21
Gradovi kao Gradovi kao terorističke terorističke mete mete dr.sc. Mirko Bilandžić, docent Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu

Gradovi kao terorističke mete

  • Upload
    thuyet

  • View
    70

  • Download
    4

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Gradovi kao terorističke mete. dr.sc. Mirko Bilandžić, docent Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu. Što je terorizam: zašto ga nije moguće definirati. Frekvencija uporabe pojedine riječi u definicijama terorizma: No 109 ( Frequency of definitional elements in 109 definitions ) - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: Gradovi kao terorističke mete

Gradovi kao Gradovi kao terorističke meteterorističke mete

dr.sc. Mirko Bilandžić, docent

Filozofski fakultet

Sveučilište u Zagrebu

Page 2: Gradovi kao terorističke mete

Što je terorizam: zašto ga nije moguće definirati

Page 3: Gradovi kao terorističke mete

Elementi Frekvencija (%)

Violence, force 83,5

Political 65

Fear, terror emphasized 51

Threat 47

(Psych.) effects and (anticipated) reactions 41,5

Victim-target differentiation 37,5

Purposive, planned, systematic, organized crime 32

Method of combat, strategy, tactic 30,5

Extranormality, in breach of accepted rules,without humanitarian constraints

30

Coercion, extortion, induction of compliance 28

Publicity aspect 21,5

Arbitrariness; impersonal, random character; 21

Civilians, non-combatants, neutrals, outsiders 17,5

Intimidation 17

Innocence of victims emphasized 15,5

Group, movement, organization as perpetrator 14

Symbolic aspects, demonstration to others 13,5

Incalculability, unpredictability, unexpectedness 9

Clandestine, covert nature 9

Repetitiveness; serial or campaign character 7

Criminal 6

Demand made on third parties 4

Frekvencija uporabe pojedine riječi u definicijama terorizma: No 109 (Frequency of definitional elements in 109 definitions)

Izvor: Alex P. Schmid & Albert J. Jongman, (1988) Political Terrorism: A New Guide to Actors, Authors, Concepts, Data Bases, Theories and Literature, Amsterdam: North-Holland Publishing Company.

Page 4: Gradovi kao terorističke mete

Kriteriji definicije Kriteriji definicije terorizmaterorizma

PrvoPrvo, terorizam koristi nasilje kao sredstvo, nasilje nije krajnji cilj, već sredstvo za ostvarenje cilja.

DrugoDrugo, u okviru terorizma nasilje predstavlja prijetnju, nasilje se ne koristi izvan okvira koji trebaju zadovoljiti odnosno poduprijeti takvu prijetnju.

TrećeTreće, teroristički akti imaju psihološki učinak, kao posljedicu izazivaju emocionalni odgovor šire populacije. Proizvodnja straha je sredstvo kojim terorizam utječe na političke promjene.

Page 5: Gradovi kao terorističke mete

• ČetvrtoČetvrto, nasilje koje koriste teroristi nije usmjereno spram trenutnih žrtava, već protiv širih masa koje nisu trenutne žrtve. Terorističke operacije su nevojnog karaktera, one se planiraju i provode u tajnosti. Po svojoj prirodi one su nasilne i, gotovo, uvijek uključuju i kriminalne akte (ubojstva, atentati, sabotaže, otmice, uzimanje taoca itd.)

• PetoPeto, konačni ciljevi terorizma imaju političku svrhu.

Page 6: Gradovi kao terorističke mete

OBILJEŽJA SUVREMENOG OBILJEŽJA SUVREMENOG TERORIZMATERORIZMA

• 80.000 terorističkih akata od 1968.• 648 terorističkih organizacija od 1968.• 380 danas aktivnih

Page 7: Gradovi kao terorističke mete

STATUS TERORISTIČKIH STATUS TERORISTIČKIH ORGANIZACIJA (N 648)ORGANIZACIJA (N 648)

• 268 terorističkih organizacija ili njih 41% je prestalo djelovati;

• 144 organizacije (21%) su zbog unutarnjih raskola prestale postojati, ali njihov prestanak postojanja ne znači i nepostojanje terora i terorizma od strane novonastalih frakcija;

• 244 terorističke organizacije ili njih 38% još je uvijek aktivno.

Izvor: Jones. G.S.; Libicki, C.M. (2008.) How Terrorist Groups End: Lessons for Countering al Qa'ida. Santa Monica: RAND Corporation.

Page 8: Gradovi kao terorističke mete

Broj terorističkih napada, 1970-2006Broj terorističkih napada, 1970-2006

godina

Izvor: Dugan L., LaFree G., Cragin K., Kasupski A.; Building and analyzing a comprehensive open source data base on global terrorist events; March 2008

Page 9: Gradovi kao terorističke mete

Teroristički akti: 2008. godinaTeroristički akti: 2008. godina

- izvršeno 11.770 terorističkih akata

(33,2 akta dnevno)

- stradalo 54.747 osoba (149,9 osoba dnevno)

- stradali: • 15.765 ljudi (43,1 dnevno) ubijeno, • 34.124 ranjeno (93,4 dnevno), • 4.859 bili taoci (13,3 dnevno).

Izvor: United States of America, National Counterterrorism Center, 2008 Report on Terrorism, 30 April 2009,

Washington: Director of National Intelligence, National Counterterrorism Center.

Page 10: Gradovi kao terorističke mete

Struktura Struktura žrtava terorističkih akata u žrtava terorističkih akata u svijetu 2008. godinesvijetu 2008. godine

Page 11: Gradovi kao terorističke mete

Broj terorističkih napada po Broj terorističkih napada po regijama, 1970-2006.regijama, 1970-2006.

Afrika

Istočn

a i Središn

ja Azija

Južna Amerik

a

Zapadna Euro

pa

Istočn

a Europa

Sjeve

rna Amerika

Južna Azija

Bliski Is

tok/Perzi

jski za

ljev

Jugoist

očna Azija

i Oce

anija

NapadiŽrtve

Page 12: Gradovi kao terorističke mete

Broj terorističkih napada po regijama, 2008.Broj terorističkih napada po regijama, 2008.

Page 13: Gradovi kao terorističke mete

Raspodjela terorističkih napada prema Raspodjela terorističkih napada prema taktikama, 1970-2006.taktikama, 1970-2006.

palež nepoznato ostalootmice vozila

nekonvencionalni napadi

bombaški napad

oružani napad

atentat

barikade/zatočeništvo

otmice ljudi

Page 14: Gradovi kao terorističke mete

Ukupna raspodjela prema ciljevima napada, Ukupna raspodjela prema ciljevima napada, 1970-2006. 1970-2006.

Ostalo

Policija Poslovni objekti

Vlada

Prijevoz

Civili i civilno vlasništvo

Odustali od napada

Opskrba vodom i pićemPomorstvo

Avioni i zračne lukeTelekomunikacije

Turisti

Novinari i medijiDiplomacija

Edukacijske ustanove 2,2%

Vojska 2,7%

Religijske osobe/institucije 3,1%

Nepoznato 2,7%

Komunalne usluge 4,4%

Novinari/mediji

Page 15: Gradovi kao terorističke mete

Posljedice terorizmaPosljedice terorizma

• Osobna razina: šok, strah, panika, psihološka dimenzija

• Kolektivna razina: kolektivni šok

• Društvena razina (nacionalna i lokalna razina): stradanja i žrtve, poremećaj društvenih vrijednosti, prijetnja destrukcijom društva, utjecaj na mobilnost ljudi, utjecaj na gospodarske procese, utjecaj na kretanje roba, kapitala…

Page 16: Gradovi kao terorističke mete

Posljedice terorizmaPosljedice terorizma

Terorizam: globalni i nacionalni problem

Teroristički akti: posljedice lokalnog

karaktera

Stradanja: gradovi - civilno stanovništvo i

vitalna infrastruktura

Page 17: Gradovi kao terorističke mete

Posljedice terorizmaPosljedice terorizma

Opseg i složenost zaštite od terorizma:

inovativnost i kreativnost terorista

Jačanje sigurnosnih mjera na aerodromima:

supstituiranje meta terorističkih udara i

preusmjeravanje na:

- noćne klubove u Baliju 2002.

- željezničke terminale u Madridu 2004.

- školu u Beslanu u Ruskoj Federaciji 2004.

- podzemnu željeznicu u Londonu 2005.

- urbanu turističku infrastrukturu u Mumbaiju 2008.

Page 18: Gradovi kao terorističke mete

Posljedice terorizma: Posljedice terorizma: multiplikacija efekatamultiplikacija efekata

SAD 11. rujna 2001.

• teroristički udar odnio 3.078 života,• dugoročno zastrašio američko društvo• uništio World Trade Center kao

nekretninu,• uništio dio zgrade Pentagona • uništio četiri zrakoplova.

Page 19: Gradovi kao terorističke mete

Posljedice terorizma: Posljedice terorizma: multiplikacija efekatamultiplikacija efekata

SAD 11. rujna 2001.

- udar onemogućio funkcioniranje američkog

avioprijevoza u danima neposredno nakon

udara

- uvjetovao jačanje sigurnosnih mjera u

avioprijevozu i povećao cijene

- utjecao na funkcioniranje američke države i njezin

pravni sustav

- utjecao na redefiniranje američke strategije

nacionalne sigurnosti

Page 20: Gradovi kao terorističke mete

Posljedice terorizma: Posljedice terorizma: multiplikacija efekatamultiplikacija efekata

SAD 11. rujna 2001: može li se zaštititi vitalna

infrastruktura - sigurnosne mjere

- mostovi (600.000 ih ima u SAD-u)

- vodoopskrbni sustavi (170.000)

- elektrane (2.800 od čega 104 nuklearne)

- postrojenja za distribuciju plina (250.000

kilometara dugi)

- granice (35.000 kilometara)

- američko gospodarstvo izgubilo 1,8 milijuna radnih mjesta (procjena)

Page 21: Gradovi kao terorističke mete

Tko je odgovoran za sigurnost Tko je odgovoran za sigurnost gradovagradova

Ulaganje u sigurnost nije gubitak profita, već

ulaganje u budućnost.

““SSigurnost je izvor konkurentske igurnost je izvor konkurentske nadmonadmoćći.”i.”

Lars RamqistLars Ramqist:: Ericsson Ericsson