Grafika i tekst natječaja

POSLOVNI CENTAR SPLIT

ODSJEK ZA PROSTORNO PLANIRANJE

21 000 Split, Matice hrvatske 15

Naručitelj: GRADSKO POGLAVARSTVO 21000 Split, Obala kneza Branimira 17

Naziv zahvata: IZRADA PROGRAMA ZA ZONU JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE U SPINUTU, U SPLITU

Vrsta projekta (razina i struka):

PROGRAM, PODRUČJE SPINUT

Broj projekta: 3810–16-08

Voditelj projekta: IVANA BOJIĆ, dipl. ing. arh.

Stručni tim: IVANA BOJIĆ, dipl. ing. arh. IVANA BAKOTIĆ, mag. ing. arh.

Unu

traš

nja

stručn

a ko

ntro

la:

IVAN

A BO

JIĆ,

dip

l. in

g. a

rh.

ZAMJENIK DIREKTORA IGH d.d. Direktor PC Split:

ŽARKO DEŠKOVIĆ, dipl. ing. građ.

Mjesto i datum: Split, travanj 2008. KOPIJA BR. 3/3 REVIZIJA A

Institut građevinarstva Hrvatske d.d. 3810-16-08 PC Split - Odsjek za prostorno planiranje Program, Područje Spinut Split, Matice hrvatske 15

Tekstualno obrazloženje IZRADA PROGRAMA ZA ZONU JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE U SPINUTU, U SPLITU Stranica 2 od 19

SADRŽAJ

TEKSTUALNI DIO 1. UVOD I CILJEVI 2. OSNOVNI PODACI O PROSTORU 2.1. Lokacija 2.2. Povijesni razvoj šireg područja 2.3. Važeća prostorno-planska dokumentacija 2.4. Postojeće stanje 3. PROGRAM IZGRADNJE I URBANISTIČKO-

ARHITEKTONSKE SMJERNICE 3.1. Obuhvat natječaja 3.2. Program izgradnje 3.2.1. Crkva i pastoralni centar Župe Gospe od Pohođenja 3.2.2. Dom za starije i nemoćne osobe 3.3. Smjernice GRAFIČKI DIO 1. Osnovna državna karta 1:5000 2. Ortofoto snimak 3. Izvod iz važeće prostorno-planske dokumentacije

(GUP) Korištenje i namjena prostora (1)

Mreža gospodarskih i društvenih djelatnosti (2) Prometna i komunalna infrastrukturna mreža –Promet (3a)

Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - Energetika (3c) Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Urbana pravila (4b) Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – Područja detaljnijih planova (4c) Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – Važeći planovi (4d)

4. Konzervatorska podloga GUP-a – izvod a) centurijacija b) pojedinačna nepokretna kulturna dobra 5. Situacija – vlasničko stanje 1:1500 6. Situacija – posjedovno stanje 1:1500 7. Posebna geodetska podloga 1:1000 8. Posebna geodetska podloga smanjena sa 1:200 na 1:750 9. Urbanističko-tehničke smjernice 10. Fotodokumentacija PRILOG

Područje Spinuta – šire okruženje lokacije obuhvaćene natječajem – pregled dosadašnjih planova, projekata i realizacija



TEKSTUALNI DIO PROGRAM NATJEČAJA ZA ZONU JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE, PODRUČJE SPINUT, SPLIT



1. UVOD I CILJEVI

Generalnim urbanističkim planom Splita (Službeni glasnik Grada Splita broj 1/06,15/07, 3/08), su definirani: organizacija, uvjeti i načini uređivanja prostora kroz namjenu površina i uvjete za korištenje, uređivanje i zaštitu prostora.

GUP-om su određene i procedure kojima se regulira izgradnja i uređivanje prostora: obveze izrade detaljnijih planova, obveze provedbe natječaja, ishođenje lokacijskih dozvola temeljem GUP-a, UPU-a ili DPU-a primjenom urbanističko-tehničkih uvjeta propisanih tim planovima.

Za područje dijela Spinuta, određeno GUP-om kao namjena D i D8 propisana je obveza provedbe natječaja, a nakon toga i donošenje DPU-a. Nadbiskupija splitsko-makarska pokrenula je prema Gradu Splitu inicijativu za provedbu natječaja, te je u tu svrhu dostavila „Program natječaja za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja crkve i pastoralnog centra na prostoru sjeverno od Jobove ulice, područje Spinut, Split“.

Gradsko poglavarstvo je provelo postupak ograničenog prikupljanja ponuda za izradu „Programa za zonu javne i društvene namjene u Splitu“, dakle za cjelovitu zonu, dio koje će biti namijenjen za vjerske sadržaje. Izrada Programa je temeljem povedenog postupka povjerena IGH – PC Split, Odsjek za prostorno planiranje.



2. OSNOVNI PODACI O PROSTORU

2.1 Lokacija

Područje obuhvata je prostor omeđen Jobovom ulicom na jugu i istoku; sjeverno od granica je granica građevine javne garaže, a zapadnu formira granica čestice toplane naselja Spinut.

Tako formirani zahvat određen je GUP-om Splita kao zona društvene namjene D i D8, za koju je propisana obveza izrade detaljnije planske dokumentacije – Detaljnog plana uređenja. Površina obuhvata je 6360m². 2.2. Prirodne karakteristike

Prostor koji je predmet ovog Programa je iako dio naselja Spinut , definirano kao „visokokonsolidirano“ područje Splita, još uvijek neuređen, nepriveden namjeni, za lokalno stanovništvo to je i danas „ledina Vrdoljakovih“. Osim centralnog dijela sa zatečenom izgradnjom i sjevernog dijela s grupacijom listopadnih stablašica, prostor jest neuređena, zemljana površina.

Teren je u padu prema sjeverozapadu s otvorenim lijepim vizurama na Kaštelanski zaljev i padine Kozjaka, te prema jugozapadu na padine Marjana. 2.3. Postojeća izgrađenost

Predmetni prostor je u planskoj dokumentaciji (ranijoj i važećoj) namijenjen javnim – „nestambenim“

sadržajima koji nisu realizirani. Postojeća stambena izgradnja u središnjom dijelu prostora, dijelom je iz vremena prije 1968-e godine, pa se, bez obzira na način njene izgradnje, sukladno zakonskim propisima smatra gradnjom s građevinskom dozvolom.

Prigradnje (većinom prizemnice) nastale su većim dijelom u recentnom razdoblju kao gradnja bez odgovarajućih akata za građenje. Sklop se koristi kao stambeno-poslovni, dijelom i za pružanje turističko-ugostiteljskih usluga smještaja. Veći dio zatečene izgradnje, nastao dogradnjama i nadogradnjama kroz duže razdoblje ostavlja utisak neprimjeren okruženju u kojem se nalazi. 2.4. Prometnice

Obuhvat je omeđen na jugu i istoku postojećim kolnim prometnicama – Jobovom ulicom s definiranim ukupnim poprečnim profilom – kolnikom, nogostupom i drvoredom. Zapadnim rubnim područjem položen je kolni pristup toplani i parkiralištu između dva nebodera. Pješački tokovi unutar zahvata nisu definirani. 2.5. Komunalna infrastruktura

Zemljište je potpuno komunalno opremljeno komunalnom infrastrukturom (vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda , elektroopskrba, telekomunikacijska mreža) izvedenom u profilu obodnih prometnica, a priključci za postojeću izgradnju izvedeni su unutar samog zahvata. Južnom granicom, paralelno s nogostupom, u pokosu koji je dio područja zahvata ovog Programa, izveden je toplovod



kojim se veći dio područja Spinuta snabdijeva toplom vodom. 2.6. Imovinsko stanje – posjedovno i vlasničko

Prema detaljnoj analizi i podacima iz katastarskih i sudskih knjiga, tvrtka GEA d.o.o. iz Splita je izradila vlasničke karte s prikazom posjedovnog i vlasničkog stanja (vidi grafički prikaz). Prema istom, glavnina zemljišta je u vlasništvu Republike Hrvatske, uz napomenu da se u Uredu državne uprave vode postupci povrata nekretnina. 2.7. Povijesni razvoj područja u kojem se lokacija nalazi (izgradnja, planska rješenja)

Obzirom na značaj područja Spinuta, kao dijela užeg gradskog područja, te dosadašnjih postupaka koji su prethodili izgradnji istog (natječaji, planovi, projekti), a u cilju osiguravanja temeljite informacije sudionicima natječaja izrađen je prilog ovom Programu „Područje Spinuta – šire okruženje lokacije obuhvaćene natječajem – pregled dosadašnjih planova, projekata i realizacija“. 2.8 Važeća prostorno-planska dokumentacija

Važeći prostorno-planski dokument za područje natječaja je Generalni urbanistički plan Splita (Službeni glasnik Grada Splita broj 1/06, 15/07 i 3/08) prema kojem se primjenjuju slijedeće odredbe i smjernice: Korištenje i namjena prostora, uvjeti smještaja

Prema kartografskom prikazu GUP-a broj 1., predmetna lokacija se nalazi u zoni «javna i društvena namjena D i D8» .

Člankom 12. Odluke o donošenju GUP-a za tu namjenu je određeno:

„Na površinama javne i društvene namjene mogu se graditi građevine za javnu i društvenu namjenu. Građevine za javnu i društvenu namjenu su: upravne D1 socijalne (umirovljenički, đački, studentski domovi) D2 zdravstvene D3 predškolske D4 školske D5 za visoko učilište i znanost, tehnološki parkovi D6 za kulturu D7 vjerske (crkve i samostani, župni dvor) D8 površine na kojima su moguće sve javne i

društvene namjene D“

Člankom 23 određeno je da se uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti određuju urbanim pravilima Odluke i kartografskim prikazima GUP-a broj 1. „Korištenje i namjena prostora“, 2. „Mreža gospodarskih i društvenih djelatnosti“ i 4a. „Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – Urbana pravila“, te da se za gradnju tih sadržaja propisuje provedba natječaja. Uvjeti i način gradnje prometne i komunalne infrastrukture



Člankom 32. Odluke određeno je:

«Generalnim planom predviđa se gradnja i uređivanje osnovne ulične mreže, trgova, pješačkih zona, putova i sl, tako da se osigura usklađen razvoj javnog, pješačkog i biciklističkog prometa te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove mreže javnih urbanih prostora.

........

Daljnje razgraničenje osnovne ulične mreže će se određivati u detaljnijim planovima i idejnim rješenjima za područja za koja nije obvezno donošenje detaljnijih planova.

........

„Neposredni kolni pristup na građevnu česticu je moguć sa sabirne i pristupne ulice, a ograničen sa gradske ulice, glavne gradske ulice i gradske magistrale i to isključivo uz posebne uvjete i suglasnost nadležnih službi.

Pristupni put do građevne čestice je najmanje širine 3,0 m ako se koristi za kolni i pješački promet.

Kolni pristup građevnoj čestici za gradnju stambene ili

stambeno poslovne građevine sa javno prometne površine ne može zauzeti više od 6,0 m fronte građevne čestice prema javno prometnoj površini (ulici) ako nije drugačije određeno urbanim pravilima. Do jedne građevne čestice moguć je pristup i sa više javno prometnih površina u skladu s lokalnim uvjetima.

Pristup građevnoj čestici sa ulice, sa koje je takav pristup dopušten, može se planirati samo na mjestu koje zadovoljava uvjete preglednosti i sigurnosti odvijanja prometa u odnosu na postojeće križane na način da se ne ugrožava rasplitanje prometnih tokova na privozu križanja.“

.......

Osim trgova, ulične mreže te prometnih građevina i površina ucrtanih na kartografskom prikazu broj 3 „Prometna i komunalna infrastrukturna mreža – 3a Promet“ omogućuje se gradnja i uređenje i drugih trgova, ulične mreže te prometnih građevina i površina.» Člankom 33. Odluke određeno je:

«Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta (broj PM) određen je za novu izgradnju prema namjeni, odnosno opisu sadržaja građevine i prikazan je u tablici 1. u ovom članku.



Tablica 1. Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta:

Namjena Tip građevine, opis sadržaja građevine

Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta (PM) na 100m2 BRP

Agencije, poslovnice (javni dio)

4 PM/100m2 Poslovna i javna namjena

Uredi i kancelarije

2 PM/100m2

za površine manje od 100 m2 osigurati najmanje 2 PM

Dječji vrtići i jaslice

1 PM/100m2

Osnovne škole 0,5 PM/100m2 za dogradnju športskih dvorana uz postojeće škole obračunava se samo površina dvorane

Srednje škole 1 PM/100m2 Fakulteti i instituti

1 PM/100m2 za područje kampusa Sveučilišta prema posebnom programu, odnosno detaljnijem planu

Kina, kazalište, dvorane za javne skupove

1 PM/100m2

Crkve 1 PM/100m2 Muzeji, galerije, knjižnice

1 PM/100m2

Kultura i obrazovanje

Kongresne dvorane

1 PM/100m2

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta iz gornje tablice određen je u odnosu na građevinsku bruto razvijenu površinu BRP odgovarajućeg tipa građevine. U građevinsku bruto razvijenu površinu BRP za izračun PM ne uračunava se površina terasa, balkona, garaže i jednonamjenskih skloništa.»

Pored zahtjeva o potrebnom broju parkirališnih mjesta treba ispuniti i zahtjev o minimalnoj površini javnih parkirališta koja iznosi 20 m2 po jednom PM bez prilaznih cesta, rampi i nogostupa.

Članak 43. Odluke definira uvjete za gradnju telekomunikacijske mreže, a kartografskim prikazom su dane lokacije i trase istih.

Članak 44. Odluke definira uvjete za gradnju objekata i cjevovoda vodoopskrbnog sustava, a kartografskim prikazom 3e su dane lokacije i trase istih.

Članak 45. Odluke definira uvjete za gradnju sustava za odvodnju otpadnih i oborinskih voda, a kartografskim prikazom su dane lokacije i trase dijelova sustava.

Članak 46. Odluke definira uvjete za gradnju elektroenergetskih vodova i građevina, te plinovoda, a kartografskim prikazom se daju trase i lokacije istih. GUP istim člankom definira:

„Predviđa se mogućnost izgradnje manjih infrastrukturnih građevina (TS 10-20/0.4 kV) bez dodatnih ograničenja u smislu udaljenosti od prometnica i granica parcele, te mogućnost izgradnje istih unutar zona koje planom nisu predviđene za izgradnju (zelene



površine, parkovi i sl ). Oblikovanje građevina elektroopskrbe treba biti primjereno vrijednosti okruženja.“ .......

„Plinovodi se u načelu postavljaju u koridoru ulica na temelju idejnog rješenja. Infrastruktura za plin se obvezno planira u koridoru novoplaniranih ulica.“ Urbana pravila

Urbanim pravilima se utvrđuju uvjeti i oblici korištenja, uređivanja i zaštite prostora, te urbanističko-tehnički uvjeti za gradnju u području obuhvata GUP-a. Prema GUP-u, predmetna lokacija se nalazi u zoni «konsolidiranog područja» gdje se primjenjuje Urbano pravilo 8.4.2.1. «Zaštita i uređivanje dovršenih naselja».

Člankom 63. Odluke određena su opća pravila za takva područja, kao i posebna pravila za javnu i društvenu namjenu.

«Opća pravila zaštita i uređivanje urbanističkih cjelina naselja

pretežito srednje i visoke gradnje, poboljšanje kvalitete stanovanja dovršenjem

postojećih i uvođenjem novih sadržaja - isključivo površina i građevina društvenog i komunalnog standarda, čuvanje i održavanje urbane matrice i osobito

postojećih uređenih zelenih površina,

rješavanje prometnih problema naselja, gradnjom parkirališta i garaža uz obvezno očuvanje uređenih parkovnih površina, građevna čestica se definira na način da okolni

prostor oko građevine postaje površina u javnom korištenju, gradnja parkirališta na uređenim zelenim i

parkovnim površinama naselja nije moguća već je povećane parkirališne potrebe moguće rješavati na postojećim parkirališnim površinama gradnjom nove etaže uz uvjet da ne ometa stanovanje.

Posebna pravila –javna i društvena namjena

- prema programu i normativima osnovne namjene - omogućava se izgradnja novih građevina temeljem ovog Plana, uz posebne uvjete i suglasnost nadležne službe zaštite: visinu građevine uskladiti s prevladavajućom visinom iste tipologije i lokalnim uvjetima, najveća izgrađenost kig=0,4 i kigP=0,8.

……



Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina

Člankom 90. definirano je da je Konzervatorska podloga GUP-a izrađena od strane Ministarstva kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Splitu prilog GUP-a. Prema istoj se predmetno područje nalazi u granicama zaštićene urbane cjeline grada Splita i to u zoni B.

Članak 91. određuje dijelove prirode koji se štite, pri čemu se određuje kriterij njegovanja specifičnosti prostornih cjelina – krajobraznih mikroprostora i karakterističnih slika prostora uvjetovanih prirodnim obilježjima i kulturno-povijesnim nasljeđem. GUP-om se osigurava zaštita vrijednih stabala od bilo kojeg oblika devastacije, a «nove građevine ili parkirališta treba planirati tako da se ne moraju narušavati prostori zelenila ili rušiti stabla, nego ih treba smjestiti na način da se osigura opstanak parka ili stabala».

Članak 93. «....... Zoni B odgovara režim zaštite osnovnih elemenata povijesne urbane strukture i pejsažnih vrijednosti, te pojedinih skupina i pojedinačnih povijesnih građevina unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja i strukture. ...... »

Grafički prikazi iz Konzervatorske podloge GUP-a s

granicama urbane cjeline B sastavni su dio ovog elaborata.

Mjere provedbe

Člankom 103. GUP-a određeno je da:

«Za sve zahvate unutar zaštićenih povijesnih cjelina koji se vrše temeljem ovog Plana, propisanih detaljnijih planova i urbanističko arhitektonskih natječaja, obvezno je sudjelovanje nadležne službe zaštite kulturne baštine, kroz utvrđivanje posebnih uvjeta, uključujući i moguću obvezu izrade konzervatorske studije, te izdavanje suglasnosti. Za zahvate unutar zaštićenih povijesnih cjelina uvjetima uređenja prostora iz urbanih pravila nadređeni su uvjeti nadležne službe zaštite kulturne baštine. Ovo se odnosi na ishođenje dokumentacije temeljem ovog Plana kao i na izradu detaljnijih planova.»

Za zonu B člankom 103. određeno je:

„Propisuje se za prostore Zone B izrada detaljnijih planova uređenja čije su granice obuhvata utvrđene ovim Planom“.

„Utvrđuje se obveza izrade urbanističkih i detaljnih planova uređenja za obuhvate prema kartografskom prikazu br. 4. „Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite, Obuhvat detaljnijih planova“ u mjerilu 1: 10 000.“



3. PROGRAM IZGRADNJE I URBANISTIČKO

ARHITEKTONSKE SMJERNICE

3.1. Obuhvat natječaja

Obuhvat je određen granicama zone D i D8 prema grafičkom dijelu GUP-a (prikaz namjene površina), prema kojem prostor omeđuje Jobova ulica na istoku i jugu, javna garaža na sjeveru, te uređenja okućnica (potporni zid) nebodera i toplane na zapadu.

Obuhvat je prikazan u grafičkom dijelu Programa. Ovim Programom određuje se obveza prikaza urbanističkog i arhitektonskog rješenja u granicama obuhvata zone D i D8. 3.2. Program izgradnje

Temelji se na elementima definiranim GUP-om, kao i na programu Nadbiskupije splitsko-makarska za vjerski objekt, te namjeni za preostali dio zone javnih sadržaja preferiranoj od strane Gradskog kotara Spinut (dom za starije) za koji je izrađivač Programa definirao prijedlog uvjeta i kapaciteta. 3.2.1. CRKVA I PASTORALNI CENTAR ŽUPE GOSPE OD POHOĐENJA Prostorno-funkcionalna organizacija

Građevina pastoralnog centra i crkve župe Gospe od Pohođenja u Spinutu, koja se planira graditi na području

Spinuta, a za koju se izrađuje Program za natječaj, kompleksna je građevina koja će u budućnosti osim vjerskih, primiti i niz društvenih i kulturnih sadržaja vezanih za rad pastoralnog centra, te je sukladno tome programski podijeljena na prostora Svetišta, župnog ureda, pastoralnog centra i stambene prostore.

U sklopu pastoralnog centra planirana je izgradnja dvije manje i jedne velike polivalentne dvorane s pripadajućim predvorjem i sanitarijama. Prostori pastoralnog centra, obzirom na frekventnost korištenja, trebaju biti lako dostupni i pristupačni iz vanjskog javnog prostora, ali istovremeno i iz ostalih prostora svetišta.

U sklopu Župnog ureda predviđena su dva ureda (jedan za župnika, jedan za kapelana) sa arhivskim prostorom i spremištem za potrebe dnevnog rada župnog ureda i Župe. U sklopu ovog prostora potrebno je predvidjeti ulazni prostor s prostorom za čekanje. Ovaj prostor treba biti povezan sa stambenim prostorom i pastoralnim centrom.

U stambenom dijelu su predviđena dva apartmana za župnika i kapelana te dvije gostinjske sobe sa kupaonicama, te zajednički dnevni boravak i kuhinja. Stambeni prostor treba imati, ovisno o arhitektonskom rješenju, terase i prostore za boravak na otvorenom.

Crkvu-svetište potrebno je projektirati kao jedinstven volumen s ulaznim prostorom, sakristijom smještenom uz ulazni prostor, prostorom za vjernike-svetištem u sklopu kojeg su smještene ispovjedaonice i s



prostorom oltara. U sklopu oltarskog prostora treba predvidjeti prostor za menzu-oltar, ambon, svetohranište, krstionicu, svijeću-vječnu vatru i sjedalice za predvoditelja misnog slavlja i ministrante. Neposredno uz oltarski prostor treba predvidjeti prostor za zbor ukoliko se isti ne predviđa na koru.

U sklopu kompleksa potrebno je projektirati zvonik. Položaj i oblik zvonika, te da li s korpusom svetišta čini jedinstven ili odvojen volumen ovisit će o arhitektonskom rješenju.

Okoliš građevine potrebno je projektirati tako da je moguće održavanje događanja i na vanjskom prostoru, odnosno potrebno je projektirati trg ispred crkve kao i pješačke staze tako da je za vrijeme blagdana omogućen put procesijama.

Pristup građevini potrebno je omogućiti s kontaktnih javnih površina, a za potrebe parkiranja vozila potrebno je osigurati 13 parkirališnih mjesta na otvorenom u okviru građevinske čestice (normativ iz GUP-a za 100 m² BPR-a 1 PM).

Pod pretpostavkom da su prostori crkve, dijela

prostora Župnog ureda, pastoralnog centra i servisno-tehnički prostori riješeni u prizemlju, njihova površina uz maksimalno dozvoljeni kig=0,4 odredila bi maksimalnu površinu građevinske čestice od 2600m². Prostore župnog stana i dijela prostora župnog ureda je moguće riješit na katu iznad prostora pastoralnog centra i prizemnog dijela župnog ureda.

Izračun za pretpostavljenu površinu čestice od 2600m², prema prostornim pokazateljima GUP-a

površina čestice

(prijedlog)

kig (0,4) (prema GUP-u)

kigP=0,8 (prema GUP-u)

max kinsN=1,6 (prema GUP-u)

2600m² 1040m² 2080m² 4160m²

Izračun pokazuje da je predloženi program sukladan planskim uvjetima, odnosno da je manji od maksimalno dozvoljenih pokazatelja.



GRAĐEVINSKI PROGRAM

No. Traženi prostor

traženi broj

prostorija

Tražena neto

površina (m²)

CRKVA-SVETIŠTE Svetište 1 400 Sakristija 1 15 Ispovjedaonice ( u sklopu svetišta) 2x2m² 4 Ulazni dio (s vjetrobranom) 1 20 Kor 1 50 CRKVA-SVETIŠTE-ukupno 489m² ŽUPNI URED Župni ured 1 20 Ured kapelana 1 10 Sanitarije za župnika 1 3 Arhiv 1 20 Ulazni prostor s čekaonicom 1 20 Sanitarije za posjetitelje 1 4 Spremite 1 3 ŽUPNI URED-ukupno 80m²

No. Traženi prostor

traženi broj

prostorija

Tražena neto

površina (m²)

PASTORALNI CENTAR Mala dvorana 2x50m² 100 Velika dvorana 1 100 Ulaz i predprostor 1 30 Sanitarije 2x6m² 12 Spremište rekvizita i opreme 1 12 PASTORALNI CENTAR-ukupno 254m² ŽUPNI STAN Stan župnika 1 45 Stan kapelana 1 30 Gostinjske sobe sa sanitarijama 2x18m² 36 Dnevni boravak s bibliotekom 1 20 Kuhinja s izborom 1 10 Spremište 1 3 ŽUPNI STAN-ukupno 144m² SERVISNI I TEHNIČKI PROSTORI Strojarnica-tehnički prostor 1 30 Spremište 1 5 SERVISNI I TEHNIČKI PROSTORI-ukupno 35m² CRKVA I PASTORALNI CENTAR-ukupno netto 1002m² CRKVA I PASTORALNI CENTAR-ukupno brutto 1300m²



3.2.2. Dom za starije i nemoćne osobe Prostorno-funkcionalna organizacija

Sukladno namjeni i odredbama GUP-a Splita, po kojoj se u obuhvatu osim vjerskih sadržaja D8, omogućava smještaj svih ostalih sadržaja „javne i društvene namjene D“, analizom potreba stambene jedinice i njene dosadašnje opremljenosti sadržajima društvenog standarda, kao i preporuka predstavnika Gradskog Kotara Spinut, kao optimalni sadržaj koji se predlaže locirati u ovoj zoni određen je smještaj građevine doma za starije iz grupe socijalnih djelatnosti D2. Ocijenjeno je da će se obzirom na postojeće kapacitete domova, te na starosnu strukturu Splita, broj potencijalnih korisnika takve ustanove povećavati, a već danas se za smještaj čeka i po nekoliko godina.

Na ovoj potpuno komunalnoj opremljenoj lokaciji u užem gradskom području, s kontaktnim zonama za pasivnu rekreaciju – šetnje uz obalu mora i Marjan, cilj je planirati izgradnju doma za starije koji će pružiti korisnicima ugodan, komforan i sadržajan smještaj i najkvalitetnije usluge, zdravu prehranu i nadzor zdravlja kroz odgovarajući oblik zdravstvene prevencije. U tom smislu, potrebno je odrediti visoki standard smještaja korisnika i eventualnih dnevnih korisnika, koji će biti na zbrinjavanju doma preko dana.

U dijelu predmetnog obuhvata se dakle planira izgradnja doma za smještaj starijih osoba I kategorije kao osnovne funkcije, te ostalih pratećih kompatibilnih sadržaja: sadržaja za rehabilitaciju, specijalističke ambulante, prodajnih sadržaja (apoteka, drogerija,

ortopedska pomagala i sl.), uslužnih i ugostiteljskih sadržaja (frizerski i pedikerski salon, caffe i sl.).

Predlaže se strukturiranje doma na stambeni dio (pokretni korisnici) i stacionarni dio s pojačanom njegom nepokretnih korisnika, tako da se u stambenom dijelu predlaže 28 soba za 56 korisnika i 11 stacionarnih jedinica s po 2 dvokrevetne sobe za 44 korisnika.

Dom bi se sukladno posebnom propisu i ovom Programu, trebao sastojati od zajedničkih prostorija, stambenih prostorija, prostorija stacionara, prostorija uprave, gospodarskih prostorija i garaže.

Glavni ulaz – kolni i pješački, funkcionalno bi trebao biti odvojen od gospodarskog prilaza, a smještaj vozila obvezno osigurati dijelom na otvorenom parkiralištu. Dio građevinske čestice doma potrebno je riješiti kao zelenu – parkovnu površinu za boravak korisnika na otvorenom.

Zajedničke prostorije čine: trijem, vjetrobran, ulazni hol, blagovaonica, ambulanta, prostorija za fizikalnu terapiju. Za zbrinjavanje dnevnih korisnika potrebno je predvidjeti zasebnu prostoriju s vezom na zajedničke prostorije. Prostori u kojima se pružaju usluge osim korisnicima doma i ostalima (frizer, pediker, caffe i slično) mogu imati i direktne ulaze iz vanjskih prostora. Dio ovih sadržaja koji se nalazi u prizemlju (hol, blagovaonica, caffe) mogu imati vanjske terase.

Stambeni prostori doma namjenjuju se za smještaj pokretnih stanara doma (56% kapaciteta); preporuča se podjela u manje prostorno-funkcionalne grupe, za koje se osigurava prostor dnevnog boravka stanara, kao proširenje njihovih stambenih smještajnih jedinica-mjesto za druženje i razonodu.



Smještajne jedinice (jednokrevetne i dvokrevetne) predvidjeti s predprostorom s garderobom, spavaonicom, kupaonicom i balkonom/lođom.

Prostori stacionara se planiranju za smještaj stanara koji nisu samostalno pokretni, te im je potrebna pojačana njega.

Ovaj dio doma koji u stacionarnim jedinicama zbrinjava ostale korisnike, se također sugerira rasporediti u prostorno-funkcionalne grupe unutar kojih se rješava i prostorija za medicinsko osoblje i priručno spremište. Stacionarske jedinice se sastoje od po dvije dvokrevetne sobe s predprostorom i zajedničkom kupaonicom.

Prostorije uprave su funkcionalno vezane uz ulazni hol, a čine ih uredi ravnatelja i tajnika, te računovodstva s pratećim sanitarijama.

Gospodarske prostorije čine; kuhinjski blok, održavanje čistoće rublja, energetsko-tehnički blok. Garaža: riješiti garažu za sadržaje doma (dio kapaciteta), te dodatnih minimalno 100PM za potrebe postojećih sadržaja u kontaktnoj zoni. U rješavanju primijeniti sljedeće propise i to za prvu kategoriju doma:

◦ Zakon o socijalnoj skrbi (NN 73/97, 27/01, 59/01, 82/01, 103/03, 21/06, 79/07)

◦ Pravilnik o vrsti doma za djecu i doma za odrasle osobe i njihovoj djelatnosti, te uvjetima glede prostora opreme i potrebnih stručnih djelatnika doma socijalne skrbi (NN 101/99, 120/02 i 74/04)

◦ Pravilnik o mjerilima za razvrstavanje domova za starije i nemoćne osobe (NN 121/2000)

◦ Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (NN 90/04)

◦ Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti (NN 151/05)


Tekstualn azloženje o obrIZ A ZA ZONU JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE U SPINUTU, U SPLITU 19

RAD PROGRAMAStranica 16 od

Građevinski program doma s iskazom površina

RB Opis prostorija - namjena broj netto površina

m² netto ukupna površina m²

I Zajednički prostori 1 Vjetrobran, ulazni hol, sanitarije 1 30 302 Blagovaonica 1 120 1203 Dnevni boravak (jedan za stalne, pokretne korisnike, jedan za dnevne korisnike sa sanitarijama) 2 120 240 4 Ambulanta sa spremištem sanitetskog materijala 1 60 60 5 Fizikalna terapija 1 60 606 Usluge (pediker, frizer, caffe, prodaja potrepština - mogućnost vanjskog ulaza) 3,2 30,15 120 Ukupno 630 II Smještajni dio (kapacitet do 100 korisnika) 7 Stambeni prostor doma (pokretni korisnici) 7a Dvokrevetne jedinice (soba, kupaonica, predprostor) 28 30 840 7b Dnevni boravak 2 30 607c Prostorija za medicinsko osoblje 2 15 307d Prostorija za spremačicu, spremište higijenskog materijala, posteljine i ostalog 2 15 30 8 Stacionar (nepokretni korisnici) 8a Stacionarne jedinice (2x2 dvokrevetne sobe s predprostorom i zajedničkom kupaonicom) 11 50 550 8b Prostorija za medicinsko osoblje 2 15 308c Prostorija za spremačicu, spremište higijenskog materijala, posteljine i ostalog 2 15 30 Ukupno 7+ 8 1570

III Uprava 9 Ravnatelj 1 15 1510 Tajnik, socijalni radnik 2 10 2011 Računovodstvo 2 10 2012 Sanitarije 1 10 10 Ukupno 65 IV Gospodarski prostori 13 Kuhinjski blok (priprema hrane, pranje suđa, skladište, garderoba, sanitarije osoblja) 1 150 150

14 Održavanje čistoće rublja (prostor za nečisto, praonica, peglanje, sušenje, čisto rublje, garderoba i sanitarije osoblja) 1 90 90

15 Energetsko-tehnički blok (toplinska podstanica, postrojenje za ventilaciju, dizel-agregat, radionica kućnog majstora, sanitarije, spremište) 1 180 180

Ukupno 420 V Garaža

a) Parkirališne površine za ovaj zahvat se dimenzioniraju sukladno odredbama GUP-a (0,5 PM/100m² BRP-a), što znači da je za građevinu potrebno minimalno cca 20 parkirališnih mjesta. 50% kapaciteta mora biti riješeno na otvorenom b) U podzemnom dijelu osigurati minimalno 100PM za kontaktnu zonu



Rekapitulacija m² Zajednički prostori 630 Smještajni dio 1570 Uprava 65Gospodarski prostori 420 Ukupni unutarnji prostori netto 2685 Ukupno brutto (bez garaže) 3759

Pod pretpostavkom da su zajedničke prostorije,

uprava i dio gospodarskih prostorija ukupne brutto površine cca 1200m² locirani u prizemlju , njihova površina uz maksimalno dozvoljeni kig=0,4 odredila bi minimalnu površinu građevne čestice od cca 3000m².

Pod pretpostavkom da se smještajni dio ukupne

brutto površine od cca 2200m² rješava u dva kata iznad prizemlja njegova tlocrtna površina bi iznosila 90% od površine prizemlja, odnosno dozvoljenog kig-a, što znači da bi već kod visine građevine (stambeni dio) P+2 bio zadovoljen uvjet iz GUP-a u odnosu na kig.

Izračun za pretpostavljenu površinu čestice od 3000m², prema prostornim pokazateljima GUP-a

Površina građevne čestice

(prijedlog) kig 0,4

(prema GUP-u) kigP=0,8

(prema GUP-u) max kisN=1,6

(prema GUP-u)

3000 1200 2400m² 4800m²

Izračun pokazuje da je predloženi program sukladan

planskim uvjetima, odnosno manji je od maksimalno dozvoljenih pokazatelja. Izvedba podzemne garaže je

prema dozvoljenom kigP(podzemni) moguća u dvije etaže (podzemne, a dio kapaciteta je ovisno o rješenju moguće predložiti i u suterenskoj etaži). Obzirom na nedostatak parkirališnih kapaciteta u stambenoj jedinici, kao zasebnu fazu u okviru građevinske čestice s autonomnim ulazom predlaže se riješiti javnu podzemnu garažu.

Pri tome minimalno 30% površine parcele mora biti

riješeno kao procjedna zelena površina, što znači da se ovim Programom propisuje max kigP=0,7 (manji od GUP-om dozvoljenog). Izvedbom dvije podrumske etaže na čestici od 3000m² i uz kigP=0,7 izračun daje 4200m² ukupne površine podrumskih etaža.

Napomena: Obzirom na pad terena prema sjeveru, jedna od tih

etaža može biti suteren.

Ako se ta površina od 4200m² umanji za smještaj propisanih sadržaja doma (dio gospodarskih sadržaja i garaža za potrebe doma koji nisu obračunati u nadzemnom dijelu građevine) u preostaloj površini je moguće locirati podzemnu garažu za potrebe postojećih sadržaja u kontaktnoj zoni u javnom režimu korištenja.



3.3. Smjernice

• Prostorno rješenje mora biti usklađeno s obilježjima urbanističke cjeline kojoj područje obuhvata pripada kako u odnosu na uži, tako i na širi urbani kontekst: regulacijski i građevinski pravci, tipologija izgradnje i katnost, arhitektonsko oblikovanje; odnos prema kontaktnoj zoni i javnim prostorima, tretman uličnih pročelja i slično, predmet su autorske slobode natjecatelja i njihovog poimanja i argumentiranja «usklađenosti s obilježjima urbanističke cjeline».

• U grafičkom prikazu smjernica dan je prikaz:

- regulacijskih i postojećeg građevinskog pravca (poštivanje regulacijskih pravaca je obveza, a građevinskog preporuka)

- mogućnost kolnog priključenja na obodne javno prometne površine – Jobova ulica (sabirna) na istočnoj i južnoj granici obuhvata

- pojas pokosa s toplovodom u kojem se ne planira smještaj građevina

- zatečene grupacije visokog zelenila koje je sukladno GUP-u potrebno u što većoj mjeri sačuvati (u priloženoj podlozi mjerila 1:200 nacrtana je pozicija pojedinih visokih stablašica).

• Urbanistička dispozicija objekata Doma za starije i

Crkve s pastoralnim centrom, uz vrednovanje odrednica šireg kontaktnog prostora, treba uspostaviti njihov odgovarajući međuodnos,

oblikovanjem jedinstvenog prostora u javnom korištenju. Tako strukturiran prostor mogao bi postati žarišna točka Spinuta, u kojem, obzirom na blizinu centra, do danas takav javni prostor nije ostvaren.

• Uvažavajući vrijednost lokacije – prirodne (vizure,

blizina mora i park šume) i stvorene (građevine bardova hrvatske arhitekture), od ponuđenih rješenja se očekuje visoka razina funkcionalnih, estetskih, oblikovnih i prostornih kvaliteta.

• Urbanističko-arhitektonskim rješenjem predložiti

kolni i pješački pristup zoni na način da ne ugrožava funkcioniranje uspostavljenog režima prometa. Sugerira se izvedba dva javna kolna pristupa prema grafičkom dijelu smjernica (nije uvjet). Površina istih iznosi cca 470m², tako da bi od ukupne površine obuhvata od 6300m² za građevinske čestice doma i crkve preostalo cca 5830m²

• Rješenje partera: zadržati karakter uličnih poteza s

drvoredima, građevne čestice definirati na način da pristupni trg - prostor boravka na otvorenom postaje površina u javnom korištenju, te u obuhvatu omogućiti pješačko kretanje u smjeru očekivanih kretanja za vezu s okolnim prostorima, oplemeniti prostore okupljanja/zadržavanja odgovarajućim hortikulturnim uređenjem. Kod izrade rješenja partera, ali i projektiranja objekata uvažavati odredbe Pravilnika o osiguravanju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i drugim osobama



smanjene pokretljivosti (N 151/2005). Primjena zakonskih propisa u rješenju pristupa, impostiranju objekata kao i rješenju garaže, obvezna je u odnosu na mjere zaštite od požara.

PODRUČJE SPINUTA – ŠIRE OKRUŽENJE LOKACIJE OBUHVAĆENE NATJEČAJEM PREGLED DOSADAŠNJIH PLANOVA, PROJEKATA I REALIZACIJA

SADRŽAJ 1. SPINUT – PODRUČJE ČIJE SU PROSTORNO RJEŠENJE IZNJEDRILI NATJEČAJI 2. URBANISTIČKI RAZVOJ SPLITA S OSVRTOM NA PODRUČJE SPINUT-POLJUD 1. Neolit 2. 1. stoljeće 3. Rimsko Carstvo – 305. g. 4. 10. stoljeće 5. 1200.-1600. 6. 17., 18., 19. stoljeće 7. Početak 20. stoljeća 8. Između dva rata 9. Razdoblje do 1958. 3. PLANOVI, PROJEKTI, REALIZACIJE 1958.-1970. 4. SPORTSKI KOMPLEKS POLJUD – GRADSKI STADION, BAZENI 5. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN SPLITA – 1978. 6. PLANOVI, PROJEKTI, REALIZACIJE 1980. – 2008.

1

7. BIBLIOGRAFIJA

1. SPINUT – PODRUČJE ČIJE SU PROSTORNO RJEŠENJE IZNJEDRILI NATJEČAJI

Najprije je bila pitoma uvala, pa ager Salonitanaca koji već u I. stoljeću markira potez današnje Zrinjsko-Frankopanske i Tesline ulice, postavljajući tako osnovnu shemu oko koje se kroz dugih 20 stoljeća planira i stvara grad. Sjeverozapadni kvadrant kojeg čine ova dva dijela centurijacije, prostor je današnjeg dijela Splita: Spinut-Poljud. Uvala orijentirana na zapad prema Kaštelanskom zaljevu, u blagom padu prema sjeverozapadu, smjestila se na rubu sjevernih padina Marjana, zapadnih padina Turske kule (brijega Glavičine) i rta Lore. Centurijacija mu je predodredila sudbinu: duž tako trasiranog poljskog puta, danas glavne gradske ulice - Zrinjsko-Frankopanske, na tadašnjoj periferiji grada, nenastanjenoj odnosno neizgrađenoj, počinju se nizati s juga prema sjeveru javni objekti. Razlog je bio prozaičan-zemljište je bilo jeftino, ali je ta početna namjena u prostoru postavila visoke kriterije za planiranje i izgradnju tog područja. Kao malo koje područje u Splitu, Spinut-Poljud je kroz cijelo razdoblje nastajanja imao privilegiju (ili sreću) da su sve važne odluke za prostor u cjelini ili za njegove segmente, donošene na temelju provjere kroz više rješenja, natjecanjem, natječajem. Rezultat je vidljiv u doživljaju prostora kao skladne cjeline koja osim toga odiše i nevjerojatnom dinamičnošću pojedinih graditeljskih struktura, gotovo da se može reći do skulpturalnih formi.

2

2. POVIJESNI RAZVOJ Grad Split nastao je na dnu prostrane uvale s južne strane Splitskog poluotoka. 2.1. NEOLIT

Plodan teren, postojanje izvora vode i dobra luka bili su osnovni poticaj prvom naseljavanju, koje se prema nalazima na Lovretu može datirati u razdoblje neolita. Osim toga, ima izvrstan položaj i u širim razmjerima jer se u njegovom zaleđu nalaze Kliška vrata, izlaz Balkana na Jadran.

2.2. 1. st. Razvojem antičkog grada Salone razvija se i salonitanski ager koji je svojom parcelacijom zahvatio i kasniji prostor grada Splita. Gustoća pretpovijesnih nalaza na prostoru Manuša upućuje na postojanje naselja, dok nalazi ulomaka monumentalnih rimskih zgrada 1.st. u istočnim podrumima palače ukazuju na postojanje ozbiljnije rimske naseobine znatno prije izgradnje palače, o čemu za sada nema dokaza koji bi bili utemeljeni na sustavnim arheološkim istraživanjima.

Centurijacija salonitanskog agera na području Splita ( I. Stoljeće).

• 2.3. RIMSKO CARSTVO - 305. g. Dioklecijanova palača sagrađena je od 290.-305. g. kao spoj snažne vojne utvrde i rimske vile. Cjelokupni prostorni razvoj Splita od 305. godine nadalje je radijalno organiziran oko Dioklecijanove palače. Ona je apsolutno središte grada: vremensko, prostorno, značenjsko, ... Poslije Dioklecijanove smrti palača je državno vlasništvo u koju su se sklanjali mnogi odličnici pred kraj Rimskog carstva. Protourbana faza Dioklecijanove palače, njeno pretvaranje u naselje prije dolaska salonitanskih izbjeglica, može se datirati već u 5. st. kada se u sjevernom dijelu palače nalaze tkaonice. Ključni događaj u povijesti Splita je pad Salone oko 625. godine.

3

Dioklecijanova palača (305. g.)

2.4. 10.st. Razvoj grada je već u 10. st. preoblikovao palaču u živo tkivo grada. Postavljene su već i osnovice budućeg razvoja: širenje prema zapadu, nova mreža puteva u okolici grada (utvrđeni su pravci današnjih ulica) i počeci kultiviranja prostora izgradnjom crkvica i kapela u polju.

Grad u X. stoljeću

4

2.5. 1200.g.- 1600.g. Oko 1200. godine nastavlja se razvoj prema zapadu dok se na prostoru budućeg Velog Varoša pojavljuju tek pojedinačne kuće. Uz grad se razvijaju franjevački i dominikanski samostan, važni pokazatelji značenja grada.

Grad oko 1300. god.

Oko 1400. godine razvoj srednjovjekovnog grada unutar zidina dosegao je svoju veličinu koja se, osim gradnje Mletačke kule i južnog dijela obzida, neće mijenjati do izgradnje bedema u 17. st. Splitsko Veliko vijeće donosi 1384. godine odluku o uređivanju luke. Novoformirana luka je zatvorena lukobranom. U to doba formira se začetak Velog Varoša. Oko 1500. godine započinje fortificiranje grada.Splitska pučka predgrađa počinju se upravno organizirati. Naime, sve do kraja mletačke vladavine naselja uz same zidine nisu dio splitske komune, njihovi stanovnici nisu smatrani za splitske pučane. Godine 1527. u Splitu je buknula velika kuga kada je, prema tadašnjim zdravstvenim metodama, spaljeno 250 kuća, što je bilo zadnje veliko razaranje grada unutar zidina. Zahvaljujući pritoku izbjeglica (pred Turcima) nastavlja se širenje Velog varoša prema istoku i zapadu. Pri tom se zadržava matrica srednjovjekovnih i antičkih puteva kao mreže novog naselja. 1583. godine započinje gradnja Lazareta, vjerojatno najznačajnije građevine u povijesti Splita poslije Dioklecijanove palače. Njegova gradnja je smjestila Split u središte tadašnje međukontinentalne trgovine na pravcu Istanbul-Split-Venecija-Hamburg.

5

• 2.6. 17., 18., 19. stoljeće Godine 1647. na molbu Splićana čije je poslanstvo u Veneciji obećalo svaku pomoć, započelo je utvrđivanje Splita.

Grad 1675. god.

Za vrijeme kratkotrajne francuske vladavine (1806.-13.), ocijenivši da ne može upotrijebiti zastarjela splitska utvrđenja, francuski general Marmont ih je odlučio porušiti. U to doba je trasirana i prva splitska ravna ulica današnja Marmontova. Kratkotrajnost francuske vladavine spriječila je provedbu zamisli o purifikaciji Dioklecijanove palače od svih njenih neantiknih dijelova. Split je ekonomski još iscrpljeniji dočekao drugu austrijsku upravu 1813. koja je također započela rušenjem (srušen je vrijedan kompleks kasnogotičkih zgrada na Pjaci). Prvi suvremeni katastarski snimak grada i okolice napravljen je 1831. godine. Njegova je velika vrijednost što se po prvi put nedvojbeno utvrđuje prostorno stanje grada.

6

1831. god.

Reambulacija austrijskog katastra iz 1881. godine pokazuje precizno prostorne promjene od prvog katastarskog snimka 1831. godine.

7Katastarski snimak iz 1881. god. područja samostan u Spinut - Poljud; uplanjen samostan u Poljudu

Franjevački samostan u Poljudu

Intenzivna izgradnja Splita u drugoj polovini 19. stoljeća dovela je do potrebe izrade regulacijskog plana i građevinskog pravilnika. Godine 1862. donesen je prvi regulacijski plan Splita, i koliko je poznato prvi u Hrvatskoj - Locattijev plan. Plan nije sačuvan (izgorio je 1943. godine u bombardiranju), ali se prema kasnijim dokumentima mogu rekonstruirati njegove postavke.

2.7. početak 20. stoljeća Između reambulacije katastra 1881. godine i Senjanovićeva plana iz 1914. godine Split je nastavio s planskom gradnjom.

Grad 1882. god.

8

U razdoblju narodnjačke općinske uprave (1882. - 1914.) intenzivirano je komunalno opremanje grada, kao i izgradnja niza javnih objekata. Na tadašnjoj dalekoj periferiji radi niske cijene zemljišta grade se Poljodjelska škola (danas srednja tehnička) u Zrinsko-Frankopanskoj ulici na Spinutu (1903. - 1904.), te Arheološki muzej u Zrinsko-Frankopanskoj ulici (1912. - 1914.). Većina tih objekata projektirana je u Beču.

• Grad 1914. god.

9

Sjemenište Nadbiskupije (snimak 1898. god.)

Poljodjelska škola (snimak 1908. god.)

10

Arheološki muzej (snimak 1927. god.)

11

Regulacioni plan Splita iz 1914. godine

Nakon I. svjetskog rata Split postaje novi centar Dalmacije pa se razvoj grada i izgradnja novih objekata nastavlja. Senjanovićev plan (regulacijski plan Splita iz 1914.god.) je predviđao širenje grada prema istoku do uvale Zenta, te prema sjeveru u pravcu Poljuda. Ovaj plan predviđa Split kao snažno lučko središte s brojnom industrijom. Također se predviđalo snažno povezivanje Splita sa širim zaleđem. Cijela zapadna obala je namijenjena luci i industrijskim postrojenjima. Na Poljudu je predviđena ogromna luka u obliku češlja koja je zahvaćala cijelu sjevernu obalu Marjana do Bena. Najveća je mana tog plana što bi gradsko stambeno područje bilo ukliješteno između dvije velike trgovačke luke i presječeno s dva željeznička odvojka.

12

2.8. Između dva rata Padom Rijeke i Zadra pod Italiju te rubnim položajem Dubrovnika, Split postaje najvažniji grad na jadranskoj obali tadašnje države. Važnost Splita u geostrategiji odražava se i na snažan prostorni razvoj grada. U ovom periodu temeljem rezultata međunarodnog natječaja iz 1923. godine nastaje Schurmannov regulacijski plan (1924. god.) koji predviđa izgradnju Splita otprilike do crte uvala Zenta - uvala Duje. Njim je predviđeno znatno manje lučko-industrijskih kapaciteta nego prethodnim planom pa je i luka na Poljudu višestruko manja nego se 1914. godine predlagalo. Plan je još uvijek pokazivao dvojbe oko konačne namjene područja Špinut - Poljud, s obzirom na lociranje teretne luke i industrijske zone u Poljudskoj uvali.

Schurmannov plan iz 1924. god.

13

Grad Split se u razdoblju između dva svjetska rata udvostručio, ostavljajući niz vrijednih zgrada i poteza. Gradi se cesta uz sjeverne obronke Marjana, čime započinje gradnja na Spinutu, a na tom predjelu (u Teslinoj ulici) su 1938.-1940. godine podignute zgrade dvije muške Gimnazije, čija je izgradnja popraćena protestima što se podižu na periferiji udaljenoj od gradskog središta. Predjeli Meje, Bačvice i Zenta te rubni dijelovi Dobrog, Manuša i Velog Varoša ispunjavaju se privatnim kućama s vrtovima. Time se nastavlja gradnja ladanjskog prstena oko ruba grada koji je započet oko 1900. godine. Schurmannov plan ostaje na snazi do 1941. godine.

Grad 1941. god.

2.9. Razdoblje do 1958. Izgradnja Splita poslije Drugog svjetskog rata započela je raščišćavanjem ruševina, ali se ubrzo razmahala u takvim razmjerima da je Split u drugoj polovini 20. stoljeća gotovo upeterostručen. Izgradnja Splita poslije rata započinje Direktivnim urbanističkim planom iz 1951. godine koji Split postavlja kao industrijsko središte. Grad je sagledavao kompleksno pa je bio dosta općenit. On je, prije svega, odredio strategiju oblikovanja prostora dok se gradilo najviše prema manjim planovima rađenima kasnije. Za razliku od prijašnjih planova Direktivna osnova ograničava radne industrijske zone na vojnu luku u Lori, te zonu brodogradilišta u uvali sjevernije od Poljuda, pa se cijela Poljudska uvala namjenjuje isključivo za sport i rekreaciju.

14

Direktivna regulaciona osnova Splita 1951. god.

15

16

• Od 1956. godine započet je kontinuirani proces razrade direktivnog plana i izrade detaljnijih urbanističkih planova za pojedine dijelove grada, a s tim su u vezi pojedini važni urbanistički zahvati u gradu. Područje između Radničkog šetališta (danas Gundulićeva ulica), te nove ceste do Brodogradilišta Split (sjeverni dio Z. Frankopanske) integrira se u šire tkivo grada unutar kojeg se grade objekti: uredska zgrada Brodogradilišta (izgrađena 1949., a adaptirana 1953. za rodilište, danas Dom zdravlja u Matoševoj ulici), nova zgrada srednje Tehničke građevinske škole u Teslinoj ulici (1957. - 1958.), a počinje i izgradnja stambenih - kolektivnih objekata.

3. PLANOVI, PROJEKTI I REALIZACIJE OD 1958. DO 1970.G. Pretenzije za širenje gradskog tkiva prema sjeveru na prostor Spinut-Poljuda, rezultirale su izradom programa za raspisivanje urbanističkog natječaja za regulaciju tog područja. Program za prostor na potezu od uvale Bene do rta u Lori izradili su Bere Kalogjera i Branko Kalajžić iz Urbanističkog biroa početkom 1958.-e godine, koji se tada prezentira zainteresiranoj javnosti. Međutim, krajem godine, Narodni odbor Općine odustaje od natječaja, te naručuje od biroa „Arhitekt“ s Vukom Bombardelijem na čelu, izradu idejne regulacije Spinut-Poljuda.

Regulacija područja Spinut „Arhitekt“ - V. Bombardelli

Krajem veljače 1960.-e godine komisija ne prihvaća pristigli rad sa zamjerkom na neiskorištene prirodne vrijednosti lokacije, te sugerira raspisivanje arhitektonskog natječaja. Potom se mijenja Program na način da se reducira broj znanstvenih i obrazovnih institucija (ekonomski i AGG fakultet planiraju se na području Bola, a medicinski uz Poljičku cestu, dok bi na području Spinuta ostali po Programu elektrotehnički, kemijsko-tehnološki, strojarski i prirodoslovno-matematički fakultet), a preostali dio Spinuta između Tesline, Zrinsko-Frankopanske i „kružne“ ulice za razliku od ranijeg programa namijenio bi se za stambenu izgradnju. Program je usvojen tijekom 1962. godine, te je uslijedilo raspisivanje natječaja. Prema Programu, priobalni pojas zapadno od „kružne“ ulice zadržao bi sportsko-rekreacijsku namjenu, prostor između „kružne“, Zrinjsko-Frankopanske i M.Gorkog (Matoševe) predviđen je za zonu stanovanja s pratećim sadržajima; prostor sjeverno od „kružne“, zapadno od Zrinjsko-Frankopanske i istočno od planirane prometnice paralelne Zrinjsko-Frankopanskoj bio bi namijenjen izgradnji fakulteta.

17

Sažetak iz Programa:

I. Rekreacijska zona već je dijelom bila realizirana izgradnjom sportskih terena uz šumarsku školu, sportskom lučicom „Splita“, domom veslačkog kluba „Gusar“, loše održavanim kupalištem ex-Šore, otvorenim bazenom „Mornara“, te veslačkim klubom „Mornara“. U ovom pojasu predviđena je popuna tih kompleksa novim sadržajima i dogradnjama, a od značajnijih novih objekata planirani su hangar za jedrilice u lučici „Splita“, dom plivačkog kluba „Mornara“, zgrada lječilišta sa stacionarom uz plažu s ljekovitim blatom u blizini samostana, te novi veliki sportski centar za stambenu zonu Spinut (nogometno i rukometno igralište, te niz manjih igrališta za ostale sportove, zatim zatvorena sportska dvorana s košarkaškim igralištem i gledalištem kapaciteta 2-3 tisuće gledatelja, te toplim kupatilom).

II. Stambeno-školska zona predviđena je za ukupno 5000 stanovnika, tako da je uz postojeće 3000 trebalo predvidjeti smještaj za novih 2000 ljudi. Uz to planirani su ostali nedostajući sadržaji stambenog naselja koji bi s postojećima zadovoljili potrebe ove zajednice. Tako su planirani: nova osmogodišnja škola, studentski dom, dom društveno-političkih zajednica s dvoranom, kino, dječji vrtići i svi ostali prateći zdravstveni, trgovački, servisni, garažni, uslužni, ugostiteljski, rekreacijski i tehnički sadržaji.

Srednje škole i dalje bi koristile postojeće zgrade, ali u nešto izmijenjenom režimu, budući da se očekivalo iseljenje Vojne bolnice i građevinskog tehnikuma. U zgradu Vojne bolnice uselila bi gimnazija i đački dom, a u zgradu gimnazije PMF, te eventualno Pravni fakultet i Pedagoška akademija. Uz ove škole izgradio bi se i novi školski sportski centar.

III. U zoni fakulteta smjestili bi se Kemijsko-tehnološki, Matematičko-tehnički, Strojarski i Elektro-tehnički fakultet, te objekt akceleratora.

Na natječaj su pozvani „Urbanistički zavod kotara Split“, „Urbanistički biro“, „Arhitekt“ iz Splita, „Urbanistički institut NRH“ i „Arhitekt“ iz Beograda.

Odabran je rad „Urbanističkog zavoda kotara Split“ autora Ž.Turketo, F.Gotovac, M.Antičević, B.Alujević, te žiri predlaže narudžbu razrade izvedbenog urbanističkog projekta.

Pobjednički autorski tim u potpunosti prihvaća programom predložene 3 funkcionalno diferencirane zone, pa tome podređuje i mrežu glavnih prometnica. Izmicanjem trase Topuske ceste proširuje priobalnu rekreacijsku zonu i optimalno locira nogometno igralište. U dobro izbalansiranoj prostornoj kompoziciji visoki stambeni objekti orijentirani na jug mogu se, po mišljenju žirija, još više naglasiti većom vitkošću ovih vertikala, koje će dopuniti panoramu grada, dijelom već oblikovanu neboderima u Glavičinama, a pejsažna dispozicija fakultetskih zgrada omogućit će međusobno prožimanje ovih sadržaja sa priobaljem. Projektantima se sugerira uspostava naglašenije kontinuirane pješačke priobalne komunikacije.

18

Poslijenatječajni projekt (maketa) za Spinut – Poljud

Autori: Turketo, Gotovac, Antičević, Alujević

U zaključnim preporukama žiri daje osvrt na lociranje nogometnog igrališta i sportske dvorane u rekreacijskoj zoni, sugerira očuvanje lokacije crnog ljekovitog blata, izbjegavanje veće izgradnje vertikala u stambenoj zoni. Savjet za urbanizam prihvaća preporuke žirija, te naručuje od „Urbanističkog zavoda Kotara“ razradu urbanističkog rješenja natječajne zone, autori kojeg su Turketo i Antičević. Autori izrađuju 1963. godine regulacijski plan, koji zahvaća sve 3 zone: rekreacijsko-sportsku, zonu visokih škola i stambenu zonu, a istim se uz neznatne korekcije osnažuju rješenja iz natječajnog rada u formi urbanističko-planskog dokumenta. Slijedi od strane istih autora izrada urbanističkog projekta za zonu stanovanja s pratećim sadržajima omeđenu ulicama M.Gorkog (danas Matoševa), „kružnom“ (7 Kaštela), te Zrinjsko-Frankopanskom. Površina zahvata je 10.6 hektara; teren je u blagom padu prema zapadu-moru; postojeće stanje je u to vrijeme karakterizirano neizgrađenim sjevernim i zapadnim dijelom zahvata, južni dio karakterizira postojeća blokovska izgradnja višekatnica (3-4 etaže), dok je uz istočnu granicu duž Z.Frankopanske niz objekata javne-društvene namjene o kojima je bilo riječi u prethodnom tekstu, te postojeći kompleks škola u centralnoj zoni sjeverno od Tesline ulice. Broj stanovnika prema tadašnjem stanju iznosio je u toj zoni 2500, a komunalne instalacije vodovoda, elektrike, kanalizacije, te prometnica relativno su zadovoljavajuće u južnom dijelu zahvata.

19

• Prema urbanističkom projektu planira se izgradnja za novih 3100 stanovnika, čime bi ukupan broj stanovnika prema ovom projektu iznosio 5600, za koje se planira izgradnja 769 stanova u novim objektima, te 41 stan u nadogradnji i dogradnji. Stambenu zonu planira se realizirati po ovom projektu u 5 nebodera visine P+15, te više horizontalno položenih lamela-objekata visine P+5. Centar jedinice planira se sa svim sadržajima u niskom objektu s orijentacijom prema uvali i moru. Također se unutar stambene jedinice predviđa izgradnja osnovne škole, kao i nekoliko kolektivnih garaža, te većih parkirališnih površina. U stambenu jedinicu planiran je ulaz s glavnih gradskih prometnica na 2 mjesta: iz ulice M.Gorkog (Matoševa) i iz „kružne“ ulice (7 Kaštela).

Urbanistički projekt stambene jedinice „Spinut“ Autori: Turketo, Antičević

20

Početkom 1964. godine Vojnoj pošti se, nakon realizacije dijela sadržaja u vojnoj zoni Lora koja na sjeveru graniči s područjem Spinut-Poljud, dodjeljuje glavnina područja za realizaciju stambene zone. Urbanistički projekt bio je usvojen sredinom 1964.-e godine, a krajem godine Vojnograđevinska direkcija raspisuje interni arhitektonski natječaj za projekte objekata, s tim što se usvaja zahtjev tog investitora za izmjenu strukture i broja stanova. Na natječaju su učešće uzeli arhitekti preko građevinskih poduzeća koja su se kandidirala za izgradnju. Odabrani su radovi „Tehnogradnje“ s projektima nekoliko autora iz splitskog „Urbanističkog biroa“ za gotovo sve stambene objekte u naselju, te „Melioracija“ s projektom Ivana Vitića za stambene nebodere.

Uslijedila je izrada projekata za 2 nebodera u južnom dijelu naselja (objekti br. 7 i 8) prema projektu I.Vitića, a za 3 nebodera uz „kružnu“ ulicu prema projektu Ive Radića iz Urbanističkog biroa (objekti br. 9,10,11). Niže stambene objekte (br. 3,4,5,6) projektirao je Antun Šatara, a 1,2 Lovro Perković, oba iz „Urbanističkog biroa“. Dogradnju i nadogradnju postojećih objekata (br. 12 i 13) projektirao je Nikola Grabić, kao i dvije zatvorene dvoetažne garaže.

Stambeno naselje u Spinutu - situacija s oznakama objekata

Grupa autora -prema tekstu

S obzirom da je Vojna pošta tijekom ovog arhitektonskog natječaja odstupila od usvojenog natječajnog rada i regulacionog plana iz 1963. godine, Komisija za urbanistički plan je zatražila od autora Turketa mišljenje, koji je prihvatio neke manje izmjene, ali je odbio dodavanje još jednog nebodera uz „kružnu“ prometnicu, te je u veljači 1965. godine donesena odluka koja zamjenjuje urbanistički plan za područje Spinut-Poljud. Uslijedila je izgradnja pet nebodera i šest peterokatnica od travnja 1965. - 1968. godine.

Realizacija stambenog naselja

Tijekom realizacije „kružna“ prometnica iz natječajnog rada Turketo-Gotovac-Antičević koja vodi prema Lori paralelno sa Zrinjsko-Frankopanskom mijenja trasu u sjevernom dijelu na način da se u luku spaja na Zrinjsko-Frankopansku ulicu i na taj način zaokružuje zonu stambene izgradnje s tim da se na poziciji namijenjenoj za javne sadržaje locira nova stambena izgradnja. Interesantno je da je ovakav koncept prometnog rješenja bio predviđen radom grupe autora iz Urbanističkog biroa Split iz 1963. godine (autori Kalogjera, Družeić, Mudnić, Baldasar i Tedeschi).

Natječajni rad iz 1963., grupa autora iz URBS-a (Kalogjera i dr.)

22

Prve zgrade u ovom, sjevernom dijelu stambene jedinice podižu se već 1969. godine po projektu Frane Gotovca.

23

4. SPORTSKI KOMPLEKS POLJUD-GRADSKI STADION, BAZENI

U okviru polemika u stručnim tijelima o namjeni prostora starog Hajdukovog placa kod Plinare, te prelociranju gradskog stadiona na novu lokaciju, Savjet za urbanizam 1967.-e godine od više razmatranih rješenja odabire lokaciju na Poljudu, čime se odustaje od izgradnje fakultetskog kompleksa, te se najavljuje izrada izmjene regulacijskog plana Poljuda. Izrada projekta stadiona povjerava se Frani Gotovcu, s tim da on projektira i preostali dio stambene jedinice. Rješenje koje F.Gotovac nudi je: smještaj školjke kružne osnove stadiona za 60000 gledatelja u središte priobalne zone, uz koju locira zatvoreni plivački bazen sa sportskom dvoranom, vertikalni akcent-hotel, te prateći sadržaji.

Urbanističko rješenje športske zone Poljud i megastruktura u stambenom dijelu Špinuta (maketa) Autor: Frano Gotovac

24

Realizacija stambenih objekata-megastruktura tzv. „kineskih zidova“ prema Gotovčevom urbanističkom rješenju i projektima, kojima je želio naglasiti završetak guste gradske izgradnje u odnosu na planiranu sportsko-rekreacijsku zonu, te stvoriti protutežu stadionskoj školjci, izazvao je u javnosti kao i u stručnim krugovima brojne polemike.

„Kineski zid“, „Poljudska ljepotica“ – stambeni objekt u drugom planu grupacija nebodera u trećem planu (uz križanje Z. Frankopanske i Ulice sedam Kaštela)

25

Stambena jedinica tako je bila zaokružena u potpunosti, a planirana izgradnja sportskih sadržaja postaje izvjesnom 1975.-e godine kad je Splitu prihvaćena kandidatura za Mediteranske igre 1979.-e godine. Raspisuje se natječaj za urbanističko rješenje sportsko-rekreacijske zone Spinut-Poljud i projekt stadiona, te donosi odluku o izradi Provedbenog plana te zone. 1976.-e godine se pozivaju 3 prvonagrađena autora da izrade novi projekt olimpijskog stadiona (za razliku od prethodnog s 8 atletskih staza), kompleks bazena i pomoćna igrališta. Žiri je odabrao Magašev rad radi njegovih prostornih i oblikovnih kvaliteta, koje su se u realizaciji i eksploataciji potvrdile na način da je ukopana školjka stadiona u osjetljivom okružju samostanskog kompleksa, šume Marjan i pitome poljudske uvale nenametljivo dopunila zatečene prostorne kvalitete.

Stadion u Poljudu: situacija, presjek Autor: Boris Magaš

26

U neposrednoj blizini stadiona, temeljem projekta Ivana Antića, lociran je kompleks bazena. Projekti stadiona i bazena ugrađeni su u Provedbeni urbanistički plan Spinut-Poljud izrađen u „Urbanističkom zavodu Dalmacije“ (usvojen 1977.-e godine), čime su ujedno definirane kontaktne zone i međuprostori ova dva prostorno najznačajnija sadržaja unutar zone omeđene „kružnom“ ulicom, morem, Zrinjsko-Frankopanskom i vojnim kompleksom Lora. Time je definitivno nekad planirana zona fakulteta s ovog područja u planskim rješenjima prelocirana na područje Splita III.

5. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN SPLITA (1978.) 1967. godine počela je izrada Generalnog urbanističkog plana Splita koji je bio dovršen i usvojen 1978. godine, a uz neke izmjene i dopune na snazi je bio do 2006. godine. Prema GUP-u, prostor između Ulice 7 Kaštela, Z. Frankopanske i Matoševe je zona stanovanja i javnih sadržaja s malom zelenom enklavom uz Sjemenište te zona športa i rekreacije između Ulice 7 Kaštela i mora. Unutar ovog područja izrađivan je do danas veći broj detaljnih planova.

27

GUP Splita – NAMJENA POVRŠINA

28

6. PLANOVI, PROJEKTI, REALIZACIJE (1980. - 2008.)

Nakon Mediteranskih igara 1979.-e godine, aktivnost na razmatranom području kako u planskim rješenjima, tako i u realizaciji svedena je na minimalne zahvate rekonstrukcije postojećih građevina.

Prostor parka nekadašnjeg Nadbiskupskog sjemeništa (a koje je većim dijelom do 1990.-e godine korišteno za smještaj srednjih škola), GUP-om iz 1978.-e godine bio je namijenjen parkovskim površinama. 80-ih godina prošlog stoljeća, Vojna pošta izrađuje projekt za 2 nebodera u okviru te zone (južno od gimnazija u Teslinoj ulici), te traži izmjenu GUP-a. Urbanistički zavod Dalmacije nudi rješenje kojim se čuva glavni, centralni dio parka (opisan u Raosovom „Žalosnom gospinom vrtu“), a izgradnja se locira rubno na zapadu. Rješenje se prihvaća, te se nakon izrade varijanti projekta od nekoliko autora, gradi stambeno-poslovna građevina po projektu arhitekta Vjeke Ivaniševića. Nakon povrata Sjemeništa Nadbiskupiji 90-ih godina objekt se renovira i dograđuje u dvorišnom dijelu potrebnim sadržajima po projektu arhitekta Ante Kuzmanića.

Tijekom 1997. godine, arh. Ante Kuzmanić je izradio Nacrt prijedloga detaljnog plana uređenja za prostor omeđen Teslinom, Zrinjsko-Frankopanskom i „kružnom“, kojim je sagledana mogućnost rekonstrukcije prometne mreže i poboljšanja stacionarnog prometa, te interpolacije nekoliko novih zahvata na do danas neuređenim prostorima: lokacija između južnog „kineskog zida“ i „kružne“; lokacija zapadno od Vitićevih nebodera; lokacija istočno od Radićevih nebodera i lokacija srednjoškolskog igrališta.

29

Predloženo plansko rješenje DPU-a Poljud - Spinut nije upućeno u proceduru, ali je rezultiralo izradom detaljnih planova uređenja za 2 enklave: prostor zapadno od Vitićevih nebodera (DPU dijela Spinuta), te prostor srednjoškolskog igrališta (DPU Obrtno-tehničke škole i sportske dvorane srednjih škola). Oba plana izradio je Građevinski fakultet Sveučilišta u Splitu (autor A. Kuzmanić); DPU dijela Spinuta je poništen, a DPU Obrtno-tehničke škole i sportske dvorane je na snazi. Generalnim urbanističkim planom Splita, usvojenim 2006-e godine (dijelovi kojeg su citirani u tekstu, a relevantni su za zahvate koji su predmet ovog Programa) za izgrađeni dio Spinuta - zonu stambene izgradnje predlaže uz poboljšanje kvalitete stanovanja, uvođenje novih sadržaja - isključivo površina i građevina društvenog i komunalnog standarda. Pri tome se uvjetuje čuvanje i održavanje urbane matrice i osobito postojećih uređenih zelenih površina. Za javne i društvene građevine, predviđa se GUP-om provedba natječaja, pa tako i za zonu namjene D i D8 sjeverno od Jobove ulice, istočno od Radićevih i sjeverno od Vitićevih nebodera. Na taj način se nastavlja praksa za područje Spinuta, po kojoj su se za uređenje prostora donosile i poništavale odluke, vodile polemike, raspisivali natječaji, usvajali planovi i projekti, a prostor se gradio, dograđivao, uređivao.

30

7. BIBLIOGRAFIJA

1. Arhitektonski natječaji u Splitu 1945.-1995., Tušek D., Građevinski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 1996. 2. Zbornik društva inžinjera i tehničara, Muljačić S., Kronološki pregled izgradnje Splita u 19. i 20. stoljeću, Split, 1958. 3. URBS 6, Prostorni razvitak Splita, Split-urbanistički planovi i realizacije, Split, 1966.

Turketo Ž., Stambena jedinica Spinut Turketo Ž., Sportsko-rekreaciona zona Spinut-Poljud

4. URBS 8,9, Izdanje u povodu 25- godišnjice oslobođenja grada, Izgradnja Splita 1944.-1969. , Split, 1969.

5. Projekt splitski poluotok, Program za provedbeni urbanistički plan, Urbanistički zavod Dalmacije, Split, 1975.

6. Konzervatorska podloga Prostornog i Generalnog urbanističkog plana grada Splita, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Splitu, Split, 2003.

7. Publikacija HDLU-a uz Splitski salon 1984.-e godine, Arhitekt Frano Gotovac - splitski opus, Split, 1984.

8. Split sa starih razglednica, „Harta“, Pula, 2000.

9. Generalni urbanistički plan Splita, Urbanistički zavod Dalmacije, Split, 1978.

31

IZVOR CRTEŽA

Str. 3, 4, 5, 6, 7 (vrh) Konzervatorska podloga GUP-a, 2003.

Str. 7 (dno) Povijesni arhiv u Splitu-tvrđava Gripe

Str. 8(dno), 9 Konzervatorska podloga GUP-a, 2003.

Str. 12, 13 URBS B,9-publikacija urbanističkog biroa Split, 1969.

Str. 14 Konzervatorska podloga GUP-a, 2003.

Str. 15, 16 URBS B,9-publikacija urbanističkog biroa Split, 1969.

Str. 17 Arhitektonski natječaji u Splitu 1945.-1995., Tušek O., 1996.

Str. 20 URBS 6-publikacija urbanističkog biroa Split, 1966.


Str. 23 Projektna dokumentacija F. Gotovca, Arhiva Arhitektonsko-građevinskog fakulteta u Splitu

Str. 26 Arhitektonski natječaji u Splitu 1945.-1995., Tušek D., 1996.

Str. 28 Generalni urbanistički plan Splita, 1978.

Str. 29 Elaborat-Nacrt DPU-a Poljud-Spinut, Kuzmanić A., 1977.

Str. 30 Elaborat-DPU obrtno-tehničke škole i sportskih sadržaja u Spinutu, Kuzmanić A., 2002.

IZVOR FOTOGRAFIJA

Str. 8 (vrh), 10, 11 Split sa starih razglednica, 2000.

Str. 19 URBS 6-publikacija urbanističkog biroa Split, 1966.

Str. 22(vrh) Projekt splitski poluotok, Urbanistički zavod Dalmacije, 1975.

Str. 22(dno) Arhitektonski natječaji u Splitu 1945.-1995., Tušek D., 1996.

Str. 24, 25 Publikacija HDLU-a uz Splitski salon, 1984.


32

Documents

Grafika i tekst natječaja