se maksimalnograzmaka cijevi od 200 mm.

Skretna ploa

Postavljanje viesteznih ploa i

preklapanje ljepljive folije

Utiskivanje cijevi za grijanje

Viestezna ploa Ispunska ploa

Podna ugradnja viesteznim ploama

1

2

3

4

5

1 ... podna obloga

2 ... sloj za raspodjelu optereenja 2 x 10 mm

3 ... viestezna ploa

4 ... dodatna toplinska izolacija

5 ... neobraena ploa

Zidna ugradnja viesteznim ploama

1

2

3

4

1 ... neobraeni zid

2 ... dodatna toplinska izolacija

3 ... viestezna ploa

4 ... buka min. 20 mm ili ploe za suhu

gradnju

HERZ-ovi sustavi polaganja


17/56

www.herz.eu 15

Podna ugradnja - sustav selinom mreom(odozgo prema dolje):

podna obloga

estrih

cijevi za grijanje klipsama

privrene za elinu mreu

elina mrea PE folija

toplinska / zvuna izolacija

neobraena ploa

HERZ-ovi sistemski ugradbenidijelovi za izvedbu elinamrea

Cijev za grijanje privruje se klipsama zaelinu mreu. Primjenom klipsi istodobno

se odrava razmak od eline mree.

Klipsa 1622 crvena za debljine

mree 3, 4, i 5 mm

Nar. br. 3 F11005

Dodatni potrebni materijal:(pogledati pribor)

dodatna izolacija

pokrivna folija

mjera debljine estrih podloge

dodaci za estrih podlogu

rubne izolacijske trake

komplet za dilataciju spojeva

Materijal potreban za 1 m2podnog

grijanja s razmakom polaganja 50 mm:

19 m HERZ-ova FH cijev 16 x 2 3 D1602060 kom klipsi 3F110051 m eline mrea graevinski dio1 m PE folija 3 F100xx1 m toplinska izolacija 3 F070xx0,2 I dodaci estrihu 3F090010,7 m rubne izolac. trake 3F08002

Materijal potreban za 1 m2s razmakom

polaganja 100 mm:

10 m HERZ-ova FH cijev 16 x 2 3 D1602030 kom klipsi 3F110051 m elina mrea graevinski dio1 m PE folija 3 F100xx1 m toplinska izolacija 3 F070xx0,2 I dodaci estrihu 3F090010,7 m rubne izolac. trake 3F08002


polaganja 750 mm:

6,5 m HERZ-ova FH cijev 16 x 2 3 D1602021 kom klipsi 3F110051 m elina mrea graevinski dio1 m PE folija 3 F100xx1 m toplinska izolacija 3 F070xx

0,2 I dodaci estrihu 3 F090010,7 m rubne izolac. trake 3 F08002


polaganja 200 mm:

5 m HERZ-ova FH cijev 16 x 2 3 D1602015 kom klipsi 3F110051 m elina mrea graevinski dio1 m PE-folija 3 F100xx1 m toplinska izolacija 3 F070xx0,2 I dodaci podlogama 3 F090010,7 m rubne izolac. trake 3 F08002

Preporueni razmak klipsi300-500 mmRadijus savijanja 5 x D

Ugradnja pri podnom grijanju

Podna obloga

elina mrea

Estrih

HERZ-ova cijev

inja za privrenje

Toplinska izolacija

Neobraena ploa

PE folija

Rubna izolacijska traka

Podna ugradnja - sustav sainjom za privrenje(odozgo prema dolje):

podna obloga

estrih

cijevi za grijanje privrene na

inju, a cijevni lukovi privreni

privrsnicama PE folija

toplinska / zvuna izolacija

neobraena ploa

HERZ-ov sustav ugradbenihdijelova za izvedbu sa injom zaprivrenje

inje za privrivanje postavljaju se nazvunu ili toplinsku izolaciju u razmaku50-100 cm.

U ove inje za privrenje fiksiraju se cijeviza grijanje na odgovarajuem razmaku.

Razmak cijevi za grijanje

Razmak cijevi za grijanje u rubnim zonama



18/56


19/56

www.herz.eu 17

HERZ-ovi sistemski ugradbenidijelovi za sistemski smotak ilisloivu plou

Gotove ploe za toplinsku i zvunu izolacijuod polistirola EPS prema DIN EN 13163 iDIN 4108 s utisnutim rasterom zapolaganje cijevi, obloene folijom koja je

vodonepropusna i otporna na kidanje.

Sistemski smotak

Sloiva ploa

Prema potrebi ispod ovog sistemskogsmotka ili sloive ploe upotrebljava se idodatni izolacijski materijal.

Cijevi za grijanje na odgovarajuemrazmaku uvruju se spojnicama.Raster utisnut na foliju pomae polaganjucijevi.

PE folije izmeu smotaka meusobno sezalijepe da bi se onemoguio prodor vodepri polaganju estriha.

Izolacijski smotak

Toplinski i zvuno izolacijski smotci gotoviza polaganje od polistirola EPSTK premaDIN 18164 dio 2. s utisnutim rasteromza polaganje i obloeni folijom koja jevodonepropusna i otporna na kidanje.

Sloiva ploa

Od EPSTK prema DIN 18164 dio 2. sutisnutim rasterom za polaganje obloena

folijom koja je vodonepropusna i otpornana kidanje. Vrlo tanka, gotova za polaganje,toplinskoizolacijski materijal od kvalitetnepolistirolske pjene EPS 040 DEO dm premaDIN EN 13163.

Za upotrebu ispod estriha premaDIN 18560. Kairan je crnom folijom kojaje vodonepropusna, otporna na kidanje i sutisnutim rasterom 5/10 cm.

Folija stri van kako bi se lake formiraloestrih korito, posebice pri postavljanjukeramikih ploica.

Posebno za primjenu uz tanke slojeve.Plan polaganja treba provjeriti sukladnoDIN 4108,4109 i DIN EN 1264.

debljina sloja 15 mm

raster polaganja 5 cm, 10, 15

otpor toplinske

provodljivosti R = 0,37 m K/W

max. optereenje 100 kPa

klasa materijala B 2 prema DIN 4102

Posebna je logistika prednost ovogproizvoda njegov malen volumen pri utovaru

i skladitenju.

Prema potrebi ispod ovg sistemskog smotkaili sloive ploe upotrebljava se i dodatniizolacijski materijal. Cijevi za grijanjeuvruju se spojnicama na odgovarajuemrazmaku. Raster utisnut na foliju pomaepolaganju cijevi.

PE folije izmeu smotaka meusobnose zalijepe da bi se pri polaganju estrihasprijeio prodor vode kroz estrih.

Izolacijski smotak

Tip15/2 1000 x 10000 mm nar. br.3 F040 01Tip22/20 1000 x 10000 mm nar. br.3 F040 02Tip32/30 1000 x 10000 mm nar. br.3 F040 03

Sloiva ploaTip15/2 1000 x 2000 mm nar. br.3 F040 04Tip22/20 1000 x 2000 mm nar. br.3 F040 05Tip32/30 1000 x 2000 mm nar. br.3 F040 06

Cijevi se privruju strojnim spojnicama.

Strojne spojnice

Strojne spojnice za privrenje grijaihcijevi za izolaciju. Ljepljivom trakom spajase 30 kom za punjenje. Crne.

HERZ nar. br. 3 F110 06

Specijalne strojne spojnice, vrlo duge,posebno dobre za nekairane povrine, odvisokokvalitetnog poliamida, komplet zapunjenje po 30 kom.


Dodatno potrebni materijal:

(pogledati pribor)

dodatna izolacija pokrovna folija

mjera estrih podloge

dodatak estrihu

rubne izolacijske trake

komplet za dilatacijske raspore

HERZ-ov sustav polaganja


20/56



polaganja 50 mm:

19 m HERZ-ova FH cijev 16 x 2 3 D160 2070 kom strojne spojnice 3 F110 0x1 m sist. smotak ili slo. ploa 3 F040 0x1 m ploe za toplinsku izolaciju 3 F070 xx1 m PE folija 3 F100 xx

0,2 I dodatak estrihu 3 F090 910,7 m izolacijska rubna traka 3 F080 02


polaganja 100 mm:

10 m HERZ-ova FH cijev 16 x 2 3 D160 2035 kom strojne spojnice 3 F110 0x1 m sist. smotak ili slo. ploa 3 F040 0x1 m ploe za toplinsku izolaciju 3 F070 xx1 m PE folija 3 F100 xx0,2 I dodatak estrihu 3 F090 910,7 m izolacijska rubna traka 3 F080 02

Materijal potreban za 1 m2

s razmakompolaganja 150 mm:

6,5 m HERZ-ova FH cijev 16 x 2 3 D160 2024 kom strojne spojnice 3 F110 0x1 m sist. smotak ili slo. ploa 3 F040 0x1 m ploe za toplinsku izolaciju 3 F070 xx1 m PE folija 3 F100 xx0,2 I dodatak estrihu 3 F090 910,7 m izolacijska rubna traka 3 F080 02


polaganja 200 mm:

5 m HERZ-ova FH cijev 16 x 2 3 D160 2018 kom strojne spojnice 3 F110 0x1 m sist. smotak ili slo. ploa 3 F040 0x1 m ploe za toplinsku izolaciju 3 F070 xx1 m PE folija 3 F100 xx0,2 I dodatak estrihu 3 F090 910,7 m izolacijska rubna traka 3 F080 02

Razmak privrivanja 30-50 cmRadijus savijanja 5 x D

Podna ugradnja sistemskogsmotka ili sloive ploe(odozgo prema dolje)

Podna obloga (1)

Estrih (2)

Cijevi privrene strojnim

spojnicama na sistemski smotak ili

sloivu plou s PE folijom (3) Toplinska / zvuna izolacija (4)

Neobraena ploa (5)

Izolacijske rubne trake (6)

1

2

3

456



21/56

www.herz.eu 19

HERZ-ovi sistemski ugradbenidijelovi za sustav raster ploa

Cijevi za grijanje utiskuju se u raster ploeprema odgovarajuem eljenom razmaku.

Raster ploa je istodobno i podloga estriha.Ispod raster ploa postavlja se po potrebidodatna toplinska ili zvuna izolacija.

Raster ploe povezuju se tehnikomukopavanja. Preklapanje raster ploaosigurava vodonepropusnost i cjelovitostestrih korita.

Dvocijevno polaganje raster ploama

Raster ploa NP 30-2

Element za toplinsku i zvunu izolaciju jestod tvrde / meke polistirol spuve EPS premaDIN 18164 dio 2. Polistirol folija koja sepreklapa s gornje strane, brtvi premaDIN 18560 od prodora vode za pripremuestriha i tekuih estriha.

Raspored raster ploa omoguava razmakpolaganja od 5, 10, 15 cm i njihovihviekratnika kao i vrlo fleksibilno voenjecijevi.

Ukupna visina 52 mm, debljina podloge30 mm, otpor toplinske provodljivostiR = 0,75, korisna povrina 1400 x 800 mm,cijev 14-17 mm.


Raster ploa NP 11

Polistirol element od tvrde spuve (EPS)prema DIN 18164 dio 1 za tanje slojeveugradnje.Polistirol folija koja se preklapa s gornjestrane, brtvi prema DIN 18560 od prodoravode za pripremu estriha i tekuih estriha.Raspored raster ploa omoguava razmakpolaganja od 5, 10, 15 cm i njihovihviekratnika kao i ekstremno fleksibilnovoenje cijevi.Mogue je i dijagonalno polaganje.Ukupna visina 30 mm, debljina podloge11 mm, otpor toplinske provodljivostiR = 0,31, korisna povrina 1400 x 850 mm,cijev 14-17 mm.


Raster ploa NP

Duboko vueni element od polistirola, (bez

izolacije) posebo za sanaciju stare gradnje,za polaganje cijevi s toplom vodom naneobraeni beton ili na ugraenu toplinskui zvunu izolaciju.


Dodatno potrebni materijal:

(pogledati pribor)

Dodatna izolacija

Pokrovna folija

Mjera estrih podloge

Dodatak estrihu

Izolacijske rubne trake

Komplet za dilatacijske raspore


polaganja 50 mm:

19 m HERZ-ova FH cijev 16 x 2 3 D160 201 m raster ploa 3 F030 0x

1 m ploa za toplinsku izolaciju 3 F070 xx0,2 I dodatak za estrih 3 F090 910,7 m izolacijska rubna traka 3 F080 02


polaganja 100 mm:

10 m HERZ-ova FH cijev 16 x 2 3 D160 201 m raster ploa 3 F030 0x1 m ploa za toplinsku izolaciju 3 F070 xx0,2 I dodatak za estrih 3 F090 910,7 m izolacijska rubna traka 3 F080 02


polaganja 150 mm:

6,5 m HERZ-ova FH cijev 16 x 2 3 D160 201 m raster ploa 3 F030 0x1 m ploa za toplinsku izolaciju 3 F070 xx0,2 I dodatak za estrih 3 F090 910,7 m izolacijska rubna traka 3 F080 02


polaganja 200 mm:

5 m HERZ-ova FH cijev 16 x 2 3 D160 201 m raster ploa 3 F030 0x1 m ploa za toplinsku izolaciju 3 F070 xx

0,2 I dodatak za estrih 3 F090 910,7 m izolacijska rubna traka 3 F080 02



22/56


Podna ugradnja sustavomraster ploa (odozgo prema dolje)

Podna obloga Estrih Cijevi za grijanje poloene u

sistemskim raster ploama

Toplinska / zvuna izolacija

Neobraena ploa

Podno grijanje sa ugradbenim sistemskim raster ploama

Ugodna toplina pomou povrinskog grijanja

Razvod instalacija i povrinsko grijanje u hodniku

Podno grijanje sa ugradbenim sistemskim raster ploama

Puna regulacija s raster ploama

Ugoda u dnevnom boravku

Dodatna izolacija

Podna obloga

Estrih

Raster ploa s cijevima

Neobraena ploa

HERZ-ov sustav polaganja


23/56

www.herz.eu 21

HERZ-ov pribor za sustav suhogi mokrog polaganja

Mjera debljine estrih podloge

Mjera debljine estrih podloge za mjerenjadebljina grijaih estriha prema DIN EN 1264i za utvrivanje stanja podloge.

Nar. br. 3 F090 00

Dodatak estrihu

Dodatak estrihu homogenizira cementniestrih, poboljava toplinsku vodljivost ipoveava otpornost tlaenju i savijanju.Potronja cca 0,2 l/m2(kod estriha debljine 8 cm).

Nar. br. 3 F090 01

Izolacijska rubna traka

Izolacijska rubna traka od polietilena sfolijskom prirubnicom i perforacijom zakidanje, zaita od buke prema DIN 18560.Izolacijska rubna traka ljepljiva je napoleini i na folijskoj prirubnici.

Dobavljiva je i izvedba bez ljepila.

Tip: 8/160 s ljepilomNar. br. 3 F080 02

Tip: 8/160 bez lijepilaNar. br. 3 F080 03

Izolacijska rubna traka na spojevima

zidova i nosaa

Komplet za dilatacijske raspore

Komplet za dilatacijske raspore i za sigurnoodvajanje estrih podnih polja premaDIN 18560. Polietilenska traka debljine8 mm privrena je na dvostruki T profil odpolistirola. Ovaj samoljepljivi profil duljine2 m omoguava polaganje cijevi za podno

grijanje u razmaku 5 cm ili viestruko veem.Sastoji se od 20 m profila, 20 m trake 8/100,50 kom zatitne cijevi po 400 mm.

Nar. br. 3 F100 00

Alat za postavljanje spojnica

Alat za postavljanje spojnica omoguujejednostavno i racionalno polaganje cijevi zagrijanje. Cijevi se mogu privrstiti u jednomradnom koraku.Kombi aparat je za obje vrste spojnica(3 F110 06 i 3 F110 07) s plastinimpodnojem.

Nar. br. 3 F110 13

HERZ-ov sustav klimatizacijeprostora za zid, pod i strop

Za grijanje i hlaenje prostorija u zgradamas naglaskom na niskim energetskimtrokovima, zdravijem zraku bez ometajueradne buke sustava i uz nevidljivu ugodu.

Gipskartonske ploe debljine 15 mm stvorniki ugraenim HERZ-ovim cijevima10 x 1,3 sa srednjim razmakom izmeucijevi 75 mm.U etiri razliite veliine ploa za brzo i istopostavljanje suhim postupkom na zid, podili strop.Uin za pogon hladne i tople vode ispitanje prema EN 14037 u ovlatenom ispitnomlaboratoriju HLK u Stuttgartu.

Vieslojne cijevi tvorniki se montiraju ugipskartonske ploe i na taj nain mogu sedirektno montirati na potkonstrukciju zida ili

stropa.

Za montau su dostupne razliite dimenzijepanela.

Glatka strana panela montira se premaunutranjosti prostora. Paneli se uzajamnomogu lijepiti. Nakon obrade sastava moese liiti, tapecirati ili lijepiti ploice.

Zidni paneli za grijanje(redno spajanje max. 5 m2) direktno seprikljuuju na razdjelnik ili na graniniktemperature povratnog voda.

Primjena za pod

Za ovo treba napraviti suhi estrih s2 x 10 mm gipskartonskim ploama, bezcijevi i bez drvenih obloga.

Paneli za grijanje lijepe se i privrujuvijcima na ovaj suhi estrih. Gornji slojpolae se direktno na panele za grijanje. Tomoe biti plastika, tepih, keramika ili drvo.

Podne obloge moraju biti namijenjene zapodno grijanje.

Treba se pridravati podataka opojedinanom odn. korisnom optereenjuprema normi DIN 1055-3 (max. prometnooptereenje poda).



24/56


Izvedba poda s 2 x 10 mm gipskartonskim ploama kao slojem za raspodjelu optereenja

granulat

konstrukcija

Zidni grijai paneli

Tip WH 75 (1/1),Dimenzije panela 625 x 2000 mm,cijev 10 x 1,3 mm, razmak cijevi 75 mm,nar. br. 3 F120 75

Tip WH 75 (2/3),Dimenzije panela 625 x 2000 mm,cijev 10 x 1,3 mm, razmak cijevi 75 mm,nar. br. 3 F120 76

Tip WH 75 (1/2 B),Dimenzije panela 310 x 2000 mm,cijev 10 x 1,3 mm, razmak cijevi 75 mm,nar. br. 3 F120 77

Tip WH 75 (1/2 H),Dimenzije panela 625 x 1000 mm,cijev 10 x 1,3 mm, razmak cijevi 75 mm,nar. br. 3 F120 78

625 625 625 62575 75 75 75

310 15

2000

2000

2000

2000

1000

700

400

3 F12200 3 F12075 3 F12076 3 F12077 3 F12078

Primjena za strop

Za visee stropove upotrebljavatistandardne ovjese: perforirane eljeznetrake, ice ili navojne ipke.

Za privrivanje ovih konstrukcija namasivne stropove koriste se doputeninamjenski tipli primjereni za ovu namjenu ioptereenje.

Presjek ovjesa treba bit takav da zadovolji

statiku sigurnost sputenog stropa.

Razmake potkonstrukcije za montaupanela za grijanje izabrati sukladno planubuenja panela za grijanje.

Konstrukciju tako dimenzionirati da sene prelazi doputeno savijanje od 1/500potporne irine.

U primjeni panela za grijanje kao stropnoggrijanja preporuuje se iznad panela zagrijanje staviti izolacijski sloj od kamenevune ili polistirola debljine minimalno

100 mm.

Pri izraunu stropne konstrukcije treba uzetiu obzir teinu izolacije.

Neglodane ispunske ploe

625 x 2000 mm, bez cijeviTip WHP-Lnar. br. 3 F122 00



25/56

www.herz.eu 23

Paneli za grijanje meusobno se lijepebono. Ljepilo se nanosi kartuom(patronom). Nakon suenja (cca 24 sata)lopaticom za struganje ili dlijetom za drvoodstrugati viak ljepila.

Ljepilo je otporno na smrzavanje, ali mu jeza vezanje potrebna vlanost zraka.

Izrezane ploe se po mogunosti polautako da rezni rub bude u pravcu dilatacijskihraspora.

Vijci za privrivanje panela uputaju secca 2 mm i fugiraju lopaticom za fugiranje.

Zbog opasnosti od loma prilikomprivrivanja, treba izbjegavati rezanjepanela uih od 5 cm. Pri uporabi uskihtrakastih ploa, ploa se moe prethodnoprobuiti lijevim okretanjem builice, a ondase privruje panel desnim okretanjem

builice.

Gipskartonske ploe privruju segraevinskim vijcima za brzu montau.

Duljina vijka = debljina ploe x 2 za metalnenosive konstrukcije (30 mm).

Duljina vijka = debljina ploe x 3 za drvenekonstrukcije (45 mm)

Zbog opasnosti od loma zidne grijaepanele i prazne panele uvijek treba nositiokomito. Gipskartonske ploe obrauju se

na temperaturi > + 5 C.

Pri spajanju na zid pod pravim kutom ili nadruge gipskartonske ploe, treba ostavitiraspor debljine 3-7 mm.Spoj panela oblijepiti ljepljivom trakom, dase masa za fugiranje ne bi zalijepila na spoj.

Time se spreava nastajanje pukotina zbogkasnijeg istezanja gipskartonskih ploa.

Grijai paneli polau se jedan premadrugom. Treba izbjegavati krine raspore.

postojei zid

razmakzaistezanje3-7mm

Ijepljiva traka,nakonporavnanja odsjei viak

masa za popunjavanje fuga

griijai / rashladni modul

nakon ca. 8 m

3-7 mm

dilatacijskiraspor

spojniraspor

Da bi se izbjegle pukotine, raspori i provrtipopunjavaju se tek nakon svih radova(estrih, itd.), koji poveavaju vlanost zrakau prostoriji.

Prikljuak zidnih grijaih panela (rednospajanje cca 55 m cijevi) slijedi direktnona polaz razdjelnika ili na graninik

temperature povrata.(preporuuje se sustav Tichelmann).

Uin Herz-ovih grijaih panela ispitan jeprema EN 14037, odn. EN 442 u ovlatenomi DINCERTCO institutu na HLK u Stuttgartusukladno EN 14037.

Pogledati tablice koje slijede.

Nazivna snaga od 79 W/m2pri srednjojnadtemperaturi od 15 K odnosi se natemperaturu polaza od 40 C, temperaturupovrata od 30 C i sobnu temperaturu od

20 C.

Izraun za druge vrijednosti temperatureslijedi prema NORM M7513.

Spajanje grijaih panela u krug grijanja (max. tri kom.) i prikljuak na razdjelnik



26/56


Snage pri grijanju prostora

Herz-ovpanel

3 F120 75 3 F120 76

3 F120 77Herz-ovpanel

3 F120 78

VL

(C)

RT(C)

RT(C) RT(C) RT(C) RT(C)

VL

(C)25 30 35 40 45 25 30 35 40 45 25 30 35 40 45

45

15

122144165182 78 92 105116 61 72 82 91 45

40 107128145 68 81 92 53 64 72 40

35 92 109 58 70 46 55 35

30 76 48 38 30

45

18

101122142160 64 78 91 102 50 61 71 80 45

40 86 106123 55 67 79 43 53 62 40

35 71 88 45 56 35 44 35

30 55 35 28 30

45

20

87 108128145 55 69 81 92 43 54 64 72 45

40 72 92 109 46 58 70 36 46 55 40

35 57 76 37 48 29 38 35

30 42 27 21 30

45

22

73 93 113131 46 60 72 83 36 47 57 65 45

40 59 78 95 37 50 61 29 39 48 40

35 44 62 28 40 22 31 35

30 30 19 15 30

45

24

59 80 99 116 38 51 63 74 30 40 49 58 45

40 45 64 83 29 41 23 32 41 40

35 32 49 20 31 16 24 35

30 18 11 9 30

45

26

46 66 85 102 29 42 54 65 23 33 42 51 45

40 33 51 69 21 32 44 16 25 34 40

35 19 36 12 23 10 18 3530 7 4 3 30

45

28

33 53 71 88 21 33 45 56 17 26 36 44 45

40 21 38 55 13 24 35 10 19 28 35

35 8 24 5 15 4 12 30

snage po panelu u W, ispitano prema EN 14037

Pri koritenju panela za hlaenjepreporuuje se regulacija pomou osjetnikatoke roenja. Paneli se smiju rabiti samoiznad toke roenja i moraju se zatititiod vlage.

Primjer:primjena kod povrinskog grijanja,odnosno hlaenja

1 Zidni grijai panel 3 F12075

2 Razdjelnik 1 8532xx

3 Granski requlacijski ventil 1 4217xx

4 Regulator diferenc. tlaka 1 4007xx

5 Zonski ventil 1 772300

6 Termomotor 1 7710xx

7 Zonski ventil 1 7217xx

8 Prostorni regulator temp. 1 779423

Snage pri hlaenju prostora

Herz-ovpanel F120 75 F120 77 - 3 F120 78

VL RTVL VL

16 17 18 19 20 21 16 17 18 19 20 21

19 22 24 21 18 12 11 9,2

19 23 31 27 24 15 14 12

19 24 37 34 31 18 17 15

19 25 43 40 37 22 20 1819 26 50 46 43 25 23 22

19 27 56 53 50 28 27 25

19 28 63 60 56 32 30 28

19 29 70 66 63 35 33 32

20 22 21 18 15 13 11 9 8 6

20 23 27 24 21 18 14 12 11 9

20 24 34 31 27 24 17 15 14 12

20 25 40 37 34 31 20 18 17 15

20 26 46 43 40 37 23 22 20 18

20 27 53 50 46 43 27 25 23 22

20 28 60 56 53 50 30 28 27 25

20 29 66 63 60 56 33 32 30 28

21 22 18 15 13 10 7 9 8 6 5 4

21 23 24 21 18 15 13 12 11 9 8 6

21 24 31 27 24 21 18 15 14 12 11 9

21 25 37 34 31 27 24 18 17 15 14 12

21 26 43 40 37 34 31 22 20 18 17 15

21 27 50 46 43 40 37 25 23 22 20 18

21 28 56 53 50 46 43 28 27 25 23 22

21 29 63 60 56 53 50 32 30 28 27 25

22 22 15 13 10 7 5 2 8 6 5 4 2 1

22 23 21 18 15 13 10 7 11 9 8 6 5 4

22 24 27 24 21 18 15 13 14 12 11 9 8 622 25 34 31 27 24 21 18 17 15 14 12 11 9

22 26 40 37 34 31 27 24 20 18 17 15 14 12

22 27 46 43 40 37 34 31 23 22 20 18 17 15

22 28 53 50 46 43 40 37 27 25 23 22 20 18

22 29 60 56 53 50 46 43 30 28 27 25 23 22

23 22 13 10 7 5 2 0 6 5 4 2 1 0

23 23 18 15 13 10 7 5 9 8 6 5 4 2

23 24 24 21 18 15 13 10 12 11 9 8 6 5

23 25 31 27 24 21 18 15 15 14 12 11 9 8

23 26 37 34 31 27 24 21 18 17 15 14 12 11

23 27 43 40 37 34 31 27 22 20 18 17 15 1423 28 50 46 43 40 37 34 25 23 22 20 18 17

23 29 56 53 50 46 43 40 28 27 25 23 22 20

snage po panelu u W, ispitano prema EN14037



27/56

www.herz.eu 25

1

2

3

4

5

1 1 241402 Multifunkc. slavina crvena

2 1 2415 02 Multifunkc. slavina plava

3 1 7760 5x Termostatski rashladni ventil

4 1 934x 00 Termostat s dalj.. osjetnikom

5 1 6837 91 Runi regulacijski ventil

Sobna temp. iznad podeene vrijednosti,

ventil otvoren

Koliina vode za grijai krug namjeta sepreko granskog regulacijskog ventila.

Temperatura prostora namjeta se pomoutermostatskog ventila s elektrinimpogonom i elektronikim regulatorom sobnetemperature. Ventil se zatvara kada sedostigne namjetena temperatura prostora.

1

2

3

4

5

6

Sobna temp. ispod podeene vrijednosti,

ventil zatvoren

HERZ-ove sistemskekomponente za sve sustavepovrinskog grijanja i hlaenja

Kombinacija s radijatorskim grijanjem

Povrinsko grijanje esto se kombinira sradijatorskim grijanjem. Budui da su zasustave povrinskog grijanja potrebne nietemperature nego za radijatorsko grijanje,za povrinsko grijanje treba predvidjetiposeban regulacijski krug.

Regulacija se moe izvriti razdvajanjemsustava ili kod manjih povrinskih grijanja,prikljuivanjem posebnog regulacijskogkruga na radijatorsko grijanje.

Regulacija kruga povrinskog grijanja moebiti elektrina ili mehanika.

Regulacija jednog kruga grijanja,

prikljuak na radijatorsko grijanje.

Maksimalno doputena temperaturapolaza regulira se mehaniki i to razdjelnimventilom (HERZ Calis).

Ovaj razdjelni ventil opremljen jetermostatom s nalijegajuim osjetnikom.

Kada se dostigne podeena temperaturagrijaeg kruga, na ventilu se otvarapremosnica. Premosnica se opet zatvori tekkada se smanji temperatura kruga grijanja.

HERZ-ov regulator sobne temperature,npr. termostat s daljinskim osjetnikom idaljinskim podeavanjem, pri rastuojsobnoj temperaturi, pomakom ventila bezdjelovanja vanjske energije, regulira dovodhladne vode prema rashladnim povrinama,

odn. rashladnim ureajima.Pri tome, utiskivanjem otvara se vretenoventila i hladna voda tee prema potroau.Ventil se u pravilu montira u polazurashladnog toka. Treba obratiti pozornostda se termostatski ventil ugradi u smjeruprotoka.

Kod nadtemperature preko elektrinogsigurnosnog prekidaa dodatno seukljuuje i crpka.

Ovim se u povrinskom grijanju spreavaprevisoka temperatura, a time i tete na

sustavu grijanja ili na graevini.

Potrebne pojedinane komponente su:

1. Termostatski ventil 1 7723 912. Elektrini pogon za termostatski

ventil 1 7710 003. Regulator sobne temperature 1 7791 234. Razdjelni ventil HERZ Calis 1 7761 385. Termostatska glava s nalijegajuim

osjetnikom 1 7420 066. Elektrini cijevni nalijegajui

regulator 1 8100 0

HERZ-ove sistemske komponente


28/56


Reguliranje jednog ili vie krugova

grijanja, prikljuak na radijatorsko

grijanje, regulacijski komplet za podno

grijanje

Ovaj regulacijski komplet za podno grijanjemoe se instalirati ispred razdjelnika.Na taj nain temperatura polaza

povrinskog grijanja moe se regulirati zavie grijaih krugova.

Za podno grijanje preporuujemo max.radnu temperaturu 35 C i max. radni tlak10 bara. Podruje namjetanja je 20 - 50 C.Kvaliteta ogrjevne vode je premaNORM H 5195, odnosno premasmjernicama VDI 2035. Mijeanjemogrjevne vode iz polaza preko premosnicevodom iz povrata, u krugu podnoggrijanja polaznu temperaturu odravamokonstantnom i u granicama potrebnog pregulacijskog podruja.

Nalijegajui osjetnik termostatske glaveprenosi na ventil promjene temperaturepolaznog voda.

Ukoliko doe do smetnje, (previsoketemperature), cijevni nalijegajui regulatoriskljuit e crpku.

Regulacija se aktivira kada je premosniventil potpuno otvoren. eljenatemperatura polaznog voda namjeta se natermostatskoj glavi.

Ako temperatura polaznog voda nedostigne eljenu vrijednost, premosni ventiltreba postupno zatvarati sve dok se nepostigne namjetena vrijednost.

Pri uporabi ventila veeg protokaregulacijski komplet moe se postavitiispred razdjelnika.

To je mogue i u sustavima srazdjelnim ventilom.

3

4

12

Dijelovido 45 m1 810001

do 85 m1 810002

do 120 m1 810003

do 160 m1 810004

1

HERZ-ova termost. glava s

nalijeg. osjetnikom 17420 06 17420 06 17420 06 17420 06

2 Termostatski ventil 17723 61 17723 01 17723 02 17723 03

3 Premosni ventil 15537 01 13723 02 13723 03 14115 04

4 Zatitni prekida 18100 00 18100 00 18100 00 18100 00

Regulacija jednog kruga grijanja,

prikljuak na radijatorsko grijanje

Poveani zahtjevi za komforom i ugodomu modernom toplinarstvu zahtijevajuproizvode i sustave, koji odgovarajurazliitim zahtjevima vee funkcionalnosti i

ljepim dizajnom instalacija u novogradnji irenoviranju.

Herz nudi nove sustave koji omoguujupovezivanje krugova podnog grijanja sradijatorskim grijanjem, i to uz neznatnetrokove instaliranja i optimalnofunkcioniranje.

HERZ-ov Floor-fix

HERZ-ov Floor-fix montiran je u plastinupodbuknu kutiju (sadrana u isporuci).Temperatura polaza ogrjevne vode podnog

grijanja postavlja se pomou vijka zanamjetanje i temperaturne skale.

To znai da se cirkulacija ukljuuje samokada je dostignuta optimalna radnatemperatura za podno grijanje.

Time je osigurana ugoda i trajnost podneobloge.

Temperatura prostora regulira seHERZ-ovim termostatom s daljinskimosjetnikom i s daljinskim namjetanjem.

Za cijevni prikljuak 3/4 s eurokonusompreporuuje se primjena HERZ-ova steznogkompleta za bakrene cijevi, cijevi od mekaelika, nehrajueg elika, plastine ilivieslojne cijevi.

Temperatura polaznog voda max. 75 CPodrujereguliranja sobne temp. od 6 do 30 CPodruje namjetanja graninika

temperature povratnog voda od 20 do 60 C

Preporueno podrujenamjetanja graninika

temperature povratnog voda: max. 55 CRadni tlak max. 10 baraPad tlaka max. 0,2 baraNazivno toplinsko optereenje: max. 1000 W

Kakvoa vode prema NORM H 5195,odn. smjernicama VDI 2035.

Za optimalno djelovanje, Floor-fix mora biti,prema shemi, postavljen u sredini podnoggrijanja.

Montira se u podbuknu kutiju na obujmicu.Pri tome treba paziti da je na obujmicipostavljen i gumeni uloak kako bi se

smanjio prijenos zvuka.

U isporuku su ukljueni HERZ-ovi zaporniventili RL 1 (1 3742 01) s obiju strana skonusnim metalnim brtvljenjem i steznommaticom.



29/56

www.herz.eu 27

Primjer:

Okvirni uvjeti:RT = 20 C, VL = 50 C, RL = 45 C;Nadtemperatura = 27,5 C, dp = 10 kPa,Propusni otpor poda = 0,10 m2K/W

Cijev

Povrina

poda prirazmaku cijevi

125 mm

Povrina

poda prirazmaku cijevi

250 mm

20 x 2 mm 15 m2 30 m2

18 x 2 mm 7 m2 15 m2

16 x 2 mm 4 m2 8 m2

HERZ-ov Floor-fix 1 8100 10

Termostatska glava s daljinskim

osjetnikom i daljinskim namjetanjem za

regulaciju temperature prostora

Zagrijavanje poda u kombinaciji sradijatorima

HERZ-ov Floor-fix nar. br. 1 8100 10

Kombinacija radijatorskog i podnog grijanjas odvojenim podrujem regulacije, centralnaregulacija temperature prostora, regulacijamedija podnog grijanja, ogranienje koliinevode i mahaniko zatvaranje radijatora.

Po elji, a prije svega u sanitarnimprostorijama s keramikim povrinama, osimlijepo oblikovanog kupaonikog radijatora,moe se temperirati i pod.Pomou HERZ-ovog RTB povratni vodogrjevnog kruga moe se koristiti zazagrijavanje poda.

Graninik temperature povrata slui zaograniavanja temperature kruga podnoggrijanja (max. 55 C).

Ukoliko temperatura povrata radijatoraprekorai ovu vrijednost, ventil seautomatski zatvara.

Temperatura

polaznog voda grijanja max. 70 C

Podruje

namjetanja sobne temp. od 6 do 30 C

Podruje namjetanja graninika temperature

povratnog voda od 20 do 60 C

Preporueno podrujenamjetanja graninika

temperature povratnog voda: max. 55 C.

Radni tlak max. 10 bara

Pad tlaka max. 0,2 bara

Nazivno toplinsko optereenje max. 1000 W

Duljina cijevi

podnog kruga grijanja max. 20 m

Kakvoa vode prema NORM H 5195 odn.

smjernicama VDI 2035

Prikljuak kupaonikogogrjevnog tijela i

povrinskog grijanja s Mini graninikom

temperature povratnog voda 1 9102 00

HERZ-ov regulacijski komplet, za

prikljuak na ogrjevno tijelo i podno

grijanje

Komplet za podbuknu montau sastojise od podbukne kutije s kromiranimpoklopcem, zapornog ventila RL-1,termostatskog ventila TS98 V i graninikatemperature povratnog voda Mini irazdjelnika s dvostrukim prikljukom.

HERZ nar. br. 1 8100 25

Zagrijavanje poda u kombinaciji s

radijatorima

Ogranienje temprature povrata s

ventilskim grijaim tijelom i

HERZ-ovimTS 3000

Termostatski ventil ve je ugraen u

ventilska grijaa tijela.

Ova grijaa tijela prikljuuju se samo spojedinanim zapornim ventilima ili sHERZ-ovim 3000 prikljunim dijelovima.

U kombinaciji s podnim zagrijavanjemkoristiti prikljuni dio HERZ-ovog TS 3000 stermostatskom funkcijom.

Na ovaj prikljuak termostata montira segraninik temperature povrata.

1 8100 25 + HERZ TS 3000



30/56


Elektronika regulacija sobnetemperature i temperature krugagrijanja

Regulacija grijaih i rashladnih postrojenjautjee na djelovanje, trokove energije ispretnost rukovanja.

Regulacija moe biti mehanika, elektrinaili elektromehanika.

Regulira se temperatura kruga grijanja itemperatura prostorije.

Temperatura kruga grijanja moe sedodatno regulirati u ovisnosti od vanjsketemperature.Tada se govori o regulaciji kruga grijanjakojim upravljaju vremenske prilike.

U postrojenjima za grijanje temperaturakruga grijanja via je toliko koliko je nia

vanjska temperatura.

Rashladna postrojenja imaju suprotnodjelovanje.

Pri radijatorskom grijanju zbog smanjenjatrokova energije prakticira se sniavanjetemperature kruga grijanja preko noi zacca 5 C.

Pri podnom grijanju ovo snienjetemperature kruga grijanja ne preporuujese zbog veoma sporog zagrijavanja ihlaenja. Krug se grijanja ionako koristi

niom temperaturom grijanja.

U osnovi se temperatura kruga grijanjaregulira mijeajuim ili razdjelnim ventilom itermostatom.

Pogon termostata moe biti mehaniki ilielektriki.

Primjenjuju se razliiti sustavi reguliranja:

Dvopoloajna regulacija

U ovom tipu regulacije na mijeajui ilirazdjelni ventil dolazi upravljaki signalotvoreno / zatvoreno.

Ventil se postavlja u dva krajnja poloajapotpuno otvoren ili potpuno zatvoren.

Ovaj tip regulacije manje se koristi uzahtjevnijim regulacijama gdje vrijemeodziva nije od primarnog znaenja(povrinsko grijanje).

Tropoloajna regulacija

Za razliku od dvopoloajne regulacije, ovdjepostoji jo funkcija 0 ili stop.

To znai da se namjetajui ventil otvara ilizatvara u koracima.Izmeu naredaba za djelovanje postavlja se

poloaj 0. Ventil ostaje u ovom poloaju dosljedee naredbe regulatora.

Druga je naredba: otvoreno / 0 / zatvoreno.Taj nain regulacije najee se koristi ukunoj tehnici.

Kontinuirana regulacija

Pri ovoj regulaciji regulator alje kontinuiranisignal motoru za namjetanje.

Signal moe biti 0-10 V / 4-20 mA, ovisnood vrste regulatora ili regulacijskog ventila.

Ovdje 0 V / 4 mA odgovaraju poloajuventil zatvoren. Ovisno o naponu ili strujiventil se postupno otvara ili zatvara.

proporc.regulator

P

proporcionalno

integrac. reg.

PI

dvopoloajnaregulacija

tropoloajnaregulacija

stalna regulacija

termikipogon7708 - 7711

motorni pogon

7712 50 - 51

motorni pogon

7712 - 11

termikistalni pogon7980, 7990, 7711 18

Ovakva regulacija omoguuje vrlo preciznuregulaciju temperature kruga grijanja ilitemperature prostora. Primjenjuje se zavisoke zahtjeve, kao npr. u laboratorijima isl.

Za regulaciju temperature kruga grijanjapreporuuju se regulacijski ureaji s

ugraenim uklopnim satom jer treba uzeti uobzir pad temperature, vrijeme dopusta i sl.

Za regulaciju temperature prostora mogu sekoristiti regulacijski ureaji s uklopnim satomili bez njega.

Regulacijski ureaji s ugraenim uklopnimsatom imaju prednost zbog programiranjatemperature prostora za razliita dobadana.

Suprotno tomu, regulacijski ureaji bezugraenog uklopnog sata jednostavniji su

za rukovanje i jeftiniji za kupnju.

HERZ-ova regulacija


31/56

www.herz.eu 29

HERZ-ov regulator temperature za

sustave grijanja odn. hlaenja

HERZ-ov regulator grijanja 7793 jaminajveu ugodu ve pri koritenju.

Nar. br. 1 7793 23 izvedba 230 VNar. br. 1 7793 24 izvedba 24 V

Optimalno rukovanje, poveanafunkcionalnost i vie informacija.

HERZ-ov 7793 jest kompaktni regulatorgrijanja kojim moe upravljati vanjskatemperatura ili temperatura prostorije.

Prema primjeni regulira se temperaturapolaza i / ili direktno temperatura prostorije.Instalacija i uporaba zbog intuitivnog

rukovanja i pregledna ekrana postajujednostavni kao nikada do sada.

Na ekranu su osim izmjerene temperature iradnog statusa, prikazani dan u tjednu i sat.

Dodatne mogunosti primjene ostvaruje7793 pomou proirene funkcionalnosti kao:

- ogranienje temperature povrata

- runi pogon

- regulacija fiksne vrijednosti

- pogon kao regulator temperature

polaza upravljan temperaturomprostorije (P+PI kaskadna

regulacija)

- mogunost biranja prikaza i u

regulacijskom radu

- godinji program ukljuivanja s

naredbama za samogaenje ili

aktualizaciju

- funkcija reseta

Modernim i nenametljivim dizajnomHERZ-ov 7793uklapa se u stambeneprostore, kue, hotelske sobe, urede itd.

Njegove funkcije automatike dosljednoomoguuju smanjenje trokova.

Mogu se programirati tri razliita stupnja

temperature.

Dodatno se mogu uzeti u obzir dopusti,kratka razdoblja odsutnosti i utjecaj drugihizvora topline.

Tako se moe osigurati optimalantemperaturni profil za svaki dan, za osobnuugodu s najniim moguim potrebama zaenergijom.

HERZ-ov 7793 osigurava, osim najveegkomfora pri namjetanju i radu, i najniemogue trokove u intenzivnom podruju

grijanja.

Pribor:

Nalijegajui osjetnik Vanjski osjetnik 1 779300 1 779301

Osjetnik je izveden kao senzor s tankimslojem nikla prema DIN 43760.Vanjski osjetnik, podnoje i poklopac bijeleboje RAL (9010) za nadbuknu i podbuknumontau.

Nalijegajui temperaturni osjetnik s trakomza privrenje, za promjer cijevi

15-90 mm. Pasta za bolje provoenjetopline sadrana je u isporuci.

HERZ-ov regulator temperature prostora

za postrojenja grijanja i hlaenja

HERZ-ov regulator temperature prostora1 7794.. 230 V~ ili 24 V

Nar. br. 1 7794 23 izvedba 230 V

Nar. br. 1 7794 24 izvedba 24 V

Kompaktni regulator grijanja koristi se kao:

- regulator temperature polaza

voen vanjskom temperaturom

(PI).

- regulator temperature prostorije

voen temperaturom prostorije

(PI).

- regulator temperature polaza

voen temperaturom prostorije

(P+PI kaskadni regulator) sa

senzorom interno / eksterno.

- graninik (min/max) temperature

polaza i temperature povrata.

- regulator fiksne vrijednosti

temparature polaza za pripremu

potrone tople vode.

- motorni pogon na ventilima ili

mjeaima (tri poloaja) i za jednu

crpku (uklj./isklj).

Pogodan je za zidnu montau u stambenomprostoru.

Osnovni program (tvorniki namjeten)za prvo putanje u pogon. Jednostavnaprilagodba na postrojenje izborom jednogod tri osnovna modela regulacije pomouservisnih parametara.

Intuitivno voenje korisnika pomoujednostavne tipkovnice prikazom napreglednom LCD ekranu.

Mogu prikaz izabranih vrijednostiizmjerene temperature.

- automatsko prebacivanje ljetno

vrijeme / zimsko vrijeme.

- tri poloajatemperature (sniena /standardna / ugodna) za

reguliranje temperature prostorije

i jo jedan za regulaciju fiksne

vrijednosti.

HERZ-ova regulacija


32/56


- temperaturni stupnjevi i vremena

ukljuivanja mogu se programirati.

- moe se aktivirati zatita od

smrzavanja u iskljuenom stanju

(Standby).

- uklopni sat s tjednim i godinjim

programom.

- ulazna funkcija moe se

programirati. - dva triak izlaza i jedan relejni izlaz

s mjeraem vremena rada.

Relejni izlaz moe se konfigurirati, umjestofunkcije cirkulacijske crpke, kao pilot sat.

Zatita ventila i crpke od blokiranja.Runi pogon ventila i crpke.

Kuite od vatrootpornog bijelogtermoplasta (RAL 9010).

Jednostavna montaa. Prikladan za zidnu ili

podbuknu montau.

Elektrini prikljuak na vijanu utinicuza kabel presjeka do 2,5 mm2. Uvodnicakabela sa stranje strane.

Elektronika u kuitu koje se moe vaditi.

Djelovanje kao regulator temperatureprostora:

- grijanje i hlaenje

(modul s etiri vodia)

- hlaenje (modul s dva vodia)

U pogonu grijanja i hlaenja prikljuak nadva termomotora.

U pogonu hlaenja prikljuak na jedantermomotor.

Dodatna sklopka (uklj. / isklj) za crpku iliventilator.

Uklopni sat s tjednim programom(42 naredbe za ukljuivanje) i godinjimprogramom (est naredaba za ukljuivanje)

Primjer:

Prostorna regulacija za hlaenje zadvocijevno postrojenje s unutarnjimtemperaturnim osjetnikom i nadzorom tokeroenja ili s vanjskim temp. osjetnikom,pomak za vrijednost temp. namjetanja,dvopoloajni izlaz.

shema spajanja, izvedba 230 V,

17794 23

shema spajanja, izvedba 24 V,

17794 24

Primjer:

Regulacija temperature polaza

(kaskadna) za hlaenje, npr. za rashladne

stropove s unutarnjim temperaturnimosjetnikom i nadzorom toke roenja, ili

vanjskim temperaturnim osjetnikom.

HERZ-ov regulator temperatureprostora

HERZ-ov 7791 regulator temperature

prostoravrlo jednostavan za uporabu.

Nar. br. 1 7791 23 izvedba 230 VNar. br. 1 7791 02 izvedba 3 V

HERZ-ov 7791jest inteligentan digitalniregulator temperature za:

- dnevne sobe

- prostorije za obuku

- urede

- etane stanove

- kue.

Ugoda koritenja prilagoena je vaimzahtjevima. Regulator prebacuje tijekomnoi grijanje na energetski tedljiv reim,a danju ga ponovo podie na temperaturukoja vam je ugodna. Pri tome u potpunostiautonomno upravlja ventilima, crpkamai plamenikom, kao i drugim ureajimapostrojenja za grijaje ili rashladnimagregatom.

Ono to jo posebno odlikuje ovajpotpuno pouzdan regulator jest to da imatri temperaturna stupnja, koji se mogupojedinano programirati za svaki dan u

tjednu.

Osim toga, pored tjednog programa moetepredprogramirati i vrijeme dopusta.

Na kuitu su svi bitni podaci jasnoprikazani slikovnim simbolima: pomousamo pet tipki omogueno je jednostavnokoritenje.

Ispod kuita s jasnim simbolima ijednostavnog koritenja, primijenjeno jeopseno inenjersko znanje.

Tako 7791 ima na raspolaganjutri temperaturna stupnja za fizioloku iekonominu besprijekornu temperaturuprostorije s dvopoloajnom i priblinokontinuiranom regulacijom.

Prikaz svih vanih informacija o stanjusustava postie se uobiajenim simbolima;podaci o temperaturi pojavljuju se digitalnona LCD-u s ECO metrom.(trenutna i relativna potronja energije).

7791 isporuuje se u baterijskoj izvedbi sprikljukom s dvjema icama i mrenomverzijom s prikljukom s etirima icama.

U standardnom programu ukapanja zagotovo sve primjene, temperature i vremenamoete prilagoditi svojim individualnimivotnim navikama.

Programi ukljuivanja ne gube se zbognestanka mrenog ili baterijskog napajanja.

Komfor upotpunjuju programi za odreeneili neodreene odsutnosti ili nazonosti(podesivi od dva sata do pet dana,

Documents

Grijanje Hladenje Hr