GRADONAČELNIK - Vrgorac

28. travnja 2017. - 9/17 Stranica 1

Broj 9/17 Vrgorac, 28. travnja 2017.

1. Odluka o imenovanju Povjerenstva za utvrđivanjeListeprvenstvazakupnjustana premaProgramudruštvenopoticane stanogradnjenapodručjuGradaVrgorca.......2

2. StrategijarazvojaGradaVrgorca..................3

3. Procjenaugroženostiodpožarai tehnološkiheksplozija...............................247

4. Ispravak.....................................................346

GRADONAČELNIK

28. travnja 2017. - 9/17Stranica 2

Na temeljučlankačlanaka17.Odluke ouv-jetima, mjerilima i postupku za utvrđivanje redaprvenstvazakupnjustanovaizProgramadruštvenopoticane stanogradnje na područjuGradaVrgorca(„Vjesnik“– službenoglasiloGradaVrgorcabroj5/17)ičlanka47.StatutaGradaVrgorca(„Vjesnik“–službenoglasiloGradaVrgorcabroj6/09,2/13i5/14)GradonačelnikGradaVrgorca,donosi

ODLUKU o imenovanju Povjerenstva za utvrđivanje Liste

prvenstva za kupnju stana prema Programu društveno poticane stanogradnje na području

Grada Vrgorca

Članak1.

Imenuje se Povjerenstvo za utvrđivanjeListe prvenstva za kupnju stana prema ProgramudruštvenopoticanestanogradnjenapodručjuGradaVrgorcausljedećemsastavu:

- PaulaBagarić,predstavnicaGradaVrgorca– predsjednicaPovjerenstva- PetarErceg,predstavnikGradaVrgorca– članPovjerenstva- NikolinaAndačić,predstavnikGradaVrgorca– članPovjerenstva- GoranFranić,predstavnikGradaVrgorca– članPovjerenstva- KrešimirŽunić,predstavnikAPN-a– članPovjerenstva

Članak2.

ZadatakPovjerenstvaje:

• provođenje postupka Javnog natječaja zautvrđivanjeListeredaprvenstvazakupnjustanovaizProgramadruštvenopoticanestanogradnje, • bodovanje zaprimljenih zahtjeva sukladnoodredbamaOdlukeouvjetima,mjerilimaipostup-kuzautvrđivanjeredaprvenstvazakupnjustanovaiz Programa društveno poticane stanogradnje napodručjuGradaVrgorca,

• utvrđivanje prijedloga Liste reda prvenstvazakupnjustanovaizProgramadruštvenopoticanestanogradnje

Članak3.

OvaOdlukaobjavitćeseu„Vjesniku“–službenomglasnikuGradaVrgorca.

Klasa:370-01/17-01/01Urbroj:2195/01-08/01-17-7Vrgorac,21.ožujka2017.

GRADONAČELNIK 1

REPUBLIKAHRVATSKASPLITSKO-DALMATINSKAŽUPANIJA

GRADVRGORAC

GRADONAČELNIKAntePranić,mag.ing.aedif.


Ekonomski fakultet, Sveučilište u Splitu

STRATEGIJA RAZVOJA

GRADA VRGORCA

Split, prosinac 2016.


SADRŽAJ

UVOD .............................................................................................................................................................. 7I ANALIZA STANJA ........................................................................................................................ 8I.1 OSNOVNEZNAČAJKEPROSTORAIPRIRODNAOBILJEŽJA................................................8I.2 INFRASTRUKTURAIPRIRODNIRESURSI..............................................................................12I.2.1 DRUŠTVENAINFRASTRUKTURA............................................................................................12I.2.1.1 ODGOJIOBRAZOVANJE............................................................................................................12I.2.1.2 ZDRAVSTVOISOCIJALNASKRB.............................................................................................13I.2.1.3 ANALIZASTANOVANJA............................................................................................................13I.2.2 POSLOVNAINFRASTRUKTURA...............................................................................................14I.2.3 PROMETNAINFRASTRUKTURA................................................................................................15I.2.3.1 Cestovnainfrastruktura....................................................................................................................15I.2.3.2 Ostalaprometnainfrastruktura........................................................................................................21I.2.3.3 Analizaprometnihtokova.................................................................................................................22I.2.3.4 Vozniparkianalizasigurnosticestovnogprometa.........................................................................28I.2.3.5 Prekograničnipromet.......................................................................................................................31I.2.4 KOMUNALNAINFRASTRUKTURA..........................................................................................35I.2.4.1 Sustavgospodarenjavodom.............................................................................................................35I.2.4.2 Plinskainfrastruktura.......................................................................................................................42I.2.4.3 Javnakomunalnainfrastruktura........................................................................................................43I.2.4.4 Gospodarenjeotpadom....................................................................................................................44I.2.5 SUSTAVELEKTROOPSKRBE.....................................................................................................47I.2.5.1 Analizapotrošnjeelektričneenergije...............................................................................................49I.2.6 TELEKOMUNIKACIJSKAINFRASTRUKTURA.......................................................................53I.2.6.1 Infrastrukturaširokopojasnogpristupainternetu.............................................................................57I.2.7 PRIRODNIRESURSIINATURA2000........................................................................................60I.2.7.1 Zaštićenapodručja...........................................................................................................................60I.2.7.2 Ekološkiznačajnapodručja.............................................................................................................62I.2.7.3 Stanišnitipovinakopnu..................................................................................................................90I.2.7.4 Mjerezaštiteprirodnebaštine..........................................................................................................92I.2.8 KULTURNIRESURSI....................................................................................................................93I.2.8.1 Kulturnadobra.................................................................................................................................93I.2.8.2 Kulturnemanifestacije...................................................................................................................101I.3 STANOVNIŠTVO.........................................................................................................................103I.3.1 Kretanjeukupnogbrojastanovništvapopopisima........................................................................103I.3.2 Kretanjestanovništvapokontingentima........................................................................................104I.3.3 Obrazovnastrukturastanovništva..................................................................................................106I.3.4 Prirodnokretanjestanovništva.......................................................................................................109I.4 GOSPODARSTVO........................................................................................................................111I.4.1 GOSPODARSKEDJELATNOSTI...............................................................................................111I.4.1.1 Poljoprivredaistočarstvo..............................................................................................................111I.4.2 OSTALEGOSPODARSKEDJELATNOSTI...............................................................................114I.4.2.1 Turizam..........................................................................................................................................114I.4.3 BROJ,STRUKTURAIDINAMIKAGOSPODARSKIHSUBJEKATA.....................................118I.5 TRŽIŠTERADA...........................................................................................................................131I.6 DRUŠTVENEDJELATNOSTI....................................................................................................138I.6.1 ODGOJIOBRAZOVANJE..........................................................................................................138I.6.2 ZDRAVSTVOISOCIJALNASKRB...........................................................................................139I.6.3 KULTURA,UMJETNOSTISPORT...........................................................................................140


I.6.4 DJELATNOSTIVATROGASNEZAŠTITE.................................................................................146I.7 INSTITUCIONALNIIRAZVOJNIOKVIR..................................................................................148I.7.1 ORGANIZACIJSKASTRUKTURAIADMINISTRATIVNIKAPACITETIGRDA..................148I.7.2 FINANCIJSKAINEFINANCIJSKAIMOVINA........................................................................149I.7.3 FISKALNIKAPACITET..............................................................................................................151I.7.4 GRADSKIPRORAČUN................................................................................................................151I.7.5 INDEKSRAZVIJENOSTI.............................................................................................................157I.7.6 PROSTORNO-PLANSKADOKUMENTACIJA.........................................................................160I.7.7 REALIZIRANIPROJEKTIIZPRETHODNOGRAZDOBLJA, PROJEKTIUTIJEKUTEPLANIRANIPROJEKTI...................................................................164I.7.8 LAGIOSTALAPARTNERSTVA..............................................................................................166II PREPOZNAVANJE RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA ....................................... 169III STRATEŠKI OKVIR ................................................................................................................... 185III.1 VIZIJAZAGRADVRGORAC.....................................................................................................185III.2 RAZVOJNICILJEVI.....................................................................................................................185Cilj1. UNAPRIJEĐENAKVALITETAŽIVOTASTANOVNIKA.......................................................185 KROZINKLUZIVNODRUŠTVENOOKRUŽENJECilj2: POVEĆANAREZISTETNOSTGOSPODARSTVAKOJAOSIGURAVA ODRŽIVIGOSPODARSKIRASTIPOVEĆANJEZAPOSLENOSTI.......................................187Cilj3. POBOLJŠANSUSTAVJAVNOGUPRAVLJANJA...................................................................188III.3 RAZVOJNIPRIORITETIIMJERE..............................................................................................189III.4 PRIORITET1.1.Razvijeniinfrastrukturnisustaviiodrživprostornirazvoj................................190III.4.1 Mjera1.Unaprjeđenjemrežeprometneinfrastrukture..................................................................192III.4.2 Mjera2.Uspostavljanjeučinkovitsustavavodnoggospodarstva..................................................192III.4.3 Mjera3.Unaprjeđenjeopskrbeenergijomipovećanaenergetskaučinkovitost............................194III.4.4 Mjera4.Poboljšanjesustavatelekomunikacija..............................................................................195III.4.5 Mjera5.Održivokorištenjeprirodnihresursa................................................................................196III.5 PRIORITET1.2.Unaprjeđenjedruštveneinfrastruktureiusluga.................................................196III.5.1 Mjera1.Unaprjeđenjeinfrastruktureisustavapredškolskog,osnovnoškolskogi srednjoškolskogodgojaiobrazovanja............................................................................................198III.5.2 Mjera2.Unaprjeđenjeinfrastruktureiuslugaukulturi..................................................................198III.5.3 Mjera3.Unaprjeđenjesportsko-rekreacijskeinfrastruktureiusluga.............................................200III.5.4 Mjera4.Unaprjeđenjeuvjetazapružanjevisokokvalitetnihzdravstvenihusluga.........................200III.5.5 Mjera5.Unaprjeđivanjeuvjetazapružanjesocijalnihuslugaipristupa visokokvalitetnim socijalnim uslugama ......................................................................................... 201III.5.6 Mjera6.Poticanjeaktivnoguključenjaisudjelovanjacivilnogdruštva u razvoju lokalne zajednice. ........................................................................................................... 202III.6 PRIORITET2.1.Gospodarstvoosnaženokomplementarnimrazvojempoduzetničkihi inovacijskihpotencijala,posebnoutemeljenonakomparativnimprednostimapoljoprivrede iturizma..........................................................................................................................................204III.6.1 Mjera1.Osnaživanjegospodarskesnageposlovnihsubjekata......................................................206III.6.2 Mjera2.Kreiranjesustavapotporeinovacijamaorijentiranimposlovnimsubjektima..................207III.6.3 Mjera3.Jačanjelokalnepoduzetničkeinfrastrukturezastvaranjepoticajnog poslovnogokruženja.......................................................................................................................207III.6.4 Mjera4.Poticanjerazvojatržišnoorjentiranepoljoprivrednedjelatnostibazirane nakomparativnimprednostimaikomplementarnesarazvojemturizma.......................................208III.6.5 Mjera5.Razvojruralnogiekoturizmapoticanjemintegriranihturističkihprograma baziranihnakulturnojbaštiniiostalimkomparativnimprednostima............................................209III.7 PRIORITET2.2.Povećanastopaodrživezaposlenostiunaprjeđenjemkompetencija potrebnihzauključivanjeumodernotržišterada...........................................................................211


III.7.1 Mjera1.Održivaintegracijaosobakojenisuzaposlene,neobrazujusenitiosposobljavaju (NEET)natržišteradakaoidugotrajnonezaposlenihosoba.........................................................212III.7.2 Mjera2.Poticanjezapošljavanjamladihiolakšavanjenjihovogprijelazaizobrazovnog sustavanatržišterada.....................................................................................................................213III.7.3 Mjera3.Poticanješkolovanjauzanimanjimakojasunužnazaaktiviranje komplementarnihprednostiGradaVrgorca...................................................................................213III.8 PRIORITET3.1.Osnaženadministrativnikapacitetzaupravljanjerazvojem..............................214III.8.1 Mjera1.Provođenjeanalizesloženostiposlovaugradskojupravisciljemizradekompete- ncijskogokvirazazaposleneiutvrđivanjemkriterijanoveklasifikacijeradnihmjesta.................216III.8.2 Mjera2.Ustrojavanjesustavaodređivanjaplaćateobjektivnoginepristranogocjenjivanja kaoučinkovitogtemeljazastimulacijui/ilisankcioniranjegradskihslužbenika...........................216III.8.3 Mjera3.JačanjekapacitetazakorištenjesredstavaEUidrugihfondova......................................217III.9 PRIORITET3.2.Unaprijeđenakvalitetaupravljanjagradskeupraveijavnihpoduzeća...............217III.9.1 Mjera1.Praćenjeivrednovanjerezultataiučinkaposlovaugradskojupravikroz implementacijustandardaupravljanjakvalitetomupružanjujavnihusluga...................................219III.9.2 Mjera2.Unapređenjetransparentnostiiprotokainformacijaizmeđugradskeuprave, javnihpoduzećaigrađana...............................................................................................................220III.9.3 Mjera3.JačanjesuradnjegradaVrgorcasasusjednimgradovima,općinama,Županijom, teostaliminstitucijamaigrupama,kaoiprekograničnesuradnje..................................................220IV PROVEDBA .................................................................................................................................. 222V ZAKLJUČAK ............................................................................................................................... 224LITERATURA I IZVORI .......................................................................................................................... 226VI ANEKSI ......................................................................................................................................... 230

28. travnja 2017. - 9/17 Stranica 7Strategija razvoja Grada Vrgorca 2016

5

UVOD Strategija razvoja Grada Vrgorca može se smatrati ključnim dokumentom determiniranju smjera razvoja, a samim tim i omogućavanja kvalitetnijeg života svih stanovnika promatranog prostora.

Uspjeh realizacije same strategije u prvom koraku ovisi o uvažavanju lokalnih specifičnosti i potreba, jer samo tako strategija može biti osnova za prepoznavanje prilika, slabosti i mogućnosti cjelokupne jedinice lokalne samouprave. Strategija razvoja Grada Vrgorca treba biti rezultat, prije svega, involviranosti svih ključnih dionika na promatranom području. Aktiviranjem svih svojih kapaciteta, kao i suradnjom sa svojim partnerima, može se osmisliti vizija te identificirati ciljevi i prioriteti koji će voditi ka uspješnoj realizaciji mjera i projekata, odnosno razvoju Grada Vrgorca.

Kao i svaki strateški dokument, tako i strategija razvoja Grada Vrgorca, prati određene metodološke smjernice. Nakon prikupljanja podataka i izrade analize stanja organizira se radna skupina, na kojoj se nakon iznošenja mišljenja i stavova svih dionika, identificiraju ključne prednosti i problemi samog Grada te izrađuje SWOT analiza. Zatim slijedi definiranje prioriteta po pojedinim sektorima, izrada vizije te razvojnih ciljeva. U konačnici se definiraju mjere i projekti/programi/aktivnosti čijim će se realizacijom ostvariti strategija. Realizacija strategije mora biti redovito kontrolirana, te se po potrebi prilagođavati novim okolnostima.

Konačno, još jednom treba naglasiti da uspješnost izrade i implementacije strategije ovisi o mjeri u kojoj ključni akteri prepoznaju važnost navedeni dokument kao nužan preduvjet za razvoj Grada Vrgorca.

28. travnja 2017. - 9/17Stranica 8Strategija razvoja Grada Vrgorca 2016

6

I ANALIZA STANJA

Analiza stanja sagledava trenutni status Grada Vrgorca iz perspektive njegovih unutarnjih čimbenika, ali i vanjskog okruženja, odnosno eksternih čimbenika koji utječu na razvoj promatranog prostora. Naime, ovo poglavlje sadrži najvažnija razvojna obilježja, trendove, izazove i potrebe grada unutar sedam osnovnih područja (osnovna obilježja prostora i prirodna obilježja, infrastruktura i prirodni resursi, stanovništvo, gospodarstvo, društvene djelatnosti i institucionalni i razvojni okvir).

Ovakav pristup podrazumijeva interaktivnu analizu navedenih područja uočavanjem uzročno- posljedičnih veza. Analiza se zasniva na opsežnim, relevantnim i ažuriranim podacima te nalazima iz prethodnih studija, strategija i drugih razvojnih dokumenta.

I.1 OSNOVNE ZNAČAJKE PROSTORA I PRIRODNA OBILJEŽJA

Grad Vrgorac jedan je od 16 gradova Splitsko-dalmatinske županije koji se prostire na površini od 284 km2, što obuhvaća 6,15% površine Županije (Slika 1.1). Nalazi se u jugoistočnom dijelu Županije uz granicu sa BiH, i jedan je od gradova koji se u potpunosti nalazi u zaobalnom dijelu, bez direktnog izlaza na more. Neposredna blizina autoceste Zagreb-Split-Dubrovnik, koridora 5C, luke Ploče kao i makarske rivijere čine Grad Vrgorac važnim prometnim i geostrateškim čvorištem sa velikim razvojnim potencijalom koji još uvijek nije adekvatno valoriziran niti iskorišten. Svojim zemljopisnim položajem, klimatskim uvjetima, prirodnim ljepotama i kulturno povijesnim naslijeđem Vrgorac sve više postaje i turistička destinacija.

Slika 1.1. Položaj Grada Vrgorca na karti Splitsko-dalmatinske županije

Izvor: Program ukupnog razvoja Grada Vrgorca, 2007.

Grad Vrgorac smješten je u podnožju jugoistočnog dijela Matokita, podno srednjovjekovne tvrđave, okružen poljima Rastok, Jezero i Bunina (Slika 1.2). Od obalnog područja dijele ga planine Biokovo i


7

Rilić (Sv. Ilija- 1033m, V. Kapela- 1160m). Nalazi se na važnom prometnom pravcu koji spaja srednju Dalmaciju sa donjim tokom Neretve. Područje Grada Vrgorca obilježava mediteranska klima karakteristična za Dalmatinsku Zagoru i ostala područja u zaleđu Jadranskog primorja. Na takva klimatska obilježja najviše utječe dolina Neretve s poljima Jezero i Rastok, dok taj utjecaj slabi u zapadnim i sjevernim područjima Grada. Klimu karakteriziraju nešto niže srednje temperature i veća količina padalina nego u primorju. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 15 °C, sa minimumom u siječnju (4,2 °C) i maksimumom u kolovozu (25,8 °C). Prosječna godišnja količina padalina iznosi 1964 mm, što je za oko 80% više nego u primorju, međutim, prosječan broj dana s padalinama veći je samo 4%, što znači da su padaline na području Grada Vrgorca, zbog reljefa i ortografskih karakteristika, znatno intenzivnije. Preko 70% ukupnih padalina odnosi se na zimsku polovicu godine. Prosječna godišnja vrijednost relativne vlažnosti iznosi 66%, dok je učestalost olujnih vjetrova dvostruko manja nego u primorju.

Kao i šire područje Dalmatinske Zagore, tako i Grad Vrgorac karakterizira kraški vapnenački prostor. Područje je uglavnom izgrađeno od krednih i tercijarnih naslaga. Planinski grebeni Biokovo, Matokit i Rilići izgrađeni su od krednih vapnenaca. Geomorfološke karakteristike područja rezultat su geoloških, hidrogeoloških i klimatoloških procesa. Stoga se u dinarskom smjeru (sjeverozapad-jugoistok) može izdvojiti nekoliko osnovnih tipova reljefa: kraška polja, kraške zaravni i planinsko područje. Po prirodnim karakteristikama najraznovrsniji dio Grada Vrgorca jest njegov istočni dio koji se može podijeliti na dva dijela: sjeverni, zapadni i južni dio čini planinsko područje dok središnji i istočni dio čine kraška polja Bunina, Rastok i Jezero. Planinska područja, prekrivena crvenicom, obiluju krškim udolinama i uvalama uz naselja Orah, Stilju, Prapratnicu, Višnjicu, Klijenak i Duge Njive. To je uglavnom stočarski kraj čiji su prostori obrasli niskom listopadnom šumom i šikarom. Kraška polja (Vrgoračko polje) najvrjednija su poljoprivredna površina na području Grada, prekrivena plodnim vrstama tla, zbog čega su intenzivno obrađena. Karakteristika vrgoračkog područja jest pretežna degradiranost šumskih površina, zbog čega je šumska vegetacija danas znatno izmijenjena, pri čemu je stanje i sastav prvobitnih šuma sačuvano tek na ograničenim površinama. Najveći dio pokriven je submediteranskim područjem listopadne vegetacije, među kojim dominiraju hrast medunac, bijeli grab i crni grab. Područje nije bogato mineralnim sirovinama. Najvrednije prirodno bogatstvo vrgoračkog područja predstavljaju izvorišta od kojih su najznačajnija Banja i Butina. Vode vrgoračkog područja pripadaju slivu mora i rijeke Neretve. Zaštita voda, naročito podzemnih, na području Grada Vrgorca ima veliko značenje, s obzirom da se racionalnom eksploatacijom uz zaštitu mogu ostvariti značajni razvojni preduvjeti u korištenju prirodnih bogatstava ovog područja.

Na području Grada Vrgorca nalaze se neke od najljepših dijelova primorskog niza Dinarida-Biokovo, pod posebnom zaštitom u kategoriji parka prirode. Razvojna dinamika parka prirode Biokovo uvjetovana je prirodnim karakteristikama ovog masiva, položajem, kraškim obilježjem njegove vapnenačke podloge, reljefom, kao i mješavinom klime. Unutar parka prirode pojedini lokaliteti imaju svojstvo rezervata (rezervati šumske vegetacije, botanički rezervati i geomorfološki rezervati). Iako su trenutno zaštićeni kao dio parka prirode, predlaže se i njihova zaštita u kategoriji posebni rezervat.

28. travnja 2017. - 9/17Stranica 10 Strategija razvoja Grada Vrgorca 2016

8

Slika 1.2. Panorama Grada Vrgorca

Izvor: www.vrgorac.hr

Prema popisu stanovništva iz 2011. god. Grad Vrgorac ima 6.572 stanovnika, što ga svrstava u skupinu manjih gradova u Republici Hrvatskoj. U posljednjem međupopisnom razdoblju Grad bilježi relativno veliki pad broja stanovnika, viši nego onaj na razini Županije (Tablica 1.1). U istom razdoblju prisutan je značajan porast novoizgrađenih stanova (Tablica 1.2), međutim, ipak nešto niži od porasta na razini Županije. Broj kućanstava smanjio se u odnosu na 2001. god. (Tablica 1.3). Udio Grada Vrgorca u Županiji, prema sva tri navedena pokazatelja, kreće se oko 1,5%, s napomenom kako svi udjeli bilježe smanjenje u posljednjem međupopisnom razdoblju.

Tablica 1.1. Kretanja broja stanovnika Grada Vrgorca u odnosu na Splitsko-dalmatinsku županiju

Područje Površina (km2)

Stanovnici 1981.

Stanovnici 1991.

Stanovnici 2001.

Stanovnici 2011.

Grad Vrgorac 278 8.228 7.497 7.593 6.572

Splitsko-dalmatinska županija 4.520 436.680 474.019 463.676 454.798

Republika Hrvatska 56.610 4.601.469 4.784.265 4.437.460 4.284.889

Grad Vrgorac u Županiji (%) 6,15 1,88 1,58 1,64 1,45

Izvor: Prostorni plan uređenja Grada Vrgorca, 2006., Popis stanovništva 2011.

Tablica 1.2. Kretanja broja stanova u Gradu Vrgorcu u odnosu na Splitsko-dalmatinsku županiju

Područje Stanovi 1991. Stanovi 2001. Stanovi 2011. Grad Vrgorac / 2.951 3.518

Splitsko-dalmatinska županija 144.330 190.429 254.629


9

Republika Hrvatska 1.575.644 1.877.126 2.246.910

Grad Vrgorac u Županiji (%) / 1,55 1,38


Tablica 1.3. Kretanja broja kućanstava u Gradu Vrgorcu u odnosu na Splitsko-dalmatinsku županiju

Područje Kućanstva 1991. Kućanstva 2001. Kućanstva 2011.

Grad Vrgorac 2.269 2.245 1.972

Splitsko-dalmatinska županija 139.763 144.366 154.528

Republika Hrvatska 1.544.250 1.477.377 1.519.038

Grad Vrgorac u Županiji (%) 1,62 1,56 1,28


Grad Vrgorac upravno je, političko, gospodarsko i kulturno središte vrgoračkog kraja. Status općine ima od 1806. god., a status Grada od 1997. Sastoji se od 24 naselja (Tablica 1.4). Administrativno središte se nalazi u naselju Vrgorcu u kojem živi 31% stanovništva. U istoimenom naselju su koncentrirani gotovo svi gospodarski subjekti, što upućuje na relativno neravnomjerno opterećenje prostora i razlike u razvijenosti, što svakako treba uzeti u obzir prilikom planiranja razvoja.

Tablica 1.4. Broj stanovnika u naseljima Grada Vrgorca prema popisu stanovništva iz 2011. godine

Naselja Broj stanovnika

%

Banja 202 3,07

Dragljane 52 0,79

Draževitići 203 3,09

Duge Njive 105 1,60

Dusina 494 7,52

Kljenak 86 1,31

Kokorići 161 2,45

Kotezi 278 4,23

Kozica 56 0,85

Mijaca 95 1,45

Orah 268 4,08

Podprolog 355 5,40

Poljica Kozička 172 2,62

Prapatnice 179 2,72

Rašćane 130 1,98

Ravča 154 2,34

Stilja 320 4,87

Umčani 227 3,45

Veliki Prolog 499 7,59

Vina 134 2,04


10

Višnjica 14 0,21

Vlaka 41 0,62

Vrgorac 2039 31,03

Zavojane 308 4,69

Ukupno Grad Vrgorac 6572 100,00

I.2 INFRASTRUKTURA I PRIRODNI RESURSI

Infrastrukturu možemo najopćenitije definirati kao skup grana i djelatnosti s pripadajućim građevinskim objektima i opremom koja omogućava nesmetan razvoj primarnog, sekundarnog i tercijarnog sektora (poznatija kao gospodarstvena infrastruktura) i kvartarnog sektora (negospodarstvena infrastruktura) te aktivnosti od općeg društvenog interesa (Pašalić, 1984). Funkcija infrastrukture je olakšavanje proizvodnje dobara i pružanja usluga, distribucije gotovih proizvoda te pružanje osnovnih socijalnih usluga (npr. školstvo i zdravstvo). 1 Nadalje, za potrebe projiciranja demografskog razvoja u Gradu Vrgorcu, kao i sa stajališta planiranja razmještaja stanovništva u budućnosti, korisna je analiza postojećeg stanja stambenog fonda i broja kućanstava, kako bi se dobio uvid u temeljne uvjete življenja.

U nastavku slijedi analiza infrastrukture u užem smislu u području poslovne infrastrukture (kao soft dijela gospodarstvene infrastrukture), društvene infrastrukture (ili negospodarstvene infrastrukture), gospodarstvene infrastrukture u djelatnostima prometa, energetike, informacijsko-komunikacijskih i komunalnih djelatnosti te standarda stanovanja.

I.2.1 DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

Društvena infrastruktura u užem smislu obuhvaća građevine i opremu u djelatnostima školstva, zdravstva, znanosti, kulture, socijalne zaštite i uprave.

I.2.1.1 ODGOJ I OBRAZOVANJE

Na području Grada Vrgorca dostupne su usluge predškolskog odgoja i obrazovanja organizirane za jasličke i vrtićke programe u dječjem vrtiću „Pčelica“. Dječji vrtić počeo je s radom 1980. g. u sastavu osnovne škole. U 1991. godini vrtić se odvojio od škole sukladno Zakonu o predškolskom odgoju i naobrazbi i postao samostalna ustanova. Dogradnjom vrtića 2004. god. osigurani su uvjet za prijem svih koji imaju potrebu korištenja vrtićkih usluga. Međutim, danas je potrebna temeljita obnova kako cjelokupne zgrade (fasada, krovište, sustav grijanja, okoliš objekta) tako i kompletnog namještaja i ostalog sitnog inventara. Zbog velikog broja djece, u planu je i nadogradnja dječjeg vrtića u Dusini.

Sustav osnovnih škola obuhvaća središnju osnovnu školu „Vrgorac“ u Vrgorcu i 12 područnih osnovnih škola (Dusina, Zavojane, Veliki Prolog, Umčani, Stilja, Ravča, Podprolog, Orah, Mijaca, Kokorići, Duge Njive i Draganje). U tri škole organizirano je osmogodišnje osnovnoškolsko obrazovanje, a u njih deset

1 Gospodarstvena infrastruktura obuhvaća promet, energetiku, sustav informacijsko-komunikacijskih i komunalnih djelatnosti, kao i sve ostale djelatnosti izravno vezane uz proizvodne procese obuhvaćene pod nazivom poslovna infrastruktura (skladištenje, čuvanje, hlađenje, konfekcioniranje, pakiranje proizvoda). Negospodarstvenainfrastruktura obuhvaća djelatnosti kao što su školstvo, zdravstvo, znanost, kultura, socijalna zaštita i uprava, a koje posredno pružaju usluge bez kojih bi proces reprodukcije bio nemoguć. U užem smislu obuhvat gospodarstvene i negospodarstvene infrastrukture zadržava se samo na analizi materijalnih resursa (građevinski objekti i oprema), dok u širem smislu obuhvaća i ostale resurse odnosno ljudski kapital u pojedinim djelatnostima (drugim riječima zaposlene).


11

osnovnoškolsko obrazovanje za prva četiri razreda osnovne škole. OŠ „Vrgorac“ nema izgrađenu športsku dvoranu, potrebna je adaptacija i opremanje sustava grijanja te izmjena otvora na zgradi izgrađenoj 1962. godine. Zgrada je djelomično u vlasništvu OŠ „Vrgorac“, a djelomično u vlasništvu Županije. Organizirani prijevoz za učenike osigurava Županija.

Srednjoškolsko obrazovanje odvija se u srednjoj školi Tina Ujevića koja je osnovana 1963./1964. godine pod nazivom Gimnazija „Tin Ujević“ Vrgorac. Školske godine 1972./1973. škola mijenja ime u Srednjoškolski centar „Tin Ujević“ Vrgorac. Pod ovim nazivom škola djeluje do 1994. godine kada mijenja ime u Srednja škola „Tin Ujević“ Vrgorac. Školska zgrada je u vlasništvu Županije, stari dio izgrađen je 1970., a novi 2010. škola ima malu sportsku dovranu i zelenu površinu oko škole koje su zadovoljavajućeg stanja i nije potrebno ulaganje u njihovo uređenje. Međutim potrebno je izmijeniti električne vodove, vodoinstalaciju i unutarnje otvore na školskoj zgradi.

I.2.1.2 ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB

Zdravstvene usluge iz domene primarne zdravstvene zaštite (obiteljska medicina, zdravstvena zaštita predškolske djece, ginekologija, patronaža, dentalna medicina, zubotehničke usluge, primarni laboratorij, jedan dio specijalističko konzilijarne zdravstvene zaštite (radiologija), hitna medicinska pomoć i ljekarnička služba) dostupne su pri ispostavi Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske Županije u Vrgorcu, na temelju ugovora s DZ-om ili koncesije. DZ Vrgorac pruža usluge primarne i dijagnostičke medicine i za šire područje izvan Grada, i to najčešće za stanovnike Makarske i Ploča.

Dosadašnja ulaganja u zgradu DZ Vrgorac nisu bila dovoljna te je potrebno ulaganje u adaptaciju i uređenje prostora predvorja, hodnika, čekaonica u prizemlju te na katu starog dijela zgrade i pripadajućih ordinacija opće medicine.

I.2.1.3 ANALIZA STANOVANJA

Standard stanovanja kao važna komponenta životnog standarda podrazumijeva fizičke pokazatelje stambenog fonda (stambeni status i vlasništvo, površinu, sobnost, starost, komunalnu opremljenost), a sve to u odnosu na demografske pokazatelje.

Prema Popisu stanovništva, stanova i kućanstava iz 2011. ukupan fond stanova u Vrgorcu iznosi 3.518 stanova (1,38% ukupnog fonda stanova SDŽ) od čega: za stalno stanovanje (2.171, tj. 1,05% nastanjenih stanova SDŽ), za povremeno stanovanje (1346, tj. 1,2% stanova za povremeno stanovanje SDŽ) i stanovanje isključivo za djelatnost (1 stan). Nastanjeno je 89% stanova za stalno stanovanje, 9,4% je privremeno nastanjeno, a 1,6% stanova za stalno stanovanje je nenastanjeno. Za povremeno stanovanje u svrhu odmora i rekreacije koristi se 1330 stanova, a 16 za vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi. Stanovi koji se koriste isključivo za djelatnost broje samo jedan stan koji se koristi za ostale djelatnosti (tj. ne za iznajmljivanje turistima).

Tablica 2.1. Stanovi prema načinu korištenja 2001. i 2011., Vrgorac

Ukupno Stanovi za stalno stanovanje Stanovi za povremeno stanovanje

Stanovi koji se koriste isključivo za djelatnost

UK NAS PNAS NAP Za odmor i rekreaciju

SR u poljoprivredi

Iznajmlj. turistima

Ostale djelatnosti

2011 3.518 2.171 1.934 216 21 1330 16 1 m2 248.672 169.350 153.923 14.157 1.270 79.662 580 80

2001 2.951 2.307 1.996 216 95 540 101 3


12

m2 191.977 158.738 141.731 13.365 3.642 28.125 5.001 113

Izvor: DZS, Popis stanovništva, stanova i kućanstava 2011., DZS, Popis stanovništva 2001.

U odnosu na Popis iz 2001. stambeni fond je u desetogodišnjom razdoblju porastao za 567 stambenih jedinica (tj. za 19%). Porast se bilježi isključivo u broju stanova koji se koriste za rekreaciju i odmor (za 790 stambenih jedinica, odnosno 146%). Najveći pad zabilježio je broj stanova koji se koriste za vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi, i to za 85%, i napuštenih stanova, i to za 77%, dok se broj nastanjenih stanova smanjio za 3,1%. Trendovi kretanja stambenog fonda prema broju stanova i načinu korištenja donekle su drukčiji na području Vrgorca u usporedbi sa SDŽ. SDŽ u odnosu na Popis 2001. bilježi rast stambenog fonda prema svim načinima korištenja, a prednjači stambeni fond za iznajmljivanje turistima koji je porastao za skoro 2,5 puta.

Tablica 2. 2. Stanovi prema načinu korištenja 2001. i 2011., SDŽ

Br.st. Stanovi za stalno stanovanje Stanovi za povremeno stanovanje

Stanovi koji se koriste isključivo za djelatnost

UK NAS PNAS NAP Za odmor i rekreaciju

SR u poljoprivredi

Iznajmlj. turistima

Ostale djelatnosti

Popis 2011

.

254.629 206.186 152.125 48.550 5.511 30.187 765 16.524 967

m2 18.272.012 15.286.473 11.606.626 3.360.137 319.710 2.018.269 36.244 864.270 66.756

Popis 2001

. 190.429 162.337 138.491 20.968 2.878 22.498 645 4.949

m2 13.516.939 11.622.580 10.079.027 1.393.993 149.560 1.521.140 32.536 340.683

Izvor: DZS, Popis stanovništva, stanova i kućanstava 2011.; DZS, Popis stanovništva 2001.

Prosječna površina ukupnog stambenog fonda u Vrgorcu iznosi 70 m2 u 2011., dok je u 2001. bila 65 m2, što upućuje na porast broja stanova veće površine (ponajviše se povećala prosječna površina napuštenih stanova, ali i nastanjenih sa 71m2 na 79m2, te ukupnog fonda stanova za stalno stanovanje sa 68 m2 na 78 m2). Najveću prosječnu površinu imaju nastanjeni stanovi i to 79,6 m2 čime premašuju površinu nastanjenih stanova SDŽ koja iznosi 76,3 m2. Izneseno upućuje na zadržani i povećani visoki standard stanovanja stanovništva u nastanjenim stanovima na području Vrgorca. Nadalje, prema podacima prosječan broj kućanstava po stambenoj jedinici za Hrvatsku, SDŽ i Vrgorac iznosi jedno kućanstvo po stambenoj jedinici. Razlika je u broju članova kućanstava po stambenoj jedinici. Primjerice, nastanjeni stan u prosjeku u Hrvatskoj ima 2,83 člana kućanstva, u SDŽ 2,96 članova a na području Vrgorca 3,33 člana. S obzirom na prosječnu površinu nastanjenih stanova u Vrgorcu na jednog člana kućanstva prosječno dolazi 24m2 stambene površine, a u SDŽ 25m2 stambene površine. S obzirom na sobnost, nastanjeni stanovi u 2011. su pretežno trosobni (ukupno 674 stana, tj. 34,85%) ili četverosobni (ukupno 481 stan, 24,87%) te zajedno sa dvosobnim stanovima (431, ili 22,28%) čine 82% ukupno nastanjenih stanova za stalno stanovanje na području Grada Vrgorca.

I.2.2 POSLOVNA INFRASTRUKTURA

Poduzetnička infrastruktura u Republici Hrvatskoj obuhvaća poduzetničke zone i poduzetničke potporne institucije, a osnovna pitanja njihovog uređenja sadržana su u Zakonu o unapređenju poduzetničke infrastrukture. Prema posljednjem izvještaju državne revizije o učinkovitosti osnivanja i ulaganja u poduzetničke zone iz listopada 2014. od 166 predviđenih poduzetničkih zona na području


13

Splitsko-dalmatinske županije, koncem 2013. njih 126 nije u funkciji, odnosno, u njima nema niti jednog poduzetnika s najmanje jednim zaposlenikom. Grad Vrgorac u svom prostornom planu ima predviđenu izgradnju četiri poduzetničke zone (Ravča, Jelavići, Vrgorac i Vrgorac sjever).2 Poduzetničke zone u funkciji su Jelavići (1 poduzetnik, 50 zaposlenih) i Vrgorac sjever (10 poduzetnika, 600 zaposlenih).3Do konca 2013. godine poduzetnička zona Ravča privedena je namjeni navedenoj u rješenjima nadležnog ministarstva, izgradnjom prometne i druge infrastrukture namijenjene za obavljanje poduzetničkih aktivnosti u poduzetničkim zonama na njenom području, međutim Ured državne revizije je provedena ulaganja krajem 2013 okarakterizirao neučinkovitim.4

I.2.3 PROMETNA INFRASTRUKTURA

Pod prometnom infrastrukturom, osim same cestovne, pomorske i ostale infrastrukture, razmatra se i problematika prometnih tokova, kao i sigurnosti samog prometa.

I.2.3.1 Cestovna infrastruktura

Ukupna duljina javnih cesta na području Grada Vrgorca je 213,57 km od čega je 30,88 (14%) autocesta, 40,58 km (19%) državnih cesta, 60,36 km (28%) županijskih i 81,75 km (38%) lokalnih cesta.

Tablica 2. 3. Cestovna infrastruktura na području Grada Vrgorca

Oznaka ceste Opis ceste Duljina ceste Od toga na području Grada Vrgorac5

A1

Zagreb (čvorište Lučko (A3) – Karlovac – Bosiljevo – Split – Ploče – Opuzen – granica Republike Bosne i Hercegovine, te granica

Republike Bosne i Hercegovine – Dubrovnik

550,00 km 30,88 km

D 512 Makarska (D8) – Ravča (D62) 30,60 km 9,48 km D 535 Drvenik (D8) – Ravča (D62) 12,10 km 0,46 km

D 62 Šestanovac (D39) – Zagvozd – Vrgorac – Kula Norinska – Metković (D9) 89,50 km 30,64 km

2 Prema podacima Gradske uprave u 2016. krajem godine izmjenama i dopunama Prostornog plana definirane su promjene u ovom dijelu,a tiču se dodatnih poduzetničkih zona za gospodarstvenike koji imaju želju širenja postojećih pogona.

3 Pod obavljanjem poduzetničke aktivnosti u zoni podrazumijeva se da u zoni posluje barem jedan poduzetnik s jednim zaposlenikom što karakterizira poduzetničke zone u funkciji. Prema izvještaju Ureda državne revizije, područni ured Zadar, Osnivanje i ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona na području Splitsko-dalmatinske županije, 2014., dostupno na : http://www.revizija.hr/izvjesca/2014/rr-2014/revizije-ucinkovitosti/osnivanje-i-ulaganje-u-poduzetnicke-zone/poduzetnicke-zone-na-podrucju-splitsko-dalmatinske-zupanije.pdf (pristupljeno 4.4.2016.) 4 Grad Vrgorac je do konca 2013. provodio javne natječaje za prodaju 16 parcela zemljišta u svom vlasništvu namijenjenog poduzetnicima u poduzetničkoj zoni Ravča površine 11,17 ha, koje su infrastrukturno opremljene nakon prve faze izgradnje zone. Početne prodajne cijene su utvrđene u iznosu 3,00 EUR/m2 , u kunskoj protuvrijednosti na dan plaćanja. Na natječaje su se javila tri poduzetnika s kojima su zaključeni ugovori o kupoprodaji četiri parcele zemljišta površine 3,32 ha. Za daljnju prodaju poduzetnicima je raspoloživo zemljište površine 7,85 ha, koje je opremljeno prometnom i drugom infrastrukturom nakon prve faze izgradnje zone, te preostalo zemljište u vlasništvu Grada Vrgorca površine 25,77 ha, koje će se opremiti infrastrukturom u narednim fazama izgradnje zone, što čini ukupno 33,62 ha zemljišta u vlasništvu Grada Vrgorca raspoloživog za prodaju koncem 2013. u poduzetničkoj zoni Ravča. Grad Vrgorac je, radi poticanja poduzetničkih aktivnosti u zoni Ravča, Gradskim aktima propisao mjere koje se odnose na oslobađanje poduzetnika koji posluju u zoni od obveze plaćanja komunalne naknade za vrijeme od četiri godine od početka rada, i to u prvoj godini u cijelosti, u drugoj godini u visini 75,0 % iznosa komunalne naknade, u trećoj godini u visini 50,0 % iznosa komunalne naknade i u četvrtoj godini u visini 25,0 % iznosa komunalne naknade. 5 Procjena dužine cestovne mreže na temelju geoprostornih podataka. Za ceste koje su u potpunosti na području Grada Vrgorca, a u slučaju odstupanja izmjerenih vrijednosti, korišteni su službeni podaci iz Odluke o razvrstavanju javnih cesta NN 66/15.


14

ŽC6199 Gr. BiH – Slivno – Rašćani Gornji – Rašćani Donji – Gornje Igrane (D512) 30,10 km 10,97 km

ŽC6201 Poljica Kozička (L67186) – Stilja – Prapatnice – Vrgorac (D62) 20,70 km 20,70 km

ŽC6207 Kotezi (L67202) – Vrgorac (Ž6208) 2,70 km 2,70 km ŽC6208 Vrgorac (D62) – Staševica – Ž6276 19,60 km 11,15 km ŽC6209 Ž6201 – Banja – Orah – G.P. Orah (gr. BiH) 7,30 km 7,30 km ŽC6210 Podprolog (L67208) – Veliki Prolog (D62) 1,60 km 1,60 km ŽC6211 Ž6208 – Dusina – Otrić Seoci – Ž6276 9,70 km 5,94 km L 67182 Slivno (Ž6199) – Mijaca – Ž6201 15,70 km 11,05 km L 67183 D62 – Poljica Kozička (Ž6201) 11,20 km 11,20 km L 67186 L67182 – Poljica Kozička (Ž6201) 3,60 km 3,60 km L 67199 Duge Njive (D512) – Vlaka – Ravča (D62) 14,40 km 14,40 km L 67200 L67199 – Zavojane – Turići – gr. BIH 8,30 km 8,30 km L 67201 D512 - Višnjica 2,30 km 2,30 km L 67202 Kokorići – Kotezi (Ž6207) 2,10 km 2,10 km L 67203 Kotezi (L67202) – Dusina (Ž6211) 8,00 km 8,00 km L 67206 Gornji Orah – Orah (Ž6209) 4,70 km 4,70 km L 67207 Vrgorac (L67208) – Orah (Ž6209) 2,40 km 2,40 km L 67208 Vrgorac (D62) – Podprolog (Ž6210) 3,90 km 3,90 km L 67209 Veliki Prolog (D62) – Draževitići (Ž6208) 4,80 km 4,80 km L 67231 Ž6199 – Pavići (D62) 5,30 km 5,00 km

Nerazvrstane ceste

Ulice, planinski, poljski, protupožarni i gospodarski putovi te druge nerazvrstane prometne površine na kojima se odvija promet.

Izvor: Odluka o razvrstavanju javnih cesta NN 66/15; PPUG Vrgorac, Urbos d.o.o./Arching d.o.o., 2006., 2010., 2014.

Cestovna prometna infrastruktura na području Grada Vrgorca uočljivo se sastoji od pravaca longitudalnog smjera te pravaca transverzalnog smjera koji ih presijecaju. Longitudalne smjerove čine ceste viših redova poput autoceste i državnih cesta, dok transverzalne pravce čine županijske ceste te lokalne ceste.

Longitudalni pravci

Autocesta A1, najdulja je hrvatska autocesta i povezuje glavni Grad Zagreb s Karlovcem, Gospićem, Zadrom, Šibenikom, Splitom, Vrgorcem te Pločama. Ujedno je i dio međunarodne mreže E-cesta, pod brojem E65, koja se proteže od Grada Malmö u Švedskoj do Grada Chania u Grčkoj6. Na područje Grada Vrgorca ulazi na sjeverozapadu iz pravca Splita kod zaseoka Kovačevići, a izlazi prema općini Pojezerje jugoistočno kod Milošić polja. Na području Grada Vrgorca ima dva ulaza/izlaza, Ravča te Vrgorac, južno od samog Grada Vrgorca. Ovaj longitudalni pravac povezuje Grad Vrgorac u prometni sustav RH, a time i u europski prometni sustav, služi tranzitnom prometu te povezuje funkcionalne prometne regije RH.

6 Europski sporazum o glavnim međunarodnim prometnim arterijama (AGR), Ujedinjeni narodi, New York, 2008.


15

Grafički prikaz 2. 1. Javne ceste na području Grada Vrgorca

Izvor: www.openstreetmap.org, www.ceste-split.hr (07.07.2016.); PPU Splitsko-dalmatinske županije, JU Zavod za prostorno planiranje Splitsko-dalmatinske županije, Split, 2013.; PPUG Vrgorac, Urbos d.o.o./Arching d.o.o., Vrgorac/Split, 2006., 2010., 2014.; Vlastita obrada

Državna cesta D62 započinje u naselju Šestanovac, na križanju s državnom cestom D39. Ova cesta povezuje područje Dalmatinske zagore, a završava u Gradu Metkoviću na križanju s državnom cestom D9. Na područje Grada Vrgorca ulazi sjeverno od zaseoka Celj i Njivice, a napušta ga južno od Velikog Prologa. Ovaj pravac križaju mnogobrojne županijske i lokalne ceste, posebno na njegovom sjevernom i krajnjem južnom dijelu. Osim povezivanja teritorija samog Grada, ovaj pravac povezuje Grad Vrgorac s ostalim dijelom Dalmatinske zagore na području Splitsko-dalmatinske županije, ali i subregionalnim središtem poput Grada Metkovića na području Dubrovačko-neretvanske županije.

Županijska cesta ŽC6201 još je jedan od longitudalnih pravaca na području Grada Vrgorca. Ova cesta započinje u zaseoku Igrište, a završava u Gradu Vrgorcu spojem na državnu cestu D62. Ova cesta povezuje sjeverni dio područja Grada Vrgorca s njegovim sjedištem. Rekonstrukcija ove ceste planira se već nekoliko godina unatrag. U planovima građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta Županijske uprave za ceste na području Splitsko dalmatinske županije ova cesta bila je jedan pod prioriteta. U 2013. godini dobivene su dvije lokacijske dozvole te su se radili glavni projekti za prvu dionicu u dužini od 6,5 km. U pripremne radnje uloženo je 91.368,75 kn u 2013. godini te 275.629,12 kn u 2014. godini. U 2015. godini dobivena je građevinska dozvola te je uloženo 1.295.914,29 kn, a u 2016. godini planirano je uložiti dodatnih 4.000.000 kn u rekonstrukciju ove ceste.

U smjeru sjevera, nastavno na županijsku cestu ŽC6201 pruža se lokalna cesta L67186. Ova cesta započinje u zaseoku Igrište, a završava na spoju s lokalnom cestom L67182 u zaseoku Krivići. Njena


16

uloga je povezivanje zaseoka uzduž smjera pružanja. Nadalje, u zaseoku Krivići započinje lokalna cesta L67182 te se spaja na županijsku cestu ŽC6201. Ova cesta vodi prema prijelaznom mjestu Mijaca – Jabuka.

U smjeru jugoistoka, paralelno s autocestom A1 vodi županijska cesta ŽC6211. Ova cesta započinje sjeverno od zaseoka Vina, a područje Grada napušta južno od Milošić Polja u smjeru Otrić-Seoca na području općine Pojezerje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Ovom cestom spojena su dva sjedišta susjednih JLS. Nakon što je izgrađena autocesta, Županijske uprave za ceste na području Splitsko dalmatinske županije, u dogovoru s HAC-om i Gradom Vrgorcem trebala je financirati radove na ovoj cesti, ali su oni tek započeli u 2014. godini, kada je uloženo 994.974,41 kn. U 2015. godini uloženo je dodatnih 233.055,49 kn, a u 2016. godini planirano je uložiti još oko 50.000 kn.

Iz zaseoka Buljani pruža se lokalna cesta L67206 koja se spaja na županijsku cestu ŽC6209 u zaseoku Luka te na taj način spaja taj dio područja Grada sa sjedištem.

Iz Vrgorca u smjeru jugoistok pruža se lokalna cesta L67208, koja vodi prema stalnom graničnom prijelazu za pogranični promet Podprolog – Prolog. Cesta završava u mjestu Prolog. U smjeru juga, kao dio istog pravca, nastavlja se županijska cesta ŽC6210 koja završava u Velikom prologu, u kojem postoji prijelazno mjesto Veliki Prolog – Prolog.

Lokalna cesta L67203 spaja jugoistočni dio područja Grada Vrgorca. Cesta započinje na spoju sa županijskom cestom ŽC6207 južno od naselja Stankovići i Kotezi, a završava spojem na županijsku cestu ŽC6211 u naselju Butina. Posljednje ulaganje u ovu cestu bilo je u 2013. godini u visini od 87.375,00 kn. U 2014., odnosno 2015. godini bilo je planirano uložiti dodatnih 300.000 kn, odnosno 150.000 kn za građenje donjeg stroja najkritičnije dionice gdje povremeno plavi, ali kako sredstva nisu realizirana isto ulaganje predviđeno je za 2016. godinu.

Transverzalni pravci

Najznačajniji transverzalni pravac na području Grada Vrgorca je državna cesta D512. Ova cesta povezuje područje Grada Vrgorca s makarskim primorjem, odnosno Gradom Makarskom. Započinje u Makarskoj, na spoju s državnom cestom D8, a završava u Ravči na spoju s državnom cestom D62. Na područje Grada Vrgorca ulazi kod zaseoka Jovići-Mučki. Posebnost ovog cestovnog pravca proizlazi iz činjenice da prolazi strmim obroncima Biokova te da je bio zatvoren tokom 2010. i 2011. godine i to zbog odrona stijene na prijevoju Stupica iznad Podgore. Na toj dionici ceste izgrađen je tunel, čijim otvaranjem je ponovno omogućeno nesmetano kretanje cestovnog prometa na ovom pravcu. Također, u narednom razdoblju planirano je obnavljanje ove ceste što će bitno utjecati na jače prometno povezivanje Zabiokovlja i Makarskog primorja.

Državna cesta D535 nastavak je priključka na autocestu A1 u Ravči, a koja će izgradnjom tunela prema Drveniku, odnosno njegovog alternativnog pravca dobiti pravu smisao u transverzalnom povezivanju područja Grada Vrgorca. Programom građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2013. do 2016. godine7 predviđena je izgradnja spojne ceste A1 - D8, na relaciji Ravča – Drvenik. Međutim, u predviđenom razdoblju predviđene su aktivnosti projektiranja, a što su potvrdili i Planovi građenja i održavanja autocesta za svaku pojedinačnu godinu.8 Ovim projektom Grad Vrgorac se povezuje sa Makarskim primorjem za 10 km.

7 Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2013. do 2016. godine NN 01/14, 151/14. 8 Plan građenja i održavanja autocesta za 2013., 2014., 2015., Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, 2013., 2013., 2014.


17

Također, značajan pravac predstavlja i županijska cesta ŽC6208. Ova cesta započinje u Vrgorcu, na spoju s državnom cestom D62, a završava iznad naselja Peračko Blato na području Grada Ploča, na spoju sa županijskom cestom ŽC6276. U 2013. godini u investicijsko održavanje ove ceste uloženo je 1.253.389,23 kn, a radovi su završeni nakon što je HAC završio sve radove na autocesti.

Nastavno na prethodni pravac, ali prema sjeveru pruža se županijska cesta ŽC6209. Ova cesta započinje u Vrgorcu, na spoju sa županijskom cestom ŽC6201 te se proteže do stalnog graničnog prijelaza za međunarodni promet putnika u cestovnom prometu Orah – Orahovlje.

U istom smjeru, povezujući lokalnu cestu L67208 i županijsku cestu ŽC6209 vodi lokalna cesta L67207. Cesta započinje u Vrgorcu, a završava kod zaseoka Luka.

Lokalna cesta L67209 povezuje Veliki prolog, gdje započinje sa spojem državne ceste D62, a završava na spoju sa županijskom cestom ŽC6208, u mjestu Draževitići.

Lokalna cesta L67202 povezuje naselje Kokorići sa Vrgorcem, spaja se na županijsku cestu ŽC6207 južno od naselja Stankovići i Kotezi, a koja se pak spaja sa županijskom cestom ŽC6208 u samom Vrgrorcu. U ŽC6207 u 2013. godini uloženo je 627.126,32 kn, a asfalterske radove je financirao HAC o svom trošku. U 2015. godini investirano je 100.000,00 kn u L67202, i to na lokaciji kod rotora radi poboljšanja protočnosti kamiona.

Nadalje, lokalna cesta L67199, povezuje državnu cestu D512 s državnom cestom D62 na način da se od državne ceste D512 odvaja u naselju Duge Njive, prolazi preko zaseoka Vujčići, Jovići, Radalji, Vulete, Vukovići, Grgići, Majstorovići, Vujčiči, Jelaši, Divići, Židići, Jasena Majići te u zaseoku Pranići spaja na državnu cestu D62. Na taj način povezan je značaj dio lokalnog područja.

Kod zaseoka Divići, na prethodni pravac spaja se lokalna cesta L67200, te preko Turića i Tolja vodi prema prijelaznom mjestu Kašče – Donje Kašče. U mjestu Tolji križa se sa županijskom cestom ŽC6201. U 2014. godini, u ovu cestu uloženo je 160.886,64 kn čime su planirani radovi izvedeni, a u 2015. godini uloženo je 573.036,71 kn u sklopu pojačanog investicijskog održavanja ceste. Za 2016. godinu planira se uložiti dodatnih 50.000 kn.

Županijska cesta ŽC6199 započinje u Gornjim Igranima, odvajajući se od državne ceste D512. Na područje Grada Vrgorca ulazi između dva planinska vrha; Hladnjača (959,1 m.n.v.) i Biluša (801.7 m.n.v.). U blizinu zaseoka Vranješi odvaja se prema zaseoku Družijanići, a zatim od zaseoka Ožići nastavlja put sjevera i mjesta Rašćane Gornje. Područje Grada Vrgorca napušta sjeverno od zaseoka Kovačevići (Gradina). Upravo se od ove županijske ceste, kod zaseoka Vranješi odvaja lokalna cesta L67231, a koja se spaja s državnom cestom D62 u zaseoku Pavići.

Lokalna cesta L67183 započinje na D62, kod zaseoka Katići, a nastavlja transverzalno do spoja lokalne ceste L67186 i županijske ceste ŽC6201 u Igrištima.

Na križanju županijskih cesta, radi povećanja sigurnosti u cestovnom prometu, napravljen je rotor, u čiju je izgradnju uloženo 280.674,00 kn u 2013. godini te 938.376,35 kn u 2014. godini.

Grad Vrgorac ima razgranatu mrežu nerazvrstanih cesta i poljskih puteva koji se koriste kao alternativni pravci povezivanja BIH sa Hrvatskom kao i Vrgorca sa susjednim gradovima i općinama (Grad Ploče, Općina Pojezerje, Općina Zagvozd, Općina Podgora i Grad Makarska).

Generalno se može ustvrditi kako longitudalni pravci na području Grada Vrgorca zadovoljavaju potrebe Grada Vrgorca, posebno ako se uzme u obzir povezanost Grada putem autoceste. U tom kontekstu vrlo bitnu ulogu imaju dva izlaza sa autoceste i križanja glavnih prometnih pravaca (državna cesta D 62( Split – Vrgorac – Dubrovnik) i D 512 (granica BIH- Makarsko primorje).


18

Smatra se kako je promet u mirovanju na području Grada Vrgorca adekvatno reguliran.

Kada je infrastruktura javnog prijevoza u pitanju, na području Grada Vrgorca postoji autobusni kolodvor, ali je područje Grada također premreženo autobusnim stajalištima za prijevoza putnika u javnom prometu.

Grafički prikaz 2. 2. Autobusna stajališta na području Grada Vrgorca

Izvor: http://www.dalmacija.hr/Intermodal (30.07.2016.); Vlastita obrada

Na području Grada Vrgorca postoji 8 linija s dozvolama za obavljanje prijevoza putnika.

Tablica 2. 4. Linije prijevoza putnika na podruju Grada Vrgorca

Redni Broj Naziv i sjedište prevoznika

Linija Vrsta linije

Km Stajališta

1083 OBRT ZA CESTOVNI PRIJEVOZ PUTNIKA

Vrgorac - Kaštela stalna 118,0 Kozica, Vrgorac


Kaštela - Vrgorac stalna 118,0 Kozica, Vrgorac


Kaštela - Vrgorac stalna 118,0 Kozica, Vrgorac


Vrgorac - Kaštela stalna 118,0 Kozica, Vrgorac

1196 PANORAMABUS d.o.o. Split - Vrgorac stalna 106,0 Kozica, Vrgorac 1779* CROATIA BUS d.o.o. Orah - Gornje Igrane* stalna 30,0 Banja, Kozica, Vrgorac

1781* CROATIA BUS d.o.o. Rašćane - Gornje Igrane*

stalna 57,0 Dragljane, Kozica, Duge Njive, Kljenak,


19

Kokorići, Kotezi, Majići, Ravča, Vrgorac,

Zavojane 1783* CROATIA BUS d.o.o. Stilja - Gornje Igrane* stalna 32,0 Kozica, Prapatnice,

Stilja, Vrgorac * Linija prometuje za vrijeme školske nastave.

Izvor: http://www.dalmacija.hr/Intermodal (30.07.2016.); Vlastita obrada

Linija koja spaja najveći dio područja Grada Vrgorca je linija Rašćane - Gornje Igrane. Međutim, kako linija prometuje samo za vrijeme školske nastave, jasno je da se radi o učeničkom prijevozu. Još dvije linije su takvog karaktera, dok ostalih pet linija vode ka Splitu. U tom kontekstu zamijećen je nedostatak linija prema Makarskom primorju.

Osim navedenih linija, koncesiju za obavljanje linijskog prijevoza putnika u cestovnom prometu na području Grada Vrgorca ima Autoherc d.o.o..

I.2.3.2 Ostala prometna infrastruktura

Što se tiče ostale prometne infrastrukture može se konstatirati da po pitanju infrastrukture zračnog prijevoza na području Grada Vrgorac ne postoje zračna pristaništa/letjelišta, ali postoji jedan helidrom u naselju Kokorići. Helidrom se koristi u svrhe hitnih medicinskih intervencija, ali u privatne svrhe, dok njime upravlja fizička osoba izvan sustava. Stanje u kojem se nalazi helidrom ocjenjuje se vrlo dobrom.9 Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije predviđena je izgradnja jednog helidroma na području Vrgorca.

9 Generalni upitnik za JLS, Grad Vrgorac, Vrgorac/Split, 2016.


20

Grafički prikaz 2. 3. Željeznička i zračna infrastruktura na području grada Vrgorca

Izvor: www.openstreetmap.org, www.ceste-split.hr (07.07.2016.); PPU Splitsko-dalmatinske županije, JU Zavod za prostorno planiranje Splitsko-dalmatinske županije, Split, 2013.; PPUG Vrgorac, Urbos d.o.o./Arching d.o.o., Vrgorac/Split, 2006., 2010., 2014.; Vlastita obrada

Također, ne postoji infrastruktura željezničkog prijevoza, ali je PP Splitsko-dalmatinske županije predviđena izgradnja Jadranske željezničke pruge.

Razgranata mreža nesvrstanih cesta može koristiti u svrhe rekreacijskih i biciklističkih staza i šetnica.

U kontekstu razvoja automobilske industrije i korištenja obnovljivih izvora energije važnu infrastrukturnu podlogu čini blizina javno dostupnih punionica za električna vozila. Na području grada Vrgorca ne postoje javno dostupne punionice, dok su području južne Dalmacije električne punionice dostupne u Makarskoj (na tri lokacije) te u Metkoviću i Stonu (na jednoj lokaciji)10.

I.2.3.3 Analiza prometnih tokova

Prema Strategiji prometnog razvoja Republika Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine Grad Vrgorac nalazi se na krajnjem južnom području funkcionalne regije Sjeverna i srednja Dalmacija. Funkcionalna regija Sjeverna i srednja Dalmacija obuhvaća područje Dalmacije koje se od funkcionalne regije Sjeverni Jadran postupno sužava prema funkcionalnoj regiji Južne Dalmacije.

10 http://puni.hr/ (06.12.2016.)


21

Najvažniji gradovi regije su Zadar, Šibenik i Split. U administrativnom smislu ovu funkcionalnu regiju čine Zadarska županija, Šibensko-kninska županija te Splitsko-dalmatinska županija.

Grafički prikaz 2. 4. Funkcionalne regije prometnog razvoja Republika Hrvatske

Izvor: Strategija prometnog razvoja Republika Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine, Vlada RH, Zagreb, 2014.

Najveći prometni intenzitet na području Splitsko-dalmatinske županije ostvaren je na širem području Grada Splita, u kojem je u 2015. godini PGDP na mjernom mjestu u Stobreču iznosio 52.273, a PDLP 63.200, dok je na mjernom mjestu u Solinu PGDP iznosio 41.707, a PDLP 48.561.11 Tim ostvarenim motornim prometom državna cesta D8 svrstava se u cestu prvog razreda.12 Na ovim mjernim mjestima izmjerene je najveći intenzitet motornog prometa na razini RH.

11 Prosječni godišnji dnevni promet (PGDP), predstavlja prosječnu dnevnu količina prometa u odnosu na ukupno ostvareni promet tijekom cijele godine. Prosječni ljetni dnevni promet (PLDP), predstavlja prosječnu, dnevnu količina prometa u odnosu na ukupno ostvareni promet tijekom ljetnog perioda u godini (od 1. srpnja do 31. kolovoza). 12 Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa NN 110/2001.


22

Grafički prikaz 1. 5. Intenzitet motornog prometa na širem području Grada Vrgorca

Izvor: Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske godine 2015., Hrvatske ceste, Zagreb, 2016.

Prometna mreža Grada Vrgorca čini južni dio prometne mreže Splitsko-dalmatinske županije, preko koje su stanovnici, ne samo Grada Vrgorca, nego i općine Pojezerje, ali i Grada Ljubuškog (BiH), uključeni u cjelokupan prometni sustav RH.

Gustoća prometa mjeri se brojenjem količine prometa automobila i ostalih prijevoznih sredstava. Područje Grada Vrgorca relativno je dobro pokriveno brojilima prometa, evidentirajući gustoću prometa na autocestama, državnim cestama i županijskim cestama, a količina motornog prometa na području Grada Vrgorca prikazat će se preko sljedećih mjernih mjesta.

Tablica 2. 5. Brojačka mjesta na području Grada Vrgorca

Oznaka ceste

Oznaka brojačkog

mjesta

Ime brojačkog mjesta

Način brojanja prometa

Brojački odsjek Duljina u km

A1 6017 Zagvozd – jug Naplatno brojenje čv. Zagvozd - čv. Ravča 29,7 A1 6021 Ravča – jug Naplatno brojenje čv. Ravča - čv. Vrgorac 9,7 A1 6028 Vrgorac – jug Naplatno brojenje čv. Vrgorac - čv. Ploče 10,3 A1 6020 NP Ravča Naplatno brojenje Naplatna postaja A1 6027 NP Vrgorac Naplatno brojenje Naplatna postaja

D62 6002 Ravča – zapad Povremeno automatsko brojenje

prometa

L67199 - D512 1,0

D62 6013 Vrgorac - zapad Povremeno automatsko brojenje

prometa

D512 - Ž6208 6,3

ŽC6208 6023 Vrgorac Neprekidno automatsko brojenje

prometa

D62 - A1 2,2

ŽC6199 6025 Gornje Igrane Neprekidno automatsko brojenje

prometa

L67231 - D512 5,9


23

Izvor: Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske godine 2015., Hrvatske ceste, Zagreb, 2016.

Gustoća prometa na autocestama, mjerena PGDP i PLDP, je porastu. U 2015. godini PGDP se kreće na 4 do 4,5 tisuća vozila, dok je PDLP duplo veći. Analizirajući na razini promatranog razdoblja, ovisno o dostupnom vremenskom nizu podataka, prosječan porast PGDP-a kretao se od 8% na mjernom mjestu 6017 Zagvozd – jug do 22% na mjernom mjestu 6028 Vrgorac – jug, što je uglavnom posljedica otvaranja nove dionice autoceste te niskih osnova količine prometa.

Grafički prikaz 2. 5. PGDP i PLDP motornih vozila na dionicama autoceste A1 na području Grada Vrgorca u razdoblju 2010. – 2015.

Izvor: Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske godine 2010.-2015., Hrvatske ceste, Zagreb, 2011.-2016.

U vremenu dok su ove dvije postaje bile tzv. čelne naplatne postaje, PGDP se kretao na razini od 1,5 do 2 tisuće vozila, odnosno PDLP na razini od oko 3,5 tisuća vozila. Izgradnjom novih odsječaka autoceste njihova uloga se promijenila, postale su bočnim naplatnim postajama, a značajno se smanjila i količina motornog prometa. Nakon 2010. godine na NP Ravča PGDP smanjivao se prosječnom stopom od 33%, a PDLP 35%, što je dovelo do prosječnog PGDP-a od 294 i PDLP od 329

Odjeljak Ravča – Vrgorac pušten je u promet 30. lipnja 2011. godine, a odjeljak od Vrgorca prema Pločama (čv. Vrgorac – čv. Ploče), odnosno prema NP Karamatići na A1 i prema NP Čarapine na A10 20. prosinca 2013. godine.

Odvijanjem prometa prema jugu evidentno je smanjenje količine prometa, što se potvrdilo u svakoj promatranoj godini. Razlozi takvim kretanjima nalaze se u apsorpciji prometa na postojećim naplatnim postajama uzduž (o čemu će kasnije biti riječ), nedovoljnoj razvijenosti popratne prometne infrastrukture i nedovoljnoj umreženosti šireg područja gravitacije na autocestu, ali i nižim osnovama gospodarske razvijenosti koje odlikuje južne krajeve.

Analizirajući udio pojedinih skupina motornih vozila, najveći udio, s oko 87%, čine vozila s dvije osovine, visine do 1,30 m, mjereno pri prvoj osovini, osim kombi-vozila. Oko 7% ukupnog prometa čine vozila s tri ili više osovina, visine do 1,30 m, mjereno pri prvoj osovini, uključujući i kombi-vozila, dok ostale kategorije vozila ne prelaze udjel od 5%.

Osim analize količine prometa na pojedinim odsječcima autoceste, za cjelovitu sliku napravljena je i analiza količine prometa na naplatnim postajama, gdje na području Grada Vrgorca postoje dvije naplatne postaje, i to u NP Ravča i u NP Vrgorac.


24

s tendencijom pada. Omjer PGDP-a i PDLP-a u razdoblju od 2011. do 2015. iznosi 1:1,12. Isti smjer kretanja količine prometa, kako godišnjeg tako i ljetnog, zabilježen je na NP Vrgorac. Značajni trend opadanja započeo je nakon 2013. godine, s prosječnim stopama pada PGDP-a od 26% i PDLP-a od 24% te se kreće na prosječnoj razini od 489, odnosno 804 motorna vozila.

Bez obzira na referentno vremensko razdoblje, na NP Ravča najveći udio u ukupnom motornom prometu s oko 75%-80% čine vozila s dvije osovine, visine do 1,30 m, mjereno pri prvoj osovini, osim kombi-vozila, a slijede ju vozila s tri ili više osovina, visine do 1,30 m, mjereno pri prvoj osovini, uključujući i kombi-vozila s udjelom od oko 10%. Na NP Vrgorac prva kategorija čini 80%-85% ukupnog motornog prometa, a druga 7%-10%.

Na mjesečnoj razini, najveće opterećenje ostvareno je tokom srpnja i kolovoza, bez obzira jesu li naplatne postaje čelne i bočne. U vremenu dok su naplatne postaje bile čelne, ostvaren je mjesečni promet od preko 100.000 vozila, a u 2015. godini na NP Ravča tokom srpnja i kolovoza prošlo je 5,4, odnosno 6,5 tisuća vozila dok je na NP Vrgorac prošlo 19,9, odnosno 23,2 tisuće motornih vozila.

Grafički prikaz 2. 6. PGDP i PLDP motornih vozila na NP Ravča i NP Vrgorac u razdoblju 2010. – 2015.


Iz analiziranih podataka može se zaključiti kako su otvaranjem novih odsječaka autoceste, prvo prema Vrgorcu, a zatim i prema Pločama, ove dvije naplatne postaje svedene na ulogu lokalnih naplatnih postaja, o čemu govori i omjer PGDP-a i PDLP-a. Bez daljnjeg razvijanja transverzalnih pravaca, kako prema primorju, tako i prema unutrašnjosti, ove dvije naplatne postaje bit će u funkciji lokalnog prometa, a sukladno tome će se kretati i njegova količina. Količina motornog prometa na pojedinim odsječcima ovisit će prvenstveno o daljnjoj izgradnji mreže autoputeva, i to izgradnji A1 prema Dubrovniku te izgradnji paneuropskog koridora Vc u vidu autoceste A10 prema BiH, kao i njihovom umrežavanju u sveobuhvatnu TEN-T mrežu.

Dodatno mjerenje intenziteta prometa na longitudalnom pravcu vrši se na dva mjesta na državnoj vesti D62, i to na mjernim mjestima 6002 Ravča – zapad i 6013 Vrgorac – zapad.

Dok je prosječan PGDP u promatranom razdoblju na mjernom mjestu u Vrgorcu – zapad iznosio 2.649 motornih vozila, prosječan PGDP na mjernom mjestu u Ravča – zapad iznosio je značajno manje s 1.709 vozila. Uspoređujući PLDP, ostvaren je rast od 12% (u odnosu na PGDP) na mjernom mjestu Ravča – zapad, dok je Vrgorac – zapad zabilježio prosječan rast od 35%, što ukazuje na povećano opterećenje tokom ljetnih mjeseci te kako taj promet nije isključivo induciran lokalnim potrebama.


25

Grafički prikaz 2. 7. PGDP i PLDP motornih vozila na dionicama državne ceste D62 na području Grada Vrgorca u razdoblju 2010. – 2015.


Promatrajući podatke na razini cjelokupnog razdoblje uočava se izrazita povezanost otvaranja pojedinih dionica autoceste A1 s količinom prometa na državnoj cesti D62. Naime, mjerno mjesto Vrgorac – zapad bilježi pad količine motornog prometa u cjelokupnom razdoblju, a posebno nakon 2013. godine. Pad količine prometa nakon 2013. godine bilježi se i na mjernom mjestu Ravča – zapad, što ukazuje na to kako je prethodna količina motornog prometa bila inducirana potrebama tranzitnog prometa. U tom kontekstu ponovno dolazi do izražaja važnost transverzalne povezanosti prema primorju, odnosno prema unutrašnjosti.

Po pitanju udjela pojedinih kategorija u ukupnom prometu, najznačajniji udio čine vozila duljine do 5,5 m, što u konkretnom slučaju znači osobni automobili preko 95%.13 Na mjernom mjestu Ravča – zapad vozila duljine preko 5,5 do 9,1 m čine nešto veći udjel (cca 8,5%) od udjela na mjernom mjestu Vrgorac zapad (cca 7%). U toj kategoriji najzastupljenija su laka teretna vozila i dio srednje teških vozila koja se dijele u omjeru 3:1.14 Ostale kategorije ne prelaze udjel od 2%.

Kada je u pitanju mjerenje količine prometa na transverzalnim pravcima, postoje dva mjerna mjesta na kojima se to bilježi. To su mjerno mjesto 6023 Vrgorac i 6025 Gornje Igrane. Mjerno mjesto 6025 Gornje Igrane, odnosno dionica od lokalne ceste L67231 koja je na području Grada Vrgorca do državne ceste D512, bilježi količinu motornog prometa od 2014. godine. S obzirom na dvogodišnje mjerenje, prosječan PGDP iznosio je 142, a PDLP 158 motornih vozila, što pak ukazuje na razliku od oko 10% koja bi bila inducirana ljetnim dolascima i odlascima kako lokalnog, tako i stranog stanovništva. Na tom mjernom mjestu osobna vozila čine preko 90% ukupnog prometa, dok autobusi nisu prometovali niti u jednoj od promatranih godina.

13 Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske godine 2015., Hrvatske ceste, Zagreb, 2016.

14 Isto.


26

Grafički prikaz 2. 8. PGDP i PLDP motornih vozila na županijskim cestama ŽC6208 i ŽC6199 na području Grada Vrgorca u razdoblju 2010. – 2015.


Na mjernom mjestu 6023 Vrgorac intenzitet prometa se mjeri od 2012. godine, kada je bio na razini od oko 6,5 tisuća vozila u ljetnom vremenu i oko 3,5 vozila na razini cjelokupne godine. Kao i na državnoj cesti D62, nakon otvaranja autoceste, količina prometa se značajno smanjuje, i to na razinu od oko 1,6, odnosno 1,9 tisuća vozila dnevno. Na dionici ŽC6199 preko 90% ukupne količine vozila čine osobna vozila, zatim gospodarska vozila preko 6% te motocikli od 1,5% tokom godine i 3,5% u ljetnom razdoblju. Na dionici ŽC6208 preko 86% čine osobna vozila, gospodarska vozila čine oko 11%, dok ostatak čine motocikli i autobusi.

Promatrajući Grad Vrgorac s prometnog aspekta može se zaključiti kako je promet značajnim dijelom tranzitnog karaktera. Tomu najviše pridonosi autocesta A1, koja generira najveći dio tog prometa. Nakon puštanja u promet dionice autoceste Ravča – Vrgorac, a zatim i Vrgorac – Ploče (tj. Nova Sela) količina prometa se uvelike smanjila, prepuštajući prometnu infrastrukturu najvećim dijelom lokalnim potrebama. Ipak, da se ne radi o lokalnom prometu u potpunosti, govori i odnos između PGDP-a i PDLP-a na mjernom mjestu Vrgorac zapad na državnoj cesti D62, odnosno Vrgorac na županijskoj cesti ŽC60208, gdje se ta razlika u prosjeku kreće od 20% do 35%. Buduća količina motornog prometa na državnim i županijskim cestama na području Grada Vrgorca ovisit će prvenstveno o demografskim i ostalim socio-ekonomskim kretanjima, dok će kvaliteta prometne povezanosti s ostalim regionalnim i subregionalnim centrima u vrgoračkoj okolini taj intenzitet dodatno inducirati.

I.2.3.4 Vozni park i analiza sigurnosti cestovnog prometa

U sklopu analize tokova cestovnog prometa treba dati i prikaz brojnosti voznog parka na području Grada Vrgorca / PP Vrgorac15. Pri tome se analiza odnosi samo na cestovna vozila registrirana na dan 31. prosinca u razdoblju od 2010. do 2015. godine.

Promatrano razdoblje obilježeno je vrlo laganim trendom povećanja broja registriranih vozila s prosječnom stopom rasta od 0,8%, pri čemu s jedne strane pridonose kategorije osobnih automobila, autobusa, radnih strojeva i traktora, a s druge strane umanjuju mopedi, motocikli, kombinirana vozila i priključna vozila. Udio osobnih automobila u prosjeku čini 77% svih registriranih cestovnih vozila na području Grada Vrgorca, čime je oko 2 p.p. iza Splitsko-dalmatinske županije. Sljedeću kategoriju po

15 Sukladno Uredbi o područjima, sjedištima, vrstama i kategorijama policijskih uprava i policijskih postaja (NN 117/11 i 50/14) PP Vrgorac nadležna je samo za područje Grada Vrgorca.


27

brojnosti čine teretna i radna vozila s udjelom od 17%, dok ostale kategorije vozila ne prelaze prosječan udio od 2%.

Grafički prikaz 2. 9. Registrirana cestovna vozila na području Grada Vrgorca na dan 31.12.2010.-31.12.2015.

Izvor: Podaci za izradu strategije Grada Vrgorca, PU Splitsko-dalmatinske županije, Split, 2015, 2016.

Usporedno, broj registriranih cestovnih vozila na području Grada Vrgorca čini u prosjeku 1,47% registriranih cestovnih vozila na području Splitsko-dalmatinske županije. Ipak, kada se stavi u omjer broj osobnih automobila po stanovniku dobije se pokazatelj od 0,35 osobna automobila po stanovniku u Gradu Vrgorcu u odnosu na 0,34 osobna automobila po stanovniku u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Kao i na području Grada Vrgorca, najveći dio registriranih cestovnih vozila u Splitsko-dalmatinskoj županiji, kao što prikazuje Grafički prikaz 2.10., čine osobna vozila s prosječnim udjelom od 79%, zatim teretna i radna vozila s prosječnim udjelom od 8% te mopedi i motocikli s prosječnim zajedničkim udjelom od 13% (6% + 7%). Prema navedenim podacima, u Gradu Vrgorcu je zabilježeno iznadprosječno odstupanje udjela teretnih i radnih vozila od 17% u odnosu na 8%, odnosno ispodprosječno odstupanje udjela mopeda i motocikala (do 2%) od županijskog prosjeka (6% i 7%).


28

Grafički prikaz 2. 10. Registrirana cestovna vozila na području Splitsko-dalmatinske županije na dan 31.12.2010.-31.12.2015.

Izvor: Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., MUP RH, Zagreb, 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016.; Vlastita obrada

Analiza prometnih tokova treba se osvrnuti i na aspekt sigurnosti cestovnog prometa. Analiza sigurnosti cestovnog prometa promatra se kroz broj stradalih osoba u prometnim nesrećama. Tri su moguća stanja sudionika prometnih nesreća, a to su lakše ozlijeđeni, teže ozlijeđeni te smrtno stradali, gdje je glavni pokazatelj broj smrtno stradalih na 100.000 stanovnika.16 Iako je ova brojka podložna različitim čimbenicima, ona simbolizira uspješnost aktivnosti politike sigurnosti cestovnog prometa.

U promatranom razdoblju, od 2010. do 2015. godine, na području Grada Vrgorca zabilježeno je sveukupno 425 prometnih nesreća, od čega je 284 s materijalnom štetom, 3 prometne nesreće s poginulim osobama te 138 s ozljedama putnika.17

U 2010. godini prometna nesreća s poginulom osobom dogodila se dana 22.08.2010. godine, oko 21,50 sati na lokalnoj cesti L67208 Podprolog-Vrgorac. U 2011. godini prometna nesreća s poginulom osobom dogodila se dana 19. 11. 2011. godine, oko 20,50 sati na državnoj cesti DC62 Ravča-Rašćane u mjestu Dubrava. U 2012. godini prometna nesreća s poginulom osobom dogodila se dana 19.10.2012. godine, oko 06,30 sati na županijskoj cesti ŽC6209 Vrgorac-Draževitići predio Ajdanovac.

16 Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2011.-2020. godine, Vlada RH, Zagreb, 2011.

17 Podaci za izradu strategije Grada Vrgorca, PU Splitsko-dalmatinske županije, Split, 2015, 2016.


29

Grafički prikaz 2. 11. Broj smrtno stradalih na 100.000 stanovnika na području Grada Vrgorca i PU Splitsko-dalmatinske

Izvor: Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., MUP RH, Zagreb, 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016.; Podaci za izradu strategije Grada Vrgorca, PU Splitsko-dalmatinske županije, Split, 2015, 2016.; Vlastita obrada

Gledano kroz prizmu broja smrtno stradalih na 100.000 stanovnika, Grad Vrgorac ostvaruje dobre rezultate u posljednje tri godine promatranog razdoblja, dok je u prve tri godine navedeni pokazatelj značajno viši od županijskog prosjeka. Međutim, treba naglasiti kako je volatilnost ovog pokazatelja rezultat relativno malog broja stanovnika, u kojem samo jedna smrtno stradala osoba dovodi do velikih oscilacija.

Područje Splitsko-dalmatinske županije ostvaruje stabilan pokazatelj kroz cjelokupno razdoblje. Kada se usporedi sa zacrtanim kvantitativnim ciljevima na državnoj razini, tj. 7 smrtno stradalih na 100.000 stanovnika u 2010. godini te smanjenje smrtno stradalih za 50% u 2020. godini u odnosu na prethodno razdoblje, treba naglasiti kako su oni na pragu ostvarenja, ali da trend kretanja nije povoljan.

Ostvarenje postavljenih ciljeva u Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa RH 2011.-2020. godine za područje Grada Vrgorca, promatrajući posljednje tri godine, već je realizirano. Ipak, ne treba zanemariti stanje u sigurnosti cestovnog prometa, kojeg treba unaprjeđivati kroz sva područja djelovanja poput promjene u ponašanju sudionika u prometu, bolju cestovnu infrastrukturu, sigurnija vozila, učinkovitiju medicinsku skrb te ostala područja koja mogu polučiti određene rezultate (npr. edukacije i sl.).

I.2.3.5 Prekogranični promet

Sukladno Ugovoru o graničnim prijelazima između RH i BiH, od 2013. godine na području Grada Vrgorca postoji granični prijelaz za međunarodni cestovni promet putnika Orah – Orahovlje te stalni granični prijelaz za pogranični promet Podprolog – Prolog.18

18 Statusi navedenih graničnih prijelaza potvrđeni su i Uredbom o graničnim prijelazima RH (NN 79/2013).


30

Granični prijelaz Orah – Orahovlje otvoren je 24 sata dnevno za međunarodni promet putnika, osobnih vozila i vozila za prijevoz putnika bez obzira na zemlju iz koje dolaze. Na tom graničnom prijelazu neprekidno se obavljaju poslovi iz nadležnosti policije i carine.

Stalni granični prijelaz za pogranični promet Podprolog – Prolog otvoren je od 6:00 do 22:00 sata, pod uvjetima pograničnog režima uspostavljenog sporazumom kojim se uređuje pogranični promet u pograničnom području između RH i BiH. Mješovito povjerenstvo, na prijedlog tijela RH i BiH nadležnih za kontrolu prometa preko zajedničke državne granice, može donijeti odluku o radnom vremenu graničnog prijelaza i izvan predviđenog radnog vremena od 6:00 do 22:00 sata.

Isto povjerenstvo može, također na prijedlog tijela RH i BiH nadležnih za kontrolu prometa preko zajedničke državne granice, odobriti privremeni međunarodni promet putnika preko graničnog prijelaza, s tim da će se u tom slučaju rasporediti odgovarajuće službe za kontrolu prometa preko zajedničke državne granice.

Sporazumom o pograničnom prometu između RH i BiH, također od 2013. godine, dio Grada Vrgorca je definirano kao pogranično područje,19 odnosno područje uz zajedničku državnu granicu koje se prostire u dubinu od pet kilometara od zajedničke državne granice. Tim sporazumom, uz službene granične prijelaze, određena su i prijelazna mjesta, odnosno „mjesto izvan službeno otvorenih graničnih prijelaza za pogranični i međunarodni promet koje je zbog lokalnih okolnosti ili, iznimno, kada postoji zahtjev posebne prirode, otvoreno za prelazak zajedničke državne granice pod uvjetima pograničnog režima“. Na području Grada Vrgorca tri su takva prijelaza:

Mijaca - Jabuka,

Kašće - Donje Kašće,

Veliki Prolog - Prolog.

Analizom prometa vozila, kao i broja putnika, na službenim graničnim prijelazima može se uočiti veliki trend smanjenja, kako broja putničkih vozila, tako i broja putnika koji ulaze i izlaze iz RH.

Najveće smanjenje je zabilježeno na stalnom graničnom prijelazu za pogranični promet Podprolog – Prolog, i to u prosijeku 40% godišnje. Na tom graničnom prijelazu ostvarene su progresivne stope smanjenja, pa je tako promet vozila u 2014. godini na razini od oko 10%, a promet putnika na oko 6% u odnosu na 2010. godinu, odnosno broj vozila na ulazu u RH opao je s 88.597 na 9.131, a broj putnika s 200.938 na 11.903. Pri tome je broj vozila i putnika na izlazu iz RH činilo oko 95% broja vozila i putnika na ulazu u RH.

Nešto manje smanjenje, u apsolutnim brojkama ostvareno je na stalnom graničnom prijelazu za međunarodni cestovni promet putnika Orah – Orahovlje. Na ovom prijelazu prosječno godišnje smanjenje prometa vozila iznosilo je oko 7%, a putnika oko 5%, što je dovelo promet vozila na oko 70% u odnosu na početak razdoblja, a putnika na nešto više od 80%. Za razliku od stalnog graničnog prijelaza za pogranični promet Podprolog – Prolog, na ovom graničnom prijelazu, u prosijeku je zabilježen veći izlaz i vozila i putnika za oko 1%.

Uredbom o graničnim prijelazima RH iz 2005. godine20, Veliki Prolog – Prolog definiran je kao privremena kontrolna točka za cestovni promet na državnoj granici BiH. Do 2013. godine postojala je

19 Banja, Draževitići, Dusina, Kotezi, Kozica, Mijaca, Orah, Podprolog, Poljica Kozička, Prapatnice, Ravča, Stilja, Umčani, Veliki Prolog, Vina, Vrgorac i Zavojane.

20 Uredba o graničnim prijelazima RH (NN 97/96, 7/98, 81/99, 91/99, 110/99, 49/00, 69/00 i 79/05


31

evidencija o prometu vozila i putnika, a definiranjem prijelaza kao prijelaza izvan službeno otvorenih graničnih prijelaza21 prestaje se voditi statistika. U tom razdoblju , odnosno u 2011. na 2010. zabilježeno je povećanje prometa vozila i putnika za oko 48%, te se promet putnika i vozila se ustalio na istoj razini i u sljedećoj godini, a već krajem razdoblja, zbog administrativnih promjena zabilježen je pad od 80% za vozila i 90% za putnike. S obzirom da je nova uredba o graničnim prijelazima stupila na snagu 01. srpnja 2013. godine, odnosno na dan ulaska RH u EU, može se zaključiti kako je većina ostvarenog prometa vozila i upitnika u proteklom razdoblju ostvarena tokom ljetnih mjeseci.

Promatrano razdoblje u prometu putnika i vozila preko graničnih prijelaza obilježile su drastične promjene. Razlog takvim kretanjima treba tražiti u administrativnom reguliranju prekograničnog prometa, ali i otvaranju novih graničnih prijelaza, kao dijela nove prometne infrastrukture koja povezuje RH i BiH. Tako je u 2014. godini promet putnika na graničnom prijelazu Nova sela – Bijača tek na nešto nižoj razini nego je smanjenje broja putnika na svim graničnim prijelazima u odnosu na 2010. godinu, kako na području Grada Vrgorca, tako i u njegovoj okolini.

Dužina državne granice s BiH otvara mogućnost kvalitetnije pogranične suradnje sa susjednim općinama u BIH, a to uključuje i bolju administrativnu organizaciju prekograničnog prometa.

21 Uredba o graničnim prijelazima RH (NN 79/13)


Stra

tegi

ja r

azvo

ja G

rada

Vrg

orca

20

16

32

Gra

fičk

i pri

kaz

2. 1

2. P

reko

gran

ičn

i pro

met

voz

ila i

putn

ika

na g

rani

čnim

pri

jela

zim

a na

pod

ručj

u G

rada

Vrg

orca

Izvo

r: S

tatis

tičko

izvj

ešće

Tra

nspo

rt i

kom

unik

acije

u 2

010.

, 201

1., 2

012.

, 20

13.,

2014

., D

ržav

ni z

avod

za

stat

istik

u R

epub

like

Hrv

atsk

e, Z

agre

b, 2

011.

, 201

2., 2

013.

, 201

4., 2

015.

Gra

fičk

i pri

kaz

2. 1

3. P

reko

gran

ičn

i pro

met

voz

ila i

putn

ika

na g

rani

čnim

pri

jela

zim

a u

bliz

ini p

odru

čja

Gra

da V

rgor

ca

Izvo

r: S

tatis

tičko

izvj

ešće

Tra

nspo

rt i

kom

unik

acije

u 2

010.

, 201

1., 2

012.

, 201

3., 2

014.

, Drž

avni

zav

od z

a st

atis

tiku

Rep

ublik

e H

rvat

ske,

Zag

reb,

201

1., 2

012.

, 201

3., 2

014.

, 201

5.


33

I.2.4 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

Komunalna infrastruktura u užem smislu predstavlja građevine koje omogućavaju pružanje komunalnih usluga poput opskrbe vodom, odvodnju otpadnih voda, opskrbu plinom, zatim sakupljanje i zbrinjavanje komunalnog i drugih vrsta otpada, kao i druge djelatnosti koje su povezane s komunalnom infrastrukturom.

I.2.4.1 Sustav gospodarenja vodom

I.2.4.1.1 Vodoopskrbni sustav

Vodoopskrbni sustav grada Vrgorca zasebna je cjelina vodoopskrbe u sklopu vodoopskrbnog sustava Splitsko-dalmatinske županije kojim upravlja Komunalno d.o.o. Vrgorac. Vodoopskrbi sustav se sastoji od dva podsustava.22 Prvi i veći podsustav Banja, koji se napaja s istoimenog izvorišta se nalazi na krajnjem sjeverozapadu Rastok polja, a čiji se otvor nalazi na koti od 75 m.n.m.23 Minimalna izdašnost ovog izvora te instalirani kapacitet iznose 50 l/s.24 Njegov ukupni volumen svih vodosprema iznosi 4.120 m3, a ukupna dužina od 78,2 km25 pruža se u pet prostornih pravaca:

Vrgorac – Stilja,

Vrgorac – Orah (dio naselja),

Vrgorac – Kotezi,

Vrgorac – Vina,

Vrgorac – Župa (na području općine Zagvozd).

Nad ovim vodoopskrbnim podsustavom uglavnom je (VS i CS Dragljane te Zavojane nisu obuhvaćene) uspostavljen sustav daljinskog nadzora i upravljanja putem analogne i digitalne frekvencije. Ovaj vodoopskrbi podsustav podmiruje cca 80% potreba na području Grada Vrgorca.26

Izvorište Butina nalazi se na sjevernom rubu Vrgoračkog polja, na koti od oko 27 m.n.m.27 Minimalna izdašnost ovog izvora iznosi 1.360 l/s, a instalirani kapacitet 35 l/s28, što ukazuje na to kako postoje velike zalihe u opskrbnom kapacitetu ovog vodoopskrbnog podsustava. Ukupno instalirani kapaciteti iznose 1.100 m3, a ukupna dužina mreže 46,9 km, od čega najveći dio na području Grada Vrgorca.

22 PPUG Vrgorca izvore pitke vode klasificirani su u stalna vrela, povremena vrela i estavele. Od stalnih izvora treba navesti još Grgića vrelo, Velika Banja, Kruška vrelo, Talež veliki i mali te Vir. U povremena vrela ubrojena su: Krenica, Vlaška izvor, Nuga , Marin vir, Pojila izvor, Mrtva izvor, Podustva izvor, Podvinje izvor, Stinjevac vrelo, Lukovac, Izvorsaka zona iznad i ispod Didine glavice, Zona između Didine glavice i Staševica ponora, Dumića-Lazina izvor te Kobiljača. Estavele su: Bezimena estavela, Studena, Buk, Glava, Gnječev vir i Dulo vir.

23 PPUG Vrgorac, Urbos d.o.o./Arching d.o.o., Vrgorac/Split, 2006., 2010., 2014.

24 PPU Splitsko-dalmatinske županije, JU Zavod za prostorno planiranje Splitsko-dalmatinske županije, Split, 2013.

25 Vodne građevine (crpne stanice, vodospreme i vodoopskrbna mreža), Komunalno d.o.o., Vrgorac; 2015.

26 Vodoopskrbni plan Splitsko-dalmatinske županije; IGH d.d., Split, 2008.




34

Podsustav se račva na dva dijela:

Butina – Kobiljača iz kojeg se račva odvojak prema Velikom Prologu.

Butina – Draževitići – Staševica.

Veći dio podsustava nije obuhvaćen sustavom daljinskog nadzora i upravljanja, a procjenjuje se kako podmiruje cca 20% potreba na području Grada Vrgorca.29

Grafički prikaz 2. 14. Sustav vodoopskrbe na području Grada Vrgorca

Izvor: PPUG Vrgorac, Urbos d.o.o./Arching d.o.o., 2006., 2010., 2014.; PPU Splitsko-dalmatinske županije, JU Zavod za prostorno planiranje Splitsko-dalmatinske županije, Split, 2013.; Vodne građevine (crpne stanice, vodospreme i vodoopskrbna mreža), Komunalno d.o.o., Vrgorac, 2015.; Vlastita obrada

Generalno se može ustvrditi kako je vodoopskrbni sustav na području Grada Vrgorca izgrađen skoro u cijelosti. Ostala je nedovršena vodoopskrba dijela naselja Orah (zaseoci Bubnji, Jelavići, Polići, Brljevići, Bilići, Vujčići, Katavići, Buljani) koju treba planirati i dovršiti. Nadalje, ostala je nedovršena vodoopskrba na području zaseoka Kovačevići (Morkulje i Gradina), a koja će se opskrbiti iz Grupnog vodovoda Imotske krajine, podsustava Opačac (iz pravca općine Zagvozd) te područja naselja Poljica Kozičkih te Mijaca, za koje je također planirana vodoopskrba iz Grupnog vodovoda Imotske krajine, ali



35

iz podsustava Josip Jović (iz pravca općine Runovići). Osim planova osiguranja vodoopskrbe na cjelokupnom području Grada Vrgorca, planirano je povezati podsustave Banja i Butina.

Po pitanju stanja i kvalitete vodoopskrbnog sustava Grada Vrgorca treba navesti kako je podsustav Banja (faza A) izgrađen 1988. godine, a podsustav Butina 1970. godine. U tom vremenskom razdoblju polagane su azbestno cementne cijevi (uglavnom tipa C). U kasnijim fazama izgradnje korištene su duktilne cijevi. Izgradnja vodoopskrbnog sustava novijeg doba koristila je plastične cijevi visoke gustoće (PEHD) koje se koriste i ugrađuju u posljednjih 50 godina. Ovakav sustav vodoopskrbe stvara probleme duktilnosti cjevovoda koji često puca zbog razlike tlakova na vodovodnom području iznad 300 m nadmorske visine. Zbog toga treba na najsloženijim dionicama (Ravča- Rašćane, Ravča- Duge Njive) sanirati postojeći vodovod. Uz procijenjene gubitke od 70%30, funkcioniranje vodoopskrbnog sustava ne može se smatrati zadovoljavajućim, čime je premašen udio gubitaka od 64% u ukupno zahvaćenoj vodi (uvedeno u sustav) na razini Splitsko-dalmatinske županije.31 Postojeći vodoopskrbni sustav je zbog konfiguracije terena i čestog prempumpavanja previše oslonjen na korištenje električne energije iz sustava HEP-a zbog čega je osnovna cijena vode previsoka.

I.2.4.1.2 Odvodnja otpadnih voda

Za područje Grada Vrgorca postoji glavna projektna dokumentacija sustava odvodnje otpadnih voda Vrgorac. Ona se sastoji od glavnog projekta kanalizacijske mreže (tlačni gravitacijski cjevovodi, crpne stanice fekalnih voda, oborinski cjevovodi, olujni bazeni i ostali objekti na mreži) i glavnog projekta uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Vrgorca. 32

Trenutno je izgrađena kanalizacijska mreža na koju je priključeno 3.500 kućanstava Grada Vrgorca, ali pročišćivač otpadnih voda nije u funkciji, što je uzrok nefunkcionalnog cjelokupnog sustava.33

30 Generalni upitnik za JLS, Grad Vrgorac, Vrgorac/Split, 2016.



33 Generalni upitnik za JLS, Grad Vrgorac, Vrgorac, 2015.


36

Grafički prikaz 2. 15. Sustav odvodnje otpadnih voda na području rada Vrgorca

Izvor: PPUG Vrgorac, Urbos d.o.o./Arching d.o.o., Vrgorac/Split, 2006., 2010., 2014.

Također, definirana je lokacija ispuštanja pročišćenih otpadnih voda iz uređaja za pročišćavanje i to na padinama južno od Grada u teren.

Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije planirana je izgradnja lokalnog sustava odvodnja Grada Vrgorca, i to zbog II zone sanitarne zaštite izvorišta Butina.

I.2.4.1.3 Analiza utroška vode

Nastavak analize o vodovodnoj mreži i mreži odvodnje je analiza o utrošku vode. Analiza je provedena za razdoblje od 2010. do 2015. godine, i to za kategorije kućanstvo i gospodarstvo. Ukupna potrošnja vode34 u 2015. godini na području Grada Vrgorca iznosi 457.853 m3. Od toga se 63,96% odnosi na potrošnju vode u kućanstvu, a 36,04% na potrošnju vode u gospodarstvu. Usporedno, od 3.464 priključaka na vodoopskrbu u 2015. godini, 94,31% se odnosi na kućanstva, a 5,69% na kategoriju gospodarstva što ukazuje na velike potrošače u kategoriji gospodarstvo.

34 Uslugu opskrbe vodom Grada Vrgorac vrši Komunalno d.o.o. iz Vrgorca. Dostavljeni podaci se odnose na ukupno fakturiranu vodu.


37

U usporedbi s početkom razdoblja, zabilježen je pad ukupne potrošnje vode s velikim oscilacijama unutar promatranog razdoblja, s prosječnom stopom pada od 2,96%. Dvije godine zaredom, 2011. i 2012. godine, zabilježen je rast od 8,98%, odnosno 9,95%, ali je taj rast anuliran u 2014. godini bilježeći pad od 24,02%. Pridodajući tome i pad od 6,55% u 2015. godini, kraj razdoblja ostao je na razini od 82,39% u odnosu na 2010. godinu.

Identičan smjer kretanja potrošnje ostvarile su i kategorije kućanstvo i gospodarstvo zabilježivši pad ukupne potrošnje vode na razini promatranog razdoblja. Međutim, prosječna stopa pada za sektor kućanstva iznosila je 1,38%, dok je prosječna stopa pada za kategoriju gospodarstva iznosila 4,27%. Sukladno tome, potrošna vode za kategoriju kućanstva u 2015. godini bila je na razini od 91,16% u odnosu na 2010. godinu, a potrošna vode za kategoriju gospodarstva na razini od 70,38%.

Iznimno veliki pad od 31,82%, odnosno 26,91% ostvario je sektor gospodarstvo u 2014. i 2015. godini, što je uvelike utjecalo na kretanje ukupne potrošnje vode.

Grafički prikaz 2. 16. Fakturirana voda na području a Vrgorca u razdoblju od 2010.-2015. (u 000 m3)

Izvor: Generalni upitnik za JLS, Grad Vrgorac, Vrgorac, 2016.

Analiza potrošača, odnosno broja priključaka ukazuje na njihov lagani pad u cjelokupnom razdoblju (Grafički prikaz 2.16.). Pri tome, obje kategorije bilježe pad broja priključaka. Ukupni broj potrošača padao je prosječnom stopom rasta od 0,59% te je u odnosu na 2010. godinu na razini od 97,03%. Broj potrošača u kategoriji kućanstvo opadao je prosječnom stopom od 0,33%, a u kategoriji gospodarstvo 4,24%. Kategorija gospodarstvo opala je najviše u 2013. i 2014. godini, što se odrazilo i na potrošnju te kategorije.


38

Grafički prikaz 2. 17. Broj priključaka na vodoopskrbu na području Grada Vrgorac u razdoblju od 2010.-2015.


Prosječna potrošnja vode u 2015. godini po stanovniku iznosi 44,56 m3, što je za oko 5% više nego u 2010. godini. Promatrano kroz razdoblje, potrošnja vode po glavi stanovnika najviše je porasla u 2011. godini (18.64%), ali taj porast je posljedica smanjenja broja stanovnika.35 Međutim, već nakon 2012. godine bilježi uzastopne padove, pa je ostvarena prosječna stopa rasta na razini cjelokupnog razdoblja od 1,81%, ali je nakon 2012. godine ostvarena stopa pada od 4.24%.

Grafički prikaz 2. 18. Prosječna potrošnja vode u Gradu Vrgorac i RH u m3

35 Prema popisu iz 2001. godine, Grad Vrgorac imao je preko 1.000 stanovnika više u odnosu na 2011. godinu.


39

Izvor: Generalni upitnik za JLS, Grad Vrgorac, Vrgorac, 2016.; Eurostat; vlastita obrada

U usporedbi s RH, prosječna potrošnja vode u kategoriji kućanstva na području Grada Vrgorca veća je od prosječne potrošnje sektora kućanstva na području RH. U razdoblju od 2010. do 2013. godine36 prosječna godišnja potrošnja vode na području Grada Vrgorac iznosi 48,00 m3, što bi iznosilo oko 131,52 l dnevno, dok je za isto razdoblje za RH iznosila 118,92 l dnevno.

S obzirom da sustav odvodnje na području Grada Vrgorac nije u funkciji, nema podataka o ukupnoj odvodnji.

I.2.4.1.4 Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

Zona krških polja na jugoistoku grada Vrgorca definirana je Vrgorskim poljem/Jezerom (927,26 ha) i Rastok poljem (712.22 ha)37 te uvalom Bunina (281,48 ha).

Karakteristika ovih polja su nepovoljni hidrološki uvjeti zbog čega polja u zimskom periodu plave (zbog velikih količina oborinskih i izvorskih voda, te malih kapaciteta ponora i odvodnih tunela), a u ljetnom razdoblju imaju potrebu za osiguranjem velike količine vode potrebne za navodnjavanjem velikih obradivih površina.

Grafički prikaz 2. 19. Plavna podrčja na prostoru Grada Vrgorca

36 Podatak o potrošnji vode u domaćinstvima u RH nakon 2013. godine nije dostupan na stranicama Eurostata. 37 Iskazane površine odnose se na područje grda Vrgorca. Površina Vrgorskog polja iznosi oko 3.000 ha, a Rastok polja oko 1.700 ha.


40

Izvor: PPUG Vrgorac, Urbos d.o.o./Arching d.o.o., 2006., 2010., 2014.; PPU Splitsko-dalmatinske županije, JU Zavod za prostorno planiranje Splitsko-dalmatinske županije, Split, 2013.;Vlastita obrada

Poplavne vode Rastoka se prikupljaju Maticom Rastoka, dovode do tunela Rastok i upuštaju u Maticu Vrgorsku u Vrgorsko polje. Matica Vrgorska ih dalje zajedno sa vodama Vrgorskog polja sprovodi do Vrgorskog tunela i dalje u Baćinska jezera. S druge strane, Matica Rastoka je povezana kanalom Parilo-Brza voda sa rijekom Mlada iz sliva Trebižata, a služi za natapanje površina polja Rastok.

Višegodišnjim programom gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije38 posebno je naglašen problem odvodnje krških polja (Rastok, Vrgorsko polje, Imotsko polje) koja usprkos velikim naporima još uvijek nije adekvatno riješen. Istim nacionalnim planom predviđen je projekt odvodnje viška vode iz Vrgorskog polja u iznosu od 203.597.000 kn koji je svrstan u prioritetnu skupinu 1.

Provedba Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u RH (NAPNAV) u razdoblju od 2004. – 2012. godine obuhvatila je djelomičnu sanaciju sustava navodnjavanja Rastok.39

I.2.4.2 Plinska infrastruktura

Sustav distribucije plina na području Grada Vrgorac trenutno ne postoji, ali je planirana u sklopu visokotlačnog plinovoda MRS Zagvozd - RS Šestanovac - RS Imotski - RS Vrgorac maksimalnog radnog tlaka 12 bar predtlaka.

38 Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije, Hrvatske vode, Zagreb, 2015.

39 Isto.


41

Grafički prikaz 2. 20. Sustav opskrbe plinom na području Grada Vrgorca

Izvor: PPU Splitsko-dalmatinske županije, JU Zavod za prostorno planiranje Splitsko-dalmatinske županije, Split, 2013.

Početak izgradnje ovog visokotlačnog plinovoda je 2017. godina, a predviđeni kraj 2019. godine.40

U sklopu lokalne distribucije plina planirane su redukcijske stanice Vrgorac na području naselja Ravča te na području naselja Kozica.

Koncesionar za izgradnju distribucijske mreže i distribuciju plina na području Splitsko-dalmatinske županije je tvrtka EVN Croatia Plin d.o.o..41

I.2.4.3 Javna komunalna infrastruktura

Na području Grada Vrgorca postoji lokalna tržnica površine 45 m2 kojom se koristi 5 prodavača. Tržnicom upravlja Gradska čistoća i usluge d.o.o. te se smatra kako nije potrebno proširenje tržnice.42

Na području Grada Vrgorac postoji veliki broj mjesnih groblja, a u nekim naseljima postoji i više njih. Najveće groblje je u samom Vrgorcu veličine 12.000 m2, a kojem je potrebno proširenje što

40 Desetogodišnji plan razvoja plinskog transportnog sustava RH 2014. – 2023., Plinacro d.o.o., Zagreb, 2014.

41 http://www.dalmacija.hr/ustroj/zupan/novosti/clanak/1470/prijenos-koncesije-za-plinofikaciju-na-evn-cro-plin (17.03.2016.)



42

podrazumijeva i izgradnju novog potpornog zida, nasipanje kamenom, kao i druge građevinske radove.

O grobljima se brine Grad Vrgorac, a u nastavku je dan njihov pregled.

Tablica 2. 6. Groblja na području Grada Vrgorac

Lokacija groblja Naselja iz se preminuli ukopavaju

Upravljanje grobljem

Potreba proširenja

groblja Groblje sv. Ante,

Vrgorac, Težačka ul. Vrgorac Grad Vrgorac DA

Poljica, sv. Jure Poljica Grad Vrgorac NE Poljica, Igrište Poljica Grad Vrgorac NE

Zavojane Zavojane, Dragljane Grad Vrgorac NE Kozica Kozica Grad Vrgorac NE Orah Orah Grad Vrgorac NE

Rašćane, sv. Mihovil Rašćane Grad Vrgorac NE Rašćane, sv. Stjepan Rašćane Grad Vrgorac NE

Prapatnice Prapatnice Grad Vrgorac NE Gomila Dusina Grad Vrgorac NE Butina Dusina Grad Vrgorac NE Ravča Ravča Grad Vrgorac NE

Kokorići Kokorići Grad Vrgorac NE Duge Njive Duge Njive Grad Vrgorac NE

Umčani Umčani Grad Vrgorac NE Vina Vina Grad Vrgorac NE Stilja Stilja Grad Vrgorac NE

Kljenak Kljenak Grad Vrgorac NE Žlibina Žlibina Grad Vrgorac NE Mijaca Mijaca Grad Vrgorac NE

Draževitić Draževitić Grad Vrgorac NE Veliki Prolog Veliki Prolog Grad Vrgorac NE Podprolog Podprolog Grad Vrgorac NE


Na području Grada Vrgorac postoji mreža javne rasvjete, koja pokriva 95% svih naselja. Javnom rasvjetom upravlja Gradska čistoća i usluge d.o.o..

I.2.4.4 Gospodarenje otpadom

Gospodarenje otpadom znači skupljanje, prijevoz, uporabu i zbrinjavanje otpada uključujući nadzor nad tim postupcima i naknadno održavanje lokacija zbrinjavanja, a obuhvaća i radnje koje poduzimaju trgovac ili posrednik.43

Sukladno čl. 28 Zakona o održivom gospodarenje otpadom (NN 94/13) JLS je dužna na svom području osigurati:

javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, i biorazgradivog komunalnog otpada,

odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada,

43 http://www.fzoeu.hr/hr/gospodarenje_otpadom/ (29.08.2016.)


43

sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan navedenom zakonu te uklanjanje tako odbačenog otpada,

provedbu Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske,

donošenje i provedbu plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave,

provođenje izobrazno-informativne aktivnosti na svom području i

mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada.

Obavljanje komunalne djelatnosti skupljanja, odvoza i odlaganja miješanog komunalnog otpada s područja Grada Vrgorca do 2012. godine obavljalo je poduzeće Komunalno d.o.o. iz Vrgorca, a od 2013. godine, tj. nakon osnutka, to čini Gradska čistoća i usluge d.o.o. iz Vrgorca. Ambalažu od metala, ambalažu od plastike, kao i staklenu ambalažu prikuplja poduzeće Unija Nova iz Sesvetskog Kraljevca, a staklenu ambalažu od 2015. godine poduzeće Respekt d.o.o. iz Metkovića.

Miješani komunalni otpad odlaže se na odlagalište Ajdanovac, na području Grada Vrgorca, staklena metalna i ambalaža od plastike u Pogonu Zagreb koje koristi poduzeće Unija Nova te se od 2015. godine staklena ambalaža odlaže u skladištu poduzeća Respekt d.o.o. u Metkoviću.

U razdoblju od 2010. godine do 2015. godine prikupljeno je u prosjeku 2.586,60 t miješanog komunalnog otpada godišnje sa zabilježenim trendom smanjenja i prosječnom stopom pada od 8,02% na godišnjoj razini44.

Od 2011. godine odvojeno se prikuplja staklena ambalaža. Trend prikupljanja količine staklene ambalaže je u velikom porastu s prosječnom stopom povećanja od 134,13% godišnje.45

Također, od 2013. godine prikupljaju se ambalaža od metala, kao i ambalaža od plastike. Prikupljena količina ambalaže od metala zabilježena je samo u 2013. i 2014. godini s količinama od 0,12 t i 0,076 t. Ambalaža od plastike prikupi se u prosječnoj godišnjoj količini od 1,933 t.

44 Ukupna količina prikupljenog miješanog komunalnog otpada nije službeno evidentirana u 2011. godini te se izračun odnosi na ostale godine u promatranom razdoblju.

45 Podaci o pojedinoj vrsti otpada u 2015. godini nisu evidentirani te se količine prema pojedinoj vrsti otpada procjenjuju na temelju podataka do 2014. godine, a to uključuje podatke o sakupljaču/prijevozniku, djelatnosti uslijed koje dolazi do emisije u okoliš te količini prikupljene pojedine vrste otpada u prethodnim godinama.


44

Grafički prikaz 2. 21. Prikupljeni neopasni otpad na području Grada Vrgorac u razdoblju od 2010.-2015. u t

Izvor: Preglednik registra onečišćavanja okoliša, Vlastita obrada

Osim službenih podataka, treba uzeti i obzir i nastali poljoprivredni otpad (folija, crijevo kap po kap i dr.) te način njegova zbrinjavanja. Time su najviše izložena područja Rastok, Jezero i Bunina, jer nisu određena odlagališna mjesta, pa se takav otpad uglavnom spaljuje.46

Istu logiku ukupnog sakupljenog otpada slijedi i količina sakupljenog otpada po glavi stanovnika. Kroz promatrano razdoblje, prosječna godišnja količina prikupljenog miješanog komunalnog otpada po glavi stanovnika iznosi 0,37 t.

U usporedbi s RH, ali i sa Splitsko-dalmatinskom županijom, prikupljena količina miješanog komunalnog otpada po glavi stanovnika je na nešto nižoj razini, gdje je na području RH, u 2012. godini, količina po glavi stanovnika iznosila 390 kg (1,06 kg dnevno), a u Splitsko-dalmatinskoj županiji 433 kg (1,19 kg dnevno).47

Za razliku od prethodnih godina, u 2014. godini, evidentirano je prikupljanje opasnog otpada. Koncesionar za prikupljanje opasnog otpada je Tehnomobil d.o.o. iz Splita. Ukupna količina prikupljene odbačene oprema koja sadrži klorofluorougljike iznosi 0,03 t, a odbačene električne i elektroničke oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23, a koja sadrži opasne komponente 1,04 t.48

Plan gospodarenja otpadom grada Vrgorca49 izgrađen je za razdoblje do 2015. godine. Plan je izradio IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. iz Zagreba 2008. godine.

Uslugom organiziranog skupljanja i zbrinjavanja otpada danas su obuhvaćena sva naselja na području Grada Vrgorca. Otpad se odlaže na odlagalištu otpada Ajdanovac od 2005. godine, na kojem se

46 Partnersko vijeće za izradu Strategije razvoja Grada Vrgorca, Vrgorac, 2016.

47 Izvješće o stanju okoliša, 2014. (razdoblje od 2009. do 2012.), Agencija za zaštitu okoliša, Zagreb, 2015. 48 Podaci za 2015. nisu dostupni.

49 Plan gospodarenja otpadom grad Vrgorca, IPZ Uniprojekt TERRA, Zagreb, 2008.


45

odlagalo od 1970. godine do 1996. godine kada se odlagalište zatvara i počinje sa odlaganjem na odlagalištu Donja Gora u Podgori. No zatvaranjem odlagališta u Podgori odlagalište Ajdanovac ponovo se otvara za odlaganje.50

Povremeno se na rubnim dijelovima naselja stvaraju manje količine nekontroliranog odlaganja otpada koja se nakon uočavanja saniraju uklanjanjem i odvozom na Ajdanovac.

Poduzeće Gradska čistoća i usluge d.o.o. raspolaže s tri specijalna vozila za odvoz otpada te jednom čistilicom.

Od temeljnih mjera predviđenih Planom gospodarenja otpadom grada Vrgorca ostali su nerealizirani:

Reciklažno dvorište,

Specijalno vozilo za prijevoz otpada,

Objekt za građevinski otpad,

Sanacija odlagališta Ajdanovac te

Pretovarna stanica sa sortirnicom.

Iz prikazanog stanja i priloženih podataka može se zaključiti kako Grad Vrgorac ulaže napore u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom, ali i da se taj sustav dodatno može unaprijediti u skladu sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, kao i samim Planom gospodarenja otpadom grada Vrgorca.

I.2.5 SUSTAV ELEKTROOPSKRBE

Kada se promatra sustav elektroopskrbe Grad Vrgorac se nalazi na distribucijskom području Split, pogon Vrgorac.

Elementi sustava prijenosne mreže sastoje se od 110 kV dalekovoda koji spaja TS 110/20(10) kV Vrgorac i TS 110/35/10 kV Ljubuški te 110 kV dalekovoda koji spaja TS 110/20(10) kV Vrgorac i TS 110/20(10) kV Ploče.

Također, TS 110/20(10) kV Vrgorac, kao dio prijenosne mreže ima instaliranu snagu od 2x20 MVA, čije opterećenje u ljetnim mjesecima iznosi 20%, a zimsko 25%. Iz ove trafostanice pruža se distribucijska mreža za Grad Vrgorac, dio općine Zagvozd, dio općine Pojezerje, dio Grada Ploča te nekoliko naselja u BiH (na području općine Ljubuški).51

50 Isto.



46

Grafički prikaz 2. 22. Prijenosna i distribucijska elektroenergetska mreža na području Grada Vrgorac

Izvor: PPUG Vrgorac, Urbos d.o.o./Arching d.o.o., 2006., 2010., 2014.

Kako je već navedeno, elektroopskrba Grada Vrgorca vrši se iz TS 110/20(10) kV Vrgorac. Iz ove trafostanice pružaju se zračni i podzemni distributivni vodovi prema cjelokupnom području Grada Vrgorca, a i šire.

Tablica 2. 7. Elementi distribucijskih mreža na području Grada Vrgorca

Vod Ime i napon

Vrsta voda Zračni/kabelski Presjek u mm2 Procijenjeni

gubitci

DV 10 kV Vrgorac 5 zračni / kabelski

AlČe 3x50 mm2 / XHE 49A 185/25 mm2 12%

DV 10 kV Vrgorac 7 podzemi XHE 49A 185/25 mm2 11% DV 10 kV Veliki Prolog zračni AlČe 3x50 mm2 14%

DV 10 kV Župa zračni / kabelski

AlČe 3x120 mm2 / 3xXHP 49A 1x185 mm2 19%

DV 10 kV Dragljane zračni AlČe 3x25 mm2 18% DV 10 kV Banja zračni AlČe 3x50 mm2 15%

DV 10 kV Staševica zračni AlČe 3x50 mm2 14% DV 10 kV Hidroelektra kabelski 3xXHP 49A 1x185 mm2 12% DV 10 kV Čvor Vrgorac kabelski XHE 49A 185/25 mm2 10% DV 10 kV Tunel Šubir kabelski XHE 49A 185/25 mm2 11% DV 10 kV PUO Dusina kabelski XHE 49A 185/25 mm2 10%


Svi navedeni vodovi zadovoljavaju potrebe JLS, a evidentno je kako su u prosjeku veći gubitci u prijenosu električne energije ostvareni zračnim vodovima u odnosu na podzemne, odnosno kabelske. Najveći gubitak ostvaren je na 10 kV dalekovodu Župa, i to 19%, dok je prosječan procijenjeni gubitak u opskrbnoj mreži na podruju Grada Vrgorca 13%.


47

Distributivna mreža broji 108 10/0,4 kV trafostanica, čije je ukupna instalirana snaga 23.590 kVA. Najveću instaliranu snagu u prosjeku imaju novije trafostanice (630-1.000 kVA), i to za potrebe napajanja objekata na autocesti. Procjenjuje se da sve distributivne trafostanice zadovoljavaju potrebe opskrbe na području Grada Vrgorca.

Na području Grada Vrgorca predviđeno je područje za testiranje mogućnosti proizvodnje električne energije putem vjetra, i to na lokaciji brda Gradina52, dok lokacije solarnih elektrana nisu predviđene.

Kada se govori o unaprijeđeniju sustava elektroopskrbe može se navesti kako je predviđena nadogradnja i prijenosne i distributivne mreže. U okviru prijenosne mreže previđena je izgradnja u sklopu DV 2x400 kV Nova Sela – Zagvozd (Imotski), što u sebi uključuje i odvojak prema Pločama53 te izgradnja DV 110 kV Imotski – Vrgorac i DV 110 kV Vrgorac – Ploče.54

Kada je riječ o distributivnoj mreži, planira se prelazak sa naponske razine 10 kV na 20 kV čime bi se smanjili gubici prijenosa električne energije. Prelazak Pogona Vrgorac na 20 kV napon se planira izvesti u par faza zajedno sa pogonima Metković i Ploče. Stoga se u idućih par godina planira rekonstrukcija trafostanica, mreže i ostale opreme koja nije prilagođena za pogon na 20 kV. Potpuni prelazak navedena tri pogona je planiran do 2021. godine čime bismo bili prvi pogoni na području Elektrodalmacije koji su prešli na 20 kV naponsku razinu.55

Kada je riječ o izvorima iz obnovljivih izvora energije na području Grada Vrgorca, ostavljena je mogućnost ispitivanja razvoja sustava alternativnih izvora obnovljive energije na brdu Gradina, jugoistočno od Vrgorca56, čemu pridonose izrazito povoljni utjecaji vjetra i sunčeve energije.

I.2.5.1 Analiza potrošnje električne energije

Prilikom analize sustava elektroopskrbe nužno je analizirati i potrošnju električne energije. Po pitanju ukupne potrošnje električne energije na području Grada Vrgorca u razdoblju od 2010. do 2015. godine uočava se stabilan trend, s prosječnom potrošnjom od 26.348.333 kWh, te prosječnom stopom pada od neznatnih 0,06%, što je posljedica relativno stabilnih kretanja potrošnje u svima analiziranim kategorijama. Također, prosječan broj ukupnih potrošača (3.575) nije se značajno mijenjao te je ostvario stopu pada od 0.09%.


53 Srednjoročni plan razvoja hrvatske prijenosne mreže, HEP ODS d.o.o., Zagreb, 2011.

54 PPU Splitsko-dalmatinske županije, JU Zavod za prostorno planiranje Splitsko-dalmatinske županije, Split, 2013. DV 110 kV Vrgorac – Ploče je u međuvremenu izgrađen.

55 Partnersko vijeće za izradu Strategije razvoja Grada Vrgorca, Vrgorac, 2016.



48

Grafički prikaz 2. 23. Kretanje ukupne potrošnje električne energije u kWh u Gradu Vrgorcu u razdoblju 2010.-2015.

Izvor: Generalni upitnik za JLS, Grad Vrgorac, Vrgorac, 2016.; Vlastita obrada

Kako je već navedeno, stabilnosti potrošnje električne energije pridonose sve pojedinačne kategorije potrošača, gdje je najveća kategorija, prema ukupnoj potrošnji električne energije Poduzetništvo (niski napon), a koja u promatranom razdoblju čini 52,87% ukupne potrošnje, ostvarujući pri tome prosječan rast od 0,95%. Prema ukupnom broju potrošača ova kategorija čini 7,70%, koji su u promatranom razdoblju ostvarili pad od 3,73%. Značajna kategorija u sklopu poduzetničkih aktivnosti je i Poduzetništvo (visoki i srednji napon) koja čini 7,96% ukupne potrošnje, u kojoj se broj potrošača nije mijenjao (s tri potrošača čini udio od 0,08%). Za razliku od prethodne poduzetničke kategorije, ova je ostvarila pad za 0,84%, ali sa značajnim oscilacijama tokom razdoblja. S velikim stopama kako rasta, tako i pada od oko 20%, njena je potrošnja u odnosu na početak razdoblja na razini od 86%.

Gledano prema broju potrošača, s prosječnim udjelom od 90,44%, kategorija kućanstva predstavlja najznačajniju skupinu u distribucijskom sustavu električne energije, čiji je broj prosječno rastao po stopi od 0,23%, dok je istovremeno ukupna potrošnja padala po stopi od 0,94%, bez prevelikih oscilacija tokom razdoblja. Prema ukupnoj potrošnji, s udjelom od 35,72%, ova kategorija nalazi se na drugom mjestu.

S udjelom od 3,45%, najmanja kategorija među potrošačima je javna rasvjeta. S prosječnim porastom od 1,21%, ova kategorija ima stabilan rast, ali je unutar promatranog razdoblja ostvarila značajne skokove. Prvo dio razdoblja rasla je stopama preko 20%, da bi u drugom dijelu razdoblja opadala istim tempom kojim je i porasla. Gledano prema broju potrošača, ova kategoriju čini 1,86% svih potrošača na području Grada Vrgorca.

Od velikih potrošača, neovisno o kategoriji, na području Grada Vrgorca treba istaknuti Mesnu industriju Braća Pivac d.o.o., Komunalno d.o.o., Krah d.o.o., Grad Vrgorac, Građevno d.d. i Hrvatske autoceste d.o.o..57



49

Mesna industrija Braća Pivac svoje proizvodne jedinice ima u Vrgorcu na dvije lokacije (Težačka b.b. i Hrvatskih velikana 49) te u Zavojanima (sušara). TS Vrgorac 8 je napravljena za potreba pogona MI Braća Pivac koji se nalazi na adresi Težačka b.b., a pogon koji se nalazi na lokaciji Hrvatskih velikana 49 se napaja iz TS Vrgorac 9. Prosječna godišnja potrošnja MI Braća Pivac iznosi 5.000.000 kWh, što je cca 19% ukupne godišnje potrošnje Pogona Vrgorac.

U vlasništvu Komunalnog d.o.o. su sve crpne stanice koje se nalaze na području Grada Vrgorca. Većina crpnih stanica ima svoju trafostanicu, koja je također u vlasništvu Komunalnog, a koja služi samo za napajanje pripadajuće crpne stanice. Prosječna godišnja potrošnja Komunalnog iznosi 2.200.000 kWh, što je cca 8% ukupne godišnje potrošnje Pogona.

Krah svoje proizvodne pogone ima u Vrgorcu i u Rašćanima. Pogon u Vrgorcu se napaja iz TS Dalmastroj, a pogon u Rašćanima iz TS Pogon Rašćane. Prosječna godišnja potrošnja Kraha iznosi 470.000 kWh, što je cca 2% ukupne godišnje potrošnje Pogona Vrgorac.

Veći dio potrošnje Grada Vrgorca odnosi se na javnu rasvjetu koja se napaja iz više TS na području općine. Na području Grada Vrgorca trenutno postoji 67 obračunskih mjernih mjesta javne rasvjete. Prosječna godišnja potrošnja Grada Vrgorca iznosi 900.000 kWh, što je cca 3,5% ukupne potrošnje pogona Vrgorac.

Građevno d.d. svoje pogone ima u Vrgorcu i Kljenku te se ovisno o mjestu na kojem se nalazi napaja iz najbliže trafostanice. Prosječna godišnja potrošnja Građevnog je 270.000 kWh, što je cca 1% ukupne potrošnje pogona Vrgorac.

Hrvatske autoceste d.o.o. na području Pogona Vrgorac imaju 6 obračunskih mjernih mjesta čija ukupna prosječna godišnja potrošnja iznosi 1.200.000 kWh, što je cca 4,5% ukupne potrošnje pogona. Na prostoru Pogona Vrgorac nalazi se 6 trafostanica koje služe za napajanje objekata na autocesti.


Stra

tegi

ja r

azvo

ja G

rada

Vrg

orca

20

16

50

Tabl

ica

2. 8

. Pro

sječ

na p

otro

šnja

po

kate

gori

ji p

otro

šača

ele

ktri

čne

ener

gije

u G

radu

Vrg

orcu

i R

H u

raz

dobl

ju 2

010.

-201

5.

Kate

gorij

a 20

10

2011

20

12

2013

20

14

2015

Vrgo

rac

RH

Vr

gora

c R

H

Vrgo

rac

RH

Vr

gora

c R

H

Vrgo

rac

RH

Vr

gora

c R

H

Javn

a ra

svje

ta

11.3

64

20.8

73

13.6

36

20.3

69

17.2

73

20.1

61

17.0

15

19.8

92

12.5

37

19.5

78

10.7

46

19.2

70

Kuća

nstv

o 2.

938

3.17

0 2.

856

3.09

7 3.

053

3.03

5 3.

070

2.91

8 2.

779

2.81

1 2.

763

2.85

8 Po

duze

tniš

tvo

– U

kupn

o ni

ski

napo

n 43

.226

22

.089

46

.088

21

.869

54

.758

21

.908

54

.359

21

.589

52

.430

21

.266

54

.431

21

.983

Podu

zetn

ištv

o -

Uku

pno

viso

ki i

sred

nji n

apon

74

0.00

0 2.

091.

238

900.

000

2.06

6.93

9 68

0.00

0 1.

956.

017

700.

000

1.98

3.93

9 54

0.00

0 2.

025.

036

640.

000

2.09

5.45

5

Izvo

r: I

zvje

šće

o ra

du H

rvat

ske

ener

gets

ke r

egul

ator

ne a

genc

ije, 2

010.

-201

5., H

ERA,

Zag

reb,

, 20

11.-

2016

.; V

last

ita o

brad

a

Tabl

ica

2. 9

. Bro

j pr

iklj

uča

ka u

kat

egor

iji k

ućan

stvo

pre

ma

mje

stim

a na

pod

ručj

u G

rada

Vrg

orca

u 2

015.

god

ini.

Nas

elje

Br

oj

prik

ljuča

ka

Nas

elje

Br

oj

prik

ljuča

ka

Nas

elje

Br

oj p

riklju

čaka

Banj

a 90

Ko

zica

16

4 Rav

ča

70

Dra

glja

ne

85

Kuta

c 17

St

ilja

109

Dra

ževi

tići

75

Luka

vac

92

Um

čane

97

D

uge

njiv

e 89

M

ajić

i 38

Ve

liki p

rolo

g 89

D

usin

a 17

4 M

ijaca

63

Vi

na

53

G. K

ašća

23

O

rah

129

Višn

jica

19

Klje

nak

66

Podp

rolo

g 11

3 Vl

aka

36

Koko

rići

73

Prap

atni

ce

93

Vrgo

rac

811

Kote

zi

102

Raš

ćane

24

9 Za

voja

ne

209

Izvo

r: G

ener

alni

upi

tnik

za

JLS,

Gra

d Vr

gora

c, V

rgor

ac, 2

016.

; Vl

astit

a ob

rada


51

I.2.6 TELEKOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA

Pod telekomunikacijskom infrastrukturom podrazumijeva se infrastruktura javne telekomunikacije u pokretnoj i nepokretnoj mreži, infrastruktura telegrafske mreže te infrastruktura radio i TV mreže.

Područje Grada Vrgorac uključeno je u sustav telekomunikacijske mreže Splitsko-dalmatinske županije.

Nepokretna komunikacijska mreža sastoji se od dva magistralna voda međunarodnog značaja koja se pružaju, jedan iz smjera Imotskog prema Vrgorcu, a drugi iz pravca Zagvozda prema Vrgorca, koji nakon Vrgorca nastavljaju kao jedan u smjeru prema općini Pojezerje, na područje Dubrovačko-neretvanske županije.

Nepokretna komunikacijska mreža lokalnog značaja grana se oko magistralnih vodova, a najveća gustoća zabilježena je na južnom i jugoistočnom području Grada, odnosno na lokacijama gdje stanuje najveći broj stanovnika. Razgranatu strukturu nepokretne javne telekomunikacijske mreže omogućuje i 13 komutacijskih čvorišta / područnih centrala.

Kada je u pitanu unaprjeđenje nepokretne komunikacijske mreže može se očekivati poprečno povezivanje dvaju magistralnih vodova međunarodnog značenja, kao i kvalitetnije povezivanje s Makarskim primorjem. Osim međusobnog povezivanja i umrežavanja, u planu je i izgradnja 5 komutacijskih čvorišta / područnih centrala kako bi se povećala kvaliteta usluge krajnjim korisnicima.


52

Grafički prikaz 2. 24. Mreža nepokretnih komunikacija i poštanske infrastrukture na području Grada Vrgorca

Izvor: PPUG Vrgorac, Urbos d.o.o./Arching d.o.o., 2006., 2010., 2014.; PPU Splitsko-dalmatinske županije, JU Zavod za prostorno planiranje Splitsko-dalmatinske županije, Split, 2013.; Vlastita obrada

Kada je pokretna komunikacijska mreža u pitanju, na području Grada Vrgorca postoji prostorno dobro rasprostranjena mreža baznih stanica. Nešto bolju pokrivenost ostvaruje jugoistočno područje Grada, u odnosu na sjeverno i sjeverozapadno područje, u čemu se posebno ističe sam Vrgorac.

Radio i TV sustav veza sastoji se od dva TV odašiljača na području brda Gradina te ostalih TV odašiljača, TV pretvarača i FM odašiljača u Draževitićima, Dragljanima i na Velikom brdu u naselju Kljenak.

Tablica 2. 10. Lokacija, operateri i tehnologija pokretne komunikacijske mreže

Lokacija Operator Tehnologija Mijaca Hrvatski Telekom d.d. GSM

Dragljane

Hrvatski Telekom d.d. GSM UMTS

VIPnet d.o.o. GSM UMTS

Tele2 d.o.o. DCS

UMTS

Duge Njive Hrvatski Telekom d.d. GSM UMTS


53


Tele2 d.o.o. DCS

UMTS

Tunel Umac Hrvatski Telekom d.d. GSM

VIPnet d.o.o. GSM

Ravča vodosprema Hrvatski Telekom d.d.

GSM UMTS


Vrgorac, Tina Ujevića 10 Hrvatski Telekom d.d. GSM UMTS

Vrgorac, Fra Ivana Rožića 35 VIPnet d.o.o. GSM UMTS

Vrgorac HAC Hrvatski Telekom d.d.

GSM UMTS


Orah Hrvatski Telekom d.d.

GSM LTE


Gomila

Hrvatski Telekom d.d. GSM LTE

VIPnet d.o.o. GSM UMTS LTE

Tele2 d.o.o. DCS

UMTS LTE1800

Veliki Prolog VIPnet d.o.o. GSM

Barbiri Hrvatski Telekom d.d.

GSM UMTS LTE



Unaprjeđenje mreže pokretnih komunikacija predviđeno je s 14 zona za elektroničku komunikaciju, od čega su 4 na lokacijama gdje trenutno ne postoji niti jedna bazna stanica (Kozica, Rašćane, Poljica Kozička te Stilja).


54

Grafički prikaz 2. 25. Mreža pokretnih komunikacija na području Grada Vrgorca

Izvor: Hakom WFS servis; PPUG Vrgorac, Urbos d.o.o./Arching d.o.o., 2006., 2010., 2014.; PPU Splitsko-dalmatinske županije, JU Zavod za prostorno planiranje Splitsko-dalmatinske županije, Split, 2013.; Vlastita obrada

Dana 21. travnja 2016.godine, na trima lokacijama na području grada Vrgorca izmjerena su mjerenja u svrhu utvrđivanja izloženosti elektromagnetskim poljima na području povećane osjetljivosti. To su lokacije:

Šetalište Mate Raosa 3A,

Ulica pod Glavicom 33,

Ulica Tina Ujevica 3.

Prema izvješćima HAKOM-a, na sve tri lokacije izmjerene su razine niže od propisanih graničnih vrijednosti.58

Konačno, treba istaknuti kako na području Grada Vrgorca postoje četiri poštanska ureda. Dva poštanska ureda imaju svoje vlastite poštanske brojeve, i to 21275 Dragljane te 21276 Vrgorac. Poštanski ured u Vrgorcu zapošljava jednog službenika i četiri poštara.59

58 Mjerno izvješće broj: EMP 035-ST/2016, EMP 034-ST/2016, EMP 033-ST/2016, HAKOM, Zagreb, 2016.

59 Generalni upitnik za JLS, Grad Vrgorac, 2015.


55

I.2.6.1 Infrastruktura širokopojasnog pristupa internetu

Razvoj širokopojasnih usluga od iznimnog je značenja za gospodarski razvoj Republike Hrvatske te od ključne važnosti za omogućivanje stvaranja društva znanja u Republici Hrvatskoj. Najnovije širokopojasne usluge (obrazovanje putem interneta, društveno umrežavanje, televizija visoke kakvoće, rad od kuće i drugo) zahtijevaju odgovarajuće prijenosne kapacitete (više od 20 Mbit/s) koje je moguće ostvariti uz pomoć svjetlovodne pristupne infrastrukture i odgovarajućih bežičnih tehnologija nove generacije. Potrebno okruženje stvara se provedbom prioriteta iz Strategije regionalnog razvoja koji se odnosi na razvoj i unapređenje informatičke i elektroničke komunikacijske infrastrukture.60

Usluge širokopojasnog pristupa mogu se pružati putem različitih elektroničkih komunikacijskih mreža. Najznačajnije elektroničke komunikacijske mreže su:61

bežične mreže:

GSM/GPRS/EDGE – pokretni sustavi druge generacije,

UMTS/HSDPA/HSPA+ – pokretni sustavi treće generacije,

Wi-Fi – bežične lokalne mreže,

WiMAX – bežični pristup,

LTE – pokretni sustav četvrte generacije,

satelitski širokopojasni pristup.

žične mreže:

postojeće telefonske mreže (xDSL – bakrene mreže),

mreže nove generacije (FTTx – svjetlovodne mreže),

mreže kabelskih operatora (koaksijalne mreže),

hibridne svjetlovodno-koaksijalne mreže (HFC).

60 Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2012. do 2015. godine, Zagreb, 2011

61 Isto.


56

Grafički prikaz 2. 26. Područja dostupnosti pokretnog širokopojasnog pristupa internetu na području Grada Vrgorca

Izvor: Hakom WFS servis; Vlastita obrada

Kada je riječ o dostupnosti usluge pokretnog širokopojasnog pristupa internetu, treba navesti kako je područje Grada Vrgorca skoro pa cijelim svojim područjem pokriveno brzinama od 2 do 30 MBit/s, dok je brzinama od 30 do 100 MBit/s pokriven značajan dio teritorija (Grafički prikaz 2.26.).


57

Brzine od 2 do 30 MBit/s pruža više operatera, osim na sjeveroistočnom dijelu, na području naselja Mijaca i Stilja gdje uslugu pruža jedan operater, odnos nijedan. Također, područje PP Biokovo pokriva mjestimično tek jedan operater.

Širokopojasni pristup internetu brzine od 30 do 100 MBit/s, tamo gdje postoji pokrivenost, pruža jedan operater, osim na istočnom području Grada, odnosno na podruju naselja Raščane te na području južno od Vrgorca što uključuje Kokoriće, Koteze, Vina, Umčane, Draževitiće, Dusinu Podprolog i Veliki Prolog te sjeverno što uključuje Banju i Orah.

Grafički prikaz 2. 27. Područja dostupnosti nepokretnog širokopojasnog pristupa internetu na području Grada Vrgorca

Izvor: Interaktivni GIS portal – Hakom

Kada je riječ o nepokretnom širokopojasnom pristupu internetu, na području Grada Vrgorac postoji jedan operater koji pruža brzine preko 100 MBit/s, i to na dvije lokacije u samom Vrgorcu. Usluga širokopojasnog interneta brzine od 30 MBit/s do 100 MBit/s najviše se koristi u mjestu Banja, a zanimljivost je kako se ta vrsta usluge ne koristi u samom Vrgorcu. Najraširenija usluga je pristup širokopojasnom internetu brzine od 2 do 30 MBit/s, i to na području Vrgorca.

Kada je u pitanju broj priključenih kućanstava na širokopojasnu infrastrukturu pristupa internetu, kao što prikazuje tablica 2.11. može se zaključiti kako su kućanstva na području Grada Vrgorca uglavnom priključena na brzine do 4 MBit/s. Od svih kućanstava na području Grada Vrgorca, 36,61% kućanstava koristi usluge pristupa internetu brzina većih ili jednako 2 Mbit/s.


58

Tablica 2. 11. Udio priključenih kućanstava na širokopojasnu infrastrukturu pristupa internetu prema MBit/s na području Grada Vrgorca

Brzina MBit/s 2 do 4 4 do l0 10 do 20

20 do 30

30 do 50

50 do 100

100 i više Ukupno

Postotak kućanstava 24,49 6,59 2,54 0,2 1,57 1,52 0,00 36,61

Izvor: Interaktivni GIS portal – Hakom, Vlastita obrada

Općenito govoreći, glavni cilj Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u RH u razdoblju od 2012. do 2015. godine, a to je stvaranje preduvjeta za ubrzani razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa internetu kao temelja koji će omogućiti daljnji razvoj informacijskog društva i društva znanja, načelno je ostvaren. Međutim, ostvarenje posebnih ciljeva koji se odnose na osiguranje dostupnosti širokopojasnog pristupa internetu, kao i na poticanje potražnje za širokopojasnim uslugama i korištenja širokopojasnim pristupom za građane i gospodarske subjekte nije moguće do kraja egzaktno utvrditi, ali se ipak daje ocjena kako je postavljena vrijednost zadovoljena ako se uzmu u obzir i pokretna i nepokretna dostupnost širokopojasne infrastrukture pristupa internetu. Kada je riječ o cilju osiguranja djelotvornoga tržišnog natjecanja, tada treba davanju ocjene pristupiti s oprezom, jer pristup brzinama od 30 do 100 Mbit/s na velikom području grada Vrgorca pruža samo jedan operater.

Nastavno na prethodnu analizu, na području Grada Vrgorca ne postoji besplatni bežični pristup internetu, što bi omogućilo posjetiteljima brzo spajanje, odnosno mogućnost pristupačnijeg korištenja prometa podataka (posebno ukoliko se radi o stranim državljanima).

I.2.7 PRIRODNI RESURSI I NATURA 2000

Očuvanje raznolikosti i povoljnog stanja staništa jedan je od osnovnih ciljeva zaštite prirode koji ima svoje uporište i u zakonskim aktima. Analiza prirodnih resursa nastoji dati pregled pojedinih sastavnica prirode na području Grada Vrgorca, kao i provedbenih mehanizama zaštite na razini JLS koji bi trebali pridonijeti očuvanju povoljnog stanja prirodnih resursa.

I.2.7.1 Zaštićena područja

Temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) u RH postoji devet kategorija zaštićenih područja. Zaštićena područja mogu biti od državnog i lokalnog značenja kojima upravljaju Vlada RH, Hrvatski sabor te županijska skupština ili Gradska skupština Grada Zagreba.

Tablica 2. 12. Kategorije zaštićenih područja na području RH

Kategorija zaštite Namjena Značaj Strogi rezervat očuvanje izvorne prirode, praćenje stanja prirode te

obrazovanje Državni

Nacionalni park očuvanje izvornih prirodnih vrijednosti, znanstvena, kulturna, odgojno-obrazovna i rekreativna

Državni

Posebni rezervat očuvanje radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti, a osobitog je znanstvenog značenja

Državni

Park prirode zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti, odgojno-obrazovna, kulturno-povijesna, turističko-rekreacijska

namjena

Državni

Regionalni park zaštita krajobrazne raznolikosti, održivi razvoj i turizam Lokalni Spomenik prirode ekološka, znanstvena, estetska ili odgojno-obrazovna Lokalni


59

Značajni krajobraz zaštita krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti ili krajobraz očuvanih

jedinstvenih obilježja, odmor i rekreacija

Lokalni

Park - šuma očuvanje prirodne ili sađene šume veće krajobrazne vrijednosti, odmor i rekreacija

Lokalni

Spomenik parkovne arhitekture

očuvanje umjetno oblikovanog prostora odnosno stabla koji ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu,

ekološku ili znanstvenu vrijednost

Lokalni

Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode; Vlastita obrada

Prema prethodnom popisu i sukladno Zakonu o zaštiti prirode, na području Grada Vrgorca nalazi se Park prirode Biokovo. Granica parka prirode, osim preko područja Grada Vrgorca, proteže se kroz Brela, Bašku Vodu, Makarsku, Tučepe, Podgoru, Zagvozd, Zadvarje i Šestanovac. Njegova ukupna površina iznosi 19.330.54 ha, od čega je na području Grada Vrgorca 2.426,96 ha. Na području Grada Vrgorca, granice parka prirode određene su državnom cestom D62, županijskom cestom ŽC6199 te lokalnom cestom L67231.

Grafički prikaz 2. 28. Park prirode Biokovo

Izvor: Ekološka mreža Natura 2000 – WFS Servis; Vlastita obrada

Park prirode Biokovo karakterizira velika raznolikost živog svijeta i bogatstvo geomorfoloških oblika i pojava (špilje, škrape, vrtače, kamenice, jame...). Ovisno o klimatskim uvjetima i visinskom položaju područje je pokriveno vegetacijom od mediteranske do planinske. Uz stare šume bukve, jele i crnog bora, u Parku je zabilježeno gotovo 1.500 različitih vrsta biljaka, među kojima je veliki broj endemičnih i reliktnih vrsta (biokovsko zvonce, uskolisna zečina i dr.). U fauni kralješnjaka brojni su gmazovi i


60

ptice, a od tridesetak vrsta sisavaca koji ovdje žive treba spomenuti puhove, šišmiše, divlju svinju, divokozu, muflona i vuka.62

Tablica 2. 13. Posebno vrijedna područja na području parka prirode Biokovo

Vrijedno područje Opis Šumske vegetacije Autohtona šuma dalmatinskog crnog bora Junipero - Pinetim dalmaticae

Domac u predjelu Borovik, Šibenik - Borovac i Bukovac i Pakline - Krajev gaj šuma primorske bukove Fagetum croaticum seslerietosum Ht. na primorskoj

padini pod Vošcem na visini 1.350 m šume bukve i jele s kontinentalne strane Parka na sjevernim ekspozicijama Kaoci, Ozrivača i Kimet - Sutvid u blizini vrha

Sv. Jure. Botanička područja Sv. Ilija - Šibenik - Štropac (ovaj značajni botanički lokalitet obuhvaća padine

Sv. Ilije preko Šibenika do Štropca), Troglav - Sv. Jure najviši vrh Biokova s kojim čini cjelinu

Geomorfološka područja Nevistina stina - Ovčje polje, Sv. Ilija - Kuranik - Šibenik -Štropac – Vošac i Vršni plato Sv. Jure - Troglav

Zoološki značajna područja Šumsko zoološki značajno područje za krupnu divljač (Kaoci - Dobri dol), botaničko zoološki značajno područje (Sv. Jure - Troglav - Kadulja), botaničko zoološki značajno područje (Sv. Ilija - Stupica) i zoološki značajno područje za

sitnu divljač (Lađana)

Izvor: Park prirodo Biokovo (http://www.pp-biokovo.hr/hr/66/osobna-karta-parka; 18.07.2016.)

U 2016. godini Park prirode Biokovo obilježava 35 godina od osnivanja.

Iako nije na području Grada Vrgorca, u sklopu PP Biokovo potrebno je spomenuti i spomenik parkovne arhitekture Biokovski botanički vrt Kotišina koji se nalazi na području Grada Makarske. Na relativno maloj površini od 16,5 ha nalaze se vrlo raznolika staništa kao što su kamenjare, točila, vrletne stijene, obradive površine, te kanjon Proslap s istoimenim slapom, koji je veći dio godine suh, a oživi samo za vrijeme jakih kiša.63

I.2.7.2 Ekološki značajna područja

Osim zaštićenih područja, navedeni zakon definira i ekološki značajna područja koja su međusobno povezana u sustav ekološke mreže. Ekološka mreža RH, proglašena Uredbom o ekološkoj mreži,64 predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000. Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) čine:

područja očuvanja značajna za ptice - POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti) te

područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju).

Ekološka mreža Republike Hrvatske obuhvaća 36,67% kopnenog teritorija i 16,39% obalnog mora, a sastoji se od 571 poligonskog Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS), 171

62 http://www.zastita-prirode.hr/Zasticena-priroda/Zasticena-podrucja/Parkovi-prirode/Park-prirode-Biokovo (18.07.2016.)

63 Park prirodo Biokovo (http://www.biokovo.com/hr/26/botanicki-vrt-kotisina; 18.07.2016.)

64 Uredba o ekološkoj mreži NN 124/13.


61

točkastih Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (najvećim dijelom špiljski objekti) (POVS) te 38 poligonskih Područja očuvanja značajnih za ptice (POP).65

Na području Grada Vrgorca se nalazi se jedno područje očuvanja značajna za ptice te nekoliko područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove. To su:

HR1000030 Biokovo i Rilić (POP),

HR2000007 Betina Velika jama (POVS),

HR2000179 Velika špilja kod Antunovića (POVS),

HR2001046 Matica-Vrgoračko polje (POVS),

HR2001315 Rastočko polje (POVS),

HR2001321 Jasena ponor (POVS),

HR2001449 Izvor Dropulića vrilo (POVS),

HR5000030 Biokovo (POVS).

S popisa područja očuvanja, u odnosu na prvotni popis, izostavljena se sljedeća područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove:

HR2000927 - Polje Jezero,

HR2000002 - Baba špiljalja,

HR2000127 - Štinjevac izvor,

HR2000737 - Bara kod Vrgorca,

HR2000746 - Izvor Butina.

65 http://natura-jadera.com/ekoloska-mreza/ekoloska-mreza.html (18.02.2016.)


62

Grafički prikaz 2. 29. Područje očuvanja značajno za ptice Biokovo i Rilić - HR1000030

Izvor: Ekološka mreža Natura 2000 – WFS Servis; Vlastita obrada

Područje očuvanja Biokovo i Rilić - HR1000030 uspostavljeno je s ciljem očuvanja ptica na površini od 37.433,4731 ha, od čega se procjenjuje da je na području Grada Vrgorca 8.831,4173 ha.66

Na području Grada Vrgorca ovo se područje uglavnom nalazi južno od državne ceste D62, pa sve do granica Grada.

Kako je već navedeno, područje je uspostavljeno s ciljem očuvanja ptica, a od uočenih sve su još uvijek prisutne na navedenom području. Jarebica kamenjarka, suri orao, sova ušara, planinski djetlić, crna žuna, sivi sokol i siva žuna su na ovom području stalno prisutne. Primorska trepteljka, širokljunka, orao zmijar, vrtna strnadica, rusi svračak i ševa krunica ovo područje koristi za razmnožavanje, dok ždral i škanjac osaš ovo područje koriste za okupljanje, noćenje ili za zaustavljanje tijekom migracije ili za mitarenje izvan područja parenja, ali ne za prezimljavanje. Tek eja strnjarica ovo područje koristi za prezimljavanje.

66 Procjena je načinjena na temelju geoprostornih podataka. Manja odstupanja su moguća uslijed nepodudaranja različitih vektorskih slojeva.


Stra

tegi

ja r

azvo

ja G

rada

Vrg

orca

20

16

63

Tabl

ica

2. 1

4. V

rste

pti

ca n

a po

druč

ju o

čuva

nja

Bio

kovo

i R

ilić-

HR

1000

030

Vrst

a Po

pula

cija

na

podr

učju

Pr

ocje

na p

odru

čja

Zašt

ita

Skup

ina

Ozn

ak a Im

e Zn

anst

veno

ime

NP

Tip

Velič

ina

Jedi

nica

Kate

gorij

a po

br

ojno

sti

Kval

iteta

po

data

ka

A/B/

C/D

A/

B/C

MIN

M

AX

C/R/

V/P

Popu

laci

ja

Oču

vano

st

Izol

acija

U

kupn

o

B A1

09

Jare

bica

kam

enja

rka

Alec

toris

gra

eca

0 p

400

1000

p

P

B A

C A

B A2

55

Prim

orsk

a tr

epte

ljka

Anth

us c

ampe

stris

0

r 80

0 13

00

p

M

B A

C A

Stro

go z

aštić

ena

vrst

a -

Prav

ilnik

o

stro

go z

aštić

enim

vrs

tam

a (N

N 1

44/1

3)

BE2

- Be

rnsk

a ko

nven

cija

- D

odat

ak I

I

B A0

91

Suri

orao

Aq

uila

chr

ysae

tos

0 p

2 2

p

G

B A

C A

Stro

go z

aštić

ena

vrst

a -

Prav

ilnik

o

stro

go z

aštić

enim

vrs

tam

a (N

N 1

44/1

3)

BE2

- Be

rnsk

a ko

nven

cija

- D

odat

ak I

I

B A2

15

Sova

uša

ra

Bubo

bub

o 0

p 5

7 p

M

C

A C

B St

rogo

zaš

tićen

a vr

sta

- Pr

aviln

ik o

st

rogo

zaš

tićen

im v

rsta

ma

(NN

144

/13)

BE

2 -

Bern

ska

konv

enci

ja -

Dod

atak

II

B A2

24

Širo

klju

nke

Capr

imul

gus

euro

paeu

s 0

r 50

10

0 p

P

C A

C A

Stro

go z

aštić

ena

vrst

a -

Prav

ilnik

o

stro

go z

aštić

enim

vrs

tam

a (N

N 1

44/1

3)

BE2

- Be

rnsk

a ko

nven

cija

- D

odat

ak I

I

B A0

80

Ora

o zm

ijar

Circ

aetu

s ga

llicu

s 0

r 4

5 p

M

B

A C

A St

rogo

zaš

tićen

a vr

sta

- Pr

aviln

ik o

st

rogo

zaš

tićen

im v

rsta

ma

(NN

144

/13)

BE

2 -

Bern

ska

konv

enci

ja -

Dod

atak

II

B A0

82

Eja

strn

jaric

a Ci

rcus

cya

neus

0

w

2 5

i

P C

B C

B St

rogo

zaš

tićen

a vr

sta

- Pr

aviln

ik o

st

rogo

zaš

tićen

im v

rsta

ma

(NN

144

/13)

BE

2 -

Bern

ska

konv

enci

ja -

Dod

atak

II

B A2

39

Plan

insk

i dje

tlić

Den

droc

opos

leuc

otos

0

p 1

2 p

M

C

B C

B St

rogo

zaš

tićen

a vr

sta

- Pr

aviln

ik o

st

rogo

zaš

tićen

im v

rsta

ma

(NN

144

/13)

BE

2 -

Bern

ska

konv

enci

ja -

Dod

atak

II

B A2

36

Crna

žun

a

Dry

ocop

us m

artiu

s 0

p 3

4 p

M

C

B C

B

B A3

79

Vrtn

a st

rnad

ica

Embe

riza

hort

ulan

a 0

r 15

0 30

0 p

M

B

A C

A

B A1

03

Sivi

sok

ol

Falc

o pe

regr

inus

0

p 3

4 p

M

B

A C

A St

rogo

zaš

tićen

a vr

sta

- Pr

aviln

ik o

st

rogo

zaš

tićen

im v

rsta

ma

(NN

144

/13)

BE

2 -

Bern

ska

konv

enci

ja -

Dod

atak

II

B A1

27

Ždra

l G

rus

grus

0

c 30

00

3000

i

P

B B

C A

Stro

go z

aštić

ena

vrst

a -

Prav

ilnik

o

stro

go z

aštić

enim

vrs

tam

a (N

N 1

44/1

3)

BE2

- Be

rnsk

a ko

nven

cija

- D

odat

ak I

I

B A3

38

Rus

i svr

ačak

La

nius

col

lurio

0

r 10

00

1500

p

P

C B

C C

B A2

46

Ševa

kru

nica

Lu

llula

arb

orea

0

r 50

70

p

M

C

A C

C


Stra

tegi

ja r

azvo

ja G

rada

Vrg

orca

20

16

64

B A0

72

Škan

jac

osaš

Pe

rnis

api

voru

s 0

c 10

00

1000

i

P

B A

C A

Stro

go z

aštić

ena

vrst

a -

Prav

ilnik

o

stro

go z

aštić

enim

vrs

tam

a (N

N 1

44/1

3)

BE2

- Be

rnsk

a ko

nven

cija

- D

odat

ak I

B A2

34

Siva

žun

a Pi

cus

canu

s 0

p 2

3 p

M

C

B C

C St

rogo

zaš

tićen

a vr

sta

- Pr

aviln

ik o

st

rogo

zaš

tićen

im v

rsta

ma

(NN

144

/13)

BE

2 -

Bern

ska

konv

enci

ja -

Dod

atak

II

Skup

ina:

A =

Vod

ozem

ci, B

= P

tice,

F =

Rib

e, I

= B

eskr

alje

žnja

ci, M

= S

isav

ci, P

= B

iljke

, R =

Gm

azov

i N

P: V

rijed

nost

"1"

uka

zuje

kak

o vr

sta

više

nije

pris

utna

na

podr

učju

oču

vanj

a Ti

p: p

= S

taln

a pr

isut

nost

, r =

Raz

mno

žava

nje,

c =

Kon

cent

raci

ja, w

= P

rezi

mlja

vanj

e (z

a bi

ljke

i nem

igra

cijs

ke v

rste

kor

istit

e st

alna

pris

utno

st).

Je

dini

ca:

i = J

edin

ke, p

= P

arov

i ili

drug

e je

dini

ce p

rem

a st

anda

rdiz

irano

m p

opis

u po

pula

cijs

kih

jedi

nica

i oz

naka

u s

klad

u s

izvj

ešći

ma

član

aka

12. i

17.

(vi

djet

i ref

eren

tni p

orta

l) Kv

alite

ta p

odat

aka:

G =

Dob

ra (

npr.

ute

mel

jena

na

istr

aživ

anjim

a);

M =

Um

jere

na (

npr.

ute

mel

jena

na

ekst

rapo

laci

ji pa

rcija

lnih

pod

atak

a);

P =

Loš

a (n

pr. g

ruba

pro

cjen

a);

DD

= P

odac

i ne

post

oje

(kat

egor

ija s

e ko

risti

ukol

iko

niti

grub

a pr

ocje

na n

ije m

oguć

a; K

ateg

orija

obi

lja s

e ko

risti

umje

sto

velič

ine

popu

laci

je).

Ka

tego

rija

po b

rojn

osti:

C =

Uob

ičaj

eno,

R =

Rije

tko,

V =

Vrlo

rije

tko,

P =

Pris

utno

– I

nfor

mac

ije s

e pr

užaj

u uk

olik

o po

daci

ne

post

oje

(DD

) ili

kao

dod

atak

za

info

rmac

iju o

vel

ičin

i pop

ulac

ije

Popu

laci

ja (

Velič

ina

i gus

toća

pop

ulac

ije n

a po

druč

ju o

čuva

nja

u od

nosu

na

popu

laci

ju n

acio

naln

og t

erito

rija)

: A

= >

15%

, B =

2-1

5%, C

= <

2%, D

= P

opul

acija

nije

zna

čajn

a O

čuva

nost

(St

upan

j oču

vano

sti o

bilje

žja

stan

išta

koj

a su

bitn

a za

dot

ične

vrs

te i

mog

ućno

st n

jihov

e ob

nove

): A

= I

zvrs

na o

čuva

nost

, B =

Dob

ra o

čuva

nost

, C =

Pro

sječ

na il

i um

anje

na o

čuva

nost

Iz

olac

ija (

Stup

anj i

zola

cije

pos

toje

će p

opul

acije

na

podr

učju

oču

vanj

a u

odno

su n

a pr

irodn

i stu

panj

izol

irano

sti v

rste

): A

= P

opul

acija

(po

tpun

o) iz

olira

na, B

= P

opul

acija

nije

izol

irana

, ali

je n

a m

argi

nam

a po

druč

ja

dist

ribuc

ije, C

= P

opul

acija

nije

izol

irana

unu

tar

proš

irene

ras

pros

tran

jeno

sti

Uku

pno

(Uku

pna

proc

jena

vrij

edno

sti p

odru

čja

očuv

anja

u s

vrhu

oču

vanj

a po

jedi

nih

vrst

a):

A =

Izv

rsna

vrij

edno

st, B

= D

obra

vrij

edno

st, C

= Z

nača

jna

vrije

dnos

t

Izvo

r: I

zvor

: ht

tp:/

/nat

ura2

000.

dzzp

.hr/

repo

rtpu

blis

h/re

port

prox

y.as

px?p

aram

SITE

COD

E=H

R10

0003

0 (1

8.07

.201

6.);

htt

p://

zast

icen

evrs

te.a

zo.h

r/ (

18.0

7.20

16.)

Tabl

ica

2. 1

5. O

pasn

osti

, pri

tisc

i i a

ktiv

nos

ti k

oji u

tječ

u n

a po

druč

je o

čuva

nja

Bio

kovo

i R

ilić-

HR

1000

030

Ozn

aka

Opi

s op

asno

sti,

priti

saka

i ak

tivno

sti

Tip

Ran

g O

neči

šćen

je

Poja

va

A03.

03

Nap

ušta

nje

podr

učja

/ n

edos

tata

k ko

šnje

N

M

A04.

03

Nap

ušta

nje

past

oral

nih

sust

ava

i ned

osta

tak

ispa

še

N

H

F03.

01

Lov

N

M

G01

Sp

ort,

zab

ava

i rek

reac

ija n

a ot

vore

nom

N

L

J03.

01.0

1 Sm

anje

nja

dost

upno

sti p

lijen

a (u

klju

čuju

ći s

trvi

ne)

N

M

Vrst

a ut

jeca

ja:

N =

Neg

ativ

na, P

= P

oziti

vna,

Ran

g: H

= V

isok

, M =

Sre

dnji,

L =

NIs

ki

One

čišć

enje

: N

= U

nos

duši

ka, P

= U

nos

fosf

ora/

fosf

ata,

A =

Uno

s ki

selin

e/za

kise

ljava

nje,

T =

Otr

ovne

an

orga

nske

kem

ikal

ije, O

= O

trov

ne o

rgan

ske

kem

ikal

ije, X

= M

iješa

na o

neči

šćen

ja

Poja

va:i

= U

nuta

rnji,

o =

Van

jski

, b =

Oba

Izvo

r: h

t1p:

//na

tura

2000

.dzz

p.hr

/rep

ortp

ublis

h/re

port

prox

y.as

px?p

aram

SITE

COD

E= H

R100

0030

(18

.07.

2016

.)


65

Kada je riječ o brojnosti, iz priložene tablice se može uočiti kako je većina dostupnih podataka umjerene kvalitete, a što je kvaliteta podataka o brojnosti i specifičnoj lokaciji pojedine vrste bolja, to će i zaštita biti učinkovitija.

Za većinu ptica se procjenjuje kako na ovom području čine preko 15% cjelokupne populacije na području nacionalnog teritorija, što dovoljno govori u prilog važnosti ovog područja zaštite.

U globalu, za veliku većinu ptica, a u svrhe očuvanja vrste, vrijednost ovog područja je procijenjena kao izvrsna, dok je za ostale vrste vrijednost procijenjena kao dobra. Tek za rusog svračka, ševu krunicu i sivu žunu se ovo područje procjenjuje kao značajno.

Aktivnosti koje utječu na ovo područje imaju redom negativan utjecaj. Visok negativan utjecaj ostvaruje napuštanje pastoralnih sustava i nedostatak ispaše, dok s druge strane nizak utjecaj ostvaruju sport, zabava i rekreacija na otvorenom.

Kako bi se aktivnosti koje imaju negativan utjecaj eliminirale ili ublažile, Pravilnikom o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (NN 15/2014) propisani su ciljevi i osnovne mjere za očuvanje ciljnih vrsta ptica u područjima ekološke mreže, kao i način provedbe mjera očuvanja. Njihov pregled dan je u narednoj tablici.


Stra

tegi

ja r

azvo

ja G

rada

Vrg

orca

20

16

66

Tabl

ica

2. 1

6 C

iljev

i i m

jere

oču

vanj

a pt

ica

u p

odru

čju

oču

vanj

a B

ioko

vo i

Rili

ć- H

R10

0003

0

Hrv

atsk

i naz

iv

vrst

e Zn

anst

veni

na

ziv

vrst

e Ka

tego

rija

za

ciljn

u vr

stu

Stat

us v

rste

G

-gnj

ezda

rica

P-pr

elet

nica

Z-

zim

oval

ica

Cilj

očuv

anja

O

snov

ne m

jere

oču

vanj

a U

prav

no p

odru

čje

Jare

bica

ka

men

jark

a Al

ecto

ris

grae

ca

1 G

Oču

vana

sta

ništ

a (o

tvor

eni k

amen

jars

ki

trav

njac

i) za

od

ržan

je g

nije

zdeć

e po

pula

cije

od

400-

10

00 p

.

očuv

ati p

ovol

jne

stan

išne

uvj

ete

kroz

mje

ru A

groo

koliš

-klim

a u

sklo

pu P

rogr

ama

rura

lnog

raz

voja

ne

ispu

štat

i dru

ge v

rste

rod

a Al

ecto

ris u

prir

odu

poljo

priv

reda

; lo

vstv

o;

zašt

ita p

rirod

e

Prim

orsk

a tr

epte

ljka

Anth

us

cam

pest

ris

1 G

Oču

vana

sta

ništ

a (o

tvor

eni s

uhi t

ravn

jaci

) za

odr

žanj

e gn

ijezd

eće

popu

laci

je o

d 80

0-1.

300

p.

očuv

ati p

ovol

jne

stan

išne

uvj

ete

kroz

mje

ru A

groo

koliš

-klim

a u

sklo

pu P

rogr

ama

rura

lnog

raz

voja

po

ljopr

ivre

da;

zašt

ita p

rirod

e

Suri

orao

Aq

uila

ch

rysa

etos

1

G

Oču

vana

pog

odna

st

aniš

ta (

stje

novi

ta

podr

učja

, pla

nins

ki i

kam

enja

rski

tra

vnja

ci)

za

održ

anje

gni

ježđ

enja

na

jman

je 2

p.

očuv

ati p

ovol

jne

stan

išne

uvj

ete

kroz

mje

ru A

groo

koliš

-klim

a u

sklo

pu P

rogr

ama

rura

lnog

raz

voja

ne

pro

vodi

ti sp

orts

ke i

rekr

eaci

jske

akt

ivno

sti,

te g

rađe

vins

ke

rado

ve o

d 01

.01.

do

31.0

7. u

kru

gu o

d 75

0 m

oko

poz

natih

gn

ijezd

a el

ektr

oene

rget

sku

infr

astr

uktu

ru p

lani

rati

i Gra

diti

na n

ačin

da

se

sprij

eče

koliz

ije p

tica

na v

isok

onap

onsk

im (

VN)

dale

kovo

dim

a i

elek

trok

ucije

ptic

a na

sre

dnje

napo

nski

m (

SN)

dale

kovo

dim

a na

dio

nica

ma

post

ojeć

ih d

alek

ovod

a na

koj

ima

se n

a te

mel

ju

prać

enja

pot

vrdi

pov

ećan

i riz

ik o

d ko

lizije

i el

ektr

okuc

ije p

rove

sti

tehn

ičke

mje

re s

preč

avan

ja d

aljn

jih s

trad

avan

ja p

tica;

poljo

priv

reda

; za

štita

prir

ode;

en

erge

tika

Sova

uša

ra

Bubo

bub

o 1

G

Oču

vana

sta

ništ

a (s

tjeno

vita

pod

ručj

a,

kam

enja

rski

tra

vnja

ci)

za

održ

anje

gni

jezd

eće

popu

laci

je o

d 2-

7 p.

očuv

ati p

ovol

jne

stan

išne

uvj

ete

kroz

mje

ru A

groo

koliš

-klim

a u

sklo

pu P

rogr

ama

rura

lnog

raz

voja

ne

pro

vodi

ti sp

orts

ke i

rekr

eaci

jske

akt

ivno

sti o

d 01

.02.

do

15.0

6.

u kr

ugu

od 1

50 m

oko

poz

natih

gni

jezd

a el

ektr

oene

rget

sku

infr

astr

uktu

ru p

lani

rati

i Gra

diti

na n

ačin

da

se

sprij

eče

koliz

ije p

tica

na v

isok

onap

onsk

im (

VN)

dale

kovo

dim

a i

elek

trok

ucije

ptic

a na

sre

dnje

napo

nski

m (

SN)

dale

kovo

dim

a na

dio

nica

ma

post

ojeć

ih d

alek

ovod

a na

koj

ima

se n

a te

mel

ju

prać

enja

pot

vrdi

pov

ećan

i riz

ik o

d ko

lizije

i el

ektr

okuc

ije p

rove

sti

tehn

ičke

mje

re s

preč

avan

ja d

aljn

jih s

trad

avan

ja p

tica

poljo

priv

reda

; en

erge

tika;

za

štita

prir

ode


Stra

tegi

ja r

azvo

ja G

rada

Vrg

orca

20

16

67

Hrv

atsk

i naz

iv

vrst

e Zn

anst

veni

na

ziv

vrst

e Ka

tego

rija

za

ciljn

u vr

stu

Stat

us v

rste

G

-gnj

ezda

rica

P-pr

elet

nica

Z-

zim

oval

ica

Cilj

očuv

anja

O

snov

ne m

jere

oču

vanj

a U

prav

no p

odru

čje

Širo

klju

nke

Capr

imul

gus

euro

paeu

s 1

G

Oču

vana

sta

ništ

a (g

ariz

i, m

ozai

čna

stan

išta

s

ekst

enzi

vnom

po

ljopr

ivre

dom

) za

od

ržan

je g

nije

zdeć

e po

pula

cije

od

50-1

00 p

.

osig

urat

i pov

olja

n ud

io g

arig

a oč

uvat

i pov

oljn

e st

aniš

ne u

vjet

e kr

oz m

jeru

Agr

ooko

liš-k

lima

u sk

lopu

Pro

gram

a ru

raln

og r

azvo

ja

šum

arst

vo;

poljo

priv

reda

; za

štita

prir

ode

Ora

o zm

ijar

Circ

aetu

s ga

llicu

s 1

G

Oču

vana

pog

odna

st

aniš

ta (

stje

novi

ta

podr

učja

, kam

enja

rski

tr

avnj

aci i

spre

sije

cani

šu

mam

a, š

umar

cim

a,

mak

ijom

ili g

arig

om)

za

održ

anje

gni

jezd

eće

popu

laci

je o

d 4-

5 p.

očuv

ati p

ovol

jne

stan

išne

uvj

ete

kroz

mje

ru A

groo

koliš

-klim

a u

sklo

pu P

rogr

ama

rura

lnog

raz

voja

; ne

pro

vodi

ti sp

orts

ke a

ktiv

nost

i te

građ

evin

ske

rado

ve o

d 15

.04.

do

15.

08. u

kru

gu o

d 20

0-60

0 m

oko

poz

natih

gni

jezd

a;

elek

troe

nerg

etsk

u in

fras

truk

turu

pla

nira

ti i G

radi

ti na

nač

in d

a se

sp

riječ

e ko

lizije

ptic

a na

vis

okon

apon

skim

(VN

) da

leko

vodi

ma

i el

ektr

okuc

ije p

tica

na s

redn

jena

pons

kim

(SN

) da

leko

vodi

ma;

na

dio

nica

ma

post

ojeć

ih d

alek

ovod

a na

koj

ima

se n

a te

mel

ju

prać

enja

pot

vrdi

pov

ećan

i riz

ik o

d ko

lizije

i el

ektr

okuc

ije p

rove

sti

tehn

ičke

mje

re s

preč

avan

ja d

aljn

jih s

trad

avan

ja p

tica;

poljo

priv

reda

; za

štita

prir

ode;

en

erge

tika

Eja

strn

jaric

a Ci

rcus

cya

neus

1

Z

Oču

vana

sta

ništ

a (o

tvor

eni t

ravn

jaci

, ot

vore

na m

ozai

čna

stan

išta

) za

odr

žanj

e zn

ačaj

ne z

imuj

uće

popu

laci

je

očuv

ati p

ovol

jne

stan

išne

uvj

ete

kroz

mje

ru A

groo

koliš

-klim

a u

sklo

pu P

rogr

ama

rura

lnog

raz

voja

;

elek

troe

nerg

etsk

u in

fras

truk

turu

pla

nira

ti i G

radi

ti na

nač

in d

a se

sp

riječ

e ko

lizije

ptic

a na

vis

okon

apon

skim

(VN

) da

leko

vodi

ma

i el

ektr

okuc

ije p

tica

na s

redn

jena

pons

kim

(SN

) da

leko

vodi

ma;

na

dio

nica

ma

post

ojeć

ih d

alek

ovod

a na

koj

ima

se n

a te

mel

ju

prać

enja

pot

vrdi

pov

ećan

i riz

ik o

d ko

lizije

i el

ektr

okuc

ije p

rove

sti

tehn

ičke

mje

re s

preč

avan

ja d

aljn

jih s

trad

avan

ja p

tica;

poljo

priv

reda

; en

erge

tika;

za

štita

prir

ode

Plan

insk

i dj

etlić

D

endr

ocop

os

leuc

otos

1

G

Oču

vana

pog

odna

st

rukt

ura

buko

ve š

ume

za o

drža

nje

gnije

zdeć

e po

pula

cije

od

1-2

p

šum

ske

povr

šine

na

kojim

a ob

itava

pla

nins

ki d

jetli

ć u

razn

odob

nom

gos

poda

renj

u te

šum

ske

povr

šine

u je

dnod

obno

m

gosp

odar

enju

sta

rost

i izn

ad 6

0 go

dina

mor

aju

sadr

žava

ti na

jman

je 1

5 m

3 /ha

suh

e dr

vne

mas

e, a

pril

ikom

doz

nake

ob

avez

no o

stav

ljati

stab

la s

dup

ljam

a u

kojim

a se

gni

jezd

e pt

ice

dupl

jaši

ce

u šu

mi o

stav

ljati

što

više

voć

karic

a za

gni

ježđ

enje

dje

tlovk

i

šum

arst

vo

zašt

ita p

rirod

e

Crna

žun

a D

ryoc

opus

m

artiu

s 1

G

Oču

vana

pog

odna

st

rukt

ura

šum

e za

od

ržan

je g

nije

zdeć

e po

pula

cije

od

3-4

p.

šum

ske

povr

šine

u r

azno

dobn

om g

ospo

dare

nju

te je

dnod

obno

m

gosp

odar

enju

sta

rije

od 6

0 go

dina

mor

aju

sadr

žava

ti na

jman

je 1

0 m

3 /ha

suh

e dr

vne

mas

e, a

pril

ikom

doz

nake

oba

vezn

o os

tavl

jati

stab

la s

dup

ljam

a u

kojim

a se

gni

jezd

e pt

ice

dupl

jaši

ce

u šu

mi o

stav

ljati

što

više

voć

karic

a za

gni

ježđ

enje

dje

tlovk

i

šum

arst

vo

zašt

ita p

rirod

e


Stra

tegi

ja r

azvo

ja G

rada

Vrg

orca

20

16

68

Hrv

atsk

i naz

iv

vrst

e Zn

anst

veni

na

ziv

vrst

e Ka

tego

rija

za

ciljn

u vr

stu

Stat

us v

rste

G

-gnj

ezda

rica

P-pr

elet

nica

Z-

zim

oval

ica

Cilj

očuv

anja

O

snov

ne m

jere

oču

vanj

a U

prav

no p

odru

čje

Vrtn

a st

rnad

ica

Embe

riza

hort

ulan

a 1

G

Oču

vana

sta

ništ

a (k

amen

jars

ki t

ravn

jaci

) za

odr

žanj

e gn

ijezd

eće

popu

laci

je o

d 15

0-30

0 p.

očuv

ati p

ovol

jne

stan

išne

uvj

ete

kroz

mje

ru A

groo

koliš

-klim

a u

sklo

pu P

rogr

ama

rura

lnog

raz

voja

po

ljopr

ivre

da;

zašt

ita p

rirod

e

Sivi

sok

ol

Falc

o pe

regr

inus

1

G

Oču

vana

sta

ništ

a za

gn

iježđ

enje

(vi

soke

st

ijene

, str

me

litic

e) z

a od

ržan

je g

nije

zdeć

e po

pula

cije

od

3-4

p.

ne p

rovo

diti

spor

tske

i re

krea

cijs

ke a

ktiv

nost

i od

15.0

2. d

o 15

.06.

u

krug

u od

750

m o

ko p

ozna

tih g

nije

zda;

pr

oves

ti za

štitn

e m

jere

na

dale

kovo

dim

a pr

otiv

str

adav

anja

ptic

a od

str

ujno

g ud

ara

i kol

izije

; el

ektr

oene

rget

sku

infr

astr

uktu

ru p

lani

rati

i Gra

diti

na n

ačin

da

se

sprij

eče

koliz

ije i

elek

trok

ucije

ptic

a

zašt

ita p

rirod

e;

ener

getik

a

Ždra

l G

rus

grus

1

P O

mog

ućen

nes

met

ani

prel

et t

ijeko

m s

elid

be

elek

troe

nerg

etsk

u in

fras

truk

turu

pla

nira

ti i G

radi

ti na

nač

in d

a se

sp

riječ

e ko

lizije

ptic

a na

vis

okon

apon

skim

(VN

) da

leko

vodi

ma

i el

ektr

okuc

ije p

tica

na s

redn

jena

pons

kim

(SN

) da

leko

vodi

ma;

na

dio

nica

ma

post

ojeć

ih d

alek

ovod

a na

koj

ima

se n

a te

mel

ju

prać

enja

pot

vrdi

pov

ećan

i riz

ik o

d ko

lizije

i el

ektr

okuc

ije p

rove

sti

tehn

ičke

mje

re s

preč

avan

ja d

aljn

jih s

trad

avan

ja p

tica;

ener

getik

a;

zašt

ita p

rirod

e

Rus

i svr

ačak

La

nius

col

lurio

1

G

Oču

vana

sta

ništ

a (o

tvor

ena

moz

aičn

a st

aniš

ta)

za o

drža

nje

gnije

zdeć

e po

pula

cije

od

1.00

0-1.

500

p.

očuv

ati p

ovol

jne

stan

išne

uvj

ete

kroz

mje

ru A

groo

koliš

-klim

a u

sklo

pu P

rogr

ama

rura

lnog

raz

voja

po

ljopr

ivre

da;

zašt

ita p

rirod

e

Ševa

kru

nica

Lu

llula

arb

orea

1

G

Oču

vana

otv

oren

a m

ozai

čna

stan

išta

za

održ

anje

gni

jezd

eće

popu

laci

je o

d 50

-70

p.

očuv

ati p

ovol

jne

stan

išne

uvj

ete

kroz

mje

ru A

groo

koliš

-klim

a u

sklo

pu P

rogr

ama

rura

lnog

Raz

voja

po

ljopr

ivre

da;

zašt

ita p

rirod

e

Škan

jac

osaš

Pe

rnis

ap

ivor

us

1 P

Om

oguć

en n

esm

etan

i pr

elet

tije

kom

sel

idbe

cilj

se o

stva

ruje

kro

z pr

oved

bu m

jera

za

drug

e vr

ste

na p

odru

čju;

el

ektr

oene

rget

sku

infr

astr

uktu

ru p

lani

rati

i Gra

diti

na n

ačin

da

se

sprij

eče

koliz

ije p

tica

na v

isok

onap

onsk

im (

VN)

dale

kovo

dim

a i

elek

trok

ucije

ptic

a na

sre

dnje

napo

nski

m (

SN)

dale

kovo

dim

a;

na d

ioni

cam

a po

stoj

ećih

dal

ekov

oda

na k

ojim

a se

na

tem

elju

pr

aćen

ja p

otvr

di p

oveć

ani r

izik

od

koliz

ije i

elek

trok

ucije

pro

vest

i te

hnič

ke m

jere

spr

ečav

anja

dal

jnjih

str

adav

anja

ptic

a;

ener

getik

a;

zašt

ita p

rirod

e

Siva

žun

a Pi

cus

canu

s 1

G

Oču

vana

pog

odna

st

rukt

ura

šum

e za

od

ržan

je g

nije

zdeć

e po

pula

cije

od

2-3

p.

šum

ske

povr

šine

u r

azno

dobn

om g

ospo

dare

nju

te je

dnod

obno

m

gosp

odar

enju

sta

rije

od 6

0 go

dina

mor

aju

sadr

žava

ti na

jman

je 1

0 m

3/ha

suh

e dr

vne

mas

e, a

pril

ikom

doz

nake

oba

vezn

o os

tavl

jati

stab

la s

dup

ljam

a u

kojim

a se

gni

jezd

e pt

ice

dupl

jaši

ce

u šu

mi o

stav

ljati

što

više

voć

karic

a za

gni

ježđ

enje

dje

tlovk

i

šum

arst

vo

zašt

ita p

rirod

e


Stra

tegi

ja r

azvo

ja G

rada

Vrg

orca

20

16

69

Izvo

r: P

ravi

lnik

o c

iljev

ima

očuv

anja

i os

novn

im m

jera

ma

za o

čuva

nje

ptic

a u

podr

učju

eko

lošk

e m

reže

NN

15/

2014

; Vl

astit

a ob

rada


70

Definirane mjere očuvanja provode se u okviru planova gospodarenja prirodnim dobrima, dokumentima prostornog uređenja, planovima upravljanja područjima ekološke mreže i planovima upravljanja strogo zaštićenim vrstama, dok su obveznici provedbe središnja tijela državne uprave, pravne osobe s javnim ovlastima, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i druge pravne i fizičke osobe koje su nadležne, odnosno dužne provoditi prethodno navedene dokumente sukladno propisima iz područja zaštite prirode i posebnim propisima, svako u svom upravnom području.67

Za ovo područje očuvanja ne postoji plan upravljanja.68

Područje očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove Betina velika jama - HR2000007 uspostavljeno je radi očuvanja staništa, konkretnije jame čija je dubina viša od 60 m, s vrlo dubokim podzemnim jezerima, iz kojih se koristi voda za navodnjavanje u poljoprivredi.

Područje očuvanja nalazi se na lokaciji naselja Kokorići, Betina, veličine je 0.7833 ha, a nalazi se u potpunosti na području Grada Vrgorca.

Jama je pogodno stanište za špiljskog veslonožca petkovskog (Stygodiaptomus petkovski), dinarsku endemsku vrstu. Za ovo područje ne postoji plan upravljanja, a negativne učinke ostvaruju napuštanje pastoralnih sustava i nedostatak ispaše te apstrakcija podzemnih voda za poljoprivredu.69

Područje očuvanja Velika špilja kod Antunovića - HR2000179 također je uspostavljena s ciljem očuvanja jame. Veličine je 0.7833 ha, a nalazi se kod zaseoka Gornji Antunovići na području Grada Vrgorca. Ovakva vrsta špilja karakteristična je za Pretnerov hidrobid (Paladilhiopsis pretneri) iz porodice puževa. Područje nema plan upravljanja70, a negativni učinci su zadiranje ljudi te odlaganje smeća i krupnog otpada.

67 Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (NN 15/2014) 68 http://natura2000.eea.europa.eu/Natura2000/SDF.aspx?site=HR1000030 (19.07.2016.) 69 http://natura2000.eea.europa.eu/Natura2000/SDF.aspx?site=HR2000007 (19.07.2016.) 70 http://natura2000.eea.europa.eu/Natura2000/SDF.aspx?site=HR2000179 (19.07.2016.)


Stra

tegi

ja r

azvo

ja G

rada

Vrg

orca

20

16

71

Tabl

ica

2. 1

7. T

ipov

i sta

ništ

a na

pod

ručj

u o

čuva

nja

Bet

ina

velik

a ja

ma

- H

R20

0000

7

Tipo

vi s

tani

šta

iz p

rilog

a I.

Pr

ocje

na p

odru

čja

Ozn

aka

Ime

PF

NP

Pokr

iven

ost

(ha)

Sp

ilje

(bro

j)

Kval

iteta

po

data

ka

A /

B /

C /

D

A /

B /

C

Zast

uplje

nost

R

elat

ivna

pov

ršin

a O

čuva

nost

G

loba

lno

8310

Šp

ilje

i jam

e za

tvor

ene

za ja

vnos

t 0

0

1 M

A

C B

B P

F: V

rijed

nost

"1

" uk

azuj

e ka

ko s

tani

šni t

ip, k

oji m

ože

imat

i nep

riorit

etni

i pr

iorit

etni

obl

ik (

6210

, 713

0. 9

430)

, im

a pr

iorit

etni

obl

ik.

NP

: Vr

ijedn

ost

"1"

uka

zuje

kak

o st

aniš

ni t

ip n

e po

stoj

i na

pred

met

nom

pod

ručj

u.

Pok

rive

nost

: m

ogu

se n

aves

ti de

cim

alne

vrij

edno

sti.

Spilj

e: z

a st

aniš

ne t

ipov

e 83

10, 8

330

(spi

lje)

upiš

ite b

roj s

pilja

ako

pro

cjen

a po

vrši

ne n

ije r

aspo

loži

va.

Kva

litet

a po

data

ka:

G=

Dob

ra (

npr.

na

tem

elju

istr

aživ

anja

); M

=Sr

ednj

a (n

pr. n

a te

mel

ju d

jelo

mič

nih

poda

taka

s n

ešto

eks

trap

olac

ije);

P=

Loša

(np

r. g

ruba

pro

cjen

a).

Zast

uplje

nost

(st

upan

j zas

tupl

jeno

sti s

tani

šnog

tip

a na

pod

ručj

u):

A=iz

vanr

edna

, B=

dobr

a, C

=zn

ačaj

na, D

= b

ezna

čajn

a.

Rel

ativ

na p

ovrš

ina

(pov

ršin

a po

druč

ja k

oju

pokr

iva

priro

dni s

tani

šni t

ip u

odn

osu

na u

kupn

u po

vrši

nu k

oju

taj p

rirod

ni s

tani

šni t

ip p

okriv

a un

utar

drž

avno

g po

druč

ja.)

: A

= >

15%

, B =

2-1

5%, C

=

<2%

. O

čuva

nost

(st

upan

j oču

vano

sti s

truk

ture

i fu

nkci

ja p

redm

etno

g pr

irodn

og s

tani

šnog

tip

a i m

oguć

nost

i obn

avlja

nja)

: A=

izva

nred

na o

čuva

nost

, B=

dobr

a oč

uvan

ost,

C=

pros

ječn

a ili

sm

anje

na

očuv

anos

t.

Glo

baln

o (g

loba

lna

proc

jena

vrij

edno

sti p

odru

čja

za o

čuva

nje

pred

met

nog

priro

dnog

sta

nišn

og t

ipa)

: A=

izva

nred

na v

rijed

nost

, B=

dobr

a vr

ijedn

ost,

C=

znač

ajna

vrij

edno

st.

Izvo

r: h

ttp:

//na

tura

2000

.dzz

p.hr

/rep

ortp

ublis

h/re

port

prox

y.as

px?p

aram

SITE

COD

E= H

R200

0007

(18

.07.

2016

.)

Tabl

ica

2. 1

8. O

pasn

osti

, pri

tisc

i i a

ktiv

nos

ti k

oji u

tječ

u n

a po

druč

je o

čuva

nja

Bet

ina

velik

a ja

ma

- H

R20

0000

7

Ozn

aka

Opi

s op

asno

sti i

prit

isak

a Ti

p R

ang

One

čišć

enje

Po

java

A04.

03

Nap

ušta

nje

past

oral

nih

sust

ava

i ned

osta

tak

ispa

še

N

M

o

J02.

07.0

1 Ap

stra

kcija

pod

zem

nih

voda

za

poljo

priv

redu

N

M

o

Vrst

a ut

jeca

ja:

N =

Neg

ativ

na, P

= P

oziti

vna

Ran

g: H

= V

isok

, M =

Sre

dnji,

L =

Nis

ki

One

čišć

enje

: N

= U

nos

duši

ka,

P =

Uno

s fo

sfor

a/fo

sfat

a, A

= U

nos

kise

line/

zaki

selja

vanj

e, T

=

Otr

ovne

ano

rgan

ske

kem

ikal

ije, O

= O

trov

ne o

rgan

ske

kem

ikal

ije, X

= M

iješa

na o

neči

šćen

ja

Poja

va:

i = U

nuta

rnji,

o =

Van

jski

, b =

Oba

Izvo

r: h

ttp:

//na

tura

2000

.dzz

p.hr

/rep

ortp

ublis

h/re

port

prox

y.as

px?p

aram

SITE

COD

E= H

R200

0007

(18

.07.

2016

.)


Stra

tegi

ja r

azvo

ja G

rada

Vrg

orca

20

16

72

Tabl

ica

2. 1

9. T

ipov

i sta

ništ

a na

pod

ručj

u o

čuva

nja

Vel

ika

špilj

a ko

d A

ntun

ović

a -

HR

200

0179

Tipo

vi s

tani

šta

iz p

rilog

a I.

Pr

ocje

na p

odru

čja

Ozn

aka

Ime

PF

NP

Pokr

iven

ost

(ha)

Sp

ilje

(bro

j)

Kval

iteta

po

data

ka

A /

B /

C /

D

A /

B /

C

Zast

uplje

nost

Rel

ativ

na p

ovrš

ina

Oču

vano

st

Glo

baln

o

8310

Šp

ilje

i jam

e za

tvor

ene

za ja

vnos

t 0

0

1 M

B

C B

C P

F: V

rijed

nost

"1

" uk

azuj

e ka

ko s

tani

šni t

ip, k

oji m

ože

imat

i nep

riorit

etni

i pr

iorit

etni

obl

ik (

6210

, 713

0. 9

430)

, im

a pr

iorit

etni

obl

ik.

NP

: Vr

ijedn

ost

"1"

uka

zuje

kak

o st

aniš

ni t

ip n

e po

stoj

i na

pred

met

nom

pod

ručj

u.

Pok

rive

nost

: m

ogu

se n

aves

ti de

cim

alne

vrij

edno

sti.

Spilj

e: z

a st

aniš

ne t

ipov

e 83

10, 8

330

(spi

lje)

upiš

ite b

roj s

pilja

ako

pro

cjen

a po

vrši

ne n

ije r

aspo

loži

va.

Kva

litet

a po

data

ka:

G=

Dob

ra (

npr.

na

tem

elju

istr

aživ

anja

); M

=Sr

ednj

a (n

pr. n

a te

mel

ju d

jelo

mič

nih

poda

taka

s n

ešto

eks

trap

olac

ije);

P=

Loša

(np

r. g

ruba

pro

cjen

a).

Zast

uplje

nost

(st

upan

j zas

tupl

jeno

sti s

tani

šnog

tip

a na

pod

ručj

u):

A=iz

vanr

edna

, B=

dobr

a, C

=zn

ačaj

na, D

= b

ezna

čajn

a.

Rel

ativ

na p

ovrš

ina

(pov

ršin

a po

druč

ja k

oju

pokr

iva

priro

dni s

tani

šni t

ip u

odn

osu

na u

kupn

u po

vrši

nu k

oju

taj p

rirod

ni s

tani

šni t

ip p

okriv

a un

utar

drž

avno

g po

druč

ja.)

: A

= >

15%

, B =

2-1

5%, C

=

<2%

. O

čuva

nost

(st

upan

j oču

vano

sti s

truk

ture

i fu

nkci

ja p

redm

etno

g pr

irodn

og s

tani

šnog

tip

a i m

oguć

nost

i obn

avlja

nja)

: A=

izva

nred

na o

čuva

nost

, B=

dobr

a oč

uvan

ost,

C=

pros

ječn

a ili

sm

anje

na

očuv

anos

t.

Glo

baln

o (g

loba

lna

proc

jena

vrij

edno

sti p

odru

čja

za o

čuva

nje

pred

met

nog

priro

dnog

sta

nišn

og t

ipa)

: A=

izva

nred

na v

rijed

nost

, B=

dobr

a vr

ijedn

ost,

C=

znač

ajna

vrij

edno

st.

Izvo

r: h

ttp:

//na

tura

2000

.dzz

p.hr

/rep

ortp

ublis

h/re

port

prox

y.as

px?p

aram

SITE

COD

E=H

R200

0179

(18

.07.

2016

.)

Tabl

ica

2. 2

0. O

pasn

osti

, pri

tisc

i i a

ktiv

nos

ti k

oji u

tječ

u n

a po

druč

je o

čuva

nja

Vel

ika

špilj

a ko

d A

ntu

novi

ća -

HR

200

0179

Ozn

aka

Opi

s op

asno

sti i

prit

isak

a Ti

p Ran

g O

neči

šćen

je

Poja

va

G

Zadi

ranj

e lju

di

N

M

b

H05

.01

Smeć

e i k

rupn

i otp

ad

N

L

i

Vrst

a ut

jeca

ja:

N =

Neg

ativ

na, P

= P

oziti

vna

Ran

g: H

= V

isok

, M =

Sre

dnji,

L =

Nis

ki

One

čišć

enje

: N

= U

nos

duši

ka, P

= U

nos

fosf

ora/

fosf

ata,

A =

Uno

s ki

selin

e/za

kise

ljava

nje,

T =

O

trov

ne a

norg

ansk

e ke

mik

alije

, O =

Otr

ovne

org

ansk

e ke

mik

alije

, X =

Mije

šana

one

čišć

enja

Poja

va:

i = U

nuta

rnji,

o =

Van

jski

, b =

Oba

Izvo

r: h

ttp:

//na

tura

2000

.dzz

p.hr

/rep

ortp

ublis

h/re

port

prox

y.as

px?p

aram

SITE

COD

E= H

R200

0179

(18

.07.

2016

.)


73

Područje očuvanja Matica-Vrgoračko polje - HR2001046 uspostavljeno je s ciljem očuvanja kako stanišnih tipova, tako i određene vrste iz skupina vodozemaca, riba, beskralježaka te gmazova. Ovo područje se prostire na 292.7817 ha, od čega je veliki dio na području Grada Vrgorca. Područje obuhvaća lokaciju na Vrgoračkom polju Jezero te prati tok rijeke Matice do ponora Crni vir. Jugoistočno od naselja Draževitići napušta područje Grada Vrgorca.

U smislu stanišnih tipova, ovo područje se sastoji od amfibijskih staništa Isoëto-Nanojuncetea koje pokriva i najveći dio ovog područja, zatim tvrde oligo-mezotrofne vode s dnom obraslim parožinama (Characeae) te vodnog toka s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion.

Važnost ovog zaštićenog područja posebno je bitno za dinarskog špiljskog školjkaša, koji kao jedini školjkaš na svijetu živi u podzemlju. Vrsta je pronađena na tri lokacije, i to: ponor Crni Vir kao jedina lokacije gdje su pronađeni živi primjerci te dvije lokacije gdje su pronađeni samo oklopi. Nadalje, područje je iznimno važno za očuvanje čovječje ribice na području Dalmacije, važno je za crvekrpicu, jedno je od dva važna staništa za primorsku paklaru i makla, jedno je od tri važna područja za cetinskog vijuna te za vrgoračku gobicu, koja čini 45%-60% populacije na području RH. Također, područje je važno za gaovicu.

Tablica 2. 21. Opasnosti, pritisci i aktivnosti koji utječu na područje očuvanja Matica-Vrgoračko polje - HR2001046

Oznaka Opis opasnosti i pritisaka Tip Rang Onečišćenje Pojava

A02.01 Jačanje poljoprivrednih aktivnosti N H b

D01.02 Ceste, autoceste N M b

F03.02.01 Kolekcionarsko sakupljanje vrsta (insekata, reptila, vodozemaca…)

N M i

J02.03 Kanalizacija i smanjenje kvalitete voda N M i

J02.06 Apstrakcija površinskih voda N H i

J03.01 Smanjenje ili gubitak određenih obilježja staništa N M i

Vrsta utjecaja: N = Negativna, P = Pozitivna

Rang: H = Visok, M = Srednji, L = Niski

Onečišćenje: N = Unos dušika, P = Unos fosfora/fosfata, A = Unos kiseline/zakiseljavanje, T = Otrovne anorganske kemikalije, O = Otrovne organske kemikalije, X = Miješana onečišćenja

Pojava: i = Unutarnji, o = Vanjski, b = Oba

Izvor: http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001046 (18.07.2016.)

Aktivnosti koje utječu na ovo područje imaju redom negativan utjecaj. Visok negativan utjecaj ostvaruje intenziviranje poljoprivrednih aktivnosti te zahvati sakupljanja površinskih voda, dok su ostale aktivnosti ocjenjene srednjim intenzitetom.


71 http://natura2000.eea.europa.eu/Natura2000/SDF.aspx?site=HR2001046 (19.07.2016.)


Stra

tegi

ja r

azvo

ja G

rada

Vrg

orca

20

16

74

Tabl

ica

2. 2

2. T

ipov

i sta

ništ

a na

pod

ručj

u o

čuva

nja

Mat

ica-

Vrg

orač

ko p

olje

- H

R20

010

46

Tipo

vi s

tani

šta

iz p

rilog

a I.

Pr

ocje

na p

odru

čja

Ozn

aka

Ime

PF

NP

Pokr

iven

ost

(ha)

Sp

ilje

(bro

j)

Kval

iteta

po

data

ka

A /

B /

C /

D

A /

B /

C

Zast

uplje

nost

Rel

ativ

na p

ovrš

ina

Oču

vano

st

Glo

baln

o

3130

Am

fibijs

ka s

tani

šta

Isoë

to-

Nan

ojun

cete

a 0

0 32

,4

P

A C

B C

3140

Tv

rde

olig

o-m

ezot

rofn

e vo

de s

dno

m

obra

slim

par

ožin

ama

(Cha

race

ae)

0 0

5

P B

B C

B

3260

Vo

dni t

okov

i s v

eget

acijo

m

Ran

uncu

lion

fluita

ntis

i Ca

llitr

icho

-Ba

trac

hion

0

0 5

0 P

B C

C B

PF:

Vrij

edno

st "1

" uk

azuj

e ka

ko s

tani

šni t

ip, k

oji m

ože

imat

i nep

riorit

etni

i pr

iorit

etni

obl

ik (

6210

, 713

0. 9

430)

, im

a pr

iorit

etni

obl

ik.

NP

: Vr

ijedn

ost

"1"

uka

zuje

kak

o st

aniš

ni t

ip n

e po

stoj

i na

pred

met

nom

pod

ručj

u.

Pok

rive

nost

: m

ogu

se n

aves

ti de

cim

alne

vrij

edno

sti.

Spilj

e: z

a st

aniš

ne t

ipov

e 83

10, 8

330

(spi

lje)

upiš

ite b

roj s

pilja

ako

pro

cjen

a po

vrši

ne n

ije r

aspo

loži

va.

Kva

litet

a po

data

ka:

G=

Dob

ra (

npr.

na

tem

elju

istr

aživ

anja

); M

=Sr

ednj

a (n

pr. n

a te

mel

ju d

jelo

mič

nih

poda

taka

s n

ešto

eks

trap

olac

ije);

P=

Loša

(np

r. g

ruba

pro

cjen

a).

Zast

uplje

nost

(st

upan

j zas

tupl

jeno

sti s

tani

šnog

tip

a na

pod

ručj

u):

A=iz

vanr

edna

, B=

dobr

a, C

=zn

ačaj

na, D

= b

ezna

čajn

a.

Rel

ativ

na p

ovrš

ina

(pov

ršin

a po

druč

ja k

oju

pokr

iva

priro

dni s

tani

šni t

ip u

odn

osu

na u

kupn

u po

vrši

nu k

oju

taj p

rirod

ni s

tani

šni t

ip p

okriv

a un

utar

drž

avno

g po

druč

ja.)

: A

= >

15%

, B =

2-1

5%, C

=

<2%

. O

čuva

nost

(st

upan

j oču

vano

sti s

truk

ture

i fu

nkci

ja p

redm

etno

g pr

irodn

og s

tani

šnog

tip

a i m

oguć

nost

i obn

avlja

nja)

: A=

izva

nred

na o

čuva

nost

, B=

dobr

a oč

uvan

ost,

C=

pros

ječn

a ili

sm

anje

na

očuv

anos

t.

Glo

baln

o (g

loba

lna

proc

jena

vrij

edno

sti p

odru

čja

za o

čuva

nje

pred

met

nog

priro

dnog

sta

nišn

og t

ipa)

: A=

izva

nred

na v

rijed

nost

, B=

dobr

a vr

ijedn

ost,

C=

znač

ajna

vrij

edno

st.

Izvo

r: h

ttp:

//na

tura

2000

.dzz

p.hr

/rep

ortp

ublis

h/re

port

prox

y.as

px?p

aram

SITE

COD

E=H

R200

1046

(18

.07.

2016

.)


Stra

tegi

ja r

azvo

ja G

rada

Vrg

orca

20

16

75

Tabl

ica

2. 2

3. V

rste

na

podr

učju

oču

vanj

a M

atic

a-V

rgor

ačko

pol

je -

HR

200

1046

Vrst

a Po

pula

cija

na

podr

učju

Pr

ocje

na p

odru

čja

Zašt

ita

Skup

ina

Ozn

aka

Ime

Znan

stve

no im

e N

P Ti

p Ve

ličin

a Je

dini

ca

Kate

gorij

a po

br

ojno

sti

Kval

iteta

po

data

ka

A/B/

C/D

A/

B/C

MIN

M

AX

C/R/

V/P

Popu

laci

ja

Oču

vano

st

Izol

acija

U

kupn o

A 11

86

Čovj

ečja

rib

ica

Prot

eus

angu

inus

0

p

r D

D

C B

A B

Stro

go z

aštić

ena

vrst

a -

Prav

ilnik

o s

trog

o za

štić

enim

vrs

tam

a (N

N 1

44/1

3)

DS4

- D

irekt

iva

o st

aniš

tima

EU -

Pril

og I

V En

dem

F 11

49

Cetin

ski v

ijun

Cobi

tis ta

enia

0

p

c D

D

A C

A A

Stro

go z

aštić

ena

vrst

a -

Prav

ilnik

o s

trog

o za

štić

enim

vrs

tam

a (N

N 1

44/1

3)

Ende

m

F 63

48

Vrgo

račk

a go

bica

Kn

ipow

itsch

ia c

roat

ica

0 p

c

DD

A

C A

A St

rogo

zaš

tićen

a vr

sta

- Pr

aviln

ik o

str

ogo

zašt

ićen

im v

rsta

ma

(NN

144

/13)

En

dem

F 61

52

Prim

orsk

a pa

klar

a La

mpe

tra

zana

ndre

ai

0 p

r

DD

B

C A

A St

rogo

zaš

tićen

a vr

sta

- Pr

aviln

ik o

str

ogo

zašt

ićen

im v

rsta

ma

(NN

144

/13)

BE

2 -

Bern

ska

konv

enci

ja -

Dod

atak

II

F 11

29

Gao

vice

Ph

oxin

ellu

s sp

p.

0 p

c

DD

A

C A

A St

rogo

zaš

tićen

a vr

sta

- Pr

aviln

ik o

str

ogo

zašt

ićen

im v

rsta

ma

(NN

144

/13)

F 63

46

Mak

al

Squa

lius

mic

role

pis

0 p

r

DD

A

C A

B St

rogo

zaš

tićen

a vr

sta

- Pr

aviln

ik o

str

ogo

zašt

ićen

im v

rsta

ma

(NN

144

/13)

I 10

92

Rak

kam

enja

r Au

stro

pota

mob

ius

palli

pes

0 p

p

DD

C

C A

B St

rogo

zaš

tićen

a vr

sta

- Pr

aviln

ik o

str

ogo

zašt

ićen

im v

rsta

ma

(NN

144

/13)

BE

2 -

Bern

ska

konv

enci

ja -

Dod

atak

II

I 40

65

Din

arsk

i špi

ljski

ško

ljkaš

Co

nger

ia k

usce

ri 0

p 1

1 lo

calit

ies

v G

C

B C

B St

rogo

zaš

tićen

a vr

sta

- Pr

aviln

ik o

str

ogo

zašt

ićen

im v

rsta

ma

(NN

144

/13)

BE

2 -

Bern

ska

konv

enci

ja -

Dod

atak

II

R 12

93

Crve

nkrp

ica

Elap

he s

itula

, Za

men

is s

itula

0

p

v D

D

C B

C B

Stro

go z

aštić

ena

vrst

a -

Prav

ilnik

o s

trog

o za

štić

enim

vrs

tam

a (N

N 1

44/1

3)

BE2

- Be

rnsk

a ko

nven

cija

- D

odat

ak I

I D

S4 -

Dire

ktiv

a o

stan

ištim

a EU

- P

rilog

IV

Skup

ina:

A =

Vod

ozem

ci, B

= P

tice,

F =

Rib

e, I

= B

eskr

alje

žnja

ci, M

= S

isav

ci, P

= B

iljke

, R =

Gm

azov

i N

P: V

rijed

nost

"1"

uka

zuje

kak

o vr

sta

više

nije

pris

utna

na

podr

učju

oču

vanj

a Ti

p: p

= S

taln

a pr

isut

nost

, r =

Raz

mno

žava

nje,

c =

Kon

cent

raci

ja, w

= P

rezi

mlja

vanj

e (z

a bi

ljke

i nem

igra

cijs

ke v

rste

kor

istit

e st

alna

pris

utno

st).

Je

dini

ca:

i = J

edin

ke, p

= P

arov

i ili

drug

e je

dini

ce p

rem

a st

anda

rdiz

irano

m p

opis

u po

pula

cijs

kih

jedi

nica

i oz

naka

u s

klad

u s

izvj

ešći

ma

član

aka

12. i

17.

(vi

djet

i ref

eren

tni p

orta

l)

Kval

iteta

pod

atak

a: G

= D

obra

(np

r. u

tem

elje

na n

a is

traž

ivan

jima)

; M

= U

mje

rena

(np

r. u

tem

elje

na n

a ek

stra

pola

ciji

parc

ijaln

ih p

odat

aka)

; P

= L

oša

(npr

. gru

ba p

rocj

ena)

; D

D =

Pod

aci n

e po

stoj

e (k

ateg

orija

se

koris

ti uk

olik

o ni

ti gr

uba

proc

jena

nije

m

oguć

a; K

ateg

orija

obi

lja s

e ko

risti

umje

sto

velič

ine

popu

laci

je).

Ka

tego

rija

po b

rojn

osti:

C =

Uob

ičaj

eno,

R =

Rije

tko,

V =

Vrlo

rije

tko,

P =

Pris

utno

– I

nfor

mac

ije s

e pr

užaj

u uk

olik

o po

daci

ne

post

oje

(DD

) ili

kao

dod

atak

za

info

rmac

iju o

vel

ičin

i pop

ulac

ije

Popu

laci

ja (

Velič

ina

i gus

toća

pop

ulac

ije n

a po

druč

ju o

čuva

nja

u od

nosu

na

popu

laci

ju n

acio

naln

og t

erito

rija

): A

= >

15%

, B =

2-1

5%, C

= <

2%, D

= P

opul

acija

nije

zna

čajn

a O

čuva

nost

(St

upan

j oču

vano

sti o

bilje

žja

stan

išta

koj

a su

bitn

a za

dot

ične

vrs

te i

mog

ućno

st n

jihov

e ob

nove

): A

= I

zvrs

na o

čuva

nost

, B =

Dob

ra o

čuva

nost

, C =

Pro

sječ

na il

i um

anje

na o

čuva

nost

Iz

olac

ija (

Stup

anj i

zola

cije

pos

toje

će p

opul

acije

na

podr

učju

oču

vanj

a u

odno

su n

a pr

irodn

i stu

panj

izol

irano

sti v

rste

): A

= P

opul

acija

(po

tpun

o) iz

olira

na, B

= P

opul

acija

nije

izol

irana

, al

i je

na m

argi

nam

a po

druč

ja d

istr

ibuc

ije, C

= P

opul

acija

nije

izol

irana


Stra

tegi

ja r

azvo

ja G

rada

Vrg

orca

20

16

76

unut

ar p

roši

rene

ras

pros

tran

jeno

sti

Uku

pno

(Uku

pna

proc

jena

vrij

edno

sti p

odru

čja

očuv

anja

u s

vrhu

oču

vanj

a po

jedi

nih

vrst

a):

A =

Izv

rsna

vrij

edno

st, B

= D

obra

vri

jedn

ost,

C =

Zna

čajn

a vr

ijedn

ost

Izvo

r: h

ttp:

//na

tura

2000

.dzz

p.hr

/rep

ortp

ublis

h/re

port

prox

y.as

px?p

aram

SITE

COD

E=H

R200

1046

(18

.07.

2016

.);

http

://z

astic

enev

rste

.azo

.hr/

HR2

0010

46 (

19.0

7.20

16.)


77

Područje očuvanja Rastočko polje - HR2001315 nalazi se na jugozapadnom dijelu Grada Vrgorca na površini od 782.1966 ha. Uspostavljeno je s ciljem očuvanja crvenkrpice i vrgoračke gobice na području koje je omeđeno županijskom cestom ŽC6209 na sjeveru i djelomično zapadu, zatim državnom granicom s BiH na istoku te na jugu lokalnom cestom L67208 (nakon križanja s lokalnom cestom L67207 koja se pruža preko cijelog polja). Posebnost Rastočkog polja je veliki broj ponora kroz koje nestaje rijeka Matica.

Od svih aktivnosti koje utječu na ovo zaštićeno područje, najveći negativni utjecaj imaju inteziviranje poljoprivrednih aktivnosti, koji se pojavljuje i kao vanjski i kao unutarnji faktor te kanalizacija i smanjenje kvalitete voda, kao unutarnji faktor.


Područje očuvanja Jasena ponor - HR2001321 nalazi se u naselju Ravča, na južnom dijelu Majića polja. Rasprostire se na 8.3747 ha. Majića polje plodno je i kultivirano, a suočava se s problemom plavljenja tokom pojačanih oborina. Voda se u najvećoj mjeri isušuje u Jasena Ponor, ispod kojeg se na dubini od 180 m nalazi podvodno jezero.

Tablica 2. 24. Opasnosti, pritisci i aktivnosti koji utječu na područje očuvanja Jasena ponor - HR2001321


A02.01 Jačanje poljoprivrednih aktivnosti N H b

D01.02 Ceste, autoceste N M b

H01.08 Rasprostranjeno zagađenje površinskih voda zbog kućanskih i ostalih otpadnih voda N H b

H02.02 Zagađenje podzemnih voda uslijed propuštanja na odlagalištima otpada N H b

H05.01 Smeće i krupni otpad N M i

Vrsta utjecaja: N = Negativna, P = Pozitivna

Rang: H = Visok, M = Srednji, L = Niski




Ovo područje uspostavljeno je s ciljem očuvanja staništa, kao i pojedinih vrsta među kojima se ističu kolonija dinarskog špiljskog školjkaša (Congeria kusceri), kao jedna od 6 poznatih kolonija na području RH, ali i za očuvanje čovječje ribice.

Ovo područje ima vrlo široku lepezu aktivnosti koje ostvaruju visok stupanj negativnih učinaka, a koji se uglavnom pojavljuju kao unutarnji ili vanjski faktori. Za ovo područje ne postoji plan upravljanja.73

72 http://natura2000.eea.europa.eu/Natura2000/SDF.aspx?site=HR2001315 (19.07.2016.) 73 http://natura2000.eea.europa.eu/Natura2000/SDF.aspx?site=HR2001321 (19.07.2016.)


Stra

tegi

ja r

azvo

ja G

rada

Vrg

orca

20

16

78

Tabl

ica

2. 2

5. V

rste

na

podr

učju

oču

vanj

a R

asto

čko

polj

e -

HR

2001

315

Vrst

a Po

pula

cija

na

podr

učju

Pr

ocje

na p

odru

čja

Zašt

ita

Skup

ina

Ozn

aka

Ime

Znan

stve

no im

e N

P Ti

p Ve

ličin

a Je

dini

ca

Kate

gorij

a po

br

ojno

sti

Kval

iteta

po

data

ka

A/B/

C/D

A/

B/C

MIN

M

AX

C/R/

V/P

Popu

laci

ja

Oču

vano

st

Izol

acija

U

kupn o

F 63

48

Vrgo

račk

a go

bica

Kn

ipow

itsch

ia c

roat

ica

0 p

r

DD

B

C A

A St

rogo

zaš

tićen

a vr

sta

- Pr

aviln

ik o

str

ogo

zašt

ićen

im v

rsta

ma

(NN

144

/13)

En

dem

R 12

93

Crve

nkrp

ica

Elap

he s

itula

, Za

men

is s

itula

0

p

v D

D

C B

C B

Stro

go z

aštić

ena

vrst

a -

Prav

ilnik

o s

trog

o za

štić

enim

vrs

tam

a (N

N 1

44/1

3)

BE2

- Be

rnsk

a ko

nven

cija

- D

odat

ak I

I D

S4 -

Dire

ktiv

a o

stan

ištim

a EU

- P

rilog

IV

Skup

ina:

A =

Vod

ozem

ci, B

= P

tice,

F =

Rib

e, I

= B

eskr

alje

žnja

ci, M

= S

isav

ci, P

= B

iljke

, R =

Gm

azov

i N

P: V

rijed

nost

"1"

uka

zuje

kak

o vr

sta

više

nije

pris

utna

na

podr

učju

oču

vanj

a Ti

p: p

= S

taln

a pr

isut

nost

, r =

Raz

mno

žava

nje,

c =

Kon

cent

raci

ja, w

= P

rezi

mlja

vanj

e (z

a bi

ljke

i nem

igra

cijs

ke v

rste

kor

istit

e st

alna

pris

utno

st).

Je

dini

ca:

i = J

edin

ke, p

= P

arov

i ili

drug

e je

dini

ce p

rem

a st

anda

rdiz

irano

m p

opis

u po

pula

cijs

kih

jedi

nica

i oz

naka

u s

klad

u s

izvj

ešći

ma

član

aka

12. i

17.

(vi

djet

i ref

eren

tni p

orta

l) Kv

alite

ta p

odat

aka:

G =

Dob

ra (

npr.

ute

mel

jena

na

istr

aživ

anjim

a);

M =

Um

jere

na (

npr.

ute

mel

jena

na

ekst

rapo

laci

ji pa

rcija

lnih

pod

atak

a);

P =

Loš

a (n

pr. g

ruba

pro

cjen

a);

DD

= P

odac

i ne

post

oje

(kat

egor

ija s

e ko

risti

ukol

iko

niti

grub

a pr

ocje

na n

ije m

oguć

a; K

ateg

orija

obi

lja s

e ko

risti

umje

sto

velič

ine

popu

laci

je).

Ka

tego

rija

po b

rojn

osti:

C =

Uob

ičaj

eno,

R =

Rije

tko,

V =

Vrlo

rije

tko,

P =

Pris

utno

– I

nfor

mac

ije s

e pr

užaj

u uk

olik

o po

daci

ne

post

oje

(DD

) ili

kao

dod

atak

za

info

rmac

iju o

vel

ičin

i pop

ulac

ije

Popu

laci

ja (

Velič

ina

i gus

toća

pop

ulac

ije n

a po

druč

ju o

čuva

nja

u od

nosu

na

popu

laci

ju n

acio

naln

og t

erito

rija)

: A

= >

15%

, B =

2-1

5%, C

= <

2%, D

= P

opul

acija

nije

zna

čajn

a O

čuva

nost

(St

upan

j oču

vano

sti o

bilje

žja

stan

išta

koj

a su

bitn

a za

dot

ične

vrs

te i

mog

ućno

st n

jihov

e ob

nove

): A

= I

zvrs

na o

čuva

nost

, B =

Dob

ra o

čuva

nost

, C =

Pro

sječ

na il

i um

anje

na o

čuva

nost

Iz

olac

ija (

Stup

anj i

zola

cije

pos

toje

će p

opul

acije

na

podr

učju

oču

vanj

a u

odno

su n

a pr

irodn

i stu

panj

izol

irano

sti v

rste

): A

= P

opul

acija

(po

tpun

o) iz

olira

na, B

= P

opul

acija

nije

izol

irana

, ali

je n

a m

argi

nam

a po

druč

ja

dist

ribuc

ije, C

= P

opul

acija

nije

izol

irana

unu

tar

proš

irene

ras

pros

tran

jeno

sti

Uku

pno

(Uku

pna

proc

jena

vrij

edno

sti p

odru

čja

očuv

anja

u s

vrhu

oču

vanj

a po

jedi

nih

vrst

a):

A =

Izv

rsna

vrij

edno

st, B

= D

obra

vrij

edno

st, C

= Z

nača

jna

vrije

dnos

t

Izvo

r: h

ttp:

//na

tura

2000

.dzz

p.hr

/rep

ortp

ublis

h/re

port

prox

y.as

px?p

aram

SITE

COD

E=H

R200

1315

(18

.07.

2016

.);

http

://z

astic

enev

rste

.azo

.hr/

HR2

0010

46 (

19.0

7.20

16.)

Tabl

ica

2. 2

6. O

pasn

osti

, pri

tisc

i i a

ktiv

nos

ti k

oji u

tječ

u n

a po

druč

je o

čuva

nja

Ras

točk

o po

lje

- H

R20

0131

5

Ozn

aka

Opi

s op

asno

sti i

prit

isak

a Ti

p Ran

g O

neči

šćen

je

Poja

va

A02.

01

Jača

nje

poljo

priv

redn

ih a

ktiv

nost

i N

H

b

F03.

02.0

1 Ko

lekc

iona

rsko

sak

uplja

nje

vrst

a (in

seka

ta, r

eptil

a,

vodo

zem

aca…

) N

L

i

J02.

03

Kana

lizac

ija i

sman

jenj

e kv

alite

te v

oda

N

H

i

J03.

01

Sman

jenj

e ili

gub

itak

odre

đeni

h ob

iljež

ja s

tani

šta

N

M

i


Stra

tegi

ja r

azvo

ja G

rada

Vrg

orca

20

16

79

Vrst

a ut

jeca

ja:

N =

Neg

ativ

na, P

= P

oziti

vna

Ran

g: H

= V

isok

, M =

Sre

dnji,

L =

Nis

ki

One

čišć

enje

: N

= U

nos

duši

ka, P

= U

nos

fosf

ora/

fosf

ata,

A =

Uno

s ki

selin

e/za

kise

ljava

nje,

T =

O

trov

ne a

norg

ansk

e ke

mik

alije

, O =

Otr

ovne

org

ansk

e ke

mik

alije

, X =

Mije

šana

one

čišć

enja

Poja

va:

i = U

nuta

rnji,

o =

Van

jski

, b =

Oba

Izvo

r: h

ttp:

//na

tura

2000

.dzz

p.hr

/rep

ortp

ublis

h/re

port

prox

y.as

px?p

aram

SITE

COD

E=H

R200

1315

(18

.07.

2016

.)


Stra

tegi

ja r

azvo

ja G

rada

Vrg

orca

20

16

80

Tabl

ica

2. 2

7. T

ipov

i sta

ništ

a na

pod

ručj

u o

čuva

nja

Jase

na p

onor

- H

R2

0013

21

Tipo

vi s

tani

šta

iz p

rilog

a I.

Pr

ocje

na p

odru

čja

Ozn

aka

Ime

PF

NP

Pokr

iven

ost

(ha)

Sp

ilje

(bro

j)

Kval

iteta

po

data

ka

A /

B /

C /

D

A /

B /

C

Zast

uplje

nost

Rel

ativ

na p

ovrš

ina

Oču

vano

st

Glo

baln

o

8310

Šp

ilje

i jam

e za

tvor

ene

za ja

vnos

t 0

0

1 M

B

C B

B P

F: V

rijed

nost

"1

" uk

azuj

e ka

ko s

tani

šni t

ip, k

oji m

ože

imat

i nep

riorit

etni

i pr

iorit

etni

obl

ik (

6210

, 713

0. 9

430)

, im

a pr

iorit

etni

obl

ik.

NP

: Vr

ijedn

ost

"1"

uka

zuje

kak

o st

aniš

ni t

ip n

e po

stoj

i na

pred

met

nom

pod

ručj

u.

Pok

rive

nost

: m

ogu

se n

aves

ti de

cim

alne

vrij

edno

sti.

Spilj

e: z

a st

aniš

ne t

ipov

e 83

10, 8

330

(spi

lje)

upiš

ite b

roj s

pilja

ako

pro

cjen

a po

vrši

ne n

ije r

aspo

loži

va.

Kva

litet

a po

data

ka:

G=

Dob

ra (

npr.

na

tem

elju

istr

aživ

anja

); M

=Sr

ednj

a (n

pr. n

a te

mel

ju d

jelo

mič

nih

poda

taka

s n

ešto

eks

trap

olac

ije);

P=

Loša

(np

r. g

ruba

pro

cjen

a).

Zast

uplje

nost

(st

upan

j zas

tupl

jeno

sti s

tani

šnog

tip

a na

pod

ručj

u):

A=iz

vanr

edna

, B=

dobr

a, C

=zn

ačaj

na, D

= b

ezna

čajn

a.

Rel

ativ

na p

ovrš

ina

(pov

ršin

a po

druč

ja k

oju

pokr

iva

priro

dni s

tani

šni t

ip u

odn

osu

na u

kupn

u po

vrši

nu k

oju

taj p

rirod

ni s

tani

šni t

ip p

okriv

a un

utar

drž

avno

g po

druč

ja.)

: A

= >

15%

, B =

2-1

5%, C

=

<2%

. O

čuva

nost

(st

upan

j oču

vano

sti s

truk

ture

i fu

nkci

ja p

redm

etno

g pr

irodn

og s

tani

šnog

tip

a i m

oguć

nost

i obn

avlja

nja)

: A=

izva

nred

na o

čuva

nost

, B=

dobr

a oč

uvan

ost,

C=

pros

ječn

a ili

sm

anje

na

očuv

anos

t.

Glo

baln

o (g

loba

lna

proc

jena

vrij

edno

sti p

odru

čja

za o

čuva

nje

pred

met

nog

priro

dnog

sta

nišn

og t

ipa)

: A=

izva

nred

na v

rijed

nost

, B=

dobr

a vr

ijedn

ost,

C=

znač

ajna

vrij

edno

st.

Izvo

r: h

ttp:

//na

tura

2000

.dzz

p.hr

/rep

ortp

ublis

h/re

port

prox

y.as

px?p

aram

SITE

COD

E=H

R200

1321

(18

.07.

2016

.)


Stra

tegi

ja r

azvo

ja G

rada

Vrg

orca

20

16

81

Tabl

ica

2. 2

8. V

rste

na

podr

učju

oču

vanj

a Ja

sen

a po

nor

- H

R20

0132

1

Vrst

a Po

pula

cija

na

podr

učju

Pr

ocje

na p

odru

čja

Zašt

ita

Skup

ina

Ozn

aka

Ime

Znan

stve

no im

e N

P Ti

p Ve

ličin

a Je

dini

ca

Kate

gorij

a po

br

ojno

sti

Kval

iteta

po

data

ka

A/B/

C/D

A/

B/C

MIN

M

AX

C/R/V

/P

Popu

laci

ja

Oču

vano

st

Izol

acija

U

kup

no

A 11

86

Čovj

ečja

rib

ica

Prot

eus

angu

inus

0

p

r D

D

C B

A B

Stro

go z

aštić

ena

vrst

a -

Prav

ilnik

o s

trog

o za

štić

enim

vrs

tam

a (N

N 1

44/1

3)

DS4

- D

irekt

iva

o st

aniš

tima

EU -

Pril

og I

V En

dem

I 40

65

Din

arsk

i špi

ljski

ško

ljkaš

Co

nger

ia k

usce

ri 0

p 1

1 co

loni

es

c G

C

B C

A St

rogo

zaš

tićen

a vr

sta

- Pr

aviln

ik o

str

ogo

zašt

ićen

im v

rsta

ma

(NN

144

/13)

BE

2 -

Bern

ska

konv

enci

ja -

Dod

atak

II

Skup

ina:

A =

Vod

ozem

ci, B

= P

tice,

F =

Rib

e, I

= B

eskr

alje

žnja

ci, M

= S

isav

ci, P

= B

iljke

, R =

Gm

azov

i N

P: V

rijed

nost

"1"

uka

zuje

kak

o vr

sta

više

nije

pris

utna

na

podr

učju

oču

vanj

a Ti

p: p

= S

taln

a pr

isut

nost

, r

= R

azm

noža

vanj

e, c

= K

once

ntra

cija

, w =

Pre

zim

ljava

nje

(za

biljk

e i n

emig

raci

jske

vrs

te k

oris

tite

stal

na p

risut

nost

).

Jedi

nica

: i =

Jed

inke

, p =

Par

ovi i

li dr

uge

jedi

nice

pre

ma

stan

dard

izira

nom

pop

isu

popu

laci

jski

h je

dini

ca i

ozna

ka u

skl

adu

s iz

vješ

ćim

a čl

anak

a 12

. i 1

7. (

vidj

eti r

efer

entn

i por

tal)

Kval

iteta

pod

atak

a: G

= D

obra

(np

r. u

tem

elje

na n

a is

traž

ivan

jima)

; M

= U

mje

rena

(np

r. u

tem

elje

na n

a ek

stra

pola

ciji

parc

ijaln

ih p

odat

aka)

; P

= L

oša

(npr

. gru

ba p

rocj

ena)

; D

D =

Pod

aci n

e po

stoj

e (k

ateg

orija

se

koris

ti uk

olik

o ni

ti gr

uba

proc

jena

nije

mog

uća;

Kat

egor

ija o

bilja

se

koris

ti um

jest

o ve

ličin

e po

pula

cije

).

Kate

gorij

a po

bro

jnos

ti: C

= U

obič

ajen

o, R

= R

ijetk

o, V

= V

rlo r

ijetk

o, P

= P

risut

no –

Inf

orm

acije

se

pruž

aju

ukol

iko

poda

ci n

e po

stoj

e (D

D)

ili k

ao d

odat

ak z

a in

form

aciju

o v

elič

ini p

opul

acije

Po

pula

cija

(Ve

ličin

a i g

usto

ća p

opul

acije

na

podr

učju

oču

vanj

a u

odno

su n

a po

pula

ciju

nac

iona

lnog

ter

itorij

a):

A =

>15

%, B

= 2

-15%

, C =

<2%

, D =

Pop

ulac

ija n

ije z

nača

jna

Oču

vano

st (

Stup

anj o

čuva

nost

i obi

lježj

a st

aniš

ta k

oja

su b

itna

za d

otič

ne v

rste

i m

oguć

nost

njih

ove

obno

ve):

A =

Izv

rsna

oču

vano

st, B

= D

obra

oču

vano

st, C

= P

rosj

ečna

ili u

man

jena

oču

vano

st

Izol

acija

(St

upan

j izo

laci

je p

osto

jeće

pop

ulac

ije n

a po

druč

ju o

čuva

nja

u od

nosu

na

priro

dni s

tupa

nj iz

olira

nost

i vrs

te):

A =

Pop

ulac

ija (

potp

uno)

izol

irana

, B =

Pop

ulac

ija n

ije iz

olira

na, al

i je

na

mar

gina

ma

podr

učja

dis

trib

ucije

, C =

Pop

ulac

ija n

ije iz

olira

na u

nuta

r pr

ošire

ne r

aspr

ostr

anje

nost

i U

kupn

o (U

kupn

a pr

ocje

na v

rijed

nost

i pod

ručj

a oč

uvan

ja u

svr

hu o

čuva

nja

poje

dini

h vr

sta)

: A

= I

zvrs

na v

rijed

nost

, B =

Dob

ra v

rije

dnos

t, C

= Z

nača

jna

vrije

dnos

t

Izvo

r: h

ttp:

//na

tura

2000

.dzz

p.hr

/rep

ortp

ublis

h/re

port

prox

y.as

px?p

aram

SITE

COD

E=H

R200

1321

(18

.07.

2016

.);

http

://z

astic

enev

rste

.azo

.hr/

HR2

0010

46 (

19.0

7.20

16.)


82

Izvor Dropulića vrilo - HR2001449 kao zaštićeno područje ustanovljeno je radi zaštite čovječje ribice. Ovo područje nalazi se na području jugoistočno od Velikog prologa i zauzima površinu od 61.5638 ha.

Područje nema plana upravljanja74, a negativni utjecaji, koji nastaju ljudskim djelovanjem, odnosno stanovanjem te zagađenjem podzemnih voda ocjenjeni su srednjim intenzitetom.

Kada je riječ o području očuvanja Biokovo - HR5000030 treba imati u vidu kako se zapravo radi o Parku prirode Biokovo. Park prirode obuhvaća veći dio istoimene planine koja se proteže između rijeke Cetine na sjeveru i rijeke Neretve, odnosno njenog ušća na jugu. Odlikuju je iznimno lijep krajolik, izrazito velika biološka raznovrsnost i raznolikost geomorfoloških fenomena (špilje, škrape, vrtače i zavale, od kojih su poneke i po nekoliko stotina metara duboke). Ovisno o nadmorskoj visini, kao i klimatskim uvjetima, vegetacijske zone variraju od mediteranske to alpske, a šumski pokrov se sastoji od stabala bukve, jele i crnog bora.

Ovo područje važno je zbog velikog broja špilja otvornih za javnost. Poznato je preko 400 speleoloških objekata, dok se ukupni broj procjenjuje na više od 1.000. Oko 90% špilja je vertikalnog karaktera, a oko 10% horizontalnog. U njima se nalazi vrlo posebna i iznimno endemična špiljska fauna. Na 15 tzv. tipičnih staništa pronađeno i opisano su nove životinjske svojte.75

Na području Biokova otkrivene i opisane su sljedeće svojte: Tritomurus veles (Amfora jama), Niphargus buturovici (Baba špilja), Protoneobisium biocovense (Crna ledenica), Strouhaloniscellus biokovoensis (Jama iznad Saranača), Dyocerasoma biokovense (Jama kod Tučepske vilenjače), Xestoiulus dalmaticus (Jama pod Vošcem), Lovricia aenigmatica (Lovrićija jama I), Radziella styx (Pretnerova jama), Neobisium peruni (Sonjina - Mandina jama), Biokoviella mauriesi (Stara ledenica), Biokovoaphaenopsis radici (Stara škola), Neolovricia ozimeci (Špilja u Radinovcima), Protoneobisium basilicae (Šutina jama II), Mesostalita comottii (Tučepska vilenjača).

Ovo područje važno je i za danju medonicu, kao i za dalmatinskog okaša, posebno sjeverni dijelovi.

Područje je važno i za saproksilnu zajednicu kornjaša poput hrastove strizibube, mrke strizibube, alpinske strizibube te običnog jelenaka, a predstavlja značajno stanište ove vrste na području mediterana. Južni i istočni obronci iznimno su važni za alpinsku strizibubu, a ujedno je dobra poveznica s obalnom šumom što omogućuje odlične uvjete za stabilnost ove vrste.

Od reptila, izdvajaju se crvenkrpica i mosorska gušterica, a od biljaka skopolijeva gušarka.

Smatra se kako je područje vrlo pogodno za značajnu prisutnost sivog vuka.

Područje je važno za dinarskog voluhara, zatim za točila Istočnog Mediterana i karbonatne kamene padine.

Naposljetku, osim za pojedine vrste, ovo područje je važno i za sljedeće stanišne tipove: Planinske i pretplaninske vapnenačke travnjake sa stenoendemskim biokovskim zvoncem, (Sub) mediteranske šume endemičnoga crnoga bora te Istočno submediteranski suhe travnjake (Scorzoneretalia villosae) u kojima se razmnožavaju dugokrili pršnjaci.

Ovo područje zaštite nema plan upravljanja, ali je isti u izradi.76 Međutim, PP Biokovo ima prostorni plan gdje se njegove vrijednosti naglašavaju kroz zaštitu i očuvanje njegovih temeljnih obilježja i

74 http://natura2000.eea.europa.eu/Natura2000/SDF.aspx?site=HR2001449 (19.07.2016.) 75 Do danas je poznato 208 svojti, od čega je 95 troglobitskih (žive u pećinama) i stigobitskih (žive u podzemnim vodama). 76 http://natura2000.eea.europa.eu/Natura2000/SDF.aspx?site=HR5000030 (19.07.2016.)


83

prirodnih vrijednosti, očuvanje tradicionalnog načina poljoprivrede i korištenja, očuvanje tradicionalne tipologije naselja i zaustavljanje depopulacijskog trenda uz poboljšanje uvjeta života.77

Aktivnosti koje utječu na ovo područje prikazane su u narednoj tablici.

Tablica 2. 29. Opasnosti, pritisci i aktivnosti koji utječu na područje očuvanja Biokovo - HR5000030


A01 Kultiviranje i povećanje poljoprivrednih površina N L

A04 Ispaša N L

A04.03 Napuštanje pastoralnih sustava i nedostatak ispaše N M

A06.04 Napuštanje usjeva N L

D01 Ceste, putevi i željezničke pruge N L

E01 Urbanizirana područja, ljudske nastambe N L

E02.03 Ostala industrijska / komercijalna područja N L

E03 Ispuštanja i odlaganja N L

F03.01 Lov N M

F04 Branje kopnenih biljaka, općenito N L

F06 Lov, ribolov i ostale kolekcionarske aktivnosti koje nisu navedene N L

G01 Sport, zabava i rekreacija na otvorenom N L

G05 Ostala ljudska zadiranja i poremećaji N L

I01 Invazivne i neautohtone vrste N L

I02 Problematične autohtone vrste N L

J01 Požari i gašenje požara N M

J03.02 Antropogeno smanjenje povezanosti staništa N L

L Geološka zbivanja, prirodne katastrofe N L

M01.01 Temperaturne promjene (npr porast temperature i ekstremni uvjeti) N H

M01.02 Suše i manjak oborina N H

M02.01 Pomicanje i mijenjanje staništa N M

Vrsta utjecaja: N = Negativna, P = Pozitivna Rang: H = Visok, M = Srednji, L = Niski




77 http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=14406 (19.07.2016.)


Stra

tegi

ja r

azvo

ja G

rada

Vrg

orca

20

16

84

Tabl

ica

2. 3

0. T

ipov

i sta

ništ

a na

pod

ručj

u o

čuva

nja

Bio

kovo

- H

R50

0003

0

Tipo

vi s

tani

šta

iz p

rilog

a I.

Pr

ocje

na p

odru

čja

Ozn

aka

Ime

PF

NP

Pokr

iven

ost

(ha)

Sp

ilje

(bro

j)

Kval

iteta

po

data

ka

A /

B /

C /

D

A /

B /

C

Zast

uplje

nost

Rel

ativ

na p

ovrš

ina

Oču

vano

st

Glo

baln

o

4060

Pl

anin

ske

i bor

ealn

e vr

ištin

e 0

0 35

P A

C A

A

5130

Sa

stoj

ine

Juni

peru

s co

mm

unis

na

kise

loj i

li ba

zičn

oj p

odlo

zi

0 0

10

0 P

B C

B B

5210

M

edite

rans

ke m

akije

u k

ojim

a do

min

iraju

bo

rovi

ce J

unip

erus

spp

. 0

0 10

0 0

P B

C A

B

6110

O

tvor

ene

kser

oter

mof

ilne

pion

irske

za

jedn

ice

na k

arbo

natn

om k

amen

itom

tlu

1

0 5

0 P

A B

A A

6170

Pl

anin

ski i

pre

tpla

nins

ki v

apne

načk

i tr

avnj

aci

0 0

70

0 M

A

C A

A

6220

Eu

med

itera

nski

tra

vnja

ci T

hero

-Br

achy

podi

etea

1

0 30

0

M

B C

B B

62A0

Is

točn

o su

bmed

itera

nski

suh

i tra

vnja

ci

(Sco

rzon

eret

alia

vill

osae

) 0

0 41

80

M

A

C A

B

8120

Ka

rbon

atna

toč

ila T

hlas

piet

ea r

otun

difo

lii

0 0

20

0 P

A B

B B

8140

Is

točn

omed

itera

nska

toč

ila

0 0

364

M

A

B A

A

8210

Ka

rbon

atne

stij

ene

sa h

azm

ofits

kom

ve

geta

cijo

m

0 0

200

M

A

B A

A

8310

Šp

ilje

i jam

e za

tvor

ene

za ja

vnos

t 0

0 0

24

G

A C

B A

9530

(S

ub-)

med

itera

nske

šum

e en

dem

ično

ga

crno

ga b

ora

1 0

197

0 G

A

B A

A

PF:

Vrij

edno

st "1

" uk

azuj

e ka

ko s

tani

šni t

ip, k

oji m

ože

imat

i nep

riorit

etni

i pr

iorit

etni

obl

ik (

6210

, 713

0. 9

430)

, im

a pr

iorit

etni

obl

ik.

NP

: Vr

ijedn

ost

"1"

uka

zuje

kak

o st

aniš

ni t

ip n

e po

stoj

i na

pred

met

nom

pod

ručj

u.

Pok

rive

nost

: m

ogu

se n

aves

ti de

cim

alne

vrij

edno

sti.

Spilj

e: z

a st

aniš

ne t

ipov

e 83

10, 8

330

(spi

lje)

upiš

ite b

roj s

pilja

ako

pro

cjen

a po

vrši

ne n

ije r

aspo

loži

va.

Kva

litet

a po

data

ka:

G=

Dob

ra (

npr.

na

tem

elju

istr

aživ

anja

); M

=Sr

ednj

a (n

pr. n

a te

mel

ju d

jelo

mič

nih

poda

taka

s n

ešto

eks

trap

olac

ije);

P=

Loša

(np

r. g

ruba

pro

cjen

a).

Zast

uplje

nost

(st

upan

j zas

tupl

jeno

sti s

tani

šnog

tip

a na

pod

ručj

u):

A=iz

vanr

edna

, B=

dobr

a, C

=zn

ačaj

na, D

= b

ezna

čajn

a.

Rel

ativ

na p

ovrš

ina

(pov

ršin

a po

druč

ja k

oju

pokr

iva

priro

dni s

tani

šni t

ip u

odn

osu

na u

kupn

u po

vrši

nu k

oju

taj p

rirod

ni s

tani

šni t

ip p

okriv

a un

utar

drž

avno

g po

druč

ja.)

: A

= >

15%

, B =

2-1

5%, C

=

<2%

. O

čuva

nost

(st

upan

j oču

vano

sti s

truk

ture

i fu

nkci

ja p

redm

etno

g pr

irodn

og s

tani

šnog

tip

a i m

oguć

nost

i obn

avlja

nja)

: A=

izva

nred

na o

čuva

nost

, B=

dobr

a oč

uvan

ost,

C=

pros

ječn

a ili

sm

anje

na

očuv

anos

t.


Stra

tegi

ja r

azvo

ja G

rada

Vrg

orca

20

16

85

Glo

baln

o (g

loba

lna

proc

jena

vrij

edno

sti p

odru

čja

za o

čuva

nje

pred

met

nog

priro

dnog

sta

nišn

og t

ipa)

: A=

izva

nred

na v

rijed

nost

, B=

dobr

a vr

ijedn

ost,

C=

znač

ajna

vrij

edno

st.

Izvo

r: h

ttp:

//na

tura

2000

.dzz

p.hr

/rep

ortp

ublis

h/re

port

prox

y.as

px?p

aram

SITE

COD

E=H

R500

0030

(18

.07.

2016

.)


Stra

tegi

ja r

azvo

ja G

rada

Vrg

orca

20

16

86

Tabl

ica

2. 3

1. V

rste

na

podr

učju

oču

vanj

a B

ioko

vo -

HR

5000

030

Vrst

a Po

pula

cija

na

podr

učju

Pr

ocje

na p

odru

čja

Zašt

ita

Skup

ina

Ozn

aka

Ime

Znan

stve

no im

e N

P Ti

p Ve

ličin

a Je

dini

ca

Kate

gorij

a po

br

ojno

sti

Kval

iteta

po

data

ka

A/B/

C/D

A/

B/C

MIN

M

AX

C/R/

V/P

Popu

laci

ja

Oču

vano

st

Izol

acija

U

kupn o

I 10

88

Hra

stov

a st

rizib

uba

Cera

mby

x ce

rdo

0 p

p

DD

C

B C

B St

rogo

zaš

tićen

a vr

sta

- Pr

aviln

ik o

str

ogo

zašt

ićen

im v

rsta

ma

(NN

144

/13)

D

S4 -

Dire

ktiv

a o

stan

ištim

a EU

- P

rilog

IV

I 61

99

Dan

ja m

edon

ica

Eupl

agia

qua

drip

unct

aria

0

p

c D

D

C A

C A

I 10

83

Obi

čni j

elen

ak

Luca

nus

cerv

us

0 p

c

DD

B

B C

B

I 10

89

Mrk

a st

rizib

uba

Mor

imus

fune

reus

0

p

p D

D

B B

C B

I 63

50

Dal

mat

insk

i oka

š Pr

otoe

rebi

a af

ra d

alm

ata

0 p

24

24

loca

litie

s c

G

B B

C A

Stro

go z

aštić

ena

vrst

a -

Prav

ilnik

o s

trog

o za

štić

enim

vrs

tam

a (N

N 1

44/1

3)

DS4

- D

irekt

iva

o st

aniš

tima

EU -

Pril

og I

V En

dem

I 10

87

Alpi

nska

str

izib

uba

Rosa

lia a

lpin

a 0

p

c D

D

B B

C B

M

1352

Si

vi v

uk

Cani

s lu

pus

0 p

6 8

i

M

B B

C B

Stro

go z

aštić

ena

vrst

a -

Prav

ilnik

o s

trog

o za

štić

enim

vrs

tam

a (N

N 1

44/1

3)

BE2

- Be

rnsk

a ko

nven

cija

- D

odat

ak I

I D

S4 -

Dire

ktiv

a o

stan

ištim

a EU

- P

rilog

IV

M

6338

D

inar

ski v

oluh

ar

Din

arom

ys b

ogda

novi

0

p

r D

D

A A

A B

Stro

go z

aštić

ena

vrst

a -

Prav

ilnik

o s

trog

o za

štić

enim

vrs

tam

a (N

N 1

44/1

3)

DS4

- D

irekt

iva

o st

aniš

tima

EU -

Pril

og I

V E

ndem

M

1310

D

ugok

rili p

ršnj

ak

Min

iopt

erus

sch

reib

ersi

i 0

c 30

00

3000

i

P

B A

C B

Stro

go z

aštić

ena

vrst

a -

Prav

ilnik

o s

trog

o za

štić

enim

vrs

tam

a (N

N 1

44/1

3)

BE2

- Be

rnsk

a ko

nven

cija

- D

odat

ak I

I D

S4 -

Dire

ktiv

a o

stan

ištim

a EU

- P

rilog

IV

M

1323

Ve

likou

hi š

išm

iš

Myo

tis b

echs

tein

ii 0

r D

D

C A

C B

Stro

go z

aštić

ena

vrst

a -

Prav

ilnik

o s

trog

o za

štić

enim

vrs

tam

a (N

N 1

44/1

3)

BE2

- Be

rnsk

a ko

nven

cija

- D

odat

ak I

I D

S4 -

Dire

ktiv

a o

stan

ištim

a EU

- P

rilog

IV

M

1303

M

ali p

otko

vnja

k Rh

inol

ophu

s hi

ppos

ider

os

0

p

DD

D

Stro

go z

aštić

ena

vrst

a -

Prav

ilnik

o s

trog

o za

štić

enim

vrs

tam

a (N

N 1

44/1

3)

BE2

- Be

rnsk

a ko

nven

cija

- D

odat

ak I

I D

S4 -

Dire

ktiv

a o

stan

ištim

a EU

- P

rilog

IV


Stra

tegi

ja r

azvo

ja G

rada

Vrg

orca

20

16

87

P 40

89

Skop

olije

va g

ušar

ka

Arab

is s

copo

liana

0

p

r D

D

B B

C B

Stro

go z

aštić

ena

vrst

a -

Prav

ilnik

o s

trog

o za

štić

enim

vrs

tam

a (N

N 1

44/1

3)

DS4

- D

irekt

iva

o st

aniš

tima

EU -

Pril

og I

V En

dem

R 63

42

Mos

orsk

a gu

šter

ica

Din

arol

acer

ta m

osor

ensi

s 0

p

r D

D

A B

A B

Stro

go z

aštić

ena

vrst

a -

Prav

ilnik

o s

trog

o za

štić

enim

vrs

tam

a (N

N 1

44/1

3)

BE2

- Be

rnsk

a ko

nven

cija

- D

odat

ak I

I D

S4 -

Dire

ktiv

a o

stan

ištim

a EU

- P

rilog

IV

Ende

m

R 12

93

Crve

nkrp

ica

El

aphe

situ

la

Zam

enis

situ

la

0 p

v

DD

C

C C

B

Stro

go z

aštić

ena

vrst

a -

Prav

ilnik

o s

trog

o za

štić

enim

vrs

tam

a (N

N 1

44/1

3)

BE2

- Be

rnsk

a ko

nven

cija

- D

odat

ak I

I D

S4 -

Dire

ktiv

a o

stan

ištim

a EU

- P

rilog

IV

Skup

ina:

A =

Vod

ozem

ci, B

= P

tice,

F =

Rib

e, I

= B

eskr

alje

žnja

ci, M

= S

isav

ci, P

= B

iljke

, R =

Gm

azov

i N

P: V

rijed

nost

"1"

uka

zuje

kak

o vr

sta

više

nije

pris

utna

na

podr

učju

oču

vanj

a Ti

p: p

= S

taln

a pr

isut

nost

, r =

Raz

mno

žava

nje,

c =

Kon

cent

raci

ja, w

= P

rezi

mlja

vanj

e (z

a bi

ljke

i nem

igra

cijs

ke v

rste

kor

istit

e st

alna

pris

utno

st).

Je

dini

ca:

i = J

edin

ke, p

= P

arov

i ili

drug

e je

dini

ce p

rem

a st

anda

rdiz

irano

m p

opis

u po

pula

cijs

kih

jedi

nica

i oz

naka

u s

klad

u s

izvj

ešći

ma

član

aka

12. i

17.

(vi

djet

i ref

eren

tni p

orta

l) Kv

alite

ta p

odat

aka:

G =

Dob

ra (

npr.

ute

mel

jena

na

istr

aživ

anjim

a);

M =

Um

jere

na (

npr.

ute

mel

jena

na

ekst

rapo

laci

ji pa

rcija

lnih

pod

atak

a);

P =

Loš

a (n

pr. g

ruba

pro

cjen

a);

DD

= P

odac

i ne

post

oje

(kat

egor

ija s

e ko

risti

ukol

iko

niti

grub

a pr

ocje

na n

ije m

oguć

a; K

ateg

orija

obi

lja s

e ko

risti

umje

sto

velič

ine

popu

laci

je).

Ka

tego

rija

po b

rojn

osti:

C =

Uob

ičaj

eno,

R =

Rije

tko,

V =

Vrlo

rije

tko,

P =

Pris

utno

– I

nfor

mac

ije s

e pr

užaj

u uk

olik

o po

daci

ne

post

oje

(DD

) ili

kao

dod

atak

za

info

rmac

iju o

vel

ičin

i pop

ulac

ije

Popu

laci

ja (

Velič

ina

i gus

toća

pop

ulac

ije n

a po

druč

ju o

čuva

nja

u od

nosu

na

popu

laci

ju n

acio

naln

og t

erito

rija)

: A

= >

15%

, B =

2-1

5%, C

= <

2%, D

= P

opul

acija

nije

zna

čajn

a O

čuva

nost

(St

upan

j oču

vano

sti o

bilje

žja

stan

išta

koj

a su

bitn

a za

dot

ične

vrs

te i

mog

ućno

st n

jihov

e ob

nove

): A

= I

zvrs

na o

čuva

nost

, B =

Dob

ra o

čuva

nost

, C =

Pro

sječ

na il

i um

anje

na o

čuva

nost

Iz

olac

ija (

Stup

anj i

zola

cije

pos

toje

će p

opul

acije

na

podr

učju

oču

vanj

a u

odno

su n

a pr

irodn

i stu

panj

izol

irano

sti v

rste

): A

= P

opul

acija

(po

tpun

o) iz

olira

na, B

= P

opul

acija

nije

izol

irana

, ali

je n

a m

argi

nam

a po

druč

ja

dist

ribuc

ije, C

= P

opul

acija

nije

izol

irana

unu

tar

proš

irene

ras

pros

tran

jeno

sti

Uku

pno

(Uku

pna

proc

jena

vrij

edno

sti p

odru

čja

očuv

anja

u s

vrhu

oču

vanj

a po

jedi

nih

vrst

a):

A =

Izv

rsna

vrij

edno

st, B

= D

obra

vrij

edno

st, C

= Z

nača

jna

vrije

dnos

t

Izvo

r: h

ttp:

//na

tura

2000

.dzz

p.hr

/rep

ortp

ublis

h/re

port

prox

y.as

px?p

aram

SITE

COD

E=H

R500

0030

(18

.07.

2016

.);

http

://z

astic

enev

rste

.azo

.hr/

(19

.07.

2016

.)


88

Svi zahvati u okviru Ekološke mreže, provode su sukladno Zakonu o zaštiti prirode, odnosno Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu.78

I.2.7.3 Stanišni tipovi na kopnu

Prema Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima na području RH definirano je jedanaest vrsta stanišnih tipova s pripadajućim podtipovima. To su

A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa B. Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine C. Travnjaci, cretovi i visoke zeleni D. Šikare E. Šume F. Morska obala G. More H. Podzemlje I. Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom J. Izgrađena i industrijska staništa K. Kompleksi staništa

Stanišni tipovi na području Grada Vrgorca prikazani su u sljedećoj tablici.

Tablica 2. 32. Stanišni tipovi na području Grada Vrgorca

NKS kod II razine Naziv stanišnog tipa Površina79

J11 Aktivna seoska područja 1,4

J11/J13 Aktivna seoska područja / Urbanizirana seoska područja 0,1

B13 Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenačke stijene 0,4

D34 Bušici 0,6

E81 Mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike 1,1

I21 Mozaici kultiviranih površina 10,4

I21/J11/I81 Mozaici kultiviranih površina / Aktivna seoska

područja / Javne neproizvodne kultivirane zelene površine

2,8

E92 Nasadi četinjača 0,5 E35 Primorske, termofilne šume i šikare medunca 167,5

E82 Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike 9,3

C35 Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci 3,8

C35/D31 Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci / Dračici 62,8

C35/E35 Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci / Primorske, termofilne šume i

šikare medunca 8,3

E74 Šume običnog i crnog bora na dolomitima 2,9

78 Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu NN 146/14.

79 Procjena površine na temelju geoprostornih podataka u km2. Može doći do manjeg odstupanja od stvarnog stanja uslijed nepodudaranja vektorskih slojeva.


89

B14 Tirensko-jadranske vapnenačke stijene 0,2 J13 Urbanizirana seoska područja 0,3 I53 VinoGradi 5,2

Izvor: Agencija za zaštitu okoliša – WFS servis; Vlastita obrada

Najveće područje na području Grada Vrgorca zauzimaju primorske, termofilne šume i šikare medunca. Rasprostranjene su preko cjelokupnog područja Grada te zauzimaju površinu od cca 167,5 km2. Odmah poslije njih po ukupnoj površini od 62,8 km2, u pravcu sjeverozapad-jugoistok, pružaju se submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci / dračici, a određeni dio područja Grada prekriven je i kombinacijom ovih dvaju staništa.

Naseljena područja čine staništa aktivna seoska područja i urbanizirana seoska područja, dok se oko njih na površini od 13,2 km2 nalaze mozaici kultiviranih površina, samostalno li u kombinaciji s aktivnim seoskim područjima. Iznimka je Vrgoračko polje, na kojem se nalaze značajne površine kultiviranih površina u kombinaciji s vinogradima.

Grafički prikaz 2. 30. Kopnena staništa na području Grada Vrgorca

Izvor: Agencija za zaštitu okoliša – WFS servis; Vlastita obrada

Od ostalih šuma treba navesti stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike te mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike koje se nalaze na jugoistočnom dijelu područja Grada.

U sklopu Vrgorskog gorja, na vrhu sv. Mihovil nalaze se alpsko-karpatsko-balkanske vapnenačke stijene, a tirensko-jadranske vapnenačke stijene nalaze na području naselja Draževitići.

Na području zaseoka Gornji Begovići nalazi se područje dinarskih bazofilnih cretova suhoperke.


90

Usporedbom s ostatkom prostora na području oko Grada Vrgorca može se ustvrditi kako nema značajnih odstupanja u sastavu stanišnih tipova. Svojom površinom se izdvajaju primorske, termofilne šume i šikare medunca, koje vladaju cjelokupnim prostorom zabiokovlja.

I.2.7.4 Mjere zaštite prirodne baštine

Prostornim planom uređenja Grada Vrgorca definirani su ciljevi koji doprinose zaštiti prirodnih resursa, ne samo Grada Vrgorca, nego i Splitsko-dalmatinske županije, ali i područja od nacionalnog značaja koje se nalazi na području Grada. Među ciljevima prostornog razvoja i uređenja, a koji su bitni za očuvanje prirodnih resursa, izdvajaju se oni koji su navedeni u tablici 2.33.

Tablica 2. 33. Ciljevi prostornog planiranja u svrhu zaštite prirodnih resursa

Ciljevi Mjere

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja

2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

2.2. Ciljevi prostornog razvoja Gradskog značaja

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanje, izgrađenost, iskorištenost

i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

Izvor: PPUG Vrgorac, Arching d.o.o., Vrgorac/Split, 2014.; Vlastita obrada

Provođenje navedenih ciljeva definirano je odredbom za provođenje i to:

Uvjeti za određivanje namjena površina na području Grada Vrgorca,

Uvjeti za uređenje prostora,

Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti,

Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti,

Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava,

Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina,

Postupanje sa otpadom,

Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš.

Kao primjer mjera zaštite na projektnoj razini mogu se navesti sljedeći primjeri:

Elaborat zaštite okoliša Spojne cesta Autocesta A1 (čvor Ravča) – D8 (Drvenik)80,

Elaborat zaštite okoliša Sustava navodnjavanja Bunina kod Vrgorca81 te

80 Elaborat zaštite okoliša Spojne cesta Autocesta A1 (čvor Ravča) – D8 (Drvenik), Inženjerski projektni zavod d.d., Zagreb, 2015.

81 Elaborat zaštite okoliša Sustava navodnjavanja Bunina kod Vrgorca, IGH d.d., Split, 2016.


91

Studija utjecaja na okoliš za autocestu Zagreb- Split –Dubrovnik, dionica Vrgorac (županijska granica) - Ploče 2.82

U Prostornom planu Grada Vrgorca određeni su uvjeti za određivanje namjene površina. U nastavku je dan kratki prikaz namjene površina, prostorna veličinu koju zauzimaju te udio u cjelokupnom području Grada, odnosno obuhvatu prostornog plana.

Tablica 2. 34. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina na području Grada Vrgorca

Grad Vrgorac Oznaka Ukupno ha % od

površine Grada

Građevinska područja ukupno GP 1014,29 3,57 izgrađeni dio GP ukupno 560,74 1,97

Izgrađene strukture van građevinskog područja ukupno 155,07 0,55 Proizvodna I 0,90 0,00

Ekspoatacija E 75,45 0,27 Poslovna K 76,42 0,27

Ugostiteljsko-turistička namjena T 0,00 0,00 Športski centri R 4,30 0,02

Poljoprivredne površine ukupno P 3789,40 13,34 Osobito vrijedno obradivo tlo P1 1770,00 6,23

Vrijedno obradivo tlo P2 174,80 0,62 Ostala obradiva tla P3 1844,60 6,50

Šumske površine ukupno Š 7059,00 24,86 Gospodarske Š1 6542,90 23,04

Zaštitne Š2 516,10 1,82 Posebne namjene Š3 0,00

Ostale poljoprivredne i šumske površine ukupno PŠ 87,88 0,31 Vodene površine ukupno V Ostale površine ukupno

N IS G

Grad ukupno 28.400,00 100

Izvor: PPUO Vrgorac, Arching d.o.o., Vrgorac/Split, 2014.; Vlastita obrada

Kada je riječ o građevinskom području naselja, treba navesti kako izgrađeni dio naselja čini 55,28% ukupne površine građevinskog područja, što ukazuje kako su površine za daljnju izgradnju trenutno dovoljne, ali će u narednom razdoblju biti potrebno mijenjati postojeće granice namijenjenih površina.

I.2.8 KULTURNI RESURSI

I.2.8.1 Kulturna dobra

Raznolikost područja koja obuhvaća pojam kulturne baštine, poput spomenika, dokumenata, muzejskih i arhivskih zbirki, etnoloških i zanatskih predmeta, običaja, narječja i drugog, gotovo je

82 Ne-tehnički sažetak studije utjecaja na okoliš za autocestu Zagreb- Split –Dubrovnik, dionica Vrgorac (županijska granica)- Ploče 2, IGH d.d., Zagreb, 2009.


92

nemjerljiva, a jednako je teško odrediti trenutak kad nešto postaje kulturnom baštinom. Složenost pojma osobito je vidljiva kada se u održivom razvoju prostora susretnemo s kulturnim krajolikom.83

Tablica 2. 35. Vrste kulturnih dobara u RH

Nepokretna kulturna dobra Pokretna kulturna dobra Nematerijalna kulturna dobra Grad, selo, naselje ili njegov dio,

građevina ili njezini dijelovi, te građevina s okolišem,

elementi povijesne opreme naselja, područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi

s povijesnim događajima i osobama, arheološko nalazište i arheološka zona, uključujući i podvodna nalazišta i zone,

područje i mjesto s etnološkim i toponimskim sadržajima,

krajolik ili njegov dio koji sadrži povijesno karakteristične strukture, koje svjedoče o

čovjekovoj nazočnosti u prostoru, vrtovi, perivoji i parkovi,

tehnički objekt s uređajima i drugi slični objekti.

zbirka predmeta u muzejima, galerijama, knjižnicama i drugim ustanovama, kao i u drugim pravnim osobama te državnim i

upravnim tijelima uključujući i kod fizičkih osoba,

crkveni inventar i predmeti, arhivska građa, zapisi, dokumenti, pisma i

rukopisi, filmovi,

arheološki nalazi, antologijska djela likovnih i primijenjenih

umjetnosti i dizajna, etnografski predmeti,

stare i rijetke knjige, novac, vrijednosni papiri, poštanske marke i druge tiskovine, dokumentacija o kulturnim dobrima, kazališni rekviziti, skice, kostimi i sl.,

uporabni predmeti (namještaj, odjeća, oružje i sl.), prometna i prijevozna sredstva i uređaji,

predmeti koji su značajna svjedočanstva razvitka znanosti i tehnologije te

druge pokretne stvari od umjetničkoga, povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga,

antropološkoga i znanstvenog značaja.

jezik, dijalekti, govori i toponimika, te usmena književnost svih vrsta,

folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja, kao i

druge tradicionalne pučke vrednote, tradicijska umijeća i obrti.

Izvor: Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10,61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15

83 Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine republike hrvatske za razdoblje 2011.–2015., Ministarstvo kulture RH, Zagreb, 2011.


Stra

tegi

ja r

azvo

ja G

rada

Vrg

orca

20

16

93

Tabl

ica

2. 3

6. Z

ašti

ćena

i pr

even

tivn

o za

štić

ena

kult

urna

dob

ara

na

podr

učju

Gra

da V

rgor

ca

Mje

sto

Kultu

rno

dobr

o Pr

avni

sta

tus

Vrst

a ku

lturn

og d

obra

Kl

asifi

kaci

ja

UN

ESCO

za

štita

O

znak

a do

bra

Dra

glja

ne

Arhe

ološ

ko n

alaz

ište

Gra

dina

- P

avić

a G

radi

na

Zašt

ićen

o ku

lturn

o do

bro

Nep

okre

tno

kultu

rno

dobr

o -

poje

dina

čno

Arhe

ološ

ka b

aštin

a N

E Z-

6716

Dra

glja

ne

Crkv

a sv

. An

te P

adov

ansk

og

Zašt

ićen

o ku

lturn

o do

bro

Nep

okre

tno

kultu

rno

dobr

o -

poje

dina

čno

Sakr

alna

Gra

dite

ljska

baš

tina

NE

Z-38

42

Dus

ina

Crkv

a sv

. Pe

tra

Zašt

ićen

o ku

lturn

o do

bro

Nep

okre

tno

kultu

rno

dobr

o -

poje

dina

čno

Sakr

alna

Gra

dite

ljska

baš

tina

NE

Z-54

87

Dus

ina

Rur

alna

cje

lina

Mih

alje

vići

Za

štić

eno

kultu

rno

dobr

o N

epok

retn

o ku

lturn

o do

bro

- ku

lturn

o –

povi

jesn

a cj

elin

a Ku

lturn

o-po

vije

sna

cjel

ina

NE

Z-65

80

Klje

nak

Crkv

a Sv

ih S

vetih

i sr

ednj

ovje

kovn

o gr

oblje

sa

steć

cim

a Za

štić

eno

kultu

rno

dobr

o N

epok

retn

o ku

lturn

o do

bro

- po

jedi

načn

o Sa

kral

na G

radi

teljs

ka b

aštin

a N

E Z-

2802

Koko

rići

Crkv

a sv

. Ju

re

Zašt

ićen

o ku

lturn

o do

bro

Nep

okre

tno

kultu

rno

dobr

o -

poje

dina

čno

Sakr

alna

Gra

dite

ljska

baš

tina

NE

Z-40

06

Kozi

ca

Crkv

a sv

. Ili

je

Zašt

ićen

o ku

lturn

o do

bro

Nep

okre

tno

kultu

rno

dobr

o -

poje

dina

čno

Sakr

alna

Gra

dite

ljska

baš

tina

NE

Z-60

82

Kozi

ca

Kultu

rno-

povi

jesn

a se

oska

cje

lina

Katić

i Za

štić

eno

kultu

rno

dobr

o N

epok

retn

o ku

lturn

o do

bro

- ku

lturn

o –

povi

jesn

a cj

elin

a Ku

lturn

o-po

vije

sna

cjel

ina

NE

Z-40

88

Prap

atni

ce

Sred

njov

jeko

vno

grob

lje V

elik

a nj

iva

Zašt

ićen

o ku

lturn

o do

bro

Nep

okre

tno

kultu

rno

dobr

o -

poje

dina

čno

Arhe

ološ

ka b

aštin

a N

E Z-

6494

Raš

ćane

Ar

heol

oški

loka

litet

i cr

kva

sv. M

ihov

ila

Prev

entiv

no z

aštić

eno

kultu

rno

dobr

o N

epok

retn

o ku

lturn

o do

bro

- po

jedi

načn

o Ar

heol

oška

baš

tina

NE

P-41

81

Raš

ćane

Crkv

a sv

. St

jepa

na i

arhe

ološ

ko

nala

zišt

e Za

štić

eno

kultu

rno

dobr

o N

epok

retn

o ku

lturn

o do

bro

- po

jedi

načn

o Sa

kral

na G

radi

teljs

ka b

aštin

a N

E Z-

5533

Raš

ćane

Rur

alna

cje

lina

God

inj

Zašt

ićen

o ku

lturn

o do

bro

Nep

okre

tno

kultu

rno

dobr

o -

kultu

rno

– po

vije

sna

cjel

ina

Kultu

rno-

povi

jesn

a cj

elin

a N

E Z-

3687

Raš

ćane

Sr

ednj

ovje

kovn

o gr

oblje

Gre

bine

Za

štić

eno

kultu

rno

dobr

o N

epok

retn

o ku

lturn

o do

bro

- po

jedi

načn

o Ar

heol

oška

baš

tina

NE

Z-67

09

Stilj

a Cr

kva

sv. Iv

ana

i sre

dnjo

vjek

ovno

gr

oblje

sa

steć

cim

a Za

štić

eno

kultu

rno

dobr

o N

epok

retn

o ku

lturn

o do

bro

- po

jedi

načn

o Sa

kral

na G

radi

teljs

ka b

aštin

a N

E Z-

2803

Um

čani

Ar

heol

oško

nal

aziš

te U

mča

ni

Zašt

ićen

o ku

lturn

o do

bro

Nep

okre

tno

kultu

rno

dobr

o -

poje

dina

čno

Arhe

ološ

ka b

aštin

a N

E Z-

6715

Velik

i Pro

log

Crkv

a Ve

like

Gos

pe

Zašt

ićen

o ku

lturn

o do

bro

Nep

okre

tno

kultu

rno

dobr

o -

poje

dina

čno

Sakr

alna

Gra

dite

ljska

baš

tina

NE

Z-54

27


Stra

tegi

ja r

azvo

ja G

rada

Vrg

orca

20

16

94

Vrgo

rac

Crkv

a N

avje

šten

ja B

laže

ne D

jevi

ce

Mar

ije

Zašt

ićen

o ku

lturn

o do

bro

Nep

okre

tno

kultu

rno

dobr

o -

poje

dina

čno

Sakr

alna

Gra

dite

ljska

baš

tina

NE

Z-36

86

Vrgo

rac

Elez

ove

i Ser

daro

va k

uća

Zašt

ićen

o ku

lturn

o do

bro

Nep

okre

tno

kultu

rno

dobr

o -

poje

dina

čno

Prof

ana

Gra

dite

ljska

baš

tina

NE

Z-38

22

Vrgo

rac

Gra

dski

par

k Za

štić

eno

kultu

rno

dobr

o N

epok

retn

o ku

lturn

o do

bro

- ku

lturn

o –

povi

jesn

a cj

elin

a Ba

štin

a vr

tne

arhi

tekt

ure

NE

Z-44

75

Vrgo

rac

Kula

Beg

a Cu

karin

ović

a Za

štić

eno

kultu

rno

dobr

o N

epok

retn

o ku

lturn

o do

bro

- po

jedi

načn

o Pr

ofan

a G

radi

teljs

ka b

aštin

a N

E Z-

3820

Vrgo

rac

Mum

inov

a ku

la

Zašt

ićen

o ku

lturn

o do

bro

Nep

okre

tno

kultu

rno

dobr

o -

poje

dina

čno

Prof

ana

Gra

dite

ljska

baš

tina

NE

Z-38

21

Vrgo

rac

Pake

rova

kul

a Za

štić

eno

kultu

rno

dobr

o N

epok

retn

o ku

lturn

o do

bro

- po

jedi

načn

o Pr

ofan

a G

radi

teljs

ka b

aštin

a N

E Z-

3823

Vrgo

rac

Prap

ovije

sno

nala

zišt

e Ku

tac

Prev

entiv

no z

aštić

eno

kultu

rno

dobr

o N

epok

retn

o ku

lturn

o do

bro

- po

jedi

načn

o Ar

heol

oška

baš

tina

NE

P-42

06

Vrgo

rac

Rod

na k

uća

Tina

Uje

vića

Za

štić

eno

kultu

rno

dobr

o N

epok

retn

o ku

lturn

o do

bro

- po

jedi

načn

o Pr

ofan

a G

radi

teljs

ka b

aštin

a N

E Z-

3819

Vrgo

rac

Rud

nik

Pakl

ina

Zašt

ićen

o ku

lturn

o do

bro

Nep

okre

tno

kultu

rno

dobr

o -

poje

dina

čno

Ost

alo

NE

Z-57

89

Vrgo

rac

Rur

alna

cje

lina

Vrgo

rca

Zašt

ićen

o ku

lturn

o do

bro

Nep

okre

tno

kultu

rno

dobr

o -

kultu

rno

– po

vije

sna

cjel

ina

Kultu

rno-

povi

jesn

a cj

elin

a N

E Z-

5360

Vrgo

rac

Utv

rda

Gra

dina

Za

štić

eno

kultu

rno

dobr

o N

epok

retn

o ku

lturn

o do

bro

- po

jedi

načn

o Pr

ofan

a G

radi

teljs

ka b

aštin

a N

E Z-

3824

Zavo

jane

Cr

kva

Poro

đenj

a Bl

ažen

e D

jevi

ce M

arije

Za

štić

eno

kultu

rno

dobr

o N

epok

retn

o ku

lturn

o do

bro

- po

jedi

načn

o Sa

kral

na G

radi

teljs

ka b

aštin

a N

E Z-

3998

Izvo

r: R

egis

tar

kultu

rnih

dob

ara

(htt

p://

ww

w.m

in-k

ultu

re.h

r/de

faul

t.as

px?i

d=62

12 P

ristu

p: 0

3.08

.201

6.)

Zašt

ita k

ultu

rne

bašt

ine

prov

odi

se n

a te

mel

ju Z

akon

a o

zašt

iti i

oču

vanj

u ku

lturn

ih d

obar

a N

N 6

9/99

, 15

1/03

, 15

7/03

, 10

0/04

, 87

/09,

88/

10,6

1/11

, 25

/12,

13

6/12

, 157

/13,

152

/14,

98/

15.


95

S obzirom na različite okolnosti u gospodarskom, društvenom, a time i u kulturnom razvoju, na području RH postoje tri zone baštinskog fundusa. To su primorska, planinska i nizinska zona. Grad Vrgorac, s obzirom na svoje geografsko područje, pripada primorskoj zoni baštinskog fundusa kulturnih dobara RH.

Analiza kulturnih dobara ukazuje kako je fundus kulturnih dobara uvelike utemeljen na sakralnoj Graditeljskoj baštini na području cjelokupnog područja Grada Vrgorca te profane Graditeljske baštine na području samog Vrgorca. Sakralna Graditeljska baština uglavnom potječe iz vremena mletačke uprave, a profana Graditeljska baština iz vremena turskog osvajanja. Neizostavni dio je i arheološka baština koja datira iz brončanog doba.

Gradina - Pavića Gradina nalazi se u Dragljanima, kod zaseoka PodGradina. Na uzvišenju Gradina (421 m) nalazi se prapovijesna Gradina smještena na strateškom položaju koji je omogućavao kontrolu okolnih putova i manjih kraških dolina. U blizini Gradine nalazi se 5 prapovijesnih gomila, koje su u uskoj vezi sa životom na Gradini te se može datirati u brončano i željezno doba.

U Dragljanima se još nalazi i jednobrodna crkva sv. Ante Padovanskog s pravokutnom apsidom, orijentirana istok-zapad. Tu se radi o ranijoj crkvi koja je 1779. godine proširena dok je crkva u današnjem obliku nastala 1821. godine. U crkvi je uzidano nekoliko stećaka od kojih su neki i ukrašeni što potvrđuje da je prostor oko crkve i srednjovjekovni arheološki lokalitet.

U Dusini se nalaze dva zaštićena kulturna dobra. To su crkva sv. Petra i ruralna cjelina Mihaljevići. Crkva sv. Petra je izgrađena 1600. godine, a u sadašnjem obliku je završena 1754. godine, kada je nadograđena. Građena je od grubo obrađenih, razmjerno pravilnih kamenih kvadara, sa vidljivom granicom nadogradnje crkve. Ruralna cjelina Mihaljevići smještena je na sjevernome rubu Vrgoračkoga polja, na Ilića glavici, podno crkve sv. Petra. Kuće u zaseoku Mihaljevići građene su u tradicionalnome slogu karakterističnome za područje Vrgoračke krajine i svjedoče o načinu Gradnje, kao i organizaciji životnoga prostora na ovome području dalmatinske unutrašnjosti.

Crkva Svih Svetih i srednjovjekovno groblje sa stećcima nalazi se u Kljenjku. Crkva je vjerojatno građena na temeljima starije crkve, u prvoj polovici 18. stoljeća, u čije je zidove uzidano četrnaest stećaka, dok jedan služi kao podnožje oltara. Stećci svjedoče o postojanju srednjovjekovnog groblja oko crkve.

Crkva sv. Jure u Kokorićima jednobrodna je građevina, pravokutnog tlocrta sa pravokutnom apsidom, orijentirana istok-zapad. U crkvi se nalaze tri oltara te Grafički prikaz Filippa Naldia koja prikazuje svetog Juru i dva svetačka lika. Oko crkve je groblje koje je vjerojatno nastalo tijekom 17. i 18. stoljeća s tim da su neki ukopi možda i raniji. Sagrađena je krajem 17. stoljeća ili početkom 18. stoljeća.

Crkva svetog Ilije u Kozici građena je između 1765. i 1785. godine te obnovljena krajem 19. stoljeća. Na glavnom pročelju je jednostavna, kamena rozeta dvije monofore i kameni križ na vrhu zabata. Unutrašnji zidovi crkve i strop su većim dijelom grafički prikazi.

Kulturno-povijesna seoska cjelina Katići nalazi se u središnjem dijelu sela Kozice, južno od Kozičkih Poljica, a sastoji se od stambeno-gospodarskih sklopova, prizemnica i katnica. Selo se ističe velikim brojem kuća s balaturama i sačuvanim gumnima. Kuće su građene u tradicionalnom slogu karakterističnom za područje Vrgoračke krajine i svjedoče o načinu Gradnje, kao i životu na ovom području dalmatinske unutrašnjosti.

U Prapatnicama se nalazi srednjovjekovno groblje Velika njiva. Riječ je groblju sa stećcima koje nastaje tijekom 14 i 15. stoljeća na i oko njiva s bunarima. Sačuvano je oko 35 stećaka, uglavnom


96

sanduka i poneka ploča. Od ukrasnih motiva na stećcima pojavljuju se križevi, polumjesec, rozeta, tordirani vijenac, mač i dvoboj.

Grafički prikaz 2. 31. Arheološki lokalitet i crkva sv. Mihovila

Izvor: Registar kulturnih dobara (29.08.2016.)

Jednobrodna crkva sv. Stjepana na starom groblju u Donjim Rašćanima sagrađena je krajem 17. ili početkom 18. st. Zapadno od crkve su još tri sanduka koja svjedoče o postojanju srednjovjekovnog groblja starijeg od same crkve. U svetištu je sačuvan drveni ukrašeni oltar. Pod crkve popločan je kamenim pločama između kojih su srednjovjekovne grobnice.

Oko ruralne cjeline Godinj prostiru se plodna polja tri zaseoka: Veliki Godinj-Pavlinovići, Babulji- Bašići, Mali Godinj-Kovačevići. U zaseoku Pavlinović sačuvana je izvorna organizacija prostora i upotreba tradicijskih materijala. Prevladavaju stambene katnice sa balaturama, popločanim dvorištima i gustirnama. Zaseok Babulji-Bašići povezan je makadamskim putem s Pavlinovićima, čine ga nekoliko stambeno-gospodarskih sklopova, prizemnica. Izvan zaseoka nalaze se čatrnje koje su bile zajedničke. Kovačevići se nalaze dva kilometra južno od Babulja - Bašića, te se sastoje od dvije skupine obiteljskih stambeno-gospodarskih sklopova (stambene katnice s balaturama).

Srednjovjekovno groblje Grebine, također u Raščanima, nalazi se sjeverno od zaseoka Pejkovići uz put koji ide preko polja. Radi se o srednjovjekovnom groblju sa stećcima koje nastaje tijekom 15. stoljeća. Sačuvano je 6 stećaka, 3 ploče i 3 sljemenjaka na postolju. Stećci su većih dimenzija, grublje obrade te osim jedne ploče i sljemenjaka svi su neukrašeni. Sljemenjak na postolju na sjevernoj strani je ukrašen s osmerokrakom zvijezdom, polumjesecom i svastikom, na istočnoj i zapadnoj strani je križ, na južnoj mač i štit. Ploča je ukrašena po sredini sa velikim križem zaobljenih krajeva. Oko stećaka vide se ulomci stećaka, a pojedini ulomci su uzidani i u suhozide okolnih parcela južno od stećaka.

U Stilji se nalazi crkva sv. Ivana i srednjovjekovno groblje sa stećcima. Crkva je sagrađena u 18. stoljeću, a osobitost crkve su zidovi, djelomično građeni od stećaka. Sačuvano je deset stećaka od kojih je sedam ugrađeno u zidove crkve a tri su ispred same crkve koji svjedoče o postojanju srednjovjekovnog groblja starijeg od same crkve.

Arheološko nalazište u Umčanima je višeslojno nalazište koje ima 2 faze razvoja. Prvu fazu predstavljaju 3 gomile. Najveća gomila je promjera oko 23 m i visine oko 3 m. Tumule (gomile) nije moguće točno datirati, ali za pretpostaviti je da pripadaju brončanom dobu. Drugu fazu predstavlja srednjovjekovno groblje sa stećcima koje se razvija tijekom 14. i 15. stoljeća na dva tumula. Na

U Rašćanama se nalaze tri zaštićena kulturna dobra i jedno preventivno zaštićeno kulturno dobro. Preventivno zaštićeno kulturno dobro je arheološki lokalitet i crkva sv. Mihovila. Stara župna crkva sv. Mihovila sagrađena je krajem 16. stoljeća, oko koje se nalazi nekoliko stećaka te jedna kamena križina što svjedoči o postojanju srednjovjekovnog groblja a vjerojatno i ranije crkve. Gotovo svi stećci (od koji su neki uzidani i u zidove crkve) su ukrašeni karakterističnim motivima: geometrijski motivi, križ, mač, luk i strijela. U JZ kutu uz oGradni zid groblja nalazi se i nekoliko redova jednostavnih grobnica među kojima su i tzv. anđeoski grobovi te jedan svećenički grob i spomenik s križem.


97

najvećem tumulu do danas je sačuvano 11 stećaka-sanduka, od kojih su 3 ukrašena (križ, rozeta, zvijezda, tordirani vijenac, ruka), dok su na manjem 2 stećka-ploče, jedan ukrašen osmerokrakom zvijezdom. Na površini oba tumula vidljivi su srednjovjekovni grobovi.

Župna crkva Velike Gospe u Velikom Prologu sagrađena je 1896. godine na mjestu stare Gospine crkve. Nova crkva je jednobrodna građevina s polukružnom apsidom, orijentirana sjever-jug. Na prilazu crkvi sa zapadne strane nalazi se nekoliko stećaka s obližnjeg davno devastiranog lokaliteta.

U samom Vrgorcu najviše je kulturnih dobara različite vrste i klasifikacije, što je posljedica činjenice da je Vrgorac kroz cjelokupnu svoju povijest bio središte ovog prostora, a koje se kasnije nazvalo i Vrgorska krajina. Najbrojnija je profana Graditeljska baština, a datira uglavnom iz turskog razdoblja.

Stambeno-obrambeni sklop Elezove kuće u Vrgorcu sastoji se od dvije kuće, prislonjene jedna uz drugu,. Iza sklopa Elezovih kuća nalaze se ostaci Serdarove kuće. One predstavljaju spoj fortifikacijske arhitekture sa obilježjima pučke arhitekture, a potječu iz bogate građevinsko-fortifikacijske aktivnosti iz druge polovice 17. stoljeća. Kula bega Cukarinovića ili Fratarska kula, nekada je bila vlasništvo begova Cukarinovića, a od 1690. godine u vlasništvu je župnika koji u njoj stanuje do 1888. godine. Izgrađena je kao slobodnostojeća zGrada u 17. stoljeću, kada je u Vrgorcu podignut niz obrambeno-stambenih objekata. Danas je u kuli smještena zbirka župnog ureda.

Grafički prikaz 2. 32. Rodna kuća Tina Ujevića

Izvor: Registar kulturnih dobara (29.08.2016.)

Od sakralne baštine izdvaja se župna crkva Navještenja Blažene Djevice Marije u Vrgorcu. Građena je od fino obrađenih, kamenih ploča slaganih u redove. Na istočnoj strani crkve je pročelje s tri portala te sa središnijm, jače izbačenim rizalitom. Crkva na zapadnoj strani završava s tri

Muminova kula izgrađena je kao slobodnostojeća zGrada, a potječe iz druge polovice 17. stoljeća. Kula je spoj fortifikacijske arhitekture sa obilježjima pučke arhitekture, koja se ogleda u dogradnjama, vjerojatno izvršenim u 19. stoljeću radi stambene namjene objekta. Pakerova kula, odnosno Raosova kula, kako se još naziva, izgrađena je kao slobodnostojeća zGrada, također 17. stoljeću.

Rodna kuća Tina Ujevića, nazivana još i Kula Dizdarevića ili Kula Kapetanovića, je trokatnica, četvrtastog tlocrta građena nepravilnim klesancima, slaganim u redove. Jedna je od nekoliko sačuvanih kula iz turskog perioda koja je kao i ostale opasivala Vrgorac i služila kao stambeni i fortifikacijski objekt. Datira se u 17. stoljeće. Kula je u dobrom stanju. U drugoj polovici 19. stoljeća napravljene su preinake unutrašnjih prostorija kule.

Posljednja u nizu je utvrda „Gradina“ koja se nalazi na vrhu brda Motokita. Utvrda se sastoji od tri dijela: predulaza sa stražarskom kućom, unutarnjih prostorija za smještaj vojske sa crkvicom svetog Ante te velikom kulom na sjeveru koja je ujedno i najstariji dio tvrđave. Oko sto metara sjeveroistočno od tvrđave, nalazi se visoka okrugla kula Avala s cisternom, koja brani ulaz u tvrđavu i njene istočne zidine. Vidljivi ostaci tvrđave datiraju se od 15. do 19. stoljeća.


98

polukružne apside. U osi pročelja, 1962. godine naknadno je dograđen impozantni četvrtasti, kameni zvonik.

Ruralna cjelina Vrgorca smjestila se na južnim padinama, odnosno južno od srednjovjekovne tvrđave i župne crkve na zapadnom kraju današnjeg Grada. Riječ je o naselju raštrkanog tipa koje se sastoji od nekoliko zaseoka te od nekoliko samostalnih kuća-kula (Raosova kula) i jedne secesijske vile (vila Auckland). Većina danas sačuvanih građevina pripadaju vremenu od kraja 17. do početka 20. stoljeća. Predstavlja rijetku cjelinu sa očuvanom arhitekturom gdje dolazi do miješanja tursko, bosanskog i primorskog načina Gradnje. Javni prostor predstavljaju uske, strme ulice ili staze, popločane grubo obrađenim kamenom ili bez ikakvog popločenja.

Gradski park u Vrgorcu započet je s Gradnjom krajem 19. stoljeća, kao park zatvorenog tipa za izolaciju građanske elite od puka, da bi tek 1960. godine bio otvoren za javnost. Ispresijecan je brojnim puteljcima, stazama, stepenicama koji se, poštujući konfiguraciju terena, provlače između kamenih hridi, te na taj način oblikuju manja polja / insule. U vegetacijskom pogledu tipičan je submediteranski park. Usprkos višegodišnjoj ugroženosti, zapuštenosti, sačuvao je osnovni vanjski i unutarnji izgled te granice.

Na južnim padinama brda Radovići iznad istočnog ulaza u selo Kutac nalazi se lokalitet Pećina, gdje je u skloništu ispod stijene po terasama pronađena veća količina prapovijesne keramike. Iako nisu provođena nikakva arheološka istraživanja, s obzirom na materijal pronađen po površinama terasa, nalazište je moguće datirati u željezno doba. Nedaleko od Pećine na samom zapadnom ulazu u selo Kutac nalazi se djelomično devastirana prapovijesna gomila (tumul). Na površini gomile vidi se grob od kamenih ploča, orijentiran istok-zapad. Po površinskim nalazima keramike gomilu je također moguće datirati u željezno doba.

Na istočnim predjelima polja Bunina, u podnožju Radošića, nalazi se rudnik Paklina, u kojemu su Mlečani su još 1698. godine otkrili katran te ga počeli iskorištavati. Zatvoren je 1986. g. pošto su stručnjaci ocijenili da je posve iscrpljen. Rudnik Paklina jedno je od najranijih eksploatiranih nalazišta bitumena u Dalmaciji, a ujedno i najdugotrajniji aktivni rudnik uz onoga u Vinišću. Upravo zbog dugotrajnog rudarenja, rudnik Paklina ostao je očuvan gotovo netaknut te kao takav predstavlja vrijedan primjer industrijske baštine Vrgoračkog kraja.

U Zavojanima se nalazi crkva Porođenja Blažene Djevice Marije. Izgrađena je početkom 18. stoljeća u baroknom slogu. Župna crkva Porođenja Blažene Djevice Marije u Zavojanima monumentalna je, jednobrodna građevina s pravokutnom apsidom, orijentirana istok-zapad. Na južnoj strani crkve dozidana je manja građevina s masivnim pobočnim zidovima. U crkvi postoje tri drvena oltara eklektičnog tipa iz 19. stoljeća. Cijela unutrašnjost crkve je grafički prikazana.

Osim kulturnih dobara koji imaju trajnu zaštitu ili su trenutno pod preventivnom zaštitom, na području Grada Vrgorca postoje i kulturna dobra koja se trenutno ne nalaze u Registru kulturnih dobara RH, ali su u određenom trenutku evidentirani te im je eventualno istekao rok preventivne zaštite ili zbog nekog drugog razloga nisu uvršteni u spomenuti registar.

Tablica 2. 37. Kulturna dobra nad kojima nije doneseno rješenje kojim se utvrđuje svojstvo kulturnoga dobra

Mjesto Kulturno dobro Vrsta Kokorići Kula Pervan Fortifikacija Kotezi Arheološki lokalitet sa stećcima Arheološki lokalitet Kotezi Crkva Sv. Antuna opata i groblje sa stećcima Sakralni spomenik Orah Crkva Sv. Marka Sakralni spomenik


99

Prapatnica Nekropola stećaka Arheološki lokalitet Prapatnica Prapovijesni lokalitet stiljska Gradina Arheološki lokalitet Prapatnica Crkva Sv. Roka i groblje Sakralni spomenik

Ravča Prapovijesna Gradina Majići Arheološki lokalitet Ravča Crkva Sv. Mihovila Sakralni spomenik

Umčane Crkva Sv. Mihovila Sakralni spomenik Vrgorac Prapovijesne velike gomile Arheološki lokalitet

Izvor: PPUG Vrgorac, Urbos d.o.o./Arching d.o.o., Vrgorac/Split, 2006., 2010., 2014.

Sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, navedena dobra, mogu se zaštiti kao dobra od lokalnog značenja. Grad Vrgorac može odlukom odrediti dobro koje proglašava zaštićenim, a način njegove zaštite utvrdit će uz prethodnu suglasnost Konzervatorskog odjela u Imotskom.

Pozicioniranje kulturne baštine odvija se u okviru normi EU i međunarodnih konvencija, Ministarstva kulture, tijela državne, regionalne i lokalne samouprave, organizacija civilnog društva i privatnih vlasnika. Koordinacija među interesima nabrojanih dionika ključna je za održivo korištenje i zaštitu kulturne baštine, bez obzira radi li se o zaštićenom i preventivno zaštićenom dobru, od nacionalnog ili lokalnog značaja. Kada je riječ o kulturnim dobrima na području Grada Vrgorca mora se naglasiti kako postoji veliki potencijal za uvrštenjem u njegovu turističku ponudu.

I.2.8.2 Kulturne manifestacije

Manifestacije koje se održavaju na području Grada Vrgorca vežu se uz njegov identitet i povijest, iz kojih i proizlaze, a koje uz kvalitetnu organizaciju i promociju pridonose razvoju turizma.

Tablica 2. 38. Kulturne manifestacije na području Grada Vrgorca

Manifestacija Vrijeme održavanja Kratki opis

Dani Dalmatinskog pršuta i vina 24. do 26. lipnja

Predstavljanje pršutara i vinara iz raznih krajeva Dalmacije i

Hercegovine

Festival pustolova „Mate svjetski“ Srpanj – Kolovoz

Godišnji susret putnika svjetskih razmjera, putopisaca, pustolova, avanturista i svih zaljubljenika u

putovanja.

Hair Smile Lipanj

Dva dana stručnog programa, godišnji susret frizera, edukacije, seminari i prezentacija noviteta iz

svijeta frizerstva s notom društvene osviještenosti uz sudjelovanje djece s

posebnim potrebama u ulozi ravnopravnih modela

Zeleni dani Ožujak – Travanj

Zeleni dani potiču se i organiziraju u restoranima Vrgorca, a njima se

promoviraju i čuvaju korijeni tradicionalne zdrave prehrane

Večer pod Matokitom Srpanj Folklorna večer i smotra folklora posvećena očuvanju tradicije,

običaja,nošnji, plesova i napjeva. Vrgorska klapska noć Rujan Susret klapa

Sveta Kata 25. studenog Svetkovina i procesija

Sv. Petar i Pavao 29. lipnja Dan grada i tradicionalni sajam i prigodni večernji program

S Tinom u Vrgorcu 30. lipnja - 07. srpnja Sedmodnevna kulturno – književna manifestacija u čast Tina Ujevića


100

Vrgorsko ljeto 08. srpnja - 05. kolovoza Prigodna događanja vikendima

Dodjela nagrade „Tin Ujević“ 05. srpnja Dodjela najprestižnije nagrade u hrvatskom pjesništvu

Velika Gospa 15. kolovoza Vjerska manifestacija i pučka fešta Velikom Prologu

Mala Gospa 07. i 08. rujna Dvodnevna vjerska manifestacija u Zavojanima

Pučka fešta „Biklijada“ Drugi vikend u listopadu Turistička manifestacija, središnja

pučka fešta posvećena bikli, pjesmi i tradicionalnim običajima

Vrgoračke Mačkare Veljača Povorka maškara i tradicionalna

pučka fešta uz kostimirani i maskirani ples

Dani vrgoračkih jagoda Svibanj Promocija delicije koja je postala prepoznatljiv brend grada Vrgorca

Tri Kralja 06. siječnja Vjerska manifestacija Sveti Ante 13. lipnja Vjerska manifestacija

Sveti Martin 11. studenog Vjerska manifestacija Sveti Mihovil 29. rujna Vjerska manifestacija

Svi sveti 01. studenog Vjerska manifestacija Sveta Ana 26. srpnja Vjerska manifestacija Sveti Ilija 20. srpnja Vjerska manifestacija Sveti Luka 18. listopada Vjerska manifestacija

Gospa od Zdravlja 21. studenog Vjerska manifestacija Sveti Juraj 23. travnja Vjerska manifestacija Sveti Roko 16. kolovoza Vjerska manifestacija Sveti Ivan 24. lipnja Vjerska manifestacija

Seoske igre u Dusini Nedjelja uoči 30.05. Utrka s jagodama i jabukama, „jaje u

žlici“, „potezanje konopa“ i mnoge druge igre nadmetanja

Malonogometni turnir mjesnih odbora 16. - 27. lipnja

Malonogometni turnir mjesnih odbora koji se organizira jednom godišnje i

to za Dan grada Vrgorca

Međunarodni pozivni turnir Sveti Jure 25. lipnja

Međunarodni pozivni turnir u kickboxu se održava veći duži niz godina, te je postao tradicionalan.

Održava se u raznim kategorijama i u njemu sudjeluju i reprezentativci

raznih država. Sam klub ima reprezentativce u raznim

kategorijama.

Izvor: www.vrgorac.hr. (11.08.2016.)

Od svih kulturnih manifestacija posebno se izdvaja književno - kulturna manifestacija „S Tinom u Vrgorcu“. Na toj manifestaciji, u čast Tinu Ujeviću, nastupaju brojni pjesnici, glazbenici, književnici i umjetnici. Manifestacija je postala prepoznatljivi brend Grada Vrgorca i svake godine poprima značajnije mjesto na kulturno-književnoj karti RH. Ova manifestacija uključuje mnoge scenske projekcije, kazališne predstave i glazbene koncerte, a na posljednjoj večeri dodjeljuje se književna naGrada „Tin Ujević“, i to za najbolju zbirku pjesama za proteklu godinu. S Tinom u Vrgorcu se do sada održavala pod pokroviteljstvom visokih dužnosnika RH.


101

I.3 STANOVNIŠTVO

Ljudski faktor kao ključna determinanta razvoja i opstojnosti svake sredine (Romer, 1986, Lucas 1988, Aghion and Hewitt, 1998) naglašava važnost demografskih projekcija za nositelje društvene i gospodarske aktivnosti pri planiranju strateških smjernica. Prilikom analiziranja demografskog stanja potrebno je uvažiti svu senzibilnost promatranog fenomena, posebice činjenicu da su promjene u svojoj naravi dugoročni procesi, kako u nastajanju, tako i po svojim učincima (Grizelj i Akrap, 2011).

U nastavku poglavlja pažnja će biti usmjerenja na analizi stanja u periodu koji obuhvaća zadnja dva popisa stanovništva u Republici Hrvatskoj (2001. i 2011.god.). Popisi koji su prethodili 2001. godini neće biti uzeti u obzir zbog izražene metodološke nekompatibilnosti84, ali i niza egzogenih faktora koji narušavaju prepoznavanje demografskih trendova.

I.3.1 Kretanje ukupnog broja stanovništva po popisima

Prije samog sondiranja stanja na prostoru Grada Vrgorca, potrebno je istaknuti da između zadnja dva službena popisa stanovništva Republika Hrvatska je zabilježila pad od 3,3% ukupnog broja stanovnika (Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine Republika Hrvatska imala je 4.290.612 stanovnika, dok je prema Popisu stanovništva iz 2001. godine imala 4.437.460 stanovnika) 85.

Zabilježen negativan trend na nacionalnom nivou se prelio i na domilicilnu županiju (Splitsko-dalmatinsku županiju) i što je još važnije, i na prostor samog Grada Vrgorca (Tablica 3.1).

Tablica 3. 1. Kretanje ukupnog broja stanovništva po popisima iz 2001. i 2011. godine

Prostorna jedinica Spol Ukupno 2011 g. Ukupno 2001 g.

Relativna promjena 2011. u odnosu na

2001.g.

Republika Hrvatska sv. 4.284.889 4.437.460 -3.44% m 2.066.335 2.135.900 -3.26% ž 2.218.554 2.301.560 -3.61%

Splitsko-dalmatinska županija sv. 454.798 463.676 -1.91%

m 221.295 226.131 -2.14% ž 233.503 237.545 -1.70%

Vrgorac

sv. 6.572 7.593 -13.45% m 3.327 3.741 -11.07% ž 3.245 3.852 -15.76%

Izvor: DZS, 2001 i 2011.

Naime, u razdoblju od 2001. do 2011., Grad Vrgorac bilježi pad ukupnog broja stanovnika od čak 13,45%, a što je pak značajno nepovoljnije i od županijskih kretanja (-1,91%) te od nacionalnog prosjeka. Razlozi za uočeno mogu biti višestruki. Dijelom metodološke prirode i različitog definiranja ukupnog broja stanovnika, ali i stvarnih negativnih migracijskih kretanja.

84 Podaci Popisa 2011, ali i podaci iz Popisa 2001. nisu usporedivi s podacima prijašnjih popisa jer se statistička definicija ključnih pojmova razlikuje od onih koje su primijenjene u prijašnjim popisima (DZS, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Godine, Metodološka objašnjenja http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censusmetod.htm 85 Podaci Popisa 2011. nisu neposredno usporedivi s podacima Popisa 2001 jer se statistička definicija ukupnog stanovništva primijenjena u Popisu 2011 razlikuje od onih koje su primijenjene u prijašnjim popisima (DZS, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011.godine, Metodološka objašnjenja http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censusmetod.htm


102

Glede spolne strukture, potrebno je istaknuti da nema izražene disproporcije između broja žena i muškaraca u ukupnom promatranom broju stanovnika općine, no potrebno je istaknuti i da promatrani Grad bilježi ipak nešto blaži pad broja muškaraca između posljednja dva popisa stanovništva.

Egzaktnost projiciranja demografskih pokazatelja je determiniram strukturom postojećih demografskih pokazatelja, a što u prvom redu podrazumijeva promatranje obrazovne i dobne strukture populacije određenog područja.

I.3.2 Kretanje stanovništva po kontingentima

Sondiranje demografske vitalnosti određenog područja zahtijeva promatranje kretanje broja stanovnika po dobnim skupinama, a što je u nastavku teksta predstavljeno analizom podataka iz Popisa iz 2001. i 2011. godine (Tablice 3.2. i 3.3.).

Promatrajući prema popisu iz 2011. udio mladih (od 0- 19.g.) Vrgorac bilježi veći relativni udio u ukupnom broju stanovnika (24,36%) i u odnosu na prosjek RH (20,92%) i županije (22,53%). Uzrok treba potražiti u relativnoj povoljnijoj demografskoj slici Vrgorca iz prethodnog razdoblja (Popis iz 2001.), kad je udio mladih u svim dobnim skupinama bio povoljniji i od županijskog i od nacionalnog prosjeka.

S druge strane Vrgorac 2011. godine bilježi relativno niži udio radno sposobnog stanovništva (15-64 g.) i u odnosu i na županijski i na nacionalni prosjek. Promatrajući udio starijih od 60 godina, promatrana administrativna jedinica bilježi relativno niže udjele i od županijskog i prosjeka RH, s izuzetkom udjela kontingenta žena iznad 65 godine i žena iznad 75 godine.

Tablica 3. 2. Opće kretanje stanovništva (podjela po spolu i dobnim skupinama), popis 2001.

Prostorna jedinica

Spol Ukupno 0 – 6 godina

0 - 14 godina

0 - 17 godina

0 - 19 godina

Žene u fertilnoj dobi Radno sposobno

stanovništvo

60 i više

godina

65 i više

godina

75 i više

godina Svega

(15 – 49 godina)

od toga 20 - 29 godina

(15 – 64 godine)

Republika Hrvatska

sv. 4.437.460 336.964 754.634 931.927 1.053.240 - - 2.828.632 955.556 693.540 236.708

m 2.135.900 172.455 386.167 476.777 538.843 - - 1.475.860 385.775 265.108 72.765

ž 2.301.560 164.509 368.467 455.150 514.397 1.080.121 295.723 1.352.772 569.781 428.432 163.943

Splitsko-dalmatinska

županija

sv. 463.676 38.425 85.585 104.973 118.027 - - 296.386 91.874 66.251 23.480

m 226.131 19.440 43.488 53.409 60.115 - - 154.761 39.244 26.901 7.715

ž 237.545 18.985 42.097 51.564 57.912 114.465 32.277 141.625 52.630 39.350 15.765

Vrgorac sv. 7.593 802 1.669 2.003 2.213 - - 4.361 1.701 1.337 571

m 3.741 431 867 1.031 1.131 - - 2.343 690 518 186

ž 3.852 371 802 972 1.082 1715 463 2.018 1.011 819 385

Izvor: http://www.dzs.hr/

Relativno povoljnija demografska struktura Vrgorca zabilježena 2011. godine je, kao što je već naznačeno, posljedica prvenstveno povoljne demografske strukture iz 2001. godine. S druge strane, pozitivan predznak navedenog stanja je doveden u pitanje uslijed izraženih nepovoljnih demografskih trendova između posljednja dva službena popisa stanovništva (2001. i 2011. godine).


103

Tablica 3. 3. Opće kretanje stanovništva (podjela po spolu i dobnim skupinama), Popis 2011.

Prostorna jedinica

Spol

Ukupno 0 – 6 godin

a

0 - 14 godin

a

0 - 17 godin

a

0 - 19 godin

a

Žene u fertilnoj dobi

Radno sposobno stanovništ

vo

60 i više

godina

65 i više

godina

75 i više

godina

Svega (15 –

49 godin

a)

od toga 20 - 29

godina

(15 – 64 godine)

Republika Hrvatska

sv. 4.284.889

296.204

652.428

797.855

896.605

- - 2.873.828 1.031.373

758.633

344.230

m 2.066.335

152.171

334.725

408.874

459.643

- - 1.435.402 424.059 296.208

117.932

ž 2.218.554

144.033

317.703

388.981

436.962

972.948

269.853

1.438.426 607.314 462.425

226.298

Splitsko-dalmatins

ka županija

sv. 454.798 33.721 74.432 91.299 102.447

- - 304.915 104.837 75.451 35.339

m 221.295 17.251 37.948 46.422 52.192 - - 152.220 44.846 31.127 13.080

ž 233.503 16.470 36.484 44.877 50.255 104.031

29.117 152.695 59.991 44.324 22.259

Vrgorac sv. 6.572 462 1.163 1.429 1.601 - - 4.337 1.440 1.072 557

m 3.327 246 612 738 834 - - 2.286 625 429 187

ž 3.245 216 551 691 767 1.429 442 2.051 815 643 370


U prvom redu je zamjetan je alarmantni pad populacije najmlađih (0 – 6 godine) od čak 33,44%, a koji je značajno viši i od pada na županijskom (12,24%) i nacionalnom (12,10%) nivou. Dvoznamenkasti pad (19.49%) je zabilježen i kod dobne skupine od 0 -14 godina te kod dobnih skupina 0-17 godina (17,57%) i 0-19 (16,42%). Jedini porast je primjetan kod ukupnog udjela radno sposobnog stanovništva (15-64.g.) od 14,90%, a koji je višestruko viši i od porasta na županijskom nivou (4,89%) te od nacionalnog nivou (5,22%). Dakako, ovaj porast je uzrokovan i promjenom metodologije, odnosnom uključivanja populacije žena od 60 do 65 godine, ali i kao posljedica demografske ekspanzije tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća. Kao dokaz navedenoj tezi potrebno je istaknuti da je navedeni porast radno sposobnog stanovništva prvenstveno posljedica rasta pripadnica ženskog spola (20,65%) dok je porast kod pripadnika muškog spola (9,71%).

S druge strane indikativna je promjena trendova kod populacije iznad 60 godina, gdje je udio starijih od 60 godina smanjen za 2,19%, a što je u suprotnosti i s zabilježenim rastom i na regionalnom (14,11%) i nacionalnom nivou (7,93%). Od navedenog trenda smanjenja udjela starijeg stanovništva, odudara samo porast udjela starijih od 75 godina. U promatranoj dobnoj skupini dvoznamenkasti porast udjela je zabilježen i kod ženske populacije (14,08%) i kod muške populacije (13,05%).


104

Tablica 3. 4. Opće kretanje osnovnih demografskih pokazatelja (Popis 2001. i 2011.g)

Prostorna jedinica Spol Prosječna starost (Popis 2011.)

Indeks starenja (popis 2011.)

Koeficijent starosti (Popis

2011.)

Prosječna starost (Popis 2001.)

Indeks starenja (Popis 2001.)

Koeficijent starosti (Popis 2001.)

Republika Hrvatska sv. 41,7 115,0 24,1 39,3 90,7 21,6

m 39,9 92,3 20,5 37,5 71,6 18,1

ž 43,4 139,0 27,4 41,0 110,8 24,9

Splitsko-dalmatinska županija

sv. 40,8 102,3 23,1 38,1 77,8 19,9

m 39,4 85,9 20,3 36,7 65,3 17,4

ž 42,2 119,4 25,7 39,4 90,9 22,3

Vrgorac sv. 40,3 89,9 21,9 37,8 76,9 22,5

m 39,0 74,9 18,8 36,1 61,0 18,5

ž 41,7 106,3 25,1 39,5 93,4 26,4


Sve naznačene promjene su imali značaj upliv i u vrijednost ključnih demografskih pokazatelja (Tablica 3.4.). Naime, Grad Vrgorac s naznačenom relativno povoljnijom demografskom strukturom bilježi povoljnije vrijednosti svih demografskih pokazatelja u 2011. i u odnosu na županiju i u odnosu na RH. Dodatno treba istaknuti i da su negativni demografski trendovi zabilježeni na svim razinama (lokalnoj, županijskoj i nacionalnoj) ipak relativno najblaži na lokalnoj razini. Ipak razlog za zabrinutost treba prepoznati u iznimno snažnom padu mladog stanovništva u Vrgorcu, a što će se, ako izostanu značajnije promjene, odraziti i na kompletnu demografsku strukturu i razvojne potencijale Vrgorca u budućnosti.

I.3.3 Obrazovna struktura stanovništva

Značaj stanovništva za razvoj i opstojnost određene sredine davno je nadišao samo promatranje broja stanovnika i sve više naglašava važnost promatranja obrazovne strukture, kao najizraženijeg pokazatelja ljudskog kapitala, pokretača gospodarskog i društvenog razvoja.

Obrazovna struktura Grada Vrgorca, prema Popisu iz 2011. zaostaje za obrazovnim profilom županije i Republike Hrvatske, a koji pak u značajnoj mjeri zaostaju za prosjekom Europske unije i ciljevima iste do 2020. godine.

Zaostajanje Vrgorca je posebice vidljivo kod broja visokoobrazovanih gdje promatrani Grad prema Popisu iz 2011. godine bilježi 9,76% visokoobrazovanih u ukupnoj populaciji starijoj od 15 godina, a što je tek 54,14% prosjeka županije, odnosno 59,46% nacionalnog prosjeka.


105

Tablica 3. 5. Stanovništvo staro 15 i više godina prema spolu i završenoj školi, po gradovima/općinama, Popis 2001.

Prostorna jedinica

Spol Ukupno Bez škole

Osnovna škola

Srednja škola Visoko obrazovanje86

Doktora

t

Nepoznato

Republika Hrvatska sv. 3682826 105332 1381547 1733198 430591 7443 24715

m 1749733 21207 538637 955587 216948 5057 12297

ž 1933093 84125 842910 777611 213643 2386 12418


županija

sv. 378091 13302 114319 196955 50381 639 2495

m 182643 2527 46031 106544 25868 482 1191

ž 195448 10775 68288 90411 24513 157 1304

Vrgorac sv. 5924 258 2668 2539 428 - 31

m 2874 52 1148 1430 233 - 11

ž 3050 206 1520 1109 195 - 20


Nepovoljni odnosi u obrazovnoj strukturi promatranog Grada u odnosu na županijski i nacionalni prosjek nisu ni promijenjeni između posljednja dva popisa stanovništva. Preciznije, Grad Vrgorac u periodu od 2001. do 2011. bilježi rast udjela visokoobrazovanih za 34,85% , a što je niže od rasta udjela visoko obrazovanih i na razini županije (35,05%) i na nacionalnom nivou (40,15%). S druge strane promatrana jedinica lokalne samouprave bilježi rast udjela stanovnika s završenom srednjom školom za 27,03% što je signifikantno više od rasta udjela i kod županije i kod RH. Ipak, navedeni rast udjela stanovnika s završenom srednjom školom kod Vrgorca je pak prvenstveno posljedica niske osnovice u 2001., odnosno navedeni rast je u 2011. godini rezultirao tek s približavanjem postotnom udjelu promatranog kontingenta prosjeku županije i države.

Tablica 3. 6. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, i spolu, Popis 2011.

Prostorna jedinica

Ukupno Bez škole

OŠ SŠ Visoko obrazovanje

Doktorat Nepoznat

Republika Hrvatska

sv. 3632461 62092 1057356

1911815

595233 11702 5965

m 1731610 12664 400156 1038800

277422 6926 2568

ž 1900851 49428 657200 873015 317811 4776 3397


sv. 380366 7512 90384 213443 68450 1052 577

m 183347 1395 35297 114098 32327 677 230

ž 197019 6117 55087 99345 36123 375 347

Vrgorac sv. 5409 99 1838 2945 527 1 -

m 2715 16 757 1682 260 1 -

ž 2694 83 1081 1263 267 - 0

86 Obuhvaćeni su svi fakulteti, umjetničke akademije, sve više škole i stručni studiji te magistarski znanstveni, stručni i umjetnički studij


106


Dodatna perspektiva promatranja obrazovne strukture Grada Vrgorca je moguća uvođenjem i dobne dimenzije (Tablica 3.7.), a koja otkriva visoku dobnu i spolnu volatilnost obrazovne strukture.

Tablica 3. 7. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu u gradu vrgorcu, popis 2011.

Starost

Spol

Ukupno

Bez škole

1 - 3 razred

a osnov

ne

4 - 7 razred

a osnov

ne

Osnovna

škola

Srednja

škola87

Visoko obrazovanje Nepoznato

škole škole Svega

Stručni

studij88)

Sveučilišni

studij89

Doktorat

znanosti

Ukupno

sv. 5409 99 100 647 1091 2945 527 276 250 1 -

m 2715 16 22 222 513 1682 260 118 141 1 -

ž 2694 83 78 425 578 1263 267 158 109 - -

15-19 sv. 438 2 - 2 324 110 - - - - -

m 222 2 - 1 152 67 - - - - -

ž 216 - - 1 172 43 - - - - -

20-24 sv. 450 1 - - 10 408 31 17 14 - -

m 223 1 - - 6 205 11 5 6 - -

ž 227 - - - 4 203 20 12 8 - -

25-29 sv. 437 - - - 20 307 110 40 70 - -

m 222 - - - 12 167 43 13 30 - -

ž 215 - - - 8 140 67 27 40 - -

30-34 sv. 385 - - - 20 297 68 32 36 - -

m 205 - - - 12 170 23 8 15 - -

ž 180 - - - 8 127 45 24 21 - -

35-39 sv. 375 - - - 38 303 34 17 17 - -

m 192 - - - 20 158 14 2 12 - -

ž 183 - - - 18 145 20 15 5 - -

40-44 sv. 394 3 - 2 44 311 34 21 13 - -

m 201 2 - 1 19 162 17 10 7 - -

ž 193 1 - 1 25 149 17 11 6 - -

45-49 sv. 491 2 - 8 71 370 40 20 20 - -

m 276 1 - 5 34 216 20 8 12 - -

87 Obuhvaćene su sve srednje škole – industrijske i obrtničke strukovne škole, škole za zanimanje, škole za KV i VKV radnike, tehničke i srodne strukovne škole i gimnazije. 88 Obuhvaćene su sve više škole, I. (VI.) stupnjevi fakulteta te stručni studiji po Bologni. 89 Obuhvaćeni su svi fakulteti, umjetničke akademije, svi sveučilišni studiji po Bologni te magistarski znanstveni, stručni i umjetnički studij.


107

ž 215 1 - 3 37 154 20 12 8 - -

50-54 sv. 522 4 - 24 106 326 62 28 34 - -

m 284 - - 11 42 195 36 14 22 - -

ž 238 4 - 13 64 131 26 14 12 - -

55-59 sv. 477 1 1 46 139 240 50 28 22 - -

m 265 1 - 14 57 166 27 12 15 - -

ž 212 - 1 32 82 74 23 16 7 - -

60-64 sv. 368 5 4 68 115 125 51 42 9 - -

m 196 3 1 24 54 82 32 25 7 - -

ž 172 2 3 44 61 43 19 17 2 - -

65-69 sv. 222 6 4 86 66 50 10 8 2 - -

m 109 3 1 30 35 32 8 6 2 - -

ž 113 3 3 56 31 18 2 2 - - -

70-74 sv. 293 9 21 134 64 43 22 14 7 1 -

m 133 1 2 50 35 30 15 7 7 1 -

ž 160 8 19 84 29 13 7 7 - - -

75 i više

sv. 557 66 70 277 74 55 15 9 6 - -

m 187 2 18 86 35 32 14 8 6 - -

ž 370 64 52 191 39 23 1 1 - - -


Preciznije, u broju visokoobrazovanih na prostoru Grada udio mladih (do 39. godine) je 46,11% , a što je za 13% iznad prosjeka RH, odnosno 14.2% iznad prosjeka županije. Navedeni iskorak među mlađom populacijom je prvenstveno posljedica veće zastupljenosti pripadnica ženskog spola i to posebice onih sa završenim sveučilišnim studijem. Relativno veća obrazovanost mlađe populacije nudi mogućnost nadilaženja problema slabije obrazovne strukture stanovništva od 40 do 64 godine. Naime u populaciji starijoj od 40 godina, u svim promatranim dobnim skupinama najzastupljeniji su pojedinci s završenom srednjom školom. Druga skupina po zastupljenosti uključuje pojedince s završenom osnovnom školom, dok su visokoobrazovani na trećem mjestu i to s udjelom koji je dva do tri puta niži od udjela ljudi s osnovnom školom. Navedeno se dijelom može objasniti i povijesnim nasljeđem dominantne uloge gospodarskih djelatnosti koje su bile komplementarne s takvim obrazovnim profilom domilicilnog stanovništva.

S druge strane detektirane karakteristike obrazovne strukture Grada Vrgorca ukazuju na nemogućnost promjene obrazovne strukture u kratkom roku te na iznimnu volatilnost koja je prvenstveno posljedica egzogeno zadanih faktora, ali i izostanak strateškog profiliranja na lokalnoj razini koji bi obrazovnu strukturu uskladili s dugoročno održivim ciljevima Grada Vrgorca.

I.3.4 Prirodno kretanje stanovništva

Prirodno kretanje stanovništva predstavlja izvorište gotovo svih demografskih trendova. Slijedom navedenog, u tablici 3.8. su predstavljeni usporedni (dostupni) podaci za nacionalnu, regionalnu i lokalnu razinu promatranja.


108

Republika Hrvatska u cijelom promatranom periodu bilježi rastući negativni prirodni prirast. Splitsko-dalmatinska županija bilježi u promatranom razdoblju iznimne oscilacije, pa u tri od promatranih šest godina bilježi pozitivan prirodni prirast, dok najizraženiji pad bilježi u zadnje dvije promatrane godine. U svjetlu izražene depopulacije na nacionalnom i nešto blaže regionalnom nivou valja promatrati podatke za Grad Vrgorac.

Promatrana jedinica lokalne samouprave bilježi u svim promatranim godinama promatranog razdoblja negativni prirodni prirast, s ekstremnim vrijednostima u 2013. godini , kad je zabilježeno 86 rođenja i 95 smrtnih slučajeva. Tijekom promatranog razdoblja Vrgorac bilježi pad broja novorođenih, s izuzetkom u 2012. te u 2014. godini. Broj umrlih stagnira, odnosno bilježe se oscilacije oko broja 90 umrlih tijekom jedne godine. Izuzetak je 2014. Kad se bilježi pad umrlih , a što treba promatrati i kroz prizmu smanjivanja ukupnog broja stanovnika Grada.

Promatrajući broj sklopljenih brakova u proteklih 6 godina,moguće je također uočiti stalne oscilacije, od rekordno niskih 26 tijekom 2013. do rekordno visokih 40 u 2012. godini. Broj rastava je nakon 2010.godine bilježio pad i nalazi se na razinama koje su značajno niže i od prosjeka županije i od nacionalnog prosjeka.

Tablica 3. 8. Prirodno kretanje stanovništva od 2009. do 2014. godine

Prostorna jedinica

Rođeni Umrli Prirodni prirast

Brakovi Umrla dojenčad

*

Vitalni indeks**

∑ živorođeni

mrtvorođeni

∑ umrla dojenč

.

sklopljeni razvedeni

Republika Hrvatska

2009 44754 44577 177 52414

235 -7837 22382 5076 5,3 85,0

2010 43546 43361 185 52096

192 -8735 21294 5058 4,4 83,2

2011 41342 41197 145 51019

192 -9822 20211 5662 4,7 80,7

2012 41901 41771 130 51710

150 -9939 20323 5659 3,6 80,8

2013 40083 39939 144 50386

162 -10447 19169 5992 4,1 79,3

2014 39716 39566 150 50839

199 -11273 19501 6570 5 77,8


2009 4959 4941 18 4690 21 251 2578 397 4,3 105,4

2010 4974 4957 17 4589 20 368 2406 338 4,0 108,0 2011 4622 4614 8 4691 22 -77 2297 362 4,8 98,4 2012 4740 4726 14 4651 23 75 2309 415 4,9 101,6

2013 4326 4313 13 4590 17 -277 2170 372 3,9 94,0 2014 4330 4312 18 4646 23 -334 2 159 523 5,3 92,8

Vrgorac 2009 88 88 0 91 1 -3 37 4 96,7 2010 77 76 1 81 0 -5 29 8 93,8 2011 77 76 1 84 0 -8 38 1 90,5 2012 87 87 0 91 1 -4 40 2 95,6 2013 68 68 0 95 0 -27 26 3 71,6 2014 73 70 3 74 0 -4 39 3 94,6 *na 1 000 živorođenih **živorođeni na 100 umrlih)


S obzirom da je ova analiza usmjerena na promatranje samo demografskih zbivanja na prostoru jedne male administrativne cjeline, Grada Vrgorca, sve relevantni podaci su iznimno volatilni i podložni su iznimnom utjecaju mikro šokova koje je iznimno teško kontrolirati. Na tom tragu potrebno je i razumjeti izražene oscilacije vrijednosti vitalnog indeksa, koje ipak u prosjeku ukazuju na zabrinjavajući trend prirodnog smanjivanja broja stanovnika.


109

Sumirajući rezultate analize svih aspekata fenomena stanovništva za promatranu jedinicu lokalne samouprave, vidljive se reperkusije negativnih demografskih trendova s nacionalnog i županijskog nivoa, posebice kod prirodnog kretanja stanovništva. S druge strane, pozitivni pomaci zabilježeni kod obrazovne strukture mladih do 39. godine ukazuju na potencijal koji postoji unutar promatranog lokaliteta. Za konačnu ocjenu trenutno stanja potrebno je istaknuti relativnu nižu prosječnu dob stanovništva s nastavkom dugogodišnje tendencije depopulacije i ogromnim oscilacijama u obrazovnoj, dobnoj i spolnoj strukturi stanovništva, a koja jasno ukazuje na izazove koji stoje pred planiranjem demografskog, ali i ukupnog razvoja Grada Vrgorca.

I.4 GOSPODARSTVO

U ovome poglavlju iznijeti će se stanje u gospodarskim djelatnostima, odnosno analizirati će se posebno poljoprivreda (i stočarstvo) kao osnovna tradicionalna djelatnost ovoga područja (Grada) te ostale gospodarske djelatnosti zastupljene pretežno u građevinarstvu i trgovini, prehrambenoj industriji, ugostiteljstvu i nekolicini drugih uslužnih djelatnosti. Posebna pozornost važnosti pojedinih gospodarskih grana dati će se u poglavlju o broju, strukturi i dinamici gospodarskih subjekata.

I.4.1 GOSPODARSKE DJELATNOSTI

Gospodarstvo Grada Vrgorca organizira se i ostvaruje kroz osnovne djelatnosti; poljoprivredu, industriju i obrt. U nastavku se daje detaljniji pregled poljoprivredne osnove i korištenja poljoprivrednog zemljišta, kratak pregled stanja u stočarstvu, te pregled gospodarskih subjekata u ostalim djelatnostima zastupljenim na području Vrgorca.

I.4.1.1 Poljoprivreda i stočarstvo

Prema podacima izrađenim na temelju Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije iz 2013. Na području Grada Vrgorca površina od ukupno 1466 ha (oko 5% površine Grada Vrgorca) predstavlja osobito vrijedno poljoprivredno zemljište. To je više od 70% ukupnog osobito vrijednog i vrijednog poljoprivrednog zemljišta koje se prostire na 1944,8 ha. Uz ekološki očuvani okoliš područje je stoga pogodno za razvoj vinogradarstva, voćarstva te povrćarstva. Međutim, podaci o njegovom korištenju su poražavajući, tako da se manje od 50% ukupnog osobito vrijednog i vrijednog poljoprivrednog zemljišta obrađuje, a podataka o produktivnosti nažalost nema.


110

Slika 4. 1. Osobito vrijedno poljoprivredno tlo, Vrgorac, 2013.

Izvor: Obrada autora na temelju Prostornog plana SDŽ, 2013. I Prostornog plana Grada Vrgorca, 2006..

Prema Popisu poljoprivrede 2003. u Vrgorcu je površina ukupnog korištenog poljoprivrednog zemljišta iznosila 583,4 ha, a prema novijim podacima i Popisu stanovništva, stanova i kućanstava iz 2011. 856 ha, čime se pokazuje porast korištenog poljoprivrednog zemljišta u promatranom osmogodišnjem razdoblju. U ukupnom korištenom poljoprivrednom zemljištu 2003. godine prednjačili su vinogradi (48%), oranice i vrtovi (26%) te voćnjaci (20%). Godine 2011. situacija se znatnije izmijenila te sa 37% udjela u obrađenom poljoprivrednom zemljištu prednjače oranice, slijede ih vinogradi sa 30% te voćnjaci koji i dalje imaju udio od 20%, a po površini zauzimaju oko 60 ha više nego 2003. godine.

Na području Vrgorca kao i u ostalim dijelovima SDŽ, ali i Hrvatske, korišteno poljoprivredno je zemljište izrazito male površine (ako se gleda prosječna površina korištenog zemljišta na broj kućanstava koji ga koriste). Od ukupnog broja kućanstava Vrgorca njih 48% je bez zemlje. Kućanstva koja posjeduju i koriste poljoprivredno zemljište uglavnom imaju malo poljoprivredno zemljište veličine do 1 ha (njih 72%), a od 1 ha do 3 ha 23% kućanstva. Svega 0,3% kućanstava ima površinu korištenog poljoprivrednog zemljišta veću od 8 ha. Prosječna površina poljoprivrednog zemljišta koje koristi pojedinačno kućanstvo Vrgorca iznosi 1,18 ha, što je nepovoljnije od prosjeka na razini SDŽ, gdje je situacija donekle povoljnija te je prosječna površina poljoprivrednog zemljišta koje koristi jedno kućanstvo 1,44 ha.

Kada se analizira veličina korištenog poljoprivrednog zemljišta u ha tada je najveći udio zemljišta veličine od 1 ha do 3 ha u ukupnom korištenom poljoprivrednom zemljištu i iznosi oko 41% zemljišta. Udio zemljišta koji se koristi u poljoprivredi do 5 ha veličine u ukupnom zemljištu je oko 68%, što upućuje na usitnjenost prostora, mala gospodarstva, koja se uglavnom bave vinogradarstvom (70%


111

kućanstava), povrtlarstvom (69%), voćarstvom (37%) i maslinarstvom (12%). Na oranicama se tradicionalno najviše siju žitarice, zatim povrće i manje krmno i industrijsko bilje. U povrćarstvu je krumpir najzastupljeniji, a posebno dohodovni značaj ima jagoda. S obzirom na SDŽ, kućanstva na području Vrgorca koja se koriste poljoprivrednim zemljištem čine 2,5% kućanstava SDŽ koja se koriste poljoprivrednim zemljištem. Kućanstva s oranicama čine 3,7% kućanstava s oranicama, 6,5% kućanstava s voćnjacima i 6,3% kućanstava s vinogradima na području Splitsko-dalmatinske županije, te se takva relativna važnost ne bi smjela zanemariti (detaljniji tablični prikaz svih podataka nalazi se u aneksu ovog dokumenta).

Područje Grada Vrgorca nekad je bio izrazito stočarski kraj. Većina obiteljskih gospodarstava bavila se, u većem ili manjem opsegu, stočarskom proizvodnjom. Glavne stočarske grane su bile ovčarstvo i kozarstvo, te u znatno manjem obimu govedarstvo. Ostale grane stočarstva su bile malo zastupljene (svinjogojstvo, peradarstvo) i služile su za potrebe obitelji. Tržno orijentirana proizvodnja bila je neznatna i uglavnom se sporadično nudilo janjeće i jareće meso i telad.

Što se tiče stočarstva danas, prema Popisu iz 2011., najveći broj kućanstava se bavi peradarstvom (22%) i kozarstvom (8%) i to kućanstva bez zemlje ili ona koja imaju veličinu korištenog poljoprivrednog zemljišta do 0,5 ha. Iz navedenog se može zaključiti da sustav držanja stoke odražava ekstenzivno bavljenje stočarstvom, odnosno bavljenje stočarstvom za osobne potrebe.

U kategoriji poljoprivrednih gospodarstava na području Grada Vrgorca osim OPG-a 630 postoje i četiri poljoprivredna obrta i četiri trgovačka društva (Zadruge i d.o.o.), tako da taj broj poljoprivrednih gospodarstava raste na približno 640. Iako je veliki broj OPG-a gospodarska razvijenost Grada Vrgorca ne počiva na poljoprivredi kao osnovnoj djelatnosti već se poljoprivreda javlja kao dopunska djelatnost. Glavni razlozi prema nadležnim službama Grada Vrgorca za ovakvo stanje se ogledaju u činjenicama da (i) je prosječna starost nositelja i članova poljoprivrednih gospodarstava iznad 40 godina i iz godine u godinu starosni prosijek je veći, (ii) je educiranost poljoprivrednih proizvođača je minimalna, (iii) srednja strukovna poljoprivredna škola duži niz godina ne postoji, (iv) je proizvodnja stihijska (svaki poljoprivredni proizvođač po svom nahođenju uzgaja razne poljoprivredne kulture, a da nije pronašao tržište za iste. Tržište traže u vrijeme berbe ili kad oberu svoje proizvode. Nema planske proizvodnje odnosno ne postoji analiza tržišta i tržišnih kretanja gdje bi se prije zasijavanja ili sadnje neke kulture vidjelo dali je ta poljoprivredna kultura deficitarna ili je ima u suvišku), (v) kapaciteti za skladištenje su minimalni, skoro zanemarivi (na cijelom području Grada Vrgorca ima cca 500 m³ rashladnog prostora (hladnjače)), (vi) proizvodnja tehnološki gubi korak za ostalom hrvatskom proizvodnjom, a posebno za proizvodnjom zapadne Europe, (vii) osnovna sredstva za rad (traktor i ostala mehanizacija) prosječne starosti je iznad 25 godina (takva mehanizacija je često pokvarljiva, treba više vremena za popravke i više zagađuje okoliš), (viii) udio primarnih proizvoda u odnosu na sekundarne (poluprerađevine) i tercijarne (gotove proizvode) je preko 95%, (ix) organiziran otkup na području Grada Vrgorca ne postoji (najbliže tržnice i otkupni centri su: Metković i Split), (X) je velika usitnjenost parcela, (Xi) da odvodnja nije riješena (u sva tri polja (Rastok, Jezero i Bunina) javlja se problem poplava i to u prosijeku dva puta godišnje – proljeće i jesen kad se vrši sadnja i berba. U ovim poplavama bude i do 60% obradivih površina pod vodom u vremenu od 5 dana do 2 mjeseca), (xii) sustav navodnjavanja riješen je na samo 10% površina, a postoji mogućnost za još 75%, (xiii) povezanost poljoprivredne proizvodnje s turizmom odnosno agroturizam još je u povojima (za sada postoje samo ideje o već poznatoj simbiozi poljoprivrede i turizma).


112

I.4.2 OSTALE GOSPODARSKE DJELATNOSTI

Na području Vrgorca u segmentu prerađivačke industrije dominira proizvodnja hrane i pića te tekstila i tekstilnih proizvoda. U industriji značajni udjel ostvaruje i djelatnost građevinarstva. U sektoru usluga dominiraju trgovina na veliko i malo, te prijevozničke usluge.

U posljednjih nekoliko godina dolazi do snažnijeg razvoja turističkih usluga kako kroz gospodarska domaćinstva tako i kroz razvoj etno-sela u turističkoj ponudi.

I.4.2.1 Turizam

Budući da Glavni plan razvoja turizma SDŽ dijeli SDŽ na različite destinacije tj. područja, analiza dolazaka i noćenja, gustoće i intenziteta turističkog prometa grada Vrgorca u nastavku će se izložiti usporedbom sa gradovima i općinama koje pripadaju Dalmatinskoj zagori do 2015. godine.90

Tablica 4. 1. Karakteristike turizma gradova i općina Dalmatinske zagore, 2014.

Površina km2

Stanovnici 2011.

Dolasci (D)

Noćenja (N)

Turistička gustoća (N/km2)

Tur. intenzivnost (N/stanovnici)

Imotski 73.25 10764 3398 10192 139.14 0.95 Sinj 181 24826 11245 21789 120.38 0.88 Trilj 267 9109 2275 12296 46.05 1.35

Vrgorac 284 6572 824 1177 4.14 0.18 Dugopolje 63.50 3469 32594 38481 606.00 11.09 Ukupno 868.75 54740 50336 83935

Izvor: TZ SDŽ, Statistička analiza turističkog prometa Splitsko-dalmatinske županije, 2014. DZS: Statistički ljetopis, 2012.

Iz tablice je vidljivo da Vrgorac ima najmanju gustoću (broj noćenja po površini) i turističku intezivnost (broj noćenja po stanovniku) na području Dalmatinske zagore. Tu svakako prednjače Dugopolje i Imotski po oba pokazatelja u 2014. godini.

90 Prema Zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 152/08) turističke

zajednice su dužne pratiti turistički promet na svom području. TZ SDŽ godišnje objavljuje statističke analize turističkog prometa po destinacijama/rivijerama SDŽ. Dalmatinskoj zagori kao turističkom području pripadaju gradovi Sinj, Trilj, Imotski i Vrgorac te općina Dugopolje, a od 2015. Klis i Vrlika.


113

Grafički prikaz 4. 1. Dolasci i noćenja turista u Gradu Vrgorcu za razdoblje 2010.-2015.

Izvor: TZ SDŽ, Statistička analiza turističkog prometa Splitsko-dalmatinske županije, razna godišta.

Dolasci i noćenja turista u razdoblju 2010.-2015. variraju i ne može se uočiti određeni stalni trend kretanja. Prema podacima iz analize turističkog prometa Splitsko-dalmatinske županije za 2014. godinu, u Vrgorcu broj dolazaka turista u 2014. iznosi svega 50% dolazaka iz 2013. Treba naglasiti da je do 2013. godine Vrgorac bio mjesto završetka A1 tadašnje trase Zagreb – Ravča te su putnici češće prolazili kroz Vrgorac ili svoje putovanje planirali na način da se u Vrgorcu odmore ili prenoće. Stoga se nastavak gradnje autoceste A1 te otvaranje njene nove dionice do Ploča u 2014. godini odrazio i na turistički promet te je rezultirao značajnim padom dolazaka i noćenja što govori da je Vrgorac do tada najčešće bio tranzitna destinacija. Bez obzira na navedene rezultate turističkog prometa u 2014. godini, oporavak je već zabilježen u 2015. godini te je broj dolazaka turista porastao za 1,58 puta u odnosu na 2014., a broj noćenja za više od 3 puta. Otvaranjem većeg broja kuća za odmor u 2015. godini, a potom i uspješnim rezultatima u sezoni 2016., u Vrgorcu se stvara pozitivna turistička klima. U strukturi dolazaka prema porijeklu turista prednjače strani gosti iako njihov udio varira ovisno o promatranoj godini.


114

Grafički prikaz 4.2. Dolasci stranih i domaćih gostiju, 2010.-2015.


Grafički prikaz 4.3. Noćenja stranih i domaćih turista, 2010.-2015.


Analiza smještajnih kapaciteta i dolazaka turista po smještajnim kapacitetima bazirana isključivo na podacima dostupnim od TZ Grada Vrgorca, a odnosi se na ukupni broj ležajeva i turista, nerazvrstanih prema smještaju odnosno kategorizaciji smještaja. Uz standardnu ponudu hotelskog smještaja u


115

Hotelu „Prvan“, Vrgorac sa 20 soba i 44 ležaja, registrirani privatni smještaj u domaćinstvu u razdoblju 2012.-2014. iznosio je oko 44 ležaja, dok je u 2016. godini ponudio dodatni 101 ležaj, što trenutno sveukupno čini 145 ležaja na području TZGV. Ako se uzme podatak da je 2014. godine bilo registrirano 78 postelja tada uz podatak o broju noćenja koji je iznosio 1177 prosječna je iskorištenost svih kapaciteta na području Grada Vrgorca iznosila svega 15 dana u godini. Prosječna duljina boravka u istoj godini iznosila je 1.42 dana što potvrđuje ranije iznesenu činjenicu o tranzitnoj dimenziji Vrgorca u turističkom pogledu.

Vrgorac ostvaruje negdje oko 1,64% dolazaka i 1,4% noćenja regije Dalmatinske zagore u 2014. godini (u 2011. godini taj je udio bio oko 6%). S obzirom da svojim opsegom na godišnjoj razini turizam Dalmatinske zagore raste (u razdoblju 2011.-2014.) može se očekivati i porast dolazaka te noćenja turista i na području Vrgorca. Stoga se ne bi trebalo zapostaviti sve prirodne i kulturne segmente koje Vrgorac može iskoristiti kao priliku u razvoju ugostiteljskih i ostalih gospodarskih djelatnosti koje su u službi promicanja turizma.

Grafički prikaz 4. 4. Dolasci turista na području Dalmatinske zagore i Vrgorca u razdoblju 2011.-2014.

Izvor: izrada autora prema TZ SDŽ: Statistička analiza turističkog prometa Splitsko-dalmatinske županije, razna godišta.

U 2015. i 2016. mogu se zabilježiti pozitivni pomaci i aktivnosti TZ Grada Vrgorca. Vrgorac je najveći proizvođač Dalmatinskog pršuta u Hrvatskoj koji je u veljači 2016. godine dobio EU zaštitu zemljopisnog porijekla dok na vrgorskim plodnim poljima rađa više od 10 milijuna čokota vinove loze što Vrgorac čini jednim od najvećih hrvatskih vinogorja. Gradsko vijeće Grada Vrgorca je 10. ožujka 2016. godine na svojoj 7. sjednici usvojilo Deklaraciju kojom je Vrgorac službeno proglašen Gradom Dalmatinskog pršuta i vina čime se kompletna turistička ponuda kreće u smjeru izgrađivanja brenda VRGORAC, GRAD DALMATINSKOG PRŠUTA I VINA.

Važnost svakog subjekta u zapošljavanju, prihodima i dobiti djelatnosti prikazana je u sljedećem poglavlju.


116

I.4.3 BROJ, STRUKTURA I DINAMIKA GOSPODARSKIH SUBJEKATA

Analiza gospodarskih subjekata Grada Vrgorca u najvećoj mjeri temelji se na podacima Porezne uprave pomoć kojih se daje uvid u: a) broj i strukturu pravnih osoba, b) njihovu klasifikaciju prema primarnoj djelatnosti, c) osnovne vrijednosti iz financijskih izvještaja, d) podatke o izvozu i uvozu te e) financijske rezultate obrta. Podaci o zadrugama, insolventnim poslovnim subjektima, novootvorenim i brisanim trgovačkim društvima te najznačajnijim poduzećima u Gradu Vrgorcu rangiranim prema prihodima obrađeni su koristeći podatke FINA-e. Isti izvor upotrijebljen je i za usporedbu osnovnih financijskih stavki Grada Vrgorca s istim podacima za Splitsko-dalmatinsku županiju te Republiku Hrvatsku91.

Ukupan broj pravnih osoba na području Grada Vrgorca iznosi 208, pri čemu postoji, prema podacima vidljivim u tablici 4.2., svega jedan veliki te jedan srednji subjekt. Promatrajući udio domaćih pravnih osoba njih je 204, tj. 98%, a zanimljiv je i visok udio neprofitnih pravnih osoba koji iznosi otprilike 58%92.

Tablica 4. 2. Broj i struktura pravnih osoba prema ustroju Porezne uprave RH o pravnim osobama

Ukupan broj

pravnih osoba u

RPO

Pravna osoba - profitna Pravna osoba -

neprofitna

Pravna osoba -ostala

Indikator domaće pravne osobe

Veliki obveznik

Srednji obveznik

Mali obveznik

Bez oznake veličine

Domaća pravna osoba

Strana pravna osoba

208 1 1 66 17 121 2 204 4

Napomena: Postoje još 4 fizičke osobe koje spadaju pod male obveznike (tzv. dobitaši) koje nisu obuhvaćene ovim izvještajem Porezne uprave.

Izvor: Porezna uprava RH; stanje na dan 03.07.2016.

Promatrajući pravne osobe prema njihovoj primarnoj djelatnosti93 u razdoblju od 2010. do 2014. godine uočava se da je u djelatnostima trgovine te popravka motornih vozila i motocikala (NKD oznaka G), prerađivačkoj industriji (NKD oznaka C) te građevinarstvu (NKD oznaka F) svrstan najveći broj subjekata. U promatranom razdoblju njihov broj raste, a isti trend, osim za djelatnost građevine, vidljiv je i u broju zaposlenih u ovim djelatnostima. Uz djelatnost poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (NKD oznaka A) značajan broj subjekata pripada i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (NKD oznaka I) pri čemu je broj zaposlenih u prvoj djelatnosti, premda ima opadajući trend, značajno veći nego u potonjoj.

Kretanje iskazane dobiti razrađeno prema djelatnostima (Tablica 4.3.) otkriva značajne različitosti u dinamici iznosa ove stavke u promatranom razdoblju. Prerađivačka industrija (NKD

91 Prilikom usporedbe financijskih podataka potrebno je uzeti u obzir različit obuhvat subjekata čiji su podaci dostupni u izvještajima Porezne uprave i FINA-e. Nadalje, određeni podaci dostupni su za razdoblje od 2010. do 2014. ili 2015. ili na određeni dan. U tu svrhu detalji o obrađenim podacima dani su uz svaku prikazanu tablicu i grafikon. 92 Navedeni podaci statistika su novog RPO-a prema ustroju Porezne uprave RH o svim aktivnim pravnim osobama u Gradu Vrgorcu. Broj i strukturu pravnih osoba (broj subjekata u formi d.d., d.o.o., j.d.o.o., udruga itd.) moguće je prikazati i preko registra poslovnih subjekata HGK (http://www.biznet.hr/; 14.07.2016.), no objava takvih podataka zahtijeva dozvolu HGK (http://www1.biznet.hr/HgkWeb/pomoc/uvjeti.htm; 14.07.2016.). 93 Tablica A. 3. navedena je u Aneksu, a njena detaljnija obrada dostupna je u prethodnom tekstu prilikom obrade strukture zaposlenih u Gradu Vrgorcu.


117

oznaka C), djelatnost trgovine te popravka motornih vozila i motocikala (NKD oznaka G), građevinarstvo (NKD oznaka F) te djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (NKD oznaka Q) ostvaruju najviše iznose dobiti u 2014. godini, no važno je naglasiti kako razlike u njihovim apsolutnim iznosima tako i razlike u oscilacijama kroz vremensku dimenziju. U tom smislu potrebno je istaknuti prerađivačku industriju koja odskače svojim vrijednostima u cijelom promatranom razdoblju s iznosom od 84 542 000 HRK u 2014. koji je čak 14 puta veći od iste stavke za slijedeću djelatnost (djelatnost NKD oznake G). Obe spomenute djelatnosti bilježe rast koji kod potonje djelatnosti iznosi otprilike 400%. Građevinarstvo je slijedeća djelatnost značajna za Grad Vrgorac, ali očekivano s negativnim trendom koji rezultira prepolovljenom dobiti nakon proteka pet promatranih godina. Slično kretanje, s još izraženijim padom, vidljivo je i u djelatnostima NKD oznake M, dok djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi bilježi snažan rast te se na kraju razdoblja u apsolutnim iznosima približava građevinarstvu.

Tablica 4. 3. Iskazana dobit iz računa dobiti i gubitka prema djelatnosti za razdoblje od 2010. do 2014.

Djelatnost 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

A POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 19 16 52 38 73

C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 48.360 46.784 34.589 57.859 84.542

E

OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE

OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE

OKOLIŠA

20 54 15 10 65

F GRAĐEVINARSTVO 1.085 684 943 457 540

G

TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK

MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA

1.479 3.754 6.201 5.049 5.992

H PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 1 55 5 9 4

I DJELATNOSTI PRUŽANJA

SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE

71 122 11 183 22

L POSLOVANJE NEKRETNINAMA 0 0 0 23 18

M STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 1.396 1.694 1.170 1 207

P OBRAZOVANJE 0 0 0 0 0

Q DJELATNOSTI

ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI

54 12 225 536 495

S OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 1 1 0 0 0

Ukupno 52.486 53.176 43.211 64.165 91.958 Napomene: Podaci uključuju sve statuse prijave, sve tipove obveznika po svim vrstama osnovice i vrstama prijave obrasca dobiti. Navedene su samo djelatnosti za koje postoje podaci u promatranom razdoblju. Iznosi su dani u

tisućama HRK, a odnose se na iskazanu dobit iz računa dobiti i gubitka prije uvažavanja eventualnih povećanja/smanjenja dobiti.


118

Izvor: Porezna uprava RH - Statistika PD obrasca prema djelatnosti; obrada autora.

U analizi kretanja iskazanog gubitka razrađenog prema djelatnostima (Tablica 4.4.), a u skladu s prethodno prikazanim kretanjima dobiti, primjetna je dominacija građevinske industrije kojoj su vrijednosti gubitka u posljednje dvije promatrane godine drastično porasle da bi u 2014. dosegle razinu od 25 717 000 HRK koja je gotovo 330 puta veća od istog iznosa u 2010. godini. Nadalje, značajne su vrijednosti gubitka i u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu kod kojih također dolazi do rasta nakon pet promatranih godina, no uz nestalan smjer kretanja vrijednosti tijekom godina. S obzirom da najveći broj subjekata djeluje u djelatnosti trgovine te popravka motornih vozila i motocikala (tablica A. 3. – u Aneksu) razumljivo je da i je kod gubitka, kao i kod ranije opisane dobiti, vidljiv rast vrijednosti. Nužno je, međutim, napomenuti da su apsolutne vrijednosti gubitka u ovoj djelatnosti, premda u porastu, značajno niže nego iznosi dobiti u promatranom razdoblju. Kod ostalih djelatnosti, kao i kod djelatnosti trgovine te popravka motornih vozila i motocikala, uočavaju se oscilacije u vrijednostima u promatranim godinama.

Tablica 4. 4. Iskazani gubitak iz računa dobiti i gubitka prema djelatnosti za razdoblje od 2010. do 2014.

Djelatnost 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

A POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 2.242 1.099 2.153 590 6.454

C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 77 31 3.045 306 123

E

OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA

0 0 0 72 0

F GRAĐEVINARSTVO 78 98 205 26.183 25.717

G TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA

52 311 920 196 261

H PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 20 0 6 5 10

I DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE

2 6 89 0 179

L POSLOVANJE NEKRETNINAMA 0 0 0 0 0

M STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 34 13 14 384 210

P OBRAZOVANJE 0 0 0 0 0

Q DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 0 0 0 0 0

S OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 0 0 35 0 0

Ukupno 2.505 1.558 6.467 27.736 32.954

Izvor: Porezna uprava RH - Statistika PD obrasca prema djelatnosti; obrada autora.

Napomene: Podaci uključuju sve statuse prijave, sve tipove obveznika po svim vrstama osnovice i vrstama prijave obrasca dobiti. Navedene su samo djelatnosti za koje postoje podaci u promatranom razdoblju. Iznosi su dani u tisućama HRK, a odnose se na iskazani gubitak iz računa dobiti i gubitka prije uvažavanja eventualnih smanjenja/povećanja gubitka.

U prethodne dvije tablice prikazano je kretanje dobiti i gubitka u razdoblju od 2010. do 2014. razrađeno po djelatnostima. Sumarne vrijednosti odnosnih pokazatelja uz detaljniju razradu povezanih pokazatelja potrebnih za utvrđivanje poreza na dobit dane su u tablici 4. 5. Analiza kretanja ukupnih prihoda i rashoda otkriva njihov usklađeni ritam rasta do 2013., da bi u 2014. obje stavke bilježile lagani pad pri čemu su rashodi u cijelom promatranom razdoblju na razini koja je u prosjeku


119

3,4% niža od prihoda. Međutim, gospodarsku sliku područja preciznije oslikavaju pokazatelji dobiti i gubitka (grafikon 4.5.). U tom smislu postoji značajna razlika u apsolutnim iznosima dobiti i gubitka u korist dobiti koja je u cijelom razdoblju izrazito veća. Nadalje, razlika se javlja i u trendu kretanja promatranih varijabli gdje dobit, uz iznimku u 2011. kad blago raste te u 2012. kada bilježi pad od gotovo 20% u odnosu na prethodnu godinu, posljednje dvije promatrane godine snažno raste. Gubitak, s druge strane, bilježi pad 2011. od otprilike 38% da bi nastavio rasti uz značajan skok u 2013. gdje se iznos gubitka povećao više nego četverostruko u odnosu na isti iznos u 2012. godini.

Tablica 4. 5. Pokazatelji utvrđivanja poreza na dobit za razdoblje od 2010. do 2014.

Godina 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. Pokazatelji utvrđivanja poreza na dobit

Iznos Iznos Iznos Iznos Iznos

Broj podnosilaca prijave 77 84 79 84 83

Ukupan broj zaposleni 1.282 1.405 1.443 1.535 1.597

DOBIT / GUBITAK IZ RAČUNA DOBITI I GUBITKA

UKUPNI PRIHODI 1.247.529.648,91 1.437.399.955,02 1.521.108.910,05 1.524.695.702,59 1.471.837.409,43

UKUPNI RASHODI 1.197.548.121,99 1.385.784.453,19 1.485.363.397,38 1.488.264.915,76 1.412.834.122,85

DOBIT 52.486.769,30 53.175.230,71 42.212.583,82 64.165.453,53 91.957.602,20

GUBITAK 2.505.242,38 1.559.728,88 6.467.071,15 27.734.666,70 32.954.315,62

SMANJENJE DOBITI / POVEĆANJE GUBITKA

Prihodi od dividendi i udjela u dobiti 300.926,40 1.059.680,00 1.207.289,00 8.459.039,34 8.826.373,54

Reinvestirana dobit 0,00 0,00 34.911.467,00 53.304.656, 81 81.123.222,62

Ostali rashodi ranijih razdoblja 0,00 11.291.588,95 0,00 0,00 0,00

Ukupni iznos državnih potpora 14.850,71 18.960,92 41.549,25 39.464,54 41.360,43

Državna potpora za obrazovanje i izobrazbu

14.850,71 18.960,92 41.549,25 39.464,54 41.360,43

Državna potpora za istraživačko razvojne projekte

0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

UKUPNA SMANJENJA DOBITI / POVEĆANJA GUBITKA

315.777,11 12.370.229,87 36.160.305,25 61.803.160,69 89.990.956,59

Porezna osnovica 53.974.713,14 43.377.606,31 7.858.171,99 3.877.052,94 4.483.105,35

Izvor: Porezna uprava RH - Statističko izvješće o unijetim prijavama poreza na dobit; obrada autora.

Napomene: Podaci uključuju sve statuse prijave, sve tipove obveznika po svim vrstama osnovice i vrstama prijave obrasca dobiti. Zbog preglednosti obrade statističkog izvješća kroz godine nisu prikazane sve njegove stavke već samo one relevantne za analizu, ostale su dostupne na zahtjev.


120

Grafički prikaz 4. 5. Kretanje dobiti i gubitka u razdoblju od 2010. do 2014.

Izvor: Porezna uprava RH - Statističko izvješće o unijetim prijavama poreza na dobit; obrada autora.

Napomena: Podaci uključuju sve statuse prijave, sve tipove obveznika po svim vrstama osnovice i vrstama prijave obrasca dobiti. Prikazane vrijednosti odnose se na dobit i gubitak prije eventualnih povećanja/smanjenja te poreza.

Daljnja analiza pokazatelja utvrđivanja poreza na dobit, posebice uvid u kretanje iznosa porezne osnovice ukazuje na potrebu detaljnije razrade stavki koje utječu na smanjenje dobiti tj. povećanje gubitka.94 Posljedično, uočen je progresivan rast prihoda od dividendi i udjela u dobiti, dok se posebno važnim indikatorom pozitivne gospodarske klime smatra ekspanzivan rast reinvestirane dobiti. Nadalje, ohrabruje rast državne potpore za obrazovanje i izobrazbu, no nužno je istaknuti i demotivirajuću činjenicu da nema evidentiranih državnih potpora uloženih u istraživačko razvojne projekte.

Važan pokazatelj gospodarske razvijenosti nekog područja su i stavke koje se odnose na izvoz i uvoz, a iste su prikazane u tablici 4.6. Promatrajući stavke vrijednosti isporučenih dobara i usluga primjećuje se njihov nejednak odnos u promatranom razdoblju. Tako je primjerice u 2012. njihov iznos približno podjednak (vrijednost isporuke usluga je otprilike 10% veća od vrijednosti isporučenih dobara), dok je već u 2013. vrijednost isporučenih dobara približno 66 puta veća. Obje stavke osciliraju kroz godine s tim da je vrijednost isporuke dobara u odnosu na 2010. porasla za otprilike 4 puta, dok se vrijednost isporuke usluga u 2015. smanjila na petinu iznosa iz 2010. Kod uvoza, slično kao i kod izvoza, odnos promatranih stavki tijekom godina se drastično mijenja posebice u 2013. i 2014. kad je vrijednost stečenih dobara preko 250 puta veća od vrijednosti primljenih usluga. Uspoređujući apsolutne iznose u 2015. u odnosu na 2010., kao i kod izvoza, vrijednost za dobra je porasla, dok su iznosi za usluge drastično manji.

Tablica 4. 6. Kretanje izvoza i uvoza u razdoblju od 2010. do 2015.

Godina 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

IZVOZ Vrijednost isporuke dobara

3.337.180,06 7.282.844,38 4.244.218,36 8.796.058,00 6.721.575,00 13.672.058,00

94 Segment „Porezne olakšice, oslobođenja i poticaji“ nije dan u tablici 1. 54. jer je porezna osnovica umanjena na temelju navedenih stavki jedino u 2010. u iznosu od 227 301,55 HRK i to po osnovi olakšica na brdsko-planinskim područjima.


121

Vrijednost isporuke usluga

6.857.038,22 2.226.294,98 4.639.716,39 132.119,00 678.985,00 1.354.501,00

Ukupno 10.194.218,28 9.509.139,36 8.883.934,75 8.928.177,00 7.400.560,00 15.026.559,00

UVOZ Vrijednost stečenih dobara

227.384.199,68 236.575.511,90 295.882.618,10 292.272.741,00 558.249.644,00 525.585.384,00

Vrijednost primljenih

usluga 193.660.155,22 245.901.156,63 245.115.979,32 1.119.601,00 2.204.658,00 10.715.366,00

Ukupno 421.044.354,90 482.476.668,53 540.998.597,42 293.392.342,00 560.454.302,00 536.300.750,00

Izvor: Porezna uprava RH - Statistički prikaz prijava PDV-S po djelatnostima NKD 2007 te Statistički prikaz zbirnih prijava po djelatnostima NKD 2007; obrada autora.

Napomena: Podaci uključuju sve tipove obveznika, svih poreznih statusa i svih razloga upisa u RPO.

Analiza sumarnih vrijednosti izvoza i uvoza (Grafikon 4.6.) oslikava golem nerazmjer u njihovim vrijednostima u cijelom promatranom razdoblju. Premda se vrijednost izvoza u 2015. udvostručila u odnosu na prethodnu godine te je otprilike 50% veća nego u 2010., u usporedbi s vrijednošću uvoza ti su iznosi drastično manji. Kao i izvoz, unatoč oscilacijama u trendu kretanja, uvoz je u odnosu na početak razdoblja narastao, ali u manjem relativnom iznosu (27%). Podaci o zastupljenosti pojedine djelatnosti u izvozu i uvozu dostupni su za razdoblje od 2013. do 2015. (Tablice A. 4. i A. 5. u Aneksu) te otkrivaju očekivanu dominaciju prerađivačke industrije u izvozu; zastupljena je još samo djelatnost trgovine i popravka motornih vozila i motocikala. I u uvozu su zastupljene navedene dvije djelatnosti, uz značajno prednjačenje prerađivačke industrije, no uz njih u uvozu sudjeluju još i poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, građevinarstvo te djelatnost prijevoza i skladištenja.

Grafički prikaz 4. 6. Kretanje izvoza i uvoza u razdoblju od 2010. do 2015.

Izvor: Porezna uprava RH - Statistički prikaz prijava PDV-S po djelatnostima NKD 2007 te Statistički prikaz zbirnih prijava po djelatnostima NKD 2007; obrada autora.

Napomena: Podaci uključuju sve tipove obveznika, svih poreznih statusa i svih razloga upisa u RPO.


122

Važan segment gospodarskog okruženja pojedinog područja, uz ostale poslovne subjekte, čine i obrti, a kretanje većine95 stavki potrebnih za određivanje iznosa njihovog poreza na dohodak te istog poreza od slobodnih zanimanja prikazano je u aneksu. Ipak, izravniji uvid u karakteristike spomenutih vrijednosti predstavljen je u tablici 4.7. te grafičkom prikazu 4.7. Uočava se tako da su agregirane vrijednosti primitaka u prosjeku za 16% više od agregiranih izdataka te da odnosne varijable u cijelom razdoblju imaju jednak ritam kretanja. Jednaku dinamiku kretanja ima i ukupni dohodak, dok su kod stavke gubitka primjetne jače oscilacije u vrijednosti te smjeru kretanja promatranog pokazatelja. Ohrabruje činjenica da je, unatoč snažnim porastima gubitka u 2012. te 2014. (što je rezultiralo promjenom u kojoj je dohodak u 2013. godini 71 put bio veći od gubitka da bi u 2014. bio sveden na 6,8 puta veću razinu), gubitak u cijelom razdoblju primjetno niži od ostvarenog dohotka. Za razliku od oscilacija u kretanjima četiri navedene stavke, ukupan broj prijava, tj. obrtnika u stalnom je padu te je tijekom godina smanjen za otprilike 30%.

Tablica 4. 7. Osnovni pokazatelji utvrđivanja poreza na dohodak za razdoblje od 2010. do 2014.

Godina 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Primici 34.874.583,98 33.396.610,77 30.631.156,22 32.844.743,89 31.023.812,21

Izdaci 30.074.121,63 28.244.381,70 26.694.737,26 27.945.032,46 27.741.075,10

Dohodak 5.300.932,73 (129)

5.267.165,85 (123)

4.532.506,59 (117)

4.969.562,60 (96)

3.848.411,16 (81)

Gubitak 500.464,38 (8)

114.936,78 (11)

596.087,63 (14)

69.851,17 (9)

565.674,05 (16)

Ukupan broj prijava 137 134 131 105 97

Izvor: Porezna uprava RH - Statističko izvješće o obrađenim godišnjim prijavama poreza na dohodak od obrta i slobodnih zanimanja; obrada autora.

Napomena: Kod pokazatelja dohotka i gubitka u zaGradama je dan broj obveznika poreza na dohodak koji su poslovali na području Grada Vrgorca u pojedinoj godini.

95 Zbog preglednosti dokumenta ostale stavke ovdje nisu prikazane, no dostupne su na zahtjev.


123

Grafički prikaz 4. 7. Kretanje primitaka, izdataka, dohotka i gubitka u razdoblju od 2010. do 2014.

Izvor: Porezna uprava RH - Statističko izvješće o obrađenim godišnjim prijavama poreza na dohodak od obrta i slobodnih zanimanja; obrada autora.

Premda svojim financijskim rezultatima uglavnom nisu u mogućnosti parirati većini poduzeća, zadruge imaju važno mjesto u gospodarskom životu promatranog područja.96 Tako ih je, prema podacima FINA-e, u razdoblju od 2010. do 2015. ukupno 67 predalo godišnji financijski izvještaj, a pregled njihovih djelatnosti vidljiv je u tablici 4.8. iz koje se iščitava da po broju zadruga prednjači djelatnost proizvodnje proizvoda od plastike za građevinarstvo, a slijede je djelatnosti restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane te djelatnost uzgoja grožđa. Zanimljivo je istaknuti da velik broj zadruga posluje duži niz godina jer ih je u ranije spomenutom razdoblju svega šest novootvorenih.97

Tablica 4. 8. Broj aktivnih zadruga prema djelatnosti u razdoblju od 2010. do 2015.

OPIS DJELATNOSTI Broj zadruga

Cestovni prijevoz robe 4

Djelatnosti restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane 10

Frizerski saloni i saloni za uljepšavanje 2

Gradnja stambenih i nestambenih zGrada 1

Održavanje i popravak motornih vozila 1

Ostala trgovina na malo izvan prodavaonica, štandova i tržnica 3

Pomoćne djelatnosti za uzgoj usjeva 3 Posredovanje u trgovini poljoprivrednim sirovinama, živom stokom, tekstilnim sirovinama i poluproizvodima 5

96 Podaci o financijskom poslovanju zadruga nisu dostupni već je zaključak donesen na temelju ranga obveznika Porezne uprave prema ostvarenim prihodima – o dokumentu će biti više riječi u nastavku teksta. 97 Novootvorene zadruge su registrirale sljedećih šest djelatnosti: 1) trgovina na malo odjećom u specijaliziranim prodavaonicama, 2) uzgoj grožđa, 3) skupljanje neopasnog otpada, 4) održavanje i popravak motornih vozila, 5) Gradnja stambenih i nestambenih zGrada te 6) proizvodnja dvopeka, keksa i srodnih proizvoda; proizvodnja trajnih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača.


124

Postavljanje podnih i zidnih obloga 6

Proizvodnja metalnih konstrukcija i njihovih dijelova 6

Proizvodnja proizvoda od plastike za građevinarstvo 11

Trgovina na malo odjećom u specijaliziranim prodavaonicama 5

Uzgoj grožđa 10 UKUPNO 67

Izvor: FINA - Lista zadruga s područja Grada Vrgorca koje su u razdoblju od 2010. do 2015. predale godišnji financijski izvještaj; obrada autora.

Uz prikaz stanja financijskih pokazatelja gospodarskih subjekata, za stvaranje što realnije predodžbe o ekonomskom ozračju nekog prostora potrebno je analizirati i pitanje insolventnosti poslovnih subjekata te broj novootvorenih i brisanih trgovačkih društava. Slijedom navedenog sistematizirani su prikupljeni podaci (prikazani u tablici 4.9.) koji otkrivaju negativne karakteristike gospodarske realnosti u Gradu Vrgorcu. Naime, promatrajući razdoblje insolventnosti do 60 dana, uz iznimku 2014. za razdoblje od 31 do 60 dana, iznosi duga te broj zaposlenih obuhvaćenih ovim problemom su gotovo zanemarivi da bi s produženjem trajanja insolventnosti ove vrijednosti, uz broj poslovnih subjekata, značajno porasle, posebice u trajanju dužem od 360 dana.

Tablica 4. 9. Pregled insolventnih poslovnih subjekata u razdoblju od 2010. do 2015.

Godina 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

1. Do 30 dana

Broj posl. subjekata 1 1 1 2 1 1

Broj zaposlenih 2 9 0 0 8 0

Ukupni dug (osnovica) 4.025 2.346 2.662 43.856 3.531 6.200

2. Od 31 do 60 dana

Broj posl. subjekata / / / 1 2 /

Broj zaposlenih / / / 1 90 /

Ukupni dug (osnovica) / / / 2.928 633.935 /

3. Od 61 do 180 dana

Broj posl. subjekata 1 2 3 2 1 /

Broj zaposlenih 89 6 7 0 0 /

Ukupni dug (osnovica) 99.714 147.549 140.836 28.347 322.321 /

4. Od 181 do 360 dana



Ukupni dug (osnovica) 141.204 41.747 43.783 51.254 225.173 3.031.723

5. Preko 360 dana



Ukupni dug (osnovica) 15.671.301 299.592 521.346 1.063.111 718.736 1.159.849


125

Izvor: FINA - Pregled broja insolventnih poslovnih subjekata za razdoblje od 2010. do 2015.; obrada autora.

Podaci o broju novootvorenih i brisanih trgovačkih društava u skladu su s ranije izloženim opisima iznosa te trenda promjene vrijednosti financijskih pokazatelja prema kojima su negativna kretanja posebno izražena u 2012., dok se u posljednje dvije promatrane godine primjećuju pozitivne značajke gospodarskog okruženja. Nastavno na navedeno, vidljivo i u tablici 4.10., primjećuje se da broj brisanih subjekata u 2012. iznosi 16 dok je u posljednje dvije godine tek po jedno poduzeće brisano, dok je broj novootvorenih poduzeća u blagom porastu od iste godine.

Tablica 4. 10. Broj novootvorenih i brisanih trgovačkih društava u razdoblju od 2010. do 2015.

Godina 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Broj brisanih / / 16 / 1 1

Broj novih 8 6 4 8 10 10

Izvor: FINA - Broj novootvorenih i brisanih trgovačkih društava u Gradu Vrgorcu u razdoblju 2010. do 2015.

Nakon uvida u broj, strukturu i dinamiku gospodarskih subjekata u agregiranoj formi potrebno je spomenuti i koji su to najvažniji poslovni subjekti. Prema podacima Porezne uprave iz 2014. najznačajnije poduzeće je Mesna industrija Braća Pivac d.o.o. s uvjerljivo najznačajnijim financijskim pokazateljima, bilo da se promatra ostvareni prihod ili dobit. Naime, spomenuto poduzeće ostvaruje prihod koji je približno 8 puta veći te dobit koja je približno 15 puta veća od poduzeća koje je po prihodima na drugom mjestu u promatranoj godini (Era-commerce d.o.o., poduzeće za trgovinu, turizam i ugostiteljstvo s prodajnim asortimanom koji obuhvaća proizvode za izgradnju i uređenje prostora). Nadalje, promatrajući dobit, drugo mjesto, ali i dalje sa značajno nižim iznosom, pripada poduzeću Krah d.o.o. s registriranom djelatnošću proizvodnje ploča, listova, cijevi i profila od plastike. Promatrajući broj zaposlenih, redoslijed značajnosti se donekle mijenja, ali i u ovoj kategoriji, sa 850 zaposlenih Braća Pivac d.o.o. zapošljavaju gotovo 6 puta više radnika od slijedećeg poduzeća rangiranog po ovom kriteriju. Detaljniji uvid u osnovne financijske pokazatelje i broj zaposlenih 30 najznačajnijih obveznika na području Vrgorca dan je u tablici A. 7. u Aneksu.

Donošenje zaključka o stupnju gospodarske razvijenosti Grada Vrgorca nije moguće bez usporedbe relevantnih pokazatelja s istima za Splitsko-dalmatinsku županiju i Republiku Hrvatsku. S tim ciljem iskorišteni su podaci FINA-e za razdoblje od 2010. do 2015. sistematizirani u dvije kategorije: a) usporedbu uz podjelu prema NKD kategorizaciji djelatnosti gospodarskih subjekata i b) usporedbu uz podjelu prema njihovoj veličini (mikro, mali, srednji te veliki). Zbog preglednosti izlaganja odabrane su četiri financijske stavke i to dobit prije poreza, gubitak prije poreza, iznos izvoza te iznos uvoza.

Kod usporedbe uz podjelu prema NKD djelatnosti gospodarskih subjekata potrebno je napomenuti da analiza za razinu Splitsko-dalmatinske županije i državnu razinu obuhvaća samo djelatnosti koje su zastupljene barem u jednoj godini u navedenom razdoblju u promatranoj jedinici lokalne samouprave. Na taj način moguće je usporediti financijske rezultate ostvarene na tri promatrane razine uprave isključivo u djelatnostima koje su značajne za Grad Vrgorac bez uzimanja u obzir ostalih djelatnosti koje nisu značajne za ovu JLS.

Uvid u kretanje dobiti prije poreza, a sukladno podacima predstavljenim u tablici A. 8. u Aneksu, na području Vrgorca se uočava relativno stalan i jako visok udio prerađivačke industrije (iznad 81% u ostvarenoj dobiti u promatranoj godini) dok je sa znatno nižim udjelima, ali nestalnim redoslijedom tijekom promatranih godina, slijede djelatnosti građevinarstva, trgovine te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti. Najviši udio prerađivačke industrije karakterističan je i za razinu države dok se na


126

županijskoj razini na vodeće dvije pozicije izmjenjuju prerađivačka industrija te trgovina veliko i malo i popravak motornih vozila i motocikala. Promatrajući dinamiku gubitka prije poreza u Gradu Vrgorcu razvidan je konstantno značajan udio poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u gubitcima, dok se trgovina, prerađivačka industrija te u posljednje tri godine građevinarstvo (s rasponom od 54% do 95,1% udjela u ostvarenom gubitku prije poreza) javljaju kao djelatnosti s visokim gubicima. Očekivano, prerađivačka industrija te građevinarstvo u cijelom razdoblju i na županijskoj i državnoj razini imaju važan udio u gubicima.

S obzirom da je se smatra kralježnicom gospodarskog razvoja, prerađivačka industrija razumljivo prednjači i u stavci izvoza za sve tri razine uprave. Potrebno je međutim naglasiti da je njen udio u Vrgorcu veći ili jednak 95%, dok se na županijskoj i državnoj razini ta vrijednost kreće između 42% te gotovo 60% ovisno o promatranoj godini. Analiza uvoza na razini Grada Vrgorca otkriva vodeći udio djelatnosti trgovine u svim godina osim u 2011. kad je prerađivačka industrija s udjelom od 56,1% pretežno zaslužna za razinu stavke uvoza. Na potonju industriju u svim ostalim godinama navedenog razdoblja otpada otprilike 30%, dok je u djelatnosti trgovine sažet sav ostali uvoz. Kao i na području Grada Vrgorca, na županijskoj i državnoj razini prednjače ove dvije industrije, no s razlikom da u uvozu sudjeluju i ostale djelatnosti (s udjelima do maksimalno 9,1%).

Uzimajući u obzir veličinu poslovnih subjekata kategoriziranu u četiri razreda: mikro, mali, srednji i veliki formirana je tablica A. 9. (u Aneksu) u kojoj je dana usporedba udjela poslovnih subjekata po njihovoj veličini u osnovnim financijskim pokazateljima za Vrgorac s istim vrijednostima za Splitsko-dalmatinsku županiju te Republiku Hrvatsku.98 Tako se kod dobiti prije poreza Vrgorac s nepromijenjenim najvećim udjelom velikih poduzeća od minimalno 71,8% razlikuje od županije i države kod kojih do 2013. sve četiri istaknute veličine približno podjednako sudjeluju u dobiti. Nadalje, u 2014. najveći udio otpada na velika poduzeća, a u 2015. dolazi do promjene na način da su u SDŽ mikro poduzeća zaslužna za ostvarenje najvećeg udjela u dobiti dok se na razini države smanjuju razlike među svim veličinama poduzeća. U stvaranju gubitka prije poreza u Vrgorcu nema obrasca koji se održao kroz cijelo promatrano razdoblje već u prve tri godine prednjače mikro i srednji subjekti, zatim mali i srednji, da bi u 2015. mali subjekti ostvarili više od 88% udjela u gubitku. Zbog puno većeg broja subjekata koji spadaju u ove četiri kategorije veličine, na razini županije i države ti su udjeli uravnoteženiji nego u promatranoj JLS.

Promatrajući kretanje udjela u izvozu primjećuje se da u cijelom razdoblju u Vrgorcu dominiraju mali subjekti i veliki subjekt, dok udio ostalih kategorija ne prelazi 5%, no s bitnom činjenicom da tijekom godina primjetno raste značaj malih subjekata koji su u 2015. zaslužni za otprilike 80% izvoza. Kod preostale dvije razine uprave ti su udjeli relativno ujednačeni, a isto se može zaključiti i za uvoz na razini županije i države, uz iznimku u 2011. kad je nešto značajniji udio srednji i velikih subjekata. Kod Vrgorca, s druge strane dolazi do većih promjena u odnosu udjela tijekom godina te tako do 2011. mali prednjače s preko 80% te ih slijede mikro subjekti, da bi se potom kao relevantni uvoznici istakli mali i srednji subjekti s ukupno preko 90% iznosa ukupnog uvoza.

Nastavno na prethodne dvije analize kretanja odabranih pokazatelja u Vrgorcu, Splitsko-dalmatinskoj županiji i Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2015. prema djelatnosti i veličini poslovnih subjekata potrebno je predstaviti sumarne vrijednosti osnovnih financijskih pokazatelja.99 U tu

98 Postoje podaci o poslovnim subjektima podijeljenima prema veličini (mikro, mali, srednji i veliki), tipu (svi, obrti i OPG-ovi) kroz godine, no njihov prikaz neće biti dan jer ne sadrži sve subjekte koji su poslovali u promatranoj JLS, županiji i državi već one obuhvaćene autorima dostupnim FINA-inim izvještajima (npr. prema ovim podacima broj OPG-ova u Vrgorcu je nula u cijelom razdoblju od 2010. do 2015.). 99 Navedene vrijednosti obuhvaćaju sve djelatnosti za sve tri razine uprave u promatranom razdoblju.


127

svrhu formirana je tablica (A. 10. u Aneksu) u kojoj su uz apsolutne vrijednosti dani i iznosi po glavi stanovnika koji su poslužili kao temelj za izradu slijedeća četiri grafikona kojima se oslikava usporedba odnosnih vrijednosti u odabranom razdoblju.

Grafički prikaz 4. 8. Usporedba kretanja ukupne dobiti prije poreza za Vrgorac, Splitsko-dalmatinsku županiju i Republiku Hrvatsku u razdoblju od 2010. do 2015.

Izvor: FINA - Osnovni podaci 2010. - 2015. po područjima djelatnosti i veličini za Vrgorac, Splitsko-dalmatinsku županiju i Republiku Hrvatsku; obrada autora.

Napomena: Prikazana kretanja odnose se na iznose po glavi stanovnika.

Grafički prikaz 4. 9. Usporedba kretanja ukupnog gubitka prije poreza za Vrgorac, Splitsko-dalmatinsku županiju i Republiku Hrvatsku u razdoblju od 2010. do 2015.



Prikazano kretanje dobiti prije poreza u Vrgorcu ukazuje na pozitivnu gospodarsku klimu u kojoj dobit nakon 2012. progresivno raste te se, unatoč rastu i kod viših razina uprave, posljednje tri promatrane godine nalazi iznad državnog prosjeka, a posebice iznad prosjeka županije. U skladu s kretanjima dobiti uočava se da je u cijelom promatranom razdoblju gubitak prije poreza u Vrgorcu na nižoj razini od županijske i državne, a ohrabruje i njegov opadajući trend nakon 2013. unatoč rastu na županijskoj razini u 2015. u odnosu na 2014.


128

Grafički prikaz 4. 10. Usporedba kretanja ukupnog izvoza za Vrgorac, Splitsko-dalmatinsku županiju i Republiku Hrvatsku u razdoblju od 2010. do 2015.



Grafički prikaz 4. 11. Usporedba kretanja ukupnog uvoza za Vrgorac, Splitsko-dalmatinsku županiju i Republiku Hrvatsku u razdoblju od 2010. do 2015.



Za razliku od trenda dobiti gdje je situacija ohrabrujuća, kod izvoza su vrijednosti po glavi stanovnika za Vrgorac i u apsolutnom iznosu i prema dinamici kretanja u primjetno inferiornijoj poziciji u odnosu istu stavku na županijskoj, a posebice na državnoj razini. Naime, iznosi za Vrgorac u cijelom su razdoblju osjetno niži nego u preostale dvije razine uprave, a uz to ne slijede ni njihov snažniji rast u posljednje dvije promatrane godine. Iz istih ograničavajućih faktora promatranog Grada zbog koji se ne može očekivati velike iznose izvoza, na grafikonu 4.11. za Vrgorac se oslikava relativno najniža razina uvoza i to s tendencijom pada u 2015. u odnosu na 2014. Tako se Vrgorac zajedno sa Splitsko-dalmatinskom županijom nalazi na značajno nižoj razini od državne pri čemu je kod županijske i državne razine vidljiv porast vrijednosti uvoza po glavi stanovnika.


129

Izložena dinamika značajki gospodarskih subjekata Grada Vrgorca određena je razvojnim uvjetima u promatranoj JLS, ali i gospodarskom dinamikom u okruženju. U tom smislu povoljna prometna povezanost gospodarske zone Ravča, uz blizinu luke Ploče i turistički razvijenog makarskog primorja, pruža mogućnost razvoja komplementarnih gospodarskih djelatnosti koje bi dodatno osnažile i diversificirale gospodarske subjekte u promatranom području.

I.5 TRŽIŠTE RADA

Gospodarska aktivnost, kao preduvjet ukupnom razvoju svakog lokaliteta iskazuje posebnu senzibilnost prema kretanjima na tržištu rada. Procesi na tržištu rada su pak rezultanta mnogih silnica poput demografskih kretanja, institucionalnog okruženja tržišta rada, ali i specifičnih gospodarskih i sociokulturnih obilježja promatranog prostora. Slijedom navedenog, u ovom dijelu analize stanja će se pokušati ukazati na najznačajnija obilježja promatranog tržišta, s posebnim naglaskom na ona obilježja koja su u značajnijoj mjeri pod utjecajem jedinice lokalne samouprave.

Uz već navedena ograničenja i izazove za tržište rada predstavljene u sklopu demografskih kretanja promatranog Grada potrebno je istaknuti i osnovna obilježja institucionalnog okvira tržišta rada. U prvom redu tu treba istaknuti da je zakonska zaštita radnika u RH, kod ugovora na radu na neodređeno vrijeme, izraženija nego u usporedivim zemljama u okruženju, no s tendencijom fleksibilizacije (Kunovac, 2014.). S druge strane, mogućnost ostvarivanja navedenih prava je znatno niža (posebice u privatnom sektoru) u odnosu na druge EU države. Navedeno treba dovesti i u vezu s drugim aspektima institucionalnog okvira, posebice sa poreznim opterećenjem rada (troškovima rada) i sustavom socijalne zaštite koji bi trebao iskazivati proaktivniji pristup prema povezivanju sektora nezaposlenih i socijalne skrbi.

Posebno bitan faktor razmatranja procesa na tržištu rada je mobilnost radne snage, odnosno dinamika promjene zanimanja, prostorna mobilnost ili njihova kombinacija. Promatrajući relevantna istraživanja100, uočava se relativno niža prostorna mobilnost radne snage na području RH, a koja je ipak relativno viša kod jedinica lokalne samouprave koja su geografski blizu velikih urbanih sredina.

Uobičajeno je analizu tržišta rada započeti s ocjenom ekonomske aktivnosti, odnosno razmatranjem broja i udjela ekonomski aktivnih (radne snage) pojedinaca. Prilikom razmatranja ekonomski aktivnih analizu je potrebno usmjeriti na kontingent zaposlenih i kontingent nezaposlenih. Dodatna vrijednost se ostvaruje razradom analize prema djelatnostima, dobnoj i obrazovnoj strukturi uvažavajući dostupne demografske pokazatelje za duže vremensko razdoblje.

S obzirom da u sklopu ove analize nisu bili dostupni svi prethodno navedeni parametri i podaci, ona će započeti s analizom podataka prikupljenih tijekom Popisa stanovništva 2011. godine kao ishodišne točke svih analiza ovog tipa. U nastavku će se analizirati i dinamika osnovnih fenomena tržišta rada na temelju podataka prikupljenih od Porezne uprave, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Slijedom navedenog podaci iz Popisa 2011. (Tablica 5.1.) otkrivaju relativnu visoku razinu ekonomske neaktivnosti na prostoru Grada Vrgorca. Naime udio skupine koja ne spada, ni u kontingent zaposlenih, niti u kontingent nezaposlenih je 55,31%, dok je isti pokazatelj u županiji 51,31%, odnosno 50,49% na razini RH. Uočeni nerazmjer je prvenstveno posljedica neaktivnosti među

100 Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Križevci (2014.): Zapošljavanje, mobilnost radne snage i nove tehnologije u Europskoj Uniji i Pološki Vokić, N., Frajlić, D., "Pokazatelji konkuretnosti hrvatske radne snage: rezultati empirijskog istraživanja", u knjizi ur. Bejaković, P. i Lowther, J.: Konkuretnost hrvatke radne snage, Institut za javne financije, Zagreb, 2004., str. 59-74.


130

ženskom populacijom koja na razini promatranog Grada iznosi 62,95% (Splitsko-dalmatinska županija bilježi isti pokazatelj na razini 55,93%, dok RH bilježi 56,41%).

Budući da podaci u navedenoj tablici (Tablica 5.1.) obuhvaćaju sve pojedince starije od 15 godina, uključujući i pojedince starije od 64 godine, neaktivnost se može pripisati i nepovoljnijoj dobnoj strukturi stanovništva, posebice na županijskoj i nacionalnoj razini. S druge strane relativno povoljnija dobna struktura stanovništva Vrgorca od županijskog i nacionalnog prosjeka ukazuje na veću značajnoj drugih faktora koji utječu na udio ekonomskih neaktivnih pojedinaca.

Tablica 5. 1. Struktura ekonomski aktivnih i neaktivnih pojedinca starijih od 15 godina na prostoru Grada Vrgorca, Splitsko-dalmatinske županije i Republike Hrvatske prema Popisu stanovništva 2011.

Spol Ukupno Zaposleni Nezaposleni Ekonomski neaktivni

Grad Vrgorac sv. 5.409 1.927 490 2.992 m 2.715 1.200 219 1.296 ž 2.694 727 271 1.696


županija

sv. 380.366 149.412 35.718 195.153 m 183.347 80.371 17.962 84.963 ž 197.019 69.041 17.756 110.190

Republika Hrvatska sv. 3.632.461 1.503.867 292.282 1.834.014 m 1.731.610 811.563 157.173 761.664 ž 1.900.851 692.304 135.109 1.072.350

Izvor: DZS

S obzirom da se stručna i znanstvena literatura prilikom analiziranja tržišta rada prvenstveno fokusira na stanovništvo od 20 do 64 godine, u tablici 5.2. sondira se struktura aktivnog i neaktivnog stanovništva u promatranom dobnom rasponu. Prema Popisu iz 2011. godine zabilježena stopa zaposlenosti u Vrgorcu od 44,25% je manja od prosjeka županije (53,24%) i prosjeka RH (56,33%). Navedena negativna pojavnost se dodatno potencira činjenicom o cilju Europske unije koja stopu zaposlenosti želi imati na razini od 75%.

Tablica 5. 2. Struktura ekonomski aktivnih i neaktivnih pojedinca od 20 do 64 godina na prostoru Grada Vrgorca, Splitsko-dalmatinske županije i Republike Hrvatske prema Popisu stanovništva 2011.

Spol Ukupno Zaposleni Nezaposleni Ekonomski neaktivni

Grad Vrgorac sv. 4.337 1.919 490 1.928 m 2.286 1.195 219 872 ž 2.051 724 271 1.056


županija

sv. 276.900 147.427 33.966 95.435 m 137.976 79.056 16.846 42.028 ž 138.924 68.371 17.120 53.407

Republika Hrvatska

sv. 3.632.461 1.503.867 292.282 1.834.014 m 1.731.610 811.563 157.173 761.664 ž 1.900.851 692.304 135.109 1.072.350


131

Izvor: DZS

Dakako, i ovdje je prvenstveno riječ o učinku niže participacije pripadnica ženskog spola na tržištu rada u promatranoj jedinici lokalne samouprave (skupina ekonomski aktivnih koja obuhvaća i zaposlene i nezaposlene), a koja je iznosila 49,51% (prosjek županije je 61,56%, a RH 51,86%). Navedeni podaci mogu ukazivati na postojanje učinka „obeshrabrenog radnika“, odnosnu na pojavu napuštanja kontingenta ekonomskog aktivnog stanovništva (iz skupine nezaposlenih) uslijed nepovjerenja u mogućnost skorog zapošljavanja, ali i nemogućnosti usklađivanja radnog i obiteljskog života (Bejaković i Šućur, 2007.)

S druge strane, analizirajući strukturu ekonomski aktivnog stanovništva prema podacima iz Popisa 2011., primjetna je relativno niža razina nezaposlenosti u Gradu Vrgorcu (11,30%) od prosjeka županije (12,27%) i Republike Hrvatske u tom trenutku (15,71%), a što pak treba promatrati i kroz prizmu niže razine ekonomske aktivnosti.

S obzirom da svi prethodno navedeni podaci predstavljaju stanje na tržištu rada 2011. godine, za potrebe objektivnije i preciznije analize stanja potrebno je promotriti i recentnije podatke. Slijedom navedenog, u tablici 5.3. predstavljeni su podaci Porezne uprave101, a koji detektiraju strukturu ljudi koji ostvaruju dohotke u periodu 2010.-2014. na prostoru Grada Vrgorca i županije Splitsko-dalmatinske.

Tablica 5. 3. Struktura ljudi koji ostvaruju dohotke102 na prostoru Grada Vrgorca i Splitsko-dalmatinske županije u periodu od 2010. do 2014. godine

2010 2011 2012 2013 2014*

Grad Vrgorac

IZ IP - ZAPOSLENICI 2.418 2.431 2.443 2.346 2.362

UMIROVLJENICI 1.565 1.594 1.549 1.595 1.627

OBRT I SLOBODNA ZANIMANJA 137 133 132 108 96

POVREMENI RAD (19 RAČUNA) 468 505 703 881 -


IZ IP - ZAPOSLENICI 157.177 156.375 155.040 153.824 155.138

UMIROVLJENICI 111.527 112.669 101.271 104.444 115.627

OBRT I SLOBODNA ZANIMANJA 10.726 10.620 10.435 9.316 8.637

POVREMENI RAD (19 RAČUNA) 39.115 40.272 65.849 72.286 -

Izvor: Porezna uprava

S obzirom na metodološka ograničenja dostupnih podataka103, potrebno je dozom opreza pristupiti analizi predstavljenih podataka. Usprkos navedenim ograničenjima, na prostoru Grada Vrgorca vidljiv

101 Podaci Porezne uprave se odnose na broj i strukturu osoba kojima su isplaćeni dohoci u razdoblju od 2010. do 2014. godine. 102 U skupinu zaposlenih su svrstane osobe koje ostvaruju dohotke u podacima Porezne uprave kao pripadnici skupina: IP – zaposlenici te Obrti i slobodna zanimanja. 103 Struktura podataka dostupnih za 2014. godinu nije prilagođena strukturnih podataka za razdbolje 2010.-2013. te zbog toga nije moguće precizno utvrditi točan broj ljudi koji ostvaruju dohodak od povremenog rada. Za razdoblje 2010.-2013. u skupinu zaposlenih su svrstane osobe koje ostvaruju dohotke u podacima Porezne uprave kao pripadnici skupina: IP – zaposlenici te


132

je trend rasta broja ljudi koji ostvaruju dohodak u kategoriji IP – zaposlenici sve do 2013. godine, dok u isto vrijeme navedena kategorija bilježi pad na županijskoj razini. U 2014. je zamjetan blagi pad broja ljudi u navedenoj kategoriji, no zbog prethodno navedenih metodoloških razlika, nije moguće utvrditi stvarni razlog navedenom padu.

Promatrajući pak odnos broja ljudi koji dohodak ostvaruju u kategoriji obrti i slobodna zanimanja, moguće je prepoznati relativno niži značaj navedene skupine za prostor Grada Vrgorca u odnosu na prosjek županije. Na tom tragu treba razmotriti i činjenicu o padu broja pojedinaca koji ostvaruju dohodak u ovoj kategoriji u promatranom Gradu za čak 30% u razdoblju 2010.-2014., a što je ujedno veći pad od zabilježenog na razini županije. Samim tim, izazovi pred kojima se nalaze obrti (i ljudi koji ostvaruju dohodak u kategoriji slobodnih zanimanja) se trebaju s posebnim senzibilitetom promatrati u promišljanju budućih aktivnosti na prostoru promatrane jedinice lokalne samouprave.

Naposljetku, tablica 5.3. ukazuje i na iznimno visok udio osoba koji ostvaruju dohodak kroz mirovine, posebice njegov trend povećanja od 2010. do 2014. Dijelom se ovaj nepovoljan odnos treba pripisati demografskim kretanjima, a što još jednom potvrđuje isprepletenost različitih sfera društvenog i gospodarskog života. Ohrabrujuća je ipak činjenica da se navedeni odnos (broj ljudi koji ostvaruju dohodak u skupini umirovljenici / broj ljudi koji ostvaruju dohodak u kategoriji IP zaposlenici) u Gradu Vrgorcu relativno povoljniji od županijskog prosjeka.

Naposljetku valja naglasiti da značajan broj pojedinaca ostvaruje dohotke i u drugim kategorijama statističke baze Porezne uprave, posebice u kategoriji Povremeni rad, gdje je broj pojedinca u konstantnom rastu104, posebice između 2011. i 2012. godine.

Za razumijevanje procesa na tržištu rada, bitno je promotriti i strukturu i dinamiku nezaposlenih osoba na prostoru Grada Vrgorca. Za sondiranje značaja fenomena nezaposlenosti na prostoru promatrane jedince lokalne samouprave, potrebno je prvo istaknuti je Republika Hrvatska tijekom recentnog razdoblja izraženije osjetila posljedice negativnih globalnih kretanja. Navedeno se ogleda i u značajno višim stopa nezaposlenosti na nacionalnoj razini, od prosjeka zabilježenog u EU 28. S druge strane prostor SDŽ bilježi još više stope nezaposlenosti koje su od 2010. godine i zabilježene stope registrirane nezaposlenosti od 20,5% dosegnule razinu od 23,7% 2014. godine, odnosno 30% višu od prosjeka RH.

Tablica 5. 4. Broj nezaposlenih osoba po odabranim mjesecima na području Splitsko-dalmatinske županije, siječanj 2010. – prosinac 2015. g.

Godina - mjesec Muškarci Žene Ukupno

2010-01 38663 15499 23164 2010-06 35821 14598 21223 2010-12 40777 17182 23595 2011-06 36776 15776 21000 2011-12 43225 18690 24535 2012-06 38660 17049 21611 2012-12 48674 21518 27156

Obrti i slobodna zanimanja, dok u 2014. se u skupinu zaposlenih ubrajaju pojedinci navedeni u podacima Porezne uprave u skupinama: JOPPD - Zaposlenici te Obrti i slobodna zanimanja.

104 Izuzetak


133

2013-06 41484 18221 23263 2013-12 49821 22436 27385 2014-06 39251 17245 22006 2014-12 45115 19702 25413 2015-06 35041 14972 20069

2015-12 42102 18224 23878

Izvor: HZZ

Analizirajući dostupne podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kretanje stope nezaposlenosti po kvartalima uočava se izraženija sezonalnost županijskog od nacionalnog tržišta rada, točnije stope nezaposlenosti. Naime, stopa nezaposlenosti na prostoru SDŽ bilježi oscilacije veće od 30% tijekom ljetnih i zimskih mjeseci (2012. godina), a što pak ukazuje i na određene manjkavosti postojeće gospodarske strukture promatranog prostora. Dakako, valja primijetiti i da navedene sezonske oscilacije bilježe slabljenje svog intenziteta nakon 2012., ali i dalje ne u tolikoj mjeri da bi navedeni fenomeni bili zanemareni i zapostavljeni.

Uvažavajući navedene osobine nacionalnih i posebice županijskih tržišta rada, valja pristupiti analizi nezaposlenosti na prostoru samog Grada Vrgorca. Nezaposlenih je u prosincu 2015. na prostoru Grada bilo 515, od čega 57,86% žena (Tablica 5.5.). Promatrajući kretanje broja nezaposlenih po odabranim mjesecima vidljiva je izražena dimenzija sezonalnosti koja nadilazi intenzitet zabilježen na županijskoj razini. Navedena sezonalnost je izraženija kod žena. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u prosincu 2015., broj nezaposlenih žena u odnosu na lipanj 2015. je 56,84% veći, dok je za muškarce isti broj za 39,10% veći. Spolna dimenzija signifikantne razine sezonalnosti se reflektira ne samo na tržište rada, već i na druga gospodarska, ali i društvena polja u promišljanju razvoja Grada Vrgorca.

Tablica 5. 5. Broj nezaposlenih osoba po odabranim mjesecima na području Grada Vrgorca, siječanj 2010. – prosinac 2015. g.

Godina - mjesec Ukupno Muškarci Žene

2010-01 273 95 178

2010-06 205 69 136

2010-12 236 86 150

2011-06 216 87 129

2011-12 237 99 138

2012-06 194 83 111

2012-12 257 110 147

2013-06 240 105 135

2013-12 297 127 170

2014-06 339 147 192

2014-12 490 212 278

2015-06 346 156 190

2015-12 515 217 298

Izvor: HZZ

Promatrajući dobnu strukturu nezaposlenih po odabranim mjesecima (Tablica 5.6.) vidljiv je značajan udio mladih (15-29.g.) u ukupnom broju nezaposlenih koji je na početku 2010. iznosio 39,93%, a u


134

prosincu 2015. 37.67%. Navedeni značajan udio mladih u ukupnoj populaciji nezaposlenih je uvjetovan i značajno višim stopama nezaposlenih muškaraca u odnosu na žene. S druge strane, udio starijih od 50 godina u kontingentu nezaposlenih je rasta u promatranom periodu, odnosno od udjela od 17,22% početkom 2010., u prosincu 2015. dolazi do razine od 21,17%. Dio navedenog rasta kod navedene dobne skupine valja pripisati i relativno niskoj sezonalnosti, a što pak upućuje i na izraženiju prisutnost fenomena dugotrajne nezaposlenosti. Za razliku od mlađe populacije, kod populacije starije od 50 godina najznačajniji rast je zabilježen kod muške populacije, a što pak treba dovesti u vezu s recentnim zbivanjima u gospodarstvu u okruženju.

Tablica 5. 6. Broj nezaposlenih osoba po odabranim dobnim skupinama i mjesecima na području Grada Vrgorca siječanj 2010. –prosinac 2015. g.

15-29 50-64

Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno

2010-01 55 54 109 13 34 47

2010-06 35 44 79 13 31 44

2010-12 48 45 93 13 30 43

2011-06 41 37 78 17 26 43

2011-12 48 49 97 18 25 43

2012-06 37 28 65 16 25 41

2012-12 52 48 100 19 25 44

2013-06 46 42 88 21 26 47

2013-12 63 52 115 18 27 45

2014-06 69 71 140 31 26 57

2014-12 98 82 180 53 48 101

2015-06 59 44 103 47 41 88

2015-12 91 103 194 59 50 109

Izvor: HZZ

Osim promatranja dobne i spolne strukture sezonalnosti, za razumijevanje kretanja na tržištu rada sagledat će se i obrazovna struktura kontingenta nezaposlenih osoba (Tablica 5.7.). Spomenuta obrazovna struktura ukazuje na dominaciju nezaposlenih osoba s završenom stručnom školom (posebice S.Š. do 3 godine te KV i VKV) i to prvenstveno među ženskom populacijom. S obzirom na strukturu gospodarstva u okruženju, aktivacija ovog dijela nezaposlenog korpusa će prvenstveno ovisiti o proaktivnoj politici prema obrtima i samozapošljavanju. Rast udjela visokoobrazovanih nezaposlenih osoba, posebice među ženama se može protumačiti dvojako. U prvom redu kao potencijal kojeg je lakše realizirati na dinamičnom tržištu rada, a s druge strane i kao ograničenja postojeće gospodarske strukture koja ne dopušta realizaciju potencijala ljudskog kapitala. Ovdje valja napomenuti da i postojeća društvena infrastruktura utječe na slabiju aktivaciju žena s visokom razinom obrazovanja.


135

Tablica 5. 7. Obrazovna struktura nezaposlenih osoba po odabranim mjesecima na području Grada Vrgorca, 2010. –2015. g.

Godina-mjesec

(0) Bez škole i nezavršena

osnovna škola

(1) Završena osnovna

škola

(2.1) S.Š. do 3 godine te za KV i VKV

radnike

(2.2) S.Š. u trajanju od

4 i više godina

(2.3) Gimnazija

(3) Prvi stupanj

fakulteta, stručni studij i

viša škola

(4) Fakultet,

akademija,

magisterij, doktorat

M Ž U M Ž U M Ž U M Ž U M Ž U M Ž U M Ž U

2010-01 1 1 2 12 44 56 42 65 107 27 43 70 8 13 21 1 9 10 4 3 7

2010-06 2 0 2 6 27 33 33 53 86 21 31 52 4 12 16 1 10 11 2 3 5

2010-12 2 2 4 31 35 39 56 95 29 36 65 8 12 20 2 7 9 2 8 10

2011-06 2 2 10 27 37 32 44 76 29 30 59 5 12 17 3 10 13 6 6 12

2011-12 2 2 10 25 35 35 58 93 33 31 64 10 11 21 4 5 9 5 8 13

2012-06 3 3 8 20 28 34 47 81 23 23 46 7 8 15 4 7 11 4 6 10

2012-12 3 3 12 26 38 48 60 108 27 29 56 9 9 18 3 9 12 8 14 22

2013-06 2 2 13 26 39 47 53 100 28 28 56 9 8 17 2 11 13 4 9 13

2013-12 1 1 17 30 47 57 76 133 35 38 73 10 9 19 4 9 13 3 8 11

2014-06 1 1 17 34 51 77 87 164 34 37 71 9 10 19 4 13 17 5 11 16

2014-12 2 2 31 48 79 104 130 234 49 59 108 15 11 26 8 13 21 3 17 20

2015-06 1 1 27 38 65 75 79 154 34 42 76 11 8 19 5 11 16 3 12 15

2015-12 2 1 3 37 54 91 97 132 229 52 60 112 13 14 27 12 16 28 4 21 25

Izvor: HZZ

Sumirajući sve predstavljene podatke za Grad Vrgorac, moguće je uočiti iznimno nisku razinu ekonomske aktivnosti, a koja značajno ograničava razvijanje gospodarskih aktivnosti promatranog lokaliteta. Dodatni izazovi lokalnog tržišta rada su prepoznati u izraženoj sezonalnosti koja odražava sve boljke postojeće gospodarske strukture okruženja, odnosno okrenutosti djelatnostima s izraženim sezonskim oscilacijama, a što pak ograničava razvijanje kompetencija pojedinaca. Ograničavanje aktivacije potencijala visokoobrazovanih je posebice izražena kod ženskog dijela populacije. S druge strane, sezonalnost posebice izražena kod mlađe populacije se reflektira i u nizu drugih područja, primjerice demografskim kretanjima, a što pak upozorava na svu kompleksnost uočenih kretanja.

Na posljetku, valja istaknuti da izolirano promatranje podataka unutar administrativnih granica promatrane jedinice lokalne samouprave neće omogućiti niti detektiranje stvarnih uzroka postojećeg stanja, ali niti ponuditi prijedlog adekvatnih aktivnosti. U prvom redu jer lokalno tržište rada nadilazi administrativne granice promatranog Grada, odnosno slika zbivanja u Gradu Vrgorcu je i značajnim dijelom odraz zbivanja u susjednim jedinicama lokalne samouprave. Slijedom navedenog, u planiranju strateških smjernica potrebno je uvažiti međuovisnost zbivanja tržišta rada na širem prostoru (prvenstveno je potrebno uvažiti prirodnu naslonjenost na pogranična područja BiH kao i dijelove općine Pojezerje i Grad Ploče), odnosno potrebno je (dijelom) tražiti rješenje izvan samih administrativnih granica Grada Vrgorca.


136

I.6 DRUŠTVENE DJELATNOSTI

U ovom dijelu analizirani su aspekti društvene infrastrukture u širem smislu te se na taj način analizirala dostupnost i kvaliteta pružanja usluga društvenih djelatnosti i kretanje broja korisnika dostupnih društvenih usluga.

I.6.1 ODGOJ I OBRAZOVANJE

Dječji vrtić „Pčelica“ Vrgorac počeo je s radom 1980. god u sastavu osnovne škole. Danas dječji vrtić „Pčelica“ ima kapacitet za primanje 270 djece u predškolski odgoj i obrazovanje. U razdoblju pedagoških godina 2010./2011.-2014./2015. vrtić je zadržao stabilan broj od 35 djelatnika, te ga godišnje pohađa u prosjeku oko 269 djece, od čega prosječno 31 jasličke dobi, prosječno 74 djece u dobi od 3 do 5 godina, te ponajviše u dobi iznad 5 godina i to prosječno 164 djece.

Tablica 6. 1. Vrtići, broj upisane djece po dobnim skupinama, djelatnici, početak pedagoških godina

Broj vrtića Broj upisane djece po dobnim skupinama Godine Ukupno 0-3 3-5 5 i više Odgajatelji

2010./2011. 1 263 37 74 152 30 2011./2012. 1 260 38 75 147 32 2012./2013. 1 277 30 68 179 35 2013./2014. 1 270 28 77 165 35 2014./2015. 1 270 28 77 165 35

Izvor: Statistička izvješća Državnog zavoda za statistiku RH, razna godišta.

Osnovna škola u Vrgorcu osnovana je 1835. godine pod nazivom Pučka škola Vrgorac.105 Osnovnoškolsko obrazovanje djece danas organizirano je u matičnoj OŠ Vrgorac i u područnim školama. Osnovnu školu na početku školske godine 2014./2015. polazilo je ukupno 672 učenika. Od toga je u 9 škola 106 učenika u 12 odjeljenja polazilo programe samo od I. do IV. razreda osnovne škole. Ostale tri škole nude programe osmogodišnjeg osnovnoškolskog programa i obrazovanja i njih iste godine pohađa 367 učenika u razredima od V. do VIII. razreda te 199 učenika od I. do IV. razreda.

Tablica 6. 2. Osnovne škole, razredni odjeli, učenici i učitelji, početak školskih godina

Grad/Županija Šk. godine Broj škola Razredni odjeli

Učenici Učitelji

Vrgorac 2010./2011.* 13 49 789 74 4 razredne 10 16 145 22 8 razredne 3 33 664 52

2011./2012.* 13 48 792 73 4 razredne 10 15 126 21 8 razredne 3 33 666 52

2012./2013.* 13 47 747 76 4 razredne 10 14 120 20

105 Kroz OŠ Vrgorac prošlo je dosta značajnih ličnosti; Augustin Tin Ujević, Albert Haler, Mate Raos. Škola je prepoznatljiva po svojim aktivnostima u kulturnim, športskim i javnim djelatnostima; proslave državnih blagdana, organizacija Božićnog koncerta, dječjeg festivala, glas Vrgorca, športskih i predmetnih natjecanja učenika. Literarno-likovni natječaj „Tin i ja" u organizaciji OŠ Vrgorac pod pokroviteljstvom ministarstva okuplja sve škole na državnoj razini. Zelenom zastavom škola je uključena u međunarodne Eko škole, a za uspješnost u natjecajima učenika na županijskoj i državnoj razini škola je 2000. godine dobila "Ministrovo priznanje" za uspješan, kreativan i kvalitetan rad (TZ Grada Vrgorca, 2016.).


137

8 razredne 3 33 627 56 2013./2014.* 12 43 693 73 4 razredne 9 12 106 17 8 razredne 3 31 587 56

2014./2015. 12 41 672 68 Splitsko-dalmatinska

županija 2012./2013. 205 1979 38275 3482 2013./2014. 203 1957 37595 3455 2014./2015. 202 1947 37195 3481

Republika Hrvatska 2014./2015. 2055 17740 321512 31747 Napomena: * odnosi je na kraj školskih godina


Srednjoškolsko obrazovanje odvija se u srednjoj školi „Tin Ujević“ Vrgorac. Djelatnost Škole obuhvaća odgoj i obrazovanje mladeži za stjecanje srednje školske, srednje stručne spreme, te znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja. U školi se izvodi plan i program opće gimnazije, te nastavni plan i program za zanimanje kuhar, konobar, automehaničar, mesar i ekonomist. U razdoblju školskih godina 2010./2011.-2014./2015. stabilan je broj razrednih odjeljenja, njih 14, te broj učitelja u FTE, njih 36, dok je varirao broj učenika. Na početku školske godine 2014./2015. srednju školu „Tin Ujević“ u Vrgorcu pohađa 350 učenika.

Tablica 6. 3. Srednje škole, razredni odjeli i učenici, kraj školskih godina

Srednje škole

Broj škola Broj razred. odjelj.

Broj upisanih učenika na kraju školske godine 2014./2015. 2010./2011. 2011./2012. 2012./2013. 2013./2014.

Gimnazija 1 4 105 114 121 117 Tehnička i

srodne 1 4 118 115 118 116

Industrijske i obrtničke 1 6 129 137 135 136

UKUPNO 3 14 352 366 374 369


I.6.2 ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB

Prema javno dostupnim podacima HZZO na području Grada Vrgorca u ispostavi doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije obavlja se djelatnost primarne zdravstvene zaštite. Ugovornu djelatnost opće medicine pruža pet liječničkih timova koji pokrivaju 8.119 osiguranika/pacijenata u 2016. godini. Nadalje, djelatnost dentalne medicine pokrivaju 4 ugovorna liječnička tima koji obuhvaćaju ukupno 7740 osiguranih pacijenata, zdravstvenu zaštitu žena osigurava jedan liječnički tim i osigurano je ukupno 2630 osoba ženske populacije, a i pedijatrijsku zdravstvenu zaštitu za 1969 djece osigurava jedan liječnički tim. Sve četiri osnovne djelatnosti primarne medicine su tako dostupne stanovnicima na području Vrgorca, ali i šire (koriste je i stanovnici Makarske i Ploča). Međutim, kvaliteta pružanja zdravstvene zaštite u primarnoj medicini je time ugrožena. Naime, prosječan broj liječnika opće medicine na 10000 stanovnika u EU iznosi 7,4 u 2013. godini. Ovaj pokazatelj u Vrgorcu za 2016. godinu iznosi 7,6 liječnika na 10000 stanovnika (ako se uzme broj stanovnika 2011. i pet ugovorenih liječničkih timova). Iako ova brojka pokazuje zadovoljavajući standard ovog tipa primarne zdravstvene zaštite, ne smije se zanemariti činjenica da se u izračun nije uzelo u obzir i stanovništvo izvan granica Grada Vrgorca, a koje mu gravitira. Ostale djelatnosti primarne zdravstvene zaštite koje su dostupne na području Grada Vrgorca obuhvaćaju ugovoreni sadržaj patronažne skrbi (2 medicinske sestre za pružanje njege u kući), radiološku i laboratorijsku dijagnostiku, specijalističku-konzilijarnu zaštitu (fizikalna medicina) te ortodonta i ljekarničku djelatnost (Ljekarne SDŽ te Prima Farmacia). Sustav


138

sekundarne i tercijalne razine zdravstvene zaštite najbliže je dostupan pri KBC Split ili u drugim dijelovima Hrvatske.

U Vrgorcu se nalazi i ispostava Centra za socijalnu skrb Makarska. Pružanje usluga socijalnog karaktera obuhvaća brigu za starije i nemoćne osobe, ali i brigu o djeci, mladima i obiteljima. Skrb o starijim i nemoćnim osobama106 na području Vrgorca osiguravaju pružatelji usluga smještaja boravka i to: Hrvatski crveni križ, Gradsko društvo crvenog križa, Vrgorac te Družba sestara SMI, Vrgorac.

Udruge socijalnog karaktera koje okupljaju djecu, mlade i obitelji u vidu socijalne zaštite i njege na području Grada Vrgorca obuhvaćaju Društvo naša djeca Vrgorac, Hrvatsku udrugu mladih, Udrugu roditelja djece s posebnim potrebama i Izviđački odred Gradina.

I.6.3 KULTURA, UMJETNOST I SPORT

Po definiciji, civilno društvo predstavlja skup građana koji se udružuju dobrovoljno radi zagovaranja svojih zajedničkih interesa.107 Kada je pak riječ o pravnom ustroju samih organizacija civilnoga društva u Hrvatskoj, govorimo o udrugama, zakladama i fondacijama, privatnim ustanovama, sindikatima i udrugama poslodavaca, organizacijskim oblicima vjerskih zajednica, ali i o raznim vrstama neformalnih građanskih inicijativa.

Misija organizacija civilnoga društva jest ravnopravno sudjelovati u izgradnji demokratskog, otvorenog, uključivog, bogatog i socijalno pravednog, održivog te ekološki osviještenog društva, biti korektiv vlasti te veza između građana i javnog sektora. Dva osnovna organizacijska oblika civilnog društva su zaklade i udruge. Na području Grada Vrgorca nema registriranih zaklada108, a u narednoj tablici dan je prikaz aktivnih udruga sa sjedištem u Gradu Vrgorcu.

Tablica 6. 4. Popis aktivnih udruga sa sjedištem na području Grada Vrgorca

Naziv udruge Datum osnivanja Mjesto Djelatnost

AVS GRADINA 01.04.2009. Vrgorac FILM I TV LU RASTOK VRGORAC 28.12.1996. Vrgorac LOVNA DJELATNOST

UDRUGA VRGORAČKA JAGODA 26.01.2012. Vrgorac PROIZVOĐAČI HRANE KUD VRGORSKA KRAJINA 28.09.2009. Vrgorac OSTALE KULTURNE DJELATNOSTI

RONDARI - VRGORAC 09.01.2009. Vrgorac DUHOVNA VJERNIČKA DJELATNOST VETERANI 4. GARDIJSKE BRIGADE 16.12.2008. Vrgorac OKUPLJANJE VETERANA DOMOVINSKOG RATA

UDRUGA BIVŠIH ĐAKA ŠKOLE STILJA 11.04.2005. Stilja OSTALE DJELATNOSTI B.K. UMČANI 25.02.2008. Vrgorac BOĆANJE

M.K. DVI KULE 08.01.2006. Vrgorac MOTOCIKLIZAM BICIKLISTIČKA UDRUGA PRANČIOK 03.10.2011. Vrgorac BICIKLIZAM

KBK SV. JURE 27.11.2006. Vrgorac KICK-BOXING RK VRGORAC 15.11.2001. Vrgorac RUKOMET

SPELEOLOŠKO DRUŠTVO MATOKIT 03.09.1999. Prapatnice OSTALE TEHNIČKE DJELATNOSTI

OGRANAK MATICE HRVATSKE 05.07.1991. Vrgorac ZNANSTVENA DRUŠTVENA I HUMANISTIČKA DJELATNOST

PUČKI PJEVAČI ŽUPE DUSINA 05.01.2012. Veliki Prolog GLAZBENA DJELATNOST HRVATSKA UDRUGA MLADIH 28.12.2012. Vrgorac OKUPLJANJE MLADEŽI

KLAPA VRH GORA 25.07.2001. Vrgorac GLAZBENA DJELATNOST

106 Odnose se na Sustav socijalne skrbi za starije i nemoćne osobe, kojeg pružaju obiteljski domovi i pružatelji usluga smještaja boravka bez osnivanja Doma za starije i nemoćne osobe. 107 http://www.civilnodrustvo-istra.hr/korisno/pojmovnik-civilnog-drustva/ (23.02.2016.) 108 Registar zaklada (http://www.appluprava.hr/RegistarZaklada/ 03.08.2016.)


139


PLANINARSKA UDRUGA MATOKIT 18.09.2002. Vrgorac PLANINARSTVO HRANA - UDRUGA ZA ZDRAVU PREHRANU 01.08.2003. Vrgorac OSTALE DJELATNOSTI

ZAVIČAJNA UDRUGA MOJA KOZICA 08.02.2009. Kozica OSTALE KULTURNE DJELATNOSTI HPD RAŠĆANE 03.05.2008. Rašćane PLANINARSTVO

LOVAČKA UDRUGA GRADINA 15.10.1997. Dragljane ZAŠTITA ŽIVOTINJA GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA 28.06.1985. Vrgorac HUMANITARNA

T.K. VRGORAC 08.06.2005. Vrgorac TENIS FOLKLORNI ANSAMBL MATOKIT 11.08.2011. Vrgorac OSTALE KULTURNE DJELATNOSTI

DSD MALI I VELIKI ZELENI 30.03.2011. Vrgorac NOGOMET GRADSKA GLAZBA LJUDEVIT BAČIĆ 13.03.1987. Vrgorac GLAZBENA DJELATNOST

LOVAČKA UDRUGA VIDOVICA 11.11.2006. Duge Njive LOVNA DJELATNOST D.I. CASPER 03.07.2012. Vrgorac OSTALE PROSVJETNE DJELATNOSTI

MNK TIN 18.06.2007. Vrgorac NOGOMET LOVAČKO DRUŠTVO DUSINA 17.02.2012. Dusina LOVNA DJELATNOST

TANGE I BITANGE 06.08.2009. Vrgorac OSTALE KULTURNE DJELATNOSTI KLUB STRADA 07.06.2010. Vrgorac GLAZBENA DJELATNOST B.K. RAŠĆANE 15.07.2010. Rašćane BOĆANJE

VRGORAČKO DIJABETIČKO DRUŠTVO 25.09.2008. Vrgorac ZDRAVSTVENA STRUKOVNA DJELATNOST M.K. MOĆNICI 17.11.2008. Vrgorac OSTALI ŠPORTOVI NA TLU

H.K.K. VRGORAC 30.09.2011. Vrgorac KOŠARKA

UDRUGA HVIDR-A VRGORAC 03.12.1992. Vrgorac

PROMICANJE VRIJEDNOSTI DOMOVINSKOG RATA ZAŠTITA INTERESA HRVATSKIH BRANITELJA IZ

DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI

ZAŠTITA INTERESA HRVATSKIH RATNIH VOJNIH INVALIDA IZ DOMOVINSKOG RATA

ZAŠTITA INTERESA ČLANOVA OBITELJI SMRTNO STRADALOGA, ZATOČENOGA ILI NESTALOGA

HRVATSKOG BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA ZAŠTITA INTERESA CIVILNIH STRADALNIKA I

NJIHOVIH OBITELJI PRAVA AKTIVNIH SUDIONIKA I STRADALNIKA

DOMOVINSKOG RATA ZAŠTITA PRAVA OSOBA S INVALIDITETOM

POMOĆ I PODRŠKA OSOBAMA S INVALIDITETOM OKUPLJANJE INVALIDA DOMOVINSKOG RATA

STRELJAČKA UDRUGA VRGORAC 31.05.2014. Vrgorac STRELJAŠTVO UDRUGA OSMIJEH VRGORAC 12.05.2003. Vrgorac OSTALA ZAŠTITA DJECE I MLADEŽI

KLUB LIJEČENIH ALKOHOLIČARA 26.08.2007. Vrgorac ALKOHOLIČARI UDRUGA GRAĐANA JAVE STINE 23.11.2007. Veliki Prolog OSTALE GOSPODARSKE DJELATNOSTI

BOĆARSKI KLUB BARBIRI 26.09.2013. Veliki Prolog BOĆANJE MALONOGOMETNI KLUB PUMA VIGAL 30.09.1996. Vrgorac NOGOMET

UDRUGA MALONOGOMETNIH AMATERA GRADA VRGORCA 06.09.2002. Vrgorac NOGOMET

KUD DUSINA 04.11.2007. Dusina KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO

KLAPA GROMITA 08.09.2015. Vrgorac KULTURNO-UMJETNIČKI (GLAZBENI I SCENSKI) AMATERIZAM

HPD ČUBRIJAN 24.12.2015. Rašćane PROMOCIJA SPORTA I ZDRAVOG NAČINA ŽIVLJENJA

OČUVANJE POSEBNO VRIJEDNIH PRIRODNIH PODRUČJA I DRUGIH PROSTORA

VETERANSKI MALONOGOMETNI KLUB VRGORAC 23.03.2007. Vrgorac NOGOMET

STRELJAČKA UDRUGA ČAURA 26.06.2013. Vrgorac STRELJAŠTVO UDRUGA KORISNIKA I ZAŠTITE VODA ZA

NAVODNJAVANJE BETINA 11.12.2011. Kokorići POLJOPRIVREDNA SRTUKOVNA

UDRUGA ĐAKA ŠKOLE STILJA 24.06.2001. Vrgorac OSTALE KULTURNE DJELATNOSTI ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA GRADA

VRGORCA 24.11.2009. Vrgorac OSTALE ŠPORTSKE DJELATNOSTI

SPORTSKA UDRUGA AS 30.12.2010. Vrgorac OSTALE ŠPORTSKE DJELATNOSTI UDRUGA VRGORAČKE NOVINE 16.05.2008. Vrgorac GOSPODARSKA STRUKOVNA DJELATNOST ZAVIČAJNE UDRUGE RAVLIĆA 03.02.2004. Kozica ZAVIČAJNA DJELATNOST


140


UDRUGA LAĐARA VRGORAC 26.10.2014. Kotezi

SUDJELOVANJE U SPORTSKOM NATJECANJU ORGANIZIRANJE I RAZVIJANJE SPORTSKIH UDRUGA

I SPORTSKIH DJELATNOSTI PROMOCIJA SPORTA I ZDRAVOG NAČINA ŽIVLJENJA

OLDTIMER KLUB VRGORAC 30.05.2011. Vrgorac OSTALE TEHNIČKE DJELATNOSTI DRUŠTVO NAŠA DJECA VRGORAC 29.09.1995. Vrgorac OKUPLJANJE I ZAŠTITA DJECE

IZVIĐAČKI ODRED GRADINA 25.04.2007. Vrgorac OKUPLJANJE IZVIĐAČA EKOLOŠKA UDRUGA MATOKIT 03.10.2006. Vrgorac OSTALE EKOLOŠKE DJELATNOSTI LOVAČKA UDRUGA RAŠĆANE 18.02.2007. Rašćane LOVNA DJELATNOST

UDRUGA MATE SVJETSKI 19.04.2014. Vrgorac OSTALE KULTURNE DJELATNOSTI LOVAČKA UDRUGA KOZICA 20.12.1995. Kozica LOVNA DJELATNOST

UDRUGA MLADIH MALI ZELENI 24.09.2012. Vrgorac OSTALE KULTURNE DJELATNOSTI OSTALE SOCIJALNE DJELATNOSTI

EKO-BAYTO ZAVOJANE 22.10.2010. Vrgorac OSTALE KULTURNE DJELATNOSTI OLDTIMER KLUB LOTUS 15.03.2010. Vrgorac AUTOMOBILIZAM

UDRUGA VINOGRADARA I VINARA GRADA VRGORCA 21.10.2008. Vrgorac POLJOPRIVREDNA STRUKOVNA

LOVAČKA UDRUGA ZAGORA ZA UZGOJ, ZAŠTITU I LOV DIVLJAČI 05.12.1986. Poljica

Kozička LOVNA DJELATNOST

HRVATSKI MALONOGOMETNI KLUB VRGORAC 15.09.1999. Vrgorac NOGOMET

LOVAČKA UDRUGA KAMENJARKA DUSINA 11.12.2004. Dusina LOVNA DJELATNOST KULTURNA UDRUGA VJEČNI DUKATI

ŽLIBINE 02.03.2011. Poljica Kozička OSTALE KULTURNE DJELATNOSTI

HPD VRGORAC 30.09.2015. Vrgorac PLANINARENJE PROJEKT KOTEZI 04.04.2009. Vrgorac OSTALE KULTURNE DJELATNOSTI

UDRUGA LAĐARA ŽUPA DUSINA 29.05.2000. Veliki Prolog OSTALE EKOLOŠKE DJELATNOSTI

DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO GRADA VRGORCA 13.07.1983. Vrgorac

TEHNIČKA VATROGASNA DJELATNOST DOBROVOLJNO VATROGASTVO

OSTALE DJELATNOSTI IZ PODRUČJA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

ZAVIČAJNO DRUŠTVO VELIKI GODINJ 31.03.2007. Rašćane ZAVIČAJNA DJELATNOST UDRUGA ANTIFAŠISTA GRADA VRGORCA 01.04.2000. Vrgorac ZAŠTITA OSTALIH PRAVA

BOĆARSKI KLUB STILJA 26.02.2010. Stilja BOĆANJE UDRUGA ZA UMJETNOST I KULTURU LIK 01.03.2009. Vrgorac LIKOVNA DJELATNOST PČELARSKA UDRUGA VRISAK VRGORAC 15.03.2008. Vrgorac PROIZVOĐAČI HRANE

BOĆARSKI KLUB BANJA-PROKOS 15.01.2010. Banja BOĆANJE UDRUGA STUDENATA GRADA VRGORCA 26.03.2015. Vrgorac POMOĆ I PODRŠKA MLADIMA

LOVAČKA UDRUGA MATOKIT 09.06.2006. Prapatnice LOVNA DJELATNOST ZAJEDNICA PAPE IVANA XXIII 14.04.1998. Veliki Prolog OSTALE SOCIJALNE DJELATNOSTI

Izvor: Registar udruga (03.08.2016.)

Analizom je utvrđeno kako na području Grada Vrgorca djeluje 84 domaće udruge te jedna strana udruga s ispostavom na području Grada Vrgorca. U nastavku je izdvojeno nekoliko udruga u kojima će se prikazati članstvo, svrha i cijevi udruge, zatim prostorije u kojima se udruge nalaze te izvori financiranja.109

Udruga studenata Grada Vrgorca osnovana je 2015. godine, a u 2016. godini već ima 84 člana u rasponu od 20 do 27 godina. Udruga ima 7 zaposlenih preko studentskih ugovora, a ostali članovi sudjeluju u radu udruge na amaterskoj osnovi. Svrha osnivanja, kao i dugoročni cilj udruge je omogućiti studentima bolje uvjete studiranja, pomoć Grada u vidu stipendija, prijevoza i ostalih stvari koji bi pomogli studentima. Udruga ne koristi nikakve prostorije, a ističe potrebu za rješenjem

109 Udruge koje su dostavile popunjen Upitnik za druge uključene su u nastavak analize.


141

smještajnog prostora, kao i nabave nove opreme za obavljanje djelatnosti. Udruga se do sada nije financirala niti iz jednog izvora te stoga ističe potrebu za dodatnim financijskom sredstvima.

Hrvatska udruga mladih osnovana je 2012. godine s ciljem promicanje različitih interesa i aktivnosti mladih. Udruga broji 12 stalnih i 30-ak pridruženih članova od 20 do 27 godina. U udruzi rade 4 člana na volonterskoj osnovi. Udruga je aktivna pri izradi različitih projekata, prijavi novih, a što je ujedno i dugoročni cilj udruge. Udruga se koristi prostorijama u privatnom vlasništvu. Udruga se financira iz sredstava članarina, kao i iz sredstava odobrenih projekata. Ipak, postojeća sredstva nisu dostatna za obavljanje svih aktivnosti udruge.

Udruga mladih Mali zeleni Vrgorac osnovana je 2012. godine s ciljem promicanja interesa i aktivnosti mladih, ali i usluga sa socijalnim karakterom. Udruga trenutno broji 28 članova u dobi od 15 do 35 godina. Udruga za sada nije sudjelovala u manifestacijama kao sudionik, nego kao volonter u organizaciji i provedbi vrgoračkih manifestacija, npr. događaji koje organizira TZ Vrgorac (čišćenje Gradine i parka, planinarske rute, dani pršuta i vina itd.). Prostor kojim se udruga koristi u lošem je stanju. Udruga ne posjeduje vlastiti inventar, već su svi instrumenti i glazbena oprema u vlasništvu članova, koji ih za potrebe udruge ustupe. Smatra se kako je nesigurno nabaviti kvalitetnu opremu te je čuvati u prostoru koji prokišnjava, što su idealni uvjeti za propadanje opreme. Udruga se financira iz sponzorstva i donacija te članarina. Cilj je omogućiti da se udruga u sljedećoj godini financira iz vlastitih aktivnosti. Zbog manjka financijskih sredstava i nemogućnosti članova da izdvoje veća sredstva za donacije, udruga se sporim tempom renovira i slabo koristi.

Vrgoračke novine je udruga koja se bavi novinarstvom, kulturnim djelatnostima, izdavaštvom, organiziranjem koncerata i tribina. Osnovana je 2008. godine, s prosječnim brojem članova od 10 do 15, i dobi od 20 do 45 godina. U udruzi su svi amateri bez profesionalno zaposlenih. U prostoru kojim se udruga koristi vidljive su veće štete od vlage na zidovima i parketu. U udruzi ističu potrebu za promjenom otvora, parketa te uređenjem sanitarnog čvora. Udruga se nekoć djelomično financirala od prodaje novina, kao i od sponzorstva, a danas nema nikakve izvore financiranja.

Udruga vinogradara i vinara Grada Vrgorca osnovana je 2010. godine, a te iste godine je imala 3 člana. Danas je udruga znatno veća sa 17 članova, uglavnom srednje životne dobi. Udruga ima za cilj održivi razvoj vinarstva i vinoGradarstva na području Grada Vrgorca, a za sada je sudjelovala na festivalima poput Dioklecijanovi podrumi, Dalmacija Wine Expo, Baška voda. Također, udruga je bila suorganizator na manifestacijama Dani pršuta i vina te Dani mladih vina na kojima su sudjelovali vinari iz Hercegovine, Imotskog te s Pelješca. Udruga nema vlastite, niti se koristi tuđim prostorijama, a financira se iz vlastitih sredstava, odnosno članarina. Kao najveći problem ističu nedostatak prostorija za druženje i manjak novca za promidžbu.

Hrvatski malonogometni klub Vrgorac osnovan je 1999. godine čije članstvo broji od 100 do 120 članova. Trenutno je 110 muških i 10 ženskih članova, 70 do 14 godina, 30 do 19 godina te 10 do 27 godina. Tek je 10 članova starije od 27 godina. Dugoročna vizija i cilj samog kluba je promocija mladih sportaša, kao učenje mladih na zdrav život i sportske aktivnosti. U te svrhe potrebna je organizacija raznih natjecanja kao i samo sudjelovanje u njima. Klub koristi prostorije u vlasništvu Grada Vrgorca za kojim postoji potreba za preuređenjem, ali i za nabavkom opreme za trening. Klub se financira iz proračuna Grada Vrgorca te iz raznih sponzorstava i donacija. Međutim, financijska sredstva nisu dostatna s obzirom na potrebe kluba.

HPD Čubrijan osnovano je 2016. godine s ciljem razvoja planinarstva na Biokovu. Udruga broji 20 članova, 6 žena i 14 muškaraca, svih dobnih skupina. Udruga nema vlastite prostorije te se koristi


142

prostorijama u vlasništvu MO Rašćane kojemu je potrebna renovacija unutarnjeg prostora i krova. HPD se financira iz sredstava članarina i upisnina, ali ona nisu dostatna.

Moto klub Dvi Kule osnovan je 2006. godine te broji 13 članova tokom posljednjih 10 godina. Svi članovi su muškarci, a najviše u dobi od 36 do 45 godina. Za objavljenje djelatnosti u udruzi radi 11 članova na amaterskoj osnovi. Udruga je za sada sudjelovala i organizirala brojna okupljanjima i festivale, za što je dobila brojne zahvalnice, priznanja i naGrade. Udruga se koristi prostorijama u privatnom vlasništvu te ima svu potrebnu opremu. S obzirom da se udruga financira iz vlastitih sredstava, odnosno sredstvima članova, sve potrebe kluba ne mogu se zadovoljiti.

Oldtimer klub Lotus sportska je automobilistička udruga koja se bavi očuvanjem tehničke baštine Grada Vrgorca. Registrirana je 2010. godine te broji 6 članova od 30-ak godina i starijih. Udruga je sudjelovala na brojnim festivalima i okupljanjima, a u vlastitoj organizaciji održan je Međunarodni oldtimer rally Makarska - Vrgorac u kojem je sudjelovalo preko 30 domaćih i stranih udruga. Udruga koristi prostorije u privatnom vlasništvu (obiteljska kuća) te ima svu potrebnu opremu. Član je Oldtimer saveza Hrvatske. Financira se iz isključivo vlastitim sredstvima, a smatra se kako je izrazito potrebna financijska potpora Grada Vrgorca pri organiziranju susreta i festivala.

BK Umčani je boćarski klub osnovan 2008. godine koji broji 7 članova različitih dobnih skupina. Klub igra u 2. Hrvatskoj boćarskoj ligi u kojoj se kreću po sredini ljestvice. Klub se koristi novim prostorom u vlasništvu privatnog trgovačkog društva, koji je na idealnoj lokaciji za potrebe kluba. Klubu nedostaju gume za precizno i brzinsko izbijanje, a navodi se potreba nabavka i ostale opreme. Klub je također član i Hrvatskog boćarskog saveza. Do sada se financirao iz sredstava nekoliko sponzora, koja nisu bila dovoljna, a tražena su sredstva i od Grada Vrgorca.

Na području Grada Vrgorca postoje dvije udruge koje se bave veslanjem u tradicijskoj lađi na području neretvanskog kraja. To su Udruga lađara Župa Dusina i Udruga lađara Vrgorac. Udruga lađara Župa Dusina osnovana je 2000. godine, ali tek od 2011. godine sudjeluje aktivno na događajima i manifestacijama poput Biklijade ili Maratona lađa, na kojem je najbolji plasman ostvaren 2011. godine i to 15. mjesto. Udruga se koristi prostorijama u privatnom vlasništvu, ali se ističe potreba za osiguranjem adekvatnog prostora za održavanje sastanaka članova udruge, kao i održavanje opreme. Udruga ima 40-ak članova u dobnim skupinama od 20 godina, pa naviše. Financiranje se vrši iz vlastitih sredstava i donacija te stoga nisu dovoljna s obzirom na potrebe udruge. Udruga lađara Vrgorac osnovana je 2014. godine s članstvom u rasponu od 15 do 35 godina, a koje broji 20 članova. Najbolji rezultat je 5. mjesto na kup natjecanju lađa u Korčuli 2015., te 20. mjesto na Maratonu lađa 2015. godine. Udruga ne koristi nikakve prostorije, a ističe se potreba za nabavom opreme s kojom bi se sudjelovalo na budućim natjecanjima. Udruga se financira isključivo od sponzorstva i donacija, pa kao i prethodno, financije nisu dovoljne.

Streljačka udruga Vrgorac osnovana je 2014. godine, a bavi se kako joj i me govori, natjecanjem u ekipnom ili pojedinačnom streljaštvu. Udruga je do sada sudjelovala na državnom natjecanju lovnog streljaštva. Udruga ima 9 muških članova mlađeg i starijeg dobnog uzrasta. Koristi se prostorijama u privatnom vlasništvu. S obzirom na djelatnost udruge, članovi se koriste vlastitim osobnim vatrenim oružjem i vlastitom municijom, a kao jedan od ciljeva udruge istaknuta je i nabava puške za potrebe natjecanja. Udruga se financira iz vlastitih sredstava, ali se smatra kako su ta sredstva dovoljna za potrebe udruge.

Lovačka udruga Dusina se bavi uzgojem i lovom divljači od 2012. godine. Udruga ima 3 člana od 35 godina, pa naviše, a financira se iz vlastitih sredstava za koja se smatraju kako su dostatna s obzirom da udruga nema niti koristi tuđe prostorije, niti se bavi organizacijom određenih natjecanja ili


143

druženja. Lovačka udruga Matokit ima duži staž i veće iskustvo u odnosu na LU Dusina, s obzirom da postoji od 2006. godine te da broji 20 članova. Broj članstva je stabilan tokom posljednjih 5 godina, a čine ga uglavnom muškarci stariji od 45 godina. Udruga nema zaposlenih te sve poslova obavljaju članovi na amaterskoj razini. Udruga koristi prostorije koje su u vlasništvu Grada Vrgorca (kojima i upravlja sam Grad) te za koje se smatra kako su u jako lošem stanju. Obnova prostorija se nameće kao potreba u narednom razdoblju. S obzirom da se udruga financira iz vlastitih sredstava, odnosno iz članarina te kako nema dodatne izvore prihoda, smatra se kako financijska sredstva nisu dostatna.

Gradska glazba „Ljudevit Bačić“ je udruga osnovana 1937. godine te uz nekoliko prekida u radu ponovno je aktivna od 2000. godine. Od 2011. do 2014. bilo je 32 člana. Od 2014. do 2016. bilo je 26 članova. Članovi udruge su uglavnom mlađeg uzrasta. Udruga je sudjelovala na „Vinkovačkim jesenima“ te na tri smotre puhačkih orkestara Splitsko-dalmatinske županije. Dugoročni ciljevi su poticanje, pomaganje i razvijanje amaterskog bavljenja glazbom, popularizacija puhačke glazbe, organizacija koncerata i manifestacija, suradnja i povezivanje s drugim sličnima udrugama. Udruga se koristi prostorijama koje su u vlasništvu Grada Vrgorca koje su u lošem stanju te je potrebna njihova sanacija. Udruga nema niti svu potrebnu opremu, a onoj opremi koju ima, potreban je popravak. Udruga je član Hrvatske glazbene unije i Zajednice puhačkih orkestara Splitsko-dalmatinske županije. Gradska glazba se financira iz proračuna Grada Vrgorca, ali su sredstva još uvijek nedostatna.

Klapa Goromita osnovana je 2015. godine s ciljem promocije izvornih dalmatinskih napjeva. Klapa ima 6 članova različitog uzrasta i životne dobi, po tri muška i tri ženska člana. Klapa se koristi prostorijama u vlasništvu Grada Vrgorca koje su na adekvatnoj lokaciji. Problem predstavlja umjetnička oprema koja je u derutnom stanju. S obzirom da se klapa financirala iz vlastitih sredstava, nabavka nove umjetnike opreme nije mogla biti realizirana.

Folklorni ansambl Matokit osnovan je 2011. godine te od tada broji od 20 do 25 članova. Članovi su mlađeg dobnog uzrasta te oko 2/3 su ženskog spola. Ansambl je sudjelovao na različitim folklornim manifestacijama, na kojima promiče folklornu baštinu i narodne običaje vrgoračkog kraja. Udruga se koristi prostorijama od OŠ Vrgorac koje su u odličnom stanju. Ipak, ističe se potreba za prostorom u kojem bi se mogli održavati sastanci članova udruge te čuvati potrebna oprema (plakati, nošnje, oprema, zastave i dr.). Udruga se financira djelom iz vlastitih sredstava, a djelom iz proračuna Grada Vrgorca, ali sredstva su još uvijek nedostatna za zadovoljavanje svih potreba udruge.

KUD Vrgorska krajina je također udruga koja se bavi njegovanjem nematerijalne kulturne baštine. Osnovana je 2009. godine te broji od 23 do 37 članova, uglavnom zrelije životne dobi. KUD je organizirao Međunarodnu smotru folklora u sklopu manifestacije „Biklijada“, a ima i zapaženih nastupa na različitim smotrama folklora i gastro/etno manifestacijama. KUD se koristi dvoranom Grad Vrgorca u kojoj održaje probe. Narodne nošnje samo su jednom nabavljene te su u lošem stanju i zahtijevaju novu nabavu. Udruga se financira iz vlastitih sredstava, a povremeno i iz proračuna Grada Vrgorca.

KUD Dusina osnovana je 2007. godine te broji 15 članova od čega 5 muških i 10 ženskih. Članovi su uglavnom zrelije životne dobi. Udruga je sudjelovala na različitim, kako domaćim, tako i međunarodnim festivalima s ciljem očuvanja narodnih običaja. Udruga, kao i prethodni KUD koristi prostije u vlasništvu Grada Vrgorca. KUD je član saveza KUD-ova Splitsko-dalmatinske županije. Za sada se KUD financirao iz sredstava Gradskog proračuna, ali ta sredstva nisu bila dovoljna.

HVIDR-a Vrgorac osnovana je 1992.godine s ciljem socijalne i pravne zaštite hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata. Udruga broji 115 muškaraca, dobi od 36 godina pa naviše te ima jednog


144

zaposlenog. Udruga koristi prostorije u tuđem vlasništvu, za koje se smatra da su na adekvatnoj lokaciji te da imaju svu potrebnu opremu. Udruga se financira iz proračuna i članarina.

Udruga Antifašista Grada Vrgorca osnovana je 2000. godine. Udruga broji oko 40 članova, od kojih je cca 70% muškaraca i 30% žena. Prema dobi, članstvo čine preko 80% osobe dobne skupine od 46 do 55 godina. Udruga nema zaposlenih, a cilj joj je održavanje antifašističkih vrjednota i obnova kao i održavanje povijesnih spomenika. Udruga se koristi prostorom u vlasništvu Grada Vrgorca koji nije u najboljem stanju. Udruga se financira iz proračuna Grada Vrgorca, kao i manjim donacijama u vidu prehrambenih potrepština za povremeno održavanje skupa povodom obilježavanje Dana antifašizma.

Dakle, udruge na podruju Grada Vrgorca uglavnom su smještene u samom Gradu, a pretežite djelatnosti su im sportske aktivnosti. Ne treba zanemariti niti broj udruga koje se bave kulturno-umjetničkom djelatnošću, kao i zaštitom okoliša. Udruge su istakle brojne probleme, a uglavnom se svode na nedostatak sredstava za financiranje njihovih djelatnosti. Udruge koje se koriste privatnim prostorijama uglavnom su zadovoljne i lokacijom i stanjem u kojem se nalaze njihove prostorije, dok udruge koje koriste javni prostor uglavnom negoduju, ponajviše na stanje u kojem se prostorije nalaze. Najveći dio udruge osnovano je nakon 2000.-te godine, dok tek poneka udruga ima veće iskustvo u doprinosu razvoja civilnog društva, odnosno zajednice u kojoj djeluje.

I.6.4 DJELATNOSTI VATROGASNE ZAŠTITE

Na području Grada Vrgorca djeluje II. postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva Vrgorac (Središnje vatrogasno društvo) koja je osnovana 1983. godine, a u svojih više od 30 godina djelovanja postrojba DVD-a je odradila veliki broj intervencija raznih vrsta (u prosjeku 100-ak intervencija godišnje), od preventivnih izlazaka na teren, preko požara otvorenog prostora do tehničkih intervencija uključujući i intervencije u prometu.

Područje zaduženosti DVD-a je prostor Grada Vrgorca te je kao takva jedina na tom području. DVD je do sada obavljalo zadatke i izvan područja zaduženosti iz čega je proizašla i suradnja s DVD-ima ostalih JLS, ali i vatrogasne postrojbe HAC-a. Također, prema potrebi se ostvaruje suradnja s ostalim institucijama, kao npr. Hrvatska gorska služba spašavanja, a član je Vatrogasne zajednice Splitsko-dalmatinske županije.

U intervencijama se koriste voda, pjenilo i prah. Postoji problem kada je u pitanju glavno sredstvo za gašenje (voda), jer nije dostupna na svim područjima Grada kroz sustav hidrantske mreže. Postoji potreba za nabavom praha i pjenila, ali se ta sredstva nabavljaju rijetko, odnosno onda kada to dopuštaju financijske mogućnosti.

U DVD-u je zaposleno 8 djelatnika, tj. 6 vatrogasaca vozača, 1 vatrogasac te 1 administrativni radnik. Potreba dodatnog zapošljavanja pojavljuje se tijekom protupožarne sezone, a problem je riješen upošljavanjem sezonskih vatrogasaca na rok od 3 mjeseca, i to kada financijske mogućnosti to dopuštaju. U sustavu postrojbe ne postoji vatrogasna mladež, ali se na njenom osnivanju intenzivno radi.


145

Grafički prikaz 6. 1. Navalno vozilo

Izvor: Vlastito istraživanje

DVD posjeduje navalno vozilo kapaciteta 2.400 l vode te 500 l A pjenila i 500 l B pjenila. Vozilo je proizvedeno 2006. godine, kada je i nabavljeno, a potrebna je i nabava dodatnih navalnih vozila. Od pomoćnih vozila DVD posjeduje dva vozila, jedno proizvedeno 1980. godine te drugo proizvedeno 2006. godine, a koja je nabavljena 2012. godine. S obzirom da vozila nisu u dobrom stanju, kao i na godinu proizvodnje i učestalost korištenja, za očekivati je da bi se u skoroj budućnost mogli pojaviti potreba nabave novih pomoćnih vozila.

Lokacija vatrogasnog doma nije adekvatna te je stoga u planu izgradnja novog vatrogasnog doma, a dok se novi dom ne izgradi postojeće prostorije se adaptiraju sukladno financijskim mogućnostima.

Vatrogasni putovi su zadovoljavajući na određenim lokacijama. Međutim, postoji potreba za novim vatrogasnim putovima, kao i za sanacijom postojećih vatrogasnih putova, s obzirom da su u lošem stanju. DVD posjeduje svu potrebnu opremu, čime zadovoljava kriterije iz pravilnika o minimalnoj opremljenosti DVD-a. U posjedu su: (i) Interventna osobna zaštitna oprema vatrogasca (ali samo za zaposlene vatrogasce), (ii) Brentače i naprtnjače, (iii) Ručni vatrogasni aparati, (iv) Vatrogasne cijevi i armature (ali u nedovoljnom broju), (v) Prijenosna vatrogasna motorna pumpa (jedna u izrazito lošem stanju). DVD ne posjeduje: (i) Radnu i svečanu vatrogasnu odoru, (ii) skupnu zaštitnu opremu vatrogasca, i (iii) sprave i oprema za penjanje i spašavanje.

DVD se financira iz proračuna Grada Vrgorca, a financijska sredstva koja prima nisu dovoljna za zadovoljavanje svih kriterija djelovanja vatrogasne postrojbe (loša opremljenost i stanje vozila, djelovanje u prevenciji i aktiviranju mladeži itd.). Grad Vrgorac do sada nije predlagao aktivnosti i mjere za unaprjeđenje sustava zaštite od požara.


146

I.7 INSTITUCIONALNI I RAZVOJNI OKVIR

Institucionalni i razvojni okvir odnosi se prvenstveno na fiskalni kapacitet Grada Vrgorca, tj. gradski proračun kao i na kapacitet ljudskog kapitala u smislu sposobnosti sudjelovanja u realizaciji projekata. U ovom će se poglavlju stoga opsežno analizirati budžet i fiskalni kapacitet Grada Vrgorca. Kroz analizu administrativnog ustroja i kapaciteta procijeniti će se mogućnosti Vrgorca za sufinanciranje projekata te posebno sposobnost i stručnost kadra zaposlenog u Gradu. Poglavlje također obuhvaća pregled financijske i nefinancijske imovine, te kretanje indeksa razvijenosti. Ova strategija usklađena je sa dokumentima prostornog uređenja i ostalim razvojnim dokumentima na području Grada Vrgorca, stoga će se dio pažnje posvetiti tim dokumentima. Zadnja dva dijela poglavlja obuhvaćaju pregled ranije realiziranih projekata, te članstvo Grada u lokalnim akcijskim grupama i ostalim partnerstvima.

I.7.1 ORGANIZACIJSKA STRUKTURA I ADMINISTRATIVNI KAPACITETI GRADA

Statut Grada Vrgorca iz 2009. godine definira Gradska tijela Grada Vrgorca – Gradsko Vijeće i Gradonačelnika. Prema Statutu Gradsko vijeće ima 15 vijećnika, od kojih predsjednika i dva potpredsjednika. Gradsko vijeće zaduženo je za aktivnosti definirane člankom 34. Statuta. Gradonačelnik zastupa Grad i nositelj je izvršne vlasti Grada Vrgorca te obavlja aktivnosti definirane člankom 47. Statuta. U skladu sa Statutom Grad Vrgorac za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Vrgorca ustrojava Upravna tijela (upravni odjeli i službe). Sukladno tome Grad je osnovao Upravni odjel za lokalnu upravu i samoupravu, Upravni odjel za gospodarstvo, gospodarenje prostorom i komunalne poslove, Upravni odjel za proračun i financije te Upravni odjel za društvene djelatnosti.

Grad Vrgorac u okviru samoupravnog djelokruga osigurava obavljanje djelatnosti kojima se zadovoljavaju svakodnevne potrebe građana na području komunalnih, društvenih i drugih djelatnosti (čl. 58. Statuta). Navedene djelatnosti osiguravaju se osnivanjem trgovačkih društva, javnih ustanova, drugih pravnih osoba i vlastitih pogona, ali mogu se i povjeriti drugim pravnim i fizičkim osobama temeljem ugovora o koncesiji. Sukladno tome pod Gradom djeluje određeni broj trgovačkih društava i ustanova. Trgovačka društva su Gradska čistoća i usluge d.o.o., koje je sa svojih 23 zaposlenika zaduženo za održavanje čistoće Grada i Gradskih površina, te odvoz otpada i Komunalno d.o.o. čijih 33 djelatnika brine za opskrbu pitkom vodom te saniranje oštećenih cjevovoda. Turistička zajednica Grada Vrgorca zadužena je za promociju Grada Vrgorca diljem zemlje i svijeta i ima jednog zaposlenika. U vlasništvu Grada nalaze se sljedeće ustanove: Dječji vrtić “Pčelica”, koji brine o odgoju i naobrazbi djece predškolskog uzrasta (32 zaposlenika); Gradska knjižnica, koja sa svoja četiri djelatnika, nabavlja knjižnu i neknjižnu građu te pruža usluge korisnicima; Dom športova Vrgorac, koji ima četvero zaposlenika, pruža niz djelatnosti u domeni trgovine na malo športskom opremom, ugostiteljstva (restorani i barovi), iznajmljivanja vlastitih nekretnina, promidžbe, organiziranja kulturnih priredbi, zabavnih djelatnosti te športskih djelatnosti (ustupa dvoranu na korištenje građanima, športskim udrugama i pojedincima u svrhu rekreiranja, ista se koristi za nastavu tjelesnog odgoja u osnovnoj i srednjoj školi); te Gradsko kulturno središte koja objedinjava i koordinira sve kulturne sadržaje u Vrgorcu (3 zaposlenih).

Na području Grada djeluje 28 mjesnih odbora, s ciljem ostvarivanja neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima koji utječu na njihov život i rad. Mjesni odbori definirani su člankom 61. Statuta.

Prema Statutu Grad Vrgorac u samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja: uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, briga o djeci,


147

socijalna skrb, primarna zdravstvena zaštita, odgoj i osnovno obrazovanje, kultura, tjelesna kultura i šport, zaštita potrošača, zaštita i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarna zaštita i civilna zaštita, promet na svom području, te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Prema dostavljenim podacima Grad Vrgorac ima 22 zaposlenika, od čega ih 14 ima visoku i višu stručnu spremu, dok ih preostalih osam ima srednju stručnu spremu. Zaposlenici su, uz dvoje građevinske i po jedno agronomske struke i struke šumarstva, uglavnom ekonomske i pravne struke. Pri tome treba izdvojiti da je dvoje djelatnika prošlo edukaciju za izradu i prijavu projekata za fondove, od kojih je jedan ekonomske, a drugi pravne struke.

I.7.2 FINANCIJSKA I NEFINANCIJSKA IMOVINA

Podaci o vrijednosti imovine, obveza i vlastitih izvora dostupni su u financijskom izvješću Grada Vrgorca za 2015. god., koje se nalazi na web stranici Grada. Prema navedenom izvoru vrijednost nefinancijske imovine, koja je evidentirana u poslovnim knjigama, iznosi 96.935.409,00 kn, a u značajnijem dijelu se odnosi na proizvedenu dugotrajnu imovinu, točnije na građevinske objekte u iznosu 86.539.717,00 kn. Financijska imovina je krajem 2015. iznosila 8.224.277,00 kn, a najvećim dijelom odnosila se na potraživanja za prihode poslovanja (7.341.792,00 kn), od čega većinu čine potraživanja za upravne i administrativne pristojbe, pristojbe po posebnim propisima i naknade (6.296.678,00 kn). Obveze Grada Vrgorca na kraju 2015. god. iznosile su 9.235.184,00 kn. Najveći dio tog iznosa odnosi se na obveze za kredite i zajmove (6.541.789,00 kn), dok su obveze za rashode poslovanja 2.320.962,00 kn, a obveze za nabavu nefinancijske imovine 372.433,00 kn. U istom vremenu vlastiti izvori Grada iznose 95.924.502,00 kn.

Tablica 7. 1. Vrijednost imovine, obveza i vlastitih izvora Grada Vrgorca u 2015. god.

R. br. OPIS Stanje 1. siječnja

Stanje 31. prosinca

Indeks (5/4)

Imovina 106.394.477 105.159.686 98,84 1 Nefinancijska imovina 97.689.566 96.935.409 99,23 1.1. Neproizvedena dugotrajna imovina 1.055.269 1.055.269 100,00

1.2. Proizvedena dugotrajna imovina 87.627.800 86.873.643 99,14 1.3. Dugotrajna nefinancijska imovina u pripremi 9.006.497 9.006.497 100,00

2 Financijska imovina 8.704.911 8.224.277 94,48 2.1. Novac u banci i blagajni 359.217 31.201 8,69

2.2. Depoziti, jamčevni polozi i potraživanja od zaposlenih te za više plaćene poreze

0 0

2.3. Potraživanja za dane zajmove 0 0 2.4. Vrijednosni papiri 0 0 2.5. Dionice i udjeli u glavnici 416.500 416.500 100,00

2.6. Potraživanja za prihode poslovanja 7.450.241 7.341.792 98,54 2.6.1. Potraživanja za upravne i administrativne

pristojbe, pristojbe po posebnim propisima i naknade

5.844.873 6.296.678 107,73

3 Obveze 8.446.546 9.235.184 109,34 3.1. Obveze za rashode poslovanja 1.827.150 2.320.962 127,03

3.2. Obveze za nabavu nefinancijske imovine 1.130.570 372.433 32,94 3.3. Obveze za kredite i zajmove 5.488.826 6.541.789 119,18

4 Vlastiti izvori 97.947.931 95.924.502 97,93


148

Izvor: Financijsko izvješće Grada Vrgorca u 2015. god., dostupno na www.vrgorac.hr

I.7.3 FISKALNI KAPACITET

Fiskalni kapacitet je sposobnost lokalnih jedinica da vlastitim proračunskim sredstvima financiraju proračunske rashode odnosno da financiraju pružanje javnih usluga. Fiskalni kapacitet može se definirati i kao mogućnost i sposobnost lokalne jedinice da na svom području prikupi prihode za financiranje javnih rashoda. Svaku lokalnu jedinicu ne mora karakterizirati isti fiskalni kapacitet odnosno različitost kapaciteta između lokalnih jedinica proizlazi iz različitih poreznih osnovica. Drugim riječima, jedinice većeg fiskalnog kapaciteta mogu pružiti višu razinu javnih usluga mjereno po stanovniku odnosno iz nižeg poreznog opterećenja po stanovniku proizlazi i niži fiskalni kapacitet te time i niža razina zadovoljenja javnih potreba po stanovniku. Stoga je cilj težiti što višem fiskalnom kapacitetu Grada. Isto tako potrebno je naglasiti da veće porezno opterećenje ne mora nužno imati negativne konotacije, već se kroz visok nivo transparentnosti lokalnog proračuna može stvoriti „pozitivna lokalna porezna klima“, odnosno efikasnije trošenje javnih sredstava.

Različiti su načini mjerenja fiskalnih kapaciteta u praksi - od veličine prikupljenih prihoda ili veličine ukupnih poreznih prihoda do analize pojedinog oblika prihoda po stanovniku. Posebno je stoga zanimljivo sagledati fiskalni kapacitet kada se ukupni prihodi umanje za pomoći (dotacije iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna) i dio poreza na dohodak dobiven kroz pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije. Tada se izračunom dobije fiskalni kapacitet kao odnos vlastitih i ukupnih prihoda. Tako izračunat pokazatelj prema podacima za 2015. ukazuje na nisku razinu vlastitih prihoda, jer se tek 54,53% sredstava ostvaruje iz poslovanja Grada dok ostatak sredstava predstavljaju pomoći. Gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2015. godini prosječno ostvaruju 88,21% prihoda poslovanja bez pomoći, dok za sumu svih jedinica lokalne samouprave (Gradovi i općine) taj postotak iznosi 85,66%. Stoga, Grad Vrgorac nalazi se ispod prosjeka Gradova i općina u Županiji. Time se potvrđuje da je Grad Vrgorac ovisan o prihodima od poreza i pomoćima iz proračuna za svoje poslovanje.

Grad Vrgorac prema tome spada među JLS Splitsko-dalmatinske županije sa niskim fiskalnim kapacitetom. Naime, prema Jurlina Alibegović (2010) u Splitsko-dalmatinskoj županiji samo polovica gradova (od ukupno 16) i 22 općine (od ukupno 39) imaju fiskalni kapacitet koji omogućava financiranje rashoda poslovanja prihodima bez pomoći.

Pored pokazatelja udjela vlastitih prihoda u ukupnim prihodima uobičajeno je sagledati i pokazatelje raznih oblika prihoda po glavi stanovnika. Pri izračunu su u obzir uzeti podaci o broju stanovnika iz 2011. godine, te proračunska sredstva iz 2015. godine. Tablica jasno ukazuje da je Grad Vrgorac u odnosu na prosjek Županije po pitanju prihoda od poslovanja, poreznih prihoda kao i prihoda od imovine znatno ispod prosjeka svih gradova u Županiji. Prema pokazatelju pomoći po glavi stanovnika Vrgorac je iznad prosjeka.

Od navedenih pokazatelja, najčešće se koristi iznos prikupljenih prihoda od poreza i prireza na dohodak po glavi stanovnika. Analiza ukazuje na značajnu razliku u fiskalnom kapacitetu Grada Vrgorca u odnosu na prosjek gradova Županije. Druga dva pokazatelja (prihodi od poreza i prihodi poslovanja) ukazuju na još veće odstupanje od prosjeka, što ukazuje na potrebu za povećanjem ovih prihoda u Gradu i poboljšanje sposobnosti Grada da financira postojeće javne usluge. Analizirajući pokazatelj pomoći p/c, prosjek gradova u Županiji iznosio je 656,30 kn, dok je u Gradu Vrgorcu isti pokazatelj ima vrijednost 903,04 kn. Navedeno ukazuje na veću ovisnost Grada o pomoćima iz državnog proračuna u odnosu na druge gradove u Županiji, ali i na činjenicu da Grad Vrgorac ne ostvaruje prihode na osnovu decentraliziranih funkcija.


149

Ukupni rashodi poslovanja po stanovniku gradova Županije za 2015. iznosili su 2.942,95 kn, dok je ta vrijednost u Gradu Vrgorcu bila 1.884,78 kn. Rashodi za zaposlene također su niži u odnosu u odnosu na druge gradove, dok su materijalni rashodi niži za preko 50%. Na usluge promidžbe i informiranja troši se gotovo zanemariv iznos. Niži iznos u odnosu na prosjek vidljiv je i kod naknada građanima kao i kod ostalih rashoda.

Tablica 7. 2. Fiskalni kapacitet Grada Vrgorca i prosjek gradova Splitsko-Dalmatinske županije za 2015. godinu (kn po stanovniku)

Fiskalni pokazatelj per capita Grad Vrgorac Prosjek Gradova u županiji

Prihodi poslovanja 1964.21 3598.86

Prihodi od poreza 605.67 1754.81

Porez i prirez na dohodak 563.34 1191.90

Pomoći 903.04 656.30

Prihodi od imovine 105.17 354.53

Prihodi od upr. i adm. pristojbi, prist. po pos. prop. i nakn.

350.32 1032.91

Rashodi poslovanja 1884.78 2942.95

Rashodi za zaposlene 374.88 568.01

Materijalni rashodi 539.71 1262.37

Usluge promidžbe i informiranja 2.98 19.00

Naknade građ. i kuć. na temelju osig. i druge naknade

71.38 195.30

Ostali rashodi 321.74 660.96

Izvor: izrada autora prema Ostvarenje proračuna JLP(R)S za period 2010.-2015. (http://www.mfin.hr/hr/lokalni-proracun-arhiva)

Grad Vrgorac ima prihode kojima u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže. Prihodi Grada Vrgorca su: gradski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, u skladu sa zakonom i posebnim odluka Gradskog vijeća, prihodi od stvari u vlasništvu Grada i imovinskih prava, prihod od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Grada odnosno u kojima Grad ima udjele ili dionice, prihodi od koncesija, novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propiše Grad Vrgorac u skladu sa zakonom, udio u zajedničkim porezima sa Splitsko-dalmatinskom županijom i Republikom Hrvatskom, te dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije prema posebnom zakonu, sredstva pomoći i dotacije Republike Hrvatske predviđene u Državnom proračunu, drugi prihodi određeni zakonom.

I.7.4 GRADSKI PRORAČUN

Proračun jedinice lokalne i područne samouprave akt je kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci za jednu godinu. Na temelju proračuna omogućuje se financiranje poslova i programa kojima dolazi do pružanja i ostvarivanja javnih potreba i prava građana, koja se financiraju iz javnih prihoda. Prema podacima Ministarstva financija ukupni prihodi Grada Vrgorca u 2015. ostvareni su u iznosu od 13.052.605,00 kn, što predstavlja pad od 20% u odnosu na 2014. godinu. Rashodi za 2015. ostvareni su u iznosu od 14.412.967,00 kn ili za 23,56% manje nego u 2014. Glavni razlog smanjenja ukupnih prihoda je dramatičan pad prihoda od poreza i prireza na dohodak, koji su u odnosu na 2014. bili niži za čak 56,3%. Valja napomenuti kako su oscilacije proračuna u Gradu


150

Vrgorcu bitno izraženije nego u prosjeku ostalih gradova Županije. Naime, u ostalim gradovima prihodi su se u 2015. smanjili za 6,2% u odnosu na godinu ranije, dok je pad rashoda iznosio 5,1%. U svakom slučaju, veći rashodi od prihoda u Gradu Vrgorcu ukazuju na potrebu za strožom fiskalnom disciplinom.

Slijedi analiza kretanja proračuna u zadnjih pet godina, te analiza strukture osnovnih prihoda i rashoda, kako bi se detektiralo osnovne izvore financiranja, te funkcije na koje odlazi većina rashoda. Valja istaknuti kako u ovom dijelu poglavlja ograničenje predstavlja nedostupnost podataka o planiranom kretanje prihoda i primitaka te rashoda i izdataka u razdoblju 2016. – 2018.

Tablice 7.3. i 7.4. prikazuju kretanje ostvarenih prihoda i rashoda Grada Vrgorca u razdoblju 2010. – 2015. Izuzme li se 2014. godina, u ostatku analiziranog razdoblja prisutan je kontinuiran pad ukupnih prihoda i ukupnih rashoda. Prihodi Grada Vrgorca u 2015. god. bili su niži za čak 64% u odnosu na 2010., dok su u istom razdoblju rashodi smanjeni za 58%. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine, kao i rashodi za nabavu nefinancijske imovine značajnije su oscilirali, pri čemu je najveća promjena zabilježena kod prihoda u 2015. god.

Tablica 7. 3. Ostvareni prihodi i rashodi proračuna Grada Vrgorca od 2010. do 2015.

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. UKUPNI PRIHODI 36.407.623 31.190.296 21.001.651 15.993.665 16.312.892 13.052.605 Prihodi poslovanja 36.395.161 31.167.701 20.974.864 15.974.673 16.293.087 12.908.801 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine

12.462 22.595 26.787 18.992 19.805 143.804

UKUPNI RASHODI 34.512.153 31.154.619 23.111.685 18.682.746 18.855.497 14.412.967 Rashodi poslovanja 26.155.759 24.061.505 20.569.489 15.893.733 14.055.680 12.386.812 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine

8.356.394 7.093.114 2.542.196 2.789.013 4.799.817 2.026.155


Tablica 1.75. Proračun Grada Vrgorca od 2010. do 2015.- verižni indeksi

2011/2010 2012/2011 2013/2012 2014/2013 2015/2014 UKUPNI PRIHODI 85,67 67,33 76,15 102,00 80,01 Prihodi poslovanja 85,64 67,30 76,16 101,99 79,23 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine

181,31 118,55 70,90 104,28 726,10

UKUPNI RASHODI 90,27 74,18 80,84 100,92 76,44 Rashodi poslovanja 91,99 85,49 77,27 88,44 88,13 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine

84,88 35,84 109,71 172,10 42,21


Grafikon 1.40. prikazuje kretanje ostvarenih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka u razdoblju 2010. – 2015. Uz već uočene trendove kretanje prihoda i rashoda, (koji su tablično prikazani) dodamo li ukupnim kategorijama primitke i izdatke, može se primijetiti da je Grad u 2015. god. ostvario proračunski suficit.


151

Grafički prikaz 7. 1. Kretanje proračunskih prihoda i rashoda Grada Vrgorca od 2010. do 2015.


Promatra li se struktura osnovnih prihoda od poslovanja (Grafikon 7.2.) uočljivo je kako se najveći udio od čak 46% odnosi na Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna. Od ukupnog iznosa od 5.934.812,00 kn, dio (4.827.487,00 kn) se odnosi na tekuće pomoći proračunu iz drugih proračuna, dok ostatak predstavlja kapitalne pomoći. Prema udjelu pomoći u prihodima Grad Vrgorac znatno odstupa od prosjeka županije s obzirom da je u ostalim gradovima Županije taj udio tek 12%.

Drugi najizdašniji prihod Grada odnosi se na prihode od poreza s udjelom od 31% u ukupnim prihodima, u iznosu od 3.980.481,00 kn. Većinu tog iznosa (93%) čine porez i prirez na dohodak, dok su ostali porezi kojima je Grad u 2015. ostvario prihode porez na imovinu i porez na robu i usluge. Prema udjelu prihoda od poreza u ukupnim prihodima Vrgorac je znatno ispod prosjeka ostalih gradova Županije u kojima je taj udio u 2015. god. iznosio 52%.

Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada sudjeluju u ukupnim prihodima poslovanja sa 18% (2.302.322,00 kn), pri čemu se najveći dio tog iznosa odnosi na komunalne naknade (1.412.331,00 kn) i komunalne doprinose (571.384,00 kn), dok su ostatak prihodi po posebnim propisima (210.190,00 kn) te upravne i administrativne pristojbe (108.417,00 kn). Usporede li se prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi Grada Vrgorca sa prosjekom ostalih gradova u Županiji gdje udio iznosi 24%, uočava se da i prema tom pokazatelju Vrgorac zaostaje za ostalim Gradovima.

Najmanji udio ukupnih prihoda, od samo 5% (691.186,00 kn) odnosi se na prihode od imovine. Najveći dio navedenog iznosa odnosi se na prihode od nefinancijske imovine (687.828,00 kn), među kojima dominira kategorija ostalih prihoda od nefinancijske imovine (421.499,00 kn). Na prihode od financijske imovine otpada tek zanemarivi dio od 3.358,00 kn. U ostalim gradovima Županije prihodi od imovine čine 11% ukupnih prihoda poslovanja.

Opisana struktura prihoda Grada Vrgorca vrlo je nepovoljna, s obzirom na iznadprosječan udio pomoći od subjekata unutar općeg proračuna, što se prvenstveno odnosi na državni proračun. Navedeno potvrđuje i nizak fiskalni kapacitet, opisan u prethodnom dijelu poglavlja. Te činjenice svakako treba

0

5.000.000

10.000.000

15.000.000

20.000.000

25.000.000

30.000.000

35.000.000

40.000.000

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

UKUPNI PRIHODI IPRIMICI

UKUPNI RASHODI IIZDACI


152

uzeti u obzir prilikom planiranja razvoja. Potrebno je smanjiti ovisnost o državnom proračunu te o porezu na dohodak te nastojati povećati prihode na osnovu poreza na imovinu i drugih izvora (sredstva iz EU fondova).

Grafički prikaz 7. 2. Struktura osnovnih prihoda od poslovanja u Gradu Vrgorcu 2015. godine


U strukturi rashoda poslovanja prema ekonomskoj klasifikaciji (Grafikon 1.42.) podjednak udio (29%) odnosi se na materijalne rashode (3.546.946,00 kn) i pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna (3.544.833,00 kn). Unutar materijalnih rashoda najveći dio odnosi se na Rashode za usluge (1.949.153,00 kn), od čega dominiraju komunalne usluge (707.122,00 kn). Poslije materijalnih, najveći udio otpada na rashode za materijal i energiju (764.198,00 kn) te za ostale nespomenute rashode poslovanja (684.490,00 kn) u koje spadaju i naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i slično (380.323,00 kn). Najmanji udio materijalnih rashoda odnosi se na naknade troškova zaposlenima (149.105,00 kn). Udio materijalnih rashoda u ukupnim rashodima poslovanja u ostalim gradovima Županije u prosjeku iznosi 31%.

Kompletan iznos Pomoći danih u inozemstvo i unutar općeg proračuna odnosi se na Prijenos proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti. Udio pomoći u rashodima poslovanja ostalih gradova u Županiji iznosi 27%.

Rashodi za zaposlene čine 20% (2.463.716,00 kn) ukupnih rashoda poslovanja, od čega se većina odnosi na plaće za redovan rad (2.086.664,00 kn) dok su ostatak doprinosi za plaće (377.052,00 kn). Udio rashoda za zaposlene u ostalim gradovima u prosjeku iznosi tek 14%.

Prihodi od poreza

Pomoći iz inozemstva iod subjekata unutaropćeg proračuna

Prihodi od imovine

Prihodi od upravnih iadministrativnihpristojbi, pristojbi poposebnim propisima inaknada


153

Relativno velik udio od 17% (2.114.508,00 kn) u ukupnim rashodima ima kategorija ostali rashodi, među koje se ubrajaju tekuće donacije (1.614.508,00 kn) i kapitalne pomoći (500.000,00 kn). Gradovi županije u prosjeku bilježe podjednak udio ostalih u ukupnim rashodima od 16%.

Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade sudjeluju u rashodima sa 4% (469.116,00 kn), dok je u ostalim gradovima taj udio 7%.

Najmanji udio (2% ili 247.693,00) odnosi se na Financijske rashode, kao i u ostalim gradovima Županije.

Prema Jurlina - Alibegović (2012.) oko polovine ukupnih rashoda općina, gradova i županija odnosi se na tekuće rashode za financiranje funkcioniranja lokalne i područne samouprave (materijalni rashodi i rashodi za zaposlene), dok se manje od četvrtine rashoda odnosi na razvojne rashode. Grad Vrgorac je po ovim mjerilima u nezahvalnijoj poziciji u odnosu na prosjek RH, jer materijalni rashodi i rashodi za zaposlene, zajedno sa pomoćima unutar općeg proračuna, zauzimaju čak 78% svih rashoda, a premali dio sredstava usmjeren ja ka razvojnim rashodima.

Grafički prikaz 7. 3. Struktura 1.42. osnovnih rashoda poslovanja u Gradu Vrgorcu 2015. godine


Promatraju li se rashodi prema funkcionalnoj klasifikaciji (Grafikon 7.4.) može se uočiti kako najveći dio od 29% (4.148.751,00 kn) čine rashodi za opće javne usluge. Ukupan navedeni iznos odnosi se na izvršna i zakonodavna tijela. U ostalim gradovima opće javne usluge u prosjeku čine 22% ukupnih rashoda.

Rashodi za zaposlene

Materijalni rashodi

Financijski rashodi

Pomoći dane u inozemstvo iunutar općeg proračuna

Naknade građanima ikućanstvima na temeljuosiguranja i druge naknade

Ostali rashodi


154

Na usluge unapređenja stanovanja i zajednice odlazi 27% (3.890.147,00 kn) rashoda, pri čemu se ukupan iznos izdvaja za razvoj zajednice. Na istu kategoriju u ostalim gradovima otpada tek 18% rashoda.

Za obrazovanje se u Gradu Vrgorcu izdvaja 20% (2.919.108,00 kn) ukupnih rashoda, od čega većinu (2.878.424,00 kn) čine izdvajanja za predškolsko obrazovanje, dok je ostatak osnovno školsko obrazovanje. U ostalim gradovima Županije taj udio iznosi 17%.

Na rekreaciju, kulturu i religiju Grad Vrgorac troši 9% (1.277.955,00 kn) rashoda, od čega najveći dio čine izdvajanja za službu kulture (813.755,00 kn), dok se ostatak izdvaja za službu rekreacije i sporta. Ostali gradovi SDŽ za tu namjenu u prosjeku troše 17% sredstava.

Podjednak udio ukupnih rashoda od 5% odlazi na javni red i sigurnost, točnije usluge protupožarne zaštite (732.402,00 kn) te socijalnu zaštitu (678.147,00 kn), dok je nešto niži postotak (4%) izdvajanja za zaštitu okoliša (644.657,00 kn), gdje se najviše sredstava (400.000,00) ulaže za gospodarenje otpadnim vodama. Prema navedenim udjelima u ukupnim rashodima Grad Vrgorac ne odstupa bitno od prosjeka ostalih gradova u Županiji.

Za Ekonomske poslove grad izdvaja tek 1% (121.800,00 kn) rashoda, pri čemu ukupan iznos čine ulaganja u višenamjenske razvojne projekte. Razlika u odnosu na ostale gradove u Županiji najizraženija je upravo u ovoj stavci, s obzirom da taj udio kod ostalih Gradova iznosi čak 11%.

Opisana struktura rashoda prema funkcionalnoj klasifikaciji upućuje na nižu razvijenost Vrgorca u odnosu na ostale gradove u Županiji, što proizlazi iz bitno većih izdvajanja za usluge unapređenja stanovanja i zajednice, kao i nižih izdvajanja za ekonomske poslove te rekreaciju, kulturu i religiju. Prema EIZ (2010.) za gradove vrijedi da se gotovo 20% rashoda alocira za ekonomske poslove. Uočljiva je stoga potreba da se u Gradu Vrgorcu bitno povećaju izdvajanja za ekonomske poslove.

Grafički prikaz 7. 4. Rashodi prema funkcionalnoj klasifikaciji u Gradu Vrgorcu 2015. godine

Opće javne usluge

Javni red i sigurnost

Ekonomski poslovi

Zaštita okoliša

Usluge unapređenjastanovanja i zajednice

Rekreacija, kultura i religija

Obrazovanje

Socijalna zaštita


155


Nadalje, u komentar proračuna treba uvrstiti i analizu IJF (2015.) čiji je cilj bio prikazati najnovije rezultate analize otvorenosti proračuna županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Otvorenost (transparentnost) proračuna podrazumijeva mogućnost građana da dobiju potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu. Analiza navodi da je Grad Vrgorac jedan od 18 gradova koji u 2014. i 2015. godini nisu objavili ni jedan proračunski dokument. Nadalje, Vrgorac je jedan od gradova čiji se proračun u trenutku pretrage nije mogao pronaći ni na službenim internetskim stranicama ni u službenom glasniku. Stoga, u analizi se zaključuje da je razina otvorenosti (transparentnosti) proračuna (prema broju objavljenih dokumenata) u Gradu nula (0), što nudi lokalnoj vlasti značajan prostor za napredak kako bi se omogućilo što efikasnije prikupljanje javnih sredstava, kao i ponuda javnih dobara i usluga. Uz objavljivanje prijedloga proračuna na internetskoj stranici lokalne jedinice te donesenog izglasanog proračuna, kao i objavu godišnjeg izvršenja proračuna za prethodnu godinu i polugodišnjeg za istu, predlaže se da se građanima ponudi pojednostavnjeni oblik proračunskog dokumenta (npr. proračuni u malom, prezentacije, vodiči, skraćeni prikazi).

Isto je potvrdio i Državni ured za reviziju (2011.), koji je tada istaknuo potrebu da Grad informira građane (javni mediji, lokalni glasnik i općinske mrežne stranice) o djelovanjima predstavničkog tijela i izvršne vlasti. Informiranost se pri tome odnosi na pitanja trenutnih aktivnosti, planiranih projekata, donošenja proračuna i ostvarivanja proračunskih prihoda, ali je s druge strane nedostatna informiranost stanovništva o namjeni prihoda koje plaćaju i o njihovu trošenju i rezultatima trošenja, kao i o utjecaju na poboljšanje kvalitete života i stanovanja. Stoga je preporučeno Gradu da uvede program informiranja stanovništva o naplati i namjeni proračunskih prihoda, njihovu utrošku i utjecaju na zadovoljavanje javnih potreba.

Pored svega navedenog, potrebno je za realniju sliku financijskog stanja imati uvid u prihode i rashode društava i ustanova u vlasništvu/suvlasništvu Grada.

I.7.5 INDEKS RAZVIJENOSTI

Donošenjem Zakona o regionalnom razvoju 2009. godine, a s ciljem gospodarskog razvoja svih krajeva Hrvatske, kao temelj za ocjenjivanje i kategorizaciju JL(R)S uveden je indeks razvijenosti. Naime, ocjenjivanje razine razvijenosti JL(R)S smatra se ključnim u regionalnom planiranju i politici razvoja, a indeks razvijenosti pri tome predstavlja ključan kriterij za alokaciju strukturnih fondova i državnih pomoći. Naime, što je lošija socioekonomska situacija pojedine JL(R)S (slabiji fiskalni kapacitet), to će imati više prava na razne oblike državnih sredstava (Perišić i Wagner, 2015.).

Indeks razvijenosti je kompozitni pokazatelj koji se računa kao ponderirani prosjek pet socio-ekonomskih pokazatelja (Perišić i Wagner, 2015.) odnosno predstavlja kompozitni indeks koji se dobije na temelju vrijednosti osnovnih pokazatelja i vrijednosti standardiziranih pokazatelja u odnosu na nacionalni prosjek (Uredba o indeksu razvijenosti - Narodne novine 63/10 i 158/13).

Prilikom određivanja indeksa razvijenosti koriste se sljedeći pokazatelji (Uredba o indeksu razvijenosti - NN 63/10 i 158/13):


156

• Prosječni dohodak per capita110,

• Prosječni izvorni prihodi per capita111,

• Prosječna stopa nezaposlenosti112,

• Kretanje stanovništva113 i

• Udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu 16-65 godina114.

Spomenuti pokazatelji prema Uredbi imaju zadane udjele u ukupnoj vrijednosti indeksa razvijenosti, kako slijedi: stopa nezaposlenosti – 30%, dohodak po stanovniku – 25%, proračunski prihodi jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku – 15%, opće kretanje stanovništva – 15%, stopa obrazovanosti – 15%. Pokazatelji se izračunavaju na temelju podataka u razdoblju od tri godine koje prethode postupku ocjenjivanja, (iznimka je stanovništvo), a vrijednost indeksa razvijenosti izračunava se kao ponderirani prosjek odstupanja standardiziranih vrijednosti pokazatelja od prosjeka Republike Hrvatske (čl. 10. i čl. 11. Uredbe).

Prilikom tumačenja Tablice treba napomenuti kako postoje dvije klasifikacije indeksa razvijenosti. Jedna se odnosi na vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti na županijskoj razini, a druga na vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti na lokalnoj razini. Jedinice područne (regionalne) samouprave razvrstavaju se u četiri skupine. U I. skupinu razvrstane su jedinice područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka RH, u II. skupinu razvrstane su jedinice čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka RH, u III. skupinu čija je vrijednost između 100% i 125% prosjeka RH, a u IV. skupinu razvrstane su jedinice čija je vrijednost indeksa razvijenosti veća od 125% prosjeka RH (Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, NN, 147/14).

Prema indeksu razvijenosti, JLS se razvrstavaju u pet skupina (Tablica 7.4.). U I. skupinu razvrstane su JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50% prosjeka RH. Istom logikom razvrstavaju se JLS u druge skupine odnosno u II. Skupinu spadaju JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50% i 75% prosjeka RH, u III. skupinu čija je vrijednost između 75% i 100% prosjeka RH, u IV. skupinu čija je vrijednost između 100% i 125% prosjeka RH, a u V. skupinu razvrstavaju se JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti veća od 125% prosjeka RH (ZRR RH, NN, 147/14).

Tablica 7. 4. Kategorizacija indeksa razvijenosti

Indeks razvijenosti Skupina

<50% I.

50-75% II.

75-100% III.

100-125% IV.

110 omjer ukupnog iznosa dohotka kojega su tijekom jednoga poreznog razdoblja (kalendarska godina) ostvarili porezni obveznici, fizičke osobe s prebivalištem ili uobičajenim boravištem na području JL(R)S, i broja stanovnika koji žive na području te jedinice 111 omjer ostvarenih prihoda j JL(R)S umanjenih za određene prihode (pomoći i donacije, sufinanciranje građana za mjesnu samoupravu, dodatni udjeli u porezu na dohodak i pomoći za izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija, prihode od prodaje nefinancijske imovine, od prireza porezu na dohodak) i broja stanovnika na području JL(R)S 112 omjer broja nezaposlenih i zbroja svih zaposlenih te nezaposlenih osoba na području JL(R)S 113 omjer usporedivog broja stanovnika u JL(R)S u posljednjem dostupnom desetogodišnjem razdoblju 114 udjel stanovništva sa završenom srednjom školom i višom razinom obrazovanosti u ukupnom stanovništvu na području JL(R)S


157

>125% V.

Izvor: www.mrrfeu.hr

Grad Vrgorac pripada trećoj skupini po indeksu razvijenosti, dok cjelokupna Splitsko-dalmatinska županija pripada četvrtoj skupini.

Tablica 7. 5. Indeks razvijenosti Grada Vrgorca i Splitsko-dalmatinske županije

Područje Indeks razvijenosti Skupine

Grad Vrgorac 79,53% 75-100% III.

Županija 93,75% 75-100% II.


Prema podacima navedenim u Tablici 7.6. odnosno prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, prosječni dohodak per capita u Gradu Vrgorcu u periodu 2010.-2012. iznosio je 21.279 kn, što je za otprilike 18,2% manje od prosjeka Županije i za otprilike 26% manje od prosjeka RH. Isto tako u odnosu na državni prosjek, ostvarena vrijednost prosječnog izvornog prihoda p/c je za oko 1.700 kn manja u odnosu na oba prosjeka.

Sa prosječnom stopom nezaposlenosti od 20,0% Grad Vrgorac nalazi se otprilike na razini prosjeka Županije, ali je u lošijoj poziciji u odnosu na prosjek RH koji u istom razdoblju iznosi 16,0%. Kretanje stanovništva pokazuje blage pozitivne trendove (rast od 1,5% u odnosu na 2001. godinu), iako nešto niže od prosjeka Županije (rast od 4,2%), dok je posljednji pokazatelj, udio obrazovnog stanovništva u stanovništvu između 15 i 65 godina, otprilike na razini prosjeka RH (77,74%) odnosno ispod prosjeka Županije (83,09%).

Što se tiče dinamike kretanja indeksa razvijenosti, kao i njegovih pokazatelja, Grad Vrgorac bilježi napredak u svim sastavnicama osim u kretanju stanovništva. Vrijednost ukupnog indeksa razvijenosti povećala se u odnosu na 2010. god. kada je iznosila 71,72%. Kada se pak analiziraju pojedini pokazatelji (Tablica 7.6) može se reći da je najveći napredak ostvaren u pokazatelju udio obrazovanog stanovništva, koji se povećao za čak 13,33 p.p., što predstavlja veći porast u odnosu na Županiju i prosjek RH. Prosječni dohodak p/c povećao se za 19,7%, što je ponovno iznad rasta koji je zabilježila Županija i RH. Prosječni izvorni prihodi p/c povećali su se sa niskih 773 na 1.318 kn, što je i dalje daleko ispod prosjeka Županije i RH, međutim ohrabruje trend rasta koji je u navedenom razdoblju prisutan. Prosječna stopa nezaposlenosti smanjila se za 2,1 p.p., dok je na razini Županije i RH nezaposlenost rasla. Unatoč smanjenju, stopa nezaposlenosti u Gradu Vrgorcu i dalje je veća nego ona na razini Županije i RH. Općenito se može reći da dani pokazatelji ukazuju na slična kretanja Vrgorca u odnosu na RH po pitanju prosječnog dohotka p/c i udjela obrazovanog stanovništva, dok se kod ostalih sastavnica bilježe značajno drugačiji trendovi.

Tablica 7. 6. Vrijednosti osnovnih pokazatelja razvijenosti za Grad Vrgorac, Županiju i RH

Područje Prosječni dohodak per capita

Prosječni izvorni prihodi per capita

Prosječna stopa nezaposlenosti

Kretanje stanovništva

Udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu 16-65 godina

2006.-2008. 2006.-2008. 2006.-2008. 2001.-1991. 2001.

Grad Vrgorac

17.080 773 22,1% 101,9 63,6%

Županija 23.519 3.440 17,2% 98,5 74,1%


158

RH 26.280 3.295 13,8% 93,9 67,3%

2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2001. 2011.

Grad Vrgorac

21.279 1.318 20,0% 101,5 76,93%

Županija 26.019 3.090 19,5% 104,2 83,09%

RH 28.759 2.969 16,0% 99,4 77,74%


Prema Tablici 7.7. na području Splitsko-dalmatinske županije 1 JLS spada u I. skupinu razvijenosti, 15 JLS u II. skupinu razvijenosti, 20 JLS u III. skupinu razvijenosti, 17 JLS u IV. skupinu razvijenosti, dok 2 JLS pripadaju V. skupini razvijenosti. Zanimljivost ovog prikaza je u tome što na području Zagore sve JLS pripadaju prvoj i drugoj skupini razvijenosti, čiji se indeks razvijenosti kreće od manje od 50% do 75% državnog prosjeka. Cjelokupno područje priobalja nalazi se u skupinama III. i IV., u rasponu od 75% do 125% državnog prosjeka.

Područje otoka pripada u skupine od 75% do iznad 125% državnog prosjeka, s tim što treba naglasiti da dvije JLS pripadaju u skupinu najrazvijenijih JLS (skupina V). To su općine Bol i Sutivan na otoku Braču sa indeksom razvijenosti od 136,25%, odnosno 138,63% u odnosu na nacionalni prosjek.

Grad Vrgorac pripada skupini Zagora, te se zajedno sa još pet JLS-ova nalazi u trećoj skupini po indeksu razvijenosti.

Tablica 7. 7. Klasifikacija JLS u Splitsko-dalmatinskoj županiji prema skupinama indeksa razvijenosti

Područje I II III IV V

<50% 50-75% 75-100% 100-125% >125%

Otok 0 0 7 6 2

Priobalje 0 0 7 9 0

Zagora 1 15 6 2 0

Županija 1 15 20 17 2


Na kraju se nužno još osvrnuti i na nedostatke indeksa razvijenosti, kao relevantnog pokazatelja za planiranje i provođenje regionalne politike. Naime, problem indeksa razvijenosti je što uvažavanjem stope nezaposlenosti zapostavlja nepovoljne demografske trendove (dobna i obrazovna struktura) i negativne trendove na tržištu rada. Nadalje Perišić i Wagner (2015.) u svom su istraživanju istaknuli još neke nedostatke indeksa poput postojanje izdvojenica i pojave multikolinearnosti pokazatelja (posebno na regionalnoj razini). Pored toga autori upozoravaju i na nedostatke u smislu objektivne odluke prilikom odabira metode normalizacije i agregacije, te odabira pokazatelja i pondera.

I.7.6 PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA

Prema podjeli, po zakonu o prostornom uređenju (“NN” 153/13), razlikuju se (i) prostorni planovi državne razine; (ii) prostorni planovi područne (regionalne) razine (županija) i (iii) prostorni planovi lokalne razine (općina, Grad). Prilikom izrade prostornog plana lokalne razine, nužna je njegova usklađenost s dokumentom prostornog uređenja šireg područja, odnosno prostornim planom više razine (županija, država).


159

Prostorni plan se bavi prostornim uređenjem ukupnog prostora odnosno teritorija. Drugim riječima prostornim planovima se uređuje svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora te uvjeti za uređenje, unaprjeđenje i zaštitu prostora države, županija, gradova i općina. Prostornim planovima se propisuju uvjeti za građenje građevina i provedbu drugih zahvata u prostoru na određenoj razini i/ili lokaciji u skladu s kojima se izdaje akt za provedbu prostornog plana, smjernice za izradu prostornih planova užih područja i mjere za urbanu sanaciju ako su potrebne.

Prostorni planovi područne (regionalne) razine (općina, grad) obuhvaćaju prostorni plan uređenja grada, odnosno općine (PPUO, PPUG), generalni urbanistički plan (GUP) i urbanistički plan uređenja (UPU). Urbanistički plan se bavi unutarnjim prostornim uređenjem naselja.

Prostornim se planom grada usklađuju i osiguravaju interesi koji proizlaze iz ustroja lokalne samouprave i uprave, među kojima su najznačajniji:

ravnomjerni gospodarski i društveni razvitak

usklađivanje interesa i stajališta općina i gradova s interesima Županije i Države

uvjeti za uređenje i zaštitu prostora

sustav središnjih naselja

mreža objekata društvenih djelatnosti

određivanje uvjeta i osiguravanje prostora za prometnu i drugu infrastrukturu i dr.

Prostorni plan polazi od temeljnih postavki:

racionalnog korištenja prostora

poštivanje prirodnih i antropogenih karakteristika prostora

zaštite prostora i okoliša

podizanje kvalitete življenja na prostoru županije

interdisciplinarnog sagledavanja i rješavanja problema

Polazišta za izradu Prostornog plana uređenja Grada Vrgorca čine: skupina propisa koji reguliraju oblast prostornog planiranja i uređenja prostora, ustroj jedinica lokalne samouprave, odrednice prostornih planova širih područja (Prostorni plan Županije, Strategija prostornog uređenja RH i Program prostornog uređenja RH), specifičnost i osobitost prostora, uključujući gospodarske i demografske odlike, prirodnu osnovu i dr.

Prostornim planom utvrđena je slijedeća namjena površina:

• Površine za gradnju (ili građevinska područja):

- naselja

- uže urbano područje Grada Vrgorca

- radne zone

- javna namjena (centralni sadržaji)

- športsko-rekreacijske površine

- specifični vidovi turizma i rekreacije

• Poljoprivredne površine:


160

- obradivo zemljište (vrijedna polja)

- ostalo obradivo zemljište (oranica, vrt, livada, voćnjak, vinoGrad)

- pašnjaci

• Šumske površine:

- gospodarske šume

- zaštitne šume (zaštita zemljišta, vodenih tokova, erozijskih područja, naselja)

• Eksploatacijske površine

• Posebna namjena

• Prometne površine

- državne ceste

- županijske ceste

- lokalne ceste

- ostale (nerazvrstane) ceste

- planinski protupožarni i gospodarski putovi

• Ostale površine

- Groblja

Tablica 7.8 prikazuje organizaciju prostora na području Grada Vrgorca te osnovnu namjenu i korištenje površina.

Tablica 7. 8. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

R.br. GRAD VRGORAC Oznaka Ukupno ha % od površine Grada

1.1. Građevinska područja ukupno GP 1014,29 3,57 Izgrađeni dio GP ukupno 560,74 1,97

1.2. Izgrađene strukture van građevinskog područja ukupno

155,07 0,55

I 0,90 0,00 E 75,45 0,27 K 76,42 0,27 T 0,00 0,00 R 4,30 0,02 D 0,00 0,00

1.3. Poljoprivredne površine ukupno P 3789,40 13,34 obradive P1 1770,00 6,23 P2 174,80 0,62 P3 1844,60 6,50

1.4. Šumske površine ukupno Š 7059,00 24,86 gospodarske Š1 6542,90 23,04 zaštitne Š2 516,10 1,82 posebne namjene Š3 0,00

1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine ukupno

PŠ 87,88 0,31


161

1.6. Vodene površine ukupno V 1.7. Ostale površine ukupno

N IS G

Grad ukupno 28400,00 100,00

Izvor: Prostorni plan uređenja Grada Vrgorca, 2006.

Prostorni model oganizacije Grada Vrgorca postavlja žarišta razvoja; naselje Vrgorac kao razvojno središte područja, Dragljane-Zavojane kao ekundarno središte te Veliki Prolog kao samostalno razvojno žarište. razvojna žarišta su položena na razvojnoj okosnici, koja se proteže uz prometni koridor od Rašćana do Vrgorca, jednim krakom do Oraha a drugim preko Dusine do Velikog Prologa.

Prostori u zahvatu razvojnih okosnica predstavljaju prioritetna područja za razvoj naselja i gospodarskih aktivnosti. Polje Rastok i Vrgoračko polje predstavljaju područja za razvoj intenzivne poljoprivrede, dok sjeverni i južni dio Grada čine područja pogodna za razvoj stočarstva.

Pretpostavlja se da će rezidencijalni prostori naselja uglavnom slijediti započete procese okupljanja pučanstva oko prometnica i uz polja. Radne zone pratit će logiku naseljenosti prostora, izvan kvalitetnih poljoprivrednih površina te na pogodnim lokacijama u odnosu na zaštitu voda i izvorišta.

Unatoč postojanju relativno uredne prostorno planske dokumentacije evidentni su značajni problemi u oblasti prostornog uređenja na prostoru Grada Vrgorca. U planu prostornog uređenja navode se sljedeći problemi:

Zaštiti kulturno-povijesnih cjelina i pojedinačnih spomenika te dijelova prirode nije poklonjena odgovarajuća briga u aktivnostima uređenja prostora. Izostalo je konačno rješavanje problema otpadnih voda, izrađen je glavni projekt sustava, pa je i dalje prisutan problem zagađenja postojećih izvorišta pitke vode (Banja, Butina);

Pitanje odlaganja komunalnog otpada nije riješeno na pravi način, postoji odlagalište kod Vrgorca koje ne zadovoljava propisane sanitarne uvjete i znatno ugrožava naselje i širi prostor;

Planske postavke u odnosu na novonastale imovinsko-pravne odnose prema novom zakonodavstvu te mogućnost ostvarenja planiranih sadržaja u sadašnjim okolnostima raspolaganja imovinom, što je složen i dugotrajan proces, čini kočnicu u planiranju uređenja prostora;

Razvrstane prometnice su nepovoljnih elemenata i trasa a prometna mreža unutar naselja, posebno onih izvan Vrgorca, je nerazvijena i nedovoljna za postojeći stupanj motorizacije i kao poticaj daljnjem razvitku naselja i gospodarstva;

Prostornim planom uređenja Grada Vrgorca i to u Odredbama za provođenje plana, str. 137. i 138. sadržane su obveze oko izrade dokumenata prostornog uređenja. S obzirom na učestale devastacije stare Gradske jezgre Grada Vrgorca, potrebno je pristupiti izradi prostornog plana detaljnijeg stupnja razrade;

Nameće se potreba rješavanja uređenja i daljnje Gradnje gradskog groblja;

U Gradu Vrgorcu nije riješeno razgraničenje građevinskog, poljoprivrednog i šumskog zemljišta. To stvara velike probleme svim subjektima u čijem je interesu i u čijoj je nadležnosti zemljište. Taj problem je potrebno riješiti u suradnji i dogovoru sa nadležnim ministarstvima,


162

Hrvatskim šumama i drugim subjektima. Razgraničenje zemljišta trebalo bi izvršiti po važećem Prostornom planu;

Prisutni zahtjevi za poduzetničko investiranje ne nalaze se u granicama građevinskog područje premda su u blizini ceste i uz činjenicu znatnih površina za razvoj naselja.

Kako bi se doprinijelo rješenju navedenih problema, u 2010. god. pristupilo se izmjenama i dopunama prostornog plana uređenja Grada Vrgorca. Izmjene su se odnosile na sljedeće: korekcija izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja, planiranje reciklažnog dvorišta, planiranje zone vjetroelektrane, korekcija cestovne mreže i ispravak ostalih uočenih prostornih elemenata.

Nakon izloženog može se na kraju ovog dijela istaknuti da prostor Grada Vrgorca uređuju slijedeći dokumenti prostornog uređenja:

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske iz 1997., a koja je dopunjena Odlukom o Izmjenama i dopunama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske 14. lipnja 2013. godine. Pri tome Strategija ima samo usmjeravajuću i kriterijalnu ulogu, ali ne sadrži elemente direktne primjene;

Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, (NN br. 50/1999), koji je isto tako dopunjen 2013.;

Zakonom o prostornom uređenju i Gradnji ("Narodne novine" br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 5/12)

Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije, donesen 23.10.2002. s posljednjim Izmjenama i dopunama 2013. godine ("Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije", broj 1/03, 8/04, 5/05, 5/06, 13/07, 9/13);

Prostorni plan uređenja Grada Vrgorca iz 2006. godine;

Ostali dokumenti - na snazi su i Provedbeni urbanistički plan istočnog dijela Vrgorca, 1995. (kojim je osigurano novo i pretežno neizgrađeno građevinsko zemljište za postupno građenje potrebnih sadržaja i stanovanja, uz osiguranu nužnu komunalnu infrastrukturu); Detaljni plan uređenja prostora centra Vrgorca, 1996. (kojim je predloženo uređenje Gradskog trga s javnim i društvenim sadržajima, a posebna pažnja je posvećena odnosu prema susjednoj, zaštićenoj povijesnoj jezgri i osobitom Gradskom parku).

I.7.7 REALIZIRANI PROJEKTI IZ PRETHODNOG RAZDOBLJA, PROJEKTI U TIJEKU

TE PLANIRANI PROJEKTI

Kako bi se procijenili projektni kapaciteti Grada Vrgorca, potrebno je ustanoviti kakvo je iskustvo Grada u provođenju projekata financiranih iz inozemnih ili tuzemnih sredstava. U periodu od 2010. do 2015. Grad Vrgorac realizirao je ukupno 4 projekta financirana iz inozemnih izvora čija je pojedinačna vrijednost bila veća od 70.000,00 kn. Ukupna vrijednost navedenih projekata iznosila je 2.300.407,39 kn, pri čemu je najvrjedniji projekt „IPARD Mjera 301- Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture“, u kojem je Grad Vrgorac sudjelovao kao nositelj projekta, a kojim je izgrađen sustav oborinske i fekalne odvodnje s biopročišćivačem u gospodarskoj zoni Ravča. Detalji o projektima nalaze se u tablici 7.9.

Tablica 7. 9. Projekti na području Grada Vrgorca financirani iz inozemnih izvora u razdoblju 2010.-2015.

Naziv projekta: Cilj i lokacija Rezultati Ulogu vaše Trošak Ime financijske


163

projekta projekta organizacije (vodeća ili

partnerska) te stupanj

njezine uključenosti u projekt.

projekta (ukupna

vrijednost projekta)

ustanove i fond iz kojeg je projekt

financiran

„Youth in action-new Europe and

new citizens“

Jačanje znanja i vještina, te zapošljivost

europskih građana, kao i unapređenje

obrazovanja, osposobljavanja te

rada udruga u području mladih i

sporta. GRAD PIACENZA

75.620,25 kn Erasmus mundus

„Healthy of young athletes main goal of sport training

and competitions-Fitforhealth“

Nove spoznaje o treningu i

natjecateljskim uvjetima za mlade

sportaše i to s obzirom na

zdravstveno stanje, prevenciju ozljeda, sigurnost i zaštitu u razni područjima za

5 sportskih disciplina. ITALIJA

Partner 71.787,14 kn Italia CONI

„ALTERENERGY“ Održivo korištenje energije u malim zajednicama na Jadranu kroz

održivo upravljanje energetskim resursima i

proizvodnjom energije iz

obnovljivih izvora.

Izrada integriranog

plana energetski održivog

razvitka Grada Vrgorca te

modernizacija javne rasvjete u naseljima Orah, Banja,

Kotezi i Kokorići.

153.000,00 kn IPA, Jadranska prekogranična suradnja 2007-

2013.

„IPARD Mjera 301- Poboljšanje i razvoj

ruralne infrastrukture“

Izgrađen sustav

oborinske i fekalne

odvodnje s biopročišćivače

m u gospodarskoj zoni Ravča

Nositelj projekta

2.000.000,00 kn IPA V-IPARD PROGRAM 301

Izvor: Grad Vrgorac

Tablica 7.10.prikazuje realizirane projekte u istom periodu koji su financirani sredstvima iz proračuna RH. Takvih projekata bilo je 5, ukupne vrijednosti 2.105.991,10 kn. Najznačajniji projekt jest


164

„Zaboravljeni puti Zagore“ čiji je cilj bio proširiti turističku ponudu Zagore, kroz valorizaciju njezine biološke, kulturne i krajobrazne baštine. Iako, vrijednosno, najveći projekt jest „Elezove kuće“.

Tablica 7. 10. Projekti na području Grada Vrgorca financirani iz proračuna RH u razdoblju 2010.-2015.

Naziv projekta:

Cilj i lokacija projekta

Rezultati projekta

Ulogu vaše organizacije (vodeća ili partnerska) te stupanj njezine uključenosti u projekt.

Trošak projekta (ukupna vrijednost projekta)

Ime financijske ustanove i fond iz kojeg je projekt financiran

„Trebižat-Matica“ Zaštita i upravljanje biološkom i krajobraznom raznolikošću rijeka Trebižat i Matice, te iskorištavanje njihovih turističkih potencijala u smislu uređenja prostora oko mlinice.

133.353,75 MINISTARSTVO TURIZMA

„Zaboravljeni puti Zagore“

Cilj je proširiti turističku ponudu Zagore, kroz valorizaciju njezine biološke, kulturne i krajobrazne baštine.

600.000,00 MINISTARSTVO REGIONLNOG RAZVJA I FONDOVA EU

„Crkva Male Gospe u Zavojanima“

231.065,04 MINISTARSTVO KULTURE RH

„Crkva sv. Ante u Dragljanima“

293.769,57 MINISTARSTVO KULTURE RH

„Elezove kuće“ 847.802,74 MINISTARSTVO KULTURE RH

Izvor: Grad Vrgorac

I.7.8 LAG I OSTALA PARTNERSTVA

Europska komisija definira Lokalnu akcijska grupu (LAG) kao partnerstvo između predstavnika javnog, gospodarskog i civilnog sektora ruralnog područja osnovano u svrhu izrade i provedbe lokalnih razvojnih strategija regije, a članovi LAG-a mogu biti fizičke ili pravne osobe. Osim navedenog, za LAG-ove postoje dodatni zahtjevi koje definira hrvatsko zakonodavstvo, a koji se odnose na: statut, članstvo, područje, postupak donošenja odluka, itd. Detaljni zahtjevi navedeni su u Vodiču za pripremu, praćenje i evaluaciju strategija lokalnog razvoja za programsko razdoblje 2014.-2020.

Grad Vrgorac član je LAG-a „Adrion“ od njenog osnutka 2014. god. Područje LAG-a sastoji se od 19 jedinica lokalne samouprave (JLS), odnosno od Gradova Omiša, Imotskog i Vrgorca, te općina Dugi


165

Rat, Zadvarje, Brela, Baška Voda, Tučepi, Podgora, Gradac, Zagvozd, Šestanovac, Runovići, Zmijavci, Proložac, Podbablje, Lovreć, Lokvičići i Cista Provo.

Površina LAG-a iznosi 1.481,34 km², te zauzima cca. 41% površine kopnenog dijela Splitsko-dalmatinske županije.Na području LAG-a u 124 naselja živi 72.774 stanovnika. Prema prirodno-geografskim obilježjima mogu se razlikovati obalni dio i zaleđe koji su odijeljeni planinskim masivom Mosor - Biokovo, što može predstavljati ograničavajući faktor u pogledu prometnog povezivanja. Međutim, izgradnjom spoja autoceste (A1) od Vrgorca prema Pločama i izgradnjom tunela Sveti Ilija ova prirodna ograničenja su znatno ublažena, ali se ne mogu zanemariti. Prosječna gustoća naseljenosti je 49 st/km2 . Gustoća naseljenosti obale od 69,2 st/km2 znatno je veća od zaleđa - 39,1 st/km2 .

Na području LAG-a registrirano je gotovo 1000, pretežito malih tvrtki. Prema broju trgovačkih društava dominantne gospodarske djelatnosti su turizam, ugostiteljstvo, trgovina te poljoprivreda. Najveći indeks razvijenosti ima općina Baška Voda sa 113,61%, a slijede je općina Brela sa 111,80% i općina Zadvarje sa 110,75%. Najmanji indeks razvijenosti na području LAG-a ima općina Lokvičići s 47,28%. Prosječni indeks razvijenosti na području LAG-a „Adrion“ iznosi 77,52%.

Razvojna vizija LAG-a „Adrion“ glasi: „Sinergijom između ključnih sektora (osobito poljoprivrede, turizma i trgovine) i investicijama u podizanje društvenog i okolišnog standarda temeljenima na načelu održivog razvoja, područje LAG-a „Adrion“ je privlačno za život i rad.“

Lokalna razvojna strategija LAG „Adrion“ 2014.-2020. definira sljedeće ciljeve i prioritete:

Cilj 1. Osiguravanje preduvjeta za suradnju ključnih sektora (poljoprivreda, turizam, trgovina)

Prioritet 1.1. Jačanje diverzifikacije poljoprivrednih gospodarstava kroz nepoljoprivredne djelatnosti s fokusom na ruralni turizam

Prioritet 1.2. Osnivanje i umrežavanje proizvođačkih organizacija za jačanje zajedničkog nastupa i organizacija tržišta poljoprivrednih proizvoda

Cilj 2. Povećanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje

Prioritet 2.1. Povećanje razvijenosti gospodarskih subjekata u sektoru poljoprivrede kroz restrukturiranje i modernizaciju

Prioritet 2.2. Jačanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda i ulaganje u prepoznatljivosti proizvoda

Cilj 3. Poboljšanje kvalitete života kroz podizanje društvenog i okolišnog standarda

Prioritet 3.1. Razvoj sustava komunalne i prometne infrastrukture

Prioritet 3.2. Razvoj potrebne društvene infrastrukture (športski, kulturni, obrazovni i socijalni sadržaji)

Prioritet 3.3. Jačanje zaštite okoliša i krajobrazne raznolikosti sukladno europskim standardima

Osim navedenih, strategija definira i horizontalne ciljeve:

Horizontalni cilj 1: generacijska obnova na poljoprivrednom gospodarstvu

Horizontalni cilj 2: poticanje razvoja zaleđa i drugih osobito nerazvijenih sredina

Horizontalni cilj 3: poticanje ekološke proizvodnje i/ili promocija ekoloških proizvoda i/ili proizvoda koji sudjeluju u sustavnima kvalitete


166

Zaključno je potrebno navesti da postojeći institucionalni kapaciteti Grada Vrgorca predstavljaju značajan izazov u savladavanju prepreka planiranja, ali i implementacija aktivnosti nužnih za aktivaciju razvojnog potencijala promatranog prostora.


167

II PREPOZNAVANJE RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA

INFRASTRUKTURA I PRIRODNI RESURSI

SNAGE Obrazloženje

Društvena infrastruktura

Dugogodišnja tradicija pružanja institucionaliziranih usluga predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja

DV od 1980., OŠ od 1962. te SŠ od 1963. godine.

Razvijen sustav primarne i dijagnostičke medicine pri ispostavi DZ SDŽ u Gradu Vrgorcu

DZ Vrgorac pruža usluge primarne i dijagnostičke medicine za Grad i za šire područje izvan Grada, i to najčešće za stanovnike Makarske i Ploča.

Zadovoljavajući standard stanovanja i trend porasta ukupnog stambenog fonda u posljednjem međupopisnom razdoblju

U odnosu na Popis iz 2001. stambeni fond je u desetogodišnjom razdoblju porastao za 567 stambenih jedinica (tj. za 19%). Najveći porast se bilježi u broju stanova koji se koriste za rekreaciju i odmor (za 790 stambenih jedinica, odnosno 146%)

Poduzetnička infrastruktura

Postojanje i funkcionalnost poduzetničkih zona

Grad Vrgorac u svom Prostornom planu ima predviđenu izgradnju četiri poduzetničke zone (Ravča, Jelavići, Vrgorac i Vrgorac sjever). Poduzetničke zone u funkciji su Jelavići (1 poduzetnik, 50 zaposlenih) i Vrgorac sjever (10 poduzetnika, 600 zaposlenih) (SRGV, str.11). Nadalje, izmjenama i dopunama navedenog dokumenta planiraju se dodatne aktivnosti u ovom pogledu, kako povećanje broja poduzetničkih zona tako i stavljanje u funkciju istih.

Prometna infrastruktura

Postojanje helidroma kao elementa zračne prometne infrastrukture

Postojanje helidroma omogućuje prvenstveno hitne medicinske intervencije, ali i se može koristiti i u druge svrhe.

Sustav gospodarenja vodom

Visoka razina izgrađenosti i otpornosti vodoopskrbnog sustava

Vodoopskrbni sustav je skoro u cijelosti izgrađen, osim djelomično u naselju Orah te u zaseoku Kovačevići i naseljima Poljica Kozička i Mijaca. Sustav se sastoji od azbestno-cementnih, duktilnih te plastičnih cijevi visoke gustoće i nije za očekivati probleme do 2050. godine.

Gospodarenje otpadom


168

Nepostojanje sustavnog problema nelegalnih odlagališta otpada.

Povremeno se na rubnim dijelovima naselja stvaraju manje količine nekontroliranog odlaganja otpada koja se nakon uočavanja saniraju uklanjanjem i odvozom na Ajdanovac.

Sustav elektroopskrbe

Zadovoljavajuća infrastruktura elektroopskrbe

Postojeća infrastruktura elektroopskrbe, kako vodovi, tako i trafostanice, zadovoljavaju postojeće potrebe opskrbe na području grada Vrgorca.

Kulturni resursi

Veliki broj kulturnih i sportskih manifestacija

Kulturne manifestacije odvijaju se tokom cijele godine na području grada Vrgorca. Dio manifestacija je sportskog karaktera, dio je sakralnog karaktera, a određeni dio manifestacija proizlazi iz pučkih fešta ili su podložni nekim drugim prigodnim događajima.

Kultura, umjetnost i sport

Relativno veliki broj aktivnih organizacija civilnog društva

Prema Registru udruga, na području grada Vrgorca postoji iznimno jaka scena organizacija civilnog društva različitih djelatnosti, koje unatoč financijskom poteškoćama pronalaze načina za svoje aktivnosti.

SLABOSTI Obrazloženje


Trošnost zgrade i inventara prostorija u kojima se pružaju usluge predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja

Potrebna je temeljita obnova kako cjelokupne zgrade (fasada, krovište, sustav grijanja, okoliš objekta) tako i kompletnog namještaja i ostalog sitnog inventara (SRGV, str. 9). Potrebno je izmijeniti električne vodove, vodoinstalaciju i unutarnje otvore na zgradi SŠ Tin Ujević (SRGV, str.10).

Nedostatna ponuda infrastrukturnog sadržaja za kvalitetno pružanje sportskog odgoja djeci u sustavu osnovnoškolskog obrazovanja

OŠ „Vrgorac“ nema izgrađenu športsku dvoranu, potrebna je adaptacija i opremanje sustava grijanja te izmjena otvora na zgradi izgrađenoj 1962. godine (SRGV, str. 9)..

Neadekvatno održavanje i trošnost zgrade DZ Vrgorac

Prema navedenom u službenom upitniku popunjenom od strane JLS.


Problemi sa učinkovitošću pojedinih poduzetničkih zona

Ured državne revizije je provedena ulaganja u PZ Ravča krajem 2013. okarakterizirao neučinkovitim.



169

Nedovoljno razvije svijest o sigurnosnom aspektu u cestovnom prometu kod lokalnog stanovništva

U razdoblju od 2010. do 2012. godine prometne nesreće sa smrtno stradalima, s obzirom na lokacije i vrijeme upućuju na stradanje lokalnih sudionika u prometu.

Nedovoljno i neprimjereno razvijen sustav javnog prijevoza

Sjeverozapadno, kao i jugoistočno područje grada Vrgorca nije uključeno u mrežu autobusnih stajališta. Nadalje, područje grada Vrgorca povezano je s dvije linije sa središtem Splitsko-dalmatinske županije, dok linije prema Makarskoj ne postoje. Međusobna povezanost gradskog područja ostvarena je samo za vrijeme školske nastave.


Veliki gubitci u vodoopskrbnom sustavu Procijenjeni gubitci u ukupno zahvaćenoj vodi (uvedeno u sustav) iznose 70%.

Problem duktilnosti cjevovoda Pucanje cjevovoda zbog razlike tlakova na vodovodnom području iznad 300 m nadmorske visine (Ravča- Rašćane, Ravča- Duge Njive)

Nefunkcionalan sustav odvodnje otpadnih voda

Sustav odvodnje otpadnih voda izgrađen je na području Vrgorca, ali je zbog nefunkcionalnog pročišćivača izvan funkcije.

Nepostojanje sustava odvodnje otpadnih voda na području naselja Dusina čime se stvaraju pritisci točkastih onečišćenja izvorišta voda (Butina, Stinjevac i Lukavac).


Neadekvatan sustav gospodarenja otpadom

Na području grada Vrgorca ne postoji lokacija za odlaganje građevinskog otpada, ne postoji reciklažno dvorište, slaba opremljenost Gradske čistoća i usluga d.o.o., potrebna je sanacija odlagališta otpada Ajdanovac.

Nepostojanje mjesta za odlaganje otpada nastalog uslijed poljoprivredne djelatnosti

Ovom problemu najviše su izloženi Rastok, Jezero i Bunina, a otpad se sastoji od folija, crijeva za kap po kap sustave navodnjavanja i dr.

Telekomunikacijska infrastruktura

Nedovoljna pokrivenost pokretnog širokopojasnog pristupa brzinama od 30 do 100 Mbit/s

Iako je određeni dio područja Grada pokriven brzinama širokopojasnog pristupa internetu, najveći dio je pokriven signalom tek jednog operatera, što dovodi u nepovoljan položaj stanovništvo tog područja.

Prirodni resursi i Natura 2000


170

Degradacija područja očuvanja kroz zadiranje ljudi

Mnogi od navedenih područja očuvanja imaju navedeno zadiranje ljudi (lov, sport, apstrakcija voda, ceste, kanalizacija, otpad, poljoprivreda, požari itd.) kao element koji imaju umjeren ili visok negativni utjecaj na samo područje očuvanja ili vrste koje obitavaju na njima.

Djelatnost vatrogasne zaštite

Neadekvatan (nedovoljno razvijen) sustav hidrantske mreže

Sustav hidrantske mreže ne postoji na cjelokupnom području grada Vrgorca.

Neadekvatno stanje vatrogasnih puteva Na pojedinim područjima vatrogasni putevi su u lošem stanju koji zahtijevaju sanaciju, na određenim područjima potrebna je izgradnja novih vatrogasnih puteva.

Neprimjereni prostori Vatrogasnog doma

Dobrovoljno vatrogasno društvo već niz godina ne zadovoljava kriterije propisane Planom zaštite od požara i tehnoloških eksplozija, što je prvenstveno posljedica neadekvatnog vatrogasnog doma.

PRILIKE Obrazloženje


Mogućnosti financiranja ulaganja u fizičku društvenu infrastrukturu iz različitih EU fondova

Članstvom u EU RH ima otvoreni niz financijskih instrumenata i programa putem kojih na nacionalnim, regionalnim i lokalnim razinama može financirati značajna ulaganja.


Postojeća infrastrukturna opremljenost i riješeni dio privatnog vlasništva parcela poduzetničke zone Ravča

Do konca 2013. godine poduzetnička zona Ravča privedena je namjeni navedenoj u rješenjima nadležnog ministarstva, izgradnjom prometne i druge infrastrukture namijenjene za obavljanje poduzetničkih aktivnosti u poduzetničkim zonama na njenom području. Gospodarska zona Ravča je trenutno jedina zona u blizini luke Ploče koja može prihvatiti investitore. Također to je jedina zona kojoj gravitira područje Makarskog primorja. Svoj povoljni geografski položaj dodatno jača blizinom same autoceste i izlaza „Ravča“.


Dobra cestovna povezanost longitudalnog smjera na razini Grada Vrgorca

Područjem grada Vrgorca protežu se autocesta A1 u dužini od 30,87 km (s dva izlaza na području Grada vrgorca; Ravča i Vrgorac), zatim državna cesta D62 u dužini od 30,63 km te županijska cesta ŽC6201 u dužini od 20,70 km. Također, u longitudalnom smjeru pružaju se i ŽC6210, ŽC6211 te lokalne ceste L67182, L67186, L67203, L67206 te L67208 u ukupnoj dužini od 38,79 km.


171

Postojanje prostorno planskih preduvjeta za izgradnju za izgradnju željezničke infrastrukture

Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije predviđena je izgradnja Jadranske željezničke pruge preko područja grada Vrgorca.

Izgradnja punionica za električna vozila Na području južne Dalmacije električne punionice dostupne u Makarskoj (na tri lokacije) te u Metkoviću i Stonu (na jednoj lokaciji).


Postojanje preduvjeta za izgradnju vodoopskrbnog sustava u cijelosti

Opskrba nepokrivenog dijela područja grada Vrgorca (dio naselja Orah, zaseok Kovačevići te naselja Poljica Kozička i Mijaca) planirana je iz Grupnog vodovoda Imotske krajine.

Plinska infrastruktura

Postojanje preduvjeta za izgradnju lokalnog sustava opskrbe plinom

U sklopu izgradnje visokotlačnog plinovoda MRS Zagvozd - RS Šestanovac - RS Imotski - RS Vrgorac otvorena je mogućnost za izgradnju lokalne distribucijske mreže. Koncesionar za izgradnju distribucijske mreže i distribuciju plina na području Splitsko-dalmatinske županije je tvrtka EVN Croatia Plin d.o.o..


Poboljšanje sustava prikupljanja otpada

Iako je sustav separatnog prikupljanja otpada funkcionalan, potrebno je uložiti dodatne napore kako bi smanjila količina miješanog komunalnog otpada, a povećale količine staklene, plastične te ambalaže od metala. Na taj način se povećava količina otpada u procesu reciklaže te na taj način dovodi do smanjenja pritisaka za njegovim zbrinjavanjem.

Sustav elektroopskrbe

Prelazak na 20 kV mrežu

Postojeća infrastruktura elektroopskrbe, kako vodovi, tako i trafostanice, zadovoljavaju postojeće potrebe opskrbe na području grada Vrgorca. Ipak, u svrhu poboljšanja sustava elektroopskrbe do 2021. godine, u suradnji s pogodnima u Metkoviću i Pločama, planiran je prelazak na 20 kV mrežu. Procijenjeni gubitci u postojećoj mreži ukazali su veće gubitke u zračnim u odnosu na kabelske vodove.

Telekomunikacijska infrastruktura

Unaprjeđenje mreže pokretnih komunikacija

Predviđeno je 14 zona za unaprjeđenje mreže pokretnih komunikacija, od čega su 4 zone na lokacijama gdje ne postoji niti jedna bazna stanica.



172

Postojanje zaštićenog područje Park prirode Biokovo

Park prirode Biokovo, na svojih 2.426,96 ha na području grada Vrgorca i sa svojom raznolikošću živog svijeta i bogatstvom geomorfoloških oblika i pojava veliki je generator turističkih posjeta.

Zaštita postojećih staništa i vrsta

Osim područja očuvanja HR5000030 Biokovo nijedno područje očuvanja nema izrađen plan upravljanja. Ipak, svaka ljudska aktivnost na području očuvanja mora biti usklađena s postojećom pravnom regulativom, odnosno Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu. Poštivanjem navedene zakonske regulative će donekle ublažiti negativni utjecaji ljudskih aktivnosti.

Kulturni resursi

Veliki broj kulturnih dobara različite vrste i klasifikacije

Na području grada Vrgorca postoji 6 lokaliteta arheološke baštine, 10 lokaliteta sakralne i 6 lokaliteta profane graditeljske baštine, 4 kulturno povijesne cjeline, 1 baština vrtne arhitekture i 1 ostalo zaštićeno kulturno dobro.

PRIJETNJE Obrazloženje


Neprilagođenost nastavnih programa u srednjim školama potrebama okruženja kojem pripadaju

Mali broj srednjih škola jasno definira mogućnosti zapošljavanja „svojih“ zanimanja na području RH ogleda se i na području Vrgorca.


Loša cestovna povezanost transverzalnog smjera na razini Grada

Osim državne ceste D512 ne postoji nijedna druga prometnica koja vodi prema Makarskom primorju/rivijeri.

Tendencija smanjivanja relativne važnosti grada Vrgorca kao tranzitnog prometnog čvorišta (područja)

Izgradnjom novih kilometara autoceste prema Pločama i Novim selima (Granica s BiH) promet motornih vozila na naplatnim postajama Ravča i Vrgorac opadao je prosječnim stopama pada od 33%/35%, odnosno 26%/24%.

Neadekvatno reguliran prekogranični promet

Na području grada Vrgorca postoji po jedan granični prijelaz za međunarodni promet i jedan za pogranični promet te tri prijelazna mjesta.


Neadekvatno riješen sustav melioracijskog navodnjavanja i odvodnje

Vrgorsko polje, Rastok polje te uvala Bunina zbog nepovoljnih hidroloških uvjeta u zimskom periodu plave, a u ljetnom razdoblju imaju potrebu za osiguranjem velike količine vode. Sustav navodnjavanja ne postoji u Vrgorskom polju i uvali Bunina, dok je u Rastok polju sustav navodnjavanja neprimjeren potrebama.


173


Neprimjeren (neadekvatan) sustav praćenja stanja životinjskog svijeta na područjima očuvanja

Kvaliteta podataka o vrstama na područjima očuvanja (osim HR1000030 Biokovo i Rilić) upitne je valjanosti, što vodi lošoj procjeni o brojnosti pojedinih vrsta. U kombinaciji s utjecajem zadiranja ljudi, može dovesti do devastacije populacija od kojih su mnoge strogo zaštićene vrste.


174

STANOVNIŠTVO

SNAGE Obrazloženje

Kretanje stanovništva po kontingentima

Relativno povoljnija dobna struktura u odnosu na prosjek županije i RH

Udio mladih u Gradu Vrgorcu (od 0- 19.g.) bilježi veći relativni udio u ukupnom broju stanovnika (24,36%) i u odnosu na prosjek RH (20,92%) i županije (22,53%). Promatrajući udio starijih od 60 godina, Grad Vrgorac bilježi relativno niže udjele i od županijskog i prosjeka RH, s izuzetkom udjela kontingenta žena iznad 65 godine i žena iznad 75 godine.

Relativno povoljnije promjene obrazovne strukture između zadnja dva Popisa

Preciznije, u broju visokoobrazovanih na prostoru Grada Vrgorca udio mladih (do 39. godine) je 46,11% , a što je za 13% iznad prosjeka RH, odnosno 14.2% iznad prosjeka županije.



Relativno niski udio radno sposobnog stanovništva

Vrgorac 2011. godine bilježi relativno niži udio radno sposobnog stanovništva (15-64 g.) i u odnosu i na županijski i na nacionalni prosjek.

Nepovoljniji demografski trendovi između zadnja dva Popisa stanovništva

U periodu 2001.-2011. zamjetan je pad populacije najmlađih (0 – 6 godine) od čak 33,44%, a koji je značajno viši i od pada na županijskom (12,24%) i nacionalnom (12,10%) nivou. Dvoznamenkasti pad (19.49%) je zabilježen i kod dobne skupine od 0 -14 godina te kod dobnih skupina 0-17 godina (17,57%) i 0-19 (16,42%). Grad Vrgorac bilježi negativni prirodni prirast, s ekstremnim vrijednostima u 2013. godini , kad je zabilježeno 86 rođenja i 95 smrtnih slučajeva.

Relativno nepovoljna obrazovna struktura

Zaostajanje Vrgorca je posebice vidljivo kod broja visokoobrazovanih gdje promatrani Grad prema Popisu iz 2011. godine bilježi 9,76% visokoobrazovanih u ukupnoj populaciji starijoj od 15 godina, a što je tek 54,14% prosjeka Nepovoljni odnosi u obrazovnoj strukturi promatranog Grada u odnosu na županijski i nacionalni prosjek nisu ni promijenjeni između posljednja dva popisa stanovništva. Preciznije, Grad Vrgorac u periodu od 2001. do 2011. bilježi rast udjela visokoobrazovanih za 34,85% , a što je niže od rasta udjela visoko obrazovanih i na razini županije (35,05%) i na nacionalnom nivou (40,15%). županije, odnosno 59,46% nacionalnog prosjeka.


175



Prepoznata važnost demografske politike na nacionalnoj razni

Osnivanjem Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku ukazuje na prepoznavanje važnosti demografske politike.

Raspoloživost EU fondova namijenjenih financiranju različitih mjera usmjerenih na demografska pitanja

EU fondovi u Programskom razdoblju 2014.-2020. nude mogućnost financiranja različitih aktivnosti koji bi mogli pomoći u sučeljavanju s ključnim demografskim izazovima promatranog područja.



Nedostatna konzistentnost i cjelovitost demografske politike na nacionalnoj razini

Na nacionalnoj razini nije u dovoljnoj mjeri izražena koordinacija svih mjera i programa koji imaju utjecaj na ključne demografske probleme.


176

GOSPODARSTVO

SNAGE Obrazloženje

Gospodarske djelatnosti

Trend porasta turističkih kapaciteta

Porast broja stanova koji se koriste za rekreaciju i odmor (za 146% u razdoblju 2001.-2011.), rast registriranih brojeva postelja na području Grada Vrgorca u razdoblju 2012.-2015., itd.

Razvijena djelatnost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

U kategoriji poljoprivrednih gospodarstava na području Grada Vrgorca osim OPG-a 630 postoje i četiri poljoprivredna obrta i četiri trgovačka društva (Zadruge i d.o.o.), tako da taj broj poljoprivrednih gospodarstava raste na približno 640.

Obzirom da Grad Vrgorac ima ukupno oko 6.500 stanovnika, a ukupan broj aktivnih poljoprivrednih gospodarstava 640 dolazimo do podatka da je na 10 stanovnika formirano jedno poljoprivredno gospodarstvo (SRGV, str.93).

Značajni potencijal vrijednog poljoprivrednog zemljišta

Poljoprivredno zemljište koje sa 74,7% udjelom površine visokovrijednog obradivog tla u ukupnom poljoprivrednom tlu predstavlja izrazitu snagu za razvoj poljoprivrede, imajući u vidu i tradiciju bavljenja poljoprivredom na području Vrgorca.

Poslovno okruženje

Povoljno kretanje većeg broja financijskih i nefinancijskih pokazatelja uspješnosti gospodarstva promatranog područja

Dobit, vrijednost izvoza, reinvestirana dobit te državne potpore za obrazovanje i izobrazbu bilježe značajan rast. Također, u cijelom promatranom razdoblju uočava se povoljan odnos dobiti i gubitka te dohotka i gubitka (za obrte i slobodna zanimanja).

Pri usporedbi kretanja ukupne dobiti i ukupnog gubitka prije poreza za Vrgorac, Splitsko-dalmatinsku županiju i Republiku Hrvatsku u razdoblju od 2010. do 2015. promatrana JLS od 2013. ostvaruje primjetno bolje rezultate (promatrano po glavi stanovnika).

Prerađivačka industrija koja se smatra okosnicom gospodarskog razvoja u Gradu Vrgorcu je zaslužna za realizaciju većine iskazane dobiti iz računa dobiti i gubitka (u 2013. te 2014. ti udjeli su iznosili otprilike 90%).

Tržište rada


Strategija razvoja Grada Vrgorca 2016

177

Rast udjela visokoobrazovnih mladih osoba na tržištu rada

Rast udjela visokoobrazovanih (zaposlenih i nezaposlenih) osoba, posebice među ženama se može protumačiti dvojako. U prvom redu kao potencijal kojeg je lakše realizirati na dinamičnom tržištu rada, a s druge strane i kao ograničenja postojeće gospodarske strukture koja ne dopušta realizaciju potencijala ljudskog kapitala (u prvom promatrajući iz perspektive rasta broja nezaposlenih). Ovdje valja napomenuti da i postojeća društvena infrastruktura utječe na slabiju aktivaciju žena s visokom razinom obrazovanja.



Netržišna poljoprivredna proizvodnja na rascjepkanom zemljištu sa zastarjelom opremom

Slaba poslovna povezanost, neorganiziranost, nema kooperativnih djelovanja između aktivnosti (npr. Poljoprivreda i turizam). Mala veličina obrađenog poljoprivrednog zemljišta po kućanstvu.

Nedostatak infrastrukture za skladištenje, obradu i trgovinu poljoprivrednim proizvodima

Ne postoji infrastruktura ovoga tipa na području Grada.

Nepredvidivi trendovi kretanja turističke potražnje

U petogodišnjem razdoblju dolasci i noćenja turista pokazuju izrazito nepredvidivo ponašanje te na taj način ne daju mogućnost sustavnog planiranja razvoja.

Poslovno okruženje

Koncentracija glavnine ostvarenog prihoda, dobiti i broja zaposlenih promatrane JLS u jednom velikom poduzeću

Najvažniji poslovni subjekt (prema podacima Porezne uprave iz 2014.) je Mesna industrija Braća Pivac d.o.o. Naime, spomenuto poduzeće ostvaruje prihod koji je približno 8 puta veći te dobit koja je približno 15 puta veća od poduzeća koje je po prihodima na drugom mjestu u promatranoj godini.

Uzimajući u obzir i činjenicu da sa 850 zaposlenih Braća Pivac d.o.o. zapošljavaju gotovo 6 puta više radnika od slijedećeg poduzeća rangiranog po ovom kriteriju očigledna je osjetljivost gospodarstva Grada Vrgorca na eventualna nepovoljna kretanja u poslovanju odnosnog poduzeća.

Tržište rada

Relativno visoka razina ekonomske neaktivnosti na prostoru Grada Vrgorca

Naime udio skupine koja ne spada, ni u kontingent zaposlenih, niti u kontingent nezaposlenih je 55,31%, dok je isti pokazatelj u županiji 51,31%, odnosno 50,49% na razini RH. Uočeni nerazmjer je prvenstveno posljedica neaktivnosti među ženskom populacijom koja na razini promatranog Grada iznosi 62,95% (Splitsko-dalmatinska županija bilježi



178

isti pokazatelj na razini 55,93%, dok RH bilježi 56,41%).

Niska stopa zaposlenosti Prema Popisu iz 2011. godine zabilježena stopa zaposlenosti u Vrgorcu od 44,25% je manja od prosjeka županije (53,24%) i prosjeka RH (56,33%).

Rastući problem dugoročne nezaposlenosti, posebice kod populacije iznad 50 g.

Udio starijih od 50 godina u kontingentu nezaposlenih je rastao od udjela od 17,22% početkom 2010., do razine od 21,17% 8prosinac 2015). Dio navedenog rasta kod navedene dobne skupine valja pripisati i relativno niskoj sezonalnosti, a što pak upućuje i na izraženiju prisutnost fenomena dugotrajne nezaposlenosti.

Visok udio mladih u populaciji nezaposlenih

Udio mladih (15-29.g.) u ukupnom broju nezaposlenih koji je u prosincu 2015. Iznosi 37.67%.



Rastuća globalna potražnja za ekološkim (zdravim) i tradicionalnim proizvodima

Tržišna niša na kojoj OPG-ovci sa područja Vrgorca mogu naći svoje mjesto

Trend razvoja ruralnog turizma i porast dolazaka i noćenja turista na području Dalmatinske zagore

Na svjetskoj razini ruralni turizam te diversifikacija aktivnosti poljoprivrednika putem ruralnog turizma predstavljaju dobre osnove za povlačenje sredstava iz ESI fondova, SRGV, str. 95., rast turizma na području Dalmatinske zagore od 100% u 2014. u odnosu na 2011.

Poslovno okruženje

Raspoloživost nacionalnih i sredstava EU namijenjenih poticanju poduzetničke aktivnosti

Postojećim te novim poslovnim subjektima dostupni su različiti izvori financiranja razvoja poslovanja što bi se moglo iskoristiti za osnaživanje poljoprivrede, turizma, građevinarstva te daljnji razvoj prerađivačke industrije.

Ujedno, navedena sredstva mogla bi se iskoristiti za osnaživanje gospodarske uloge zadruga (kojih je u 2015. bilo 67) te obrta (čiji je broj s godinama u stalnom padu).

Prioretiziranje na nacionalnom i EU nivou problema tržišta rada

Na nacionalnom i EU nivou je prepoznata važnost izazova tržišta rada, a što je rezultiralo mnogobrojnim prilikama korištenja različitih izvora financiranja svih aktivnosti usmjerenih na rješavanje ove problematike


Tržište rada

Nepovoljni institucionalni okvir U prvom redu tu treba istaknuti da je zakonska zaštita radnika u RH, kod ugovora na radu na neodređeno vrijeme,


179

izraženija nego u usporedivim zemljama u okruženju, no s tendencijom fleksibilizacije (Kunovac, 2014.). S druge strane, mogućnost ostvarivanja navedenih prava je znatno niža (posebice u privatnom sektoru) u odnosu na druge EU države. Navedeno treba dovesti i u vezu s drugim aspektima institucionalnog okvira, posebice sa poreznim opterećenjem rada (troškovima rada) i sustavom socijalne zaštite koji bi trebao iskazivati proaktivniji pristup prema povezivanju sektora nezaposlenih i socijalne skrbi.

Izražena sezonalnost gospodarskih aktivnosti

Promatrajući kretanje broja nezaposlenih po odabranim mjesecima vidljiva je izražena dimenzija sezonalnosti koja nadilazi intenzitet zabilježen na županijskoj razini. Navedena sezonalnost jse značajnije osjeća kod žena. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u prosincu 2015., broj nezaposlenih žena u odnosu na lipanj 2015. je 56,84% veći, dok je za muškarce isti broj za 39,10% veći.


180

INSTITUCIONALNI I RAZVOJNI OKVIR

SNAGE Obrazloženje

Realizirani projekti

Iskustvo u realizaciji projekata financiranih iz inozemnih sredstava

U periodu od 2010. do 2015. Grad Vrgorac realizirao je ukupno 4 projekta financirana iz inozemnih izvora čija je pojedinačna vrijednost bila veća od 70.000,00 kn. Ukupna vrijednost navedenih projekata iznosila je 2.300.407,39 kn.

Partnerstva

Članstvo u Lokalnoj akcijskoj grupi (LAG Adrion)

Grad Vrgorac član je LAG-a „Adrion“ od njenog osnutka 2014. god.


Prostorno planska dokumentacija

Zastarjela prostorno planska dokumentacija

Prostorni plan uređenja Grada Vrgorca donesen je 2006. godine.

Administrativni kapaciteti

Podkapacitiranost na radnim mjestima usmjerenim ka privlačenju sredstava iz fondova EU

Prema sistematizaciji, uopće nisu predviđena radna mjesta na poslovima privlačenja sredstava iz EU fondova. Prema dostavljenim podacima Grad Vrgorac ima 22 zaposlenika, od čega je tek dvoje djelatnika prošlo edukaciju za izradu i prijavu projekata za fondove.

Fiskalni kapacitet

Relativno nizak fiskalni kapacitet

Tek 54,53% sredstava Grad Vrgorac ostvaruje iz poslovanja dok ostatak predstavljaju pomoći. Tako izračunat pokazatelj prema podacima za 2015. ukazuje na nisku razinu vlastitih prihoda. Grad Vrgorac u odnosu na prosjek Županije po pitanju prihoda od poslovanja, poreznih prihoda kao i prihoda od imovine znatno je ispod prosjeka svih gradova u Županiji. Time se potvrđuje ovisnost Grada o pomoćima iz proračuna za svoje poslovanje.

Gradski proračun


181

Velike oscilacije proračuna

Prema podacima Ministarstva financija ukupni prihodi Grada Vrgorca u 2015. niži su za 20% u odnosu na 2014., dok su se rashodi u istom razdoblju smanjili za 23,56%. Oscilacije proračuna u Gradu Vrgorcu bitno su izraženije nego u prosjeku ostalih Gradova Županije. Naime, u ostalim Gradovima prihodi su se u 2015. smanjili za 6,2% u odnosu na godinu ranije, dok je pad rashoda iznosio 5,1%.

Nepovoljna struktura proračunskih prihoda

Struktura prihoda Grada Vrgorca vrlo je nepovoljna, s obzirom na iznadprosječan udio pomoći od subjekata unutar općeg proračuna (46% u 2015.), što se prvenstveno odnosi na državni proračun. Udio prihoda po drugim osnovama (prihodi od imovine…) je izrazito nizak.

Nepovoljna struktura proračunskih rashoda

Niska razina otvorenosti (transparentnosti) proračuna

Relativno visoka zaduženost

Rashodi za zaposlene čine 20% ukupnih rashoda poslovanja, dok u ostalim gradovima Županije taj udio iznosi tek 14%. Materijalni rashodi i rashodi za zaposlene, zajedno sa pomoćima unutar općeg proračuna, zauzimaju čak 78% svih rashoda, a premali dio sredstava usmjeren ja ka razvojnim rashodima. Struktura rashoda prema funkcionalnoj klasifikaciji upućuje na nižu razvijenost Vrgorca u odnosu na ostale Gradove u Županiji, što proizlazi iz bitno većih izdvajanja za Usluge unapređenja stanovanja i zajednice, kao i nižih izdvajanja za Ekonomske poslove te Rekreaciju, kulturu i religiju.

Prema analizi Instituta za javne financije (2015) Grad Vrgorac jedan je od 18 gradova RH koji u 2014. i 2015. godini nisu objavili ni jedan proračunski dokument. Nadalje, Vrgorac je jedan od Gradova čiji se proračun u trenutku pretrage nije mogao pronaći ni na službenim internetskim stranicama ni u službenom glasniku. Stoga, u analizi se zaključuje da je razina otvorenosti (transparentnosti) proračuna (prema broju objavljenih dokumenata) u Gradu nula (0).

Obveze Grada Vrgorca na kraju 2015. god. iznosile su 9.235.184,00 kn. Najveći dio tog iznosa odnosi se na obveze za kredite i zajmove (6.541.789,00 kn).

Razvojni okvir

Nedostatni razvojni dokumenti Nepostojanje razvojne strategije/programa.


182


Gradski proračun

Različite mogućnosti financiranja iz EU fondova

Najava fiskalne decentralizacije

Mogućnosti korištenja Europskih strukturnih i investicijskih fondova, ali i drugih različitih EU programa.

Veće mogućnosti financiranja razvoja na razini Grada.


Nejasna budućnost jedinica lokalne samouprave

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi

Nesiguran pravni okvir

Pitanje restrukturiranja sustava JLS-a već je dulje vrijeme aktualno, te se eventualno može i dogoditi do 2020. godine.

Imovinsko pravni odnosi tj. pitanje vlasništva nad nekretninama nije riješeno na području Grada, što predstavlja značajnu kočnicu realizaciji bilo kakvog projekta.

Česte i nekonzistentne promjene zakona u svim sferama stvaraju ozračje nesigurnosti i opreza te onemogućuju provedbu mjera za revitalizaciju neiskorištenih potencijala.

Gradski proračun

Najave izmjena zakona o porezu i prirezu na dohodak

Mogućnost da smanjenje poreza i prireza na dohodak dodatno osiromaši gradsku blagajnu.


183

III STRATEŠKI OKVIR

III.1 VIZIJA ZA GRAD VRGORAC

Vizija predstavlja dugoročno usmjerenje budućeg željenog stanja na određenom području i ključan je element u implementaciji strateškog promišljanja na lokalnoj razini.

Vizija treba doprinijeti poticanju sustavnog zajedničkog djelovanja svih ključnih dionika razvoja kako bi određeni prostor u potpunosti uspio u aktivaciji svojih razvojnih potencijala i suočavanju s razvojnim potrebama.

Slijedom navedenog, za Grad Vrgorac se definira sljedeća vizija razvoja:

Grad Vrgorac kao subregionalni centar visoko inovativnog i održivog socio-ekonomskog okruženja omogućava svim svojim stanovnicima ostvarivanje visoke kvalitete života.

Grad Vrgorac tijekom definiranog razdoblja u potpunosti je okrenut aktivaciji svojih razvojnih potencijala kroz realizaciju zajedničkih definiranih strateških ciljeva, prioriteta i mjera. Kao rezultat navedenih nastojanja Grad Vrgorac postaje prepoznatljiv po svom nastojanju da svim svojim stanovnicima omogući visoku kvalitetu života čime vizija ostvaruje svoj smisao, kao sredstvo povezivanja, suradnje i doprinosa u stvaranju mjerljivih razvojnih ishoda.

III.2 RAZVOJNI CILJEVI

Cilj 1. UNAPRIJEĐENA KVALITETA ŽIVOTA STANOVNIKA KROZ INKLUZIVNO DRUŠTVENO OKRUŽENJE

Relevantnost

Grad Vrgorac karakteriziraju brojni razvojni problemi koji se ogledaju u negativnim demografskim trendovima (npr. pad mladog stanovništva, depopulacija), neadekvatnoj infrastrukturi za pružanje zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, nedostacima vrtićkog prostora, neadekvatnoj infrastrukturi osnovnih i srednjih škola, te neprilagođenim srednjoškolskim programima potrebama lokalne zajednice i tržišta rada. Nadalje, neodrživa razina kvalitete infrastrukturnih sustava u prometu, energetici, vodoopskrbi i otpadu (gospodarstvenim infrastrukturnim djelatnostima) uzrokuje neadekvatnu valorizaciju i iskorištenost prostora. Sve navedeno ugrožava kvalitetu življenja stanovnika na području Grada Vrgorca, a samim time ugrožavaju se i njegovi unutarnji razvojni potencijali.

Navedeno znači da je za potpuno iskorištavanje ljudskih potencijala i inovativnih kapaciteta u procese razvoja grada Vrgorca potrebno osigurati stanovnicima Vrgorca određenu kvalitetu života i društvenog standarda. Društvena (javna) infrastruktura i usluge važna su komponenta društvenog standarda zajednice koja značajno utječe na podizanje obrazovnog, zdravstvenog i kulturnog standarda, a uz dostupnost i kvalitetu stanovanja značajno utječe i na ukupnu kvalitetu života svih društvenih skupina. Stoga je zadovoljavanje javnih potreba u društvenim djelatnostima jedna od temeljnih zadaća lokalne samouprave, pa tako i Grada Vrgorca. Inkluzivno društveno okruženje obuhvaća međusobnu komplementarnost pružanja usluga društvenih i gospodarstvenih infrastrukturnih djelatnosti uz sustavno planiranje prostornog uređenja.

Stoga Grad Vrgorac, ako želi privlačiti mlađe stanovništvo za ostanak i dolazak u Vrgorac, i potaknuti razvoj Grada, mora promicati razvoj kvalitete života te unaprijediti postojeću infrastrukturu kroz inkluzivno društveno okruženje.


184

Očekivani načini ostvarenja

Navedeno je moguće ostvariti jasnim definiranjem razvojnih prioriteta koji će potaknuti sinergijske učinke i svojom komplementarnošću doprinijeti ostvarenju ovog postavljenog cilja. Unaprjeđenje kvalitete života i razvoj inkluzivnog društvenog okruženja odraziti će se u povoljnim demografskim kretanjima, prvenstveno broju novorođene djece (stopa nataliteta), a što će se u konačnici, sa određenim vremenskim odmakom, odraziti na povoljnije odnose starog i mladog stanovništva (indeks starosti) u Gradu Vrgorcu.

Ostvarenje cilja planira se kroz dva međusobno povezana prioriteta koji rješavaju utvrđene razvojne probleme vezane uz infrastrukturne sustave u gospodarskim i društvenim djelatnostima. Postavljeni prioriteti odnose se na unaprijeđenje i razvoj sustava dostupnosti i pružanja usluga gospodarskih infrastrukturnih djelatnosti i održiv prostorni razvoj s jedne strane, te unaprijeđenje društvene infrastrukture i usluga s druge strane.

Dosljednost

Navedeni cilj u skladu je sa strateškim dokumentima na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. U prvom redu, navedeni cilj je usklađen s prijedlogom Strategije razvoja Splitsko-dalmatinske županije, kao i s nizom specifičnih sektorskih strategija dostupnih na razni RH. Tu se radi o sljedećim strateškim dokumentima: Strategija prostornog uređenja RH, Strategija regionalnog razvoja do kraja 2020. (nacrt), Strategija održivog razvitka RH 2009.-2019., Strategija energetskog razvitka RH 2009.-2020., Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u RH u razdoblju od 2016. do 2020. godine, Strategija prometnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2030., Strategija upravljanja vodama (2008.-2038.), Strategija gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj 2005.-2025., Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2015. – 2021. (nacrt), Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH, Program ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020., Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020., Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012. do 2016. godine, Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u RH 2014.-2020., Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011.-2016., Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., Operativni program učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., Strategija društvenog poduzetništva 2014-2020., Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije 2014.-2020., Razvojna strategija Splitsko-dalmatinske županije, Plan gospodarenja otpadom Splitsko–dalmatinske županije. Cilj je ujedno usklađen sa ciljevima Strategije Europa 2020.

CILJ:

UNAPRIJEĐENA KVALITETA ŽIVOTA STANOVNIKA KROZ INKLUZIVNO DRUŠTVENO OKRUŽENJE

Pokazatelj 1 Pokazatelj 2

Pokazatelj - definicija

Živorođena djeca Indeks starenja

Jedinica Broj Postotak (udio)

Opis Živorođenim djetetom smatra se svako dijete koje pri rođenju diše i pokazuje druge znakove života kao što su kucanje srca, pulsiranje pupčane vrpce i nedvojbeno kretanje voljnih mišića.

Indeks starenja jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 – 19 godina. Indeks veći od 40% kazuje da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja.


185

Cilj 2: POVEĆANA REZISTETNOST GOSPODARSTVA KOJA OSIGURAVA ODRŽIVI GOSPODARSKI RAST I POVEĆANJE ZAPOSLENOSTI

Relevantnost

Analiza stanja gospodarstva grada Vrgorca ukazuje na relativno nisku razinu ekonomske aktivnosti radne snage te izraženu ovisnost (promatrajući i kriterije ostvarenog prihoda, dobiti i zaposlenosti) o rezultatima jednog velikog poduzeća. Navedena ovisnost se ogleda i u nepovoljnoj strukturi gospodarskih subjekata prema veličini, ali i u zastupljenosti u pojedinim NKD djelatnostima, a što u konačnici rezultira i s nepovoljnim trendovima na tržištu rada, s naglaskom na visoke stope nezaposlenosti mladih i izraženim udjelima dugoročno nezaposlenih pojedinaca. Uz nisku razinu samozapošljavanja vidljiva je iznimna osjetljivost i ranjivost gospodarstva Grada Vrgorca.

Slijedom navedenog jasna je potreba za razvojem gospodarstva s diversificiranim smjerovima rasta i razvoja koje bi bilo konkurentno kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini.


Postizanje više razine konkurentnosti promatrane JLS koja će se ogledati u razvijenim različitim gospodarskim djelatnostima čiji će nositelji biti kako velika tako i manja poduzeća, obrti, OPG-ovi i udruge moguće je ostvariti definiranjem jasnih prioriteta. Definiranje navedenih prioriteta zahtijeva objektivnu percepciju razvojnih potreba kao i uzimanje u obzir potencijala i ograničenja promatranog gospodarskog sustava. Naposljetku, postizanje navedenog cilja potrebno je promatrati kroz prizmu nužne komplementarnosti svih dugoročnih ciljeva promatrane JLS.

Dosljednost

Usklađenost cilja s ključnim lokalnim, regionalnim i nacionalnim strateškim dokumentima je vidljiva kroz niz primjera. U prvom redu, navedeni cilj je usklađen s nizom specifičnih nacionalnih sektorskih strategija. Primjerice, navedeni cilj je komplementaran s općim ciljem i s osnovnim mjerama Strategije razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020., zatim s Industrijskom strategijom Republike Hrvatske 2014.-2020., sa Strategijom poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014. – 2020., Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine te Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, SOZT, 2013.

115 2020* se odnosi na vrijeme kraja realizacije projekata implementiranih tijekom provedbe Strategije razvoja Grada Vrgorca do 2020.

Početna vrijednost 10,65 (2014.g.) 89,9 (2011.g.)

Ciljana vrijednost 15 (2020.*115) 75 (2021.g.)

Učestalost praćenja Jednom godišnje Prema popisima stanovništva RH

Izvor Statističko izvješće Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske, DZS.

Popis stanovništva, kućanstava i stanova RH, DZS


186

Posebno je potrebno istaknuti usklađenost cilja s ciljevima ključnog strateškog dokumenta Europske unije, Europa 2020. Naime, cilj je komplementaran ciljevima zapisanim u navedenom strateškom europskom dokumentu, u prvom redu vezanim za ostvarivanje visoke stope zaposlenosti, viših ulaganja u istraživanje i razvoj te boljih rezultata na polju obrazovanja.

Cilj 3. POBOLJŠAN SUSTAV JAVNOG UPRAVLJANJA

Relevantnost

Analiza stanja otkriva niz slabosti na području grada Vrgorca kada je u pitanju institucionalni i razvojni okvir. Slabosti se odnose na zastarjelu prostorno-plansku dokumentaciju, podkapacitiranost na radnim mjestima usmjerenim ka privlačenju sredstava iz fondova EU, dok se najveći dio slabosti odnosi na strukturu gradskog proračuna koja rezultira iznimno niskim fiskalnim kapacitetom. Navedeno upućuje na potrebu unaprjeđenja sustava javne uprave radi rješavanja slabosti u upravljanju, poboljšanja funkcioniranja i povećanja učinkovitosti javne uprave.


CILJ: POVEĆANA REZISTETNOST GOSPODARSTVA KOJA OSIGURAVA ODRŽIVI GOSPODARSKI RAST I

POVEĆANJE ZAPOSLENOSTI



Visina dohotka po stanovniku u odnosu na prosjek Republike Hrvatske

Dobit poslovnih subjekata na prostoru Grada Vrgorca

Jedinica HRK / stanovniku HRK

Opis Računa se kao omjer ukupnog iznosa dohotka kojega su tijekom jednoga

poreznog razdoblja (kalendarska godina) ostvarili porezni obveznici, fizičke osobe s prebivalištem ili uobičajenim boravištem na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za koju se vrši izračun, i broja stanovnika

koji žive na području te jedinice. (Vrijednost standardiziranog pokazatelja u

odnosu na prosjek RH sukladno metodologiji izračuna Indeksa

razvijenosti)

( Podaci uključuju sve statuse prijave, sve tipove obveznika po svim vrstama osnovice i

vrstama prijave obrasca dobiti te se promatraju iz stavke UKUPNA SMANJENJA DOBITI /

POVEĆANJA GUBITKA)

Početna vrijednost

65,5% ( 21.279 HRK - prosječna vrijednost

dohotka tijekom razdoblja 2010.-2012.)

89.990.956,59 HRK (2014.)

Ciljana vrijednost

75% (2020.*) 120.000.000,00 HRK (2020.*)

Učestalost praćenja

Jednom u trogodišnjem razdoblju Jednom godišnje

Izvor Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU (Indeks razvijenosti)

Porezna uprava RH - Statističko izvješće o navedenim prijavama poreza na dobit; obrada

autora


187

Cilj se namjerava ostvariti kroz usvajanje i implementaciju razvojne strategije te prostorno planske dokumentacije. Nužno je restrukturiranje prihodovne i rashodovne strane proračuna kako bi se povećao fiskalni kapacitet uvažavajući eksterne faktore (položaj Vrgorca prema novom mjerenju indeksa razvijenosti). Potrebno je snažiti i razvijati ljudske potencijale kako bi javna uprava bila što učinkovitija i usmjerena prema korisniku. Dodatno je potrebno poraditi i na transparentnosti javnih dokumenata, kao što je gradski proračun. Na ostvarenje cilja svakako će utjecati i prijetnje u obliku neriješenih imovinsko-pravnih odnosa te nesigurnog pravnog okvira s kojim se susreću sve jedinice lokalne (samo)uprave u RH.

Dosljednost

Navedeni cilj u potpunosti je usklađen sa nacionalnim strateškim dokumentima kada je u pitanju javno upravljanje. Strateški dokumenti odnose se na Prijedlog strategija razvoja javne uprave RH za razdoblje od 2015. do 2020. godine, kao i Odluku o provedbi reformskih mjera za unapređenje sustava javne uprave koju je Vlada RH donijela u veljači 2016. god. Cilj je također usklađen i sa ključnim strateškim dokumentom Europske unije, Europa 2020, u dijelu koji se odnosi na javno upravljanje, a u kojem se efikasna javna uprava na regionalnoj i lokalnoj razini ističe kao jedan od ključnih ciljeva.

III.3 RAZVOJNI PRIORITETI I MJERE

CILJ 1. UNAPRIJEĐENA KVALITETA ŽIVOTA STANOVNIKA KROZ INKLUZIVNO DRUŠTVENO OKRUŽENJE

CILJ 3: POBOLJŠAN SUSTAV JAVNOG UPRAVLJANJA



Zadovoljstvo korisnika usluga koje su nadležnosti Grada Vrgorca

Fiskalni kapacitet- prihodi po stanovniku

Jedinica postotak HRK po stanovniku

Opis Kako bi se ispitalo zadovoljstvo stanovnika Vrgorca potrebno je provesti anketu na reprezentativnom uzorku u kojoj će se korisnike pitati o kvaliteti

usluga koje su nadležnosti Grada Vrgorca

Pored pokazatelja udjela vlastitih prihoda u ukupnim prihodima uobičajeno je sagledati i

pokazatelj prihoda poslovanja po glavi stanovnika. Pri izračunu su u obzir uzeti podaci

o broju stanovnika iz 2011. godine, te proračunska sredstva iz 2015. godine.

Početna vrijednost

/ 1.964,21

Ciljana vrijednost

70% (2020*) 3.000,00 (2020*)


Jednom dvogodišnje Jednom godišnje

Izvor Grad Vrgorac Ministarstvo financija, gradski proračun, DZS


188

PRIORITET 1.1. Razvijeni infrastrukturni sustavi i održiv prostorni razvoj

Cilj: Ovaj prioritet, u vremenski zacrtanom okviru, treba uspostavit sve infrastrukturne preduvjete kako bi se na prostoru grada Vrgorca omogućilo kvalitetno odvijanje gospodarskih djelatnosti te pružanje kvalitetnih javnih i privatnih usluga imajući u vidu potražnju koja proizlazi iz socio-ekonomskog okruženja. Konkretizacija ovog prioriteta znači unaprijediti funkcionalnost svih infrastrukturnih sustava komplementirajući njihov lokalni, županijski i državni značaj u jednu nerazdvojivu cjelinu. U tom kontekstu nameću se preduvjeti za ostvarivanje ovoga prioriteta koji zahtijevaju valorizaciju i ocjenu budućih infrastrukturnih zahvata, čime se postiže inkluzivnost u društvenom okruženju i rast kvalitete života stanovnika.

Opravdanje: Analiza je pokazala kako infrastrukturni sustavi na području Grada Vrgorca u svojoj razvijenosti zaostaju za stanjem infrastrukturnih sustava na području Splitsko-dalmatinske županije.

Prometna infrastruktura na području grada Vrgorca u potpunosti je naslonjena na ceste, pa se i povezanost grada Vrgorca kao subregionalnog središta može promatrati isključivo kroz mrežu cestovne infrastrukture. Dakle, grad Vrgorac kao mali grad treba težiti što boljom povezanošću s ostalim subregionalnim središtima u svom okruženju, gdje se u prvom redu ističe grad Makarska i cjelokupno Makarsko primorje (rivijera). Prema Makarskoj rivijeri vodi tek jedna cesta (D512), ne ostavljajući pri tome niti jednu prihvatljivu alternativnu poveznicu. Cesta D512 je tokom 2010. i 2011. godine bila zatvorena za sav promet, koji se preusmjeravao preko autoputa A1 ili Jadranskom magistralom preko grada Ploča, čime je fluktuacija dnevnih migranata značajno otežana. Nadalje, postoji veliko prometno opterećenje u samom središtu naselja Vrgorac koje je uzrokovano tranzitnim prometom, čime se narušava sigurnost u prometu svih sudionika.

Kada je riječ vodnom gospodarstvu, u promatranom razdoblju je sustav vodoopskrbe ostvarivao izrazito velike gubitke u zahvaćenoj i u sustav uvedenoj vodi. Ti gubici iznosili su preko 70%, što je značajno iznad prosjeka Splitsko-dalmatinske županije (64%), a posebno iznad prosjeka RH (40%). Dugi dio vodnog gospodarstva, sustav dispozicije otpadnih voda uopće nije funkcionalan, i to zbog nefunkcionalnog pročišćivača, čime se i dalje ostvaruje pritisak na okoliš onečišćenjem iz točkastih izvora onečišćenja.

Sustav opskrbe energijom razvija se u dva pravca. Prvi pravac zacrtan je u strateškim odrednicama HEP ODS d.o.o. i obuhvaća aktivnosti u procesu prijelaza s naponskih razina 110-35-10-0,4 kV na naponske razine 110-20-0,4 kV. U tim nastojanjima ne zaostaje niti Opskrbno područje Split, odnosno područje pogona Vrgorac koji ima za cilj potpuni prelazak na 20 kV mrežu. Zamjenom 10 kV naponske razine s 20 kV razinom postižu se manji tehnički gubici u mreži (Jouleovi gubici) te manji padovi napona. Drugi pravac razvoja prolazi iz nužnosti poštivanja Direktive 2009/28/EZ koja govori o poticanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (OIE). Strategijom energetskog razvoja RH i Nacionalnim akcijskim planom za obnovljive izvore energije do 2020. godine predviđeno je da 35% proizvodnje električne energije iz OIE sudjeluje u ukupnoj potrošnji električne energije. Tim planom povećava se diversifikacija dobavnih izvora energije, čime se s jedne strane povećava otpornost na događaje na energetskom tržištu, a s druge strane zadovoljavaju se standardi energetske politike EU.

Dostupnost infrastrukture širokopojasnog pristupa internetu preduvjet je za daljnji društveni i gospodarski razvoj grada Vrgorca, odnosno za njegov iskorak prema društva znanja. Analizom je utvrđeno kako tek 36,61% kućanstava koristi širokopojasnu infrastrukturu pristupa internetu brzina većih od 2 MBit/s. Ciljem iz Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u RH u razdoblju od 2016. do 2020. godine predviđeno je da 80% kućanstava koristi nepokretni širokopojasni pristup brzina većih od 2 Mbit/s. Ostvarivanjem zacrtanih ciljeva se rješava generalni problem neujednačene povezanosti,


189

a stanovništvu grada Vrgorca, kao i različitim poslovnim subjektima, omogućuje najbolje iskorištenje digitalne tehnologije (školstvo, zdravstvo, turizam i dr.).

Sustav gospodarenja otpadom na području grada Vrgorca ne funkcionira u potpunosti. Iako je određeni dio zakonskih obveza već ranije zadovoljen, još uvijek postoji nekoliko odredbi koje su ostale neispunjene. Međutim, grad Vrgorac u toj problematici nije usamljen. U mišljenju EK o prijavi RH za prijam u članstvo EU kaže se kako je gospodarenje otpadom najveći pojedinačni problem zaštite okoliša u RH. Analizom je utvrđeno kako na području grada Vrgorca ne postoji reciklažno dvorište, kao ni mjesto za odlaganje građevinskog otpada. Pozitivna strana sustava gospodarenja otpadom je smanjenje količine prikupljenog miješanog komunalnog otpada, a takav trend treba i nastaviti. Rješavanjem navedenih problema u sustavu gospodarenja otpadom ostvaruju se ciljevi zavrtani u Planovima gospodarenja otpadom RH i SDŽ, a sve u svrhu smanjenja nepovoljnog utjecaj otpada na okoliš i ljudsko zdravlje na najmanju moguću razinu.

Opis:

Ostvarenje ovog prioriteta moguće je kroz povećanje dostupnosti Grada Vrgorca i mobilnosti njegovog stanovništva, smanjenje rizika za ljudsko zdravlje i okoliš, održiv energetski sektor i povećanje kvalitete opskrbe električnom energijom te kroz razvoj informacijskog društva i društva znanja.

Ovaj prioritet kapilarni je nastavak provedbe horizontalnih i sektorskih razvojnih dokumenata državnog i županijskog značaja poput Strategije prostornog uređenja RH, Strategije održivog razvitka RH, Strategije regionalnog razvoja do kraja 2020., Strategije prometnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2030., Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., Razvojne strategija Splitsko-dalmatinske županije, Plan gospodarenja otpadom Splitsko–dalmatinske županije, kao i mnogih drugih.

POKAZATELJI PRIORITETA

PRIORITET 1.1. Razvijeni infrastrukturni sustavi i održiv prostorni razvoj

Pokazatelj 1 Pokazatelj 2 Pokazatelj 3


Stopa smrtno stradalih na 100.000 stanovnika u cestovnom prometu

Količina prikupljenog miješanog komunalnog otpada

Udio kućanstava koji koriste širokopojasni pristup internetu

Jedinica Stopa Količina (t) Udio (%)

Opis Pokazatelj predstavlja glavni pokazatelj stanja sigurnosti cestovnog prometa čijim se smanjenjem poboljšava zdravlje i kvaliteta života te sigurna i održiva mobilnost.

Prikupljanje otpada iz kućanstava i otpada iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.).

Udio kućanstava na području grada Vrgorca koja su korisnici usluge pristupa internetu brzinama od 2 Mbit/s ili većim u odnosu na ukupan broj kućanstava na području grada Vrgorca izražen u postotcima [%].

Početna vrijednost 0 (2015.) 2.586,60 (prosjek 2010.-2015.)

36,61% (2015.)

Ciljana vrijednost 0 (2020.*) 2.000,00 (2020.*) 80% (2020.*)

Učestalost praćenja Godišnje Godišnje Godišnje.


190

Izvor MUP, Bilten o sigurnosti cestovnog prijevoza

Registar onečišćivača HAKOM

Mjera 1. Unaprjeđenje mreže prometne infrastrukture

Ovom mjerom nastoji se unaprijediti postojeća mreža prometne infrastrukture kako bi se poboljšala dostupnost grada Vrgorca u svom subregionalnom okruženju, s posebnim naglaskom na područje Makarske rivijere, ali i olakšala mobilnost stanovništva u okviru samih granica Grada. Realizacijom ove mjere posebno će se poboljšati transverzala povezanost Grada, otklonit će se postojeća uska grla u samom Vrgorcu te na koncu podignuti razina kvalitete cestovne prometne infrastrukture koju zahtijevaju budući gospodarski iskoraci. Ova mjera kapilarni je nastavak sljedećih nacionalnih i županijskih horizontalnih i sektorsku strategija:

Strategija prostornog uređenja Strategija održivog razvitka RH 2009.-2019. Strategija regionalnog razvoja do kraja 2020. (nacrt) Strategija prometnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2030. Strateški plan ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture za razdoblje 2016.-2018. Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2013. do 2016. Program sigurnosti cestovnog prometa RH 2011.-2020. Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Program ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. Razvojna strategija Splitsko-dalmatinske županije

Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata

Obnova, rekonstrukcija i održavanje postojećih cestovnih prometnica i dionica Rješavanje uskih grla u prometu (obilaznica) Dogradnja cestovne mreže u skladu s prometnim potrebama

Pokazatelji ishoda za Prioritet 1.1. /Mjeru 1.1.1.: Unaprijeđena mreža prometne infrastrukture

Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Učestalost praćenja

Izvor Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Povećanje dužine cestovne mreže na

području grada Vrgorca

km

Unaprjeđenje cestovne infrastrukture na

području grada Vrgorca izgradnjom novih trasa

9,05 km 2020.* Na kraju razdoblja Grad Vrgorac

Mjera 2. Uspostavljanje učinkovit sustava vodnog gospodarstva

Obrazloženje: Ova mjera ima za cilj poboljšanje cjelokupnog sustava gospodarenja vodom. To se odnosi na vodoopskrbi sustav i sustav odvodnje otpadnih voda, kao i na melioracijsku odvodnju i navodnjavanje. U vodoopskrbnom sustavu prvenstveno treba smanjiti rasipanje, odnosno smanjiti gubitaka vode koja je uvedena u sustav. Analiza je pokazala kako su gubitci uvedene vode u sustav


191

oko 70%, što je iznad županijskog prosjeka koji je također neodrživ. Realizacijom ove mjere stvorit će se uvjeti za održivost vodoopskrbnog sustava Grada Vrgorca koji će svojim korisnicima osigurati pitku vodu u skladu s higijensko-sanitarnim standardima. Drugi cilj ove mjere je osposobiti izgrađeni sustav odvodnje otpadnih voda stavljajući u funkciju pročistač čime će se povećati priključenost na javni sustav odvodnje. Realizacijom drugog dijela mjere smanjit će se točkasti izvori onečišćenja te zadovoljiti europski standardi u odvodnji i pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Zahvatima u melioracijskoj odvodnji i navodnjavanju trebaju riješiti problem nepovoljnih hidroloških uvjeta u zimskom periodu kada polja plave, odnosno ljeti kada je nasušna potreba za navodnjavanjem.

Provedba ove mjere u skladu je sa sljedećim horizontalnim i sektorskim strategijama višeg reda:

Strategija prostornog uređenja Strategija održivog razvitka RH 2009.-2019. Strategija regionalnog razvoja do kraja 2020. (nacrt) Strategija upravljanja vodama (2008.-2038.) Program ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za

melioracije Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (nacrt) Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Razvojna strategija Splitsko-dalmatinske županije


Izgradnja, sanacija i rekonstrukcija sustava odvodnje-kanalizacije Izgradnja, sanacija, rekonstrukcija i dogradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Izgradnja i sanacija sustava za navodnjavanje i odvodnju vode sa poljoprivrednih površina

Pokazatelji ishoda za Prioritet 1.1. /Mjeru 1.1.2.: Uspostavljen učinkovit sustav vodnog gospodarstva



(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Gubitci u vodoopskrbnom

sustavu

Postotak (%)

Smanjenjem gubitaka količine

vode sa postojećih vodozahvata, gdje su gubici količine vode

razlika između uvedene vode u

sustav i isporučene količine.

60% 2020.* Na kraju razdoblja

Komunalno d.o.o.

Priključenost na sustav odvodnje otpadnih poda

(Udio)

Udio korisnika koji su priključeni na sustav odvodnje u odnosu

na broj korisnika koji su priključeni na

sustav vodoopskrbe


Komunalno d.o.o.


192

Izgrađenost sustava odvodnje

Postotak realizacije

Postotak izgrađenosti sustava obrane od poplava Vrgorskog

polja


Komunalno d.o.o.

Hrvatske vode

Mjera 3. Unaprjeđenje opskrbe energijom i povećana energetska učinkovitost

Obrazloženje: Optimiziranje postojeće i planiranje buduće srednjonaponske mreže opskrbnog područja pogona Vrgorac, kao i u ostatku područja Elektrodalmacije Split, podrazumijeva preuređenje u postrojenjima i mreži u svrhu smanjenja gubitaka i povećanje prijenosne moći, odnosno povećanja kvalitete isporučene električne energije krajnjim korisnicima. Veličina distributivnog područja grada Vrgorca, konfiguracija elektroenergetske mreže i geografsko obilježje neki su od čimbenika koji prelazak na 20 kV mrežu čine izazovnom i zahtjevnom mjerom. S obzirom na postavljeni cilj u Strategiji energetskog razvoja RH, kao i u Nacionalnom akcijskom planu za obnovljive izvore energije do 2020. godine, povećat će se diversifikacija dobavnih izvora, a posebno iz OIE. U tom kontekstu, na području grada Vrgorca PPG određena je lokacija za ispitivanje mogućnosti proizvodnje električne energije iz snage vjetra. Lokacija se nalazi na brdu Gradina, na jugoistočnom području grada Vrgorca, uz sami rub granice JLS. Ova mjera u skladu je sa sljedećim razvojnim dokumentima.

Strategija prostornog uređenja RH Strategija održivog razvitka RH 2009.-2019. Strategija regionalnog razvoja do kraja 2020. (nacrt) Strategija energetskog razvitka RH 2009.-2020. Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020. Desetogodišnji plan razvoja plinskog transportnog sustava RH 2015.-2024. Treći Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016. Desetogodišnji (2016.-2025.) plan razvoja distribucijske mreže HEP ODS-a Strateški plan Ministarstva gospodarstva za razdoblje 2016.-2018. Program ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Razvojna strategija Splitsko-dalmatinske županije


Izmjena transformatora Izmjena srednjonaponskih vodova i kabela Izgradnja vjetroelektrane

Pokazatelji ishoda za Prioritet 1.1. /Mjeru 1.1.3.: Unaprijeđena opskrba energijom i povećana energetska učinkovitost



(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)


193

Udio pogona Vrgorac na 20 kV mreži %

Udio pogona Vrgorac na 20 kV mreži prilikom prijelaza s postojećeg četvernonaponskog

distribucijskog sustava 110-35–10–0,4 kV na tronaponski 110–20–

0,4 kV


HEP ODS d.o.o.

Elektrana iz obnovljivih izvora

energije Broj

Elektrana iz obnovljivih izvora energije na

području brda Gradina, na jugoistočnom području grada

Vrgorca, uz sami rub granice JLS

1 2020.* Na kraju razdoblja

Hrvatska energetska regulatorna

agencija (HERA)

Grad Vrgorac

Mjera 4. Poboljšanje sustava telekomunikacija

Obrazloženje: Ova mjera doprinosi boljem korištenju širokopojasnog pristupa internetu u cjelokupnoj RH, a posebno na području grada Vrgorca gdje je korištenje na vrlo niskim razinama. S obzirom da je područje grada Vrgorca velikim dijelom ruralno i zabačeno, ovom mjerom obuhvaćena su i područja u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za izgradnju infrastrukture za brzi širokopojasni pristup internetu. Nadalje, mjera obuhvaća razvoj i provedbu sustava potpore i poticanja izgradnje infrastrukture za slobodni pristup internetu (hot spot) na lokacijama od posebnog interesa (primjerice u gradskim središtima).

Strategija prostornog uređenja RH Strategija regionalnog razvoja do kraja 2020. (nacrt) Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u RH u razdoblju od 2016. do 2020. godine


Unaprijediti telekomunikacijsku mrežu i dostupnost korisnicima Omogućiti daljnji razvoj širokopojasnog pristupa mrežama velikih brzina Izgradnja infrastrukture za slobodni pristup internetu

Pokazatelji ishoda za Prioritet 1.1. /Mjeru 1.1.1.: Poboljšan sustav telekomunikacija



(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Broj lokacija s izgrađenom

infrastrukturom za slobodni pristup

internetu (hot spot)

Lokacija

Na području grada Vrgorca ne postoji niti

jedna lokacija koja omogućuje slobodni pristup internetu (hot

spot)

1 2020.* Na kraju razdoblja Grad Vrgorac


194

Mjera 5. Održivo korištenje prirodnih resursa

Cilj ove mjere je razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom u svrhu uspostave primarnog razvrstavanja otpada kako bi se smanjio negativni učinak odloženog otpada na okoliš i ljudsko zdravlje, a sve u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenje otpadom (NN 94/13) i Planom gospodarenja otpadom grada Vrgorca. Ovom mjerom unaprjeđuje se značajno postojeće stanje zaštite okoliša na području grada Vrgorca. Mjera je u skladu sa sljedećim dokumentima višeg reda:

Strategija prostornog uređenja RH Strategija održivog razvitka RH 2009.-2019. Strategija regionalnog razvoja do kraja 2020. (nacrt) Strategija gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj 2005.-2025. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2015. – 2021. (nacrt) Strateški plan Ministarstva zaštite okoliša i prirode 2015.-2017. Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Razvojna strategija Splitsko-dalmatinske županije Plan gospodarenja otpadom Splitsko–dalmatinske županije


Izgradnja reciklažnih dvorišta i zelenih otoka Sanacija službenih odlagališta otpada Sanacija divljih odlagališta otpada Uređenje javnih površina

Pokazatelji ishoda za Prioritet 1.1. /Mjeru 1.1.1.: Održivo korištenje prirodnih resursa



(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) Broj reciklažnih

dvorišta za selektivno

prikupljanje otpada

Reciklažno dvorište

Unaprjeđenje sustava selektivnog

prikupljanja otpada 1 2020.* Na kraju

razdoblja

Gradska čistoća i

usluge d.o.o.

Broj saniranih službenih

odlagališta otpada

Sanirano službeno

odlagalište

Sanirano odlagalište otpada Ajdanovac 1 2020.* Na kraju

razdoblja

Gradska čistoća i

usluge d.o.o.

Broj neslužbenih divljih odlagališta

Neslužbeno divlje

odlagalište

Broj neslužbenih divljih odlagališta koji

se sustavno pojavljuju na

području grada vrgorca


Gradska čistoća i

usluge d.o.o.

PRIORITET 1.2. Unaprjeđenje društvene infrastrukture i usluga

Cilj: Provedbom prioriteta unaprijedit će se kvaliteta, učinkovitost i dostupnost odgojno-obrazovnih usluga i sadržaja, kulturnih, sportskih i rekreativnih sadržaja, te zdravstvenih i socijalnih usluga, što će pridonijeti rastu kvalitete života stanovnika Vrgorca. Realizacijom prioriteta povećat će se broj radnih mjesta u području odgoja i obrazovanja, kulture, sporta, zdravstva i socijale, uključenost ranjivih skupina te kvaliteta zdravlja stanovnika, što u konačnici vodi porastu privlačnosti prostora Vrgorca za život. Vrlo značajnu ulogu u realizaciji ovog prioriteta imat će civilno društvo i stanovništvo grada Vrgorca kojeg će se poticati na aktivno uključenje i sudjelovanje u razvoju lokalne zajednice. Posebnu


195

kategoriju u okvirima civilnog društva čini vatrogasna zajednica čija je uloga u realizaciji ovog prioriteta podizanje mjera zaštite i spašavanja na višu razinu, što će posebno imati utjecaja na očuvanju prirodne i kulturne baštine.

Opravdanje: Prema utvrđenom stanju na području Grada Vrgorca za kvalitetnije obavljanje odgojno-obrazovnih, kulturnih, sportsko-rekreativnih i zdravstvenih aktivnosti, usluga i programa potrebna je gradnja novih, odnosno stalno i kompleksno unapređivanje standarda postojećih građevina. Kako bi se unaprijedilo stanje i uveli novi standardi posebno je potrebno voditi računa i o dostupnosti prostora osobama s invaliditetom. Nadalje, razvoj novih programa, sadržaja i aktivnosti društvenih usluga treba biti jedan od ključnih elemenata kontinuiranog podizanja njihove kvalitete. Turistička kretanja na području grada Vrgorca, gledano kroz prizmu ostvarenih noćenja ukazuju na neadekvatnu valorizaciju prirodne i kulturne baštine. U 2014. godini ostvareno je tek 1,4% turističkih noćenja u odnosu na regiju Dalmatinske zagore na području Splitsko-dalmatinske županije, što je izrazito nisko. Civilno društvo na području grada Vrgorca, a što je pokazala analiza stanja, ima velike probleme u financiranju vlastitog poslovanja. Međutim, za dio udruga koje se koriste prostorom u vlasništvu Grada Vrgorca podjednako značajan problem predstavlja loše stanje, kao i neadekvatna opremljenost spomenutih prostora. Dobrovoljno vatrogasno društvo već niz godina ne zadovoljava kriterije propisane Planom zaštite od požara i tehnoloških eksplozija, što je prvenstveno posljedica neadekvatnog vatrogasnog doma.

Opis: Prioritet podrazumijeva mjere unaprjeđenja infrastrukture i podizanja kvalitete usluga djelatnosti odgoja i obrazovanja, kulture, te sporta i rekreacije, kao i unaprjeđivanja uvjeta za pružanje visokokvalitetnih zdravstvenih i socijalnih usluga. Stoga je potrebno ulagati u postojeću i izgraditi novu infrastrukturu za pružanje odgojno-obrazovnih usluga, uspostaviti kulturnu infrastrukturu za edukaciju, čuvanje građe, prezentaciju/promociju kulturnih manifestacija i kulturne i prirodne baštine, te ulagati u unapređenje rada zaposlenih u kulturi. Sportska i rekreativna ponuda unaprjeđuje se izgradnjom i opremanjem objekata sportske infrastrukture, uključujući i sportske sadržaje uz škole, te je nužno i poticati izvrsnost u sportskim natjecanjima i programima i uključivanje šire populacije u sport i rekreaciju. Zdravstvene i socijalne usluge se unaprjeđuju ulaganjima u opremu, prostorije, razne programe (edukacijskog i drugog sadržaja) i ljudske resurse. U svim sferama društvenog života poželjno je i proaktivno djelovanje institucija civilnog društva.

PRIORITET 1.2. Unaprjeđenje društvene infrastrukture i usluga


Definicija Ulaganja u društvenu infrastrukturu (bez ulaganja u nove građevine)

Novoizgrađeni objekti društvene infrastrukture

Jedinica U kunama broj

Opis Ulaganja u održavanje, opremu, programe, promociju i ostale sadržaje društvenih usluga

Novoizgrađeni objekti društvene infrastrukture

Početna vrijednost

bazni indeks 2015.=100 0

Ciljana vrijednost

150 (2020.*) 5 (2020.*)


godišnje godišnje


196

Mjera 1. Unaprjeđenje infrastrukture i sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja

Opis: Mjera treba omogućiti svim stanovnicima Vrgorca koji su uključeni u bilo koju razinu odgojno-obrazovnog sustava da imaju jednaku, zadovoljavajuću i suvremenu uslugu. Jednakost označava dostupnost svima po jednakim uvjetima, zadovoljavajuća razina znači da se prate standardi definirani dokumentima višeg reda (županijskog i nacionalnog), dok suvremenost zahtjeva da se prate globalni trendovi u pružanju usluga odgoja i obrazovanja. Kako bi se osigurala sustavna podrška djeci i roditeljima u vrtićima i udovoljilo njihovim specifičnim potrebama (nadarena djeca, djeca sa poteškoćama u razvoju, i sl.) potrebno je prilagoditi i unaprijediti vrtićke programe. Nadalje, u osnovnoj i srednjoj školi potrebno je sustavno pratiti učenike i srednjoškolce te poticati njihov razvoj na temelju uočenih potencijala, razvijati izvanškolske aktivnosti i programe u kojima će biti uključeni učenici, učitelji i roditelji te ostali članovi šire društvene zajednice Vrgorca.

Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata:

izgraditi nove, dograditi ili rekonstruirati te opremiti postojeće objekte odgojno-obrazovnih ustanova

izgradnja školskih sportskih dvorana, (bazena) i otvorenih vanjskih sportskih terena uz postojeće i nove školske objekte

usklađivanje s Državnim pedagoškim standardima predškolskog te osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja i razvijanje izvanškolskih i nastavnih aktivnosti

uspostaviti sustav za ranu identifikaciju, podršku i praćenje djece i učenika s teškoćama u razvoju i darovitih učenika

razvijati digitalno zrelu osnovnu i srednju školu školu spremnu za korištenje potencijala informacijskokomunikacijske tehnologije u obrazovanju i razvoj vještina za 21. stoljeće neophodnih na tržištu rada

poticati suradnju i mobilnost u području trajnog profesionalnog razvoja učitelja

Pokazatelji ishoda za Prioritet 1.2. /Mjeru 1 Unaprjeđenje infrastrukture i sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja



(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) Izgradnja nove

infrastrukture na otvorenom

m2 Površina 1000 2020.* Na kraju razdoblja Grad Vrgorac

Izgradnja nove građevine m2

Površina novoizgrađenog

objekta 400 2020.* Na kraju

razdoblja Grad Vrgorac

Ulaganje u postojeću

infrastrukturu

Indeks (2015. =100)

Iznos ulaganja u razvoj novih programa i/ili održavanje

postojećih građevina


Mjera 2. Unaprjeđenje infrastrukture i usluga u kulturi

Opis: Mjera omogućuje razvoj kulturnih djelatnosti i kulturnog života stanovnika Vrgorca zasnovanim na potencijalima kulturne i prirodne baštine povezanih utkanih u suvremene kulturne i umjetničke prakse. Osim postizanja kulturne afirmacije Grada Vrgorca izvan granica Grada (SDŽ, RH), mjerom se utječe na kvalitetu stanovnika Vrgorca kroz povećanje uključenost građana Vrgorca, naročito djece i


197

mladeži, u raznovrsne oblike kulturnih i umjetničkih sadržaja temeljenih na spomenutoj kulturnoj i povijesnoj baštini Vrgorca.


Uspostavljanje sustava za koordinirano i efikasno upravljanje i financiranje kulturnih programa iaktivnosti

Jačanje stručnih i administrativnih kapaciteta u kulturi i zaštiti prirode Modernizacija postojećih i osiguravanje novih adekvatnih prostora za kulturnu djelatnost

(muzejsko-galerijske, izložbene, kazališne, bibliotekarske, arhivske, i dr.) Kontinuirana, cjelogodišnja podrška organizaciji kulturnih događanja Primjena informatičkih tehnologija za unaprjeđenje usluga i promociju kulture Edukacija i motiviranje građana, posebno mladih za sudjelovanje u kulturnom životu Unapređenje suradnje s odgojno-obrazovnim institucijama kako bi se kontinuirano djelovalo

na aktivnije uključivanje djece i mladih u kulturni život Vrgorca Digitalizacija knjižne i arhivske građe Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa Uređenje javnih površina

Pokazatelji ishoda za Prioritet 1.2. /Mjeru 2 Unaprjeđenje infrastrukture i usluga u kulturi



(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Izgrađene nove građevine m2

Površina novoizgrađenog objekta (muzej)

600 2020. Na kraju razdoblja Grad Vrgorac

Površina rekonstruiranih i

obnovljenih povijesno-kulturnih

građevina

m2

Površina rekonstruiranih i

obnovljenih povijesno-kulturnih

građevina


Obnovljeni objekti prirodne baštine

Broj objekata prirodne baštine

Obnova prirodnih znamenitosti sa ciljem

očuvanja baštine i unaprjeđenja

sveobuhvatnog turističkog proizvoda

1 2020. Na kraju razdoblja

JLS TZ Grada Vrgorca

Novčano ulaganje u kulturu

Indeks (2015. =100)

Iznos ulaganja u razvoj novih

programa kulturnog sadržaja i/ili održavanje

postojećih kulturnih prostora i baštine te

potencijalnu adaptaciju dostupnih

prostora


Organizirani kulturni događaji Broj

Broj novih organiziranih

kulturnih događaja 10 2020. Na kraju



198

Mjera 3. Unaprjeđenje sportsko-rekreacijske infrastrukture i usluga

Opis: Mjera bi trebala osigurati infrastrukturne pretpostavke za podizanje standarda ponude, unaprjeđenje i povećanje dostupnosti sportsko-rekreacijske infrastrukture, a u funkciji prevencije bolesti, unaprijeđenja zdravlja, razvoja sporta i sportskog turizma u Gradu.


obnova ili izgradnja sportsko-rekreacijske infrastrukture, centara i dr. izgradnja i rekonstrukcija otvorenih gradskih dječjih igrališta poticanje organizacije sportskih i rekreacijskih događanja i aktivnosti, posebice za djecu i

mlade poticanje povezivanja turizma i sporta

Pokazatelji ishoda za Prioritet 1.2. /Mjeru 3 Unaprjeđenje sportsko-rekreacijske infrastrukture i usluga



(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Rekonstrukcija sportskih građevina m2

Površina rekonstruiranih

građevina 2500 2020.* Na kraju


Izgradnja sportskih građevina m2

Površina izgrađenih građevina (npr.

sportsko-rekreacijskog centra)


Ulaganje u nove sportske aktivnosti i

programe

Indeks (2015. =100)

Iznos ulaganja u razvoj novih

sportskih programa (događaja)


Razvoj novih sportsko-turističkih građevina i staza

km Kilometri pješačkih,

biciklističkih, vinskih i planinarskih staza


m2

Površina sportsko-turističkih zona i građevina (npr.

Uređenje rudnika i sportsko-rekreacijske

zone Paklina)


Mjera 4. Unaprjeđenje uvjeta za pružanje visokokvalitetnih zdravstvenih usluga

Opis: U analizi stanja identificirani su nedostaci prostorija DZ Vrgorac u kojima se pružaju usluge primarne zdravstvene zaštite za sve stanovnike Vrgorca (i šire). U popisu indikativnih aktivnosti/programa/projekata prepoznati su načini na koji se može podići standard zdravstvene usluge i zdraviji život građana. Međutim, važno je naglasiti da u navedenom Grad Vrgorac može participirati ograničeno, jer odluke donosi DZ SDŽ kojom je DZ Vrgorac jedna od podružnica. Nadalje,


obnova ili izgradnja infrastrukture zdravstvenih ustanova (DZ Vrgorac) Kupnja moderne medicinske opreme za zdravstvenu ustanovu Priprema i provedba edukacije građana o važnosti prevencije i zdravog načina života


199

Pokazatelji ishoda za Prioritet 1.2. /Mjeru 4 Unaprjeđenje uvjeta za pružanje visokokvalitetnih zdravstvenih usluga


Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Investicije Indeks (2015. =100)

Iznos ulaganja u obnovu građevina i novu opremu DZ Vrgorac


Grad Vrgorac

Programi edukacije

broj

Realizirani programi edukacije građana o važnosti prevencije i zdravog načina života

5 2020.*

Mjera 5. Unaprjeđivanje uvjeta za pružanje socijalnih usluga i pristupa visokokvalitetnim socijalnim uslugama

Opis: Pružanje usluga socijalnog karaktera na području Vrgorca odvija se putem javne ustanove Centra za socijalnu skrb Makarska, ispostava Vrgorac, a u velikoj mjeri organizirano je i kroz organizacije civilnog društva. Mjera podrazumijeva ostvarenje aktivnosti, projekata i programa koji će potaknuti razvoj institucionalne i izvaninstitucionalne socijalne skrbi, poboljšanje integracije na tržište rada i integracije ranjivih skupina te borbu protiv diskriminacije. Osim aktivnosti koje može podupirati CZSS Makarska u ovom segmentu najveći doprinos na razini Grada, uz sam Grad mogu dati organizacije civilnog društva.


Obnova ili izgradnja infrastrukture pružatelja usluga socijalne zaštite Razvoj izvaninstitucionalnih oblika smještaja za osobe s posebnim potrebama, stare i nemoćne Organiziranje i razvoj (pružatelja) socijalne usluge pomoći i njege u kući Subvencioniranje prijevoza socijalno ugroženih skupina stanovništva Unapređenje usluga savjetovanja i pomaganja obiteljima Planiranje i izgradnja socijalnih stanova i potpomognutog stanovanja ugroženih skupina te

stradalnika Domovinskog rata Subvencioniranje osnovnog infrastrukturnog opremanja kuća i stanova siromašnih obitelji i

obitelji sudionika i stradalnika u Domovinskom ratu Razvoj civilnog društva kroz kontinuiranu suradnju između organizacija civilnog društva (koje

djeluju u području zaštite stanovnika i socijalne skrb116) i javnih ustanova

116 Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) definirao je "organizacije civilnog društva" kao "organizacijske strukture čiji članovi imaju ciljeve i odgovornosti od općeg interesa te koji djeluju kao posrednici između javnih vlasti i građana“. Prema EGSO-u, takvo shvaćanje organizacija civilnoga društva uključuje cijeli niz organizacija: socijalne partnere; organizacije koje okupljaju pojedince oko zajedničkih interesa, poput organizacija koje se bave zaštitom okoliša, ljudskih prava, prava potrošača, obrazovnih organizacija i dr.; organizacije utemeljene u zajednici, poput organizacija za mlade, organizacija za zaštitu i


200

Pokazatelji ishoda za Prioritet 1.2. /Mjeru 5 Unaprjeđivanje uvjeta za pružanje socijalnih usluga i pristupa visokokvalitetnim socijalnim uslugama


Izvor


(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Investicije Indeks (2015. =100)

Iznos ulaganja u obnovu prostorija, potpomognutog stanovanja i sl.


Grad Vrgorac

Podizanje kvalitete infrastrukture organizacija civilnog društva

m2

Površina rekonstruiranih i adaptiranih prostorija(npr. različitih domova zadružnih, vatrogasnih i sl.)


Grad Vrgorac

Mjera 6. Poticanje aktivnog uključenja i sudjelovanja civilnog društva u razvoju lokalne zajednice.

Svrha ove mjere je osigurati kontinuitet, djelotvornost i usklađenost sustava financiranja projekata i programa organizacija civilnoga društva od interesa za opće/javno dobro grada Vrgorca. Nadalje, unaprijeđenijem vatrogasnog sustava smanjit će se opasnosti i posljedice od prirodnih i tehničko-tehnoloških velikih nesreća i katastrofa.


Izgradnja, rekonstrukcija i adaptacija infrastrukture za potrebe civilnog društva Provođenje ciljanih potreba u lokalnoj zajednici Edukacija službenika o standardima dodjele bespovratnih sredstava organizacijama civilnoga

društva iz javnih izvora i praćenja provedbe projekata i programa udruga namijenjenih općem dobru

Unaprjeđenje međusektorske suradnje javnog, poslovnog i neprofitnog sektora Unapređenje vatrogasnog sustava

Pokazatelji ishoda za Prioritet 1.1. /Mjeru 1.2.3: Razvijeno civilno društvo


Izvor


promicanje obitelji i drugih organizacija čiji članovi sudjeluju u životu lokalne zajednice; vjerske zajednice. Kada je pak riječ o pravnom ustroju samih organizacija civilnoga društva u Hrvatskoj, govorimo o udrugama, zakladama i fundacijama, privatnim ustanovama, sindikatima i udrugama poslodavaca, organizacijskim oblicima vjerskih zajednica, ali i o raznim vrstama neformalnih građanskih inicijativa.


201

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Podizanje kvalitete infrastrukture organizacija civilnog društva

m2

Površina rekonstruiranih i adaptiranih prostorija(npr. različitih domova zadružnih, vatrogasnih i sl.)

1000 2020. Na kraju razdoblja

Grad Vrgorac


202

CILJ 2: POVEĆANA REZISTETNOST GOSPODARSTVA KOJA OSIGURAVA ODRŽIVI GOSPODARSKI RAST I POVEĆANJE ZAPOSLENOSTI

PRIORITET 2.1. Gospodarstvo osnaženo komplementarnim razvojem poduzetničkih i inovacijskih potencijala, posebno utemeljeno na komparativnim prednostima poljoprivrede i turizma

Cilj: Navedeni prioritet treba rezultirati osnaživanjem gospodarskih potencijala kroz razvoj poduzetničkih i inovacijskih potencijala, odnosno smanjivanjem ovisnosti o isključivo jednom poduzeću, a što bi se trebalo realizirati ostvarivanjem sljedećih specifičnih ciljeva: (1) unapređenje inovativnog kapaciteta aktivnih poslovnih subjekata potporom novim proizvodima/uslugama, novim tehnologijama, novom tržištu te unapređenju organizacije rada, (2) povećanje broja novih poslovnih subjekata (startup-ova, ponovljenih, istovremenih poduzetnika) posebno inovativnih te s potencijalom rasta sustavom potpora, uključujući suradnju s I&R i obrazovnim institucijama (posebice na prostoru Splitsko-dalmatinske županije), te (3) poticanje poduzetničke aktivnosti podržavajući prepoznavanje i iskorištavanje poduzetničkih prilika, pokretanje samostalnih poslovanja, uključujući podršku poduzetničkih potpornih institucija i korištenje kapaciteta poduzetničkih zona te povezivanje i umrežavanje posebno onih koji koriste komparativne prednosti poljoprivrede i turizma navedenog područja.

Navedeni prioritet treba rezultirati povećanjem poduzetničke aktivnosti i poslovne dinamike u djelatnostima (sektorima) koji koriste komparativne prednosti promatranog područja (posebice poljoprivrede i turizma). Takvi poslovni subjekti su prije svega oni koji predstavljaju dio inovacijskog lanca proizašlog iz ključnih razvojnih tehnologija (KET) , te koji imaju visok potencijal primjene i potpore inovacija. Također realizacija prioriteta treba voditi k povećanju broja novih poslovnih subjekata (bilo da se radi o start-up poduzetnicima ili novim poduzetnicima koji imaju ranije poslovno iskustvo) radi podizanja stope zaoslenosti te smanjivanja broja nezaposlenih. Sve ovo bi u konačnici trebalo dovesti gospodarske aktivnosti Grada Vrgorca na višu razinu te rezultirati sa rjeđim (otpornijim) i kraćim (elastičnijim) intervalima pada razine gospodarske aktivnosti. Cilj se oslanja na strategije: Europa 2020 (u dijelu orijentacije prema istraživanju i razvoju, digitalnim tehnologijama i poticanju cjeloživotnog učenja), Strategija pametne specijalizacije RH, te Strategiju razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020.

Opravdanje: Gospodarstvo Grada Vrgorca predstavlja „ranjiv“ i neiskorišteni dio gospodarstva SDŽ i RH. Ranjivost gospodarstva se ogleda kroz niže stope ekonomske aktivnosti i izraženi pad gospodarske aktivnosti tijekom recentne krize. Odgovarajuća upotreba i razvoj postojeće poslovne infrastrukture predstavlja potencijal koji može potaknuti inovativne aktivnosti poduzeća i time ojačati njihovu konkurentsku poziciju. Takve aktivnosti su bitne kako bi se diverzificiralo gospodarstvo Grada kojim trenutno dominira jedan poslovni subjekt.

Poboljšanjima poduzetničke infrastrukture u manjim kategorijama poduzeća može se olakšati uvođenje inovativnih rješenja, a što bi uvelike olakšalo iskorištavanja potencijala Grada Vrgorca, posebice u onim aktivnostima koje su naslonjene na turizma i poljoprivredu. Na taj način može se potaći osnivanje i rast mikro, malih i srednjih poduzeća. Uvažavajući okolnosti u poslovnom okruženju posebice je bitno da se kroz poduzetničku infrastrukturu radi na umrežavanju lokalnih poslovnih subjekata kako bi se ojačala njihova konkurentnost.

Opis: Spomenuto povećanje intenziteta poslovne dinamike općenito poslovnih subjekata, a posebno inovativnih poduzeća treba se temeljiti na korištenju raspoložive poduzetničke infrastrukture, u dijelu


203

potpornih institucija i poduzetničkih zona u Gradu Vrgorcu, te na korištenju znanstveno-istraživačkog kapaciteta u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Osim korištenja raspoloživih materijalnih pretpostavki jačanja poduzetničkog i inovativnog kapaciteta poslovnih subjekata, kvalitativni aspekt razvoja podrazumijeva: (1) poticanje pokretanja samostalnog poslovanja i samozapošljavanja radi povećanja zaposlenosti, ali i smanjivanja broja nezaposlenih, posebno u skupinama mladih, žena i dugotrajno nezaposlenih osoba; (2) unapređenje poduzetničkih sposobnosti, posebno u skupini mikro-poduzetnika (0-9 zaposlenih), razvojem sustava potpore različitim oblicima poduzetničkog obrazovanja (osposobljavanje ZA i U poduzetništvu) radi njihove tranzicije u mala (10-49 zaposlenih) i srednja poduzeća (50-249 zaposlenih); (3) poticanje povezivanja i umrežavanja, među poslovnim subjektima (horizontalno i vertikalno) posebno s istraživačkim i obrazovnim institucijama radi transfera znanja i vještina (radi pripreme, realizacije i implementacije projekata razvoja novih/unaprijeđenih proizvoda, tehnologija, poslovnih modela, i sl.).

Za ostvarivanje prioriteta potrebno je i podupirati i aktivnosti koje će pospješiti: (4) kontinuirane prilagodbu administrativnih procedura i propisa (pod ingerencijom JLS) promjenama koje se događaju u okruženju s ciljem olakšavanja i stvaranja uvjeta za efikasnije poslovanje (ISRH 2014-2020), (5), razvoj instrumenata za jačanje pametnih vještina; provedbu mehanizma Hrvatskog kvalifikacijskog okvira za isporuku pravovremenih i standardiziranih programa obuke temeljenih na budućim i srednjoročnim potrebama za vještinama (SP3), (6) uspostavu zajedničkih komunikacijskih platformi, mreža i klastera između javnih i poslovnih dionika koji su relevantni za djelatnosti prepoznate u Strategiji (Strateške smjernice za KKI) i (7) razvoj sustava privlačenja i zadržavanja pojedinaca s visokom razinom ljudskog kapitala (npr. osigurati privlačnije uvjete za život za osobe s najvišom razinom obrazovanja) – horizontalna mjera. ISRH 2014-2020).

Oskudnost podatkovne osnove za praćenje različitih aspekata poslovne dinamike u jedinicama lokalne samouprave ističe potrebu razvoja odgovarajućeg načina evidentiranja i praćenja poslovnih subjekata (postojećih, novonastalih) općenito, te obzirom na ciljana obilježja (startup-ovi, nova poduzeća, inovativna, brzo-rastuća, visoko-tehnološka, izvozno orijentirana, u vlasništvu žena, mladih, osoba s umanjenim radnim sposobnostima…). Treba razviti i odgovarajući način praćenja povezivanja poslovnih subjekata, međusobno (horizontalno, vertikalno) u sustavu klaster-a, s I&R i obrazovnim institucijama, projektima, korištenim potporama (iz nacionalnih i EU izvora), financijskim (u obliku bespovratnih sredstava, financiranja po poticanim uvjetima, garancijama) i ne-financijskim, te efektima korištenih potpora, na razini obilježja poslovne dinamike Grada Vrgorca i Županije, odnosno na razini poduzeća – korisnika potpore (u smislu pokazatelja uspješnosti poslovanja).

Prethodno navedene skupine aktivnosti su većim dijelom već prepoznate u strateškim dokumentima višeg reda (Industrijska strategija RH 2014.-2020. i Strategija pametne specijalizacije RH 2014.-2020., Strateške smjernice za Kreativne i kulturne djelatnosti).

PRIORITET 2.1. Gospodarstvo osnaženo komplementarnim razvojem poduzetničkih i inovacijskih potencijala


Pokazatelj -

definicija

Broj trgovačkih društava i obrta u promatranoj JLS na 1000 stanovnika

Ukupna dobit poslovnih subjekata registriranih u Gradu Vrgorcu

Jedinica Broj Iznos (kn)

Opis Ukupan broj podnosilaca prijave prilikom utvrđivanja poreza na dobit te podnosilaca prijave poreza na

dohodak od obrta i slobodnih zanimanja u promatranoj JLS na 1000 stanovnika

Ukupna iskazana dobit iz računa dobiti i gubitka.


204

Početna vrijednost

0,03 (2014.)

91.958.000,00 (2014.)

Ciljana vrijednost

0,04 (2020.*)

110.000.000,00 (2020.*)


Jednom godišnje. Jednom godišnje.

Izvor DZS, Obrtni registar, FINA, Porezna uprava. Porezna uprava.

Mjera 1. Osnaživanje gospodarske snage poslovnih subjekata

Obrazloženje: Kao što je to prikazano u analizi stanja gospodarstva grada Vrgorca glavnina ostvarenog prihoda, dobiti i broja zaposlenih promatrane JLS koncentrirana je u jednom velikom poduzeću. Nadalje, broj dugotrajno insolventnih poduzeća ima trend rasta te je u 2015. evidentirano ukupno 21 insolventno poduzeće (promatrajući razdoblje duže od 31 dan) pri čemu čak 16 poslovnih subjekata spada u skupinu insolventnih preko 360 dana. Ujedno, indikativno je i kretanje izvoza za grad Vrgorac koje ima nepovoljnije kretanje u usporedbi s istom kategorijom promatrano na županijskoj i državnoj razini. S obzirom na navedeno aktivnostima se nastoji osnažiti gospodarska snaga postojećih poslovnih subjekata na način da u potpunosti iskoriste raspoložive potencijale te razviju nove kompetitivne prednosti kako bi pravovremeno odgovorili izazovima poslovanja kako na domaćoj tako i na međunarodnoj razini.

Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata: Financijsko savjetovanje poslovnih subjekata (edukacija s ciljem smanjenja udjela poslovnih subjekta s različitim financijskim poteškoćama uz pružanje znanja o efikasnim mogućnostima uklanjanja istih); Mentoriranje poslodavaca (prijenos znanja o različitim aspektima tržišnog poslovanja uz naglasak na pružanje potpore prilikom širenja na nova domaća/inozemna tržišta).

Pokazatelji ishoda za Prioritet 2. /Mjeru 1: Osnaživanje gospodarske snage poslovnih subjekata


Izvor


(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Insolventnost poslovnih subjekata

broj Broj insolventnih poslovnih subjekata (31 dan i duže)

14 2020.* godišnje FINA

Izvoz per capita iznos (kn) Iznos ukupnog izvoza po glavi stanovnika

3.500,00 2020.* godišnje FINA

Koncentriranost gospodarskih djelatnosti

broj Zbroj kvadriranih postotnih udjela četiri najznačajnije djelatnosti (NKD, razina slovne oznake) u ukupno ostvarenoj dobiti*

8.200 2020.* godišnje Porezna uprava

**Ukoliko se ukupna dobit ostvaruje na temelju aktivnosti samo jedne djelatnosti ovaj pokazatelj iznosi 10.000, dok bi potpuno ravnomjerno sudjelovanje svake od 21 NKD djelatnosti u ostvarivanju dobiti rezultiralo pokazateljem iznosa 476,19. Navedeni pokazatelj je modifikacija Herfindahl–Hirschmanovog indeksa koji se koristi za mjerenje koncentracije na razini poduzeća.


205

Mjera 2. Kreiranje sustava potpore inovacijama orijentiranim poslovnim subjektima

Obrazloženje: Analiza stanja ukazala je kako tijekom cijelog promatranog razdoblja nije iskorištena mogućnost dobivanja državne potpore za istraživačko razvojne projekte dok su iznosi državne potpore za obrazovanje i izobrazbu na skromnim razinama (u 2014. iznose 41.360,43 HRK). Navedeno ukazuje na jasnu potrebu za kreiranjem sustava potpore inovacijama orijentiranim poslovnim subjektima. Na taj način bi se pružila mogućnost stvaranja i razvoja novih inovativnih poduzeća, a ujedno bi se osnažili i postojeći poslovni subjekti. Slijedom navedenog u promatranoj JLS razvijalo bi se gospodarstvo s diversificiranim smjerovima rasta koje je s inovacijama usmjerenim poslovanjem u stanju odgovoriti izazovima volatilne ekonomske okoline.

Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata: Upoznavanje poslovnih subjekata o prednostima poslovanja u okviru gospodarske zone (permanentno educiranje o postojećim mogućnostima te uvjetima poslovanja unutar zone); Formiranje baze podataka o malim i mikro poduzećima i obrtima (s ciljem uočavanja prepoznatljivih obilježja ovih subjekata te praćenja njihovih poslovnih rezultata); Osmišljavanje sustava informiranja i edukacije poduzetnika s ciljem povećanja intenziteta inovativnog pristupa poslovanju (upoznavanje poduzetnika sa značajkama inovativnog pristupa poslovanju uz pružanje informacija o dostupnim sredstvima namjenskih potpora).

Pokazatelji ishoda za Prioritet 2. /Mjeru 2: Kreiranje sustava potpore inovacijama orijentiranim poslovnim subjektima


Izvor


(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Inovacijski potencijal

postotak Iznos državnih potpora za istraživačko-razvojne projekte prema prijavi poreza na dobit kao udio u stavci ukupnih smanjenja dobiti/povećanja gubitka poslovnih subjekata Grada Vrgorca

1‰ 2020.* godišnje Porezna uprava

Mjera 3. Jačanje lokalne poduzetničke infrastrukture za stvaranje poticajnog poslovnog okruženja

Opis: U Gradu Vrgorcu kao dio poduzetničke infrastrukture u funkciji su dvije poduzetničke zone. Međutim, za razvoj poduzetničkih i inovacijskih potencijala potrebno je uz postojeće funkcionalne poduzetničke zone potaknuti: (i) stavljanje u funkciju postojeće, a neiskorištene poduzetničke infrastrukture (primjer: poduzetnička zona Ravča), te razviti i jačati (ii) pružanje kontinuirane podrške novim gospodarskim subjektima, kao i novim oblicima udruživanja gospodarskih subjekata.



206

uspostavu poduzetničkog centra i/ili poslovnog (poduzetničkog) inkubatora,117 poticanje razvoja programa gospodarskih aktivnosti u Gradu (u vidu organiziranog poticanja

razvoja gradske tržnice, organiziranje susreta poduzetnika, OPG-ova i ostalih gospodarskih subjekata Vrgorca na jednom mjestu, i sl.)

razvoj programa za pružanje podrške aktivnim poduzetnicima po područjima gospodarskih djelatnosti uz naglasak na poljoprivredu i turizam (podrška može biti raznovrsna po tipu npr. edukativna, financijsko-savjetodavna, i sl.)

Pokazatelji ishoda za Prioritet 2.1. /Mjeru 3 Jačanje lokalnih potpornih institucija za stvaranje poticajnog poslovnog okruženja



(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Poduzetničke potporne institucije m2

Površina izgrađenih institucija (npr. poduzetničkog

centra ili inkubatora)


Poduzetnički projekti broj

Pokrenuti i razvijeni poduzetnički projekti

u promatranom razdoblju


Poduzetnički centar i/ili inkubator

Mjera 4. Poticanje razvoja tržišno orjentirane poljoprivredne djelatnosti bazirane na komparativnim prednostima i komplementarne sa razvojem turizma

Opis: U Gradu Vrgorcu negativna gospodarska i populacijska kretanja na razini Grada, ali i SDŽ te RH, odrazili su se i na to da sve veći broj poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava više ne može ekonomski održivo poslovati samo od primarne poljoprivredne proizvodnje bez dodatnog prihoda na gospodarstvu. Broj obiteljskih gospodarstava koji osim poljoprivredne proizvodnje pokreću nove kao što su djelatnosti povezane s ulaganjem u obnovljive izvore energije, usluge, razvoj turizma, preradu i trženje proizvoda je neznatan. Stoga se ovom mjerom želi postići poboljšanje gospodarskih rezultata OPG-ova i olakšavanje restrukturiranja i modernizacije, osobito u cilju povećanja sudjelovanja u tržištu i tržišne usmjerenosti, kao i poljoprivredne diversifikacije.118


razvoj sustava evidentiranja aktivnosti i specifičnosti proizvodnje poljoprivrednika na području Vrgorca

ulaganje u poljoprivrednu infrastrukturu (pojedine mjere Prioriteta 1.1.), npr. otkupni i prerađivački centri za voće i/ili povrće, i sl.

razvijanje edukacijskih programa (ostvarenje sadržano u mjerama Prioriteta i usluga za poljoprivrednike kojima se potiče: podizanje kvalitete poljoprivredne proizvodnje (npr. uz proizvodnju i prerada poljoprivrednih proizvoda), sudjelovanje u okolnim lokalnim tržištima i u kratkim lancima opskrbe te u proizvođačkim skupinama/organizacijama

117 Poduzetnički centri su zaduženi za operativno provođenje mjera za razvoj i poticanje poduzetništva na lokalnom i/ili širem području (županija, regija) i predstavljaju središta stručne i edukativne pomoći poduzetnicima radi razvoja poduzetništva u svojim sredinama. Poslovni inkubatori (poduzetnički, za nove tehnologije) zaduženi su za pomoć i podršku poduzetnicima u ranoj fazi razvoja poduzetničkih projekata te pružaju stručnu, tehničku i edukativnu pomoć za pokretanje poduzetničkih projekata i poduzeća te njihov brz i održiv razvoj. 118 NAPOMENA: Navedeno je moguće uz pretpostavku istodobnog ili prethodnog ostvarivanja pojedinih mjera unutar Prioriteta 1.1.


207

razvoj raznovrsnih programa koji obuhvaćaju: (i) edukaciju OPG-ova o mogućnostima financiranja raznovrsnih poljoprivrednih i drugih aktivnosti iz sredstava EU fondova, RH, Grada, i sl; organiziranje programa i redovitih događanja za poljoprivrednike poput: (ii) sudjelovanja na lokalnom (i širim) tržištima i poljoprivrednim manifestacijama (gradska tržnica na kojoj će se nuditi autentični poljoprivredni proizvodi Vrgorca); zatim edukacija i potpora (iii) brendiranju proizvoda i njihovom marketingu (npr. vrgoračke jagode), i sl.

poticanje poljoprivredne diverzifikacije na temelju dodatnih komplementarnih aktivnosti OPG-ova kao što su ruralni turizam (etno-eko sela, i sl.); tradicijski i umjetnički obrti, izrada suvenira; i sl.;

Pokazatelji ishoda za Prioritet 2.1. /Mjeru 4 Poticanje razvoja tržišno orjentirane poljoprivredne djelatnosti bazirane na komparativnim prednostima i komplementarne sa razvojem turizma



(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Potpore poljoprivrednim gospodarstvima

%

Postotak poljoprivrednih gospodarstava koja primaju potporu za

sudjelovanje u programima kvalitete,

lokalnim tržištima i kratkim lancima opskrbe

te proizvođačkim skupinama/organizacijama


Grad Vrgorac

Diverzificirane aktivnosti OPG-ova broj Broj OPG-ova koji imaju

diverzificirane aktivnosti 300 2020.* Na kraju razdoblja

Grad Vrgorac

Nove građevine za poticanje tržišnosti

poljoprivredne proizvodnje

m2

Površina nove građevine (npr. Otkupni i

prerađivački centri, tržnice, i sl.)


Grad Vrgorac

Mjera 5. Razvoj ruralnog i eko turizma poticanjem integriranih turističkih programa baziranih na kulturnoj baštini i ostalim komparativnim prednostima

Opis: Cilj je ove mjere potaknuti iskorištavanje turističkog potencijala Vrgorca kroz poticanje razvoja selektivnih oblika turizma za koje Vrgorac ima geografsko-prostorne predispozicije i komparativne prednosti. Komparativne prednosti se dodatno temelje na bogatoj kulturnoj i prirodnoj baštine (ruralni, eko i etno turizam). Potrebno je i iskoristiti potencijal ostvarenja sinergijskih učinaka između turizma s jedne strane, te poljoprivrede i prehrambene industrije s druge strane. Turizam, poljoprivreda i prehrambena industrija mogu biti kameni temeljci održivog razvoja koji se zasniva na očuvanju okoliša, bogatstvu i raznolikosti prirode i kulturnog naslijeđa Vrgorca. Ovom mjerom bi se omogućilo jačanje prepoznatljivosti ukupne turističke ponude Vrgorca i njihovo tzv. brendiranje (npr. tematske rute i parkovi, turističke atrakcije i objekti povijesnog i kulturnog značenja, prirodne turističke atrakcije). Time bi se podigla kvaliteta, raznolikosti i atraktivnosti turističke ponude Vrgorca, integrirala bi se sa revitalizacijom kulturne baštine (podržano mjerom 3 u okviru Prioriteta 1.2.), a sve u svrhu produženja turističke sezone i posljedično razvoja selektivnih oblika turizma na prostoru Vrgorca. Mjera obuhvaća poticanje suradnje ponuditelja turističkih usluga sa subjektima iz drugih djelatnosti na području Vrgorca, prvenstveno sa OPG-ovima, i njihovo uvezivanje u nove turističke proizvode, te snažniju podršku poduzetništvu u turizmu. Poseban naglasak potrebno je staviti poticanju poduzetništva u kulturi na području Vrgorca što bi omogućilo osuvremenjivanje interpretacije i turističke valorizacije kulturnih sadržaja te implementaciju suvremenih tehnologija. Stoga mjera podrazumijeva istodobno poticanje aktivnosti jačanja ljudskih kompetencija u sferi


208

kreiranja, marketinške prezentacije te pružanja usluga turizma (preklapaju se i/ili ostvaruju u okviru mjera definiranih Prioritetom 2.2.)


poticanje sadržajnog obogaćivanja ponude obiteljskih seoskih gospodarstava, ponajviše kroz uspostavu lokalnih/ljudskom rukom stvorenih atrakcija kao što su vinski podrumi, rekreacijski sadržaji, vidikovci, tematski parkovi i slično

razvoj sustava poticanja obnove napuštenih kuća, prostora, zaseoka stavljajući ih u funkciju turističke ponude sustavnim programima/aktivnostima

tematiziranje ponude grupiranjem seoskih domaćinstava (udruživanje po principu klastera) prema različitim temama (npr. obiteljska, gospodarstva s organskom proizvodnjom, za jahanje, za cikloturiste)

razvoj 'etno sela', posebice revitalizacijom pretežito ili potpuno napuštenih ruralnih cjelina, pri čemu je nužno osigurati 'životnost', za razliku od 'muzealizacije' lokaliteta; ekoturističkih kompleksa/resorta (eko turistička naselja, eko kampovi, pojedinačni objekti);

podrška razvoju turističkog proizvoda od posebnog interesa (odnosi se na odmor temeljen na (vođenim) turama posebnih interesa, odnosno turama s određenim posebnim razlogom/motivacijom: vjerski turizam, promatranje ptica, događanja, posjeti arheološkim lokacijama i lokacijama povijesnog naslijeđa, gastronomija)

uspostavljanje sustava kontinuirane edukacije poduzetnika u ruralnom i eko/etno turizmu (tematski moduli, i sl.)

podrška podizanju standarda interpretacije i unaprjeđenje promocije i distribucije kulturno-turističkih proizvoda,

poticanje uvođenja i korištenja ICT u kreiranju i promociji ponude, zajedničkim projektima s kulturnim institucijama te informiranju turista,

financijska i projektna podrška obnovi i izgradnji infrastrukture za upravljanje, očuvanje i održivo turističko korištenje kulturne baštine.

Kao rezultat navedenih aktivnosti/programa/projekata očekuje se porast iskorištenosti kapaciteta (i/ili povećanje potrošnje na ostale usluge u destinaciji (bez smještaja)) te dodatna diverzifikacija turističke ponude.

Pokazatelji Ishoda za Prioritet 2.1. /Mjeru 5: Razvoj ruralnog i eko turizma poticanjem integriranih turističkih programa baziranih na kulturnoj baštini i ostalim komparativnim prednostima



(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Noćenja Broj noćenja

Broj noćenja turista u promatranoj godini 7.500 2020.*

Godišnje (podaci

dostupni na mjesečnoj

osnovi)

TZ Vrgorac

Planirani posjeti Indeks 2015.=100

Rast posjeta podržanim mjestima i atrakcijama kulturne i

prirodne baštine (nedovoljno

valorizirane, potreba evidentiranja…)

100% 2020.* godišnje TZ Vrgorac

Integrirani turistički programi

broj Broj novih integriranih programa vezanih za

kulturnu baštinu i 5 2020.* Na kraju

razdoblja TZ Vrgorac


209

turizam u promatranom

razdoblju Izgradnja kulturno-turističke ponude

m2

Novouređeni stambeni prostori

etno-sela na području Grada Vgrorca

40.000 2020.* Na kraju razdoblja Grad Vrgorac

PRIORITET 2.2. Povećana stopa održive zaposlenosti unaprjeđenjem kompetencija potrebnih za uključivanje u moderno tržište rada

Cilj: Povećati zaposlenost putem aktiviranja i podizanja potencijala radno sposobnog stanovništva s prebivalištem u Gradu Vrgorcu, ali i privlačenjem stanovništva iz okolnog područja. Pojam održiva u ovom kontekstu označava sigurnost zaposlenja (za razliku od sigurnosti radnog mjesta) tj. zapošljivost osobe tijekom cijelog radnog vijeka.

Opravdanje: Niska stopa radne aktivnosti koja se očituje u niskoj stopi zaposlenosti i izazovnoj strukturi nezaposlenog korpusa onemogućava realizaciju gospodarskog potencijala Grada Vrgorca. Naime, stopa neaktivnosti iznosi 44.45%, što znači da gotovo svaki drugi radno sposoban stanovnik Grada Vrgorca (od 20 do 64 godine) nije aktivan na tržištu rada. Istodobno, stopa zaposlenosti od 44,25% je značajno manja od prosjeka županije (53,24%) i prosjeka RH (56,33%), ali i cilja EU od 75% do 2020. godine. Nadalje, od ukupnog broja nezaposlenih, iznimno je visok udio nezaposlenosti mladih ( u prosincu 2015. 37.67%.), dominaciju nezaposlenih osoba s završenom stručnom školom (posebice S.Š. do 3 godine te KV i VKV) te izražen trend rasta udjela dugoročno nezaposlenih (posebice starijih od 50 g. s udjelom od 21,17%). Nadalje, izražen je problem spolne strukture na tržištu rada (posebice je izražen udio visokoobrazovnih žena u populaciji nezaposlenih) i sezonalnosti (Broj nezaposlenih žena u prosincu 2015. u odnosu na lipanj je 56,84%, dok je za muškarce za 39,10% veći).

Navedeni prioritet komplementaran je prioritetu Pametan rast iz europske strategija Europa 2020, kao i prioritetnim osima 1 (Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage) i 2 (Socijalno uključivanje) iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020.

Opis: Prioritet će biti ostvaren aktivnostima koje doprinose zapošljavanju i zapošljivosti neaktivnih i nezaposlenih pojedinaca u ciljnim skupinama (prvenstveno iz redova mladih, starijih osoba, dugotrajno nezaposlenih s naglaskom na pripadnice ženskog spola). Aktivnosti će biti usmjerene na: Aktiviranje mladih na tržištu rada potporama stvaranju novih radnih mjesta i poticanju poduzetništva; Povećanje sudjelovanja u cjeloživotnom učenju starijih i niskokvalificiranih neaktivnih i nezaposlenih osoba, te promicanje fleksibilnih načina učenja kroz profesionalna savjetovanja i potvrđivanja stečenih kompetencija; Podršku modernizaciji ustanova kao što su javne i privatne službe za zapošljavanje te bolja usklađenost s potrebama tržišta rada, uključujući programe mobilnosti radne snage unutar područja Grada Vrgorca te gravitirajućeg prostora; Poticanje i razvijanje suradnje između poduzeća, Sveučilišta u Splitu i lokalne samouprave kako bi se što bolje identificirali problemi s kojima se susreću određene ciljne skupine na tržištu rada kao i moguća rješenja.

PRIORITET 2. Povećana stopa održive zaposlenosti unapređenjem kompetencija potrebnih za uključivanje u

moderno tržište rada



Broj zaposlenih Broj nezaposlenih


210

Jedinica broj broj

Opis Podaci o broju zaposlenih prema mjestu prebivališta dobiveni su od Porezne uprave. Porezna uprava, preko Izvješća o primicima, porezu na dohodak i

prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (tzv. JOPPD obrazac) vodi evidenciju o svim osobama koji tijekom godine primaju dohodak od nesamostalnog rada, kao i obrtnicima i slobodnim zanimanjima. U analizi stanja upravo se ti podaci koriste kao proxy

varijabla za detektiranje strukture zaposlenih. Na taj način broj zaposlenih (kao i stope zaposlenosti)

pokazuju maksimalne moguće vrijednosti koje ne odgovaraju uvijek prosječnoj zaposlenosti tijekom

godine, s obzirom da su obuhvaćene sve osobe koje su registrirano zaposlene barem jedan dan u godini. Stoga se navedene stope razlikuju od onih koje mjeri DZS. Za ovaj pokazatelj koristi će se zbroj pojedinaca

iz dvije kategorije: iz IP –zaposlenici te obrtnici i slobodna zanimanja. (Stopa zaposlenosti se ne koristi zbog metodoloških ograničenja prisutnih u lokalnoj

podatkovnoj bazi.)

Podaci o nezaposlenima se vode prema mjestu prebivališta, a pokazuju stanje

nezaposlenih na datum 31.12. promatrane godine. Slično kao i kod zaposlenih, broj

nezaposlenih odnosi se na (približno) maksimalne godišnje vrijednosti, s obzirom da je na kraju godine sezonska zaposlenost

minimalna (ili je uopće nema). (Stopa nezaposlenosti se ne koristi zbog metodoloških ograničenja prisutnih u

lokalnoj podatkovnoj bazi.)

Početna vrijednost

2.458 (2014) 515 (2015.)

Ciljana vrijednost

3.000 (2020.*) 300 (2020.*)


Jednom godišnje Jednom godišnje

Izvor Porezna uprava, HZZ, DZS Porezna uprava, HZZ, DZS

Mjera 1. Održiva integracija osoba koje nisu zaposlene, ne obrazuju se niti osposobljavaju (NEET) na tržište rada kao i dugotrajno nezaposlenih osoba

Obrazloženje: Analiza stanja je pokazala kako je stopa radne aktivnosti na području Grada Vrgorca tek 55,55%, s nepovoljnom strukturom nezaposlenih osoba (visok udio mladih nezaposlenih i dugotrajno nezaposlenih) što ukazuje na postojanje velikog broja radno neaktivnih osoba koji se niti obrazuju niti osposobljavaju. Aktivnosti u okviru ove mjere usmjerene su upravo tim skupinama kako bi ih se aktiviralo na tržište rada. Analizom je također ustanovljeno kako su posebno ranjiva skupina dugotrajno nezaposlene osobe kakvih je čak 21,17% od ukupno nezaposlenih. S obzirom da su problemi s kojima se ta skupina susreće slični onima iz NEET skupine, aktivnom politikom zapošljavanja u okviru mjere obuhvaćene su i dugotrajno nezaposlene osobe. Aktivnostima se nastoji povećati razina stabilnog i održivog zapošljavanja te samozapošljavanja neaktivnih i dugotrajno nezaposlenih, povećati njihova zapošljivost, poticati stjecanje potrebnog radnog iskustva te nadogradnju znanja i praktičnih vještina.

Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata: Savjetovanje, osposobljavanje, razvoj radnih navika, vještina i kompetencija; Usmjeravanje NEET-ova pri samozapošljavanju te podrška i mentorstvo tijekom prevođenja ideja u poslovne planove; Podrška pokretanju novih tvrtki; Financijske potpore poslodavcima za poticanje zapošljavanja NEET-ova i dugotrajno nezaposlenih osoba kao skupina koje su u nepovoljnom položaju na tržištu rada.


211

Pokazatelji ishoda za Prioritet 2. /Mjeru 1: Održiva integracija osoba koje nisu zaposlene, ne obrazuju se niti osposobljavaju (NEET) na tržište rada kao i dugotrajno nezaposlenih osoba



(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) Neaktivni koji se ne obrazuju i ne osposobljavaju

postotak Udio radno neaktivnih osoba

(koji se ne obrazuju i ne osposobljavaju) u radno sposobnoj

populaciji

35% 2020* godišnje HZZ

Dugotrajno nezaposlene

osobe

postotak Udio dugotrajno nezaposlenih osoba u ukupnom broju

nezaposlenih

15% 2020* godišnje HZZ

Mjera 2. Poticanje zapošljavanja mladih i olakšavanje njihovog prijelaza iz obrazovnog sustava na tržište rada

Obrazloženje: U analizi stanja je naglašeno kako su mladi (u dobi od 15 do 29) posebno ranjiva skupina na tržištu rada, a što se ogleda u činjenici da u ukupnom broju nezaposlenih čine 37.67% (prosinac 2015.) Jedan od najvažnijih pitanja povezanih s nezaposlenošću mladih je nedostatak radnog iskustva. Istraživanja pokazuju kako do 40% evidentiranih nezaposlenih mladih nemaju formalno radno iskustvo, što je jedan od ključnih preduvjeta za poslodavce. Posebna ciljana skupina u okviru ove mjere također uključuje studente i one u tranziciji prema obrazovanju ili iz obrazovanja prema tržištu rada. Stoga je cilj ove mjere održiva integracije mladih na tržište rada.

Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata: Razvoj sustava praćenja mladih koji su nezaposleni; Aktivnosti poticanja prvog zapošljavanja za stjecanje radnog iskustva, odnosno mjere stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, koji omogućuje izravno stjecanje radnog iskustva unutar struke za koju se mlada osoba obrazovala; Razvoj studentskih inkubatora na sveučilištima koji će omogućiti umrežavanje mladih i razmjenu informacija i podrške u stjecanju specifičnih vještina potrebnih za moderno tržište rada.

Pokazatelji ishoda za Prioritet 2.2. /Mjeru 2: Poticanje zapošljavanja mladih i olakšavanje njihovog prijelaza iz obrazovnog sustava na tržište rada



(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) Mlade

nezaposlene osobe

broj Udio mladih u dobi od 15 do 29 godina u

ukupnom broju nezaposlenih

30% 2020* godišnje Projekt, HZZ

Mjera 3. Poticanje školovanja u zanimanjima koja su nužna za aktiviranje komplementarnih prednosti Grada Vrgorca

Obrazloženje: Tehnološko restrukturiranje u okviru modernog tržišta rada stvara sve veću potrebu za cjeloživotnim i kontinuiranim ulaganjem u obrazovanje, posebice za potrebe tzv. STEM I IKT djelatnosti (STEM područja obuhvaćaju tehnološka, inženjerska i matematička područja dok se IKT odnosi na informacijsko-komunikacijske djelatnosti.), ali i onim segmentima koja su komplementarna s lokalnim gospodarskim potrebama i potencijalima (turizam, poduzetništvo, poljoprivreda). Potrebu


212

ulaganja u zanimanja komplementarna STEM i IKT područjima potvrđuje Strategija pametne specijalizacije RH kao i Industrijska strategija 2014-2020, u kojima su STEM i IKT zanimanja prepoznata kao deficitarna i prioritetna. S druge strane posebice je bitno usmjeriti i značajne napore u poticanju školovanja koja će omogućiti aktiviranje lokalnih gospodarskih potencijala, a što se u prvom redu odnosi na školovanje za potrebe turizma, poduzetništva i poljoprivrede. Dodatan problem na koji upućuje analiza stanje, jest i niska stopa završnosti visokog obrazovanja na prostoru Grada Vrgorca, bez obzira na spol i socio-ekonomski status studenata. Stoga je cilj ove mjere poticanje školovanja u navedenim zanimanjima radi što boljeg usklađivanja obrazovanja sa potrebama lokalnog razvojai u svrhu podizanja kvalitete života.

Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata: Stipendiranje učenika i studenata za obrazovanje u zanimanjima koja su komplementarna s lokalnim gospodarskim potrebama i potencijalima; Pružanje vaučera za pohađanje programa cjeloživotnog obrazovanja.

Pokazatelji ishoda za Prioritet 2.2. /Mjeru 3: Poticanje školovanja u zanimanjima koja su nužna za potrebe tehnološkog restrukturiranja gospodarstva



(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) Stipendije učenicima i studentima

koji se obrazuju u STEM i IKT

zanimanjima

broj STEM područja obuhvaćaju tehnološka, inženjerska i

matematička područja dok se IKT odnosi na informacijsko-

komunikacijske djelatnosti.

20 2020* godišnje Sveučilište u Splitu.

Stipendije učenicima i studentima

koji se obrazuju u turizmu,

poduzetništvu i

poljoprivredi,

broj Studij turizma, poduzetništva i

poljoprivrede obuhvaćaju studije na stručnoj i

prediplomskoj i diplomskoj razini

40 2020* godišnje Sveučilište u Splitu,

Sveučilište u Dubrovniku

CILJ 3. POBOLJŠAN SUSTAV JAVNOG UPRAVLJANJA

PRIORITET 3.1. Osnažen administrativni kapacitet za upravljanje razvojem

Cilj: Poboljšati kompetencije zaposlenih u javnoj upravi i javnim poduzećima kroz sustav upravljanja ljudskim potencijalima.

Opravdanje: Funkcije sustava razvoja i upravljanja ljudskim potencijalima u gradu Vrgorcu nisu standardizirane (zapošljavanje, uvođenje u službu, izobrazba, ocjenjivanje rada i učinkovitosti, napredovanje, nagrađivanje, prestanak službe) te se ne primjenjuju u cijeloj javnoj upravi. Tek dvoje djelatnika (od 22 zaposlenih) prošlo je edukaciju za izradu i prijavu projekata za fondove EU. Postojeća procjena potreba za edukacijom temelji se na iskazivanju interesa zaposlenika za pohađanjem pojedinih ponuđenih programa izobrazbe uz suglasnost nadređene osobe, kao i na obvezama pohađanja onih programa koje proizlaze iz zakona i podzakonskih akata. Pritom se nedovoljno vodi računa o tome da programi izobrazbe budu usklađeni sa strateškim ciljevima, mjerama i politikama čija će provedba od zaposlenika zahtijevati nova znanja. Iskustvo zaposlenih u


213

realizaciji nacionalnih i prekograničnih projekata također je vrlo skromno. Sustav plaća u gradu Vrgorcu i javnim gradskim poduzećima nije reguliran na jedinstven način. Tako su temeljna pitanja vezana za samu definiciju plaće, isplatu plaća, dodataka na plaću i materijalnih prava uređena različitim zakonima na koje Grad ne može utjecati. Međutim, u Gradu ne postoji sustav evaluacije i ocjenjivanja zaposlenih kao temelj za odlučivanje o napredovanju, nagrađivanju te sankcioniranju neučinkovitih zaposlenika. Važeće klasifikacije radnih mjesta utemeljene su ponajprije na razini obrazovanja službenika i radnom iskustvu tako da ne omogućuju napredovanje i karijerni razvoj u skladu s njihovim kompetencijama. Također, klasifikacije radnih mjesta ne uključuju potrebne kompetencije (znanja, vještine, sposobnosti i odgovarajuća ponašanja) koje se traže za obavljanje pojedinih poslova. Sustav klasificiranja radnih mjesta ne primjenjuje se u potpunosti i nije standardiziran. Navedeno upućuje na zaključak da postojeći kapaciteti nisu dovoljno razvijeni da bi udovoljili zahtjevima koji se postavljaju pred modernu javnu upravu koja služi korisnicima, odnosno da trenutna struktura zaposlenih ne odgovara potrebama i poslovima koji se obavljaju u tijelima javne uprave.

Opis: Prioritet će biti ostvaren aktivnostima koje doprinose razvoju i upravljanju ljudskim potencijalima u gradu Vrgorcu, a koje obuhvaćaju planiranje zapošljavanja, provedbu postupka zapošljavanja i uvođenja u službu, analizu i izradu opisa poslova radnih mjesta, kontinuiranu izobrazbu, ocjenjivanje rada i učinkovitosti, nagrađivanje i napredovanje službenika. Kompetencijskim standardima definirat će se obvezna znanja, vještine i osobine koje trebaju imati zaposlenici raspoređeni na određena radna mjesta/položaje, kao preduvjet jačanja upravnih kapaciteta.

POKAZATELJI PRIORITETA

PRIORITET 3.1. Osnažen administrativni kapacitet za upravljanje razvojem



Strategija razvoja ljudskih resursa u javnoj upravi i javnim poduzećima grada Vrgorca

Zaposleni u javnoj upravi koji su sudjelovali u bilo kojem obliku edukacije i/ili cjeloživotnog

učenja

Jedinica Usvojen dokument broj

Opis S obzirom na sve nabrojene nedostatke vezane uz administrativne kapacitete za upravljanje razvojem grada i s obzirom da ne postoji nikakav strateški ni

bilo kakav drugi dokument kojim se analizira stanje zaposlenih u javnoj upravi i javnim

poduzećima grada Vrgorca, potrebno je donijeti, usvojiti i implementirati strategiju razvoja ljudskih

potencijala sa detaljnom klasifikacijom radnih mjesta i potreba, sustavom evaluacije i

nagrađivanje te kompetencijskim standardima.

Tek dvoje djelatnika (od 22 zaposlenih) prošlo je edukaciju za izradu i prijavu projekata za fondove EU. Postojeća procjena potreba za

edukacijom temelji se na iskazivanju interesa zaposlenika za pohađanjem pojedinih

ponuđenih programa izobrazbe uz suglasnost nadređene osobe, kao i na obvezama

pohađanja onih programa koje proizlaze iz zakona i podzakonskih akata. Pritom se

nedovoljno vodi računa o tome da programi izobrazbe budu usklađeni sa strateškim

ciljevima, mjerama i politikama čija će provedba od zaposlenika zahtijevati nova znanja.

Početna vrijednost

0 (2015) 2 (2015.)

Ciljana vrijednost

1 (2020.*) 15 (2020.*)


Jednom trogodišnje Jednom godišnje

Izvor Grad Vrgorac Grad Vrgorac


214

Mjera 1. Provođenje analize složenosti poslova u gradskoj upravi s ciljem izrade kompetencijskog okvira za zaposlene i utvrđivanjem kriterija nove klasifikacije radnih mjesta

Obrazloženje: Analiza stanja je pokazala kako funkcije sustava razvoja i upravljanja ljudskim potencijalima u gradu Vrgorcu nisu standardizirane te se ne primjenjuju u cijeloj javnoj upravi. Važeće klasifikacije radnih mjesta utemeljene su ponajprije na razini obrazovanja službenika i radnom iskustvu tako da ne omogućuju napredovanje i karijerni razvoj u skladu s njihovim kompetencijama. Također, klasifikacije radnih mjesta ne uključuju potrebne kompetencije (znanja, vještine, sposobnosti i odgovarajuća ponašanja) koje se traže za obavljanje pojedinih poslova. Sustav klasificiranja radnih mjesta ne primjenjuje se u potpunosti i nije standardiziran.

Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata: Utvrđivanje potrebnog broja zaposlenika u javnoj upravi i javnim poduzećima, Provođenje analize potrebnih kompetencija za obavljanje poslova javne uprave; Utvrđivanje ključnih kompetencije za zaposlene u javnoj upravi; Uključivanje utvrđenih kompetencije u interne akte o sistematizaciji radnih mjesta; Provođenje analize postojećih klasifikacija radnih mjesta; Propisivanje načela klasifikacije radnih mjesta zasnovana na kompetencijskom okviru; Implementacija nove klasifikacije radnih mjesta

Pokazatelji ishoda za Prioritet 3.1 /Mjeru 1: Provođenje analize složenosti poslova u javnoj upravi s ciljem izrade kompetencijskog okvira za zaposlene i utvrđivanjem kriterija nove klasifikacije radnih mjesta u javnoj upravi



(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) Zaposleni

prema sistematizaciji

broj Broj zaposlenih u javnoj upravi koji odgovara broju sistematiziranih radnih mjesta

15 2020.* godišnje Grad Vrgorac

Gradska tijela broj Broj gradskih tijela koja su

implementirale novu klasifikaciju radnih mjesta usklađenu s kompetencijskim

okvirom

sva gradska

tijela

2020.* godišnje Grad Vrgorac

Mjera 2. Ustrojavanje sustava određivanja plaća te objektivnog i nepristranog ocjenjivanja kao učinkovitog temelja za stimulaciju i/ili sankcioniranje gradskih službenika

Obrazloženje: U analizi je naglašeno da sustav plaća u gradu Vrgorcu i javnim gradskim poduzećima nije reguliran na jedinstven način. Tako su temeljna pitanja vezana za samu definiciju plaće, isplatu plaća, dodataka na plaću i materijalnih prava uređena različitim zakonima na koje Grad ne može utjecati. Međutim, u Gradu ne postoji sustav evaluacije i ocjenjivanja zaposlenih kao temelj za odlučivanje o napredovanju, nagrađivanju te sankcioniranju neučinkovitih zaposlenika.

Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata: Provođenje analize plaća u gradskoj upravi i javnim poduzećima; Uspostava jedinstvenog strukturiranog sustava utvrđivanja plaća; Propisivanje sustava nagrađivanja temeljenog na radnom učinku zaposlenih; Uvođenje sustava praćenja učinkovitosti rada zaposlenih; Standardizacija sustava planiranja radnih zadataka, praćenja provedbe plana i ocjenjivanja zaposlenih; Propisivanje kriterija za ocjenjivanje zaposlenih na razini svih javnopravnih tijela s obzirom na vrstu poslova


215

Pokazatelji ishoda za Prioritet 3.1. /Mjeru 2: Ustrojavanje sustava određivanja plaća te objektivnog i nepristranog ocjenjivanja kao učinkovitog temelja za stimulaciju i/ili sankcioniranje gradskih službenika


Izvor


(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Gradska tijela i javna gradska poduzeća

broj Broj gradskih tijela i javnih gradskih poduzeća koja mjere radne učinke zaposlenih i provode ocjenjivanje sukladno propisanim kriterijima

sva gradska tijela i javna gradska poduzeća


Mjera 3. Jačanje kapaciteta za korištenje sredstava EU i drugih fondova

Obrazloženje: Analiza je pokazala da je tek dvoje djelatnika u gradu Vrgorcu (od 22 zaposlenih) prošlo neki oblik edukacije za izradu i prijavu projekata za fondove EU. Iskustvo zaposlenih u realizaciji nacionalnih i prekograničnih projekata, kao i u privlačenju izvanproračunskih sredstava također je vrlo skromno. Navedeno upućuje na zaključak da postojeći administrativni kapaciteti nisu dovoljno razvijeni da bi udovoljili zahtjevima koji se postavljaju pred modernu javnu upravu. Stoga se aktivnostima u okviru ove mjere namjerava

Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata: Uključivanje zaposlenih u javnoj upravi u iniciranje, pripremu i provedbu projekata financiranih iz EU fondova i ostalih izvanproračunskih fondova; Edukacija o pripremi i provedbi projekata financiranih iz EU fondova; Uspostavljanje suradnje sa ostalim jedinicama regionalne i lokalne samouprave i ostalim institucijama u pripremi i provedbi projekata

Pokazatelji ishoda za Prioritet 3.1. /Mjeru 3: Jačanje kapaciteta za korištenje sredstava EU i drugih fondova



(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) Zaposleni u javnoj upravi

broj Broj zaposlenih u javnoj upravi koji su prošli edukaciju za izradu i prijavu projekata

za fondove EU


Projekti financirani

iz inozemnim

izvora

broj Broj realiziranih projekata koje je Grad Vrgorac

financirao iz inozemnih izvora


PRIORITET 3.2. Unaprijeđena kvaliteta upravljanja gradske uprave i javnih poduzeća

Cilj: Povećati učinkovitost gradske uprave koja surađuje sa institucijama i javnim poduzećima u svrhu razvoja Grada

Opravdanje: Svekoliki razvoj grada Vrgorca podrazumijeva i značajne iskorake u kvaliteti i radu gradske uprave i javnih gradskih poduzeća, čija je uloga u dosadašnjem razvoju Grada, bila prvenstveno pasivna. Analiza pokazuje da se većina prigovora korisnika javnih usluga odnosi na


216

postupanja u javnoj upravi koja traju predugo te su često nepotrebno složena, na nejasne nadležnosti različitih institucija za pojedina pitanja, na lokaciju tijela koja rješavaju o pojedinim pitanjima te na radno vrijeme institucija i kontakte koji su često teško dostupni. Sve navedeno dovodi korisnike pred birokratske prepreke u ostvarivanju njihovih prava, obveza ili pravnih interesa. U nastojanju da se takvo stanje trajno promijeni, potrebno je temeljito razmotriti i redefinirati postupke pružanja javnih usluga, pojednostaviti ih, a one za koje se utvrdi da su nepotrebni, ukinuti. Iako u postojećem zakonskom okviru postoje instituti i mehanizmi koji se mogu iskoristiti s ciljem daljnjeg razvoja sustava upravljanja kvalitetom (upravni nadzor, praćenje stanja, izrada i objava izvješća o obavljanju poslova, podnošenje prigovora, predstavki i pritužbi i sl.), postoji vrlo malo sustavnog planiranja, praćenja, statistike te izvještavanja o korištenju navedenih instituta unutar tijela javne uprave. Ujedno je u današnje vrijeme uz sva tehnološka dostignuća nužno i lako ostvarivo osigurati više kanala za rješavanje zahtjeva građana i poslovnih subjekata. Modernizacija javne uprave podrazumijeva uključivanje korisnika usluga u rad javne uprave. U gradu Vrgorcu, kao i u ostalim jedinicama lokalne samouprave u RH, takav pristup tek je u začetku, a građani i poslovni subjekti se ponajprije doživljavaju kao pasivni korisnici javnih usluga, dok je zanemaren njihov potencijalni doprinos unaprjeđenju javne uprave. Analiza stanja u proteklom petogodišnjem razdoblju ukazuje na relativno nisko zadovoljstvo stanovnika Vrgorca kvalitetom javnih usluga. Važan čimbenik kvalitete javnih usluga jest fiskalni kapacitet, koji se u navedenom periodu drastično smanjio, tako da proračun Grada u 2015. predstavlja tek trećinu onoga iz 2010. godine. Jačanje financijskog potencijala svih institucionalnih segmenata razvoja uvjet je bez kojeg nema progresa. To se odnosi prije svega na razvoj poduzetničke kulture i podržavajuće infrastrukture, što predstavlja proces koji zahtijeva planiranje (strategiju) te izgradnju odgovarajuće organizacijske strukture Grada. Analiza stanja također je ukazala na veliki problem otvorenosti proračuna. Otvorenost (transparentnost) proračuna podrazumijeva mogućnost građana da dobiju potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu. Analiza navodi da je Grad Vrgorac jedan od 18 gradova koji u 2014. i 2015. godini nisu objavili ni jedan proračunski dokument. Nadalje, Vrgorac je jedan od gradova čiji se proračun u trenutku pretrage nije mogao pronaći ni na službenim internetskim stranicama ni u službenom glasniku. Stoga, u analizi se zaključuje da je razina otvorenosti (transparentnosti) proračuna (prema broju objavljenih dokumenata) u Gradu nula (0), što nudi lokalnoj vlasti značajan prostor za napredak kako bi se omogućilo što efikasnije prikupljanje javnih sredstava, kao i ponuda javnih dobara i usluga. Postojeća suradnja grada Vrgorca sa susjednim gradovima, općinama, Županijom, te ostali oblici partnerstva također su nedostatni za značajniji razvojni iskorak.

Opis: Prioritet će biti ostvaren aktivnostima koje doprinose izgradnji povjerenja u javne službe upoznavanjem i uključivanjem svih zainteresiranih dionika u izradu i provedbu javnih politika, strateških i drugih važnih akata planiranja koji će se, u konačnici, na njih odnositi.

PRIORITET 3.2. Unaprijeđena kvaliteta upravljanja gradske uprave i javnih poduzeća

Pokazatelj 1


Zadovoljni korisnici javnih usluga u Gradu Vrgorcu

Jedinica Postotak

Opis Kako bi se ispitalo zadovoljstvo stanovnika Vrgorca potrebno je provesti anketu na reprezentativnom uzorku u kojoj će se korisnike pitati o dostupnosti i kvaliteti javnih usluga

(onih koje obavljaju gradska uprava i javna gradska poduzeća).

Početna vrijednost

/


217

Ciljana vrijednost

70% (2020.)


Jednom dvogodišnje

Izvor Grad Vrgorac

Mjera 1. Praćenje i vrednovanje rezultata i učinka poslova u gradskoj upravi kroz implementaciju standarda upravljanja kvalitetom u pružanju javnih usluga

Obrazloženje: Analiza pokazuje da se većina prigovora korisnika javnih usluga odnosi na postupanja u javnoj upravi koja traju predugo te su često nepotrebno složena, na nejasne nadležnosti različitih institucija za pojedina pitanja, na lokaciju tijela koja rješavaju o pojedinim pitanjima te na radno vrijeme institucija i kontakte koji su često teško dostupni. Sve navedeno dovodi korisnike pred birokratske prepreke u ostvarivanju njihovih prava, obveza ili pravnih interesa. U nastojanju da se takvo stanje trajno promijeni, potrebno je temeljito razmotriti i redefinirati postupke pružanja javnih usluga, pojednostaviti ih, a one za koje se utvrdi da su nepotrebni, ukinuti. Iako u postojećem zakonskom okviru postoje instituti i mehanizmi koji se mogu iskoristiti s ciljem daljnjeg razvoja sustava upravljanja kvalitetom (upravni nadzor, praćenje stanja, izrada i objava izvješća o obavljanju poslova, podnošenje prigovora, predstavki i pritužbi i sl.), postoji vrlo malo sustavnog planiranja, praćenja, statistike te izvještavanja o korištenju navedenih instituta unutar tijela javne uprave. Ujedno je u današnje vrijeme uz sva tehnološka dostignuća nužno i lako ostvarivo osigurati više kanala za rješavanje zahtjeva građana i poslovnih subjekata. Modernizacija javne uprave podrazumijeva uključivanje korisnika usluga u rad javne uprave. U gradu Vrgorcu, kao i u ostalim jedinicama lokalne samouprave u RH, takav pristup tek je u začetku, a građani i poslovni subjekti se ponajprije doživljavaju kao pasivni korisnici javnih usluga, dok je zanemaren njihov potencijalni doprinos unaprjeđenju javne uprave.

Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata: Usvajanje jedinstvene metodologije za praćenje i vrednovanje rezultata i učinaka poslova u javnoj upravi; Provođenje analize stanja upravljanja kvalitetom u javnoj upravi; Izrada smjernica za upravljanje kvalitetom u javnoj upravi s preporučenim standardima za pojedine poslovne procese i usluge vodeći računa o postojećim rješenjima i institutima, troškovima i koristima uvođenja te potrebnoj informatičkoj podršci; Uvođenje kontinuiranog mjerenje zadovoljstva korisnika kvalitetom u pružanju usluga javne uprave; Uvođenje kontinuiranog mjerenje trajanja rješavanja zahtjeva korisnika; Izmjena propisa s ciljem pojednostavljenja/ukidanja pojedinih upravnih postupanja i informatizacija pojednostavljenih upravnih postupaka.

Pokazatelji ishoda za Prioritet 3.2. /Mjeru 1: Praćenje i vrednovanje rezultata i učinka poslova u gradskoj upravi kroz implementaciju standarda upravljanja kvalitetom u pružanju javnih usluga



(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) Pojednostavljena/ukinuta

upravna postupanja broj Broj

pojednostavljenih i/ili ukinutih

upravnih postupanja korištenjem suvremenih tehnoloških i

informatičkih alata



218

Gradska tijela i javna gradska poduzeća

broj Broj gradskih tijela i javnih gradskih

poduzeća s uspostavljenim

sustavom upravljanja kvalitetom u

pružanju usluga

sva gradska tijela i javna

gradska poduzeća


Mjera 2. Unapređenje transparentnosti i protoka informacija između gradske uprave, javnih poduzeća i građana

Obrazloženje: Analiza stanja je ukazala da komunikacija gradske uprave sa korisnicima javnih usluga nije na odgovarajućoj razini. Stoga je potrebno utvrditi nove modele konzultacija, odnosno savjetovanja s javnošću te obvezu osiguravanja sudjelovanja zainteresirane javnosti u postupku donošenja akata planiranja i drugih propisa. Osobito je potrebno poboljšati kvalitetu postupanja pri rješavanju zahtjeva za pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, poticati svijest o potrebi i praksu proaktivne objave što većeg broja informacija koje se odnose na rad, organizaciju i odlučivanja tijela javne vlasti te ostvarivanje prava korisnika i javne usluge. S tim u vezi, jedan od ključnih problema predstavlja otvorenost proračuna grada Vrgorca. Otvorenost (transparentnost) proračuna podrazumijeva mogućnost građana da dobiju potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu. Analiza navodi da je Grad Vrgorac jedan od 18 gradova koji u 2014. i 2015. godini nisu objavili ni jedan proračunski dokument. Nadalje, Vrgorac je jedan od gradova čiji se proračun u trenutku pretrage nije mogao pronaći ni na službenim internetskim stranicama ni u službenom glasniku. Stoga, u analizi se zaključuje da je razina otvorenosti (transparentnosti) proračuna (prema broju objavljenih dokumenata) u Gradu nula (0), što nudi lokalnoj vlasti značajan prostor za napredak kako bi se omogućilo što efikasnije prikupljanje javnih sredstava, kao i ponuda javnih dobara i usluga.

Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata: Opremanje ICT opremom i računalnom mrežom jedinstvenog upravnog mjesta; Priprema analize svih zajedničkih funkcionalnosti e-usluga; Razvoj e-usluge za građane i poslovne subjekte; Kontinuirano povećanje broja i količine informacija koje gradska tijela redovito objavljuju; Objavljivanje prijedloga proračuna na internetskoj stranici Grada te donesenog izglasanog proračuna; Objavljivanje pojednostavnjenog oblika proračunskog dokumenta (npr. proračuni u malom, prezentacije, vodiči, skraćeni prikazi) na internetskoj stranici Grada.

Pokazatelji ishoda za Prioritet 3.2. /Mjeru 2: Unapređenje transparentnosti i protoka informacija između gradske uprave, javnih poduzeća i građana



(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) E-usluga broj Broj kompletnih e-usluga za

građane i poslovne subjekte 10 2020.* godišnje Grad Vrgorac

Objavljeni proračunski dokumenti

broj Broj objavljenih proračunskih dokumenata na internetskoj

stranici i/ili u službenom glasniku Grada


Mjera 3. Jačanje suradnje grada Vrgorca sa susjednim gradovima, općinama, Županijom, te ostalim institucijama i grupama, kao i prekogranične suradnje

Obrazloženje: Postojeća suradnja grada Vrgorca sa susjednim gradovima, općinama, Županijom, te ostali oblici partnerstva nedostatni su za značajniji razvojni iskorak. Naime, Grad je zajedno sa još 18 jedinica lokalne samouprave član lokalne akcijske grupe „Adrion“, međutim prema dostupnim informacijama u analiziranom periodu nisu zabilježene značajnije razvojne koristi grada od članstva u


219

grupi. Osim toga, Grad je realizirao svega nekoliko projekata u suradnji sa partnerskim institucijama, dok je na samo jednom projektu bio nositelj. Stoga je potrebno poboljšati komunikaciju i suradnju u promišljanju zajedničkih razvojnih tema.

Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata: Zajedničko gospodarenje prirodnim i drugim resursima; Zajedničko planiranje razvoja komunalne i prometne infrastrukture; Zajednički nastup na domaćem i međunarodnom turističkom tržištu; Zajednička priprema projekata financirana iz domaćih ili inozemnih izvora

Pokazatelji ishoda za Prioritet 3.2. /Mjeru 3: Jačanje suradnje grada Vrgorca sa susjednim gradovima, općinama, Županijom, te ostalim institucijama i grupama, kao i prekogranične suradnje



(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) Prijavljeni i realizirani projekti

broj Broj prijavljenih i realiziranih projekata grada Vrgorca financiranih iz domaćih ili inozemnih sredstava u suradnji sa partnerom

10 2020 godišnje Grad Vrgorac


220

IV PROVEDBA

Ključna etapa strateškog planiranja je faza implementacije, odnosno provedbe. Naime, navedena faza sublimira sva ograničenja prethodnih faza te predstavlja lakmus papir uspješnosti same strategije.

Za savladavanje prepreka u provedbi potrebno je uvažiti temeljna načela politike lokalnog razvoja, partnerstvo i suradnju. Naime, politika lokalnog razvoja temelji se na partnerstvu i suradnji između javnog, privatnog i civilnog sektora, pod čim se podrazumijeva suradnja između tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva. U provedbi Strategije razvoja Grada Vrgorca, ključnu ulogu u koordinaciji svih dionika ima sam Grad Vrgorac. U kontekstu uspješne provedbe politike lokalnog razvoja Grad Vrgorac mora biti usmjeren na uspostavu mehanizma koje će biti zaduženo za praćenje provedbe same Strategije.

Slijedom navedenog, Grad Vrgorac bi trebao ustrojiti radno tijelo zaduženo za praćenje provedbe i kontinuirano unaprjeđivanje Strategije. Glavne aktivnosti navedenog tijela bi bile:

- Upravljanje informacijama

- Prikupljanje podataka i ažuriranje baza podataka

- Praćenje pokazatelja

- Praćenje realizacije Strategije kroz izvještaje nositelja/sunositelja mjera i akcijskog plana

S obzirom na međuresorni karakter prethodno navedenih aktivnosti nužno je potrebna međuresorna suradnja kako u daljnjem razvoju tako i u provedbi Strategije. Razmatrajući nadležnost pojedinih resora za provedbu Strategijom identificiranih mjera razvoja prepoznat je niz tijela koja preuzimaju funkciju njihovih sunositelja. Slijedom navedenog, a i uvažavajući fiskalna i administrativna ograničenja promatrane jedine lokalne samouprave, preporuča se da glavnina članova radnog tijela zaduženog za praćenje i kontinuirano unaprjeđivanje Strategije bude iz redova članova Partnerskog vijeća.

Nositelj, Grad Vrgorac, treba pripremiti smjernice za međuresornu suradnju i koordinaciju, organizirati redovite sastanke ključnih dionika te uputiti nositelje i sunositelje mjera u postupke izvršavanja dogovorenih aktivnosti.

Kod prikupljanja podataka Grad Vrgorac mora biti nositelj koordiniranog i sustavnog djelovanja svih ključnih dionika u procesu skupljanja i ažuriranja relevantnih podataka. U ovoj fazi je bitno da Grad Vrgorac pravovremeno uključi ne samo nositelje, već i sunositelje provedbe svih elemenata Strategije, a što bi u konačnici trebalo olakšati Gradu Vrgorcu izradu jedinstvene baze podataka.

Ključnu pažnju Grad Vrgorac mora posvetiti izvještavanju o provedbi svih dijelova Strategije. Naime, za potrebe praćenja provedbe Strategije, Grad Vrgorac bi trebao uspostaviti mehanizam praćenja na osnovi pokazatelja koji su predloženi u sklopu navedenih ciljeva, prioriteta i mjera, a koji u značajnoj mjeri sadrže i bitne elemente akcijskog plana. U narednom razdoblju, nakon što se precizno definiraju fiskalne pozicije svih gradova i općina u Republici Hrvatskoj, Grad Vrgorac bi trebao pristupiti i izradi i konačnog i sveobuhvatnog akcijskog plana i financijskog plana. Navedeni planovi bi trebao obuhvatiti detaljnu razradu predviđenih nositelja, sunositelja, dinamiku provedbe te predviđenih iznosa i izvora financiranja za sve aktivnosti/projekte/programe prepoznate u Strategiji.

Važno je naglasiti da navedeni elementi su živo tkivo koje se treba kontinuirano unaprjeđivati, odnosno koje se treba tijekom cijelog razdoblja provedbe Strategije prilagođavati novonastalim


221

okolnostima. Cilj kontinuirane prilagodbe je što uspješnije mjerenje napretka tijekom provedbe, ali i uspostavljanje osnove za trajno praćenje razvoja promatrane jedinice lokalne samouprave.

Sustavno praćenje provedbe Strategije promatrane jedine lokalne samouprave posebice dolazi do izražaja ukoliko znamo da Republika Hrvatska nema razvijenu praksu javnog upravljanja na osnovi ciklusa javnih politika, s posebnim izazovima u provedbi međuresornih strateških dokumenata, a u čiju skupinu ova Strategija zasigurno spada.

Na kraju zaključimo, da s izradom i usvajanjem ove Strategije, Grad Vrgorac čini tek prvi korak s sustavom i cjelovitom vođenju razvoja lokalne sredine, u kojem provedba ima nezaobilazno mjesto.


222

V ZAKLJUČAK

Realizacija Strategije razvoja Grada Vrgorca do 2020. godine bi trebala omogućiti realizaciju vizije razvoja, odnosno da:

Grad Vrgorac kao subregionalni centar visoko inovativnog i održivog socio-ekonomskog okruženja omogućava svim svojim stanovnicima ostvarivanje visoke kvalitete života.

Predviđeno je da uspjeh ostvarivanja navedene vizije, ovisi o ostvarivanju tri strateška cilja:

1. UNAPRIJEĐENA KVALITETA ŽIVOTA STANOVNIKA KROZ INKLUZIVNO DRUŠTVENO OKRUŽENJE

2. POVEĆANA REZISTETNOST GOSPODARSTVA KOJA OSIGURAVA ODRŽIVI GOSPODARSKI RAST I POVEĆANJE ZAPOSLENOSTI

3. POBOLJŠAN SUSTAV JAVNOG UPRAVLJANJA

Implementacija svakog od tri cilja je predviđena kroz prioritete. Preciznije:

1. UNAPRIJEĐENA KVALITETA ŽIVOTA STANOVNIKA KROZ INKLUZIVNO DRUŠTVENO OKRUŽENJE

o PRIORITET 1.1. Razvijeni infrastrukturni sustavi i održiv prostorni razvoj

o PRIORITET 1.2. Unaprjeđenje društvene infrastrukture i usluga

2. POVEĆANA REZISTETNOST GOSPODARSTVA KOJA OSIGURAVA ODRŽIVI GOSPODARSKI RAST I POVEĆANJE ZAPOSLENOSTI

o PRIORITET 2.1. Gospodarstvo osnaženo komplementarnim razvojem poduzetničkih i inovacijskih potencijala, posebno utemeljeno na komparativnim prednostima poljoprivrede i turizma

o PRIORITET 2.2. Povećana stopa održive zaposlenosti unaprjeđenjem kompetencija potrebnih za uključivanje u moderno tržište rada

3. POBOLJŠAN SUSTAV JAVNOG UPRAVLJANJA

o PRIORITET 3.1. Osnažen administrativni kapacitet za upravljanje razvojem

o PRIORITET 3.2. Unaprijeđena kvaliteta upravljanja gradske uprave i javnih poduzeća

Svi prioriteti sastoji se od dvije do šest razvojnih mjera kojima su obuhvaćene mogućnosti rješavanja prepoznatih razvojnih poteškoća te korištenje razvojnih potencijala.

Proces izrade ove Strategije je također bi iznimno bitan jer način na koji je izrađen ovaj planski dokument izravno doprinosi njegovoj budućoj provedbi. Bez implementacije najvažnijih načela, partnerstva i suradnje kroz uključivanje nositelja, partnerskih institucija i krajnjih korisnika u sam proces izrade, provedba čak i najbolje osmišljenog razvojnog plana stala bi u trenutku usvajanja dokumenta.


223

Također, bez uključivanja relevantnih dionika od kojih se očekuje da aktivno sudjeluju u provedbi strategije, ovaj dokument bi bio izgubio smisao.

Slijedom navedenog treba napomenuti da se proces provedbe trebaju uključiti i mnogi drugi koji do sada nisu bili uključeni, a koji će sudjelovati u procesu implementacije svih aktivnosti nužnih za provedbu Strategije. Iz ovoga jasno proizlazi da je u uvjetima sudjelovanja velikog broja dionika uloga koordinacije nositelja Strategije, Grada Vrgorca iznimno važna.

U provedbi biti potrebni kapaciteti za upravljanje procesom i koordinacijom brojnih aktivnosti koje uključuju suradnju s partnerima na implementaciji svih elemenata Strategije, od same realizacije svih aktivnosti pa do praćenja učinka istih.

Navedeno podrazumijeva da je potrebno ojačati institucionalne kapacitete Grada Vrgorca i to prvenstveno kroz permanentnu edukaciju komplementarnu svim fazama upravljanja strateškim razvojem jedinice lokalne samouprave, a što treba biti obuhvaćeno trajnim aktivnostima Grada Vrgorca i predviđeno proračunom.

Na kraju zaključimo da Strategija nije dokument jednog tijela lokalne samouprave, već dokument svih građana Grada Vrgorca. Dokument predstavlja oblik društvenog dogovora o tome što se želi promijeniti, unaprijediti i postići u narednom razdoblju. Ako se poštuje dogovor, mnogi problemi će se riješiti, a određeni broj tek detektirati i početi rješavati. Ključno je da svi dionici prepoznaju da samo zajedničkim djelovanjem usklađenim s prethodnim dogovorom može doprinijeti da Grad Vrgorac postane subregionalni centar visoko inovativnog i održivog socio-ekonomskog okruženja omogućava svim svojim stanovnicima ostvarivanje visoke kvalitete života.


224

LITERATURA I IZVORI

Aghion, P.; Howitt, P. (1998): Endogenous growth theory, Cambridge, Ma: MIT Press, 1998

Državni zavod za statistiku (2001): Popis stanovništva 2001. godine, preuzeto s: http://www.dzs.hr/ (12. rujna 2015)

Državni ured za reviziju, Područni ured Split, Izvješće o obavljenoj reviziji, Split, rujan 2011.

Državni zavod za statistiku (2001): Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, preuzeto s: http://www.dzs.hr/ (12. rujna 2015)

Državni zavod za statistiku (2010): Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2009.godini. Zagreb, dostupno na http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/07-01-01_01_2010.htm (preuzeto 14. rujna 2015.)

Državni zavod za statistiku (2011): Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 20010. godini. Zagreb, dostupno na http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/07-01-01_01_2011.htm (preuzeto 14. rujna 2015.)

Državni zavod za statistiku (2012): Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2011. godini., Zagreb, dostupno na http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/07-01-01_01_2012.htm (preuzeto 14. rujna 2015.)

Državni zavod za statistiku (2013): Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2012. godini., Zagreb, dostupno na http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/07-01-01_01_2013.htm (preuzeto 14. rujna 2015.)

Državni zavod za statistiku (2014): Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2013. godini., Zagreb, dostupno na http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/07-01-01_01_2010.htm http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/07-01-01_01_2014.htm (preuzeto 14. rujna 2015.)

FINA - Broj novootvorenih i brisanih trgovačkih društava u Gradu Vrgorcu u razdoblju 2010. do 2015.

FINA - Lista zadruga s područja Grada Vrgorca koje su u razdoblju od 2010. do 2015. predale godišnji financijski izvještaj

FINA - Osnovni podaci 2010. - 2015. po područjima djelatnosti za Vrgorac, Splitsko-dalmatinski županiju i Republiku Hrvatsku

FINA - Osnovni podaci 2010. - 2015. po veličini za Vrgorac, Splitsko-dalmatinski županiju i Republiku Hrvatsku

FINA - Pregled broja insolventnih poslovnih subjekata za razdoblje od 2010. do 2015.

Financijsko izvješće Grada Vrgorca u 2015. god., dostupno na http://www.vrgorac.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1026&Itemid=573 (29.08.2016.)

Grizelj, M. i Akrap, A. (2011): Projekcije stanovništva Republike Hrvatske od 2010. do 2061, Državni zavod za statistiku, Zagreb

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (2014): Izvješće u 2013 – Prirodno kretanje broja stanovnika u 2013., Zagreb

Jurlina Alibegović, D. (2012.): Fiskalna decentralizacija u Hrvatskoj: Između želja i mogućnosti, Ekonomski institut, Zagreb Friedrich Ebert Stiftung i Institut za javnu upravu


225

Lokalna razvojna strategija LAG „Adrion“ 2014.-2020, dostupno na http://www.lag-adrion.hr/hr/dokumenti/strategija (03.09.2016.)

Lucas, R. E. (1988) On the mechanics of economic development. Journal of Monetary Economics , 1988, Vol. 22, No 1, p. 3-42.

Ministarstvo financija, Ostvarenje proračuna JLP(R)S za period 2010.-2015, dostupno na http://www.mfin.hr/hr/lokalni-proracun-arhiva (30.08.2016.)

Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije (2013.): Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti na lokalnoj razini 2010., dostupno na http://www.minpo.hr/UserDocsImages/Vrijednosti%20indeksa%20razvijenosti%20i%20pokazatelja%20za%20izra%C4%8Dun%20indeksa%20razvijenosti%20na%20lokalnoj%20razini.pdf (15.09.2015.)

Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije (2013.): Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti na lokalnoj razini 2013., dostupno na https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/regionalni-razvoj/indeks-razvijenosti/112 (15.09.2015.)

Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije (2013.): Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti na županijskoj razini 2013., dostupno na https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/regionalni-razvoj/indeks-razvijenosti/112 (15.09.2015.)

Odluka o razvrstavanju JL(R)S prema stupnju razvijenosti (NN 158/13), dostupno na: http://www.propisi.hr/print.php?id=10486 (20.10.2015.)

Osnivanje i ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona na području Zadarske županije (2014), Izvješće o obavljenoj reviziji, RH, Državni ured za reviziju, Područni ured Zadar, (online), dostupno na: http://www.revizija.hr/izvjesca/2014/rr-2014/revizije-ucinkovitosti/osnivanje-i-ulaganje-u-poduzetnicke-zone/poduzetnicke-zone-na-podrucju-zadarske-zupanije.pdf (pristupljeno 2.10.2015.)

Ostvarenje proračuna JLP(R)S za period 2010.-2014., http://www.mfin.hr/hr/lokalni-proracun-arhiva, (25.09.2015.)

Ott, K. i Bronić, M. (2015.): Ostvarenje proračuna općina, Gradova i županija u 2014., Institut za javne financije, Zagreb

Ott, K., Bronić, M. i Petrušić, M. (2015.): Otvorenost proračuna županija, Gradova i općina: studeni 2014. – ožujak 2015., Institut za javne financije, Zagreb

Osnivanje i ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona na području Splitsko-dalmatinske županije (2014), Izvješće o obavljenoj reviziji, RH, Državni ured za reviziju, Područni ured Split, (online), dostupno na http://www.revizija.hr/izvjesca/2014/rr-2014/revizije-ucinkovitosti/osnivanje-i-ulaganje-u-poduzetnicke-zone/poduzetnicke-zone-na-podrucju-splitsko-dalmatinske-zupanije.pdf (pristupljeno 2.1.2015.)

Pašalić, Ž. (1984): Teorijske osnove infrastrukture. U: Infrastruktura i privredni razvoj, Rogošić, Ž.(ur.), Split, str. 7-85.

Perišić, A. i Wagner, V. (2015.): Indeks razvijenosti: analiza temeljnog instrumenta hrvatske regionalne politike, Financial Theory and Practice, 39 (2), str. 205-236., preuzeto s: http://www.ijf.hr/upload/files/file/OP/30.pdf (20. 10. 2015)

Popis stanovništva 2011, dostupno na www.dzs.hr (29.08.2016.)

Pološki Vokić, N., Frajlić, D., "Pokazatelji konkuretnosti hrvatske radne snage: rezultati empirijskog istraživanja", u knjizi ur. Bejaković, P. i Lowther, J.: Konkuretnost hrvatske radne snage, Institut za javne financije, Zagreb, 2004., str. 59-74.


226

Porezna uprava Republike Hrvatske – Rang lista obveznika prema najvećem iznosu iskazanom na izabranoj stavci PD obrasca.

Porezna uprava Republike Hrvatske - Statistika novog RPO-a prema ustroju PU RH o pravnim osobama – posebni podaci: 03.07.2016.

Porezna uprava Republike Hrvatske - Statističko izvješće o obrađenim godišnjim prijavama poreza na dohodak od obrta i slobodnih zanimanja; na godišnjoj razini za razdoblje od 2010. do 2014.

Porezna uprava Republike Hrvatske - Statističko izvješće o unijetim prijavama poreza na dobit; na godišnjoj razini za razdoblje od 2010. do 2014.

Porezna uprava Republike Hrvatske - Statistika PD obrasca prema djelatnosti; na godišnjoj razini za razdoblje od 2010. do 2014.

Porezna uprava Republike Hrvatske - Statistički prikaz prijava PDV-S po djelatnostima NKD 2007; na godišnjoj razini za razdoblje od 2013. do 2015.

Porezna uprava Republike Hrvatske - Statistički prikaz zbirnih prijava po djelatnostima NKD 2007; na godišnjoj razini za razdoblje od 2013. do 2015.

Program ukupnog razvoja Grada Vrgorca, Appono doo, Solin, 2007.

Prostorni plan uređenja Grada Vrgorca, URBOS doo, Split, 2006.

Romer, Paul, 1986. “Increasing returns and long- Journal of Political Economy, Vol. 94, pp. 1002-1037

Statistička analiza turističkog prometa Splitsko-dalmatinske županije 2014., (online), dostupno na: http://www.dalmatia.hr/hr/statistike/statisticka-analiza-turistickog-prometa-2014-godine (11.4. 2016.)

Statistička analiza turističkog prometa Splitsko-dalmatinske županije 2014., (online), dostupno na: http://www.dalmatia.hr/hr/statistike/statisticka-analiza-turistickog-prometa-2014-godine (11.4. 2016.)

Turizam u primorskim Gradovima i općinama u 2014., Statističko izvješće 1520, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, (online), dostupno na: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2015/SI-1520.pdf (pristupljeno 3.3.2016.)

Turizam u primorskim Gradovima i općinama u 2013., Statističko izvješće 1516, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, (online), dostupno na: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/SI-1516.pdf (pristupljeno 3.3.2016.)

Turizam u primorskim Gradovima i općinama u 2012., Statističko izvješće 1492, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, (online), dostupno na: www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/SI-1492.pdf (pristupljeno 3.3.2016.)

Turizam u primorskim Gradovima i općinama u 2011., Statističko izvješće 1464, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, (online), dostupno na: www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1464.pdf (pristupljeno 3.3.2016.)

Turizam u primorskim Gradovima i općinama u 2010., Statističko izvješće 1437, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, (online), dostupno na: www.dzs.hr/hrv_eng/publication/2011/si-1437.pdf (pristupljeno 3.3.2016.)

www.vrgorac.hr

Ugovoreni sadržaji zdravstvene zaštite u RH, 2015., Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje 2015., (online), dostupno na: http://www.hzzo.hr/zdravstveni-sustav-rh/zdravstvena-zastita-pokrivena-


227

obveznim-zdravstvenim-osiguranjem/ugovoreni-sadrzaji-zdravstvene-zastite-u-rh/ (pristupljeno 12.4.2016.)

Zakon o unaprjeđenju poduzetničke infrastrukture (2013), NN 93, Vlada RH, (online), dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_93_2072.html (pristupljeno 2.10.2015.)


228

VI ANEKSI


Stra

tegi

ja r

azvo

ja G

rada

Vrg

orca

20

16

Tabl

ica-

A1-

-- P

ovrš

ina

kori

šten

oga

polj

opri

vred

nog

zem

ljiš

ta t

e br

oj s

toke

i pe

radi

pri

vatn

ih k

ućan

stav

a, P

opis

20

11.

Skup

ine

kuća

nsta

va

prem

a ko

rišt

enom

e po

ljop

rivr

edno

m

zem

ljiš

tu

Bro

j ku

ćans

tava

K

oriš

teno

pol

jopr

ivre

dno

zem

ljiš

te, h

a B

roj

stok

e i p

erad

i

Uku

pno

oran

ice

voćn

jaci

vi

noG

radi

m

aslin

ici

Ost

alo

polj

opri

vred

no

zem

ljiš

te

(liv

ade,

pa

šnja

ci i

dr.)

, h

a

gove

da

ovac

a ko

za

svin

ja

pera

di

Vrgo

rac

Uku

pno

1.97

2 85

6 31

4 16

6 25

3 16

10

7 54

18

2 1.

058

71

4.38

4

be

z ze

mlje

95

4 0

0 0

0 0

0 1

41

67

-

513

do

0,0

9 ha

22

6 8

4 0

3 0

0 4

17

133

5 1.

044

0,

10 d

o 0,

49 h

a 34

0 80

29

10

31

2

7 1

94

401

30

1.11

3

0,50

do

0,99

ha

171

114

38

18

40

3 15

1

10

78

-

645

1,

00 d

o 2,

99 h

a 23

3 35

8 10

3 77

12

4 6

49

46

20

259

34

848

3,

00 d

o 4,

99 h

a 43

14

5 41

33

39

3

29

1 -

11

8 2

221

5,

00 d

o 7,

99 h

a 2

13

2 0

6 0

5 -

-

-

-

-

8,00

do

9,99

ha

1 8

5 2

1 0

0 -

-

-

-

-

10,0

0 do

19,

99 h

a 1

18

3 14

2

0 0

-

-

-

-

-

20

,00

ha i

više

1

113

90

12

8 2

1 -

-

2

-

-

SDŽ

Uku

pno

154.

528

27.4

35,8

3 5.

593,

25

1.03

3,98

2.

811,

94

6.39

1,30

11

.605

,36

5.03

5 39

.111

13

.256

6.

820

188.

507

be

z ze

mlje

11

4.99

9 0

0 0

0 0

0 91

7 4.

843

3.23

2 87

1 39

.127

do 0

,09

ha

13.9

81

533,

91

189,

32

39,8

5 66

,57

111,

43

126,

74

493

2.78

0 2.

277

766

58.1

99

0,

10 d

o 0,

49 h

a 14

.523

3.

178,

91

865,

35

192,

83

496,

09

976,

07

648,

57

945

6.47

8 3.

144

1.89

5 42

.868

0,50

do

0,99

ha

4.31

2 2.

811,

91

746,

8 15

3,99

41

0,34

78

9,2

711,

58

609

3.86

8 1.

599

1.04

3 19

.435

1,00

do

2,99

ha

5.00

8 7.

247,

49

1.49

4,39

30

5,87

91

0,29

2.

298,

79

2.23

8,15

88

9 7.

906

2.02

0 1.

627

21.4

61

3,

00 d

o 4,

99 h

a 89

8 3.

104,

39

496,

93

118,

29

254,

26

1.02

3,81

1.

211,

10

352

4.08

5 44

8 31

6 3.

840

5,

00 d

o 7,

99 h

a 38

5 2.

202,

86

318,

39

57,7

9 12

8,94

63

7,22

1.

060,

52

228

3.26

5 27

5 16

1 1.

800

8,

00 d

o 9,

99 h

a 86

72

5,02

10

4,69

12

,12

34,6

2 21

1,19

36

2,4

24

727

22

26

415

10

,00

do 1

9,99

ha

224

2.71

0,42

55

0,49

81

,68

244,

87

222,

53

1.61

0,85

34

4 1.

488

119

87

1.07

5

20,0

0 ha

i vi

še

112

4.92

0,92

82

6,89

71

,56

265,

96

121,

06

3.63

5,45

23

4 3.

671

120

28

287

Izvo

r: D

ZS, P

opis

sta

novn

ištv

a, k

ućan

stav

a i s

tano

va, 2

011.


Stra

tegi

ja r

azvo

ja G

rada

Vrg

orca

20

16

Tabl

ica-

A2-

-- P

riva

tna

kuća

nstv

a pr

ema

kori

šten

ome

polj

opri

vred

nom

zem

ljiš

tu, b

roju

sto

ke i

pera

di, P

opis

201

1.

Skup

ine

kuća

nsta

va p

rem

a ko

rišt

enom

e po

ljop

rivr

edno

m

zem

ljiš

tu

Bro

j ku

ćans

tava

Uku

pno

s or

anic

ama

s vo

ćnja

cim

a s

vino

Gra

dim

a s

mas

linic

ima

Ost

alo

polj

opri

vred

no

zem

ljiš

te (

livad

e,

pašn

jaci

i dr

.)

s go

vedi

ma

s ov

cam

a s

koza

ma

sa

svin

jam

a s

pera

di

Vrg

orac

uk

upno

1.

972

706

377

728

126

211

8 19

17

0 5

431

bez

zem

lje

954

- -

- -

- 1

3 22

-

63

do

0,09

ha

226

158

23

117

5 20

1

4 43

1

96

0,1

0 do

0,4

9 ha

34

0 21

0 95

24

8 45

59

1

7 45

1

117

0,5

0 do

0,9

9 ha

17

1 13

3 87

13

4 28

48

1

3 32

-

63

1,0

0 do

2,9

9 ha

23

3 16

6 13

6 18

8 36

65

3

2 21

2

73

3,0

0 do

4,9

9 ha

43

35

33

37

11

17

1

- 6

1 19

5

,00

do 7

,99

ha

2 1

- 1

- 1

- -

- -

- 8

,00

do 9

,99

ha

1 1

1 1

- -

- -

- -

- 1

0,00

do

19,9

9 ha

1

1 1

1 -

- -

- -

- -

20,

00 h

a i v

iše

1 1

1 1

1 1

- -

1 -

-

SDŽ

ukup

no

154.

528

18.6

11

5.73

8 11

.327

13

.885

13

.567

1.

754

1.36

3 2.

357

1.81

9 13

.244

b

ez z

emlje

11

4.99

9 -

- -

- -

247

193

394

266

2.71

9 d

o 0,

09 h

a 13

.981

6.

684

1.47

7 2.

085

2.84

5 3.

964

238

161

528

244

2.91

3 0

,10

do 0

,49

ha

14.5

23

6.53

8 2.

283

4.76

1 5.

989

4.38

6 45

3 32

2 72

5 55

9 3.

957

0,5

0 do

0,9

9 ha

4.

312

2.26

1 80

8 1.

854

1.87

2 1.

820

264

137

265

281

1.46

0 1

,00

do 2

,99

ha

5.00

8 2.

389

856

1.99

5 2.

284

2.30

7 37

2 28

0 30

4 37

2 1.

666

3,0

0 do

4,9

9 ha

89

8 39

0 17

2 33

4 48

9 49

7 92

10

1 73

50

27

9 5

,00

do 7

,99

ha

385

165

67

127

206

255

39

75

23

20

114

8,0

0 do

9,9

9 ha

86

40

19

35

53

67

8

17

9 5

27

10,

00 d

o 19

,99

ha

224

98

40

91

98

171

29

41

22

15

76

20,

00 h

a i v

iše

112

46

16

45

49

100

12

36

14

7 33

Izvo

r: D

ZS, P

opis

sta

novn

ištv

a, k

ućan

stav

a i s

tano

va, 2

011.



231

Tablica A. 3. Broj zaposlenih i ukupan broj subjekata prema djelatnosti za razdoblje od 2010. do 2014.

Djelatnost 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Broj zaposlenih Ukupan broj prijava

A POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO

102 101 99 78 74 5 5 5 4 4

C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 674 714 777 837 967 17 18 17 18 21

E

OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA

51 50 50 55 53 1 1 1 2 2

F GRAĐEVINARSTVO 294 296 277 284 204 15 17 17 18 17

G

TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA

142 221 223 261 275 27 30 29 30 28

H PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 2 3 1 3 3 2 2 2 3 3

I

DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE

8 6 5 5 5 5 6 5 4 4

L POSLOVANJE NEKRETNINAMA 0 0 0 2 2 0 0 0 1 1

M

STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI

4 4 4 4 6 2 2 2 3 3

P OBRAZOVANJE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0

Q

DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI

4 9 7 6 8 1 1 1 1 1

S OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 1 1 0 0 0 1 1 1 1 0

Ukupno 1.282 1.405 1.443 1.535 1.597 77 84 80 80 84

Izvor: Porezna uprava Republike Hrvatske - Statistika PD obrasca prema djelatnosti; obrada autora.

Napomena: Podaci uključuju sve statuse prijave, sve tipove obveznika po svim vrstama osnovice i vrstama prijave obrasca dobiti.


Stra

tegi

ja r

azvo

ja G

rada

Vrg

orca

20

16

Tabl

ica

A. 4

. Izv

oz p

rem

a dj

elat

nos

tim

a u

razd

oblj

u o

d 20

13. d

o 20

15.

Dje

latn

ost

201

3.

201

4.

201

5.

Vri

jedn

ost

ispo

ruke

do

bara

Vri

jedn

ost

ispo

ruke

us

luga

U

kupn

o V

rije

dnos

t is

poru

ke

doba

ra

Vri

jedn

ost

ispo

ruke

us

luga

U

kupn

o V

rije

dnos

t is

poru

ke

doba

ra

Vri

jedn

ost

ispo

ruke

us

luga

U

kupn

o

C -

Pre

rađi

vačk

a in

dust

rija

8.

796.

058,

00

132.

119,

00

8.92

8.17

7,00

6.

586.

111,

00

638.

785,

00

7.22

4.89

6,00

13

.670

.150

,00

1.13

3.90

8,00

14

.804

.058

,00

G -

Trg

. Na

vel.

i m

alo;

pop

r. m

ot.

voz.

i m

otoc

. 0,

00

0,00

0,

00

135.

464,

00

40.2

00,0

0 17

5.66

4,00

1.

907,

00

220.

593,

00

222.

500,

00

Izvo

r: P

orez

na u

prav

a Re

publ

ike

Hrv

atsk

e -

Stat

istič

ki p

rikaz

prij

ava

PDV-

S po

dje

latn

ostim

a N

KD 2

007

te S

tatis

tički

prik

az z

birn

ih p

rijav

a po

dje

latn

ostim

a N

KD 2

007;

obr

ada

auto

ra.

Nap

omen

a: P

odac

i ukl

juču

ju s

ve t

ipov

e ob

vezn

ika,

svi

h po

rezn

ih s

tatu

sa i

svih

raz

loga

upi

sa u

RPO

.

Tabl

ica

A. 5

. Uvo

z pr

ema

djel

atn

osti

ma

u ra

zdob

lju

od

2013

. do

2015

.

Dje

latn

ost

201

3.

201

4.

201

5.

Vri

jedn

ost

steč

enih

do

bara

Vri

jedn

ost

prim

ljen

ih

uslu

ga

Uku

pno

Vri

jedn

ost

steč

enih

do

bara

Vri

jedn

ost

prim

ljen

ih

uslu

ga

Uku

pno

Vri

jedn

ost

steč

enih

do

bara

Vri

jedn

ost

prim

ljen

ih

uslu

ga

Uku

pno

A -

Pol

jopr

ivre

da,

šum

arst

vo i

riba

rstv

o 0,

00

0,00

0,

00

1.16

0.00

2,00

0,

00

1.16

0.00

2,00

0,

00

0,00

0,

00

C -

Pre

rađi

vačk

a in

dust

rija

28

7.16

3.89

6,00

1.

119.

601,

00

288.

283.

497,

00

542.

098.

247,

00

2.19

0.64

0,00

54

4.28

8.88

7,00

51

1.60

2.12

0,00

10

.715

.366

,00

522.

317.

486,

00

F -

Gra

đevi

nars

tvo

11.4

15,0

0 0,

00

11.4

15,0

0 4.

928,

00

5.78

5,00

10

.713

,00

0,00

0,

00

0,00

G -

Trg

. Na

vel.

i m

alo;

pop

r. m

ot.

voz.

i m

otoc

. 5.

097.

430,

00

0,00

5.

097.

430,

00

14.9

33.0

83,0

0 8.

233,

00

14.9

41.3

16,0

0 13

.981

.074

,00

0,00

13

.981

.074

,00

H -

Pri

jevo

z i

skla

dišt

enje

0,

00

0,00

0,

00

53.3

84,0

0 0,

00

53.3

84,0

0 2.

190,

00

0,00

2.

190,

00

Izvo

r: P

orez

na u

prav

a Re

publ

ike

Hrv

atsk

e -

Stat

istič

ki p

rikaz

prij

ava

PDV-

S po

dje

latn

ostim

a N

KD 2

007

te S

tatis

tički

prik

az z

birn

ih p

rijav

a po

dje

latn

ostim

a N

KD 2

007;

obr

ada

auto

ra.

Nap

omen

a: P

odac

i ukl

juču

ju s

ve t

ipov

e ob

vezn

ika,

svi

h po

rezn

ih s

tatu

sa i

svih

raz

loga

upi

sa u

RPO

.


Stra

tegi

ja r

azvo

ja G

rada

Vrg

orca

20

16

Tabl

ica

A. 6

. Pok

azat

elji

utv

rđiv

anja

por

eza

na d

ohod

ak z

a ra

zdob

lje

od 2

010.

do

2014

.

God

ina

201

0.

201

1.

201

2.

201

3.

201

4.

DO

HO

DA

K O

D O

BR

TA I

SLO

BO

DN

IH Z

AN

IMA

NJA

Prim

ici

34.8

74.5

83,9

8 33

.396

.610

,77

30.6

31.1

56,2

2 32

.844

.743

,89

31.0

23.8

12,2

1

Izda

ci

30.0

74.1

21,6

3 28

.244

.381

,70

26.6

94.7

37,2

6 27

.945

.032

,46

27.7

41.0

75,1

0

Doh

odak

5.

300.

332,

73

5.26

7.16

5,85

4.

532.

506,

59

4.96

9.56

2,60

3.

848.

411,

16

Gub

itak

500.

464,

38

114.

936,

78

596.

087,

63

69.8

51,1

7 56

5.67

4,05

Um

anje

nje

doho

tka/

uveć

anje

gub

itka

0,00

0,

00

0,00

0,

00

0,00

Doh

odak

(na

kon

uman

jenj

a)

5.30

0.93

2,73

5.

267.

165,

85

4.53

2.50

6,59

4.

969.

562,

60

3.84

8.41

1,16

Gub

itak

(nak

on u

veća

nja)

50

0.46

4,38

11

4.93

6,78

59

6.08

7,63

69

.851

,17

565.

674,

05

Um

anje

nje

za p

rene

seni

gub

itak

62.4

09,1

4 89

.802

,58

34.4

10,8

2 86

.473

,39

0,01

Uku

pni d

ohod

ak

5.2

38.

523

,59

5.1

77.

363

,27

4.4

98.

095

,77

4.8

83.

089

,21

3.8

48.

411

,15

Doh

odak

od

nesa

mos

taln

og r

ada

1.19

7.42

4,94

1.

278.

611,

56

1.30

1.75

2,64

1.

016.

273,

86

1.23

5.24

7,54

D

ohod

ak o

d im

ovin

e i i

mov

insk

ih

prav

a 24

.864

,00

21.4

61,8

2 22

.230

,92

22.2

95,4

5 22

.511

,80

Doh

odak

od

kapi

tala

0,

00

0,00

0,

00

0,00

0,

00

Doh

odak

od

osig

uran

ja

0,00

0,

00

0,00

0,

00

0,00

Dru

gi d

ohod

ak

87.0

00,2

0 15

.768

,83

29.2

26,1

1 20

.667

,08

20.9

83,0

0

Inoz

emni

doh

odak

0,

00

0,00

0,

00

0,00

0,

00

Uku

pno

osta

li do

hoci

1

.30

9.28

9,1

4 1

.31

5.84

2,2

1 1

.35

3.20

9,6

7 1

.05

9.23

6,3

9 1

.27

8.74

2,3

4

Uku

pni g

odiš

nji d

ohod

ak

6.5

47.

812

,73

6.4

93.

205

,48

5.8

51.

305

,44

5.9

42.

325

,60

5.1

27.

153

,49

UTV

RĐ

ENA

GO

DIŠ

NJA

PO

R. O

SNO

VIC

A, P

OR

EZ I

PR

IREZ

Uku

pni g

odiš

nji d

ohod

ak

6.54

7.81

2,73

6.

493.

205,

48

5.85

1.30

5,44

5.

942.

325,

60

5.12

7.15

3,49

Isko

rište

ni g

od. o

sobn

i odb

itak

3.87

9.29

5,76

3.

707.

963,

91

3.46

4.37

2,75

3.

589.

508,

94

3.58

9.21

2,00

God

išnj

a po

rezn

a os

novi

ca

2.66

8.51

6,97

2.

785.

241,

57

2.38

6.93

2,69

2.

352.

816,

66

2.15

5.63

6,62

Izvo

r: P

orez

na u

prav

a Re

publ

ike

Hrv

atsk

e -

Stat

istič

ko iz

vješ

će o

obr

ađen

im g

odiš

njim

prij

avam

a po

reza

na

doho

dak

od o

brta

i sl

obod

nih

zani

man

ja;

obra

da a

utor

a.


Stra

tegi

ja r

azvo

ja G

rada

Vrg

orca

20

16

Tabl

ica

A. 7

. Lis

ta s

ubj

ekat

a pr

ema

najv

ećem

izno

su is

kaza

nog

prih

oda

u 20

14.

R.b

. O

IB

Naz

iv o

bvez

nika

B

roj

zapo

slen

ih

Pri

hod

Ras

hod

Dob

it/G

ubit

ak

Pre

nes

eni i

po

rezn

i gu

bita

k

Por

ezna

os

novi

ca

1 28

1281

4832

2 M

ESN

A IN

DU

STRIJ

A BR

AĆA

PIVA

C D

.0.0

85

0 1.

105.

161.

463

1.02

7.61

9.71

9 77

.541

.744

0

1.99

5.16

1

2 28

6097

9246

7 ER

A CO

MER

CE P

OD

.ZA

TRG

OVI

NU

TU

RIZA

M I

U

GO

STIT

ELJS

14

8 13

3.23

8.16

6 12

8.13

4.31

3 5.

103.

052

0 54

.983

3 12

5320

0779

1 JA

MAT

VA T

RGO

VIN

SKO

PO

DU

ZEĆE

33

33

.709

.510

33

.376

.860

33

2.64

9 0

82.8

86

4 60

0403

3878

9 G

RAĐ

EVN

O P

OD

UZE

ĆE Z

A G

RAD

ITEL

JSTV

O P

RO

MET

I

USL

UG

E 53

31

.168

.945

31

.179

.431

10

.485

14

.609

.485

0

5 24

9231

4409

8 KR

AH D

.O.O

. 39

25

.862

.123

19

.212

.334

6.

649.

789

0 12

6.76

6

6 89

3406

4332

0 JU

KIĆ

BORIS

25

24

.400

.505

24

.311

.463

89

.042

0

89.0

42

7 50

8616

4360

6 G

TP D

O.O

.ZA

GRAD

JEVI

NAR

STVO

TRG

OVI

NU

I

USL

UG

E 31

12

.298

.145

14

.262

.728

-1

964

.583

4.

178.

010

0

8 68

3294

8413

4 VR

GO

RKA

-VIN

ARIJ

A PO

DU

ZEĆE

DIO

NIČ

KO D

RU

ŠTVO

69

10

.588

.890

17

.041

.130

-6

454

.240

4.

655.

079

0

9 66

7754

5462

2 VO

DO

PRIV

RED

A VR

GO

RAC

D.D

. 51

10

.262

.347

10

.087

.112

17

5.23

5 0

176.

244

10

8743

6907

263

DEN

O D

O.O

.EXP

ORT-

IMPO

RT

5 8.

983.

622

8.97

9.34

6 4.

276

0 4.

985

11

1489

0450

812

.IEM

ATVA

ZO

RN

I D

.O O

9

7.49

9.34

8 7.

467.

532

31.7

16

0 84

.087

12

2243

2106

133

KOM

UN

ALN

O D

.O O

ZA

VOD

OO

PSKR

BU I

OD

VOD

NJU

O

TPAD

N

30

6.33

6.78

9 6.

330.

071

6.71

7 0

29.5

63

13

5519

9637

900

LJEK

ARN

A PR

IMA

FARM

ACIA

7

5.13

2.10

8 4.

913.

739

218.

369

0 22

8.06

1

14

2818

8472

244

FIN

NAM

JEŠT

AJ D

O O

26

4.

855.

274

4.72

5.82

4 12

9.45

0 0

129.

450

15

6218

0080

319

PUR

UJA

VO

JISL

AV

19

4.74

4.81

4 28

.416

.665

-2

3.67

1.85

0 2.

484.

998

0

16

4306

9803

358

TIV

GRAĐ

EVIN

ARST

VO D

.O.O

37

4.

236.

444

4.20

8.98

0 27

.464

0

27.4

64

17

2135

7042

045

FIL-

VIN

A TR

GO

VAČK

O U

SLU

ŽNO

PO

D. D

.O.O

. 8

3.60

5.42

5 3.

588.

073

17.3

51

31.6

80

0

18

0003

1138

108

GRAD

SKA

ČIST

OĆA

I U

SLU

GE

D.O

.O.

23

3.49

8.88

9 3.

440.

422

58 4

67

0 65

.050

19

7927

0988

699

MAJ

IĆ M

ATIS

LAV

5 3.

363.

542

3.33

3.34

3 30

.198

0

30.1

98

20

9882

1857

256

RAJ

SKI

DO

M D

.O.O

. ZA

TRG

I U

SLU

GE

4 2.

834.

108

2.81

8.72

8 15

380

0

25.0

04

21

7462

3613

721

VUKO

SAV

DAL

I BO

R

6 2.

675.

502

2.65

0.20

3 25

.296

0

27.8

44

22

0023

3804

209

VIN

A PI

LAČ

D.O

.O.

13

2.33

7.55

9 2.

385.

785

-48.

225

8.62

6 0


Stra

tegi

ja r

azvo

ja G

rada

Vrg

orca

20

16

23

6982

2966

299

POLI

KLIN

IKA

DR. P

ETRO

VIĆ

6 2.

165.

140

1.67

0.56

0 49

4.58

0 0

494.

580

24

8187

6923

470

TEKS

TIL

D.O

.O. Z

A TR

GO

VIN

U T

URIZ

AM I

U

GO

STIT

ELJS

TVO

7

2.04

5.92

7 2.

141.

442

-95.

514

139.

467

0

25

4851

1777

525

VUKO

VIĆ

MAT

KO

3 1.

816.

561

1.80

9.38

1 7.

179

0 7.

179

26

8000

8243

221

SUŠI

ON

ICA

MES

A -

GLO

BUS

D.O

.O.

7 1.

666.

614

1.65

2.52

0 14

.093

0

14.0

93

27

2646

1196

615

L-TE

X D

.O.O

.ZA

PRO

IZVO

DN

JU I

TRG

OVI

NU

EXP

ORT-

IMPO

R 7

1.22

6.12

1 1.

224.

411

1.71

0 5.

578

0

28

4853

6898

235

LM C

OM

MER

CE D

.O.O

. ZA

TRG

OVI

NU

EXP

ORT

IMPO

RT

9 1.

127.

420

1.12

2.67

5 4.

744

0 4.

744

29

2959

9834

230

STO

LARI

JA M

ARIO

D.O

.O.

6 1.

088.

064

1.07

8.74

9 9.

314

0 9.

314

30

6736

8419

477

ABAC

US

POD

. ZA

GRAD

JEVI

NAR

STVO

TRG

OVI

NU

I

USL

UG

U

2 93

5.10

0 84

0.89

7 94

.202

0

125.

663

Izvo

r: P

orez

na u

prav

a Re

publ

ike

Hrv

atsk

e –

Ran

g lis

ta o

bvez

nika

pre

ma

najv

ećem

izno

su is

kaza

nom

na

izab

rano

j sta

vci P

D o

bras

ca.

Nap

omen

a: P

opis

obu

hvać

a ob

vezn

ike

svih

reg

istr

irani

h dj

elat

nost

i, sv

ih t

ipov

a ob

vezn

ika

dok

je s

tatu

s pr

ijave

– v

erifi

cira

na p

rijav

a. U

tab

lici j

e pr

ikaz

ano

30 o

bvez

nika

, do

k su

pod

aci z

a os

tale

te

poda

ci o

izno

sim

a po

rezn

e ob

veze

, raz

liku

za u

plat

u/po

vrat

te

pred

ujam

dos

tupi

na

zaht

jev.


236

Tablica A. 8. Usporedba udjela djelatnosti poslovnih subjekta u osnovnim financijskim pokazateljima za Vrgorac, Splitsko-dalmatinsku županiju i Republiku Hrvatsku u razdoblju od 2010. do 2015.

NKD Šifra Godina

Dobit prije poreza Gubitak prije poreza Izvoz Uvoz JLS SDŽ RH JLS SDŽ RH JLS SDŽ RH JLS SDŽ RH

A

2010.

0,0 0,7 1,7 44,6 1,5 1,9 0,0 1,2 1,2 0,0 0,6 1,2

C 92,8 13,1 27,3 1,3 48,2 31,9 99,9 59,4 59,5 37,2 50,0 35,6

E 0,0 0,8 1,5 0,0 1,2 0,8 0,0 0,4 1,1 0,0 0,1 0,1

F 2,1 15,6 7,3 1,0 11,4 11,0 0,0 2,6 1,4 0,2 3,4 1,6

G 2,4 34,4 19,5 52,0 6,3 19,6 0,1 4,2 10,8 62,6 40,2 48,5

H 0,0 7,4 3,8 0,4 4,1 2,6 0,0 14,7 9,5 0,0 2,3 1,9

I 0,0 2,1 1,7 0,0 14,7 7,4 0,0 11,0 4,5 0,0 0,6 0,3

J 0,0 4,3 11,6 0,0 0,9 3,7 0,0 1,0 2,8 0,0 0,3 3,0

L 0,0 3,4 1,5 0,0 2,8 8,2 0,0 0,1 0,1 0,0 0,0 0,2

M 2,7 11,0 11,3 0,7 2,8 4,4 0,0 1,7 3,5 0,0 1,0 1,4

Q 0,0 0,8 0,5 0,0 0,1 0,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

S 0,0 0,3 0,4 0,0 0,4 0,3 0,0 0,2 0,1 0,0 0,2 0,4

Ukupno 100,0 94,0 86,6 100,0 94,4 92,1 100,0 96,5 94,6 100,0 98,7 94,1

A

2011.

0,0 0,6 1,8 40,7 1,8 2,2 0,0 0,5 1,6 0,0 0,3 1,7

C 93,5 61,4 37,2 45,4 47,2 24,3 98,7 51,0 58,8 56,1 40,5 34,5

E 0,1 0,5 1,7 0,0 0,4 0,8 1,3 0,8 1,7 0,0 0,0 0,2

F 0,9 5,7 5,2 3,6 14,3 16,8 0,0 1,1 1,4 0,0 4,7 1,5

G 2,3 13,8 17,2 9,5 9,3 16,2 0,0 13,3 11,6 43,9 48,3 48,1

H 0,1 3,9 3,1 0,0 2,9 3,4 0,0 12,1 8,8 0,0 1,6 1,2

I 0,2 1,6 2,0 0,2 10,4 7,6 0,0 11,2 4,3 0,0 0,5 0,3

J 0,0 1,5 10,4 0,0 0,8 3,5 0,0 1,5 2,7 0,0 0,2 3,4

L 0,0 1,3 1,3 0,0 3,6 8,3 0,0 0,1 0,1 0,0 0,1 0,1

M 2,8 5,7 10,0 0,5 4,9 8,7 0,0 2,1 3,8 0,0 1,5 1,8

Q 0,0 0,4 0,6 0,0 0,2 0,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

S 0,0 0,2 0,4 0,0 0,5 0,3 0,0 0,2 0,2 0,0 0,2 0,4

Ukupno 100,0 96,6 90,8 100,0 96,2 92,4 100,0 94,0 95,0 100,0 98,2 93,2

A

2012.

0,2 0,7 1,6 53,5 1,0 1,7 0,0 2,3 1,6 0,0 0,8 1,4

C 81,0 75,4 41,1 25,4 15,0 22,5 96,6 47,4 58,0 28,0 40,8 34,4

E 0,0 0,4 1,6 0,0 0,2 0,4 2,6 0,6 1,5 0,0 0,2 0,2

F 2,3 5,1 5,0 5,1 38,3 18,0 0,0 0,9 1,4 0,0 4,1 1,2

G 12,7 8,5 15,5 12,4 7,6 20,1 0,8 9,4 11,9 72,0 46,7 47,8

H 0,0 2,4 2,7 0,1 4,0 8,4 0,0 15,4 8,7 0,0 3,9 1,4

I 0,1 1,5 2,9 2,2 19,3 5,9 0,0 13,4 4,7 0,0 0,4 0,2

J 0,0 0,9 9,5 1,0 0,3 3,0 0,0 2,2 2,6 0,0 0,3 3,4

L 0,0 0,5 1,6 0,0 3,5 6,3 0,0 0,1 0,2 0,0 0,1 0,2

M 3,7 2,5 8,5 0,4 5,0 7,2 0,0 2,4 4,0 0,0 1,2 1,9

Q 0,0 0,2 0,6 0,0 0,2 0,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

S 0,0 0,1 0,4 0,0 0,7 0,3 0,0 0,1 0,3 0,0 0,3 0,3

Ukupno 100,0 98,1 90,9 100,0 95,0 94,4 100,0 94,0 95,1 100,0 98,8 92,5

A

2013.

0,1 0,4 1,6 2,1 2,1 2,5 0,0 0,7 1,8 0,0 0,4 1,6

C 92,4 39,3 25,6 0,4 25,1 24,8 96,4 42,2 56,6 33,2 35,8 35,6

E 0,0 0,7 1,5 0,3 0,7 0,7 2,5 0,4 1,3 0,0 0,5 0,2

F 0,8 12,0 6,2 95,1 22,2 13,5 0,0 1,8 1,4 0,0 3,4 1,2

G 6,3 17,8 17,3 0,6 10,0 20,6 1,1 16,7 12,8 66,8 53,2 46,8

H 0,0 5,8 3,6 0,0 4,4 5,5 0,0 12,4 8,1 0,0 1,6 1,5

I 0,3 6,5 5,2 0,0 17,3 5,6 0,0 13,7 4,8 0,0 0,6 0,3


237

J 0,0 2,5 9,1 0,0 4,1 3,7 0,0 2,5 2,6 0,0 0,7 3,9

L 0,0 1,5 1,8 0,0 4,5 6,1 0,0 0,1 0,1 0,0 0,2 0,0

M 0,0 7,3 9,9 1,4 3,8 9,2 0,0 2,0 4,1 0,0 1,2 1,9

Q 0,0 0,5 0,7 0,0 0,2 0,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

S 0,0 0,5 0,5 0,0 0,5 0,3 0,0 0,1 0,3 0,0 0,3 0,2

Ukupno 100,0 94,8 82,8 99,9 95,0 93,0 100,0 92,5 94,1 100,0 97,9 93,1

A

2014.

0,1 0,4 1,8 39,1 2,9 3,3 0,0 0,7 1,9 0,0 0,4 1,5

C 92,5 18,7 21,6 2,7 24,9 17,3 95,0 43,2 56,2 28,0 29,2 44,6

E 0,1 0,9 1,2 0,0 1,2 0,6 3,5 0,1 1,2 0,0 0,4 0,2

F 0,5 12,8 7,8 54,0 15,9 11,2 0,0 2,2 1,6 0,0 4,8 1,2

G 6,5 23,6 18,2 1,7 13,5 15,0 1,5 15,3 13,3 72,0 54,3 40,2

H 0,0 7,6 3,8 0,1 8,0 6,1 0,0 13,0 7,9 0,0 3,1 1,2

I 0,0 14,0 4,6 0,7 11,6 8,3 0,0 10,1 4,6 0,0 0,6 0,3

J 0,0 3,8 7,3 0,0 0,8 1,9 0,0 3,1 2,6 0,0 3,0 3,6

L 0,0 2,3 1,9 0,0 10,6 9,7 0,0 0,1 0,1 0,0 0,1 0,1

M 0,2 7,2 10,5 1,5 3,3 20,7 0,0 2,0 3,8 0,0 1,1 1,3

Q 0,0 0,8 0,7 0,0 0,4 0,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

S 0,0 0,4 0,4 0,0 0,6 0,3 0,0 0,1 0,2 0,0 0,2 0,1

Ukupno 100,0 92,6 79,7 99,7 93,8 94,6 100,0 89,8 93,6 100,0 97,1 94,4

A

2015.

0,0 1,0 2,2 11,1 1,8 2,3 0,0 0,5 2,0 0,0 0,3 1,5

C 88,1 19,3 21,0 5,5 20,3 26,9 98,1 47,2 54,6 35,8 42,6 42,5

E 0,0 1,1 1,3 0,0 0,7 0,6 1,5 0,3 1,0 0,0 0,1 0,2

F 5,2 17,6 6,3 78,5 19,5 15,4 0,0 1,8 1,6 0,0 9,1 1,4

G 6,3 22,2 18,6 1,6 9,4 13,5 0,4 15,4 14,3 64,2 39,0 41,2

H 0,0 7,7 5,2 0,2 18,8 5,0 0,0 10,9 8,1 0,0 2,8 1,2

I 0,1 11,4 5,3 0,0 8,1 8,2 0,0 9,9 4,7 0,0 0,4 0,4

J 0,0 2,5 6,5 0,0 0,9 2,1 0,0 2,6 2,9 0,0 1,1 3,8

L 0,0 2,2 2,4 0,0 9,3 8,3 0,0 0,1 0,1 0,0 0,1 0,1

M 0,0 6,7 13,6 2,4 5,0 6,8 0,0 1,3 3,6 0,0 0,7 1,5

Q 0,2 0,7 0,7 0,0 0,3 0,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

S 0,0 0,4 0,4 0,0 0,5 0,8 0,0 0,1 0,3 0,0 0,4 0,2

Ukupno 100,0 92,9 83,6 99,3 94,5 90,2 100,0 90,1 93,2 100,0 96,6 93,8

Izvor: FINA - Osnovni podaci 2010. - 2015. po područjima djelatnosti za Vrgorac, Splitsko-dalmatinsku županiju i Republiku Hrvatsku; obrada autora.

Napomena: S obzirom da je cilj pozicioniranje Vrgorca u odnosu na županiju i državu, su u tablici prikazane samo djelatnosti koje su u barem jednoj godini bile zastupljene u Gradu Vrgorcu. Slijedom navedenog, ukupne vrijednosti za županiju i državu nisu 100%.


Stra

tegi

ja r

azvo

ja G

rada

Vrg

orca

20

16

Tabl

ica

A. 9

. Usp

ored

ba u

djel

a po

slov

nih

su

bjek

ta p

rem

a nj

ihov

oj v

elič

ini u

osn

ovn

im f

inan

cijs

kim

pok

azat

elji

ma

za V

rgor

ac, S

plit

sko-

dalm

atin

sku

žup

anij

u i

Rep

ublik

u H

rvat

sku

u r

azdo

blju

od

2010

. do

201

5.

Vel

ičin

a su

bjek

ta

God

. D

obit

pri

je p

orez

a

Gu

bita

k pr

ije

pore

za

Izvo

z

Uvo

z

JLS

SDŽ

RH

JL

S SD

Ž R

H

JLS

SDŽ

RH

JL

S SD

Ž R

H

Mik

ro

2010

.

4,90

23

,53

22,8

8 55

,69

23,5

3 25

,15

0,08

21

,30

22,9

1 16

,86

24,9

8 25

,48

Mal

i 9,

24

24,5

8 24

,40

0,00

26

,72

25,0

0 34

,82

23,0

8 24

,87

83,1

2 27

,49

25,4

8

Sred

nji

0,59

23

,05

24,1

4 44

,31

24,8

6 25

,13

0,00

28

,52

25,5

1 0,

03

24,5

7 23

,86

Vel

iki

85,2

7 28

,84

28,5

8 0,

00

24,8

9 24

,72

65,1

0 27

,10

26,7

1 0,

00

22,9

6 25

,17

Uku

pno

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

Mik

ro

2011

.

4,52

23

,63

20,6

0 59

,44

29,1

3 27

,25

0,01

14

,52

13,7

7 18

,07

8,01

8,

60

Mal

i 15

,54

25,9

0 22

,47

0,00

33

,06

28,4

6 40

,50

13,0

3 14

,50

81,9

3 9,

89

9,55

Sred

nji

0,17

25

,22

28,3

1 40

,56

19,2

9 22

,13

1,27

31

,27

33,1

9 0,

00

40,2

3 40

,42

Vel

iki

79,7

6 25

,25

28,6

2 0,

00

18,5

2 22

,16

58,2

2 41

,18

38,5

4 0,

00

41,8

7 41

,44

Uku

pno

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

Mik

ro

2012

.

6,49

19

,44

21,6

8 40

,01

27,6

8 22

,56

0,00

22

,44

20,3

3 8,

77

25,3

2 25

,86

Mal

i 12

,62

25,7

7 23

,59

6,83

33

,07

22,7

1 39

,93

22,9

1 23

,68

43,8

2 24

,01

25,1

3

Sred

nji

9,08

26

,59

26,8

1 53

,16

19,9

3 38

,59

0,76

27

,97

26,9

5 47

,40

24,5

0 22

,96

Vel

iki

71,8

2 28

,21

27,9

2 0,

00

19,3

2 16

,14

59,3

1 26

,68

29,0

4 0,

00

26,1

7 26

,04

Uku

pno

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

Mik

ro

2013

.

2,40

27

,71

23,1

2 2,

50

18,1

8 31

,18

0,50

25

,62

21,7

8 6,

36

25,5

7 24

,17

Mal

i 6,

23

26,7

2 26

,42

24,9

1 44

,73

26,3

2 72

,31

22,7

3 24

,39

40,8

3 25

,22

26,1

8

Sred

nji

4,84

24

,01

24,4

5 72

,59

14,8

3 20

,16

0,17

24

,72

27,1

7 52

,81

25,5

3 25

,61

Vel

iki

86,5

2 21

,56

26,0

2 0,

00

22,2

6 22

,34

27,0

3 26

,92

26,6

7 0,

00

23,6

7 24

,04

Uku

pno

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00


Stra

tegi

ja r

azvo

ja G

rada

Vrg

orca

20

16

Mik

ro

2014

.

1,54

19

,09

14,3

3 6,

95

14,7

0 18

,23

3,24

16

,93

16,5

1 4,

80

15,6

3 16

,82

Mal

i 8,

23

14,7

9 15

,01

53,2

5 18

,56

12,8

8 61

,84

21,3

4 18

,79

37,3

8 20

,00

18,0

7

Sred

nji

5,51

10

,26

32,5

3 39

,80

50,1

1 40

,84

0,48

32

,64

31,6

5 57

,82

37,4

2 31

,15

Vel

iki

84,7

2 55

,86

38,1

3 0,

00

16,6

3 28

,05

34,4

4 29

,08

33,0

5 0,

00

26,9

5 33

,96

Uku

pno

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

Mik

ro

2015

.

1,01

67

,26

29,1

1 11

,67

62,9

0 37

,89

4,57

21

,68

25,1

3 5,

53

29,0

7 22

,64

Mal

i 10

,39

15,2

1 20

,99

88,3

3 6,

71

29,6

3 80

,32

23,2

1 23

,49

34,8

7 24

,00

21,9

8

Sred

nji

6,06

5,

52

23,9

0 0,

00

12,7

7 15

,65

0,00

25

,99

24,8

5 59

,59

17,5

1 27

,37

Vel

iki

82,5

4 12

,01

26,0

0 0,

00

17,6

1 16

,83

15,1

0 29

,12

26,5

3 0,

00

29,4

2 28

,01

Uku

pno

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

100

,00

Izvo

r: F

INA

- O

snov

ni p

odac

i 201

0. -

201

5. p

o ve

ličin

i za

Vrgo

rac,

Spl

itsko

-dal

mat

insk

u žu

pani

ju i

Rep

ublik

u H

rvat

sku;

obr

ada

auto

ra.


240

Tablica A. 10. Kretanje osnovnih financijskih pokazatelja u Vrgorcu, Splitsko-dalmatinskoj županiji i Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2015.

Podr-učje

Godina Dobit prije poreza Gubitak prije poreza

Izvoz Uvoz

Po glavi stanovnika

JLS 2010. 7.959,71 765,33 3.500,09 2.911,43

JLS 2011. 9.078,45 411,04 3.451,09 3.613,94

JLS 2012. 4.779,97 612,82 3.143,28 4.598,70

JLS 2013. 9.540,85 4.232,38 3.763,22 5.480,57

JLS 2014. 13.927,20 2.188,71 1.965,97 5.667,94

JLS 2015. 16.620,91 1.797,98 2.471,79 4.151,75

SDŽ 2010. 4.111,79 6.262,08 11.191,87 7.866,34

SDŽ 2011. 7.848,95 6.356,21 10.817,47 6.979,17

SDŽ 2012. 13.885,91 6.014,07 9.088,60 6.266,25

SDŽ 2013. 6.177,80 4.710,84 9.586,32 5.635,17

SDŽ 2014. 5.728,21 3.532,57 11.904,13 5.443,49

SDŽ 2015. 6.667,55 4.074,74 13.233,18 7.030,24

RH 2010. 7.988,05 6.966,52 21.041,34 20.703,72

RH 2011. 8.929,62 6.032,59 22.716,66 22.169,88

RH 2012. 8.958,95 6.813,57 23.005,80 21.427,93

RH 2013. 8.084,08 6.346,94 22.676,53 20.700,64

RH 2014. 9.136,05 5.890,45 24.759,01 23.071,56

RH 2015. 9.768,65 4.472,49 26.911,85 24.379,90

Apsolutne vrijednosti

JLS 2010. 52.311.225,00 5.029.772,00 23.002.577,00 19.133.936,00

JLS 2011. 59.663.577,00 2.701.374,00 22.680.588,00 23.750.830,00

JLS 2012. 31.413.930,00 4.027.427,00 20.657.623,00 30.222.630,00

JLS 2013. 62.702.463,00 27.815.183,00 24.731.852,00 36.018.305,00

JLS 2014. 91.529.585,00 14.384.215,00 12.920.373,00 37.249.716,00

JLS 2015. 109.232.625,00 11.816.317,00 16.244.593,00 27.285.314,00

SDŽ 2010. 1.870.032.421,00 2.847.979.331,00 5.090.038.928,00 3.577.595.548,00

SDŽ 2011. 3.569.688.865,00 2.890.789.883,00 4.919.762.655,00 3.174.110.309,00

SDŽ 2012. 6.315.281.961,00 2.735.188.502,00 4.133.477.032,00 2.849.879.790,00

SDŽ 2013. 2.809.651.941,00 2.142.480.923,00 4.359.840.458,00 2.562.863.740,00

SDŽ 2014. 2.605.178.781,00 1.606.603.670,00 5.413.976.682,00 2.475.690.435,00

SDŽ 2015. 3.032.388.405,00 1.853.185.595,00 6.018.422.331,00 3.197.337.142,00

RH 2010. 34.227.918.805,00 29.850.754.175,00 90.159.816.431,00 88.713.161.066,00

RH 2011. 38.262.449.537,00 25.848.960.979,00 97.338.387.168,00 94.995.475.082,00

RH 2012. 38.388.097.074,00 29.195.384.274,00 98.577.306.943,00 91.816.315.362,00

RH 2013. 34.639.382.126,00 27.195.939.795,00 97.166.401.670,00 88.699.933.495,00

RH 2014. 39.146.980.459,00 25.239.919.793,00 106.089.610.919,00 98.859.094.055,00

RH 2015. 41.857.585.940,00 19.164.129.346,00 115.314.299.488,00 104.465.186.544,00


Napomena: S ciljem usporedbe odabranih pokazatelja za tri razine uprave izračunati su iznosi po glavi stanovnika kako bi se što vjerodostojnije usporedila područja značajno različitih veličina i naseljenosti. Nastavno, korištene su vrijednosti iz popisa stanovništva DZS-a iz 2011. prema kojima su vrijednosti za JLS, SDŽ i RH redom 6 572, 454 798 te 4 284 889.


241

VII POPIS TABLICA, SLIKA I GRAFIKONA

Tablica 1.1. Kretanja broja stanovnika Grada Vrgorca u odnosu na Splitsko-dalmatinsku županiju ...... 8 Tablica 1.2. Kretanja broja stanova u Gradu Vrgorcu u odnosu na Splitsko-dalmatinsku županiju ..... 8 Tablica 1.3. Kretanja broja kućanstava u Gradu Vrgorcu u odnosu na Splitsko-dalmatinsku županiju .. 9 Tablica 1.4. Broj stanovnika u naseljima Grada Vrgorca prema popisu stanovništva iz 2011. godine ... 9 Tablica 2.1. Stanovi prema načinu korištenja 2001. i 2011., Vrgorac ................................................11 Tablica 2. 2. Stanovi prema načinu korištenja 2001. i 2011., SDŽ ....................................................12 Tablica 2. 3. Cestovna infrastruktura na području Grada Vrgorca .....................................................13 Grafički prikaz 2. 1. Javne ceste na području Grada Vrgorca ............................................................15 Grafički prikaz 2. 2. Autobusna stajališta na području Grada Vrgorca ...............................................18 Tablica 2. 4. Linije prijevoza putnika na podruju Grada Vrgorca .......................................................18 Grafički prikaz 2. 3. Željeznička i zračna infrastruktura na području grada Vrgorca ............................20 Grafički prikaz 2. 4. Funkcionalne regije prometnog razvoja Republika Hrvatske ...............................21 Grafički prikaz 1. 5. Intenzitet motornog prometa na širem području Grada Vrgorca .........................22 Tablica 2. 5. Brojačka mjesta na području Grada Vrgorca................................................................22 Grafički prikaz 2. 5. PGDP i PLDP motornih vozila na dionicama autoceste A1 na području Grada Vrgorca u razdoblju 2010. – 2015. .................................................................................................23 Grafički prikaz 2. 6. PGDP i PLDP motornih vozila na NP Ravča i NP Vrgorac u razdoblju 2010. – 2015.. .......................................................................................................................................24 Grafički prikaz 2. 7. PGDP i PLDP motornih vozila na dionicama državne ceste D62 na području Grada Vrgorca u razdoblju 2010. – 2015. .................................................................................................25 Grafički prikaz 2. 8. PGDP i PLDP motornih vozila na županijskim cestama ŽC6208 i ŽC6199 na području Grada Vrgorca u razdoblju 2010. – 2015. .........................................................................26 Grafički prikaz 2. 9. Registrirana cestovna vozila na području Grada Vrgorca na dan 31.12.2010.-31.12.2015. .................................................................................................................................27 Grafički prikaz 2. 10. Registrirana cestovna vozila na području Splitsko-dalmatinske županije na dan 31.12.2010.-31.12.2015................................................................................................................28 Grafički prikaz 2. 11. Broj smrtno stradalih na 100.000 stanovnika na području Grada Vrgorca i PU Splitsko-dalmatinske .....................................................................................................................29 Grafički prikaz 2. 12. Prekogranični promet vozila i putnika na graničnim prijelazima na području Grada Vrgorca .......................................................................................................................................32 Grafički prikaz 2. 13. Prekogranični promet vozila i putnika na graničnim prijelazima u blizini područja Grada Vrgorca ..............................................................................................................................32 Grafički prikaz 2. 14. Sustav vodoopskrbe na području Grada Vrgorca .............................................34 Grafički prikaz 2. 15. Sustav odvodnje otpadnih voda na području rada Vrgorca ...............................36 Grafički prikaz 2. 16. Fakturirana voda na području a Vrgorca u razdoblju od 2010.-2015. (u 000 m3) .. .......................................................................................................................................37 Grafički prikaz 2. 17. Broj priključaka na vodoopskrbu na području Grada Vrgorac u razdoblju od 2010.-2015. .................................................................................................................................38 Grafički prikaz 2. 18. Prosječna potrošnja vode u Gradu Vrgorac i RH u m3 ......................................38 Grafički prikaz 2. 19. Plavna podrčja na prostoru Grada Vrgorca ......................................................39 Grafički prikaz 2. 20. Sustav opskrbe plinom na području Grada Vrgorca ..........................................41 Tablica 2. 6. Groblja na području Grada Vrgorac ............................................................................42 Grafički prikaz 2. 21. Prikupljeni neopasni otpad na području Grada Vrgorac u razdoblju od 2010.-2015. u t ......................................................................................................................................44 Grafički prikaz 2. 22. Prijenosna i distribucijska elektroenergetska mreža na području Grada Vrgorac 46 Tablica 2. 7. Elementi distribucijskih mreža na području Grada Vrgorca ...........................................46 Grafički prikaz 2. 23. Kretanje ukupne potrošnje električne energije u kWh u Gradu Vrgorcu u razdoblju 2010.-2015. ...................................................................................................................48 Tablica 2. 8. Prosječna potrošnja po kategoriji potrošača električne energije u Gradu Vrgorcu i RH u razdoblju 2010.-2015. ...................................................................................................................50 Tablica 2. 9. Broj priključaka u kategoriji kućanstvo prema mjestima na području Grada Vrgorca u 2015. godini. ................................................................................................................................50

Tablica1.1.KretanjabrojastanovnikaGradaVrgorcauodnosunaSplitsko-dalmatinskužupaniju..........................10Tablica1.2.KretanjabrojastanovauGraduVrgorcuuodnosunaSplitsko-dalmatinskužupaniju...........................10Tablica1.3.KretanjabrojakućanstavauGraduVrgorcuuodnosunaSplitsko-dalmatinskužupaniju......................11Tablica1.4.BrojstanovnikaunaseljimaGradaVrgorcapremapopisustanovništvaiz2011.godine.......................11Tablica2.1.Stanovipremanačinukorištenja2001.i2011.,Vrgorac..........................................................................13Tablica2.2.Stanovipremanačinukorištenja2001.i2011.,SDŽ..............................................................................14Tablica2.3.CestovnainfrastrukturanapodručjuGradaVrgorca..............................................................................15Grafičkiprikaz2.1.JavnecestenapodručjuGradaVrgorca......................................................................................17Grafičkiprikaz2.2.AutobusnastajalištanapodručjuGradaVrgorca........................................................................20Tablica2.4.LinijeprijevozaputnikanapodrujuGradaVrgorca...............................................................................20Grafičkiprikaz2.3.ŽeljezničkaizračnainfrastrukturanapodručjugradaVrgorca..................................................22Grafičkiprikaz2.4.FunkcionalneregijeprometnograzvojaRepublikaHrvatske.....................................................23Grafičkiprikaz1.5.IntenzitetmotornogprometanaširempodručjuGradaVrgorca................................................24Tablica2.5.BrojačkamjestanapodručjuGradaVrgorca...........................................................................................24Grafičkiprikaz2.5.PGDPiPLDPmotornihvozilanadionicamaautocesteA1napodručjuGradaVrgorcaurazdoblju2010.–2015.................................................................................................................................................25Grafičkiprikaz2.6.PGDPiPLDPmotornihvozilanaNPRavčaiNPVrgoracurazdoblju2010.–2015...............26Grafičkiprikaz2.7.PGDPiPLDPmotornihvozilanadionicamadržavnecesteD62napodručjuGradaVrgorcaurazdoblju2010.–2015.................................................................................................................................................27Grafičkiprikaz2.8.PGDPiPLDPmotornihvozilanažupanijskimcestamaŽC6208iŽC6199napodručjuGradaVrgorcaurazdoblju2010.–2015................................................................................................................................28Grafičkiprikaz2.9.RegistriranacestovnavozilanapodručjuGradaVrgorcanadan31.12.2010.-31.12.2015........29Grafičkiprikaz2.10.RegistriranacestovnavozilanapodručjuSplitsko-dalmatinskežupanijenadan31.12.2010.-31.12.2015.................................................................................................................................................30Grafičkiprikaz2.11.Brojsmrtnostradalihna100.000stanovnikanapodručjuGradaVrgorcaiPUSplitsko-dalmatinske..............................................................................................................................................31Grafičkiprikaz2.12.PrekograničniprometvozilaiputnikanagraničnimprijelazimanapodručjuGradaVrgorca.33Grafičkiprikaz2.13.PrekograničniprometvozilaiputnikanagraničnimprijelazimaublizinipodručjaGradaVrgorca..............................................................................................................................................................34Grafičkiprikaz2.14.SustavvodoopskrbenapodručjuGradaVrgorca......................................................................36Grafičkiprikaz2.15.SustavodvodnjeotpadnihvodanapodručjuradaVrgorca.......................................................38Grafičkiprikaz2.16.FakturiranavodanapodručjuaVrgorcaurazdobljuod2010.-2015.(u000m3)...................39Grafičkiprikaz2.17.BrojpriključakanavodoopskrbunapodručjuGradaVrgoracurazdobljuod2010.-2015......41Grafičkiprikaz2.18.ProsječnapotrošnjavodeuGraduVrgoraciRHum3.............................................................40Grafičkiprikaz2.19.PlavnapodrčjanaprostoruGradaVrgorca...............................................................................41Grafičkiprikaz2.20.SustavopskrbeplinomnapodručjuGradaVrgorca.................................................................43Tablica2.6.GrobljanapodručjuGradaVrgorac........................................................................................................44Grafičkiprikaz2.21.PrikupljenineopasniotpadnapodručjuGradaVrgoracurazdobljuod2010.-2015.ut..........46Grafičkiprikaz2.22.PrijenosnaidistribucijskaelektroenergetskamrežanapodručjuGradaVrgorac.....................48Tablica2.7.ElementidistribucijskihmrežanapodručjuGradaVrgorca...................................................................48Grafičkiprikaz2.23.KretanjeukupnepotrošnjeelektričneenergijeukWhuGraduVrgorcuurazdoblju2010.-2015..................................................................................................................................50Tablica2.8.ProsječnapotrošnjapokategorijipotrošačaelektričneenergijeuGraduVrgorcuiRHurazdoblju2010.-2015................................................................................................................................................52Tablica2.9.BrojpriključakaukategorijikućanstvopremamjestimanapodručjuGradaVrgorcau 2015. godini. .......................................................................................................................................................... 52


Grafičkiprikaz2.24.MrežanepokretnihkomunikacijaipoštanskeinfrastrukturenapodručjuGradaVrgorca...........54Tablica2.10.Lokacija,operateriitehnologijapokretnekomunikacijskemreže..........................................................54Grafičkiprikaz2.25.MrežapokretnihkomunikacijanapodručjuGradaVrgorca.......................................................56Grafičkiprikaz2.26.PodručjadostupnostipokretnogširokopojasnogpristupainternetunapodručjuGradaVrgorca.................................................................................................................................................................58Grafičkiprikaz2.27.PodručjadostupnostinepokretnogširokopojasnogpristupainternetunapodručjuGradaVrgorca................................................................................................................................................................59Tablica2.11.UdiopriključenihkućanstavanaširokopojasnuinfrastrukturupristupainternetupremaMBit/snapodručjuGradaVrgorca.................................................................................................................................................60Tablica2.12.KategorijezaštićenihpodručjanapodručjuRH......................................................................................60Grafičkiprikaz2.28.ParkprirodeBiokovo...................................................................................................................61Tablica2.13.PosebnovrijednapodručjanapodručjuparkaprirodeBiokovo..............................................................62Grafičkiprikaz2.29.PodručjeočuvanjaznačajnozapticeBiokovoiRilić-HR1000030...........................................64Tablica2.14.VrstepticanapodručjuočuvanjaBiokovoiRilić-HR1000030.............................................................65Tablica2.15.Opasnosti,pritisciiaktivnostikojiutječunapodručjeočuvanjaBiokovoiRilić-HR1000030..........................................................................................................................................66Tablica2.16CiljeviimjereočuvanjapticaupodručjuočuvanjaBiokovoiRilić-HR1000030..................................68Tablica2.17.TipovistaništanapodručjuočuvanjaBetinavelikajama-HR2000007.................................................73Tablica2.18.Opasnosti,pritisciiaktivnostikojiutječunapodručjeočuvanjaBetinavelikajama-HR2000007....................................................................................................................................73Tablica2.19.TipovistaništanapodručjuočuvanjaVelikašpiljakodAntunovića-HR2000179................................74Tablica2.20.Opasnosti,pritisciiaktivnostikojiutječunapodručjeočuvanjaVelikašpiljakodAntunovića-HR2000179...............................................................................................................................................74Tablica2.21.Opasnosti,pritisciiaktivnostikojiutječunapodručjeočuvanjaMatica-Vrgoračkopolje-HR2001046...........................................................................................................................75Tablica2.22.TipovistaništanapodručjuočuvanjaMatica-Vrgoračkopolje-HR2001046........................................76Tablica2.23.VrstenapodručjuočuvanjaMatica-Vrgoračkopolje-HR2001046.......................................................77Tablica2.24.Opasnosti,pritisciiaktivnostikojiutječunapodručjeočuvanjaJasenaponor-HR2001321.............................................................................................................................................79Tablica2.25.VrstenapodručjuočuvanjaRastočkopolje-HR2001315......................................................................80Tablica2.26.Opasnosti,pritisciiaktivnostikojiutječunapodručjeočuvanjaRastočkopolje-HR2001315..........................................................................................................................................80Tablica2.27.TipovistaništanapodručjuočuvanjaJasenaponor-HR2001321..........................................................82Tablica2.28.VrstenapodručjuočuvanjaJasenaponor-HR2001321.........................................................................83Tablica2.29.Opasnosti,pritisciiaktivnostikojiutječunapodručjeočuvanjaBiokovo-HR5000030.......................85Tablica2.30.TipovistaništanapodručjuočuvanjaBiokovo-HR5000030.................................................................86Tablica2.31.VrstenapodručjuočuvanjaBiokovo-HR5000030................................................................................88Tablica2.32.StanišnitipovinapodručjuGradaVrgorca.............................................................................................90Grafičkiprikaz2.30.KopnenastaništanapodručjuGradaVrgorca.............................................................................91Tablica2.33.Ciljeviprostornogplaniranjausvrhuzaštiteprirodnihresursa...............................................................92Tablica2.34.IskazprostornihpokazateljazanamjenupovršinanapodručjuGradaVrgorca......................................93Tablica2.35.VrstekulturnihdobarauRH....................................................................................................................94Tablica2.36.ZaštićenaipreventivnozaštićenakulturnadobaranapodručjuGradaVrgorca.....................................95Grafičkiprikaz2.31.Arheološkilokaliteticrkvasv.Mihovila....................................................................................98Grafičkiprikaz2.32.RodnakućaTinaUjevića.............................................................................................................99Tablica2.37.Kulturnadobranadkojimanijedonesenorješenjekojimseutvrđujesvojstvokulturnogadobra........100Tablica2.38.KulturnemanifestacijenapodručjuGradaVrgorca..............................................................................101Tablica3.1.Kretanjeukupnogbrojastanovništvapopopisimaiz2001.i2011.godine............................................103Tablica3.2.Općekretanjestanovništva(podjelapospoluidobnimskupinama),popis2001...................................104Tablica3.3.Općekretanjestanovništva(podjelapospoluidobnimskupinama),Popis2011...................................105Tablica3.4.Općekretanjeosnovnihdemografskihpokazatelja(Popis2001.i2011.g).............................................106Tablica3.5.Stanovništvostaro15ivišegodinapremaspoluizavršenojškoli,pogradovima/općinama,Popis2001.....................................................................................................................................................................107


Tablica3.6.Stanovništvostaro15ivišegodinapremanajvišojzavršenojškoli,ispolu,Popis2011...........................107Tablica3.7.Stanovništvostaro15ivišegodinapremanajvišojzavršenojškoli,starostiispoluugraduvrgorcu,popis2011.........................................................................................................................................................................108Tablica3.8.Prirodnokretanjestanovništvaod2009.do2014.godine...........................................................................110Slika4.1.Osobitovrijednopoljoprivrednotlo,Vrgorac,2013.......................................................................................112Tablica4.1.KarakteristiketurizmagradovaiopćinaDalmatinskezagore,2014...........................................................114Grafičkiprikaz4.1.DolasciinoćenjaturistauGraduVrgorcuzarazdoblje2010.-2015...............................................115Grafičkiprikaz4.2.Dolascistranihidomaćihgostiju,2010.-2015.................................................................................116Grafičkiprikaz4.3.Noćenjastranihidomaćihturista,2010.-2015.................................................................................116Grafičkiprikaz4.4.DolascituristanapodručjuDalmatinskezagoreiVrgorcaurazdoblju2011.-2014......................117Tablica4.2.BrojistrukturapravnihosobapremaustrojuPorezneupraveRHopravnimosobama.116Tablica4.3.Iskazanadobitizračunadobitiigubitkapremadjelatnostizarazdobljeod2010.do2014.......................119Tablica4.4.Iskazanigubitakizračunadobitiigubitkapremadjelatnostizarazdobljeod2010.do2014....................120Tablica4.5.Pokazateljiutvrđivanjaporezanadobitzarazdobljeod2010.do2014......................................................121Grafičkiprikaz4.5.Kretanjedobitiigubitkaurazdobljuod2010.do2014..................................................................122Tablica4.6.Kretanjeizvozaiuvozaurazdobljuod2010.do2015................................................................................122Grafičkiprikaz4.6.Kretanjeizvozaiuvozaurazdobljuod2010.do2015....................................................................123Tablica4.7.Osnovnipokazateljiutvrđivanjaporezanadohodakzarazdobljeod2010.do2014..................................124Grafičkiprikaz4.7.Kretanjeprimitaka,izdataka,dohotkaigubitkaurazdobljuod2010.do2014..............................125Tablica4.8.Brojaktivnihzadrugapremadjelatnostiurazdobljuod2010.do2015......................................................125Tablica4.9.Pregledinsolventnihposlovnihsubjekataurazdobljuod2010.do2015....................................................126Tablica4.10.Brojnovootvorenihibrisanihtrgovačkihdruštavaurazdobljuod2010.do2015...................................127Grafičkiprikaz4.8.UsporedbakretanjaukupnedobitiprijeporezazaVrgorac,Splitsko-dalmatinskužupanijuiRepublikuHrvatskuurazdobljuod2010.do2015........................................................................................................129Grafičkiprikaz4.9.UsporedbakretanjaukupnoggubitkaprijeporezazaVrgorac,Splitsko-dalmatinskužupanijuiRepublikuHrvatskuurazdobljuod2010.do2015.........................................................................................129Grafičkiprikaz4.10.UsporedbakretanjaukupnogizvozazaVrgorac,Splitsko-dalmatinskužupanijuiRepublikuHrvatskuurazdobljuod2010.do2015............................................................................................................................130Grafičkiprikaz4.11.UsporedbakretanjaukupnoguvozazaVrgorac,Splitsko-dalmatinskužupanijuiRepublikuHrvatskuurazdobljuod2010.do2015............................................................................................................................130Tablica5.1.Strukturaekonomskiaktivnihineaktivnihpojedincastarijihod15godinanaprostoruGradaVrgorca,Splitsko-dalmatinskežupanijeiRepublikeHrvatskepremaPopisustanovništva2011.................................................132Tablica5.2.Strukturaekonomskiaktivnihineaktivnihpojedincaod20do64godinanaprostoruGradaVrgorca,Splitsko-dalmatinskežupanijeiRepublikeHrvatskepremaPopisustanovništva2011.................................................132Tablica5.3.StrukturaljudikojiostvarujudohotkenaprostoruGradaVrgorcaiSplitsko-dalmatinskežupanijeuperioduod2010.do2014.godine....................................................................................................................................133Tablica5.4.BrojnezaposlenihosobapoodabranimmjesecimanapodručjuSplitsko-dalmatinskežupanije,siječanj2010.–prosinac2015.g......................................................................................................................................134Tablica5.5.BrojnezaposlenihosobapoodabranimmjesecimanapodručjuGradaVrgorca,siječanj2010.–prosinac2015.g......................................................................................................................................135Tablica5.6.BrojnezaposlenihosobapoodabranimdobnimskupinamaimjesecimanapodručjuGradaVrgorcasiječanj2010.–prosinac2015.g.......................................................................................................................................136Tablica5.7.ObrazovnastrukturanezaposlenihosobapoodabranimmjesecimanapodručjuGradaVrgorca,2010.–2015.g...................................................................................................................................................................137Tablica6.1.Vrtići,brojupisanedjecepodobnimskupinama,djelatnici,početakpedagoškihgodina..........................138Tablica6.2.Osnovneškole,razredniodjeli,učeniciiučitelji,početakškolskihgodina................................................138Tablica6.3.Srednješkole,razredniodjeliiučenici,krajškolskihgodina......................................................................139Tablica6.4.PopisaktivnihudrugasasjedištemnapodručjuGradaVrgorca..................................1382001...............140


Grafičkiprikaz6.1.Navalnovozilo..........................................................................................................................147Tablica7.1.Vrijednostimovine,obvezaivlastitihizvoraGradaVrgorcau2015.god...........................................149Tablica7.2.FiskalnikapacitetGradaVrgorcaiprosjekgradovaSplitsko-Dalmatinskežupanijeza2015.godinu(knpostanovniku)...............................................................................................................................151Tablica7.3.OstvareniprihodiirashodiproračunaGradaVrgorcaod2010.do2015.............................................152Grafičkiprikaz7.1.KretanjeproračunskihprihodairashodaGradaVrgorcaod2010.do2015............................153Grafičkiprikaz7.2.StrukturaosnovnihprihodaodposlovanjauGraduVrgorcu2015.godine.............................154Grafičkiprikaz7.3.Struktura1.42.osnovnihrashodaposlovanjauGraduVrgorcu2015.godine.........................155Grafičkiprikaz7.4.RashodipremafunkcionalnojklasifikacijiuGraduVrgorcu2015.godine.............................156Tablica7.4.Kategorizacijaindeksarazvijenosti......................................................................................................158Tablica7.5.IndeksrazvijenostiGradaVrgorcaiSplitsko-dalmatinskežupanije....................................................159Tablica7.6.VrijednostiosnovnihpokazateljarazvijenostizaGradVrgorac,ŽupanijuiRH.................................159Tablica7.7.KlasifikacijaJLSuSplitsko-dalmatinskojžupanijipremaskupinamaindeksarazvijenosti................160Tablica7.8.Iskazprostornihpokazateljazanamjenupovršina...............................................................................162Tablica7.9.ProjektinapodručjuGradaVrgorcafinanciraniizinozemnihizvoraurazdoblju2010.-2015............164Tablica7.10.ProjektinapodručjuGradaVrgorcafinanciraniizproračunaRHurazdoblju2010.-2015...............166Tablica-A1---Površinakorištenogapoljoprivrednogzemljištatebrojstokeiperadiprivatnihkućanstava,Popis2011..................................................................................................................................................................231Tablica-A2---Privatnakućanstvapremakorištenomepoljoprivrednomzemljištu,brojustokeiperadi,Popis2011..................................................................................................................................................................232TablicaA.3.Brojzaposlenihiukupanbrojsubjekatapremadjelatnostizarazdobljeod2010.do2014................233TablicaA.4.Izvozpremadjelatnostimaurazdobljuod2013.do2015...................................................................234TablicaA.5.Uvozpremadjelatnostimaurazdobljuod2013.do2015...................................................................234TablicaA.6.Pokazateljiutvrđivanjaporezanadohodakzarazdobljeod2010.do2014........................................235


PROCJENA

UGROŽENOSTIODPOŽARA

I

TEHNOLOŠKIH

EKSPLOZIJA

GRADVRGORAC

(USKLAĐENJE1)


Sadržaj

1)PRIKAZPOSTOJEĆEGSTANJA..........................................................................................................2521.1.Položaj,površinaireljef........................................................................................................................2531.2.Brojstanovnika,tenjihovadobna,spolnaiobrazovnastruktura..........................................................2541.3.Preglednaseljenihmjesta.....................................................................................................................2571.4.Pregledpravnihosobaugospodarstvupovrstama...............................................................................2571.5.Pregledpravnihosobeugospodarstvugledepovećanihopasnostiodnastajanjaiširenjapožara.......2601.6.Pregledgospodarskihzona....................................................................................................................2611.7.Pregledcestovnog,željezničkog,pomorskogizračnogprometa..........................................................2611.7.1Cestovnipromet...................................................................................................................................2611.7.2.Željezničkipromet..............................................................................................................................2621.7.3.Pomorskipromet.................................................................................................................................2621.7.4.Zračnipromet.....................................................................................................................................2621.8.Pregledturističkihnaseljaisadržaja.....................................................................................................2631.9.Pregledelektroenergetskemreže,građevinaiobjekata.........................................................................2661.10.Pregledplinovoda................................................................................................................................2661.11.Pregledlokacijanakojimasuuskladištenevećekoličinezapaljivihtekućinaiplinova,eksplozivnihidrugihopasnihtvari..............................................................................................................2661.12.Pregledvatrogasnihpostrojbi..............................................................................................................2681.12.1Profesionalnevatrogasnepostrojbe...................................................................................................2681.12.2.Dobrovoljnevatrogasnepostrojbe....................................................................................................2681.13.Pregledvodoopskrbaiprirodnihizvorištavodezagašenjepožara.....................................................2681.13.1Izvorivode,vodenitokoviivodoopskrba.........................................................................................2681.13.2.Hidrantskamreža..............................................................................................................................2701.14.Pregledgrađevinaukojimatrajnoilipovremenoboravivećibrojosoba...........................................2711.15.Pregledprostoraigrađevinaukojimaseobavljautovariistovaropasnihtvari.................................2711.16.Pregledpoljoprivrednihpovršina,tešumskihpovršinapovrstama,starostiizapaljivostišumaiizgrađenostiprotupožarnihprosjekaiputovaušumama...........................................................................2721.16.1Poljoprivrednepovršine.....................................................................................................................2721.16.2.Šumskepovršine...............................................................................................................................2761.17.Klimatskeznačajke...............................................................................................................................2761.18.Seizmičkeznačajke..............................................................................................................................2771.19.Odlagalištaotpada...............................................................................................................................2811.20.Preglednaselja,ulicaigrađevinakojimanisuosiguranivatrogasnipristupi......................................2811.21.Nedostatakuređaja,opreme,sredstavaivozilazagašenjepožara......................................................2811.22.Pregledsustavatelefonskihiradijskihvezauporabljivihugašenjupožara........................................2821.22.1Telefonskeveze.................................................................................................................................2821.22.1.1.Fiksnatelefonskamreža................................................................................................................2821.22.1.2.Mobilnetelefonskemreže.............................................................................................................2821.22.2. Radijske veze .................................................................................................................................... 2821.23.PregledpožaranastalihnaprostoruGradaVrgorca...........................................................................2822)PROCJENEUGROŽENOSTIODPOŽARAPRAVNIHOSOBA........................................................2853)STRUČNAOBRADAČINJENIČNIHPODATAKA............................................................................2873.1.Ugroženostodpožara............................................................................................................................2883.2.PožarneznačajkepodručjaGradaVrgorca...........................................................................................2893.2.1.Geografskipoložaj,površinaireljef..................................................................................................2893.2.2.Klimatskeznačajke.............................................................................................................................2893.2.3.Seizmičkeznačajke.............................................................................................................................2903.2.4.Antropogeničimbenici.......................................................................................................................291


3.2.4.1.Općenito...........................................................................................................................................2913.2.4.2.Utjecajstrukturestanovnikanaopasnostodnastankaiširenjapožara...........................................2933.2.5.Turizamiugostiteljstvo......................................................................................................................2933.2.6.Građevinekulturneisakralnebaštine................................................................................................2943.2.7.Gospodarskezoneigrađevine............................................................................................................2943.2.8.Cestovneprometniceivatrogasnipristupi,željeznički,pomorskiizračnipromet............................2953.2.8.1.Cestovneprometniceivatrogasnipristupi......................................................................................2953.2.8.2.Željezničkipromet...........................................................................................................................2953.2.8.3.Pomorskiiriječnipromet................................................................................................................2953.2.8.4.Zračnipromet..................................................................................................................................2963.2.9.Električnamreža,građevineiobjekti.................................................................................................2963.2.10.Plinovod............................................................................................................................................2973.2.11.Skladištazapaljivihtekućina,zapaljivihplinovaidrugihopasnihtvari..........................................2973.2.12.Odlagalištaotpada............................................................................................................................2983.2.13.Gustoćaizgrađenostiivatrogasnipristupigrađevinama..................................................................2993.2.14.Starost,struktura,etažnost-visinaizagrijavanjegrađevina.............................................................3003.2.15.Šumskeipoljoprivrednepovršine....................................................................................................3003.2.15.1.Šumskepovršine............................................................................................................................3003.2.15.2.Poljoprivrednepovršine.................................................................................................................3033.2.16.Izvorištavodeihidrantskamreža.....................................................................................................3043.3.Uzrocinastajanjaiširenjapožaraurazdobljuod2006.do2016.godine.............................................3043.4.MogućevrsteiopsegpožaranapodručjuGradaVrgorca....................................................................3053.4.1.Klasepožara.......................................................................................................................................3053.4.2.Razvojpožarapofazamanagrađevinama.........................................................................................3053.5.Makropodjelanapožarnapodručjaizone,tevatrogasnesnage...........................................................3063.6.Izračunbrojavatrogascapotrebnihzaučinkovitogašenjepožara........................................................3073.6.1.Potrebnekoličinevode,brojvatrogasacaivatrogasnihvozilatemeljem...........................................307brojastanovnika............................................................................................................................................3073.6.2.Količinepotrebnevode,brojavatrogasacaivozilatemeljemizračunagašenjapretpostavljenogpožaraotvorenogprostora.................................................................................................3083.6.3.Izračunpotrebnogbrojavatrogasacazagašenjepretpostavljenihpožaranastambenimgrađevinama..................................................................................................................................................3103.6.4.Izračunpotrebnogbrojavatrogasacazagašenjepretpostavljenihpožaranajavnimigospodarskimgrađevinama..........................................................................................................................3143.6.5.Rezultatiizračunazapretpostavljenepožare......................................................................................3163.7.Vatrogasnepostrojbeidežurstva...........................................................................................................3174)PRIJEDLOGORGANIZACIJSKIHITEHNIČKIHMJERA.................................................................3184.1.Ustrojiopremljenostvatrogasnihpostrojbi..........................................................................................3194.2.Vođenjeevidencijaonastalimpožarimaidrugimakcidentima............................................................3254.3.Osposobljavanjepučanstvaiosposobljavanjeiprovjeraosposobljenostiradnika...............................3254.4.Obavijesno-promidžbenedjelatnosti....................................................................................................3254.5.Cestovni,željezničkiizračnipromet....................................................................................................3254.6.Urbanističkemjerezaštiteodpožara.....................................................................................................3264.7.Prijenos,distribucijaiuporabaelektričneenergije...............................................................................3264.8.Osiguranjevodezagašenjepožara........................................................................................................3264.9.Šume,poljoprivrednepovršineidrugipožaromugroženiotvoreniprostori........................................3274.10.Naselja,uliceigrađevinekojimanisuosiguranivatrogasnipristupi..................................................3284.11.Skladištenje,držanje,uporabaiprijevozopasnihtvari.......................................................................3284.12Radijskaitelefonskakomunikacija......................................................................................................3294.13.Uporabazrakoplovaihelikopterauzaštitiodpožaraigašenjupožara..............................................329


4.14Smještajvatrogasnihvozilaiopreme...................................................................................................3295)SMJERNICEZAGRADVRGORACKODDONOŠENJAPLANOVAUREĐENJAPROSTORATEZAPRAVNEOSOBEUSVEZIPROVEDBEMJERAZAŠTITEODPOŽARA.........3305.1.Općenito.................................................................................................................................................3315.2.Mjerezaštiteodpožarauskladištimaidrugimgospodarskimgrađevinama........................................3315.3.Mjerezaštitešuma,poljoprivrednihpovršinaidrugihotvorenihprostoraodpožara...........................3325.4.Mjerezaštiteodpožaranamjestimazaodlaganjeotpada.....................................................................3335.5.Mjerezaštiteodpožarauprijenosuiuporabienergenataimjerezaštiteodmunje..............................3345.6.Mjereosiguranjavatrogasnihpristupa..................................................................................................3345.7.Mjerezaštiteodpožarakodprijevozaopasnihtvari.............................................................................3356)ZAKLJUČAK..........................................................................................................................................3367)PROPISIIDRUGAREGULATIVA,TELITERATURAKORIŠTENIUIZRADIPROCJENEUGROŽENOSTIODPOŽARAITEHNOLOŠKIHEKSPLOZIJA...........................................................3408)GRAFIČKIPRILOZI...............................................................................................................................345


ALFA ATEST d.o.o. www.alfa-atest.hr

Zaštita na radu - Zaštita okoliša Zaštita od požara

62894-16 PUZOP Stranica 13/107

Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija – GRAD VRGORAC

UVOD Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije izrađena je u svrhu utvrđivanja stanja zaštite od požara i tehnološke eksplozije na prostoru Grada Vrgorca te donošenja odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera koje je potrebno provesti kako bi se ugroženost od nastanka požara i/ili tehnološke eksplozije smanjila na što je god moguće manju razinu, te slijedom toga smanjila moguća šteta po zdravlje ljudi i imovinu od nastalih požara i/ili tehnoloških eksplozija. Grad Vrgorac zadnju procjenu opasnosti izradio je 2011. godine. Na temelju stavka 7. članka 13. Zakona o zaštiti od požara (NN. br. 92/10), Grad Vrgorac dužan je osigurati uskladbu Procjene ugroženosti od požara prema aktualnom stanju zaštite od požara na pripadajućem joj prostoru. Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija izrađena je na temelju trenutnog stanja, zapažanja i uvidom u dokumentaciju kako bi se što bolje evaluirale opasnosti od požara i tehnoloških eksplozija te što efikasnije provele tehničke i operativne mjere zaštita od požara i tehnoloških eksplozija na gore navedenom području. Ova Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija izrađena je kao novi dokument, neovisno o prijašnjim Procjenama te organizacijskim i tehničkim mjerama.






1) PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA






1.1. Položaj, površina i reljef

Grad Vrgorac se nalazi na prostoru srednje Dalmacije. Pripada zagorskom, sjeveroistočnom dijelu Splitsko-dalmatinske županije i nalazi se na razmeđi Makarskog primorja i Imotske krajine. Na sjeverozapadu graniči sa općinama Runovići i Zagvozd, na sjeveru i sjeveroistoku sa gradovima Ljubuški i Grude u BiH, na jugoistoku s općinom Gradac i na jugozapadu sa općinom Podgora. Planinski greben Biokovo pruža se rubnim južnim dijelom vrgoračkog područja. Na planinski greben Biokovo jugoistočno se nastavlja planinski greben Rilića, koji s Biokovom čini prirodnu barijeru vrgoračkog područja s jugoistočne strane. Paralelno s grebenom Biokovo-Rilići na sjeveru, pravcem sjeverozapad-jugoistok pruža se planinski greben Matokit (Sv. Rok 1062 m) - Miovija (Mihovil 1247 m) - Šibenik (V. Šibenik 1314 m), navedeni planinski grebeni izgrađeni su od krednih vapnenaca. Između lanca Biokovo - Rilići južno i Matokit - Miovija - Šibenik sjeverno proteže se zaravnjena i blago valovita krška udolina od Donjih Raščana do Ravče, sa pripadajućim padinama Biokova i Šibenika te nekoliko manjih krških uvala, među kojima se po plodnosti i prostranstvu ističe ona kod Zavojana. Manji od nje su uvale i ponikve kod G. Raščana i u podbiokovlju. Ovaj prostor predstavlja zapadni dio vrgoračkog područja. Udolina od D. Raščana do Ravče nastala je u tercijarnim flišnim naslagama (zapadni dio) i krednim vapnenačko-dolomitskim stijenama (istočni dio) pa su u njoj dosta plodna pješčana i šljunčana tla pogodna za uzgoj vinove loze i duhana. U odnosu na ukupne površine zapadnog područja, obradive površine su relativno male i ne pružaju veće mogućnosti razvoja poljoprivrede, posebno i zbog toga što je ovo područje bezvodno, pa ne postoji mogućnost autohtonog natapanja (isti je slučaj i sa sjevernim područjem). Sjeverno područje nalazi se na najvišoj nadmorskoj visini (iznad 600 m n.m.) među vapnenačkim grebenima koji se izdižu i do (1314 m-Veliki Šibenik) između kojih su nastale manje kraške udoline, uvale i ponikve prekrivene crvenicom i planinskom crnicom (to su ujedno i jedine plodne površine tog područja). Istočni dio Grada je najprostraniji, najnaseljeniji i ujedno najraznovrsniji po prirodnim karakteristikama. Ovaj se prostor reljefno, a i ekonomski može podijeliti u dvije cjeline: sjeverni, zapadni i južni prostor je planinsko područje te središnji i istočni koji zauzimaju kraška polja Bunina, Rastok i Jezero (Vrgoračko polje). Vrgoračko polje predstavlja izrazitu morfološku pojavu, koje ima dinarski smjer pružanja (dužine 15 km a širine između 0,8-3 km) nagnuto je prema jugoistoku. Iako su povremeno plavljena (Vrgoračko polje plavljeno je rijekom Maticom, ponornicom, a kroz Rastok kraj naselja Banja protječe rječica Matica), intenzivnije su obrađena. Rastok je zatvoren prema jugu od Vrgorca do Prologa brdom Gradina (480 mnm), a od V.Prologa brdom Zveč (462 mnm). Polja su nastala na mekšim i manje propusnim stijenama (tercijarne flišne naslage i kredni dolomiti) i prekrivene plodnim vrstama tla (silikatno-karbonatna pješčana tla). Depresija Bunina, zapadno od Vrgorca, manje je plodnosti od Rastoka i Jezera s manje zastupljenom poljoprivredom. To je jedna veća krška uvala, zatvorena sa svih strana, klimatski dosta nepovoljna zbog temperaturnih inverzija. Polje je bez stalnog izvora, ali s nekoliko estavela u sjeverozapadnom dijelu uvale od kojih je najveća Betina čiji se otvor nalazi u dijelu Kokoričke "depresije". Ovo polje, međutim poznato je po značajnim ležištima bituminoznih škriljevaca. Ukupna površina Grada Vrgorca iznosi 277,80 km2. Administrativno središte Grada Vrgorca je naselje Vrgorac. Čine ga dvadeset i četiri naselja, a to su: Banja, Dragljane, Draževitići, Duge Njive, Dusina, Kljenak, Kokorići, Kotezi, Kozica, Mijaca, Orah,






Podprolog, Poljica Kozička, Propatnice, Raščane, Ravča, Stilja, Umčani, Veliki Prolog, Vina, Višnjica, Vlaka, Vrgorac i Zavojane.

Tablica 1. Površina naselja u Gradu Vrgorcu

Naselje Površina km² %

Banja 7,96 2,87 Dragljane 6,85 2,47 Draževitići 5,71 2,06 Duge Njive 6,67 2,40 Dusina 6,11 2,20 Kljenak 9,43 3,39 Kokorići 7,72 2,78 Kotezi 7,84 2,82 Kozica 24,35 8,77 Mijaca 4,45 1,60 Orah 10,83 3,90 Podprolog 5,08 1,83 Poljica Kozička 32,20 11,59 Prapatnice 11,05 3,98 Raščane 31,95 11,50 Ravča 9,90 3,56 Stilja 15,35 5,53 Umčani 7,95 2,86 Veliki Prolog 4,59 1,65 Vina 3,75 1,35 Višnjica 7,84 2,82 Vlaka 10,61 3,82 Vrgorac 12,89 4,64 Zavojane 26,72 9,62 Ukupno 277,80 100

1.2. Broj stanovnika, te njihova dobna, spolna i obrazovna struktura

Stanovništvo je nositelj gospodarskog i drugih vrsta razvoja, ono osmišljava, provodi i nadzire sve djelatnosti, uključujući i one iz područja zaštite od požara, te je ključni čimbenik koji utječe na stanje zaštite od požara. Na prostoru Grada Vrgorca, prema popisu iz 2011. godine živi 6572 stanovnika. Gustoća naseljenosti iznosi 23,66 st/km2, što je ispod državnog prosjeka koji iznosi 78,1 st/ km². Značajke demografskih kretanja ukazuju na porast broja stanovnika od 1857. godine do 1910. godine nakon koje se bilježi stalno opadanje broja stanovnika.

Tablica 2. Podaci o broju stanovnika u Općini Vrgorac u razdoblju od 1857. do 2011.god 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

VRGORAC 7.618 7.865 8.701 10.251 11.910 12.859 12.838 12.756 11.621 11.612 11.246 9.927 8.228 7.497 7.593 6.572

Budući da izravno utječu na društveno i gospodarsko stanje, uključujući i stanje zaštite od požara, u skupine najvažnijih karakteristika stanovnika spadaju njihova dobna i obrazovna struktura. U sociologiji postoji nekoliko podjela stanovništva prema starosnoj dobi, a jedna od njih je podjela na mlado (0-19 godina starosti), zrelo (20-59) i staro (>60 godina) stanovništvo. Na temelju naprijed navedene podjele, postoje tri tipa udjela stanovništva: mlado (udio starog stanovništva je manji od 4%), zrelo (udio starog stanovništva se kreće između 4% i 7%) i staro (udio osoba starijih od 60 godina je iznad 7%).






Tablica 3. Podaci o broju stanovništva po godinama i spol Spol Ukupno Starost

0-4 5-9 10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

85-89

90-94

95 i više

Grad Vrgorac

sv. 6.572 340 347 476 438 450 437 385 375 394 491 522 477 368 222 293 254 180 95 23 5

m 3.327 179 176 257 222 223 222 205 192 201 276 284 265 196 109 133 90 63 27 6 1 ž 3.245 161 171 219 216 227 215 180 183 193 215 238 212 172 113 160 164 117 68 17 4 Naselja Banja sv. 202 11 17 14 15 20 11 9 13 13 11 13 16 15 7 6 7 3 1 - - m 95 3 5 9 6 11 5 6 8 5 5 7 7 7 5 2 3 1 - - - ž 107 8 12 5 9 9 6 3 5 8 6 6 9 8 2 4 4 2 1 - - Dragljane sv. 52 1 1 2 1 - 3 3 1 4 3 3 8 4 4 3 7 2 1 1 - m 29 - - 1 - - 2 1 1 4 2 1 7 2 1 1 5 1 - - - ž 23 1 1 1 1 - 1 2 - - 1 2 1 2 3 2 2 1 1 1 - Draževitići sv. 203 11 7 14 18 11 12 14 12 9 11 16 14 16 7 16 7 6 1 1 - m 106 7 4 9 9 6 4 8 7 5 5 8 6 8 4 10 2 4 - - - ž 97 4 3 5 9 5 8 6 5 4 6 8 8 8 3 6 5 2 1 1 - Duge Njive

sv. 105 2 7 11 8 5 8 4 4 3 9 12 8 6 4 3 9 1 1 - -

m 54 2 4 6 5 2 5 - 2 1 5 5 6 5 1 2 2 - 1 - - ž 51 - 3 5 3 3 3 4 2 2 4 7 2 1 3 1 7 1 - - - Dusina sv. 494 33 15 34 44 31 44 28 28 21 39 39 34 32 18 21 10 11 9 3 - m 232 18 7 17 22 9 19 18 12 10 19 18 22 13 10 9 1 4 3 1 - ž 262 15 8 17 22 22 25 10 16 11 20 21 12 19 8 12 9 7 6 2 - Kljenak sv. 86 5 4 6 6 3 4 7 3 9 4 8 5 5 1 7 3 2 3 1 - m 39 1 2 1 3 1 4 2 3 3 2 5 1 3 1 2 3 1 1 - - ž 47 4 2 5 3 2 - 5 - 6 2 3 4 2 - 5 - 1 2 1 - Kokorići sv. 161 12 13 13 7 10 15 15 7 8 10 15 10 9 5 4 5 2 1 - - m 81 8 4 7 4 1 10 7 6 4 3 9 7 6 2 1 1 - 1 - - ž 80 4 9 6 3 9 5 8 1 4 7 6 3 3 3 3 4 2 - - - Kotezi sv. 278 17 15 21 12 18 20 19 16 14 17 27 26 15 8 10 8 9 2 3 1 m 144 8 10 14 6 10 7 11 9 7 9 16 12 9 2 4 3 4 - 2 1 ž 134 9 5 7 6 8 13 8 7 7 8 11 14 6 6 6 5 5 2 1 - Kozica sv. 56 - - 2 3 1 2 - 1 2 5 6 4 3 1 4 11 8 3 - - m 25 - - 2 1 - 1 - 1 1 3 3 3 2 1 - 3 3 1 - - ž 31 - - - 2 1 1 - - 1 2 3 1 1 - 4 8 5 2 - - Mijaca sv. 95 5 3 7 3 2 6 4 4 4 6 9 11 8 1 8 5 6 3 - - m 53 2 1 6 2 - 3 3 2 2 3 7 7 6 - 4 3 2 - - - ž 42 3 2 1 1 2 3 1 2 2 3 2 4 2 1 4 2 4 3 - - Orah sv. 268 8 10 22 17 25 18 11 22 14 19 21 27 9 14 9 5 7 8 2 - m 124 4 7 10 3 11 9 6 9 4 13 11 13 4 8 6 2 3 1 - - ž 144 4 3 12 14 14 9 5 13 10 6 10 14 5 6 3 3 4 7 2 - Podprolog sv. 355 19 29 34 24 17 27 24 24 21 25 19 27 18 12 13 12 8 1 1 - m 184 15 18 18 9 10 14 12 8 15 14 10 10 14 6 4 5 1 1 - - ž 171 4 11 16 15 7 13 12 16 6 11 9 17 4 6 9 7 7 - 1 - Poljica Kozička

sv. 172 6 4 13 8 11 6 4 10 12 8 9 11 13 13 11 9 13 10 1 -

m 95 5 2 7 6 4 6 4 5 6 5 7 7 7 7 6 2 7 1 1 - ž 77 1 2 6 2 7 - - 5 6 3 2 4 6 6 5 7 6 9 - - Prapatnice sv. 179 9 14 12 9 13 8 8 9 13 15 15 12 7 3 8 13 6 3 1 1 m 91 5 7 7 4 7 4 4 5 5 9 11 9 2 1 7 2 1 1 - - ž 88 4 7 5 5 6 4 4 4 8 6 4 3 5 2 1 11 5 2 1 1 Rašćane sv. 130 1 5 1 6 7 9 3 6 9 9 8 12 6 7 11 11 13 6 - - m 67 - 3 1 4 6 6 1 4 4 7 4 3 3 6 5 4 4 2 - - ž 63 1 2 - 2 1 3 2 2 5 2 4 9 3 1 6 7 9 4 - - Ravča sv. 154 7 10 11 12 7 10 5 6 17 12 9 7 4 11 7 9 6 2 2 - m 81 3 8 7 5 6 5 1 3 9 6 5 5 1 6 3 3 2 2 1 - ž 73 4 2 4 7 1 5 4 3 8 6 4 2 3 5 4 6 4 - 1 - Stilja sv. 320 21 17 29 19 27 18 17 23 20 23 17 16 19 11 18 9 11 4 1 - m 159 10 9 15 13 13 11 7 11 11 12 11 3 13 7 8 1 3 1 - - ž 161 11 8 14 6 14 7 10 12 9 11 6 13 6 4 10 8 8 3 1 - Umčani sv. 227 12 14 16 23 17 13 10 17 15 18 15 12 16 6 7 10 2 4 - - m 110 5 8 5 10 7 5 8 7 10 12 7 6 6 3 3 5 1 2 - - ž 117 7 6 11 13 10 8 2 10 5 6 8 6 10 3 4 5 1 2 - - Veliki Prolog

sv. 499 24 22 28 29 35 36 27 29 35 46 41 45 25 25 14 24 11 3 - -

m 282 13 7 12 13 20 20 20 20 23 33 21 32 15 11 11 8 3 - - - ž 217 11 15 16 16 15 16 7 9 12 13 20 13 10 14 3 16 8 3 - - Vina sv. 134 5 7 11 6 15 8 11 8 7 13 11 10 6 3 7 4 1 1 - - m 72 5 3 3 5 8 6 5 4 2 7 9 6 3 1 3 2 - - - - ž 62 - 4 8 1 7 2 6 4 5 6 2 4 3 2 4 2 1 1 - - Višnjica sv. 14 - - - - 1 1 - 2 1 - 3 2 1 - 1 1 - 1 - - m 6 - - - - - - - 1 1 - 1 1 1 - 1 - - - - - ž 8 - - - - 1 1 - 1 - - 2 1 - - - 1 - 1 - - Vlaka sv. 41 1 1 1 3 3 2 3 1 1 - 8 4 - - 3 2 4 4 - - m 18 - - 1 1 1 1 1 1 - - 5 3 - - - 1 1 2 - - ž 23 1 1 - 2 2 1 2 - 1 - 3 1 - - 3 1 3 2 - - Vrgorac sv. 2.039 128 123 158 150 146 144 147 115 118 162 161 131 117 55 80 49 33 15 5 2 m 1.004 63 63 89 82 75 70 72 55 56 84 78 72 57 22 32 20 10 3 1 - ž 1.035 65 60 69 68 71 74 75 60 62 78 83 59 60 33 48 29 23 12 4 2 Zavojane sv. 308 2 9 16 15 25 12 12 14 24 26 37 25 14 6 22 24 15 8 1 1 m 176 2 4 10 9 15 5 8 8 13 18 25 17 9 4 9 9 7 4 - - ž 132 - 5 6 6 10 7 4 6 11 8 12 8 5 2 13 15 8 4 1 1

Prema statistici iz 2011. godine na prostoru Grada Vrgorca mlado stanovništvo (0-19 godina) čini 24,36% (1601), zrelo stanovništvo (20-59 godina) 53,73% (3 531), a staro stanovništvo






(60 i više godina) 21,91% (1 440) od ukupnog broja stanovnika. Dakle, stanovništvo u Gradu Vrgorcu je izrazito staro. Gledajući spolnu strukturu na prostoru Grada Vrgorca zaključuje se da je malo veći broj muškaraca nego žena. Žene čine 49,38% (3 245) ukupnog stanovništva dok muškarci čine 50,62% (3 327) ukupnog stanovništva.

Tablica 4. Podaci o stupnju obrazovanja stanovništva

Starost Spol Ukupno Bez škole

1 - 3 razreda

osnovne škole

4 - 7 razreda

osnovne škole

Osnovna škola

Srednja škola1)

Visoko obrazovanje Nepoznato Svega Stručni

studij2) Sveučilišni

studij3) Doktorat znanosti

Grad Vrgorac

Ukupno sv. 5.409 99 100 647 1.091 2.945 527 276 250 1 -

m 2.715 16 22 222 513 1.682 260 118 141 1 - ž 2.694 83 78 425 578 1.263 267 158 109 - - 15-19 sv. 438 2 - 2 324 110 - - - - - m 222 2 - 1 152 67 - - - - - ž 216 - - 1 172 43 - - - - - 20-24 sv. 450 1 - - 10 408 31 17 14 - - m 223 1 - - 6 205 11 5 6 - - ž 227 - - - 4 203 20 12 8 - - 25-29 sv. 437 - - - 20 307 110 40 70 - - m 222 - - - 12 167 43 13 30 - - ž 215 - - - 8 140 67 27 40 - - 30-34 sv. 385 - - - 20 297 68 32 36 - - m 205 - - - 12 170 23 8 15 - - ž 180 - - - 8 127 45 24 21 - - 35-39 sv. 375 - - - 38 303 34 17 17 - - m 192 - - - 20 158 14 2 12 - - ž 183 - - - 18 145 20 15 5 - - 40-44 sv. 394 3 - 2 44 311 34 21 13 - - m 201 2 - 1 19 162 17 10 7 - - ž 193 1 - 1 25 149 17 11 6 - - 45-49 sv. 491 2 - 8 71 370 40 20 20 - - m 276 1 - 5 34 216 20 8 12 - - ž 215 1 - 3 37 154 20 12 8 - - 50-54 sv. 522 4 - 24 106 326 62 28 34 - - m 284 - - 11 42 195 36 14 22 - - ž 238 4 - 13 64 131 26 14 12 - - 55-59 sv. 477 1 1 46 139 240 50 28 22 - - m 265 1 - 14 57 166 27 12 15 - - ž 212 - 1 32 82 74 23 16 7 - - 60-64 sv. 368 5 4 68 115 125 51 42 9 - - m 196 3 1 24 54 82 32 25 7 - - ž 172 2 3 44 61 43 19 17 2 - - 65-69 sv. 222 6 4 86 66 50 10 8 2 - - m 109 3 1 30 35 32 8 6 2 - - ž 113 3 3 56 31 18 2 2 - - - 70-74 sv. 293 9 21 134 64 43 22 14 7 1 - m 133 1 2 50 35 30 15 7 7 1 - ž 160 8 19 84 29 13 7 7 - - - 75 i

više sv. 557 66 70 277 74 55 15 9 6 - -

m 187 2 18 86 35 32 14 8 6 - - ž 370 64 52 191 39 23 1 1 - - -

Po stupnju obrazovanja 20,17% (1 091) stanovnika je završilo osnovnu školu, 54,45% (2 945) stanovnika srednju školu, 9,75% (527) stanovnika višu i visoku školu. Bez školske spreme je 1,83% (99) stanovnika, a sa nezavršenom osnovnom školom je 13,81% (747) stanovnika. Razina školske obrazovanosti s gledišta zaštite od požara je relativno zadovoljavajuća. Za postojanje učinkovitog sustava zaštite od požara od posebnog je značaja da je pučanstvo promatranog područja osposobljeno u skladu sa Pravilnikom o programu osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom (NN. broj 61/94). Određeni broj pučana nije osposobljen u skladu sa odredbama naprijed navedenog Pravilnika.






1.3. Pregled naseljenih mjesta

Područje Grada Vrgorca određeno je Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.

Tablica 5. Podaci o broju stanovnika, površini i gustoći naseljenosti po naseljima Naselje Površina Stanovnici 2011. Gustoća

naseljenosti km² % Broj % st/km²

Banja 7,96 2,87 202 3,07 25,38 Dragljane 6,85 2,47 52 0,79 7,59 Draževitići 5,71 2,06 203 3,09 35,55 Duge Njive 6,67 2,40 105 1,60 15,74 Dusina 6,11 2,20 494 7,52 80,85 Kljenak 9,43 3,39 86 1,31 9,12 Kokorići 7,72 2,78 161 2,45 20,85 Kotezi 7,84 2,82 278 4,23 35,46 Kozica 24,35 8,77 56 0,85 2,30 Mijaca 4,45 1,60 95 1,45 21,35 Orah 10,83 3,90 268 4,08 24,75 Podprolog 5,08 1,83 355 5,40 69,88 Poljica Kozička

32,20 11,59 172 2,62 5,34

Prapatnice 11,05 3,98 179 2,72 16,20 Raščane 31,95 11,50 130 1,98 4,07 Ravča 9,90 3,56 154 2,34 15,56 Stilja 15,35 5,53 320 4,87 20,85 Umčani 7,95 2,86 227 3,45 28,55 Veliki Prolog 4,59 1,65 499 7,59 108,71 Vina 3,75 1,35 134 2,04 35,73 Višnjica 7,84 2,82 14 0,21 1,79 Vlaka 10,61 3,82 41 0,62 3,86 Vrgorac 12,89 4,64 2039 31,03 158,18 Zavojane 26,72 9,62 308 4,69 11,53 Ukupno 277,80 100 6572 100 23,66

1.4. Pregled pravnih osoba u gospodarstvu po vrstama

Gospodarski profil Grada Vrgorca danas čine Mesna industrija „Pivac“, vrgoračka vinarija „LM Commerca“ s prepoznatljivom vrgoračkom jagodom, unikatni predmeti „Dalmacija kristala“ te kožna galanterija „Vigal“. Navedenim subjektima važno je pridodati ugostiteljsko-turističku ponudu koja se sve više okreće ruralnom turizmu (Hotel Prvan, eko-selo Kokorići i Veliki Godinj). Osim poljoprivrede i mesno-prerađivačke industrije na području grada Vrgorca raste i građevinarska industrija (niskogradnja, visokogradnja). Tradicionalno najrazvijenije grane gospodarstva u vrgoračkom kraju su poljoprivreda i stočarstvo, posebice poljoprivreda, sve do danas su ostale okosnica gospodarstva vrgoračkog kraja. Zbog autoceste A1 (Zagreb-Split-Dubrovnik) i blizine morske luke Ploče otvara se mogućnost da se u sklopu zone izgrade skladišni i prerađivački kapaciteti orijentirani na izvoz. Vinogradarstvo je najrazvijenija grana poljoprivrede (oko 10.000.000 čokota vinove loze), zatim voćarstvo






(najznačajnija je proizvodnja jagoda (30%), jabuka, breskva, nektarina, šljiva i smokva (60%)) te pčelarstvo i ratarstvo (najznačajnije kulture su rani krumpir, lubenice, rajčice i paprike). Od ukupnog broja OPG-a njih 630 na području Grada Vrgorca svi se bave mješovitom proizvodnjom, odnosno, istovremeno proizvode više poljoprivrednih kultura. Proizvodnjom jagode bavi se 7 većih proizvođača i 120 manjih. Kod proizvodnje povrća u komercijalne svrhe najviše je zastupljena proizvodnja krumpira.Može se izdvojiti 10-ak OPG-a koji svake godine proizvode od 20 do 30 tona krumpira. U razvoju područja grada Vrgorca i šireg područja razlikuju se dva osnovna razdoblja. U razdoblju koje je trajalo do kraja II. svjetskog rata ovo se područje razvijalo na temelju poljoprivrede. Poljoprivreda kao osnovica razvoja uvjetovala je i tip naseljavanja, oko polja za ratarska naselja i u pobrđima za stočarska, te tip naselja koja su uglavnom nekompaktna i sastavljena od više zaselaka. Poslije II. svjetskog rata razvoj se temeljio na industriji, ali su se industrijski pogoni locirali uglavnom na priobalnom području, i to pretežito u užem gradskom području Splita i njegovim predgrađima. Lociranje industrijskih pogona u priobalnom području imalo je kao posljedicu jake migracije iz zagorskog i otočnog područja i depopulaciju tih područja, a s druge strane takav je tip urbanizacije u priobalju izazvao funkcionalne i strukturalne konflikte. Posljedica je takvih procesa da je cijeli prostor grada Vrgorca funkcionalno ovisan o Splitu, budući da stanovništvo na tom području može zadovoljiti tek oko 1/5 svojih potreba. Međutim, i unutar samog područja razvoj je bio izrazito polariziran te je određeni (iako nizak) stupanj koncentracije aktivnosti i sadržaja prisutan samo na području gradskog središta - Vrgorca. Obzirom na značajne probleme u gospodarstvu i proces transformacije vlasništva (pretvorbe poduzeća) gdje dolazi do prestrukturiranja djelatnosti, racionalizacije proizvodnje, promjene odnosa u strukturi upravljanja i sl. danas je jako teško oslikati stanje gospodarstva grada Vrgorca (dio poduzeća prestao je s radom, u dijelu poduzeća smanjen je obim rada, smanjen broj zaposlenih i sl.), tim više što se promjene odvijaju jako brzo. U današnjem trenutku, jedino su na području Vrgorca koncentrirane gospodarske djelatnosti (proizvodnja tekstilnih proizvoda i trikotaže, izrada kožne galanterije, prerada duhana, vinarija, građevinska industrija, itd.), objekti društvenog standarda, osnovne i specijalizirane trgovine, te banke i financijske institucije. Ostala naselja Grada (tek dio tih naselja) imaju samo trgovine prehrambenim artiklima i eventualno specijaliziranu trgovinu.






Tablica 6. Popis pravnih osoba u gospodarstvu na području Grada Vrgorca

R.br. Naziv i adresa pravne osobe Djelatnost 1. Mesna industrija Pivac, Vrgorac i

Zavojane Prehrambena

2. Građevno, d.d. Vrgorac Graditeljstvo, kamenolom 3. Vodoprivreda, d.d. Vrgorac Graditeljstvo i hidrogradnja 4. Vrgorka - vinarija, d.d. Vrgorac Prehrambena 5. GTP, Vrgorac Graditeljstvo 6. Komunalno, d.o.o. Vrgorac Komunalne usluge 7. KRAH, Rašćani Proizvodnja plastičnih cijevi 8. Gradina, Vrgorac Graditeljstvo 9. Jamatva, Vrgorac Trgovina 10 TIV, Vrgorac Graditeljstvo 11. Dr. Luigi d.o.o. Proizvodnja obuće 12. Vina Pilač d.o.o. Prehrambena 13. Abacus d.o.o. Graditeljstvo 14. Unigradnja d.o.o. Graditeljstvo 15. Pršutana Arija d.o.o. Prehrambena 16. Sol tourism d.o.o. Turizam i ugostiteljstvo 17. Concretum d.o.o. Trgovina 18. Lutko j.d.o.o. Ugostiteljstvo 19. Omni Modo d.o.o. Trgovina 20. Dalmacijakristal d.o.o. Proizvodnja stakla






1.5. Pregled pravnih osobe u gospodarstvu glede povećanih opasnosti od nastajanja i širenja požara

Tablica 7. Pregled pravnih osoba s povećanom opasnosti od nastajanja i širenja požara Redni br.

Pravna osoba, lokacija

Smještaj opasne tvari

Identifikacija vrsta rizika – opasna tvar

Količina opasne

tvari

Opasno svojstvo

1. INA d.d.

Benzinska postaja Vrgorac

podzemni spremnik motorni benzin (MB-98) 37,5t

zapaljivost, eksplozivnost podzemni spremnik

bezolovni motorni benzin

(BMB-95) 22,5 t

podzemni spremnik bezolovni

motorni benzin (BMB-91)

22,5 t

podzemni spremnik dizel gorivo 42,5 t zapaljivost, opasnost po

okoliš

2.

Građevno d.d. –

Vrgorac

Kamenolom

Kljenak

podzemni spremnik lož ulje – ekstra lako 17 t

opasnost po okoliš,

zapaljivost

nadzemni spremnik lož ulje – ekstra lako 17 t


zapaljivost

kontejner eksploziv 0,5 t eksplozivnost

3.

Pivac d.o.o.

Težačka b.b.

Vrgorac podzemni spremnik lož ulje –

ekstra lako 8,5 t opasnost po

okoliš, zapaljivost

4. Krah d.o.o.

Raščani podzemni spremnik lož ulje – ekstra lako 25,4 t


zapaljivost

5. Komunalno d.o.o.

nadzemni spremnik plinoviti klor 0,05 t otrovnost,

opasnost za okoliš

nadzemni spremnik plinoviti klor 0,05 t otrovnost,

opasnost za okoliš






1.6. Pregled gospodarskih zona

Gospodarske zone su prostori na kojima postoji organizirana proizvodnja bilo koje grane gospodarstva. Prostornim planom Grada Vrgorca određene su gospodarske zone u posebno razgraničenim zonama unutar i izvan naselja za:

- proizvodnu namjenu (I) u kojoj se mogu graditi manje industrijske i zanatske građevine;

- poslovnu namjenu, uslužne, trgovačke, skladišta i komunalno servisne građevine (K); - proizvodno-poslovnu namjenu (I, K) u kojoj se mogu graditi manje industrijske i

zanatske građevine, uslužne, trgovačke, skladišta i komunalno servisne građevine; Na području Grada određene su slijedeće zone:

- Poslovna zona Dragljane ( K ); - Poslovna zona Ravča (K); - Proizvodno-poslovna zona Jelavići (I,K); - Poslovna zona Rebinja glava (K); - Proizvodna zona Pervani ( I ); - Poslovna zona Vrgorac (K); - Poslovna zona Dropulići (K); - Sjeverni dio Vrgorca (unutar kojeg je definirana mješovita namjena i proizvodno-

poslovna namjena (I, K)

Trenutno je u izgradnji gospodarska zona Ravča na području grada Vrgorca. Obzirom na postojanje nalazišta usmjeravat će se eksploataciju mineralnih sirovina na području Vrgorca, u okviru već poznatih područja eksploatacije mineralnih sirovina (eksploatacija kamena u Kljenku, eksploatacija bitumena u Paklini, eksploatacija dolomitskog pijeska u Dragljanima, nalazište u Podprologu i dr.) osuvremenjivanjem postojećih i izgradnjom novih pogona za eksploataciju mineralnih sirovina. Prostornim planom utvrđene su zone eksploatacije mineralnih sirovina: E3 Kljenak, površine 71,7 ha

- E3 Dragljane, površine 8,2 ha

1.7. Pregled cestovnog, željezničkog, pomorskog i zračnog prometa

1.7.1 Cestovni promet

Postojeća mreža cestovnog prometa na prostoru Grad Vrgorca prema značaju razvrstana je na slijedeće vrste: - ceste državnog značaja, - ceste županijskog značaja, - ceste lokalnog značaja, Osim naprijed navedenih na promatranom području u svrhu zaštite od požara i vatrogastva mogu se koristiti i protupožarni i gospodarski putovi, odnosno staze za gasitelje. U tablici 8. daje se prikaz razvrstanih cestovnih prometnica po brojevima pod kojima su one upisane u Odluci o razvrstavanju javnih cesta (NN. br. 066/13).

Tablica 8. Pregled razvrstanih cestovnih prometnica






Brojna oznaka Kategorija ceste Autoceste

A 1 Zagreb (čvorište Lučko, A3) – Karlovac – Bosiljevo – Split – Šestanovac – čvorište Ravča (D62)

Državne ceste

D 62 Dugopolje (D1) – Šestanovac – Zagvozd – Vrgorac – Kula Norinska – Metković (D9)

D 512 Makarska (D8) – Ravča (D62) Spojna cesta autocesta A1 (čvor Ravča) – D8

(Drvenik) Spojna cesta autocesta A1 (čvor Rašćane) –

L67183 Županijske ceste

Ž 6199 D 62 – Kozica – Šošići – D 512 Ž 6201 Poljica Kozička – Stilja – Prapatnice – Vrgorac

(D62) Ž 6207 Katezi – Vrgorac (D 62) Ž 6208 Vrgorac (D62) – Staševica – D513 Ž 6209 Ž 6201 – Banja – Orah – (gr. R. BIH) Ž 6210 Podprolog – Veliki Prolog (D 62) Ž 6211 Ž6208 – Dusina – Otrić Seoci – D513

Lokalne ceste L 67183 D 62 - Poljica Kozička (Ž6201) L 67199 Duge Njive (D512) - Vlaka - Ravča (D 62) L 67200 L 67199 - Turići - gr. BiH L 67206 Gornji Orah - Orah L 67207 Vrgorac (L 67208) - Orah ( Ž 6209) L 67208 Vrgorac (Ž 6201) - Podprolog (Ž 6210) L 67209 Veliki Prolog (D 62) - Draževitići (Ž 6208)

Zaštini pojasi uz cestovne prometnice se čiste od trave, raslinja i drugih gorivih tvari, ali ne uvijek redovito i ne na svim potezima. Navedenim prometnicama prijevoze se opasne tvari u skladu sa Zakonom o prijevozu opasnih tvari (N.N. br. 079/07) i Odlukom o određivanju parkirališnih mjesta i ograničenju za prijevoz opasnih tvari javnim cestama (N.N. br. 114/12). Prijevoz opasnih tvari vrši se isključivo za potrebe opskrbe benzinskih postaja i lokalnog gospodarstva te se prevoze pretežno općepoznate opasne tvari (naftni derivati i ukapljeni naftni plin). Autocestom A1 prijevoze se opasne tvari za opskrbu juga Hrvatske.

1.7.2. Željeznički promet Kroz prostor Grada Vrgorca ne prolaze željezničke komunikacije.

1.7.3. Pomorski promet Na prostoru Grada Vrgorca nema pomorskog prometa.

1.7.4. Zračni promet Na području Grada Vrgorca ne postoji infrastruktura zračnog prometa. Na prostoru Grada Vrgorca postoji heliodrom u naselju Kokorići koji je ustvari privatni heliodrom i nema sve potrebne dozvole za rad, i koristi se samo u slučaju potrebe. Na prostoru Grada Vrgorca, u blizini DZ Vrgorac, planira se izgradnja interventnog helidroma.Za slijetanje i uzlijetanje






helikoptera u slučaju potrebe pružanja hitne medicinske pomoći, te u slučaju nastanka drugih izvanrednih događaja u kojima je neophodna uporaba helikoptera, mogu se koristiti i veće poljoprivredne površine, odnosno nogometna igrališta. Najbliža zračna luka nalazi se u Kaštelima.

1.8. Pregled turističkih naselja i sadržaja

Grad Vrgorac ima uvjete za razvoj turizma zbog svog položaja u odnosu na turističko Makarsko primorje, prirodna obilježja i prometni položaj. Moguć je razvitak specifičnih oblika turizma s osloncem na osnovnu turističku ponudu priobalnog turizma, posebice Makarskog (izletnički turizam, tranzitni turizam, lovni turizam, seoski turizam, obzirom na mogućnosti stočarstva i poljodjelstva). Kvaliteta šuma koja nema veće značenje glede eksploatacije drva, daje mogućnost razvitka lovnog turizma, izletničkog turizma i sl. Okosnica turističke ponude Grada Vrgorca su zaštićeni spomenici kulture kao što su tvrđava Gradina, stara jezgra Grada u kojoj se ističu župna crkva Navještenja Blažene Djevice Marije i nekoliko kula, te Gradski park. Na području Grada nalaze se pješačke i biciklističke staze, vinska cesta, te zanimljivosti kao što su arheološka nalazišta, ilirske gomile, stećci i crkve, te osebujnost krša i polja u kršu s mnogobrojnim selima i zaseocima kao biserima pučkog graditeljstva. Vrgorčani njeguju i tradicionalne običaje kroz razne manifestacije i zbivanja tijekom cijele godine što ovaj grad čini jedinstvenim i zanimljivim. Na području Grada Vrgorca ne postoji turističko naselje, a od hotelskih sadržaja postoji samo Hotel Pervan u naselju Vrgorac. Urbane cjeline Vrgorac, Vrgorac, urbana cjelina, RST-986 Polurbane i ruralne cjeline Vrgorac, Kljenak, Bobanac, ruralna cjelina Vrgorac, Kokorići, Pervani, ruralna cjelina Vrgorac, Lovrinčevići, zaselak Bušnica, ruralna cjelina Vrgorac, Zaselak Donje Bakote, ruralna cjelina Vrgorac, Zaselak Donji Selaci, ruralna cjelina Vrgorac, Zaselak Belajići, ruralna cjelina Vrgorac, Podstine-ruralna cjelina Vrgorac, Veliki Godinj-ruralna cjelina Vrgorac, Družijanići-ruralna cjelina Vrgorac, Panđići-ruralna cjelina Vrgorac, Saranač-stara cesta za Makarsku, bunari, sklop ruralne arhitekture Vrgorac, Ožići-Ruralna cjelina (prapovijesna gomila uz zaseok) Fortifikacije Vrgorac, Kasaba-Zavojane, kula Cukarinovića, fortifikacija Vrgorac, Kokorići, kula Pervan, fortifikacija Vrgorac, Vrgorac, tvrđava gradina, fortifikacija, RST-755 Arheološke cjeline i lokaliteti ILIRSKE GOMILE 1. Vrgorac, kod nove školske zgrade






2. Ravča, kod Jelovića kuće i u krajnjoj Ravči 3. Kozička Poljica, kod Ruđeža, Alevića, Šapita, Jujnovića, Lokvenjaka i kod župske kuće 4. Mijaca, kod crkve 5. Kozica, kod Vuletića, Pavića, Košćela, Jujnovića 6. Vlaka, tri pronađene gomile 7. Zavojane, kod Jelaševih, Doboke, pod Privorcem i prema Matokitu 8. Stilja, kod Baraćevih, Kašća, Kolaka i Maršićevih 9. Prapatnica, kod Vukovića, Kapovića i Dugumovih 10. Orah, kod Dragičevića kuće 11. Kljenak, u Vrnčevoj Draži, kod Bobanaca i nad Gomilama Plana 12. Skulja, kod Raosovih kuća 13. Dusine, kod Vukosavovih 14. Vrgorac, Vrgorac, prapovijesne velike gomile, arheološki lokalitet 15. Vrgorac, Prapatnica, prapovijesni lokalitet stiljska gradina, arheološki lokalitet 16. Prapovijesna gomila uz cestu Saranač-Kozica 17. Prapovijesna gomila uz cestu Saranač-Kozica 18. Kozica/Umac-prapovijesna gradina 19. Prapovijesna gomila u Kozici 20. Kozica/Vekići-prapovijesna gomila 21. Kozica/Vekići-prapovijesna gomila 22. Kozica/Katići-skupina prapovijesnih gomila 23. Rašćane Donje-Skupina prapovijesnih gomila sjeverno od ceste 24. Gornje Rašćane-prapovijesna vrtača 25. Gornje Rašćane-prapovijesna gomila 26. Kozica/Štulići-skupina prapovijesnih gomila 27. Prapovijesna gomila 28. Prapovijesna gomila 29. Vitrenjak-prapovijesna gomila 30. Umčani-skupina prapovijesnih gomila sa stećcima 31. Draževitići/Oštri rt-skupina prapovijesnih gomila 32. Prapatnice/Vukovići-skupina prapovijesnih gomila 33. Kljenak/Bobanci-prapovijesna gomila 34. Mali Godinj/Kovačevići.skupina prapovijesnih gomila 35. Zavojane-skupina prapovijesnih gomila i kasnosrednjovjekovno groblje II PRETHISTORIJSKE GRADINE 1. Vlaka, kod Vukovića kuća 2. Dragijane, na uzvisini 3. Kljenak, prema Osminu 4. Veliki Prolog, na uzvisini iznad crkve 5. Skulja, iznad Raosovih kuća 6. Ravča, prapovijesna gradina Majići, III SREDNJOVJEKOVNI NALAZI 1. Prapatnica, velika nekropola kod Kapovića s oko 50 stećaka s različitim ukrasima






2. Kozica, nekropola pod Vrutkora na Crikvini s nekoliko ornamentiranih stećaka 3. Stilja, stećci pred crkvom sv. Ante, neki uzidani i u zid same crkve 4. Zavojane, fragmenti stećaka kod župske crkve 5. Dragljane, stećci kod crkve sv. Ante, neki uzidani u samoj crkvi 6. Dragljane – Zavojane, stećci na položaju Stećak sedre 7. Dragljane – Zavojane, stećak uz kuću Ante Jelaša 8. Kljenak, stećci u blizini crkve i kod Jurjevića kuće 9. Ravča, nekoliko stećaka kod crkve na groblju i na Trlinovoj njivi 10. Kotez, nekoliko stećaka kod stare kapelice sv. Ante, te manja nekropola na Opletju 11. Veliki Prolog, nekoliko stećaka pred ulazom u crkveno dvorište 12. Umčane, nekropola s oko 20 stećaka 13. Vrgorac, Koteze, arheološki lokalitet sa stećcima, arheološki lokalitet, RST-308 14. Vrgorac, Prapatnica, nekropola stećaka, arheološki lokalitet Pojedinačna kulturna dobra Vrgorac, Dragljane, crkva Sv. Ante, sakralni spomenik Vrgorac, Dragljane, stara kapela Sv. Ante, sakralni spomenik Vrgorac, Dusina, crkva Sv. Petra, sakralni spomenik Vrgorac, Kljenak, crkva Svih svetih, sakralni spomenik Vrgorac, Kokorići, crkva Sv. Jure, sakralni spomenik Vrgorac, Kokorići, zaselak Pervani, kapela Sv. Ante , sakralni spomenik Vrgorac, Kokorići, zaselak Pervani, Gospina kapelica, sakralni spomenik Vrgorac, Koteze, crkva Sv. Antuna opata i groblje sa stećcima, sakralni spomenik, RST-3090 Vrgorac, Kozica, crkva Sv. Ilije, sakralni spomenik Vrgorac, Kozica, groblje s kapelicom, sakralni spomenik Vrgorac, Mali Prolog, župna kuća i kapela, sakralni spomenik Vrgorac, Orah, crkva Sv. Marka, sakralni spomenik Vrgorac, Otrići, crkva Sv. Nikole, sakralni spomenik Vrgorac, Prapatnica, crkva Sv. Roka i groblje, sakralni spomenik Vrgorac, Rašćane, crkva Sv. Mihovila, sakralni spomenik Vrgorac, Rašćane, crkva Sv. Stjepana, sakralni spomenik Vrgorac, Ravča, crkva Sv. Mihovila, sakralni spomenik Vrgorac, Stilja, crkva Sv. Ivana krstitelja, sakralni spomenik Vrgorac, Umčani, crkva sv. Ante i sv. Mihovila sa grobljem ,sakralni spomenik Vrgorac, Veliki Prolog, Gospina crkva i stećci, sakralni spomenik Vrgorac, Vinjani, crkva Sv. Roka, sakralni spomenik Vrgorac, Zavojane, crkva Sv. Marije s grobljem, sakralni spomenik Samo dio spomenika kulturne baštine zaštićen je vanjskom hidrantskom mrežom. Dio sakralnih objekata ima vlastite instalacije za gašenje i dojavu požara, te aparate za početno gašenja požara. U kakvom su stanju instalacije i sredstva za gašenje požara nije poznato. Objekti od posebnog značaja imaju vlastite uređaje i opremu za gašenje požara. Nivo zaštite zavisi o vrsti objekta i vremenu kada je sagrađen odnosno kada je bila rekonstrukcija ili adaptacija objekta.






1.9. Pregled elektroenergetske mreže, građevina i objekata

HEP – Elektrodalmacija pogon Vrgorac distribuira i dobavlja, na području Grada Vrgorca, električnu energiju preko 35 kV dalekovoda Ljubuški (BiH) - Vrgorac, te dalje preko trafo-postaje Vrgorac 35/10 kV, čija je tipska snaga 2x4 (2x10) MVA. Područni elektroenergetski sustav Grada Vrgorca se sastoji od: a) Prijenosnih objekata: - DV 2x400kV Vrgorac-Ploče - DV 2x400 kV Nova Sela-Zagvozd/Imotski - DV 110 k V Ljubuški – Vrgorac - DV 110kV Vrgorac-Ploče - DV 110kV Vrgorac-Opuzen b) Distribucijske mreže: - 1 trafo-postaje u Vrgorcu 35 (110)/ 10 (20) kV, nazivne snage 2x4 (10) MVA, - DV 10 kV, Vrgorac – Dragljane na Če rešetkastim stupovima, - 83 trafo-postaje 10 (20) / 0,4 kV, ukupne instalirane snage 11,91 MVA, - kabelske mreže 10 (20) k V, ukupne dužine 5,0 km, - niskonaponske električne mreže za napajanje potrošača Izrada prosjeka i korektivne sječe provodi se jednom godišnje. Niskonaponska električna mreža malim dijelom je podzemna, a velikim dijelom na drvenim, odnosno betonskim stupovima. Dotrajali drveni stupovi u pravilu zamjenjuju se betonskim stupovima. Manji broj drvenih stupova koji su sastavni dio prijenosne električne mreže je dotrajao. Raspadi elektroenergetske mreže nastaju tijekom vremenskih nepogoda pretežno u zimskim razdobljima, kada dolazi i do iskrenja između nadzemnih električnih vodova. Trafo-postaje su izvedene kao čvrste zidane samostojeće građevine (tipske ili interpolirane u druge građevine), odnosno montažne na stupovima. U trafo-postajama su ovisno o tipovima trafo-postaja, ugrađeni suhi ili uljni transformatori. U svrhu prihvaćanja eventualno razlivenog transformatorskog ulja, na prostorima ispod transformatora izvedena su sabirna mjesta prekrivena šljunkom. Vatrogasni pristupi svim trafo-postajama su osigurani sa najmanjim širinama od 3 m i dužinama ne većim od 30 m od javnih putova. U sigurnosnim pojasima okolo trafo postaja nema raslinja, ni drugih gorivih tvari. U trafo-postajama vatrogasni aparati su po vrstama i količinama postavljeni u skladu sa propisima. O održavanju elektroenergetske mreže skrbi HEP pogon Vrgorac.

1.10. Pregled plinovoda Na prostoru Grada Vrgorca nema instaliranih plinovoda.

1.11. Pregled lokacija na kojima su uskladištene veće količine zapaljivih tekućina i plinova, eksplozivnih i drugih opasnih tvari

U Gradu Vrgorcu ne postoje gospodarske građevine i prostori koji su razvrstani u I ili II kategoriju glede ugroženosti od požara. S gledišta zaštite od požara nema posebno opasnih tehnoloških procesa, niti građevina i prostora povećano ugroženih od nastanka i širenja






požara. Za potrebe odvijanja tehnoloških procesa, odnosno opskrbe potrošača, u građevinama ili na prostorima određenih pravnih osoba na području Grada Vrgorca vrši se skladištenje, odnosno držanje opasnih tvari u skladu sa podacima koji su upisani u tablici 7. Većina korisnika opasnih tvari imaju pripadajuće im Sigurnosno- tehnički listove (STL) ovjerene od strane Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping. STL su postavljeni na mjestima uporabe, a korisnici opasnih tvari ih moraju poznavati, te sa opasnim tvarima rukovati u skladu sa podacima i uputama iz STL.

Tablica 9. Određene značajke opasnih tvari

Vrsta opasne

tvari

Plamište, Tempera-tura

samoza-paljenja ( ˚ C ), specifična

težina

Vrelište/ Granice

Eksplozi- vnosti

( ˚ C , % )

Sredstva za

gašenje požara

Mjere zaštite od požara i tehnološke eksplozije

Osobna zaštitna oprema i uređaji koje gasitelji moraju koristiti u slučaju požara ili

drugog akcidenta

Eurodiesel motorno gorivo

55-65, 250-460,

Pare teže od zraka

180 – 380, 0,6 – 6,5

CO2, prah, srednja ili

teška pjena s FP ili FFFP pjenilom,

vodena magla

Provjetravanje, skladištenje u hladu na mjestu gdje nama oksidansa i kiselina,

uzemljenje, propisno pretakanje, uklanjanje izvora paljenja i topline, mjere

zaštite od statičkog elektriciteta, eksploziometrom mjeriti koncentraciju para (pare teže od zraka), rabiti uređaje koji su u

odgovarajućoj protueksplozijskoj izvedbi.

Kemijsko odijelo za potpunu zaštitu od diesel goriva ili

zaštitna odjeća, čizme, rukavice, naočale i pregača, dišni izolacijski aparati (DIA).

Ulje za loženje

> 55, 250-460,

pare teže od zraka

160-390/ 0,6-6,5

CO2, prah, pjena, vodena

magla. Ne koristit i puni mlaz vode.

Provjetravanje, skladištenje na hladnom mjestu, propisno pretakanje, uklanjanje

izvora paljenja, rabiti instalacije i uređaje koji su u protueksplozijskoj izvedbi. Spriječiti

kontakt sa oksidansima.

Odijelo za potpunu zaštitu od benzina ili zaštitna odjeća, čizme, rukavice, naočale i

pregača, DIA.

UNP (propan-butan)

31, 470, teži od zraka

-25/ 1,9 – 9,5

CO2, prah, voda

(za hlađenje spremnika)

Provjetravanje, skladištenje na hladnom, uzemljenje, propisno pretakanje,

uklanjanje izvora topline, uređaji u Ex izvedbi.

Kemijsko odijelo za UNP ili zaštitna odjeća i obuća, DIA.

Prirodni plin -, 595, lakši od

zraka -162/ 5-15

CO2, prah,

Uklanjanje izvora paljenja, provjetravanje, u zonama opasnosti uređaji u Ex izvedbi

Odijelo za UNP ili zaštitna odjeća i obuća, DIA.

Trafo ulje 140, >195 -/

N.a.

CO2, prah, pjena

Provjetravanje, skladištenje na hladnom, uzemljenje, propisno pretakanje,

uklanjanje izvora topline.

Kemijsko odijelo ili zaštitna odjeća i obuća, DIA.

Turbinsko ulje

220-250, -

-

Pjena, suhi prah, vodena

magla za hlađenje

spremnika koji nisu

zahvaćeni požarom

Provjetravanje, skladištenje u hladu na mjestu gdje nema oksidansa i kiselina,

uzemljenje, propisno pretakanje, uklanjanje izvora paljenja i topline, sprijećiti

istjecanje u okoliš

DIA, oprema za potpunu zaštitu od topline.

Klor

Ne gori. Podržava gorenje i

samozapa-ljenje drugih tvari

-34, N.a.

Prah ABC,a za požar cisterni i

spremnika voda

Držati u dobro zatvorenim spremnicima na provjetravanom mjestu. Ukloniti izvore paljenja. Mjesta propuštanja klora ne

polijevati vodom.

Naočale nepropusne za plinove, zaštitne rukavice, plastični štitnik za lice, gumene čizme, zaštitna

odjeća iz gume.






1.12. Pregled vatrogasnih postrojbi

1.12.1 Profesionalne vatrogasne postrojbe Na prostoru Grada Vrgorca nema profesionalnih vatrogasnih postrojba.

1.12.2. Dobrovoljne vatrogasne postrojbe

Na prostoru Grada Vrgorca je ustrojeno središnje dobrovoljno vatrogasno društvo DVD Vrgorac. DVD Vrgorac se nalazi na adresi Tina Ujevića 4, u središtu naselja Vrgorac. U DVD Vrgorac je učlanjeno 24 dobrovoljnih i 6 profesionalnih vatrogasaca, koji imaju propisane uvjete za sudjelovanje u vatrogasnim intervencijama. Požarno uzbunjivanje članova DVD Vrgorac se vrši sirenom, telefonima i mobitelima. Za glasovnu komunikaciju između članova DVD Vrgorac se rabe stabilne i prijenosne radijske postaje, mobiteli i telefoni. Vatrogasno dežurstvo u ljetnjem razdoblju zbog povećene opasnosti od nastanka požara na otvorenom prostoru i veće koncentracije vozila i ljudi na prostoru Grada Vrgorca je pojačano, te su u tom razdoblju angažira i 6 dodatnih, sezonskih vatrogasca. Navedeno vatrogasno društvo u slučaju potrebe vatrogasne intervencije na svom području dužno je u roku od 15 minuta započeti s intervencijom. U tablici 10. se daje prikaz vatrogasnih postrojbi, broja vatrogasaca, vozila i tehnike u Gradu Vrgorcu

NAZIV VATROGASNE POSTROJBE

BROJ VATROGASACA VOZILA I VATROGASNA TEHNIKA PODRUČJE

DJELOVANJA

PODRUČJE ODGOVORN

-OSTI

DVD Vrgorac

26 dobrovoljnihi

6 profesioalnih

1 navalno vozilo tip Mercedes iz 2006.

Grad Vrgorac Grad Vrgorac

1 auto cisterna tip TAM iz 1988. 1 auto cisterna tip TAM iz 1983.

1 šumsko vozilo tip TAM iz 1983. 1 kombi vozilo tip VW iz 1984.

1 malo terensko vozilo (zapovjedno vozilo tip MAZDA B2500)

Izvor podataka: DVD Vrgorac

1.13. Pregled vodoopskrba i prirodnih izvorišta vode za gašenje požara

1.13.1 Izvori vode, vodeni tokovi i vodoopskrba

Područje Grada Vrgorca vodom se opskrbljuje preko vodovodnog cjevovoda koji je sastavni dio regionalnog sustava vodovoda crpilište Vrgorac: izvorišta Banja i Butina. Magistralni cjevovod je izgrađen cijevima iz azbesta i PVC-a. Cijevi su promjera 250 mm, te ukupne dužine 70 km. S magistralnog cjevovoda se razdvajaju cjevovodi izgrađeni također iz azbesta i PVC-a, a koji su u funkciji vodoopskrbe naselja i čiji je promjer 90 do 150 mm.

Vodoopskrbni sustav Banja

Vodoopskrbni sustav Banja sa zahvatom u sklopu c.s. «Banja» (zahvaća se oko 50 l/s), opskrbljuje u prvom redu grad Vrgorac, područje Stije (sjeverozapadno od Vrgorca), područje Duge Njive (zapadno od Vrgorca), te sve do Župe. Radovi na vodoopskrbi područja Vrgorca odvijali su se u dvije etape (A i B). Radovi etape A su dovršeni 1988. godine i uglavnom se odnose na sam vodozahvat Banja sa pripadnim crpnim postrojenjem, vodospremu «Vrgorac» (2x1000 m³), odakle se voda preko c. s. «Vrgorac» transportira dalje prema Ravči, odnosno Dragljanima. Drugi vodoopskrbni pravac iz v. «Vrgorac» ide preko c.s. i v. «Prapatnica»






prema Stilji. Etapa B podrazumijeva produženje postojećih cjevovoda, uz izgradnju pripadnih objekata (vodosprema i crpnih stanica). Etapa B počela se realizirati 1997. godine, a obuhvaća: - Cjevovod c.s. «Prapatnica II – v. «Stilja», sa istoimenom c.s. i vodospremom; - Cjevovod Dragljane – Raščane, sa istoimenim crpnim stanicama i vodospremama - Cjevovod c.s. «Zavojane» - v. «Zavojane» sa istoimenom c.s. i vodospremom; - Cjevovod c.s. «Kljenak II» - v. «Duge Njive» sa istoimenom c.s. i vodospremom, te sa

c.s. «Kljenak I»; - Cjevovod Kozica – Štulići, sa c.s. «Kozica» i c.s. i v. «Štulići», te sa v. «Antunovići»

(dionica c.s. «Štulići» - v. «Antunovići» za puštanje u pogon čeka samo ugradnju trafo stanice za c.s.).

U sklopu prethodno navedenih aktivnosti izvedeno je oko 14 km cjevovoda, sedam crpnih stanica i šest vodosprema. Izgrađeni su i objekti vodoopskrbe naselja Župa (općina Zagvozd) i to: - Cjevovod «Raščane – Župa», sa c.s. «Župa I», v. i c.s. «Župa II», v. «Turija» (5,1 km

cjevovoda, dvije c.s. i dvije vodospreme), čime je riješena vodoopskrba na potezu Vrgorac - Župa, odnosno do zapadne granice (sa općinom Zagvozd).

Potrebno je još izvesti nadzorno-upravljački sustav, te do uvođenja tog sustava, krajnji korisnik ne može u potpunosti upravljati izgrađenim sustavom. Na potezu Dragljane – Raščane, c.s. «Zavojane» - v. «Zavojane», Kljenak – Duge Njive te Prapatnica – Stilja je izvedeno oko 450 priključaka, čime je vodom opskrbljeno oko 1400 stanovnika. Na potezu Kozica – Župa, vodoopskrba je riješena za oko 350 stanovnika naselja Župa, Turija, Kozica i Miloši. Vodoopskrbni sustav Butina Vodozahvat Butina u funkciji je od 1970. godine i na njemu se zahvaća oko 35 l/s. Iz vodospreme «Butina» vodoopskrba se vrši u dva glavna pravca: prema Malom Prologu i prema Staševici, odnosno po sjevernoj i južnoj strani Vrgorskog polja. Sustav je u većoj mjeri finaliziran i u funkciji, tako da se u posljednje vrijeme na njemu nisu vršile intenzivnije aktivnosti. Vodoopskrbni sustav Butina opskrbljuje vodom naselja Dusinu, Vinu, Umčane, Draževitić, Potprolog i Veliki Prolog. Stari vodoopskrbni cjevovod Butina - Vrgorac je pričuvni za grad Vrgorac s kapacitetom 10 l/s. Stalna izvorišta vode su: Grgića vrelo, Banja, Kruška vrelo, Butina vrelo, Talež mali, Talež veliki i Vir vrelo, a povremena izvorišta su: Krenica, Vlaška izvor, Nuga, Marin vir, Pojila izvor, Mrtva izvor, Podustva izvor, Podvinje, Stinjevac vrelo, Lukovac, Zone ispod Didine glavice i Staševica ponora, Dumića-Lazin izvor i Kobiljača. Na prostoru Grada Vrgorca određeni broj domaćinstava u ruralnim naseljima ima vlastite spremnike (cisterne) i gustirne, koji su razmjerno malih kapaciteta, ali se u određenim situacijama ukoliko je to potrebno ipak mogu koristiti za gašenje požara malih razmjera ili kao dodatni izvor vode za gašenje većih požara. Naselja Mijaca, Poljica i Žljibane nisu spojena na vodovodnu mrežu.






U tablici 11. je prikazan pregled najvećih vodosprema i njihovih kapaciteta.

Tablica 11. Pregled najvećih vodosprema i njihovih kapaciteta

Red. Br.

Naziv vodospreme

Kapacitet (m3)

1. Vrgorac 2 x 1000 2. Veliki Prolog 200 3. Dragljane 500 4. Butina 500

1.13.2. Hidrantska mreža Uz trasu postojećeg vodovoda u naselju Vrgorac (6 hidranata) ugrađeni su nadzemni hidranti. Samo manji, središnji dio naselja Vrgorac je pokriven hidrantskom mrežom, a u ostalim naseljima nije ugrađena hidrantska mreža. Od 6 hidranata u naselju Vrgorac samo 3 su ispravna. U tablici 12. je prikazan pregled rasporeda, vrsta i stanja hidranata.

Tablica 12. Pregled rasporeda, vrsta i stanja hidranata Redni broj

Hidrant broj

Naselje Stanje hidranata Vrsta hidranta Pristupačno

st Hidrant je

pod tlakom vode

Ocjena ispravnosti

1 1 Vrgorac + + + NH-NO 75 2 2 Vrgorac + + + NH-NO 75 3 3 Vrgorac + - - NH-NO 75 4 4 Vrgorac + - - NH-NO 75 5 5 Vrgorac + + + NH-NO 75 6 6 Vrgorac + - - NH-NO 75 7 7 Odlagalište otpada

Ajdanovac + +/- ? NH-NO 75

Hidranti nisu označeni u skladu sa Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (N.N. br. 8/06) i normom HRN DIN 4066. Hidranti nisu ispitani sukladno odredbama Pravilnika o provjeri ispravnosti stabilnih sustava zaštite od požara (NN 044/2012) od strane ovlaštene pravne osobe, te slijedom te činjenice nije poznato koliki su tlak i protok vode u hidrantskoj mreži, ni kakvo je stanje hidranata i mreže gledano u cijelosti.






1.14. Pregled građevina u kojima trajno ili povremeno boravi veći broj osoba

Tablica 13. Pregled građevina u kojima trajno ili povremeno boravi veći broj osoba

Naziv građevine Lokacija, adresa Broj osoba

Osnovna škola Vrgorac Matice Hrvatske 9, Vrgorac 550 Srednja škola Tin Ujević Matice Hrvatske 8, Vrgorac 400

Dječji vrtić Pčelica Matice Hrvatske 13, Vrgorac 170 Dom zdravlja Vrgorac Vrgorac 200

Višenamjenska dvorana - kino Vrgorac 150 Dom športova Vrgorac Vrgorac 400

Crkva Blažene Djevice Marije Vrgorac 200*

1.15. Pregled prostora i građevina u kojima se obavlja utovar i istovar opasnih tvari

Građevine i prostori u kojima se obavlja utovar i istovar opasnih tvari (zapaljivih tekućina i plinova) su upisane u Poglavlju 1.5., tablica 7. ove Procjene.

Utovar i istovar zapaljivih tekućina i plinova vrši se pretakanjem zapaljivih tekućina i plinova iz auto-cisterni u spremnike koji su nalaze u naprijed navedenim građevinama i prostorima, odnosno pretakanjem iz posuda u kućišta transformatora i ručnim istovarom pojedinačnih posuda sa propan-butanom, uljem za loženje i diesel gorivom, pri čemu se provede mjere zaštite od požara koje su propisane Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. br. 108/95, 56/2010), Pravilnikom o zapaljivim tekućinama (N.N. br. 54/ 99) i Pravilnikom o ukapljenom naftnom plinu (N.N. br. 117/07). Na mjestima utovara i istovara zapaljivih tekućina i/ili plinova postavljene su propisane upute za sprječavanje nastanka požara i tehnoloških eksplozija, te upute za gašenje i sprječavanje širenja požara, te propisne vrste i količine vatrogasnih aparata. U kućanstvima se koristi UNP (propan-butan) i to iz jediničnih boca sadržaja po 10 kg plina, koje se nabavljaju uglavno na benzinskim postajama.






1.16. Pregled poljoprivrednih površina, te šumskih površina po vrstama, starosti i zapaljivosti šuma i izgrađenosti protupožarnih prosjeka i putova u šumama

1.16.1 Poljoprivredne površine Ovaj se prostor reljefno, a i ekonomski može podijeliti u dvije cjeline. Sjeverni, zapadni i južni prostor je planinsko područje, a središnji i istočni zauzimaju kraška polja Bunina, Rastok i Jezero (Vrgoračko polje).

U tercijarnim flišnim naslagama (zapadni dio) i krednim vapnenačko-dolomitskim stijenama (istočni dio) nastala je udolina od D. Raščana do Ravče. U njoj su plodna pješčana i šljunčana tla pogodna za uzgoj vinove loze i duhana.

U odnosu na ukupne površine zapadnog područja, obradive površine su relativno male i ne pružaju veće mogućnosti razvoja poljoprivrede, posebno i zbog toga što je ovo područje bezvodno, pa ne postoji mogućnost autohtonog natapanja (isti je slučaj i sa sjevernim područjem). Sjeverno područje nalazi se na najvišoj nadmorskoj visini (iznad 600 m n.m.) među vapnenačkim grebenima koji se izdižu i do (1314 m-Veliki Šibenik) između kojih su nastale manje kraške udoline, uvale i ponikve prekrivene crvenicom i planinskom crnicom (to su ujedno i jedine plodne površine tog područja).

Vrgoračko polje predstavlja izrazitu morfološku pojavu, koje ima dinarski smjer pružanja (dužine 15 km a širine između 0,8-3 km) i nagnuto je prema jugoistoku. Polje se podzemnim dotokom napaja sa uzvodnih horizonata Imotsko - Bekijskog polja i Rastoka i stalnih izvora u polju. U zimskom periodu polje je ugroženo od poplava (čije se trajanje često proteže i u proljeće) dok se ljeti, kada je voda nužna za navodnjavanje, javlja oskudica vode. Tla u Vrgorskom polju su najmlađa diluvijalna tla na starijim i mlađim jezerskim taložinama visoko vapnene ilovače. Tlo je hladno, duboko i lagano za obradu.

Izgradnjom tunela “Kratuša”, dužine 2130 m i kapaciteta 22 m3/s, poplavne vode se odvode u Baćinska jezera, a dalje postojećim tunelom uz more. Putem tunela i ponornih zona (uz djelomičnu regulaciju korita rijeke Matice u polju) osigurana je odvodnja polja u vegetacijskom razdoblju (svibanj-listopad) što omogućava poljoprivrednu proizvodnju.

Da bi se omogućila što intenzivnija poljoprivredna proizvodnja u polju, odnosno skratilo vrijeme trajanja poplave u toku godine (i smanjile poplavne površine), izvršeni su radovi na rekonstrukciji odvodnog tunela te mu je povećana propusna moć s 22 m3/s na 44 m3/s. Rekonstruiran je odvodni tunel i kanal iz Baćinskih jezera do mora na istu protoku, skinut je kameni prag na Prigonu te izvršena regulacija korita Matice na dužini od 25 km.

Regulacioni radovi na koritu Matice izvršeni su na protoku koji odgovara evakuacijskoj moći odvodnog tunela i postojećih ponora polja, a ista odgovara jednogodišnjoj protoci Matice. Također je izvršen iskop 1. faze rasteretnog kanala ukupne dužine 2 km, te radovi na zaštiti od brdskih voda površina bivšeg PD «Poduh». Radi privođenja područja Crnog Vira intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji i zaštiti od poplavnih voda rijeke Matice na ogranak prema tunelu i ogranak prema ponorima na jugoistočnom rubu polja, izgrađena je 1981. godine nasuta brana Crni vir koja je zaštitila ovo područje od plavljenja. Kroz temeljni ispust






brane odvija se otjecanje prema ponorima koje ne prelazi 5 m³/s koliko iznosi ukupni kapacitet ponora. Paralelno je građena i nasuta brana Krtinovac koja štiti istoimeno područje od velikih voda Matice. Tim regulacionim radovima postiglo se da od ranijih 2640 ha izloženih učestalim poplavama sada plavi svega 1285 ha, i to kod vodnog vala koji se javlja prosječno svake 33 godine, dok je godišnjim poplavama izloženo znatno manje površina polja. Djelomična odvodnja je za sada izvršena putem kanalske mreže (gravitacionom odvodnjom) i to samo na društvenim površinama.

Približno polovica Vrgorskog polja je zasađena vinogradima, na jednoj četvrtini žitarice, jednoj desetini povrće, te manje krmno bilje i voćnjaci.

Rastok je zatvoreno kraško polje uz samo mjesto Vrgorac i proteže se od sjeverozapada prema jugoistoku, paralelno s rijekama Mlada-Tihaljina-Trebižat. Dugačko je 12 km, a prosječno široko 1,5 km. Ukupna površina polja iznosi 1769 ha od kojih je u Hrvatskoj (grad Vrgorac) 790 ha. Nadmorska visina polja je 59 do 70 m.n.m.

Hidrotehničko uređenje polja je osnovni problem. Početkom ovog stoljeća započeli su radovi na odvodnji i navodnjavanju, ali do danas nisu završeni. Zaštita od poplava predstavlja veliki problem jer je plavljenju izloženo 600 ha zemljišta. Ukoliko se regulira vodni režim i sustav za navodnjavanje, prirodni uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju u polju su dobri. Polje je smješteno u blizini naselja i uz asfaltirane prometnice. Klimatski uvjeti za uspostavljenu proizvodnju nisu ograničavajući. Na tla u polju, euretično smeđa na jezerskim sedimentima (glinovita i ilovasto glinovita tla), aluvijalno-koluvijalna (duboko do vrlo duboko), bitno je utjecao vodni režim, kako na mehanički sastav tako i na pedološke osobine. Depresija Bunina, zapadno od Vrgorca, manje je plodnosti od Rastoka i Jezera s manje zastupljenom poljoprivredom.


1)

AL

FA AT

EST

d.

o.o.

aa

@al

fa-a

test

.hr

ww

w.a

lfa-a

test

.hr

2100

0 SP

LIT

, PO

LJIČ

KA

CES

TA 3

2

t

el.:

021

/ 27

0 50

6,

fax.

: 021

/ 27

0 50

7 ■

ZAŠT

ITA

NA

RA

DU

■ IN

SPEK

CIJ

A D

IZA

LA ■

ISP

ITIV

AN

JA ■

ZA

ŠTIT

A O

KO

LIŠA

■ Z

AŠT

ITA

OD

PO

ŽAR

A ■

P

rocj

ena

ugro

ženo

sti o

d po

žara

i te

hnol

oški

h ek

splo

zija

– G

RA

D V

RG

OR

AC

Tab

lica

14. P

ovrš

ine

poljo

priv

redn

og i

osta

log

zem

ljišta

na

podr

učju

Gra

da V

rgor

ca

POVR

ŠIN

A K

OR

IŠTE

NO

GA

POLJ

OPR

IVR

EDN

OG

I O

STAL

OG

ZEM

LJIŠ

TA U

OPĆ

INI S

EGET

PO

KAT

EGO

RIJ

AMA

(1

. lip

nja

2003

.), P

OPI

S PO

LJO

PRIV

RED

E 20

03.

SK

UPI

NE

PO

LJO

PR

IVR

ED

NI

H K

UĆ

AN

STAV

A P

RE

MA

UK

UP

NO

R

AS

POLO

ŽIV

OM

ZE

MLJ

IŠTU

KO

RIŠ

TEN

O P

OLJ

OP

RIV

RE

DN

O Z

EM

LJIŠ

TE, H

A

OS

TALO

ZE

MLJ

IŠTE

, HA

UKUPNO

ORANICE I VRTOVI

POVRTNJACI (NA OKUĆNICI, KORIŠTENI ZA

VLASTITE POTREBE)

LIVADE

PAŠNJACI

VO

ĆN

JAC

I V

INO

GR

AD

I

UKUPNO

OD TOGA: PLANTAŽNI

UKUPNO

OD TOGA: PLANTAŽNI

RASADNICI KOŠARAČK

A VRBA I DR.

UKUPNO

OD

TO

GA

: N

EO

BR

AĐ

EN

O

PO

LJO

PR

IVR

ED

NO

ZE

MLJ

IŠTE

OD

TO

GA

: Š

UM

SK

O

ZEM

LJIŠ

TE

VRG

OR

AC

583,

40

155,

38

15,3

2 8,

48

7,73

11

6,66

10

4,82

27

9,68

24

8,05

0,

15

683,

27

305,

35

336,

06

IZV

OR

: Pop

is p

oljo

priv

rede

200

3., w

ww

.dzs

.hr

Tabl

ica

15. P

ovrš

ine

vino

grad

a i b

roj t

rsov

a na

pod

ručj

u G

rada

Vrg

orca

Vi

nogr

adi

ukup

no

od to

ga: p

lant

ažni

ukup

na

povr

šina

, ha

rodn

a po

vrši

na, h

a

ukup

an

broj

trs

ova,

trs

.

broj

trso

va

spos

obni

h za

rod,

trs.

ukup

na

povr

šina

, ha

rodn

a po

vrši

na,

ha

ukup

an

broj

trs

ova,

trs

broj

trso

va

spos

obni

h za

rod,

trs

279,

68

276,

28

1.62

7 1.

604

248,

05

244,

74

1.36

1 1.

340

IZV

OR

: Pop

is p

oljo

priv

rede

200

3., w

ww

.dzs

.hr

Tabl

ica

16.

Poljo

priv

redn

a ku

ćans

tva

prem

a uk

upno

rasp

olož

ivom

zem

ljištu

PO

LJO

PRIV

RED

NA

KU

ĆAN

STVA

U O

PĆIN

I SEG

ET P

REM

A U

KU

PNO

RAS

POLO

ŽIVO

M Z

EMLJ

IŠTU

, PO

VRŠI

NA

UK

UPN

O R

ASPO

LOŽI

VOG

A ZE

MLJ

IŠTA

, KO

RIŠ

TEN

OG

A PO

LJO

PRIV

RED

NO

G Z

EMLJ

IŠTA

, OST

ALO

G Z

EMLJ

IŠTA

I B

RO

J PA

RC

ELA

KO

RIŠ

TEN

OG

A PO

LJO

PRIV

RED

NO

G Z

EMLJ

IŠTA

(1. l

ipnj

a 20

03.),

PO

PIS

POLJ

OPR

IVR

EDE

2003

.

SK

UPI

NE

PO

LJO

PR

IVR

ED

NIH

KU

ĆA

NS

TAV

A P

RE

MA

UK

UP

NO

RAS

PO

LOŽI

VOM

ZE

MLJ

IŠTU

BR

OJ

KU

ĆA

NS

TAVA

U

KU

PN

O

RA

SPO

LOŽI

VA

PO

VR

ŠIN

A ZE

MLJ

IŠTA

, H

A

KO

RIŠ

TEN

O P

OLJ

OP

RIV

RE

DN

O

ZEM

LJIŠ

TE, H

A D

AN

O U

ZA

KU

P O

STA

LO

ZEM

LJIŠ

TE, H

A B

RO

J PA

RC

ELA

K

OR

IŠTE

NO

GA

PO

LJO

PR

IVR

ED

NO

G

ZEM

LJIŠ

TA

UK

UP

NO

K

OR

IŠTE

NO

U

V

LAS

NIŠ

TVU

VRG

OR

AC

1414

12

66,6

7 58

3,40

57

2,64

6,

76

683,

27

8943

IZV

OR

: Pop

is p

oljo

priv

rede

200

3., w

ww

.dzs

.hr

28. travnja 2017. - 9/17 Stranica 2751)

ALFA ATEST d.o.o.

[email protected]

www.alfa-atest.hr

21000 SPLIT , POLJIČKA CESTA 32 tel.: 021 / 270 506, fax.: 021 / 270 507 ■ ZAŠTITA NA RADU ■ INSPEKCIJA DIZALA ■ ISPITIVANJA ■ ZAŠTITA OKOLIŠA ■ ZAŠTITA OD POŽARA ■


1.16.2. Šumske površine

Imajući u vidu značaj šuma i šumskih zemljišta, kao i dobra od interesa za Republiku Hrvatsku, te da šume uživaju posebnu zaštitu zbog izraženih općekorisnih funkcija koje se osobito očituju kroz: zaštitu zemljišta, prometa i objekata od erozija, bujica i poplava, utjecaju na vodni režim i hidroenergetski sustav, utjecaju na klimu, zaštitu i unapređenje čovjekove okoline, u stvaranju kisika i pročišćivanju atmosfere, u utjecaju na ljepotu krajolika te stvaranje uvjeta za razvitak turizma i lovstva iznimno je važno sačuvati šume od raznih nepogoda, naročito požara. Hrvatske šume donose godišnje Planove zaštite šuma od požara kojima se planira redovite i izvanredne mjere zaštite šuma i šumskih zemljišta. Pored najnužnijih mjera Plan zaštite od požara sadrži i opće podatke o dijelu područja za koje se odnosi, te potrebna sredstva za izvođenje planiranih radova i mjera. Kod izrade i donošenja Planova zaštite šuma i šumskog zemljišta od požara, pošlo se predpostavkom da osnovni uvjeti za uspješnu borbu protiv šumskih požara predstavlja sustav dobro provedenih i planiranih mjera nadzora, dojave požara i interveniranja. Sve površine šuma i šumskog zemljišta temeljem Mjerila za procjenu opasnosti od šumskog požara razvrstane su u stupnjeve opasnosti na nivou odsjeka po gospodarskim jedinicama. U tablici 17. je prikazan pregled stanja površina po Gospodarskim jedinicama koje spadaju u prostor koji se obrađuje u ovoj Procjeni:

Tablica 17. Pregled šumskih površina po gospodarskim jedinicama Uprava šuma podružnica Split

Šumarija Vrgorac Gospodarska jedinica Ukupna površina G.J. (ha) Obrasla površina (ha)

Kozica 4084,63 3961,77 Rastovac 3678,15 3671,84 Šibenik 5384,88 5078,00

Vrgorac – Kruševica 3898,85 3765,26 Matokit 5511,04 5349,55

Planinske padine Biokova na ovom dijelu obrasle su niskom listopadnom šumom, šikarom i šibljacima, a padine Šibenika su uglavnom ogoljele sa škraparima i ponegdje obraslim kamenjarima. Neke površine prema Gornjim Raščanima i iznad Zavojana obrasle su šikarom i šibljacima. Šumski pokrov, osim obalnog pojasa, veoma je oskudan i u velikoj mjeri degradiran kroz dugotrajni antropozoogeni utjecaj. Degradaciju su pospješile i prirodne značajke (reljef, klima i dr.). U posljednje vrijeme vidljivi su procesi prirodne obnove vegetacije. Najniža obalna zona je područje zimzelenih šuma hrasta česmine s crnim jasenom i hrastom meduncem, gdje dominiraju sađene šume alepskog bora. Iznad pojasa borovih kultura prostire se relativno uska zona šume bijelog graba do strmih obronaka. Na najvećim strminama uspijeva oskudna vegetacija specifična za ove položaje. Prostrane platoe nekada je pokrivala primorska i brdska šuma bukve od koje su sačuvani samo tragovi po nepristupačnijim položajima i vrtačama. Danas ovu najveću zonu kamenjara obrašćuje travnata vegetacija s grmljem. Nešto niže vrhove Biokova pokriva šuma crnog graba s elementima primorske šume bukve a najviše položaje, uz oskudne ostatke predplaninske bukve, uglavnom klečica- Juniperus nana (Sv. Jure, Vršac, Troglav). Na pojedinim sjevernim






lokalitetima (Kimet, Kaoci) javlja se i šuma jele posebnog submediteranskog tipa. Ispod šume jele na unutrašnjim padinama Biokova prostire se pojas šume crnog graba sa šašikom, a u najdonjoj etaži šikare bjelograbića. Na Biokovu se pojavljuje i endemska vrsta dalmatinskog crnog bora tanjuraste krošnje. Unutar područja parka prirode Biokovo pojedinačni lokaliteti imaju svojstva posebnih rezervata (rezervati šumske vegetacije, botanički rezervati i geomorfološki rezervati). Za sada su lokaliteti zaštićeni u kategoriji parka prirode, te se ovim planom predlažu za zaštitu u kategoriji posebni rezervat ( botanički, geomorfološki, šumske vegetacije...) Tako su od rezervata šumske vegetacije najznačajniji: - Kaoci; najsačuvanija i najkompaktnija površina pod biokovskom jelom. Proteže se od Kaoca (n.v. 1000 m) do Ozdravaća (1250 m). - Kimet- Suvid; znatno manje učešće jele: Teren je rastrgan s bezbroj vrtača i kamenitih grebena. Jela dolazi u manjim grupama na sjevernim zasjenjenim ekspozicijama kao i u vrtačama. - Bukovac; krajnji sjeverozapadni dio šume crnog dalmatinskog bora na Biokovu. Svi lokaliteti šume dalmatinskog crnog bora predstavljaju reliktnu zajednicu. Bukovac je na istočnoj ekspoziciji iznad Ovčjeg polja. - Borovnik se nalazi iznad Basta na primorskoj padini iznad Kuranika. - Šibenik-Borovac iznad naselja V. Brda i Baškovića na visini od 1250-1450 m. - Vošac; cjelovita šumska površina bukve Od botaničkih rezervata su najznačajniji Sv. Ilija - Šibenik - Štropac - Troglav.

Tablica 18. prikaz šumskih površina po vrstama i površinama

Šumske površine po vrstama Površina (ha) Borove kulture 691,25 Šikare medunca i graba 14444 Panjača medunca 51,94 Šibljak 1221,71 Garig 165,10 Makija 1545,77 Bukove šume (sjemenjače) 850 Neobraslo i neplodno 650,23

1.17. Klimatske značajke Područje Grada Vrgorca ima izmijenjenu sredozemnu klimu, tipičnu za Dalmatinsku zagoru, s vrućim ljetima i blagim zimama, gdje čak 70% padalina pada tijekom kasne jeseni i početkom zime. Karakteristike klime su niže srednje temperature i znatno veće količine padalina nego u primorskom pojasu. Raspored padalina tokom godine zadržao je mediteranski režim. Srednja godišnja temperatura iznosi 16˚C. Apsolutna maksimalna temperatura je 38,5 ˚C, a apsolutno minimalna – 11 ˚C. S maksimalnom temperaturom od 25 ˚C i više, u prosjeku je 110 dana. Srednji godišnji broj sati insolacije je 2500 sati, srednji godišnji broj vedrih dana u godini je 80. Srednja godišnja količina padalina iznosi 1964 mm. Najveća količina padalina je tijekom mjeseca prosinca, a najmanja tijekom mjeseca srpnja. Srednja relativna vlaga je 66 %. Najniža srednja relativna vlaga je u srpnju (58 %), a najveća u prosincu (72%)






Najčešći vjetrovi na području Grada Vrgorca su iz sjeveroistočnog (bura, levanat) i jugoistočnog (jugo), ali su česti i iz zapadnog kvadranta. Učestalost jakih i olujnih vjetrova dvostruko je manja nego u susjednom primorju. Većinom prevladavaju tri tipa vremena tijekom godine: - suh, hladan i uglavnom vedar tip vremena zastupljen u toku zime i početkom proljeća, uz buru i tramontanu; - topao i vlažan tip vremena (kišni) koji nastaje uz jugo i lebić; - vedar, suhi i vrući tip, karakterističan za ljetne tišine ili lagane vjetrove iz zapadnog i sjeveroistočnog kvadranta. One najčešće javlja u srpnju i kolovozu, obično uz ljetne suše. Munja nastala atmosferskim pražnjenjem je jedini prirodni uzročnik nastanka požara. Iz Karte godišnjeg broja grmljavinskih dana ili grmljenja u Hrvatskoj za razdoblje od 1971. do 2000. godine, izrađene od strane nadležne državne institucije, zaključuje se da je srednji godišnji broja dana s grmljavinom na promatranom prostoru 24 do 27 dana.

1.18. Seizmičke značajke Potres1 je jedna od najneugodniji prirodnih pojava. Prvi geografski prikaz pojave potresa pokazao je da se oni ne događaju bilo gdje na Zemlji, već su najčešći i najjači u područjima mlađeg boranog gorja. Ista ta područja su mjesta najintenzivnijih geoloških procesa. Do danas se raznim teorijama nastojalo prikazati uzroke nastanka potresa. Danas je najpoznatija i široko prihvaćena teorija tektonskih ploča. Prema toj teoriji Zemljina kora i gornji dio plašta nisu cjeloviti već razlomljeni i sastoje se od 15 ploča debljine 50-150 km koje se međusobno pomiču kao kruta tijela. Pomaci mogu biti razmicanje, tlačenje - sudaranje, kliženje i podvlačenje. Zbog pomaka dolazi na granicama ploča i u njihovoj blizini do velikih sila i naprezanja, a u trenutku kad se iscrpi nosivost materijala dolazi do naglih pomaka koji su uzrok potresima. Karta epicentara potresa dobro se poklapa s granicama tektonskih ploča. Ipak, ne mogu se svi potresi ovako objasniti. Tektonske ploče imaju unutar sebe pukotine i rasjede, razlomljene su na manje dijelove između kojih dolazi do unutarnjih naprezanja a potom i do potresa. Za građevinarstvo nisu od značaja drugi uzroci potresa kao što su potresi vulkanskoga podrijetla, potresi prouzročeni krškim pojavama ili vodenim akumulacijama jer je oslobođena energija u tim slučajevima bitno manja. Seizmološka karta Republike Hrvatske prikazuje područja jednakih intenziteta1 potresa. U Republici Hrvatskoj je karta iz 1990. g. utemeljena na obradi podataka povijesnih potresa u razdoblju od oko 1600 godina, ocjeni njihova intenziteta i posljedica te razmatranju geoloških i tektonskih uvjeta koji vladaju na tom području. Karta prikazuje intenzitete za srednje uvjete tla. Na temelju podrobnijih istraživanja moguće su korekcije osnovnog stupnja seizmičnosti na više ili na niže. Karta je izrađena za potrese s 500 godišnjim povratnim razdobljem i mjerodavna je za proračun građevina visokogradnje. Za posebne građevine (visoke brane, nuklearne elektrane) moguće je upotrijebiti kartu izrađenu za 1000-godišnje povratno 1Intenzitet potresa je kvalitativna ili kvantitativna mjera žestine potresnog gibanja tla na nekom mjestu. Intenzitet potresa utvrđuje se prema različitim opisnim ljestvicama (skalama) potresa. U Republici Hrvatskoj je danas u uporabi ljestvica od 12 stupnjeva MSK-64 (prema autorima: Mercalli-Sponheuer-Karnik, 1964). Svaki stupanj ljestvice opisuje potres na temelju opažanja posljedica na građevinama i opažaja ljudi. Stoga intenzitet koji će se pripisati kojem potresu ovisi o gustoći naseljenosti, sastavu građevnog fonda i donekle subjektivnoj procjeni. U novije je vrijeme (1993) objavljena 12-stupanjska Europska makroseizmička ljestvica (EMS) koja je zapravo prilagođena i modernizirana ljestvica MSK-78.






razdoblje, a za građevine ograničena trajanja ili za proračun opreme može se upotrijebiti karta izrađena za povratno razdoblje od 50 godina. U ovom trenutku u Republici Hrvatskoj su na snazi tehnički propisi i norme, pa s time i seizmološke karte rizika preuzete Zakonom o preuzimanju zakona o standardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao republički zakon N.N. 53/91.

Slika 1. Seizmološka karta Hrvatske

Izvor: Prof.dr.sc. D., Morić, Potresno inženjerstvo, Katedra za betonske konstrukcije, Zavod za materijale i konstrukcije, Građevinski fakultet – Osijek, 2009. Područje Grada Vrgorca nalazi se u zoni potresa intenziteta IXº MSK ljestvice za povratni period od 500 god. Potrebno je osigurati zaštitu od potresa IXº MSK ljestvice, što je potres koji može izazvati oštećenja i rušenje objekata i ljudske gubitke.






Tablica 19. Ljestvica MSK - 78 (s dopunama i izmjenama iz 1980.) - Opis maksimalnog intenziteta potresa

IX° MSK

Opisno Opća oštećenja građevina

Ljudi i njihova okolina

Opća panika. Ljudski gubici. Značajna oštećenja namještaja. Životinje se pokušavaju osloboditi i urlaju

Građevine

Na mnogim građevinama (20-50%) od neobrađenog kamena, seoskim građevinama i građevinama od nepečene opeke i nabijene gline, oštećenja 5.stupnja (potpuno rušenje) –potpuno rušenje građevina. Na mnogim građevinama (20-50%) od pečene opeke, građevinama od krupnih blokova te one izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one sa drvenom konstrukcijom, oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) - otvori u zidovima, rušenje dijelova građevine, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune. rušenje dimnjaka. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 5. stupnja (razorna oštećenja) – potpuno rušenje građevina. Na mnogim građevinama (20-50%) s armiranobetonskih i čeličnim skeletom, krupnopanelnim građevinama i dobro građenim drvenim građevinama, oštećenja 3. stupnja (teška oštećenja) - široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) - otvori u zidovima, rušenje dijelova građevine, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune. Spomenici i stupovi se prevrću U pojedinim slučajevima savijaju se željezničke tračnice i oštećuju ceste Vodeni rezervoari mogu biti teško oštećeni

Priroda

U ravnicama poplave. Pukotine u tlu dosežu širinu od 10 cm, a po padinama i obalama rijeka preko 10 cm, te nastaje mnogo tankih pukotina u tlu. Stijene se odronjavaju, česti odroni i izbacivanje mulja. Na površinama vode veliki valovi


1)

AL

FA AT

EST

d.

o.o.

aa

@al

fa-a

test

.hr

ww

w.a

lfa-a

test

.hr

2100

0 SP

LIT

, PO

LJIČ

KA

CES

TA 3

2

t

el.:

021

/ 27

0 50

6,

fax.

: 021

/ 27

0 50

7 ■

ZAŠT

ITA

NA

RA

DU

■ IN

SPEK

CIJ

A D

IZA

LA ■

ISP

ITIV

AN

JA ■

ZA

ŠTIT

A O

KO

LIŠA

■ Z

AŠT

ITA

OD

PO

ŽAR

A ■

P

rocj

ena

ugro

ženo

sti o

d po

žara

i te

hnol

oški

h ek

splo

zija

– G

RA

D V

RG

OR

AC

Tabl

ica

20. U

činc

i i p

oslje

dice

dje

lova

nja

potre

sa IX

° M

SK u

Gra

du V

rgor

ac n

a in

frast

rukt

uru

VR

STA

INFR

ASTR

UK

TUR

E U

ČIN

AK

POSL

JED

ICA

Dis

trib

ucija

ele

ktrič

ne

ener

gije

ošte

ćenj

e:

- 1

trafo

-pos

taje

u V

rgor

cu 3

5 (1

10)/

10 (2

0) k

V -

dale

kovo

da (D

V 1

10 k

V L

jubu

ški –

Vrg

orac

i D

V 1

0 kV

, Vrg

orac

– D

ragl

jane

, -

83 tr

afo-

post

aje

10 (2

0) /

0,4

kV,

- ka

bels

ke m

reže

10

(20)

kV

, uku

pne

duži

ne 5

,0 k

m,

- ni

skon

apon

ske

elek

tričn

e m

reže

za

napa

janj

e po

troša

ča

Nes

tana

k el

ektri

čne

stru

je:

- P

rest

anak

rada

poš

te

- P

reki

danj

e te

lefo

nski

h ve

za

- P

reki

danj

e i

otež

ani

rad

zdra

vstv

enih

ord

inac

ija i

am

bula

nta,

te

JHM

P V

rgor

ac

- P

reki

d op

skrb

e vo

dom

-

Pre

kid

rada

u p

roiz

vodn

ji -

One

mog

ućen

e no

včan

e tra

nsak

cije

Dis

trib

ucija

vod

e

ošte

ćenj

e i r

ušen

je

- cr

pnih

sta

nica

(D

.Njiv

e, K

ljena

k, D

ragl

jane

, Za

voja

ne,

Stij

a, P

rapa

tnic

a, U

mča

ni,

But

ina,

Lu

kava

c)

- vo

dosp

rem

a (D

.Njiv

e, K

ljena

k, D

ragl

jane

, Zav

ojan

e, R

adna

zon

a R

avča

, Stij

a, P

rapa

tnic

a,2

x B

anja

, Vrg

orac

, But

ina

i Pot

prol

og)

- pr

ekid

na k

omor

a P

otpr

olog

-

cjev

ovod

a na

spo

jevi

ma,

-

nest

anak

i/ili

prom

jena

na

izda

šnos

ti iz

voriš

ta n

a vo

doza

hvat

ima

Ban

ja i

But

ina,

Pre

kid

opsk

rbe

vodo

m:

- O

teža

ni ra

d zd

ravs

tven

ih o

rdin

acija

, te

JHM

P V

rgor

ac

- P

reki

d op

skrb

e hr

anom

(pek

are,

kuh

inje

...)

- Ja

vlja

nje

zara

znih

bol

esti

- P

reki

d ra

da u

pro

izvo

dnji

- O

teža

no g

ašen

je p

ožar

a

Prom

et

- oš

teće

nje

prom

etni

ca (A

1, D

62,

D 5

12 Ž

619

9, Ž

620

1, Ž

620

7, Ž

620

8, Ž

620

9, Ž

621

0 i

Ž 62

11)

- ru

šenj

e i o

šteć

enje

mos

tova

na

podr

učju

Gra

da

Pre

kid

prom

eta:

-

Pre

kid

opsk

rbe

hran

om

- O

teža

ni r

ad J

HM

P-

ispo

stav

a V

rgor

ac i

ost

alih

slu

žbi

za z

aštit

e i

spaš

avan

je

- P

reki

d ra

da u

pro

izvo

dnji

- O

teža

ni o

dvoz

otp

ada

- Ja

vlja

nje

zara

znih

bol

esti

Zdra

vstv

o, z

nano

st,

spom

enic

i i d

ruge

vr

ijedn

osti

ošte

ćenj

e i r

ušen

je:

- dj

ečije

g vr

tića

„Pče

lica“

, -

škol

e: O

Š V

rgor

ac, P

Š D

ragl

jane

, Pro

log,

Stij

a , D

usin

a, O

rah

-

ambu

lant

a do

ma

zdra

vlja

Vrg

orac

, -

Crk

va b

laže

ne d

jevi

ce M

arije

- S

trada

vanj

e za

posl

enik

a i k

oris

nika

-

Pre

kid

rada

ško

la, v

rtića

, crk

ava,

-

Ote

žani

rad

ambu

lant

i – a

ltern

ativ

no m

jest

o ra

da

Tele

kom

unik

acije

-

ošte

ćenj

e po

štan

skih

ure

da u

Vrg

orcu

, Dus

ini,

Koz

ici,

V.P

rolo

gu i

Dra

glja

nim

a -

ošte

ćenj

e ba

zne

stan

ice

mob

ilne

tele

foni

je u

Vrg

orcu

-

ošte

ćenj

e po

štan

ske

cent

rale

Pre

kid

tele

fons

kih

veza

mob

ilne

i fik

sne

tele

foni

je:

- O

nem

oguć

eno

ili ot

ežan

o ko

mun

icira

nje

izm

eđu

spaš

avat

elja

-

One

mog

ućen

o ili

ote

žano

kom

unic

iranj

e iz

međ

u lju

di u

Gra

du iz

van

njeg

a -

One

mog

ućen

pris

tup

inte

rnet

u

Ost

alo

-

Javl

janj

e za

razn

ih b

oles

ti






1.19. Odlagališta otpada

Službeno ustrojeno i propisno uređeno odlagalište otpada ne postoji na prostoru Grada Vrgorca. Na lokaciji Ajdanovac nalazi se privremeno odlagalište otpada. Za odvoženje otpada je zaduženo poduzeće Gradska čistoća i usluge d.o.o. Vrgorac. Odloženi otpad se redovito zatrpava. Na prostoru Grada Vrgorca postoje mala divlja, neuređena odlagališta i to uglavnom na prostorima uz lokalne ceste i putove. Na odlagalištu otpada Ajdanovac nisu postavljeni vatrogasni aparati za početno gašenje. Na odlagalištu otpada Ajdanovac je ugrađen vodovodni priključak promjera 2 cola, za kojega ne postoji zapisnik o ispitivanju od strane ovlaštene pravne osobe. Odlagalište nije ograđeno. Na prilazu odlagalištu ne postoji pristupna, nadzorna rampa. Pristup do odlagališta vatrogasnim vozilima je moguć samo sa sjeverne strane odlagališta. Uz rubne pojase na I i J strani nije izveden makadamski put širine 4m u svrhu sprječavanja širenja požara. Odlagalište otpada nije zaštićeno zaštitarskom službom, ni drugim vrstama dežurstva. Na prostoru Grada Vrgorca, postoje mala divlja, neuređena odlagališta otpada i to uglavnom na prostorima uz lokalne ceste i putove. Vezano za otpad koji nastaje u urbanim dijelovima naselja Vrgorac ustrojeno je selektivno prikupljanje po vrstama otpada, u odgovarajućim, posebno označenim spremnicima, koji su od strane komunalne tvrtke postavljeni na pristupačnim mjestima na javnim površinama.

1.20. Pregled naselja, ulica i građevina kojima nisu osigurani vatrogasni pristupi

Uvidom u kartu prometnica te neposrednim uvidom, ocjenjeno je da povezanost prometnica i dostupnost prometnica do naselja na području Grada Vrgorca uglavnom zadovoljava propisane uvjete. Analizirajući prometnice unutar naselja i gradskih predjela vidljivo je da u pojedinim naseljima pristup vatrogasnim vozilima nije moguć, zbog male širine prometnica (manje od 3 m). Prometnice se koristite za vatrogasne prilaze i pristupe stoga je potrebno paziti da nepravilnim i nepropisnim parkiranjem vozila to ne postane otežano. Propisan vatrogasni pristup vozilima je moguć na svim dijelovima prostora Grada Vrgorca, osim u staroj jezgri grada Vrgorca zbog male širine prometnica i nedostatka parkirnih mjesta.

1.21. Nedostatak uređaja, opreme, sredstava i vozila za gašenje požara

Na području Grada Vrgorca osnovano je i djeluje dobrovoljno vatrogasno društavo Dvd Vrgorac. Navedeno Dobrovoljno vatrogasno društvo ima definirano područje odgovornosti, te u slučaju potrebe moraju intervenirati u roku od 15 minuta. (vrijeme od dojave do početka gašenja požara). Obzirom na veliku površinu grada, vatrogasno društvo nije u mogučnostri intervenirati u zadanom roku na svim djelovima grada. S obzirom na značajke promatranog prostora s gledišta zaštite od požara postoji mogućnost kašnjenja u uočavanja nastanka požara zbog relativno male naseljenosti i konfiguracije terena te sukladno tome i kašnjenje s početkom gašenja požara kao i kašnjenje u dolasku vatrogasnih vozila u ljetnim mjesecima kada je cestovni promet pojačan. Na promatranom prostoru hidrantska mreža nije ugrađena prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 008/2006). Postojeća hidrantska mreža nije ispitana od strane ovlaštene pravne osobe.






1.22. Pregled sustava telefonskih i radijskih veza uporabljivih u gašenju požara

1.22.1 Telefonske veze

1.22.1.1. Fiksna telefonska mreža

Navedeni prostor je u cijelosti pokriven sustavom fiksne telefonske mreže. Određeni dijelovi kabela postojeće fiksne telefonske mreže su postavljeni nadzemno, što može uzrokovati prekid telefonskih veza u slučaju vremenskih nepogoda.

1.22.1.2. Mobilne telefonske mreže

Signal u mobilnim telefonskim mrežama u naseljenim područjima zadovoljava na većini vitalnih dijelova prostora, a na određenim nenaseljenim prostorima signal ne postoji ili je slabije kvalitete što predstavlja nepovoljni utjecaj na stanje zaštite od požara. U naselju Vrgorac, na lokaciji Mihaljevići i Vrgorac su postavljeni repetitori mobilnih mreža 098 i 091.

1.22.2. Radijske veze

Radijskim postajama širokog dometa za potrebe zaštite od požara i vatrogastva po odobrenju Ministarstva prometa i veza koriste se članovi Dobrovoljnih vatrogasnih društava Grada Vrgorca. Pokrivenost i kvaliteta radijskog signala, te stanje radijskih postaja koje posjeduje članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva omogućavaju odgovarajuću razinu kvalitete glasovne komunikacije za potrebe provedbe učinkovitih vatrogasnih djelovanja na prostoru naselja Vrgorac, dok udaljenija naselja i prostori nisu pokriveni UHF signalom kojim se služi DVD Vrgorac.

1.23. Pregled požara nastalih na prostoru Grada Vrgorca

Na temelju statistike o nastalim požarima u Republici Hrvatskoj izvori topline koji su najčešći uzroci nastanka požara na otvorenom prostoru su iz područja toplinske energije (otvoreni plamen, opušci od cigareta), u vozilima (kontakt para pogonskog goriva sa električnim iskrama ili pretvorbe električne energije u toplinsku), a u građevinama iz područja pretvorbe električne energije u toplinsku (kratki spoj, preopterećenje strujnih krugova, prijelazni otpori).


ALF

A A

TEST

d.o

.o.

ww

w.a

lfa-a

test

.hr

Zašt

ita n

a ra

du -

Zaš

tita

okol

iša

Za

štita

od

poža

ra

6289

4-16

PU

ZOP

Stra

nica

45

/107

Pro

cjen

a ug

rože

nost

i od

poža

ra i

tehn

ološ

kih

eksp

lozi

ja –

GR

AD

VR

GO

RA

C

Tabl

ica

21. P

regl

ed p

ožar

a na

pro

mat

rano

m p

rost

oru

u pe

riodu

od

2006

. – 2

016.

God

ine

POŽA

R

TEH

NIČ

KE

INTE

RVE

NC

IJE

DOGAĐAJI BEZ UČEŠĆA ILI LAŽNE DOJAVE

ISPOMOČI VAN PODRUČJA DJELOVANJA

UKUPNO

na otvorenom prostoru

površina u hektarima

na stambenim građevinama

na industrijskim građevinama

na prijevoznom sredstvu na kopnu

na prijevoznom sredstvu na moru

kontejnera

smeča

u prometu na kopnu

u prometu na moru

otvaranje stana

otvaranje dizala

ispumpavanje

uklanjanje prepreka

Akcidenti

Ostalo

PO G

OD

INI

ukup

no in

terv

enci

ja

18

1

1

20

va

troga

saca

pov

0 vo

zila

ha

0 sa

ti

0

ukup

no in

terv

enci

ja

57

3

4

14

78

vatro

gasa

ca

po

v

0

vozi

la

h

a

0

sati

0 uk

upno

inte

rven

cija

73

5

9

9

96

vatro

gasa

ca

po

v

0

vozi

la

h

a

0

sati

0 uk

upno

inte

rven

cija

18

2

1

1

12

2

3

5 11

55

vatro

gasa

ca

61

pov

5

3

3

34

4

7

19

22

15

8 vo

zila

27

h

a 3

1

1 15

2 3

8

11

71

sa

ti 42

09

25

25

3

9 51

0

16

56

38

0 11

5244

uk

upno

inte

rven

cija

33

2

1

2

8

2

55

vatro

gasa

ca

112

pov

5

3

3

27

6

15

8 vo

zila

42

h

a 3

1

1 11

2

71

sati

20

25

3

9

14

6

52

19


ALF

A A

TEST

d.o

.o.

ww

w.a

lfa-a

test

.hr

Zašt

ita n

a ra

du -

Zaš

tita

okol

iša

Za

štita

od

poža

ra

6289

4-16

PU

ZOP

Stra

nica

46

/107

Pro

cjen

a ug

rože

nost

i od

poža

ra i

tehn

ološ

kih

eksp

lozi

ja –

GR

AD

VR

GO

RA

C

ukup

no in

terv

enci

ja

52

3

2

2

8 8

1

2

2 13

2

48

vatro

gasa

ca

173

pov

14

6

4

33

27

2

4

7 30

6

156

vozi

la

76

ha

7 3

2 12

11

1

2

3

16

2 60

sa

ti 99

12

0 84

48

8

33

14

2

12

35

31

48

57

ukup

no in

terv

enci

ja

49

5

1 4

3

3 12

3

1

31

9 2

2 95

vatro

gasa

ca

189

pov

22

8 13

6 11

35

6

3

10

48

6 14

30

6 vo

zila

69

h

a 8

4 5

3

4 15

3

1

36

3 2

5 13

5 sa

ti 71

3 40

46

48

30

6 40

67

6

6

27

76

6 92

53

4 uk

upno

inte

rven

cija

38

2

1

2 3

4

2

1 4

57

vatro

gasa

ca

po

v

0

vozi

la

h

a

0

sati

0 uk

upno

inte

rven

cija

17

1

2 1

3

2

26

vatro

gasa

ca

po

v

0

vozi

la

h

a

0

sati

0 uk

upno

inte

rven

cija

49

3

2

2 3

5

2

3

1

70

vatro

gasa

ca

po

v

0

vozi

la

h

a

0

sati

0 S

obz

irom

na

stat

istik

u o

uzro

cim

a po

žara

nas

talih

na

prio

balju

, te

mje

sta

nast

alih

pož

ara

u i

stan

je z

aštit

e od

pož

ara

na p

odru

čju

Gra

da V

rgor

ca

s ve

likom

vje

roja

tnoš

ću m

ože

se z

aklju

čiti

da s

u na

jčeš

ći u

zroc

i na

stal

ih p

ožar

a na

pro

mat

rano

m p

rost

oru

nepr

opis

na u

pora

ba o

tvor

enog

pl

amen

a i n

amje

rno

izaz

ivan

je n

asta

nka

poža

ra, a

pot

om is

kren

je iz

dal

ekov

oda,

uda

r mun

je i

kvar

ovi n

a el

ektri

čnim

inst

alac

ijam

a. S

obz

irom

na

vrst

e, k

olič

ine

i ra

spor

ed g

oriv

ih t

vari,

nam

jene

gra

đevi

na i

pro

stor

a, t

e us

troj

i st

anje

zaš

tite

od p

ožar

a u

građ

evin

ama

i na

pro

stor

ima,

pr

ocje

njuj

e se

mog

ućno

st n

asta

nka

razm

jern

o m

anjih

pož

ara

u gr

ađev

inam

a ko

je u

z pr

avod

obno

otk

rivan

je i

doja

vu p

ožar

a m

ogu

ugas

iti m

anje

va

troga

sne

snag

e ili

osob

lje k

oje

bora

vi u

gra

đevi

nam

a, te

već

ih p

ožar

a na

otv

oren

om p

rost

oru.






2) PROCJENE UGROŽENOSTI OD POŽARA PRAVNIH OSOBA






Građevine, građevinski dijelovi i prostori, razvrstavaju se temeljem Zakona o zaštiti od požara u četiri kategorije ugroženosti od požara. Kategorija ugroženosti od požara ovisi o tehnološkom procesu koji se u njima odvija, vrsti materijala koji se u njima proizvodi, prerađuje ili skladišti, vrsti biljnog pokrova, te vrsti materijala upotrjebljenog za izgradnju i njena značaja. Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara svrstao je građevine i prostore u kategorije ugroženosti. Na području Grada Vrgorca postoje dvije građevine/prostori koji su razvrstani u II b kategoriju ugroženosti od požara:

- Srednja škola Tin Ujević na adresi Matice Hrvatske 8 u naselju Vrgorac (ravnatelj Josip Gašpar)

- Športska dvorana Grada Vrgorca u na adresi Matice Hrvatske 11 u naselju Vrgorac kojom upravlja Javna ustanova Dom športova Vrgorac

Pravne osobe koje su vlasnici, odnosno korisnici naprijed navedenih građevina i prostora nemaju izrađene Procjenu ugroženosti od požara i tehnološke ekosplozije i Plan zaštite od požara i tehnološke eksplozije.






3) STRUČNA OBRADA ČINJENIČNIH PODATAKA






3.1. Ugroženost od požara

U skupinu čimbenika koji utječu na ugroženost od požara spadaju: - mogućnost i brzina gorenja ovise o zapaljivosti i gorivosti materijala, sirovina, instalacija, postrojenja, građevinskih materijala iz kojih izgrađene građevine, požarnih značajki građevina, te šumskih i poljoprivrednih sadržaja, - požarno opterećenje čiju bazu čini kalorična vrijednost , odnosno količina zapaljivog i gorivog materijala, vrste građevinskih materijala i inventara, te starost i vrste šumskih sadržaja, - opasnost od širenja i prenošenja požara određena je lokacijom i razinom požarne podjele građevina i građevinskih dijelova na požarne odjeljke. Posebnu opasnost predstavljaju šumski kompleksi glede velikih količina gorivih sadržaja i možebitnog nepostojanja odgovarajućih požarnih prepreka, - stvaranje dima i razvoj plinova je u bitnome određeno značajkama materijala iz kojih su izgrađene građevine, značajkama sadržaja u građevinama, te vrstama šuma koje prilikom izgaranja stvaraju velike količine dima i drugih opasnih produkata izgaranja, - oštećenje i uništenje imovine s obzirom u požaru može doći do djelomičnog ili potpunog oštećenja i uništenja imovine i prirodnih dobara, - vrijednost imovine se ogleda u koncentraciji naselja, građevina za smještaj i boravak ljudi, sadržaja u građevinama, postrojenja, infrastrukture, prijevoznih sredstava, šumskih i poljoprivrednih dobara, domaćih životinja i divljači, kulturno - povijesnih dobara i spomenika, - opasnost za ljude i životinje koja može nastati opasnim djelovanjem visokih temperatura nastalih tijekom gorenja, djelovanjem dima, otrovnih i štetnih plinova, propadanja kroz konstrukciju građevina ugroženih požarom, urušavanja dijelova građevina, pada stabala, pada osoba sa visine, pojavom panike i gubljenjem orijentacije. Naprijed navedeni čimbenici mogu se podijeliti u tri skupine: - I skupina koja određuje značajke požara, - II skupina koja određuje očekivanu materijalnu štetu, - III skupina koja određuje opasnost za ljude, životinje imovinu.

Raščlambom strukture i stanja naprijed navedenih čimbenika na prostoru Grada Vrgorca zaključuje se da su oni nepovoljni glede mogućnosti nastanka požara, širenja nastalih požara i ugroženosti ljudi i imovine djelovanjem požara, te je neophodno na razini planiranja i provedbe stalno voditi računa o osiguranju uvjeta za pravodobnu provedbu učinkovitih vatrogasnih intervencija (svakodobna raspoloživost, uvježbanost i jakost snaga i tehnike za provedbu vatrogasnih djelovanja) i uvjeta za sigurnu provedbu evakuacije i spašavanja osoba i imovine ugroženih požarom. Vrijeme vatrogasnog djelovanja, razvoj, gašenje i sprječavanje širenja požara sastoji se od tri vremenska podrazdoblja: - vrijeme od nastanka do otkrivanja požara, dojave požara i uzbunjivanja vatrogasaca, - vrijeme do dolaska vatrogasnih snaga za gašenje, evakuaciju i spašavanje na mjesto nastanka požara, - vrijeme potrebno za provedbu sprječavanja širenja požara, gašenja požara i evakuacije i spašavanja ljudi i imovine ugroženih požarom.






3.2. Požarne značajke područja Grada Vrgorca

3.2.1. Geografski položaj, površina i reljef

Grad Vrgorac se nalazi na prostoru srednje Dalmacije. Pripada zagorskom, sjeveroistočnom dijelu Splitsko-dalmatinske županije i nalazi se na razmeđi Makarskog primorja i Imotske krajine. Na sjeverozapadu graniči sa općinama Runovići i Zagvozd, na sjeveru i sjeveroistoku sa gradovima Ljubuški i Grude u BiH, na jugoistoku s općinom Gradac i na jugozapadu sa općinom Podgora. Grad Vrgorac se dijeli na dva visinska područja. To su primorsko brežuljkasto flišno područje, te područje biokovskih vapnenačkih klisura. Flišno brežuljkasto primorsko područje je sinikilinalno, a sastoji se od fliša u kome se nalaze vapnenačke stijene paleogene starosti. Ovo područje se proteže do 600 m nadmorske visine, a na njemu ima dosta značajki krša, vrtača i dolaca u kojima se nalazi vrlo plodna zemlja. Obrađivana zemlja je ograđena suhozidima i većim dijelom konfigurirana u obliku terasa. Drugo, naprijed navedeno područje je krški masiv i klisure planine Biokovo. Istočni dio Grada je najprostraniji, najnaseljeniji i ujedno najraznovrsniji po prirodnim karakteristikama. Površina promatranog prostora relativno je velika te iznosi 277,80 km2, dok je gustoća naseljenosti mala te iznosi svega 23,66 st/km2. Ukupna površina Grada Vrgorca iznosi 277,80 km2. Administrativno središte Grada Vrgorca je naselje Vrgorac. Čine ga dvadeset i četiri naselja, a to su: Banja, Dragljane, Draževitići, Duge Njive, Dusina, Kljenak, Kokorići, Kotezi, Kozica, Mijaca, Orah, Podprolog, Poljica Kozička, Propatnice, Raščane, Ravča, Stilja, Umčani, Veliki Prolog, Vina, Višnjica, Vlaka, Vrgorac i Zavojane. Pučanstvo je neravnomjerno raspoređeno, tako da naselje Vrgorac ima gustoću naseljenosti od 158,18 st/km2, dok pojedina naselja imaju gustoću naseljenosti manju od 10 st/km2. S obzirom na prosječnu gustoću naseljenosti koja je ispod državnog prosjeka (78,1 st/km2) te da naselja nisu ravnomjerno raspoređena, može se očekivati kašnjenje uočavanja nastanka požara kao i kašnjenje pri početku gašenja nastalih požara. Brdoviti reljefi tijekom ljetnjeg razdoblja uzrokuje intezivno zagrijavanje prostora i isušivanje biljnih vrsta, te predstavlja čimbenik koji utječe na brzo širenje nastalih požara. Pristup vatrogasnim vozilima, a i vatrogascima na pojedinim šumskim predjelima nije moguć ili je bitno otežan. S obzirom na značajke reljefa i ne postojanje putova za vatrogasna vozila i vatrogasce, a uzimajući u obzir termofilnu vegetaciju, insolaciju, ekspoziciju i isušenost biljnih vrsta, zbog mogućeg snažnog termodinamičkog strujanja zraka i plinovitih produkata izgaranja, posebno u ljetnjim razdobljima postoji opasnost od nastanka brzog, okomitog širenja nastalih požara.

3.2.2. Klimatske značajke

Klima Grada Vrgorca je karakteristična za Dalmatinsku Zagoru i druge prostore koji se nalaze u neposrednom zaleđu Jadranskog primorja do kojih bar djelomično dopiru mediteranski utjecaji. Mediteranski utjecaji najizrazitiji su u istočnom dijelu područja i dopiru iz doline Neretve preko polja Jezero i Rastok. Njihov utjecaj sve više slabi idući ka zapadnim dijelovima Grada, a najmanji je u sjevernom planinskom prostoru Šibenika i Matokita. Karakteristike klime su niže srednje temperature i znatno veće količine padalina nego u






primorskom pojasu. Raspored padalina tokom godine zadržao je mediteranski režim. Preko 70% ukupnih padalina je u zimskoj polovici godine, od početka listopada do ožujka. Srednja godišnja temperatura iznosi 16˚C. Apsolutna maksimalna temperatura je 38,5 ˚C, a apsolutno minimalna – 11 ˚C. Srednja godišnja količina padalina iznosi 1964 mm. Najveća količina padalina je tijekom mjeseca prosinca, a najmanja tijekom mjeseca srpnja. Prema podacima s meteorološke postaje Imotski, snijeg se može očekivati svake zime. U prosjeku snijeg pada 2 do 12 dana u pojedinoj zimi i to od studenog do travnja s prosječnim godišnjim trajanjem od 7 dana. Broj dana sa snijegom je 2 do 5 puta veći nego u Delti i susjednom primorju, a broj dana sa mrazom je dva puta veći nego u Delti i čak 10 puta nego u makarskom primorju. S obzirom na klimatske značajke koje su navedene u točki 1.17. ove Procjene, glede opasnosti od nastanka i širenja požara, nepovoljni klimatski uvjeti na prostoru Grada Vrgorca su:

- vrlo visoke temperature zraka na priobalnom prostoru sa toplinskim valovima u mjesecima srpnju i kolovozu, kada je temperatura zraka često uzastopno nekoliko dana viša od 32 °C, te vrlo visoka razina ekspozicije i insolacije

- vrlo male količine padalina tijekom ljetnih mjeseci - vjetrovi čestih promjena smjerova.

S gledišta zaštite od požara povoljne ili relativno povoljne značajke klimatskih uvjeta su: - ispodprosječan broj grmljavinskih dana tijekom godine

Iako je broj grmljavinskih dana i grmljenja na prostoru Grada Vrgorac ispodprosječan, munja kao potencijalni uzročnik nastanka požara je izražen, posebno u ljetnim razdobljima kada su insolacija i ekspozicija povećani, što treba uzeti u obzir prilikom donošenja i nadzora provedbe preventivnih mjera zaštite od požara na otvorenom prostoru, te osiguranja i nadzora spremnosti vatrogasnih snaga za učinkovita vatrogasna djelovanja u tim razdobljima i takvim uvjetima. S gledišta klimatskih značajki i njihovih utjecaja na opasnost od nastanka i širenja nastalih požara, najopasnija su ljetna razdoblja na priobalnom prostoru kada vladaju toplinski valovi koji uzrokuju isušenost vegetacije, i to tijekom dijelova dana kada se događaju promjene smjerova iz kojih pušu vjetrovi.

3.2.3. Seizmičke značajke

Područje Grada Vrgorca nalazi se u zoni potresa intenziteta IXº MSK ljestvice za povratni period od 500 god. Potrebno je osigurati zaštitu od potresa IXº MSK ljestvice, što je potres koji može izazvati oštećenja i rušenje objekata i ljudske gubitke. Procjenjujemo da bi ukoliko bi došlo do njegove pojave, najviše bila ugrožena stara jezgra Vrgorca. Promatrano područje nalazi se na području seizmičke aktivnosti velike jakosti. U Gradu Vrgorcu ima od 1 % u gradskom naselju Vrgorac a u ostalim naseljima 4-15 % objekata građenih od kamena i vapnenog veziva. To su objekti koji su u pravilu smješteni u centrima naselja uz lokalne prometnice. Stanovi građeni nakon 1964. godine u načelu su otporni na potrese intenziteta






do VII° MSK ljestvice. Na samom području Grada Vrgorca u periodu od 1879. do 2003. godine, zabilježeno je 36 potresa intenziteta V°, 9 potresa VI° te 2 potresa VII° MSK ljestvice. Geofizički odjel Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu u ožujku 2012. izradio je kartu potresa u Hrvatskoj, koja se bazira na poredbenom ubrzanju tla tipa A, kao čimbeniku koji bitno utječe na razinu razornog djelovanja potresa. Poredbena karta je izrađena za razdoblje unatrag 95 i 475 godina, a ubrzanje tla je izraženo veličinama od 0,040 do 0,380. Za prostor Grada Vrgorca ubrzanje iznosi 0,14 do 0,16 unatrag 95 godina, odnosno 0,28 do 0,30 unatrag 475 godina, temeljem čega se zaključuje da je ubrzanje tla izraženo i predstavlja izraženo nepovoljan čimbenik glede razornog djelovanja na građevine i objekte, a time i na zaštitu od požara. S obzirom na seizmičke značajke prostora, a uzimajući u obzir vrste i stanje građevina i građevinskih konstrukcija, zaključuje se da na promatranom prostoru postoji povećana ugroza od nastanka i širenja požara u uvjetima potresa, te nemogućnost pristupa vatrogasnih vozila zbog oštećenja prometnica kao i nedostatak vode za gašenje usljed puknuća vodovodnih cijevi.

3.2.4. Antropogeni čimbenici

3.2.4.1. Općenito

Gospodarske i druge s gledišta zaštite od požara značajnije građevine koje postoje na promatranom prostoru koncentrirane su uz veća naselja, dok se na ostalim prostorima nalaze gotovo isključivo građevine koje su u funkciji stanovanja. Građevine i pučanstvo na području Grada Vrgorca su koncentrirani u naselju Vrgorac. Kroz prometnice na prostoru Grada, a osobito autocestom Zagreb - Split – Ravča, u tijeku turističke sezone prolazi puno veći broj ljudi nego tijekom ostalih godišnjih doba. Zbog toga je tijekom ljeta povećana opasnost od nastanka požara uzrokovanih nepažnjom ili namjernim izazvanjem. Unutar naselja nema požarnih zapreka koje bi bile u funkciji sprječavanja širenja nastalih požara. Privatne kuće su uglavnom jednokatnice i dvokatnice izrađene većinom iz negorivih materijala (kamen, beton, armirani beton, crijep) i drva iz kojega su izgrađeni građevinski elementi međukatnih i krovnih konstrukcija. Između građevina postoje sigurnosne udaljenosti koje jamče sprječavanje širenja nastalih požara izuzev stare jezgre naselja Vrgorac. Mali broj građevina u starim dijelovima naselja su izgrađene na način da između ne postoje sigurnosne udaljenosti koje jamče sprječavanje širenja nastalih požara. Na prostoru Grada ne postoje građevine više od 22 m. Zgrade strarije gradnje pretežno su građene u nizu, izrađene su od kamena sa drvenim međukatnim i tavanskim konstrukcijama, a veliki broj ima i dreveno stepenište. Elektro instalacije u tim objektima su stare i dotrajale, te ne odgovaraju u odnosu na broj potrošača. Dimnjaci su stare izvedbe i dotrajali. Zgrade novije građe izgrađene su od čvrstog materijala (betonski blokovi, cigla, kamen i sl.) Problem pristupa vatrogasnim vozilima predstavljaju parkirana vozila na pristupima i površinama za operativan rad. Najveći dio poslovnih prostora na promatranom području smješten je u naselju Vrgorac. Većina poslovnih prostora nije






požarno odvojen od stambenog dijela objekta. Na području naselja Vrgorac gustoća izgrađenosti je relativno velika. Najveća gustoća izgrađenosti je uz centar naselja. S aspekta zaštite od požara značajnije stambene građevine su građevine starijeg tipa. Zgrade novije građe izgrađene su od čvrstog materijala (betonski blokovi, cigla, kamen i sl.) Na više mjesta u ruralnim područjima zbog nepostojanja sigurnosnih udaljenosti postoji opasnost od širenja požara iz građevina na šume i raslinje. Zagrijavanje određenih javnih i stambenih građevina vrši se uljem za loženje kao energentom, s plinom propan-butan, te električnim grijaćim tijelima, odnosno pećima na kruta goriva. Ulje za loženje i propan-butan skladišti se, odnosno drže u atestiranim podzemnim i nadzemnim spremnicima, a postrojenja za zagrijavanje su redovito održavana, te opasnost od nastanka i širenja požara s gledišta stanja postrojenja za skladištenje, držanje i uporabu ulja za loženje nije povećana. Međutim, vezano za određene građevine i prostore, u ili na kojima se skladište i koriste zapaljive tekućine i/ili zapaljivi plinovi, korisnici nisu osposobljeni u skladu sa Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. 108/95, 56/2010), odnosno Pravilnikom o zapaljivim tekućinama (N.N. 54/99), zbog čega postoje povećane opasnosti od nastanka požara i širenja nastalih požara. Glede grijanja građevina, povećane opasnosti od nastanka požara zbog dotrajalosti sustava za grijanje i dotrajalosti građevina u cijelosti, te načina na koji su izgrađene starije građevine, prvenstveno uzrokuju dimovodni kanali i dimnjaci (iskrenje izvan dimovoda i dimnjaka, neodgovarajuće odvođenje produkata izgaranja, te kontakt ili neposredna blizina dimnjaka i drvenih krovnih konstrukcija). Na području Grada Vrgorca nije dodijeljena koncesija za dimnjačarski obrt. Neupućenost, te nezadovoljavajuće održavanje i nestručno rukovanje s električnim i plinskim instalacijama i trošilima, posebno kada se radi o onima koje su u vlasništvu fizičkih osoba čine značajnu opasnost od nastanka požara. Najznačajniji možebitni uzročnici nastanka požara u građevinama i na prostorima s aspekta antropogenih djelovanja su:

- neispravna i nečista ložišta, dimovodni kanali i dimnjaci, - neispravne ili dotrajale električne instalacije ili električni vodovi napona 0,4 kV, - neispravne ili dotrajale instalacije i trošila UNP-a, - nepravilan način uporabe električnih i plinskih instalacija i trošila, - pušenje, uporaba otvorenog plamena i alata koji pri radu može proizvesti iskru, na

mjestima gdje je to zabranjeno, - protupropisno skladištenje, držanje i uporaba manjih količina opasnih tvari (propan-

butan, benzin, diesel gorivo, ulje za loženje) kod fizičkih osoba, - namjerno izazvani požari (potpala, opušci od cigareta i dr.).

Cestovna prometnica državnog značaja i prometnice županijskog značaja, te cestovne prometnice lokalnog značaja u manjoj mjeri su objekti na kojima treba pokušati spriječiti širenje požara s jedne na drugu stranu, međutim one s obzirom na njihove širine, te vrste, količine i pozicije vegetacije koja postoji uz njih i konfiguraciju zemljišta kroz kojega prolaze, nemaju status požarnih prepreka.






3.2.4.2. Utjecaj strukture stanovnika na opasnost od nastanka i širenja požara

Prosječna starosna dob stanovništva značajno utječe na razinu opasnosti od nastanka i širenja požara. Po jednoj od socioloških podjela, stanovništvo se smatra starim ako je udio osoba starijih od 60 godina iznad 7%. Na području Grada Vrgorca prema statistici iz 2011. godine, staro stanovništvo (60 i više godina) čini 21,91 % od ukupnog broja stanovnika, te je stanovništvo izrazito staro što je nepovoljno glede uvjeta za sprječavanje nastanka i gašenje nastalih požara. Naime, pri obavljanju određenih kućanskih djelatnosti od strane starijih osoba (loženje vatre, spaljivanje korova, uporaba plinskih kuhala, radovi s zapaljivim tekućinama, iskrećim alatom i dr.) zbog neupućenosti, nepažnje ili nedostatne koncentracije postoji povećana razina opasnosti od nastanka požara, a istodobno je smanjena sposobnost tih osoba za gašenje i sprječavanje širenja nastalih požara. Gledajući spolnu strukturu na prostoru Grada Vrgorca zaključuje se da je malo veći broj muškaraca nego žena. Žene čine 49,38% (3 245) ukupnog stanovništva dok muškarci čine 50,62% (3 327) ukupnog stanovništva što znači da je spolna struktura stanovništva ravnomjerna, te nema utjecaja na stanje zaštite od požara. Po stupnju obrazovanja 20,17% (1 091) stanovnika je završilo osnovnu školu, 54,45% (2 945) stanovnika srednju školu, 9,75% (527) stanovnika višu i visoku školu. Bez školske spreme je 1,83% (99) stanovnika, a sa nezavršenom osnovnom školom je 13,81% (747) stanovnika. Zaključuje se da razina stručne spreme, odnosno službene obrazovanosti stanovništva s gledišta zaštite od požara uglavnom zadovoljavajuća. Za učinkovitost zaštite od požara posebno je važno da je pučanstvo, osposobljeno u skladu sa Pravilnikom o programu osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom (N.N. broj 61/94). Određeni broj stanovnika nije osposobljen prema odredbama naprijed navedenog pravilnika.

3.2.5. Turizam i ugostiteljstvo Na prostoru Grada Vrgorca turizam i ugostiteljstvo su slabo razvijeni, te oni ne uzrokuju značajniju opasnost od nastanka požara. Uredno se provode propisane mjere zaštite od požara u postojećim građevinama i na prostorima turističkog i ugostiteljskog sadržaja (hotelu, restoranima, kafićima). Građevinsko i infrastrukturno stanje turističkih i ugostiteljskih građevina je zadovoljavajuće. Pušenje, upotreba otvorenog plamena i kuhala na mjestima i na način na koji to nije dopušteno na dijelu prostora koji spada u Park prirode Biokovo (na području Matokita), te kampiranje na mjestima koja za to nisu odobrena, s aspekta zaštite od požara, predstavljaju povećanu opasnost od nastanka požara.






3.2.6. Građevine kulturne i sakralne baštine

U područjima sakralne i kulturne baštine postoji određeni broj značajnijih građevina i arheoloških lokaliteta, koje su upisane u točki 1.8. ove Procjene. Značaj građevina kulturne i sakralne baštine je izrazit, zbog čega je neophodno skrbiti o doslijednoj provedbi mjera zaštite od požara i potpune pripravnosti za vatrogasna djelovanja u građevinama kulturne i sakralne baštine i na pripadajućim im prostorima. U području kulturne baštine postoji određeni broj spomenika kulture u Ulici Hrvatskih velikana. Građevine koje spadaju u skupinu građevina kulturne i sakralne baštine su izrađene pretežno iz negorivih materijala, jednostavne arhitektonske izvedbe, te nisu visoko ugrožene od požara. Samo dio spomenika kulturne baštine zaštićen je vanjskom hidrantskom mrežom. Dio sakralnih objekata ima vlastite instalacije za gašenje i dojavu požara, te aparate za početno gašenje požara. Stanje instalacija i sredstava za gašenje požara nije poznato. Objekti od posebnog značaja imaju vlastite uređaje i opremu za gašenje požara. Nivo zaštite ovisi o vrsti objekta i vremenu kada je sagrađen, odnosno kada je bila rekonstrukcija ili adaptacija objekta.

3.2.7. Gospodarske zone i građevine

Od gospodarskih grana u zonama na promatranom prostoru prevladavaju ugostiteljske i uslužne djelatnosti, te proizvodnja prehrambenih proizvoda i proizvoda iz metala kao i poljoprivreda. Gospodarske zone i građevine navedene su u poglavlju 1.6 ove Procjene. Prostornim planom Grada Vrgorca određene su gospodarske zone u posebno razgraničenim zonama unutar i izvan naselja za:

- proizvodnu namjenu (I) u kojoj se mogu graditi manje industrijske i zanatske građevine;

- poslovnu namjenu, uslužne, trgovačke, skladišta i komunalno servisne građevine (K); - proizvodno-poslovnu namjenu (I, K) u kojoj se mogu graditi manje industrijske i

zanatske građevine, uslužne, trgovačke, skladišta i komunalno servisne građevine; Trenutno je u izgradnji gospodarska zona Ravča na području grada Vrgorca. Osim u užoj jezgri grada Vrgorca, izvedeni vatrogasni pristupi gospodarskoj zoni i građevinama u skladu su sa propisima. U svim gospodarskim građevinama i na pripadajućim im prostorima u tijeku prostornog planiranja i gradnje velikim su dijelom provedene propisane i provedene mjere zaštite od požara. S obzirom na stanje zaštite od požara u gospodarskim građevinama i prostorima te vrste i obim njihovih djelatnosti, koje se u njima odvijaju, zaključuje se ne postoji povećana opasnost od nastanka i širenja nastalih požara.






3.2.8. Cestovne prometnice i vatrogasni pristupi, željeznički, pomorski i zračni promet

3.2.8.1. Cestovne prometnice i vatrogasni pristupi

Naselja na području Grada Vrgorca su uglavnom na zadovoljavajućoj razini povezana cestovnim prometnicama unutar granica Grada, kao i sa gradovima, općinama i naseljima izvan granica promatranog područja, što je s gledišta zaštite od požara vrlo značajno te spada u osnovne uvjete za pravodobna i učinkovita vatrogasna djelovanja. Propisni vatrogasni pristupi su osigurani svim naseljima i velikoj većini građevina. Na provoznost prometnica nepovoljno utječe nedovoljan broj parkirnih mjesta u naselju Vrgorac, zbog čega vozači nerijetko parkiraju vozila na rubnim površinama prometnica. S obzirom na vatrogasne pristupe povoljna okolnost je što se radi gotovo isključivo o jednokatnicama i dvokatnicama (osim malog broja građevina u naselju Vrgorac), zbog čega su moguća vatrogasna djelovanja na njima manje zahtjevna. Osnovne cestovne prometnice na promatranom prostoru su ceste državnog značaja D62 i D512 te cestovne prometnice županijskog značaja. Osim naprijed navedenih na promatranom prostoru postoje lokalne i nerazvrstane ceste kao i autocesta A1. Državne, županijske i lokalne ceste uglavnom su u zadovoljavajućem stanju te su prikazane u poglavlju 1.7.1 ove Procjene. Određene ceste nisu dovoljne širine i stanja kakvo je potrebno za promet vatrogasnih vozila, što značajno negativno djeluje na pravodobnost početka i učinkovitost vatrogasnih djelovanja. U skladu sa Zakonom o prijevozu opasnih tvari (N.N. 97/93, 151/03 i 79/07) i Odlukom o određivanju parkirališnih mjesta i ograničenju za prijevoz opasnih tvari javnim cestama (N.N. 15/2010, 25/11), autocestom A1 prevoze se opasne kemikalije. Prijevoz opasnih tvari na autocesti A1, gdje postoje povećane opasnosti od nastanka požara i/ili ekološkog akcidenta je kvalitetno nadziran. Ustroj vatrogasnog dežurstva i opremljenost vatrogasaca koji su zaduženi za vatrogasna djelovanja na autocesti A1 je zadovoljavajući. Ostalim cestama na promatranom prostoru pretežno za potrebe lokalnog gospodarstva i fizičkih osoba prevoze se uglavnom općepoznate opasne tvari (naftni derivati i ukapljeni naftni plin). Zaštitni pojasi uz cestovne prometnice ne održavaju se zadovoljavajućom učestalošću i kvalitetom čistim od trave, raslinja i drugih gorivih tvari, zbog čega postoji opasnost od nastanka i širenja nastalih požara, posebno u razdobljima visokih temperatura zraka. Tijekom zimskih razdoblja kada padaju veće količine kiše ili nastaje poledica, određene nerazvrstane ceste su neprovozne ili otežano provozne za vozila.

3.2.8.2. Željeznički promet Kroz prostor Grada Vrgorca ne prolaze željezničke komunikacije.

3.2.8.3. Pomorski i riječni promet Na prostoru Grada Vrgorca nema pomorskog prometa.






3.2.8.4. Zračni promet

Na prostoru Grada ne postoji zračna luka, ni druga infrastruktura redovitog zračnog prometa. Najbliža zračna luka navedenom prostoru je zračna luka Resnik u Kaštelima. Za slijetanje i uzletanje helikoptera u slučaju potrebe pružanja hitne medicinske pomoći, te u slučaju nastanka drugih izvanrednih događaja u kojima je neophodna uporaba helikoptera, koriste se veće poljoprivredne površine, odnosno nogometna igrališta. Zračne snage koje se koriste u gašenju šumskih požara stacionirane su u Divuljama (helikopter) te Zadru (Canader).

3.2.9. Električna mreža, građevine i objekti

Niskonaponska mreža razvedena je u svim naseljima. S gledišta opasnosti od nastanka požara najugroženiji dijelovi niskonaponske električne mreže su dijelovi mreže preko koje se izravno opskrbljuju stare građevine, te posebno električne instalacije u starim građevinama u kojima nisu primjenjene odgovarajuće mjere zaštite što se poglavito odnosi na mjere zaštite od preopterećenja, kratkih spojeva i prijelaznih otpora. Transformatorske postaje 10/0,4 kV su izvedene kao posebne zidane građevine ili na stupovima, odnosno u naselju Vrgorac kao posebni građevinski dijelovi ugrađeni u građevinama druge namjene. Izrada prosjeka i korektivne sječe provodi jednom godišnje. Niskonaponska električna mreža malim dijelom je podzemna, a velikim dijelom na drvenim, odnosno betonskim stupovima. Dotrajali drveni stupovi u pravilu zamjenjuju se betonskim stupovima. Raspadi elektroenergetske mreže nastaju tijekom vremenskih nepogoda pretežno u zimskim razdobljima, kada dolazi i do iskrenja između nadzemnih električnih vodova. U trafo-postajama su ovisno o tipovima trafo-postaja, ugrađeni suhi ili uljni transformatori. U svrhu prihvaćanja eventualno razlivenog transformatorskog ulja, na prostorima ispod transformatora izvedena su sabirna mjesta prekrivena šljunkom. Vatrogasni pristupi svim trafo-postajama su osigurani sa najmanjim širinama od 3 m i dužinama ne većim od 30 m od javnih putova. U sigurnosnim pojasima okolo trafo postaja nema raslinja, ni drugih gorivih tvari. U trafo-postajama vatrogasni aparati su po vrstama i količinama postavljeni u skladu sa propisima. O održavanju elektroenergetske mreže skrbi HEP pogon Vrgorac. Određeni broj drvenih stupova koji su sastavni dio prijenosne električne mreže je dotrajao. Stupovi, odvodnici prednapona, izolatori, vodovi i drugi dijelovi prijenosnih električnih dalekovoda se redovito održavaju. Provjesi dalekovoda su propisni, te s gledišta stanja provjesa ne postoji opasnost od iskrenja ili kontakta vodova sa raslinjem. Zaštitne trase koje se nalaze ispod dalekovoda nisu čiste od trave, raslinja i drugih gorivih tvari na zadovoljavajućoj razini, kakvo stanje je stalna opasnost od nastanka i širenja nastalih požara.

Održavanje elektroenergetske mreže je kvalitetno ustrojeno, pa su nestanci električnog napona i u uvjetima vremenskih nepogoda pretežno kratkotrajni. Iskapčanje i ukapčanje elektroenergetske mreže spade u tzv. prijelazne električne pojave koje mogu uzrokovati padove električnog napona ispod dopuštenih veličina, a time i nastanak požara, zbog čega je neophodna pojačana spremnost za provedbu vatrogasnih djelovanja u razdobljima snažnih vjetrova i pojačanog djelovanja posolice. Načelno nadzemni električni vodovi su riskantni s gledišta zaštite od požara, budući su pod izravnim djelovanjem vjetrova, leda, te privlače






atmosferska pražnjenja, zbog čega na dalekovodima mogu nastati kratki spojevi između električnih vodova, te iskrenje i požar, pa ih je prilikom rekonstrukcija u skladu sa mogućnostima i s gledišta zaštite od požara, gdje je i kada je god to moguće preporučljivo zamijeniti s podzemnim električnim kablovima. Promatrani prostor je relativno dobro pokriven količinom i rasporedom trafo-postaja 10/0,4 kV.

Trafo-postaje se nalaze na propisnim sigurnosnim udaljenostima od drugih građevina ili integrirane u druge građevine pri čemu su izvedene kao posebni požarni sektori, što jamči sprječavanje širenja požara iz trafo-postaja na druge građevine, odnosno građevinske dijelove, kao i u suprotnom smjeru. Stručne službe HEP-a uredno vode evidenciju o uporabi transformatora i kondenzatora u kojima postoje poliklorirani bifenili (askareli), koji spadaju u opasne tvari i mogu štetno djelovati na zdravlje vatrogasaca i radnika HEP-a, ako oni prilikom sudjelovanja u vatrogasnim intervencijama nisu opremljeni odgovarajućim zaštitnim uređajima i opremom. Zaštita građevina od atmosferskih pražnjenja izvedena je isključivo na principu Faradeyeva kaveza, u skladu sa u vrijeme izradbe važećim propisom. Na promatranom prostoru ne postoje radioaktivni gromobrani. Gromobranske instalacije su redovito održavane, ispravne i atestirane.

3.2.10. Plinovod

Na promatranom prostoru ne postoje plinovodi.

3.2.11. Skladišta zapaljivih tekućina, zapaljivih plinova i drugih opasnih tvari Spremnici i pripadajuća sigurnosna oprema u građevinama i prostorima u kojimu se skladišti UNP izrađen je, ugrađen i održavan u skladu sa Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. br. 108/95 i 56/2010) i Pravilnikom o ukapljenom naftnom plinu (N.N. br. 117/07). S obzirom da su spremnici UNP-a postavljeni uglavnom izvan građevine, na odgovarajućoj sigurnosnoj udaljenosti, opasnost od širenja eventualno nastalih požara nije povećana. Ispitivanje zaštite od atmosferskog pražnjenja spremnika provodi se u skladu sa propisima, o čemu postoji uredna dokumentacija s pozitivnim nalazima. Sustav za pretakanje UNP-a iz cisterni u spremnik zadovoljava s obzirom na propise kojima je reguliran način odvođenja statičkog elektriciteta koji nastaje tijekom pretakanja. Na prilazu spremnicima UNP-a postavljeni su standardni znakovi opasnosti od požara, zabranjeno pušiti, zabranjena uporaba otvorenog plamena i zabranjena uporaba alata koji može proizvesti iskru. Na mjestima skladištenja i držanja zapaljivih tekućina i plinova postavljene su upute za sprječavanje nastanka požara i upute za gašenje i sprječavanje širenja požara u skladu sa člankom 11. Pravilnika o zapaljivim tekućinama (N.N. br. 54/99), odnosno Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. br. 108/95, 56/2010). Radnici koji rade sa zapaljivim tekućinama i/ili zapaljivim plinovima trebaju biti osposobljeni za rad sa tim opasnim kemikalijama, što je obveza iz Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. br. 108/95 i 56/2010). Utovar i istovar zapaljivih tekućina i plinova provodi se pretakanjem zapaljivih tekućina i plinova iz cisterni u spremnike, pri čemu se provode preventivne mjere zaštite od požara






propisane Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. br. 108/95, 56/2010), Pravilnikom o zapaljivim tekućinama (N.N. br. 54/99) i Pravilnikom o ukapljenom naftnom plinu (N.N. br. 117/07). U tijeku pretakanja provode se preventivne mjere zaštite od požara: - pretakanje se ne vrši u razdobljima vremenskih nepogoda (grmljavina), - ispred ulaza na prostor pretakališta ili mjesta za pretakanje se postavljaju standardne znakove obavještavanja, opasnosti i zabrane, - prije početka pretakanja motor autocisterne iz koje se pretače je isključen, - prije početka pretakanja sustav za pretakanje se propisno uzemljuje, - brzina protoka zapaljivih tekućina i plinova se ograničava na veličinu do 1m/s, - u zonama opasnosti od eksplozije provodi se mjera zabrane ulaska nezaposlenima, pušenja, uporabe otvorenog plamen,uporabe uređaja i/ili alat koji u radu može proizvesti iskru, unošenja samozapaljivih tvari, oksidansa i reaktivnih tvari. Glede hidrantske mreže, rasporeda hidranata, te tlaka i protoka vode u hidrantskoj mreži postoje nedostaci koji su navedeni u točki 1.13.2. ove Procjene. Manje količine pretežno opće potrošnih zapaljivih tekućina (goriva za pogon traktora, motokultivatora i drugih uređaja koji rade na motorni pogon, boje, razrjeđivači), te plina UNP drže se u priručnim odlagalištima kod fizičkih osoba, koja su gotovo u pravilu nepropisna. Ovakav način držanja zapaljivih tekućina i plina UNP uzrokuje opasnost od nastanka požara i tehnoloških eksplozija.

3.2.12. Odlagališta otpada

Službeno ustrojeno i propisno uređeno odlagalište otpada ne postoji na prostoru Grada Vrgorca. Na lokaciji Ajdanovac nalazi se privremeno odlagalište otpada. Za odvoženje otpada je zaduženo poduzeće Gradska čistoća i usluge d.o.o. Vrgorac. Odloženi otpad se redovito zatrpava. Na prostoru Grada Vrgorca postoje mala divlja, neuređena odlagališta i to uglavnom na prostorima uz lokalne ceste i putove. Za zaštitu od požara jedan od najvećih problema s gledišta postupanja s otpadom je povećana opasnost od nastanka požara na divljim odlagalištima otpada ili mjestima privremenog odlaganja do konačnog zbrinjavanja. Na promatranom prostoru postoji mali broj malih divljih odlagališta otpada (smetlišta) na kojima postoji opasnost od nastanka i širenja nastalih požara. Povećana opasnost od nastanka i širenja požara postoji na divljim odlagalištima ili mjestima privremenog odlaganja do konačnog zbrinjavanja. Uzroci nastanka požara mogu biti: - nekontrolirano bacanje neugašenih opušaka i šibica, - egzotermni kemijski procesi između odloženih tvari (kemijski procesi u kojima uzrokovano njihovim značajkama nastaje toplina), - samozapaljene tvari koje su zbog bioloških i kemijskih procesa u njima sklone samozapaljenju kao npr. masne krpe i vlažno sijeno, metali u fizikalnom obliku sitne prašine, ugljen, masti i ulja, - fokusiranje sunčeve svjetlosti kroz konveksne staklene površine (boce i drugi predmeti iz stakla) na lakozapaljive tvari,






- izravno djelovanje sunčeve svjetlosti na posude sa zapaljivim tekućinama i određenim drugim opasnim tvarima. Sanacija divljih odlagališta otpada u svrhu zaštite okoliša i zaštite od požara planirana je u Prostornom planu Grada Vrgorca. Do ustroja propisnog načina gospodarenja otpadom od velikog je značenja obučavati i poticati pučanstvo na provedbu mjera čiji je konačan cilj smanjenje količina otpada, te selektiranje i odvajanje opasnog otpada od drugih vrsta otpada.

3.2.13. Gustoća izgrađenosti i vatrogasni pristupi građevinama

Prostor Grada Vrgorca uglavnom čine naselja, čija su osnovna obilježja poljoprivredno-stambena. Građevine su pretežno samostojeće, obiteljske, stambene s pratećim gospodarskim građevinama i okućnicama. Jedino je naselje Vrgorac donekle urbanizirano, dok su ostala naselja ruralnog tipa. Gustoća izgrađenosti je mala, ali je veća u središtu naselja Vrgorac, a bitno manja na periferiji Vrgorca i u drugim naseljima u cijelosti. Između građevina postoje sigurnosne udaljenosti koje jamče sprječavanje širenja požara s građevine na građevinu (udaljenost između stambenih građevina je najmanje 10 metara, a između stambenih i gospodarskih građevina najmanje 15 metara). Gospodarske građevine i javne građevine izgrađene su s gledišta zaštite od požara na propisan način, sa odgovarajućim sigurnosnim udaljenostima. Propisni vatrogasni pristupi postoje do svih građevina koje su u uporabi. Na više mjesta u ruralnim područjima zbog nepostojanja sigurnosnih udaljenosti postoji opasnost od širenja požara iz građevina na šume i raslinje. Na području Grada Vrgorca ističe se nemogućnost prilaza starom dijelu naselja Vrgorac, zbog razmjerno velike gustoće izgrađenosti i uske komunikacije. Analizirajući prometnice unutar naselja vidljivo je da u pojedinim predjelima naselja pristup vatrogasnim vozilima nije moguć, zbog male širine prometnica (manje od 3 m). Nepravilnim i nepropisnim parkiranjem vozila neke prometnice se ne mogu koristiti za vatrogasne prilaze i pristupe. Dobrovoljno vatrogasno društvo Vrgorac posjeduje vozilo za intervencije na teško pristupačnim dijelovima naselja. Vozilo je malih gabarita, te sukladno tome ima malu količinu sredstava za gašenje požara. Vozilo ima mogučnost prolaska kroz uske ulice i efikasnog gašenja početnih požara.






3.2.14. Starost, struktura, etažnost-visina i zagrijavanje građevina

Na promatranom prostoru građevine se s obzirom na datum građenja, rabljene građevinske materijale i značajke građevinskih konstrukcija se dijele na:

- starije građevine koje su izgrađene prije 1940. godine iz kamena s vapnom kao vezivnim materijalom, zidovima debljine 50 do 80 cm, drvenom krovnom i međuetažnom konstrukcijom i pokrovom iz utorenog crijepa i manjim dijelom kamenih ploča,

- starije građevine iz krupnih blokova ili obrađenog kamena, - novije građevine koje izgrađene iz armiranog betona sa ispunama iz ciglenih blokova,

betonskih blokova i poroterm blokova. Prosječna starost građevina je 40 do 50 godina, a oko 10% građevina je izgrađeno prije 100 godina. Starije građevine su u pravilu u slabijem građevinskom stanju, što je posebno izraženo u ruralnim naseljima. Glede etažnosti građevine su pretežno niske, gotovo u cijelosti prizemnice, jednokatnice i dvokatnice, osim u središtu naselja Vrgorac gdje su najviše građevine glede etažnosti P+4. S gledišta zaštite od požara građevine izgrađene iz armiranog betona kakve prevladavaju u pravilu su višeg stupnja vatrootpornosti od građevina izgrađenih iz kamena, betona i drvene međuetažne i krovne konstrukcije, a i otpornije su i na razorno djelovanje potresa, koji nerijetko uzrokuju nastanak požara. Na prostoru Grada Vrgorca ne postoje objekti viši od 22 metra. U starom dijelu naselja Vrgorac građevine su građene u sklopu ili se međusobno nalaze na nedovoljnim sigurnosnim udaljenostima, što povećava opasnost od širenja požara. Zagrijavanje građevina vrši se pretežno grijaćim tijelima na kruta goriva, te na ulje za loženje i električnu energiju. S aspekta zaštite od požara najopasniji dijelovi sustava za zagrijavanje stambenih građevina su kamini, dimovodni kanali i dimnjaci i to poglavito u starijim stambenim građevinama, gdje su nerijetko nekvalitetno izgrađeni ili održavani, te se nalaze neposredno uz drvene građevinske konstrukcije i druge gorive tvari i materijale. Na području Grada Vrgorca nije dodjeljena koncesija za dimnjačarski obrt. Zaključuje se da glede dimenzija i katnosti građevina, vrsta i značajki rabljenih građevinskih materijala, održavanja i stanja građevina, te načina zagrijavanja građevina postoji povećana opasnost od nastanka velikih požara.

3.2.15. Šumske i poljoprivredne površine

3.2.15.1. Šumske površine Šumarija Vrgorac je odgovorna za održavanje šuma i provedbu mjera zaštite od požara u šumama. Za nadzor stanja i donošenje rješenja o obvezama provedbe posebnih mjera zaštite od požara, kada je to zbog zaštite šuma potrebno je odgovoran nadležni šumski inspektor. Mjere zaštite od požara su propisane u važećem Planu zaštite šuma od požara, te Šumskogospodarskom planu koji je izradila Šumarija Vrgorac. Plan zaštite šuma od požara je izrađen na temelju Pravilnika o zaštiti šuma od požara (N.N. br. 26/03), a Šumskogospodarski plan na temelju Pravilnika o uređenju šuma (N.N. br. 111/06).






U skladu sa Planom zaštite šuma od požara izrađena je karta stupnjeva ugroženosti šumskih površina, ustrojena ophodnje za otkrivanje i dojavu požara te je ustrojena motriteljsko-dojavna služba sa motrionicama Maskara i Saranač. Na području Grada Vrgorca 18770 ha pokriveno je šumom. Od šumskih vrsta u velikoj mjeri dominiraju šikare medunca i graba, a samo 3,68% šuma spada u vrstu visokih i kvalitetnih šuma (crni i alepski bor, bukve). Šume i šumske površine su 74% u državnom vlasništvu, što je s gledišta razine skrbi o šumama i održavanja šuma povoljno, budući su šume koje su u privatnom vlasništvu pretežno neuređene. Izgrađenost i stanje protupožarnih prosjeka sa elementima šumske ceste uglavnom zadovoljavaju na područjima kojima upravljaju Hrvatske šume. Na području šuma koje su u privatnom vlasništvu protupožarni putevi i prosjeci ne postoje ili su obrasli, a s obzirom da su šume poprilično zarasle makijom predstavljaju povećanu opasnost od nastanka i širenja požara.

Tablica 22. Prikaz strukture vlasništva na prostoru Grada Vrgorca

Prostor Državno vlasništvo (ha)

Privatno vlasništvo (ha)

Ukupno (ha)

Grad Vrgorac 14709 4061 18770 Motrenje opasnosti od nastanka požara i nastanka požara obavlja Motriteljsko-dojavna služba i to svakodobno u razdoblju od 01.06.- 15.09. Upravitelj J.P. Hrvatske šume – Šumarija Vrgorac je nadležan donijeti odluku o radu Motriteljsko- dojavne službe i izvan razdoblja 01. 06. do 15. 09., ako je proglašen visoki stupanj ugroženosti šuma od požara. Motrenje se obavlja sa dvije motrionice (Maskara i Saranač) i dva motriteljska mjesta (Gola Glavica i toljeve Grede). Motrionice i motriteljska mjesta su opremljene sa po 2 metlanice, 2 brentače i 2 kosira. Ophodnju motornim vozilima provode 2 djelatnika: Raspored 1. djelatnika: Vrgorac (10.00) – Prapatnice (10.10) – Grljušići (11.00) – Opački (11.50) – Poljica (12.40) – G. Antunovići (13.30) – Saranač (14.50) – Oborine (16.00) – Ravča (16.50) – Vrgorac (18.00). Raspored 2. djelatnika: Vrgorac (10.00) – Škulja (10.10) – Veliki Prolog (11.00) – Draževitići (11.50) – Staševica (12.40) – Ravča (13.40) – Kljenak (14.50) – Duge Njive (16.00) – Ravča (16.50) – Vrgorac (18.00). Pješačku ophodnju provode 4 djelatnika: - Opažačko područje Poljica (Poljica kod O. Škole – prometnica Poljica- Milina zasada) - Opažačko područje Vrgorac – Duge Njive (Rabine glavice) - Opažačko područje Stilja – Prapatnice – V. Prolog (prometnica Plavoč – Vidovići – Sokolovac) - Opažačko područje Rašćane- Kozica (Ravča – Dubrava – Crnogošće).






Dojava uočenih požara se vrši mobitelom prema DVD Vrgorac, VOC-Split, Policijskoj postaji Vrgorac i Šumariji Vrgorac. Motritelji i ophodari su opremljeni preglednim zemljovidom, dalekozorom, mobitelima, popisem telefonskih brojeva pravnih i fizičkih osoba koje su dužni obavijestiti u slučaju nastanka požara ili uočene opasnosti od nastanka požara. Šumarija Vrgorac je evidentirala 24,42 km šumskih prosjeka i puteva na području Grada Vrgorca, koji su u funkciji zaštite od požara i provozni za vatrogasna vozila.

Tablica 23. prikaz protupožarnih prosjeka i puteva

R.br. Šumski predio na kojem postoji protupožarni prosjek ili put

Ukupna dužina (m)

Provozna dužina (m)

1. Škulja 780 780 2. Orah 2900 2900 3. Stilja 2400 2400 4. Zveč 1750 1750 5. Stilja 2 1050 1050 6. Višnjica 2056 2056 7. Kobilja 2164 2164 8. Bubrig 500 500 9. Šibenik 6190 6190 10. Vekići 1810 1810 11. Knezovići 1530 1530 12. Panžići 1290 1290 Izvori: Hrvatske šume - Šumarija Vrgorac Na promatranom prostoru česti su slučajevi protupropisne upotrebe otvorenog plamena i na šumskim površinama, bez odobrenja Dobrovoljnog vatrogasnog društva. Mjere zaštite od požara koje se odnose na razdoblja branja šumskih plodova i kretanje u šumama u razdobljima povećanog indeksa opasnosti od požara ne provode se na zadovoljavajućoj razini. Određene stambene građevine nalaze se u blizini šuma, te postoji opasnost od širenja nastalih požara iz šuma na te građevine, kao i u suprotnom smjeru. Trase ispod elektroenergetskih dalekovoda koji prolaze kroz šumske površine, kao i zaštitni pojasevi uz cestovne prometnice ne čiste se zadovoljavajućom učestalošću i kvalitetom od trave, raslinja i drugih gorivih tvari. Na tlu i ispod razine tla u šumskim površinama nalaze se nataložene velike naslage isušenog korijenja, raslinja i lišća, te s obzirom na to postoji velika opasnost od širenja površinskih požara u podzemne, koji bi se s obzirom na njihove opće značajke, mogućnost pristupa vatrogasnih snaga i reljef terena vrlo teško ugasili. Na prilazima u šumske površine i u šumama, uz cestovne prometnice postavljeni su standardni znakovi obavješćivanja, opasnosti i zabrane (opasnost od požara, zabranjena uporaba otvorenog plamena, zabranjeno pušiti, zabranjeno kampiranje, u slučaju nastanka požara nazovi broj 193 i 112), ali ne u zadovoljavajućoj količini i na svim potrebnim mjestima.






S obzirom na veličinu i raspored šumskih površina, postojanje određenih količina lakozapaljivih i brzo izgarajući šumskih sastojina, gustoću šuma, nepovoljne klimatske uvjete tijekom ljetnih razdoblja kada je bitno povećana insolacija i ekspozicija, krševit reljef, nedostatke cesta i putova provoznih za vatrogasna vozila, te za vatrogasna vozila nepristupačnim prostorima, postoji opasnost od nastanka intenzivnih i dugotrajnih požara, posebno ako se ne započne pravodobno sa vatrogasnim djelovanjem, uključujući i sa obveznim djelovanjem zračnih vatrogasnih snaga.

3.2.15.2. Poljoprivredne površine

Poljoprivredne površine koje se obrađuju su razmjerno male, a njihov pretežan dio čine Vrgoračko polje i polje Rastok. Prevladavaju oranice posijane žitaricama, industrijskim i krmnim biljem, krumpirima, jagodama i vinogradi. Veći dio bivših poljoprivrednih površina je neobrađen i zapušten, obrastao travom i raslinjem, te kao takav predstavlja opasnost od nastanka i širenja požara, što je izraženo u ljetnjim razdobljima kada je povećana insolacija i ekspozicija. Vrgoračko polje predstavlja izrazitu morfološku pojavu. U zimskom periodu polje je ugroženo od poplava (čije se trajanje često proteže i u proljeće) dok se ljeti, kada je voda nužna za navodnjavanje, javlja oskudica vode. Da bi se omogućila što intenzivnija poljoprivredna proizvodnja u polju, odnosno skratilo vrijeme trajanja poplave u toku godine (i smanjile poplavne površine), izvršeni su radovi na rekonstrukciji odvodnog tunela te mu je povećana propusna moć. Rekonstruiran je odvodni tunel i kanal iz Baćinskih jezera do mora na istu protoku, skinut je kameni prag na Prigonu te izvršena regulacija korita Matice na dužini od 25 km. Također je izvršen iskop 1. faze rasteretnog kanala ukupne dužine 2 km, te radovi na zaštiti od brdskih voda površina bivšeg PD «Poduh». Rastok je zatvoreno kraško polje uz samo mjesto Vrgorac. Zaštita od poplava predstavlja veliki problem jer je plavljenju izloženo 600 ha zemljišta. Dovođenjem u funkciju tunela prema Vrgoračkom jezeru, plavljenju će biti izloženo 160 ha sa plavljenjem dužim od 3 dana, do 2 dana 210 ha, do 1 dan 350 ha i do 0,1 dan 480 ha. Takvi efekti se mogu postići već nakon regulacijskih radova na Matici. U izvedbi su nužni i lateralni kanali do recipijenata. U funkciji nije izgrađeni tunel (1985. god.) Rastok-Vrgoračko polje premda je to osnovni preduvjet intezivnije proizvodnje u Rastok polju. Odvodnja unutarnjih voda predviđena je otvorenim kanalima - glavnim i većim brojem sabirnih te drenažom (382 ha). Putna mreža bila bi takva da omogućava pristup asfaltnom cestom na svaku tablu - Vrgin most - Vršci luke (2550 m), makadamski putovi (6175 m) i zemljani putovi (20575 m). Za navodnjavanje kultura u Rastoku predviđeno je oko 700 l/s vode. Na ovom prostoru postoje samo 2 naselja i 28 zaseoka, gdje su uvjeti za razvoj poljoprivrede nepovoljni. Poljoprivredne površine su najugroženije od požara u razdobljima proljetnih radova, sazrijevanja kultura, berbe i to prvenstveno zbog uporabe strojeva, broja ljudi i nerijetkog nekontroliranog spaljivanja poljoprivrednog otpada. Nepropisna uporaba loženja vatre i uporabe otvorenog plamena prvenstveno u svrhu pripreme poljoprivrednih površina i termičke obrade živežnih namirnica na otvorenom prostoru, dosta je učestala. Mjere zaštite od požara koje su propisane u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (N.N. 39/13), ne provode se na zadovoljavajućoj razini od strane fizičkih osoba.






Temeljem naprijed navedenog stanja, opasnosti, nedostataka i propusta procjenjuje se da bi se uz istodobno postojanje uvjeta koji su pogoduju širenju požara (visoke temperature zraka, isušenost vegetacije, jak vjetar promjenljiva smjera), požar nastao na poljoprivrednim površinama, posebno onima koji se nalaze u na teže pristupačnim prostorima vrlo brzo proširio, te bi bilo vrlo teško provesti pravodobno i učinkovito gašenje požara.

3.2.16. Izvorišta vode i hidrantska mreža

Vodom iz izvorišta Banja i Butina napaja se područje Grada Vrgorca. Ukupan kapacitet zahvata iz izvorišta Banja i Butina iznosi 85 l/s. Glede vodoopskrbe najveći je nedostak taj što naselja Mijaca, Poljica i Žljibane nisu priključena na sustav vodoopskrbe. Ujedno je bitno to što je hidrantska mreža za gašenje požara razvedena samo u središtu Grada Vrgorca (6 hidranata). Na prostoru Grada Vrgorca određeni broj domaćinstava u ruralnim naseljima ima vlastite spremnike (cisterne) i gustirne, koji su razmjerno malih kapaciteta, ali se u određenim situacijama ukoliko je to potrebno ipak mogu koristiti za gašenje požara malih razmjera ili kao dodatni izvor vode za gašenje većih požara. Hidranti nisu označeni u skladu sa Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (N.N. br. 8/06) i normom HRN DIN 4066 te nije dostavljen dokaza da su ispitani sukladno odredbama Pravilnika o provjeri ispravnosti stabilnih sustava zaštite od požara (NN 044/2012) od strane ovlaštene pravne osobe, te slijedom te činjenice nije poznato koliki su tlak i protok vode u hidrantskoj mreži, ni kakvo je stanje hidranata i mreže gledano u cijelosti.

3.3. Uzroci nastajanja i širenja požara u razdoblju od 2006. do 2016. godine

Na temelju statistike o požarima nastalim u Republici Hrvatskoj najčešći uzroci nastanka požara na otvorenom prostoru su iz područja toplinske energije (otvoreni plamen, opušci od cigareta), u vozilima (kontakt para pogonskog goriva sa električnim iskrama ili pretvorbe električne energije u toplinsku), a u građevinama iz područja pretvorbe električne energije u toplinsku (kratki spoj, preopterećenje strujnih krugova, prijelazni otpori) te neispravni i neočišćeni dimnjaci. Iz evidencije o mjestima požara nastalih na promatranom području vidljivo je da prednjači broj požara nastalih na otvorenim prostorima (požari šuma i niskog raslinja), zatim slijede tehničke intervencije koju su izraženije iz godine u godinu. S obzirom na mjesta nastalih požara i stanje zaštite od požara, s dosta velikom vjerojatnošću može se zaključiti da su najčešći uzroci nastalih požara nepropisna uporaba otvorenog plamena i namjerno izazivanje nastanka požara, a potom iskrenje iz dalekovoda, udar munje i kvarovi na električnim instalacijama. S obzirom na vrste, količine i raspored gorivih tvari, namjene građevina i prostora, te ustroj i stanje zaštite od požara u građevinama i na prostorima, procjenjuje se mogućnost nastanka razmjerno velikih požara na otvorenom prostoru osobito na nenaseljenim područjima i zapuštenim poljoprivrednim površinama, koje uz nepravodobno otkrivanje i kašnjenje pri dolasku vatrogasnih snaga ne mogu ugasiti manje vatrogasne snage ili osoblje koje boravi u građevinama ili prostoru.






3.4. Moguće vrste i opseg požara na području Grada Vrgorca

3.4.1. Klase požara S obzirom na vrste i količine gorivih materijala i tvari koje postoje na promatranom prostoru, prvenstveno mogu nastati požari klase A (krute gorive tvari) i požari klase B (zapaljive tekućine), te požari klase C (zapaljivi plinovi) i klase F (masti i ulja životinjskog i biljnog porijekla, sve klasificirano po normi HRN EN 2:1997 (HRN EN 2:1992/A1:2004). Namjene i geometrije građevina su takvih značajki da ne postoji povećana opasnost od nastanka velikih požara u njima. Na otvorenom prostoru zbog požarnih značajki šuma i raslinja, reljefa prostora, nepovoljnog djelovanja ekspozicije, insolacije i vjetrova promjenjljivih smjerova, postoji opasnost od brzog širenja nastalih požara. U svrhu sprječavanja širenja požara nastalih na otvorenom prostoru, od posebne je važnosti što prije uočiti i dojaviti nastale požare, te što prije započeti sa akcijama gašenja požara i to sa potrebnim brojem gasitelja, te potrebnim vrstama vrstama vatrogasnih vozila, uređaja, opreme i sredstava.

3.4.2. Razvoj požara po fazama na građevinama

Razvoj požara u građevinama zatvorenim vatrootpornim građevinskim elementima odvija se u tri faze:

prva faza (početna faza) se sastoji od tinjanja, zapaljenja i početka razvoja požara, s brzim porastom temperature i nastajanjem velikih količina dima i plinovitih proizvoda gorenja. Brzina razvoja požara u ovoj fazi ovisi o raspoloživoj količini kisika, te vrstama i količinama gorivih tvari u građevini,

druga faza (razbuktala faza) je faza najbržeg razvoja požara u kojoj nastaju najveće temperature. Razvoj požara u ovoj fazi bitno će utjecati na stanje konstrukcija građevine. Građevinske konstrukcije propisanih vatrootpornosti sačuvati će statiku građevine, te spriječiti širenje požara u susjedne građevine, građevinske dijelove i prostore,

treća faza (faza živog zgarišta) najčešće nastaje zbog neučinkovite provedbe gašenja požara. Intezivnim hlađenjem građevinskih konstrukcija mogu nastati značajne promjene strukture konstrukcija i građevina, pa i urušavanje.

U slučaju promjene određenih uvjeta gorenja (djelovanje strujanja zraka, vjetra npr.) i nakon treće, može ponovno nastati druga faza požara.






Prikaz tijeka tipičnog požara:

Pravovremenim početkom provedbe akcije gašenja požara bitno će se smanjiti mogućnost širenja požara izvan početnog požarom zahvaćenog prostora. U slučaju požara na nenaseljenim i teško pristupačnim djelovima može se očekivati kašnjenje s dolaskom vatrogasnih snaga što pogoduje nastajanju velikih požara na otvorenom prostoru.

3.5. Makropodjela na požarna područja i zone, te vatrogasne snage Požarno područje (sektor) čini površina tla na kojoj ne postoje vrste i količine gorivih i drugih opasnih tvari, koje bi u slučaju nastanka požara uzrokovale širenje požara na susjedna požarna područja, odnosno površina tla na kojoj postoje čimbenici koji bitno otežavaju širenje požara i omogućavaju pravodobnu i učinkovitu zaštitu od širenja požara iz jednog u drugo požarno područje. Temeljem naprijed navedenih mjerila cjelokupni promatrani prostor spada u jedno požarno područje s obzirom da nepostoje površine koje bi spriječile širenje požara. Potencijalne požarne zapreke su državne cestovne prometnice i cestovne prometnice županijskog značaja. Međutim, iako su širine tih cesta dovoljne, širenje požara je ipak moguće i preko njih, posebno u uvjetima kada nastane požar u razdoblju jačeg vjetra uz dijelove cesta čiji zaštini pojasi nisu očišćeni od stabala i raslinja, te na prostorima koji su pod visokim i gustim šumama s obzirom na valoviti reljef i značajke razvoja i širenja požara u visokim šumama, pa se sa njima ne može računati kao s pouzdanim požarnim zaprekama. Područje djelovanja vatrogasne postrojbe ovisi o vremenu koje je potrebno za dolazak na intervenciju od prijama dojave požara, a ono iznosi najviše 15 minuta. U vrijeme potrebno za početak intervencije računa se vrijeme potrebno za okupljanje vatrogasaca i vrijeme vožnje od sjedišta vatrogasnih postrojbi do mjesta nastanka požara. Najveća dopuštena udaljenost od sjedišta vatrogasne postrojbe u području djelovanja se računa po slijedećoj formuli:

8000C 6000C 4000C 2000C

Vrijeme u minutama






s = v x t gdje su: s = najveća udaljenost u području djelovanja (km) v = brzina vožnje (km/h) t = vrijeme potrebno za dolazak do mjesta nastanka požara (min) S obzirom na zemljopisni položaj, veličinu i oblik prostora, poziciju Dobrovoljnog vatrogasnog društva, kriterij koji se odnosi na propisani početak vatrogasnog djelovanja u vremenu od 15 min u odnosu na vrijeme prijama dojave požara ili drugog akcidenta, te prosječnu brzinu vožnje vatrogasnih vozila od 60 km/sat cijelim prostorom spada u tri požarne zone.

1. Požarna zona Vrgorac 2. Požarna zona Kozica – Raščani 3. Požarna zona Poljica Kozička

3.6. Izračun broja vatrogasca potrebnih za učinkovito gašenje požara

Izračun broja vatrogasca potrebnih za učinkovito gašenje požara građevina i otvorenih prostora je izvršen temeljem iskustvenih pokazatelja i pretpostavljenih uvjeta za širenje požara. Odobrena hrvatska metoda za ovu vrstu izračuna ne postoji, pa su ovdje izvršeni izračuni u funkciji smjernica za određivanje najmanjeg broja potrebnih vatrogasaca za specifične i najopasnije požare koji mogu nastati na prostoru Grada Vrgorca. Ovdje primjenjene metode za izračun broja vatrogasaca su prihvaćene od strane Odjela za inspekcijske poslove zaštite od požara MUP-RH.

3.6.1. Potrebne količine vode, broj vatrogasaca i vatrogasnih vozila temeljem broja stanovnika

U tablici 24. daje se prikaz potrebne količine vode za gašenje požara u naseljima s obzirom na broj stanovnika. Tablica 24. Prikaz potrebne količine vode za gašenje požara u naseljima s obzirom na broj stanovnika

Broj stano-vnika

Računski broj

istovreme-nih požara

MINIMALNE KOLIČINE VODE ZA GAŠENJE POŽARA

Snage i vozila za gašenje požara

l/s l/min m3/h m3/2h Broj vatrogasaca u navali/izlazu

Vozila

6.572 1 15 900 54 108 10/13 3 * 200 l/min isporučuje grupa od 2 vatrogasca na jednom C mlazu






3.6.2. Količine potrebne vode, broja vatrogasaca i vozila temeljem izračuna gašenja pretpostavljenog požara otvorenog prostora

a) vatrogasni pristup mjestu nastanka požara osiguran

Broj potrebnih vatrogasaca NV se izračunava na temelju norme po kojoj je potrebno osigurati najmanje jednog vatrogasca na svakih 15 m požarnog fronta, uz uvjet da je osigurana dovoljna količina sredstava za gašenje požara. Ulazne veličine za izračun su brzina vjetra vv (km/h) i o njoj ovisna brzina širenja požara vp (km/h), te površina zahvaćena požarom u trenutku otkrivanja požara P (m2). U provedbi izračuna izračunavaju se požarni front za požarnu površinu (elipsa) u trenutku dojave nastanka požara, te požarni front za opožarenu površinu u trenutku dolaska vatrogasne postrojbe ili društva. S obzirom je površina prostora zahvaćenog požarom približno u obliku elipse, perimetar požara se računa po formuli koja važi za izračun opsega elipse.

A

B

V

V1

Izračun broja vatrogasaca: Temeljem iskustvenih pokazatelja koji se odnose na požare nastale na otvorenom prostoru, požarnih značajki i razine kvalitete ustrojenog sustava motrenja i dojave požara, u svrhu izračuna potrebnog broja vatrogasca za gašenje požara na otvorenom prostoru uzeti su slijedeći čimbenici: Po = 400 m2 - površina zahvaćena požarom u trenutku dojave požara Vv = 20 km/h - brzina vjetra Vp = 2,5 m/min - brzina širenja požara t = 15 min - razdoblje od prijama dojave požara do dolaska vatrogasaca na požarište n = 0,464 (konstanta) --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- NV = broj vatrogasaca = ?

b

a






O= 3,14 x 2 (a2 + b2)-2 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- ao/bo= 1,1 x 200,464 = 4,4165 ao

2 = Po x 4,4165/3,14 ao = 23,72 (m) bo = 5,37 (m) a = ao + vp x t = 42,47 (m) b = 9,62 (m)

)(2 22 baO - opseg požarne površine (m) O = 193 m F = O/2 = 96,5 m --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Nv = F/15 = 6,43 → 7 vatrogasaca b) vatrogasni pristup mjestu nastanka požara nije osiguran, te je potrebno raščišćavanje i/ili paljenje susretne vatre

U uvjetima kada se akcija gašenja požara ne može provesti učinkovito zbog nepostojanja odgovarajućeg vatrogasnog pristupa mjestu nastanka požara, pa je potrebno izvršiti čišćenje prostora ispred crte fronta požara, odnosno kada je uz to neophodno i paljenje susretne vatre primjenom slijedećih jednadžbi i tablica odrediti će se podaci o broju ljudi potrebnih za provedbu tih poslova, pri određenim uvjetima (brzina vjetra i požarna površina). D = vp x t D = udaljenost od fronta požara F do mjesta izvođenja radova, vp = brzina napredovanja fronte požara t = vrijeme potrebno za početak izvođenja radova odnosno, vsp + vp Dsv = vp x t + L x -------------- vp Dsv = udaljenost od fronta požara do mjesta izvođenja radova kada se pali susretna vatra L = dužina crte paljenja susretne vatre vsp = brzina napredovanja fronta susretne vatre U tablici broj 25. daje se prikaz potrebnog broja dana po čovjeku za gašenje požara s obzirom na jakost vjetra i gustoću šume.

baP nvba

1.1






Tablica 25. Prikaz potrebnog broja dana po čovjeku za gašenje požara s obzirom na jakost vjetra i gustoću šume

Gustoća šume Potreban broj dana po čovjeku za gašenje 1 ha pri vjetru slabom umjerenom jakom vrlo jakom

slaba 0,5 1 2 3 srednja 1 4 6 10 velika 2 5 10 20

U uvjetima kada pristup mjestu nastanka požara nije moguć zbog nepostojanja izravnog pristupnog puta, zbog neprohodnog terena ili iz drugih razloga, za gašenje 1 ha šume srednje gustoće pri umjerenom vjetru po jednom čovjeku sukladno tablici 25. su potrebna 4 dana (96 sati), što znači da je za zaustavljanje požara u uvjetima kada je neophodno raščišćavanje terena i/ili paljenje susretne vatre dobro uvježbanoj ustrojstvenoj jedinici potrebno 2,77 dana. Front požara napreduje brzinom 2,5 (m/min) uz uvjet da je izvođenje radova počelo u vremenu od 15 min nakon dojave nastanka požara, na udaljenosti od 60 m od fronta F15min i crtu paljenja dužine L, u trajanju od 40 – 45 min od početka izvođenja radova potrebno je angažirati 66 ljudi. Osim operativnih vatrogasca koji neposredno gase požar, neophodno je osigurati i vozače-vatrogasce koji upravljaju sa vatrogasnim vozilima. U ovom primjeru je zorno vidljivo koliki je velik značaj izgradbe, te preventivnog održavanja i čišćenja protupožarnih prosjeka i putova s gledišta stvaranja uvjeta za učinkovito gašenje i sprječavanje širenja požara na otvorenim prostorima, a poglavito u šumama koje se nalaze na valovitim i krševitim prostorima, kakvi su gotovo bez iznimke na području Grada Vrgorca.

U slučaju postojanja krajnje nepovoljnih uvjeta (jaki vjetrovi promjenjljiva smjera, razdoblje velikih temperatura zraka, isušenost vegetacije, nastanak požara na prostoru koji je teže pristupačan, nastanak požara na područjima pokrivenim visokim šumama) koji u pravilu uzrokuju brzo širenje požara, uz kopnene vatrogasne snage neophodno je uključiti i zračne snage za gašenje požara.

3.6.3. Izračun potrebnog broja vatrogasaca za gašenje pretpostavljenih požara na stambenim građevinama Gašenje požara stambene građevine složenije za gašenje – trokatnica s pokrovljem Ovdje će se obraditi primjer gašenja požara nastalog u trokatnoj stambenoj građevini sa uređenim potkrovljem. Potrkovlje i krovište je izvedeno iz gorivih materijala. Građevinska konstrukcija iz armiranog betona. Gorive tvari su prozori i vrata iz drva, namještaj iz drva i tekstila, te ostale gorive tvari koje se nalaze na požarom zahvaćenom prostoru (papir, tekstil, manje količine plastičnih tvari uglavnom iz polietilena i PVC-a). Vatrogasni pristup građevini je u skladu sa propisima. U gašenju požara sudjeluje DVD Vrgorac. Ulazni podaci koji se koristiti u izračunu su: - A = dimenzija krova građevine zahvaćene požarom 30 x 15 m (površina 450 m2), - sredstvo za gašenje požara je voda, - t = početak gašenja požara gledano od vremena nastanka požara je 5 min, - vp = požar se širi linijski, a brzina širenja požara iznosi 1 m/min,






- md = specifična brzina izgaranja drvene mase iznosi 1,11 kg/ m2/min, - Hd = oslobođenja energija izgaranja drvene mase iznosi 16 MJ/kg, - teorijska specifična energija nastalog požara iznosi 15,54 MJ/ m2/min, - n = gašenje se vrši raspršenim mlazom vode iskoristivosti 20-30%, - qv = latentna moć vode iznosi 2,2 MJ/kg

Izračun površine zahvaćene požarom: r = t x vp = 5 x 1 = 5 m = udaljenost ruba od centra požara nastala gorenjem do dolaska vatrogasaca Ap = r2 (m2) x 3,14 = 52 x 3,14 = 78,50 m2

Dakle, u vremenu od 5 min od nastanka požara 18% površine etaže je zahvaćeno požarom. Ukupna masa tvari iz drva koja izgori u petoj minuti od nastanka požara: M = A (m2) x md x t1min = 78,50 x 1,11 x 1 = 87,14 kg Oslobođena energija u tijeku gorenja u petnaestoj minuti od nastanka požara: Q = M x Hd = 87,14 x 16 = 1395 MJ Iskoristivi dio latentne topline raspršenog mlaza vode: qm = qv x n = 2,2 x 0,3 = 0,666 MJ/kg ili 2,2 x 0,2 = 0,44 MJ/kg Količina vode W potrebna za apsorbiranje toplinske energije požara: W = Q / qm = 1395/0,666 = 2050 kg ili 1395/0,44 = 3171 kg Ako se nastali požar gasi sa dvije mlaznice svaka kapaciteta po 200 l/min, raspršenim mlazom iskoristivosti 30%, odnosno 20%, vrijeme potrebno za gašenje iznosi 5,13 odnosno 7,93 minuta od trenutka početka gašenja požara. Ukupno vrijeme od otkrivanja nastanka požara do konačno izvršenog gašenja iznosi 10,13 odnosno 12,93 minuta što zadovoljava zahtjeve koji se odnose na učinkovitost gašenja požara. S obzirom na izračunato vrijeme koje je potrebno za gašenje ovog požara, spriječiti će se urušavanje građevine i njenih građevinskih konstrukcija, te širenje požara na ostale katove građevine. Broj vatrogasaca koji je potreban za provedbu gašenja ovog požara: Broj vatrogasca se određuje na temelju broja uređaja s kojima se gasi požar i potrebnog broja vatrogasaca koji rukuju s tim uređajima. Ovaj požar se gasi sa dvije mlaznice s kojima se može proizvesti raspršeni mlaz vode, čija je iskoristivost 20 – 30%, a svaku mlaznicu poslužuju dva vatrogasca. Dakle, navalna i vodna grupa gase požar dok cijevna grupa vrši polaganje cijevi od vozila i postavljaju ljestve rastegače, a dva vatrogasca-vozača upravljaju radom motornih vozila, što znači da je u akciji gašenja požara potrebno uključiti najmanje 8 vatrogasaca. Požar se gasi na način da se jednim raspršenim mlazom djeluje iz prostora stubišta (unutarnja navala), a drugim izvan građevine (vanjska navala) uporabom trodjelnih ljestvi. Za gašenje ovog požara su potrebna slijedeća vatrogasna vozila: - navalno vozilo sa 3500 l vode i 100 l pjenila, - vozilo s nadopunom od 2000 l.






Taktika gašenja požara iz ovog primjera uporabom punog mlaza vode zahtjeva veću količinu vode i veći broj vatrogasaca, te uzrokuje veće materijalne štete nego što ih uzrokuje gašenje požara raspršenim mlazom vode, zbog čega je moguć nastanak potapanja i oštećenja građevinskih dijelova na nižim katovima, te takav način gašenja požara nije preporučljiv. b) Gašenje požara stambene građevine složenije za gašenje na prostoru naselja Vrgorac – stambena dvokatnica s potkrovljem Za slučaj pretpostavljenog požara na stambenoj dvokatnici (P+2), važi slijedeći proračun potrebnog broja vatrogasaca, te izbor vrsta i količina vatrogasnih vozila. Građevina je izgrađena sa potkrovljem, a krovna konstrukcija je iz drva nezaštićenog od požara. Pretpostavljeni požar je u potkrovlju građevine. U gašenju požara sudjeluju DVD Vrgorac.

Ulazni podaci koji se koriste u izračunu su: - A = dimenzija krova građevine zahvaćene požarom 15 x 10 m (površina 150 m2), - sredstvo za gašenje požara je voda, - t = početak gašenja požara gledano od vremena nastanka požara je 10 min, - vp = požar se širi linijski, a brzina širenja požara iznosi 1 m/min, - md = specifična brzina izgaranja drvene mase iznosi 1,11 kg/ m2/min, - Hd = oslobođenja energija izgaranja drvene mase iznosi 16 MJ/kg, - teorijska specifična energija nastalog požara iznosi 15,54 MJ/ m2/min, - n = gašenje se vrši raspršenim mlazom vode iskoristivosti 20-30%, - qv = latentna moć vode iznosi 2,2 MJ/kg.

Izračun površine zahvaćene požarom: r = t x vp = 10 x 1 = 10 (m) = udaljenost ruba od centra požara nastala gorenjem do dolaska vatrogasaca Ap = r2 (m2) x 3,14 = 102 x 3,14 = 314 m2

Znači u vremenu od 10 min od nastanka požara cijela površina potkrovlja i krovna konstrukcija sigurno su zahvaćeni požarom. Ukupna masa tvari iz drva koja izgori u desetoj minuti od nastanka požara: M = A (m2) x md x t1min = 150 x 1,11 x 1 = 167 kg Oslobođena energija u tijeku gorenja u petnaestoj minuti od nastanka požara: Q = M x Hd = 167 x 16 = 2664 MJ Iskoristivi dio latentne topline raspršenog mlaza vode: qm = qv x n = 2,2 x 0,3 = 0,666 MJ/kg ili 2,2 x 0,2 = 0,44 MJ/kg Količina vode W potrebna za apsorbiranje toplinske energije nastale u požara: W = Q / qm = 2664/0,666 = 4000 kg ili 2664/0,44 = 6055 kg Ako se nastali požar gasi sa dvije mlaznice svaka kapaciteta po 200 l/min, raspršenim mlazom iskoristivosti 30%, odnosno 20%, vrijeme potrebno za gašenje iznosi 10, odnosno






15,14 minuta od trenutka početka gašenja požara. Ukupno vrijeme od otkrivanja nastanka požara do završetka gašenja iznosi 20 odnosno 25,14 minuta, što zadovoljava zahtjev koji se odnosi na učinkovitost gašenja požara. S obzirom na izračunato vrijeme koje je potrebno za gašenje ovog požara, sačuvati će se 75% drvene konstrukcije opožarenog dijela građevine, te spriječiti urušavanje krovne konstrukcije i širenje požara na ostale katove građevine. Broj vatrogasaca koji je potreban za provedbu gašenja ovog požara: Broj vatrogasca se određuje na temelju broja uređaja s kojima se gasi požar, odnosno broja vatrogasaca koji su potrebni za rad s tim uređajima. Ovaj požar se gasi sa dvije mlaznice s kojima se može proizvesti raspršeni mlaz vode, čija je iskoristivost 20 – 30%, a svaku mlaznicu poslužuju dva vatrogasca. Taktika gašenja požara je da se jednim raspršenim mlazom vode djeluje iz prostora stubišta (unutarnja navala), a drugim mlazom vode izvan građevine (vanjska navala) pri čemu se koriste trodijelne ljestve rastegače, a po potrebi i ljestve kukače. Za gašenje ovog požara nisu neophodna vatrogasna vozila za rad na visinama i to iz razloga što se na požar može djelovati punim mlazom vode s razine tla ili po potrebi izvršiti navala preko balkona koji je na visini od 6 m, na koji se vatrogasci mogu popeti vatrogasnim ljestvama tipa rastegača i/ili kukača. Za provedbu gašenja ovog požara potrebna su slijedeća vatrogasna vozila:

- navalno vozilo sa najmanje 3500 l vode i 100 l pjenila, - autocisterna sa najmanje 3000 l vode i dopunjavanjem.

Dakle, četiri vatrogasca gase požar, a dva vatrogasca-vozača upravljaju radom motornih vozila, što znači da je u akciju gašenja požara potrebno uključiti najmanje 6 vatrogasaca. c) Gašenje požara stambene građevine jednostavnije za gašenje (stambena jednokatnica) Ovdje će se razraditi taktika gašenja požara jednokatne starije stambene građevine iz obrađenog kamena, na kojoj su krovna konstrukcija i potkrovlje izgrađeni iz gorivih građevinih materijala, kakve građevine spadaju među tipične u jezgri starog Grada te u zaobalju. Stambena jednokatnica starije gradnje ima 100 m2 površine po katu. Krovna konstrukcija je izgrađena iz drva. Požar je zahvatio i prizemlje i kat. Metoda izračuna je ista kao i u prethodnom primjeru, a za gašenje ovog požara potrebno je osigurati najmanje 2667, odnosno 4037 l vode. Provedba gašenja požara sa dvije mlaznice kapaciteta 200 l/min traje 6,67, odnosno 10,10 minuta, a sa uračunatim vremenom od prijama dojave nastanka požara do početka gašenja požara iznosi 16,67, odnosno 20,10 minuta. Međutim, u gašenju ovog požara nije moguće provesti unutarnju navalu u početnoj fazi gašenja, pa se izvan građevine raspoređuju dvije grupe za vanjsku navalu na prizemlje, a po gašenju požara u prizemlju, provodi se unutarnja navala na katu građevine. Za gašenje ovog požara nisu neophodna vatrogasna vozila za rad na visinama i to iz razloga što se na cijeloj građevini može djelovati punim mlazom vode s razine tla ili po potrebi izvršiti navala preko balkona koji je na visini do 3,5 m, na koji se vatrogasci mogu popeti






vatrogasnim ljestvama tipa kukača ili prislanjača. Utvrđuje se da su za gašenje ovog požara potrebna 4 vatrogasca u navali i 2 vatrogasca-vozača, te 2 vatrogasna vozila (navalno vozilo i autocisterna). Za gašenje požara tipičnih jednokatnih stambenih građevina moguće je koristiti samo jedno vatrogasno vozilo s početnom količinom vode za gašenje požara, ali uz uvjet da je u blizini građevine osiguran hidrant ili crpilište vode odgovarajućih značajki (tlak i protok vode, kapacitet izvorišta koji je dostatan za gašenje požara građevine), u tom slučaju u početku gašenja požara, 2 vatrogasca čine navalnu, a 2 vatrogasca vodnu grupu, a nakon spajanja vodne pruge, vodna grupa djeluje kao druga navalna grupa. Međutim s obzirom hidrantska mreža i crpilišta vode na određenim dijelovima Grada Vrgorca nisu pouzdani i na ova vatrogasna djelovanja potrebno je izaći sa dva vatrogasna vozila.

3.6.4. Izračun potrebnog broja vatrogasaca za gašenje pretpostavljenih požara na javnim i gospodarskim građevinama

a) Gašenje požara nastalog u građevini škole

Ovdje će se obraditi pretpostavljeni požar u s gledišta zaštite od požara složenijoj građevini Osnovne škole. Predmetna građevina je izgrađena iz armiranog betona. Arhitektura građevine je takva da se sastoji iz tri cjeline: ulazni hol (prizemlje), središnji dio (P,+3) i športska dvorana (prizemlje). Središnji dio građevine je izgrađen na način da su radne i pomoćne prostorije (učionice, radionice, zbornica i druge) raspoređene obostrano uz duge hodnike. Tlocrtna površina jednog kata središnjeg dijela građevine iznose 400 m2. Visina središnjeg dijela građevine iznosi 15 m. Na svim obodnim zidovima građevine postoje otvori kroz kojih se može provesti vatrogasno djelovanje. Najviši otvori na građevine nalaze se na visini od 10 m gledano od razine okolnog tla. Krovna konstrukcija je izgrađena iz drva. Pokrov je iz cigle. Građevini škole su osigurani propisani vatrogasni pristupi sa sve 4 strane. Specifično požarno opterećenje u školi je nisko i iznosi 300 MJ/m2. Gorive tvari su pretežno namještaj iz drva, iverice i drugih supstrata drva, te manje količine materijala iz plastike (polietilen i PVC). U školi, kao i u drugim građevinama širenje požara ovisi o značajkama građevinskih konstrukcija, vrstama i količinama gorivih sadržaja i drugim relevantnim čimbenicima na mjestu nastanka požara. Dim, toplina, tlak i drugi produkti izgaranja šire se hodnikom ako ne postoje sustavi za odvođenje dima, topline i tlaka nastalih u požaru, odnosno ako prozori nisu otvoreni ili nisu dovoljno velikih površina za odvođenje dima i topline nastalih u požaru. U predmetnom slučaju zbog značajki građevinskih konstrukcija, te vrsta i količina gorivih tvari koje su zahvaćene požarom, širenje dima, topline i djelovanje tlaka nastalih u požaru nisu izraženi. Zbog osiguranog nadzora i zbog činjenice da se škola nalazi u središtu naselja gdje je nazočnost ljudi svakodobna, dojava nastanka požara u školi je brza. Ulazni podaci koji se koriste u izračunu su:

- t = 5 min, - vp = 1 m/min - md = 1 kg/m2/min - Hd = 16 MJ/kg






- n = 30% - qv = 2,2 MJ/kg

Ap = 52 x 3,14 = (t x vp) 2

x 3,14 = 78,50 m2 M = Apstvarno x md x t1min = 78,5 x 1 x1 = 78,5 kg Q = M x Hd = 78,5 x 16 = 1256 MJ qm = qv x n = 2,2 x 0,3 = 0,666 MJ/kg W = Q/qm = 1256/0,666 = 1886 kg Ovaj požar mogu ugasiti dvije navalne grupe (4 vatrogasca) i 1 vozač-vatrogasac s navalnim vozilom najmanjeg kapaciteta 2000 l vode i 50 l pjenila i to u zadovoljavajućih 4,72 minute. Međutim, poradi možebitno potrebne provedbe evakuacije i/ili spašavanja, na vatrogasnu intervenciju trebaju izaći još najmanje 2 vatrogasca. b) gašenje požara autocisterne s lakim naftnim derivatima Požar je nastao na autocisterni čiji je kapacitet 30 m3, na vodonepropusnom tlu, izvan javnih cestovnih prometnica. Goriva tvar je laki derivat nafte koji je istekao iz autocisterne. Količina istekle zapaljive tekućine iznosi 500 l. Sredstvo za gašenje požara je srednje teška pjena čija je ekspanzija (opjenjenja) E = 21-200, sa srednjom vrijednošću E = 90. Doziranje pjenila je 3%. Od nastanka do početka gašenja požara prošlo je 10 minuta. Sloj pjene koji se nanosi na razlivenu zapaljivu tekućinu iznosi od 0,45 m do 1,5 m, te se utvrđuje srednja vrijednost debljine, koja iznosi 1 m. Požar se širi linijski po sloju razlivene zapaljive tekućine. Površina na kojoj se nalazi razlivena zapaljiva tekućina iznosi 100 m2, a dužina doseže do 100 m. Brzina izgaranja iznosi 8 l/s. Trajanje požara bez provedbe gašenja i nastanka eksplozije iznosi 1,5 sati. Izračun potrebne količine pjene za gašenje požara razlivenog naftnog derivata: Vp = A x h = 100 x 1 = 100 m3

Potrebna količina otopine (voda + pjenilo) za gašenje nastalog požara: E = Vp/ Vo

Vo= 100/0,09 = 1111,11 l otopine Potrebna količina pjenila za gašenje nastalog požara: Vpj= Vo x d%/100 = 1111,11 x 3/100 = 33,33 l Izračun potrebne opreme i vatrogasaca za gašenje požara: Vvode = Vo – Vpj = 1077,77 l Potrebni protok pjenila za gašenje požara u vremenu od 10 minuta: Quk = Vo/ t = 1111,11/10 = 111,11 l/min Za gašenje požara odabiru se dvije mlaznice, svaka protoka po 200 l/min.






Za gašenje ovog požara na intervenciju trebaju izaći najmanje 4 vatrogasca i 2 vozača-vatrogasaca, te navalno vatrogasno vozilo najmanjeg kapaciteta spremnika 3500 l, opremljeno za pogon s 2 mlaznice za pjenu svaka kapaciteta 200 l/min i autocisterna. Kapacitet spremnika s pjenilom (E21-200, 3% mješavina) mora biti najmanje: 300 l. c) gašenje požara ulja za loženje u nadzemnom spremniku Ovdje će se obraditi pretpostavljeni požar na nadzemnom spremniku sa uljem za loženje kapaciteta 5,0 m3. Na temelju Pravilnika o zapaljivim tekućinama (N.N. br. 54/99) za gašenje požara nastalih u nadzemnim spremnicima koji sadrže zapaljive tekućine, potreban je protok vode od najmanje 3 l/m2/min (po m2 tlocrtne površine spremnika) uz uporabu srednje teške pjene s opjenjenjem do 100, odnosno 6,6 l/m2/min vode uz uporabu teške pjene. Potrebna količina vode za hlađenje spremnika u kojemu je nastao požar iznosi 60 l/m2/h i to u trajanju od najmanje 2 sata. Potrebna količina vode za gašenje sabirnog spremnika ili prostora iznosi 3 l/m2/min uz uporabu teške pjene, odnosno 2 l/m2/min uz uporabu srednje teške pjene. U slučaju ako nastane razlijevanje i požar razlivenog ulja za loženje, uzimajući u obzir relativno male dimenzije i kapacitet spremnika, na gašenje požara trebaju izaći najmanje 4 vatrogasaca i 2 vozača-vatrogasca s 1 navalnim vozilom i 1 autocisternom. U provedbi gašenja nastalog požara hladi pare i spremnik raspršenim mlazom vode te sprječava širenje požara na ostale prostorije u građevini, a druga grupa priprema gašenje i gasi požar s pjenom.

3.6.5. Rezultati izračuna za pretpostavljene požare

U tablici 26. daje se prikaz rezultata broja potrebnih vatrogasaca i vatrogasnih vozila, za sve u ovoj Procjeni izvršene izračune koji se odnose na otvorene prostore, najčešće građevine i složenije građevine, te građevine posebnih namjena i uvjeta gašenja.

Tablica 26. Prikaz rezultata broja potrebnih vatrogasaca i vatrogasnih vozila za sve u ovoj Procjeni izvršene izračune

Primjer

Broj vatrogas

aca

Broj vozača -

vatrogasaca

Ukupan broj vatrogasaca

Broj navalnih

vozila

Broj auto-

cisterni

3.6.2.

Otvoreni prostor

a) prostor pristupačan 7 2 9 1 1

b) prostor nepristupačan 66 4 70 2 2

Gra

đevi

ne

3.6.3. Stambene građevine

a) trokatnica** 4 2 8 1 - b) dvokatnica 4 2 6 1 1 c) jedan kat* 4 2 6 1 1

3.6.4. Javne i

gospodarske građevine

b) škola 5 2 7 1 - d) AC sa naftnim

derivatima 4 2 6 1 1

c) nadzemni spremnik ulja

za loženje 4 2 6 1 1

* Najbrojnije građevine ** Građevine u kojima je gašenje požara najsloženije *** Procijenjen broj vatrogasaca – uvjeti gašenja na terenu određuju točan broj potrebnih vatrogasaca






3.7. Vatrogasne postrojbe i dežurstva

Na prostoru Grada Vrgorca nema ustrojenih Javnih vatrogasnih postrojbi. Na navedenom prostoru djeluje Dobrovoljno vatrogasno društvo Vrgorac. Određivanje broja vatrogasca se temelji na broju i vrstama vatrogasnih vozila, broju istovremenih požara, razini opasnosti od nastanka i širenja požara, postojećim vatrogasnim snagama, veličine, stanja i kategorije ugroženosti šuma i poljoprivrednih površina od požara, veličine i značajki gospodarskih zona i građevina, izvorišta vode i sustava vodoopskrbe, prometnica, te prosječnog broja i vrsta požara nastalih tijekom posljednjih deset godina. Prema naputku izdanom od strane MUP-RH za 1 istovremena požara vatrogasna postrojba mora svakodobno imati najmanje onoliki broj vatrogasaca koliki je potreban za gašenje tih požara na najnepovoljnijoj i najugroženijoj građevini na prostoru njene zone odgovornosti, te uz to dežurnog vatrogasca i vatrogasca koji je opravdano privremeno neraspoređen i izvan sustava zbog godišnjih odmora, bolovanje, građanskih obveza. Kada je odabrani vatrogasni ustroj sa dobrovoljnim vatrogascima, potreban broj vatrogasca se množi sa 3 do 4,8. Prema izračunima prikazanim u ovoj Procjeni, za gašenje najnepovoljnijih i najugroženijih građevina/prostora potrebno je minimalno osam vatrogasaca. Temeljen broja stanovnika na području Grada Vrgorca (6 572 stanovnika) te prema Pravilniku o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija NN 35/94 i 110/05 odnosno izračunu količine vode potrebne za gašenje požara uzima se mogućnost nastanka 1 požara. U slučaju postojanja krajnje nepovoljnih uvjeta (jaki vjetrovi promjenjljiva smjera, duže razdoblje velikih temperatura zraka, isušenost vegetacije, nastanak požara na prostoru koji je nepristupačan ili teško pristupačan za vatrogasna vozila) koji uzrokuju brzo širenje požara, osim zemaljskih vatrogasnih snaga i tehnike, potrebno je angažirati i zračne snage za gašenje požara.

Dobrovoljno vatrogasno društvo Vrgorac određeno je kao središnje vatrogasno društvo u Gradu Vrgorcu. Zapovjednik i zamjenik zapovjednika imaju položene stručne ispite za vatrogasce s posebnim ovlastima i odgovornosti. Društvo danas broji 24 operativnih vatrogasaca (svi vatrogasci posjeduju položen ispit, liječnićki pregled i zaštitnu opremu) te 6 stalno zaposlenih vatrogasaca. U zimskom periodu, provodi se vatrogasno dežurstvo od 0-24 sata u smjenama. U slučaju potrebe za intervencijom uzbunjivanje vatrogasaca vrši se sirenom, sustavom za tiho uzbunjivanje i telefonom.






4) PRIJEDLOG ORGANIZACIJSKIH I TEHNIČKIH MJERA






4.1. Ustroj i opremljenost vatrogasnih postrojbi Ustroj, te osobna i skupna zaštitna oprema: Temeljem izračuna potrebnog broja vatrogasaca iz točke 3.6. ove Procjene, te Zakona o vatrogastvu (N.N. br. 139/04, 80/2010), Pravilnika o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske (N.N. br. 61/94) i Pravilnika o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (N.N. br. 43/95), uz raščlambu slijedećih čimbenika koji utječu na stanje i ustroj zaštite od požara: - površina i reljef prostora, - veličina površine pod šumom, - šumske vrste i zajednice, - broj, vrste i značajke požara nastalih tijekom posljednjih 10 godina, - požarna područja i uvjeti za pravodobno vatrogasno djelovanje, - broj stanovnika i gustoća naseljenosti, - stupanj izgrađenosti, značajke i namjene građevina i vatrogasnih pristupa, protupožarnih prosjeka i putova, - i dr. zaključuje se da je na promatranom prostoru potrebno ustrojiti i opremiti vatrogasne snage na jedan od dolje navedenih načina: DVD Vrgorac

Dobrovoljno vatrogasno društvo Vrgorac ustrojeno je kao središnja vatrogasna postrojba Grada Vrgorca. Sukladno Zakonu o vatrogastvu i Pravilniku o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske, središnja vatrogasna postrojba sastoji se od minimalno 20 operativnih vatrogasaca. Sukladno izračunima prikazanim u točki 3.6. ove Procjene, za gašenje najnepovoljnijeg požara (požar stambene trokatnice) na području Grada Vrgorca potrebno je minimalno 8 vatrogasaca. Prema naputku izdanom od strane MUP-RH za 1 istovremena požara vatrogasna postrojba mora svakodobno imati najmanje onoliki broj vatrogasaca koliki je potreban za gašenje tih požara na najnepovoljnijoj i najugroženijoj građevini na prostoru njene zone odgovornosti, te uz to dežurnog vatrogasca i vatrogasca koji je opravdano privremeno neraspoređen i izvan sustava zbog godišnjih odmora, bolovanje, građanskih obveza. Kada je odabrani vatrogasni ustroj sa dobrovoljnim vatrogascima, potreban broj vatrogasca se množi sa 3 do 4,8. Slijedom navedenog, zaključuje se da je na prostoru Grada Vrgorca potrebno ustrojiti DVD s minimalno 8 profesionalnih i 12 dobrovoljnih vatrogasaca. Ukoliko se odabere vatrogasni ustroj s dobrovoljnim vatrogascima, DVD Vrgorac u svom sastavu mora imati minimalno 40 dobrovoljnih vatrogasaca (broj vatrogasaca za najnepovoljniji požara puta srednji koeficijent 4).






Temeljem točke 3.5. ove Procjene „Makropodjela na požarna područja i zone, te vatrogasne snage“ područje Grada Vrgorca spada u 3 požarne zone:

1. Požarna zona Vrgorac 2. Požarna zona Kozica – Raščani 3. Požarna zona Poljica Kozička Određivanje požarnih zona temelji se na zemljopisnom položaju, veličini i obliku prostora, pozicije Dobrovoljnog vatrogasnog društva, kriterij koji se odnosi na propisani početak vatrogasnog djelovanja u vremenu od 15 min u odnosu na vrijeme prijama dojave požara ili drugog akcidenta (sukladno članku 19. Pravilnika o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske (NN 061/1994)), te prosječnu brzinu vožnje vatrogasnih vozila od 60 km/sat.

Naselje Udaljenost od sjedišta DVD-a (km)

Udaljenost od sjedišta DVD-a (min), prosječna

brzina 60 km na sat

Vrijeme potrebno za dolazak DVD-a s

profesionalnom jezgrom

Vrijeme potrebno za dolazak DVD-a s dobrovoljnom

jezgrom Banja 4 4 5 10

Dragljane 11 11 12 17 Draževitići 10 10 11 16 Duge Njive 13 13 14 19

Dusina 5 5 6 11 Kljenak 10 10 11 16 Kokorići 16 16 17 22 Kotezi 3 3 4 9 Kozica 15 15 16 21 Mijaca 20 20 21 26 Orah 6 6 7 12

Podprolog 5 5 6 11 Poljica Kozička 22 22 23 28

Prapatnice 6 6 7 12 Raščane 20 20 21 26 Ravča 5 5 6 11 Stilja 11 11 12 17

Umčani 7 7 8 13 Veliki Prolog 6 6 7 12

Vina 4 4 5 10 Višnjica 10 10 11 16 Vlaka 14 14 15 20

Zavojane 13 13 14 19 U slučaju ustroja DVD-a s profesionalnom jezgrom vrijeme izlaska na intervenciju ne smije biti duže od 1 minute od trenutka zaprimanja dojave. U slučaju ustroja DVD-a s dobrovoljnom jezgrom vrijeme izlaska na intervenciju iznosi u prosjeku 6 minuta (zapovjednika zaprima dojavu, dolazak u vatrogasni dom, alarmiranje ostalih vatrogasca, okupljanje). Slijedom navedenog na području Grada Vrgorca, u slučaju ustroja s profesionalnom jezgrom, vatrogasna postrojba neće moći u vremenonskom periodu od 15 minuta intervenirat na području Kokorići, Kozica, Mijaca, Poljica Kozička i Raščane.






Ukoliko se ustroji vatrogasna postrojba s dobrovoljnom jezgrom, vatrogasna postrojba neće moći u vremenonskom periodu od 15 minuta intervenirat na području Dragljane, Draževitići, Duge Njive, Kljenak, Kokorići, Kozica, Mijaca, Poljica Kozička, Raščane, Stilja, Višnjica, Vlaka i Zavojane.

Broj stanovnika na području 2 i 3 Požarne zona u koju spadaju naselja Dragljane, Draževitići, Duge Njive, Kljenak, Kokorići, Kozica, Mijaca, Poljica Kozička, Raščane, Stilja, Višnjica, Vlaka i Zavojane prikazan je u tablici br. 3 ove Procjene (broj stanovmnika po starosti) prema kojem možemo zaključiti da je broj stanovništva u navedenim naseljima relativno mali.

S obzirom na vrlo mali broj stanovnika koji stalno borave na navedenom području te njihove vrlo visoke starosne dobi, na tom prostoru nije moguće ustrojiti dobrovoljno vatrogasno društvo koja će biti operativno sposobna, tj. vatrogasno društvo koje će zadovoljavati Pravilnik o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske (NN br. 61/94) te zbog financijske mogućnosti i Pravilnik o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (NN br. 43/95). Slijedom gore navedenom i sukladno točki 1.23 ove Procjene, odnosno podacima o broju požara i materijalnoj šteti i točki 3.6 vidljiva je potreba za efikasnom, odnosno pravovremenom reakcijom na dojavu o nastanku požara, odnosno vrijeme potrebno od dojave do početka gašenja požara smanjiti na najmanju moguču mjeru. Sukladno članku 6. Pravilnika o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske (NN 061/1994), najmanja formacijska jedinica koja može samostalno djelovati je vatrogasna grupa. Članovi vatrogasne grupe su vatrogasac vazač i vatrogasac. Slijedom gore navedenog te s obzirom na velika obrasla poljoprivredna zemljišta, površine obraslih šuma, teško pristupačna područja stare jezgre, teško pristupačna područja na određenim šumskim površinama, povečanje broja požara i opožarenih površina u zadnjih 10 godina, povečanjem turističkih sadržja i turista koji borave na području grada te nepostojanje sustava za efikasno uzbunjivanje vatrogasaca kao i potrebe za što bržem i efikasnijem izlasku na intervenciju (prikazano u točki 3.6. ove Procjene) predlaže se: Organizirati vatrogasna dežurstva s 2 vatrogasca u smjeni tokom cijele godine (režim rada 12/24, 12/48). Vatrogasci koji obavljaju vatrogasna dežurstva dužni su održavali vatrogasna vozila, sprave i opremu te vršili edukaciju stanovništva iz područja Zaštite od požara što je definirano Zakonom o zaštiti od požara (NN 092/2010). Sukladno izračunima u točki 3.6 ove Procjene kao i Pravilniku o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (NN 043/1995), DVD Vrgorac razvrstava se u






središnju vatrogasnu postrojbu općine s pretežito seoskim naseljima. Sukladno članku 40. navedenog pravilnika, DVD Vrgorac treba raspolagati s minimalno: - autocisternom - navalnim vozilom - vozilom s posadom za gašenje požara.

Prijedlog minimalnih snaga na području Grada Vrgorca Minimalni broj vatrogasaca Minimalna vatrogasna vozila

vatrogasno dežurstvo s 2 vatrogasca (4 smjene po 2 vatrogasca, odnosno 8 vatrogasaca) i minimalno

12 dobrovoljnih vatrogasaca

autocisternom navalnim vozilom

vozilom s posadom za gašenje požara Kako je sada izvjesno da se u dogledno vrijeme neće moći ustrojiti još DVD pored postojećeg koje bi osiguralo intervenciju u predviđenom vremenskom roku (15 minuta) u požarnim zonama 2 i 3 (Kokorići, Kozica, Mijaca, Poljica Kozička i Raščane), predlaže se kao privremeno rješenje, do stvaranja boljih uvjeta za ustroj novih snaga, područje požarne zone 2 i 3 pokriva DVD Vrgorac koji će biti ustrojen na gore predložen način. Za vrijeme protupožarne sezone, odnosno za vrijeme povečane opasnosti od nastanka i širenja požara te po prosudbi zapovjednika potrebno je organizirat vatrogasnu dislokaciju na području 2 i 3 požarne zone. Ustrojem zaštite od požara predloženog rasporeda povećala bi se efikasnost vatrogasnog djelovanja u svim smjerovima na promatranom prostoru, te smanjile štete nastale uslijed požara i drugih nepogoda. Također bi se smanjilo vrijeme potrebno od dojave požara do početka gašenja. Smanjenjem vremena potrebnog za početak gašenja požara smanjuju se i eventualne štete nastale uslijed požara i drugih nepogoda koje su na navedenom području izražene u zadnjih deset godina.






Tablica 27. (Napomena: tablica 27 se sastoji od 4 podtablica) MINIMALNA OPREMA I SREDSTVA ZA ZAPOVJEDNO VOZILO KOLIĆINA

Megafon 1 kom Prijenosna akumulatorska svjetiljka u protueksplozijskoj izvedbi 1 kom

Radijska postaja prijenosna i radijska postaja ugradbena 1 + 1 kom MINIMALNA OPREMA I SREDSTVA ZA NAVALNO VOZILO KOLIĆINA

Mlaznica za vodenu maglu 1 kom Mlaznica univerzalna ø52 3 kom Mlaznica univerzalna ø75 1 kom Ventil za ograničenje tlaka 1 kom

Ručni aparat za gašenje prahom S-9 1 kom Ručni aparat za gašenje ugljik dioksidom CO2-5 1 kom

Ručni aparat za gašenje vodom i zračnom pjenom (brentača) 1 kom Rukavice zaštitne kožne 3 para

Prijenosna akumulatorska svjetiljka u protueksplozijskoj izvedbi 2 kom Reflektor na vozilu 1 kom

Radijska postaja prijenosna i radijska postaja ugradbena 2 i 1 kom Komplet oprema za dobavu vode iz prirodnih i umjetnih izvora vode (cijev usisna 110mm – 6 kom, ključ

za cijevi – 2 kom, sitka usisna 110 mm – 1 kom, uže za usisne cijevi – 2 kom) 1

Oprema za dobavu vode iz vodovodne mreže ( hidrantski nastavak – 1kom, ključ za nadzemni hidrant 1kom, ključ za podzemni hidrant – 1 kom, natikač za hidrant – 1 kom) 1

Vatrogasna armatura i tlačne cijevi ( cijevi 52mm – 7 kom, cijevi 75mm – 5kom, 2 podvezice za cijevi, prijelaznica 110/75, prijelaznice 75/52 – 2 kom, razdijelnica trodijelna, sakupljač 75/110 – 2 kom,

ublaživač reakcije mlaza vode – 1 kom) 1

Oprema i sredstva za gašenje požara pjenom (cijev za međumješalicu – 1 kom, međumješalica – 1 kom, mlaznica za srednje tešku pjenu – 1 kom, mlaznica za tešku pjenu – 1 kom, posuda sa pjenilom 20l – 5

kom) 1

Oprema za zaštitu organa za disanje (izolacijski aparat komplet – 2, pričuvna boca sa komprimiranim zrakom za izolacijske aparate – 2 kom) 1

Razvalni alat i oprema (željezna kuka – 10 kom, žica za vezanje namotaj – 1 kom, škare za željezo – 1 kom, čavli različiti – 30 kom, čekić različiti – 2 kom, čepovi za zatvaranje vode i plina – 10 kom, bat

drveni – 1 kom, dlijeto za drvo -1 kom, dubač za beton – 1 kom, kliješta stolarska – 1 kom, kliješta za cijevu švedska – 1 kom, ključ francuski – 1 kom, metar – 1 kom, mulda za šutu – 2 kom, odvijač različiti –

2 kom, pila za željezo – 1 kom, pila za rupe – 1kom, poluga - 2 kom, poluga S za vađenjem čavala – 1 kom, probijač za željezo - 1 kom, sjekač za željezo – 1 kom, sjekira tesarska – 1 kom, strugalica za

željezo – 1 kom, strugalica za drvo – 1 kom, svrdlo pužasto – 1 kom)

1

Električarski alat i oprema (ispitivač za struju – 1 kom, kliješta kombinirana – 1 kom, zaštitne naočale – 1 kom, odvijač – 1 kom, zaštitne rukavice gumirane – 1 par, traka za izoliranje – 1 kom) 1

Komplet alat (čaklja, lopata pobirača – 2 kom, lopata riljača – 1 kom, pijuk obični – 1 kom, pijuk-sjekira – 1 kom, poluga velika – 1 kom, sjekira šumska – 1 kom) 1

Oprema za spašavanje (ljestva prislanjača -1kom, ljestva rastegača dvodijelna -1 kom, nosila sklopiva -1kom, uže čelično za vuču s ušicom -1 kom, uže obično - 4kom, uže penjačko – 2 kom) 1

MINIMALNA OPREMA I SREDSTVA ZA AUTOCISTERNU KOLIĆINA Mlaznica univerzalna ø52 2 kom Mlaznica univerzalna ø75 1 kom

Pijuk obični 1 kom Ručni aparat za gašenje prahom S-6 1 kom

Uže penjačko 1 kom Lopata pobirača 1 kom

Zaštitne rukavice kožne 1 par Radijska postaja prijenosna i radijska postaja ugradbena po 1 kom

Prijenosna akumulatorska svjetiljka u protueksplozijskoj izvedbi 1 kom Prijenosna uronjiva pumpa sa vodenom turbinom 1 kom

Vatrogasna armatura i tlačne cijevi ( cijevi 52mm – 7 kom, cijevi 75mm – 5kom, 2 podvezice za cijevi, prijelaznica 110/75, prijelaznice 75/52 – 2 kom, razdijelnica trodijelna, sakupljač 75/110 – 2 kom,

ublaživač reakcije mlaza vode – 1 kom) 1

Komplet oprema za dobavu vode iz prirodnih i umjetnih izvora vode (cijev usisna 110mm – 6 kom, ključ za cijevi – 2 kom, sitka usisna 110 mm – 1 kom, uže za usisne cijevi – 2 kom) 1


Oprema za zaštitu organa za disanje (izolacijski aparat komplet – 2, pričuvna boca sa komprimiranim zrakom za izolacijske aparate – 2 kom) 1

MINIMALNA OPREMA I SREDSTVA ZA VOZILO ZA GAŠENJE POŽARA ŠUMA I RASLINJA KOLIĆINA Cijev tlačna gumitrana na vitlu 1kom

Metlanica 4 kom






Mlaznica pištolj 1 kom Mlaznica univerzalna ø52 2 kom Mlaznica univerzalna ø75 1 kom

Motorna pila 2 kom Ručni aparat za gašenje prahom S-9 1 kom

Ručni aparat za gašenje CO2-5 1 kom Ručni aparat za gašenje vodom i zračnom pjenom (brentača) 4 kom

Zaštitne rukavice kožne 1 par Radijska postaja prijenosna i radijska postaja ugradbena po 1 kom

Prijenosna akumulatorska svjetiljka u protueksplozijskoj izvedbi 2 kom Vatrogasna armatura i tlačne cijevi ( cijevi 52mm – 7 kom, cijevi 75mm – 5kom, 2 podvezice za cijevi,

prijelaznica 110/75, prijelaznice 75/52 – 2 kom, razdijelnica trodijelna, sakupljač 75/110 – 2 kom, ublaživač reakcije mlaza vode – 1 kom)

1

Komplet oprema za dobavu vode iz prirodnih i umjetnih izvora vode (cijev usisna 110mm – 6 kom, ključ za cijevi – 2 kom, sitka usisna 110 mm – 1 kom, uže za usisne cijevi – 2 kom) 1


Komplet alat (čaklja, lopata pobirača – 2 kom, lopata riljača – 1 kom, pijuk obični – 1 kom, pijuk-sjekira – 1 kom, poluga velika – 1 kom, sjekira šumska – 1 kom) 1

Zaštitna oprema Osobe koje se raspoređuju na poslove vatrogasaca moraju zadovoljavati uvjete za obavljanje tih poslova iz Zakona o vatrogastvu (N.N. br. 106/99, 117/01, 36/02, 96/03, 174/04, 38/09, 80/10) i Pravilnika o osposobljavanju i usavršavanju vatrogasnih kadrova (N.N. br. 61/94). Za svakog vatrogasca obvezno je osigurati opremu sukladno Pravilniku o tehničkim zahtjevima za zaštitnu i drugu osobnu opremu koju pripadnici vatrogasnih postrojbu koriste prilikom vatrogasne intervencije (N.N. br. 31/2011). Svaki vatrogasac mora biti opremljen sa slijedećom osobnom opremom:

1. zaštitna odjeća za vatrogasce, 2. zaštitna odjeća za gašenje požara na otvorenom prostoru, 1. zaštitna vatrogasna potkapa, 2. obuća za vatrogasce, 3. zaštitne vatrogasne rukavice, 4. zaštitna vatrogasna kaciga, štitnici lica i viziri, 5. zaštitna kaciga za požare na otvorenom prostoru, 6. maska za cijelo lice, 7. polumaska ili četvrtmaska, 8. zaštitni pojas za vatrogasce, 9. zaštitne vatrogasne naočale, 10. rukavice za zaštitu od mehaničkih rizika.






4.2. Vođenje evidencija o nastalim požarima i drugim akcidentima Fizičke i pravne osobe te Grad Vrgorac dužni su Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj neposredno ili preko Vatrogasnog operativnog centra na telefonski broj 193 dojaviti podatke o požaru. Ujedno je jako bitno vođenje evidencije o požarima nastalim na svom vlasništvu, od strane pravnih osoba, uključujući i Grad Vrgorac. Evidencija mora sadržavati: - podatke o datumu i satu nastanka požara, - kada i od koga je požar lokaliziran, - mjestu i uzroku nastanka požara, - materijalnoj šteti nastaloj djelovanjem požara, - povratu troškova vatrogasne intervencije - napomenu. Dobrovoljno vatrogasno društvo obvezno je voditi cjelovitu evidenciju o nastalim požarima i drugim akcidentima u području svoje odgovornosti uključujući mjesto i vrijeme nastanka akcidenta, analiza provedbe vatrogasne intervencije sa provedenom taktikom vatrogasnog djelovanja, nastale štete po zdravlje osoba i imovinu. Od iznimne je važnosti, prilikom dojave nastanka požara, raspolagati korisnim podacima o mjestu, obujmu požara, gorivoj tvari i ugroženim osobama. U cilju pravovremene i efikasnije intervencije predlaže se fizičkim i pravnim osobama dojavljivanje požara i drugih neželjenih događaja koji iziskuju vatrogasnu intervenciju na broj Vatrogasnog operativnog centra 193.

4.3. Osposobljavanje pučanstva i osposobljavanje i provjera osposobljenosti radnika

U skladu sa Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. 108/95, 56/2010) i Pravilnikom o zapaljivim tekućinama (N.N. 54/99) pravne osobe koje koriste zapaljive tekućine i/ili zapaljive plinove, obvezne su provesti i provoditi osposobljavanje i provjeru osposobljenosti radnika koji rade sa zapaljivim tekućinama i/ili plinovima.

4.4. Obavijesno - promidžbene djelatnosti U svrhu provedbe mjera zaštite od požara na otvorenom prostoru poboljšati, odnosno ustrojiti odgovarajuću razinu obavijesno-promidžbenih djelatnosti iz područja zaštite od požara (tiskanje, distribucija, odnosno postavljanje letaka i plakata na hrvatskom i odgovarajućim stranim jezicima, kojim se stanovnici, a posebno školska djeca i turisti upoznavaju sa opasnostima i mjerama zaštite od požara, postavljanje obavijesnih ploča i standardnih znakova opasnosti, obaviješćivanja i zabrane uz cestovne prometnice, a poglavito na mjestima ispred ulaza u šume).

4.5. Cestovni, željeznički i zračni promet

Redovito održavati zaštitne pojase uz cestovne prometnice čistim, bez raslinja, trave i drugih gorivih tvari. Održavati lokalne i nerazvrstane ceste na način da su uvijek provozne za vatrogasna vozila. Prilikom nastanka poledice, tijekom zimskih razdoblja, skrbiti o provoznosti






cestovnih prometnica, posebno kada se radi o nerazvrstanim cestama čije se održavanje često zanemaruje. U slučaju nastanka požara na teže pristupačnim prostorima ili većim šumskim površinama I i II kategorije ugroženosti od požara, kada i gdje nije moguće pravodobno, učinkovito i sigurno djelovati zemaljskim vatrogasnim snagama, potrebno je tražiti upotrebu zrakoplova i helikoptera za gašenje požara i prijevoz vatrogasnih snaga, te uređaja, sredstava i opreme za gašenje požara.

4.6. Urbanističke mjere zaštite od požara

U skladu sa Zakonom o gradnji i Prostornim planom uređenja, potrebno je osigurati provedbu nadzora prostornog uređenja i gradnje od strane ovlaštenih tijela kako bi se građevine gradile, a postojeće građevine i prostori rekonstruirali ili adaptirali te na taj način spriječila bespravna gradnja. Na najmanjoj udaljenosti 10 m u svim smjerovima od građevina izgraditi i održavati zaštitne pojase (požarne prepreke) prema šumama u kojima ne smije biti stabala, raslinja i drugih gorivih tvari osim trave i ukrasnog bilja. Grad Vrgorac dužan je dodijeliti koncesiju ovlaštenom dimnjačaru, koji će u propisnim rokovima i na propisan način provoditi radove čišćenja i održavanja ložišta, dimnjaka i dimovoda.

4.7. Prijenos, distribucija i uporaba električne energije Glede provedbe mjera zaštite od požara, na promatranom području, vezano za sustav za prijenos i distribuciju električne energije, potrebno je:

- prilikom rekonstrukcije nadzemne električne mreže, posebno dijelova sa nezaštićenim vodovima gdje je god to moguće preporučuje se zamjena podzemnim mrežama ili električki izoliranim vodovima (kabelima),

- zamijeniti dotrajale drvene stupove koji su sastavni dijelovi niskonaponske električne mreže,

- redovito orezivati i uklanjati visoko raslinje i druge gorive tvari iz prostora trasa ispod nadzemnih dalekovoda.

4.8. Osiguranje vode za gašenje požara Provesti, angažmanom ovlaštene pravne osobe, periodično ispitivanje hidrantske mreže koja nije ispitana, u svrhu utvrđivanja stanja tlaka i protoka vode, te drugih značajki koje utječu na funkcionalnost hidrantske mreže i postojanje uvjeta za učinkovito gašenje požara. Ujedno je potrebno provesti uklanjanje mogućih nedostataka, Provoditi odgovarajuće aktivnosti u svrhu proširenja hidrantske mreže, prvenstveno na prostore na kojima se nalazi veća koncetracija naseljenih građevina. U skladu sa Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (N.N. br. 8/06) i normom HRN DIN 4066 potrebno je označiti pozicije hidranata. U slučaju nedostatnog tlaka i protoka vode u hidrantskoj mreži u akcijama gašenja požara bitno je održavanje sustava za brzu provedbu ograničenja ili obustave dostave vode drugim potrošačima . Ujedno je važno:






- izgraditi pristupe za vatrogasna vozila do izvora vode na mjestima gdje oni nedostaju, a posebno na predjelima gdje ne postoji vodovodna mreža,

- voditi skrb o svakodobnom osiguranju pristupa vatrogasnim vozilima do izvora vode za gašenje požara.

- dovesti u upotrebljivo stanje gustirne u naseljima (prvenstveno one koje se nalaze na predjelima gdje nisu ugrađeni vodovodna i hidrantska mreža, i gdje ne postoji provozan pristup vatrogasnim vozilima do izvora vode i vodenih tokova).

4.9. Šume, poljoprivredne površine i drugi požarom ugroženi otvoreni prostori

Zaštitne pojase (požarne prepreke) izgraditi i održavati na najmanjoj udaljenosti 10 m u svim smjerovima od stambenih i drugih građevina. U njima ne smije biti stabala, raslinja i drugih gorivih tvari osim trave i ukrasnog bilja. Trava u zaštitnom pojasu mora biti podrezana na visinu do 10 cm gledano od razine tla, te održavana kako se ne bi osušila. Orezanu travu zbrinuti kao otpad i to odmah po orezivanju. Stabla koja se nastavljaju od granice zaštitnog pojasa na udaljenosti od 30 m u svim smjetrovima treba prorijediti kako bi se spriječilo ili bar otežalo širenje požara s krošnje na krošnju, a prizemno raslinje ukloniti. Zaštitni pojas, za građevine koje se nalaze na vrhovima terena s velikim nagibom, treba biti najmanje širine 30 m u svim smjerovima s tim da u njima mogu postojati pojedinačna stabla poželjno manje zapaljivih šumskih sastojina (niske, drvenaste, listopadne) koja su u funkciji estetike prostora, ali ne na manjoj udaljenosti od 10 m u odnosu na građevinu. Zaštitne rubne pojase zapuštenih bivših poljoprivrednih površina i rubne pojase uz šume očistiti od gorivih tvari, te održavati čistim u širini ne manjoj od 5 m. To je vrlo bitno učiniti prije razdoblja visokih tempretura zraka, povećane insolacije i ekspozicije. Orezivanje nižih grana obvezno je provesti kod četinjača, i to najmanje 2 m od tla. Na taj način se spriječava širenje požara sa razine tla na krošnje. Sva vegetacija u zaštitnom pojasu, gdje postoje spremnici UNP-a, mora biti očišćena u svim smjerovima najmanje 3 m u odnosu na spremnike. Donijeti uredbu o branju šumskih plodova, te kretanju u šumama u razdobljima visokog indeksa opasnosti od požara. Osigurati i nadzirati provedbu donešenih agrotehničkih mjera i mjera održavanja rudina (koje se odnose na područje zaštite od požara) poljoprivrednih zemljišta. U svrhu spriječavanja kampiranja, a posebno kampiranja na šumskim površinama bitno je provoditi odgovarajuće aktivnosti. Postaviti znakove opasnosti i zabrane koji se odnose na sprječavanje nastanka i gašenje nastalih požara na ulaske u šumske površine i u šumama. Pojačati nadzor uporabe vatre i otvorenog plamena, te općenito nadzor provedbe mjera zaštite od požara na otvorenom prostoru, a posebno u razdobljima pripreme poljoprivrednih površina za obrađivanje kada se vrši spaljivanje korova, te razdobljima visokih temperatura zraka.






4.10. Naselja, ulice i građevine kojima nisu osigurani vatrogasni pristupi Analizirajući prometnice unutar naselja i gradskih predjela vidljivo je da u pojedinim naseljima pristup vatrogasnim vozilima nije moguć, zbog male širine prometnica (manje od 3 m). Prometnice se koristite za vatrogasne prilaze i pristupe stoga je potrebno paziti da nepravilnim i nepropisnim parkiranjem vozila to ne postane otežano. Propisan vatrogasni pristup vozilima je moguć na svim dijelovima prostora Grada Vrgorca, osim u staroj jezgri grada Vrgorca zbog male širine prometnica i nedostatka parkirnih mjesta. Potrebno je bez odlaganja pristupiti rješavanju problema parkiranja vozila u ljetnim mjesecima. Nepravilnim i nepropisnim parkiranjem vozila 30% prometnica se ne može koristiti za vatrogasne prilaze i pristupe. Nemogućnost pristupa vatrogasnim vozilima pogoduje širenju požara te nastanku velike materijalne štete kao i ljudskih žrtava. U cilju efikasnog rješenja ovog problema, predlaže se suradnja Grada Vrgorca, Dobrovoljnog vatrogasnog društva i Policijske postaje Vrgorac.

4.11. Skladištenje, držanje, uporaba i prijevoz opasnih tvari

Od strane za to nadležnih tijela pojačati nadzor provedbe upoznavanja, osposobljavanja i provjera osposobljenosti korisnika opasnih kemikalija vezano za sigurno skladištenje i/ili držanje, te uporabu UNP-a, transformatorskog ulja, ulja za loženje i diesel goriva, te pravilno postupanje u slučaju nastanka požara. Promidžbu sigurnog rukovanja sa zapaljivim tekućinama od strane fizičkih osoba provoditi intezivnije i to izradom, te postavljanjem, odnosno distribucijom obavijesnih plakata i letaka. Glede naprijed navedenih obveza posebno je važno dosljedno provesti program osposobljavanja do sada neosposobljenih zaposlenika koji rade sa zapaljivim tekućinama i zapaljivim plinovima. Osigurati da su neposredno do svih mjesta na kojima se skladište, drže i rabe zapaljive tekućine i/ili zapaljivi plinovi, kao i druge opasne kemikalije postavljeni pripadajući im Sigurnosno-tehnički listovi ovjereni od strane Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping, te kada se radi o zapaljivim tekućinama i/ili plinovima Upute za sprječavanje nastanka požara i Upute za gašenje i sprječavanje širenja nastalih požara izrađene u skladu sa Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. br. 108/95, 56/2010) i Pravilnikom o zapaljivim tekućinama (N.N. br. 54/99). Temeljem Odluke o određivanju parkirališnih mjesta i ograničenjima prijevoza opasnih tvari javnim cestama (N.N. br. 15/2010), na svim javnim cestama na prostoru Grada, dopušten je prijevoz opasnih tvari isključivo za gospodarske potrebe, nad čime treba vršiti redoviti i sustavan nadzor (nadzor propisane dokumentacije, nadzor osposobljenosti sudionika u prijevozu, nadzor stanja i sigurnosnog znakovlja na vozilima, nadzor načina prijevoza i parkiranja, nadzor zaštitne opreme i vatrogasnih aparata u vozilima).






4.12 Radijska i telefonska komunikacija

U cilju stvaranja uvjeta za kvalitetnu glasovnu komunikaciju između vatrogasnih postrojbi i vatrogasaca, koji sudjeluju u gašenju požara, od velike je važnosti raditi na ostvarenju kvalitetnog radijskog i telefonskog signala na prostorima gdje kvaliteta signala ne zadovoljava. Od iznimne je važnosti pravovremeno proslijediti dojavu o intervenciji DVD-u Vrgorac kako bi se poboljšala efikasnost izlaska vatrogasnih postrojbi na intervenciju.

4.13. Uporaba zrakoplova i helikoptera u zaštiti od požara i gašenju požara

U skladu sa mogućnostima potrebno je u razdobljima vrlo visokog indeksa opasnosti od požara učestalije i na više lokacija provoditi protupožarno-motriteljsku ophodnju. U slučaju nastanka požara na većim šumskim površinama, teško pristupačnim prostorima i na nenaseljenim gusto pošumljenim područjima, posebno u vrijeme kada je vegetacija isušena i pušu snažni vjetrovi i/ili vjetrovi promjenjiva smjera, kada nije moguće pravodobno i učinkovito djelovati zemaljskim vatrogasnim snagama, bitno je bez odlaganja zatražiti upotrebu zrakoplova i helikoptera za gašenje požara i prijevoz vatrogasnih snaga i sredstava za gašenje.

4.14 Smještaj vatrogasnih vozila i opreme

Dobrovoljno vatrogno društvo Vrgorac ne posjeduje vatrogasni dom, već spremište. Sukladno financijskim mogućnostima Grada Vrgorca, raditi na realizaciji trajnog smještaja vatrogasnog društva, kako bi se zadovoljili svi zahtjevi iz Zakona o vatrogastvu te mogučnošti garažiranja vatrogasnih vozila i opreme.






5) SMJERNICE ZA GRAD VRGORAC KOD DONOŠENJA PLANOVA UREĐENJA PROSTORA TE ZA PRAVNE OSOBE

U SVEZI PROVEDBE MJERA ZAŠTITE OD POŽARA






5.1. Općenito

U skladu sa Zakonom o gradnji i Prostornim planom potrebno je buduće građevine i prostore graditi, a postojeće građevine i prostore rekonstruirati ili adaptirati. Gdje god je to moguće, u tijeku rekonstrukcije, prenamjene i prilagodbe građevina i građevinskih dijelova, preporučuje se smanjiti imobilno požarno opterećenje na način da se postojeći građevinski elementi, izgrađeni iz gorivih tvari, zamjene sa onim iz negorivih tvari. Zaštititi vatrootpornim materijalima (premazi, obloge) čelične i drvene građevinske dijelove i to najmanje do razine projektirane vatrootpornosti, što mora biti potvrđeno atestima za rabljene materijale-konstrukcije i zapisnikom izvođača radova vezano za način provedene zaštite. U skladu sa Pravilnikom o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (N.N. br. 100/99) planirati, graditi i održavati hotelske i druge turističke građevine i prostore. Na evakuacijskim putovima i kod evakuacijskih izlaza na siguran prostor, postaviti na propisnim mjestima protupanična rasvjetna tijela propisne jakosti rasvjete i autonomije. U skladu sa Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora (N.N. br. 29/83, 36/85 i 42/86) planirati i održavati gustoću izgrađenosti. Ugraditi projektirane vrste i količine sustava, uređaja, opreme i sredstava koji su u funkciji dojave, gašenja i sprječavanja širenja požara, u svim građevinama i na prostorima. Potrebno ih je održavati u ispravnom stanju. Djelatnike u pravnim osobama i na razini jedinice lokalne samouprave, osposobiti za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara, sprječavanje širenja požara, te zaštitu osoba i imovine ugroženih požarom.

5.2. Mjere zaštite od požara u skladištima i drugim gospodarskim građevinama

- U skladu sa Urbanističkim planom uređenja prostora moraju biti pozicije skladišta i drugih gospodarskih građevina

- Uz svaki ulaz u skladište s vanjske strane, mora biti ugrađeno tipkalo za potpuno iskopčavanje električnog napona u cijelom prostoru skladišta,

- Trošilima na električnu energiju bez otvorene žarne niti, toplovodnim grijanjem ili upuhivanjem toplog zraka, dopušteno je grijati skladišta (pod uvjetom da je priprema medija za grijanje izvan skladišta),

- Na rasvjetnim tijelima u skladištu mora biti ugrađena zaštita od mehaničkog oštećenja, - Gorive tvari u skladištima moraju biti udaljene od rasvjetnih tijela najmanje 50 cm, a

punjenje baterija za pogon viličara se ne smije vršiti u skladištu, nego na posebno uređenom mjestu,

- Izvedba građevina mora biti takva da je omogućena sigurna evakuacija iz najudaljenije točke do sigurnog mjesta,

- Na način propisan u Pravilniku o zaštiti skladišta od požara (NN br. 93/08), skladišta moraju biti požarno odvojena od građevina ili građevinskih dijelova drugih namjena građevinskim elementima najmanjeg stupnja vatrootpornosti,

- Mora biti ugrađena hidrantska mreža i postavljen propisni broj vatrogasnih aparata u skladištima čiji su volumeni veći od 300 m3,

- Skladišta čija je površina veća od 300 m2 i/ili u kojima je požarno opterećenje veće od






1 GJ/m2 moraju imati najmanje dva evakuacijska izlaza razmaknuta za najmanje pola dijagonale požarnog odjeljka,

- Brave na vratima za evakuaciju moraju biti takve izvedbe da se uvijek mogu otvarati bez upotrebe ključeva ili alata.

5.3. Mjere zaštite šuma, poljoprivrednih površina i drugih otvorenih prostora od požara

O provedbi mjera zaštite od požara utvrđenih Pravilnikom o zaštiti šuma od požara (N.N. br. 033/14) i Pravilnikom o uređivanju šuma (N.N. br. 111/06,141/08) i drugih mjera zaštite od požara dužan je skrbiti Grad Vrgorac, a posebno o:

- sadnji biljki pirofobnih značajki kod sanacije opožarenih površina, te zamjeni četinjača pirofobnim listačama,

- ograničenju radova i nadzoru kretanja i zadržavanja u šumama u razdobljima kada relativna vlažnost zraka padne ispod 25%,

- donošenju odluke o uporabi poljoprivrednog zemljišta u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (N.N. br. 21/2010),

- ustroju vlastite službe nadzora stanja zaštite od požara, - donošenju i provedbi mjera zaštite od požara na šumskim i poljoprivrednim

površinama koje su u vlasništvu fizičkih osoba, - ustroju motrilačko-dojavnih službi i intrevencijskih skupina za gašenje požara od

strane Šumarije Vrgorac, - provedbi preventivno-uzgojnih mjera, te provedbi drugih preventivnih mjera zaštite od

požara na šumskim površinama u suradnji sa Šumarijom Vrgorac, - sprječavanju obrastanja poljoprivrenih površina korovima i raslinjem, - uklanjanju suhih biljnih ostataka, - propisnoj provedbi spaljivanja korova i otpada kod vlasnika privatnih zemljišta, - čišćenju rubnih pojasa poljoprivrednog zemljišta od raslinja i otpada, posebno onih koji

graniče sa šumskim površinama i to u najmanjoj širini od 5 m, - redovitom uklanjanju raslinja na trasama ispod nadzemnih električnih dalekovoda, - održavanju zaštitnih pojaseva uz cestovne prometnice, - suradnji sa najbližom meteorološkom postajom poradi rezultata mjerenja oborina,

temperature zraka, i relativne vlage zraka, te izračunavanja stupnja suhoće mrtve gorive sastojine i meteorološkog indeksa opasnosti od požara,

- pripremi programa provedbe i provedbi promidžbe i upoznavanja pučanstva u svezi postizanja visoke razine provedbe preventivnih mjera zaštite od požara u šumama, na poljoprivrednim zemljištima i drugim otvorenim prostorima,

- zabrani pušenja i uporabe otvorenog plamena i alata koji u radu može proizvesti iskru u zonama opasnosti od eksplozije i požarom ugroženim prostorima (osim za od strane nadležnih tijela propisno odobrene, nadzirane i osigurane radove kao npr. radove spaljivanja i čišćenja u sklopu održavanja šuma, radove zavarivanja i srodnih tehnika rada),






- provedbi loženja vatre, spaljivanja korova, biljnih otpadaka i drugih materijala, roštiljanju, te izvođenju radova zavarivanja i srodnih tehnika rada na otvorenom, u skladu sa Odlukom o mjerama zaštite od požara na otvorenim prostorima donesenom od strane Splitsko-dalmatinske županije,

- spaljivanju raslinja i korova na najmanjoj udaljenosti 200 m od rubova šuma, - zabrani odlaganja otpada na otvoreni prostor izvan za to određenih kontejnera, - redovitom čišćenju šuma i poljoprivrednih površina kako bi se smanjila opasnost od

nastanka požara i prijelaza požara iz prizemnih u vršne (posebno skrbiti da šume i poljoprivredne površine budu očišćene do početka razdoblja povišenih temperature zraka),

- održavanju cesta za promet vatrogasnih vozila na način da su svakodobno provozne, te putova za gasitelje na način da su svakodobno prohodni,

- redovite kosidbe trave, uklanjanja raslinja i gorivog otpada iz zaštitnih pojasa uz cestovne prometnice od strane Hrvatskih cesta (najmanje jedan put godišnje i to prije početka turističke sezone),

- nadzoru prijevoza opasnih tvari prometnicama koje prolaze uz šumske površine i kroz naseljena područja,

- redovitom čišćenju rubova šuma koji graniče sa zapuštenim poljoprivrednim zemljištima, u širini ne manjoj od 5 m, a poglavito prije razdoblja povećane opasnosti od nastanka požara,

- provedbi kvalitetnog nadzora stanja zaštite šuma od požara od strane Motriteljsko-dojavnih službi, koje moraju biti propisno ustrojene i tehnički opremljene u skladu sa Planom zaštite šuma od požara izrađenim od strane Šumarije Vrgorac,

- nadzoru provedbe preventivno uzgojnih mjera u šumama u privatnom vlasništvu, analognih mjerama koje provode Hrvatske šume u šumama u društvenom vlasništvu (ako Grad utvrdi da fizička osoba ne provodi uzgojne mjere, obvezna je provesti poseban postupak da se te mjere provedu prisilno),

- pošumljavanju biljakama pirofobnih značajki i šumskim vrstama nižeg stupnja ugroženosti od požara, te saditi takve nasade uz prometnice u širini 10 do 15 metara,

- prorjeđivanju vegetacije na ivicama šuma četinjača u širini od 20 do 30 metara, a u širini od 30 do 50 metara potkresavanju grana do visine 2 metra od razine okolnog tla,

- ograničavanju djelatnosti u šumamja u razdoblju kad vlažnost zraka u šumskim predjelima padne ispod 25% i pojačanju nadzora provedbe mjera zaštite od požara, te nadzora zadržavanja i kretanja u šumama.

5.4. Mjere zaštite od požara na mjestima za odlaganje otpada

- Ustrojiti i održavati propisan način prikupljanja, selektiranja, oporabe, odvoženja i zbrinjavanja otpada kod ovlaštene pravne osobe, i to na propisan način kojim će se opasnost od nastanka i širenja nastalih požara smanjiti na najmanju moguću razinu.

- Posebnu pozornost obratiti na propisno gospodarenje sa opasnim otpadom. - Sanirati postojeća divlja odlagališta otpada i spriječiti nastajanje novih.






5.5. Mjere zaštite od požara u prijenosu i uporabi energenata i mjere zaštite od munje

- Samo osposobljene i ovlaštene osobe smiju izvoditi radove ugradbe i održavanja

električnih instalacija i trošila, - U skladu sa važećim propisima, normama, pravilima tehničke prakse i tehničkom

dokumentacijom ispitivati i održavati električne instalacije i trošila, - Rabiti samo atestirana i tehnički ispravna električna trošila na način utvrđen u

pripadajućoj tehničkoj dokumentaciji, - Prije napuštanja građevina, građevinskih dijelova i prostora isključiti sve električne

sklopke ili trošila, osim onih koji moraju biti uključeni zbog svoje namjene (hladnjaci, sigurnosni uređaji npr.)

- U skladu sa Tehničkim propisom o sustavima zaštite od djelovanja munje na građevinama (N.N. br. 87/08 i 33/2010) projektirati, ugrađivati i održavati gromobranske instalacije,

- Voditi skrb o provjesima te redovito održavati dijelove dalekovoda (nosači, odvodnici prenapona, izolatori i vodiči),

- Redovito uklanjati raslinje i druge gorive tvari sa trasa ispod nadzemnih dalekovoda, - Po mogućnosti prilikom rekonstrukcije nadzemne vodove zamijeniti podzemnim, - Provjeravati sigurnost upravljačkih i signalizacijskih strujnih krugova i oprema, te

zamjenjivati neispravne dijelove, - Prilikom rekonstrukcije koristiti sklopna postrojenja u metalnom kućištu s

odgovarajućim provodnim izolatorima opskrbljenim lukobranim, odnosno izoliranim sabirnicama, te negorive i samogasive materijale, pregrađivati kabelske kanale na prijelazima požarnih odjeljaka odgovarajućim vatrootpornim materijalom, te izbjegavati ugradbu trafo postaja u građevine za druge namjene.

5.6. Mjere osiguranja vatrogasnih pristupa

- Površina za operativni rad vatrogasnih vozila postavljenih okomito na vanjski zid građevine mora biti široka najmanje 5,5 m, odnosno 7 m za građevine više od 40 m, te najmanje dužine 11 m i najveće udaljenosti od zida građevine 1 m,

- Razmak površine za operativni rad vatrogasnih vozila od podnožja građevine smije iznositi najviše 12 m, odnosno najviše 6 m za građevine više od 16 m.

- U svrhu sigurnog pristupa i osiguranja površine za operativni rad vatrogasnih vozila, održavati provoznima prometnice i javne površine,

- Vatrogasni pristupi moraju biti ravni s izlazom na kraju, jednosmjernom vožnjom, najmanje širine 3 m, odnosno ravni bez izlaza na kraju već s okretištem propisanog radijusa zaokretanja, stalno provozni, širine najmanje 3,

- Ako se ne može izbjeći nagib vatrogasnog pristupa onda on ne smije prelaziti 12%, a površina za operativni rad vatrogasnih vozila mora biti u jednoj ravnini s najvećim nagibom 10% u bilo kojem smjeru,

- Vatrogasni pristupi moraju biti izgrađeni tako da mogu izdržati osovinski tlak od 100 kN i više.






5.7. Mjere zaštite od požara kod prijevoza opasnih tvari

U skladu sa Zakonom o prijevozu opasnih tvari (N.N. br. 79/07) moraju biti opremljena vozila za prijevoz opasnih tvari. Vatrogasno djelovanje u slučaju požara ili ekološkog akcidenta sa opasnim tvarima provodi se uz blokiranje prometa. Na promatranom području prijevoz opasnih tvari za različite namjene je dozvoljen isključivo za opskrbu pravnih osoba u gospodarstvu, ustanova i pučanstva koji se nalaze na prostoru Grada Vrgorca. Osobe koje djeluju u zoni 1 (opasna zona) moraju biti propisno opremljene osobnim zaštitnim sredstvima, a u zoni 2 (prostor za pripremu) je potrebno provoditi cjelovite pripremne radnje za vatrogasno djelovanje. Bez obzira na prosudbu o mogućnostima saniranja požara i/ili ekološkog akcidenta nastalih s opasnim tvarima, obvezno je pozvati policiju.






6) ZAKLJUČAK






Na temelju prikaza postojećeg stanja zaštite od požara i tehnoloških eksplozija, stručne obrade podataka i prijedloga organizacijskih i tehničkih mjera, donose se slijedeći zaključci:

Vatrogasnu djelatnost na prostoru Grada Vrgorca obavlja Dobrovoljno vatrogasno društvo Vrgorac. U svrhu zadovoljenja uvjeta za učinkovito vatrogasno djelovanje na navedenom prostoru, potrebno je ustrojiti stanje zaštite od požara preporučeno u točki 4.1. ove Procjene.

Za učinkovitost sustava zaštite od požara od posebne važnosti je dosljedno provesti Program osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom (N.N. br. 61/94), program osposobljavanja i provjera osposobljenosti zaposlenika koji rade sa zapaljivim tekućinama i/ili zapaljivim plinovima u skladu sa Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. 108/95 i 56/2010) i Pravilnikom o zapaljivim tekućinama (N.N. br.54/99), ustrojiti odgovarajuću razinu obrazovno-promidžbene djelatnosti (tiskanje i distribucija letaka kojim se pučanstvo, a posebno školska djeca i turisti upoznavaju sa opasnostima i mjerama zaštite od požara, postavljanje obavijesnih ploča i standardnih znakova iz područja zaštite od požara uz cestovne prometnice, a poglavito ispred ulaza u šumske površine).

U svrhu sprječavanja širenja požara značajno je redovito kositi travu i drugo raslinje, te uklanjati otpadne gorive tvari uz cestovne prometnice državne i županijske razine koje su požarne zapreke ili potencijalne požarne zapreke.

Na prostoru Grada Vrgorca postoje izvori vode za gašenje požara, od kojih nekima nije osiguran pristup vatrogasnim vozilima, pa je te pristupe posebno u naseljima i na predjelima gdje nije ugrađena vodovodna i hidrantska mreža zbog stvaranja uvjeta za učinkovito gašenje požara neophodno osigurati. Glede vodoopskrbe najveći je nedostak taj što naselja Mijaca, Poljica i Žljibane nisu priključena na sustav vodoopskrbe. Ujedno je bitno to što je hidrantska mreža za gašenje požara razvedena samo u središtu Grada Vrgorca (6 hidranata).

U svrhu utvrđivanja općeg stanja hidrantske mreže, te osiguranja propisnih veličina tlaka i protoka vode u hidrantskoj mreži, potrebno je bez odlaganja provesti ispitivanje hidrantske mreže angažmanom ovlaštene pravne osobe, te ukloniti moguće ispitivanjem utvrđene nedostatke. Pozicije hidranata je potrebno označiti u skladu sa normom HRN DIN 4066. Provoditi odgovarajuće aktivnosti u svrhu širenja hidrantske mreže.

Ukoliko se regulira vodni režim i sustav za navodnjavanje, prirodni uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju u poljima su dobri.

Na području Grada Vrgorca postoje dvije građevine/prostori koji su razvrstani u II b kategoriju ugroženosti od požara, a to su srednja škola Tin Ujević na adresi Matice Hrvatske 8 u naselju Vrgorac (ravnatelj Josip Gašpar) i športska dvorana Grada






Vrgorca u na adresi Matice Hrvatske 11 u naselju Vrgorac kojom upravlja Javna ustanova Dom športova Vrgorac.

Na prostoru Grada Vrgorca postoji gospodarska zona Ravče. Ona ne predstavlja visoko požarno ugroženo područje s obzirom da nema veliku razinu izgrađenosti. Bitno je brinuti o tom da planirane gospodarske zone budu uređene u skladu sa Zakonom o gradnji i Prostornim planom Grada Vrgorca.

Pravne osobe koje u svojim građevinama i/ili na prostorima skladište ili koriste velike količine zapaljivih tvari dužne su skladištiti i koristiti zapaljive tvari sukladno Pravilniku o zapaljivim tekućinama (NN 054/1999) i Pravilniku o razvrstavanju, označavanju, obilježavanju i pakiranju opasnih kemikalija (NN 023/2008). Radnici koji rukuju zapaljivim tvarima trebaju biti osposobljeni za rukovanje istim.

Zaštitni pojasi uz cestovne ne čisti se od raslinja, trave i drugih gorivih tvari zadovoljavajućom kvalitetom. Propisan vatrogasni pristup vozilima je moguć na svim dijelovima prostora Grada Vrgorca, osim u staroj jezgri grada Vrgorca zbog male širine prometnica i nedostatka parkirnih mjesta.

Bez odlaganja rješavati problem vatrogasnih prolaza i pristupa.

Na prostoru Grada Vrgorca nije dodijeljena koncesija dimnjačarskom obrtu, te se ložišta, dimnjaci i dimovodi ne pregledavaju i ne održavaju u skladu sa propisima, što je uzrok povećanih opasnosti od nastanka požara.

Tehničke značajke visokonaponske električne mreže su takve da pod djelovanjem jakih vjetrova nastaju kratki spojevi i iskrenje na nadzemnim neizoliranim električnim vodovima. U budućnosti je zbog sprječavanja nastanka kratkih spojeva i iskrenja, gdje god i kada je god to moguće nadzemne električne vodove potrebno zamijeniti podzemnim kabelima ili izoliranim vodovima. Određeni broj drvenih stupova u nadzemnoj električnoj mreži je dotrajao, te ih je potrebno promijeniti. Trase ispod nadzemnih dalekovoda ne čiste se od visokog raslinja zadovoljavajućom kvalitetom. Do svih trafo-postaja su osigurani vatrogasni pristupi, a zaštitni pojasi oko trafo-postaja su relativno dobro održavani bez trave, raslinja i drugih gorivih tvari.

Na šumskim površinama relativno uredno se provode mjere zaštite od požara koje su propisane u Planovima zaštite šuma od požara i Šumskogospodarstvenim planovima izrađenim od strane Hrvatskih šuma. Motrenje opasnosti od nastanka požara i nastanak požara ustrojen je na zadovoljavajućoj razini kvalitete. Određeni dio šumskih površina je nepristupačan, što bitno negativno utječe na učinkovitost gašenja požara na tim prostorima.

Na promatranom prostoru postoje određene građevine koje se nalaze u blizini šuma, te je zbog sprječavanja nastanka i širenja nastalih požara iz šuma na






građevine i u suprotnom smjeru potrebno provesti i održavati mjere zaštite od požara u skladu sa točkom 4.6. ove Procjene.

Na temelju raščlambe mjesta nastanka i uzroka nastajanja i širenja požara, u svrhu sprječavanja nastajanja požara istih značajki, posebno je važno dosljedno provoditi propisane mjere zaštite od požara na otvorenim prostorima (šume, poljoprivredna zemljišta, zaštitni pojasevi uz prometnice i trase ispod nadzemnih električnih vodova), u sklopu kojih je svakako potrebno pojačati nadzor nad provedbom mjere zabrane loženja vatre i uporabe otvorenog plamena.

Hrvatske šume su dužne voditi brigu o prohodnosti vatrogasnih puteva i prosjeka, što je od iznimne važnosti za zaštitu od požara u ljetnim mjesecima. Preporučuje se poštovati smjernice navedene u poglavlju 5. ove Procjene.

Na temelju članka 13. Zakona o zaštiti od požara (N.N. 92/10) i članaka 3. i 4. Zakona o vatrogastvu (N.N. 106/99,117/01,36/02,96/03, 174/04, 38/09, 80/10), ova Procjena se glede predloženog ustroja vatrogasne djelatnosti i načina vatrogasnog djelovanja mora dati na mišljenje Vatrogasnoj zajednici Splitsko-dalmatinske županije.

U određenim dijelovima razina provedbe mjera zaštite od požara i stanje zaštite od požara na prostoru Grada Vrgorca nije u skladu sa propisima, odnosno ne jamče učinkovitu zaštitu. Iz tog razloga je važno što prije ukloniti nedostatke i propuste koji su prikazani u ovoj Procjeni. Na temelju raščlambe stanja zaštite od požara, raščlambe prethodno nastalih požara, te raščlambe stanja ustroja, osposobljenosti i opremljenosti vatrogasnih snaga koje djeluju na promatranom području, zaključuje se da će se provedbom predloženih organizacijskih i tehničkih mjera zaštite od požara koje su navedene u poglavlju 4. ove Procjene, opasnost od nastajanja i širenja požara svesti na zadovoljavajuću razinu.






7) PROPISI I DRUGA REGULATIVA, TE LITERATURA KORIŠTENI U IZRADI PROCJENE UGROŽENOSTI OD

POŽARA I TEHNOLOŠKIH EKSPLOZIJA






7.1. Zakoni Zakon o zaštiti od požara (N.N. br. 92/2010) Zakon o vatrogastvu (N.N. br. 106/99, 117/01, 36/02, 96/03, 174/04, 38/09, 80/2010), Zakon o prostornom uređenju i gradnji (N.N. br.76/07, 38/09, 55/2011), Zakon o zaštiti okoliša (N.N. br. 080/2013), Zakon o zaštiti na radu (N.N. br. 71/14) Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. br. 108/95, 56/2010), Zakon o prijevozu opasnih tvari (N.N. br. 79/2007), Zakon o šumama (N.N. br. 140/2005, 82/2006, 129/08, 80/2010., 124/2010, 25/2012), Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda (N.N. br. 73/97), Zakon o eksplozivnim tvarima (N.N. br. 178/04, 109/07, 67/08, 144/2010) Zakon o akreditaciji (NN 158/2003 Zakon o cestama (NN 084/2011) 7.2. Pravilnici, tehnički propisi, odluke, planovi Pravilnik o zapaljivim tekućinama (N.N. br. 54/99) Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije

ugroženosti od požara (N.N. br. 62/94) Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (N.N. br. 35/94) Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o izradi procjene ugroženosti od požara i

tehnološke eksplozije (N.N. br. 110/05 i 28/2010) Pravilnika o planu zaštite od požara (N.N. br. 51/12) Pravilnik o programu i načinu osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera

zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom (N.N. br. 61/94)

Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (N.N. br. 35/94, 55/94 i 142/03) Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (N.N. br. 93/08) Pravilnik o zaštiti od požara u ugostiteljskim objektima (N.N. br. 100/99) Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i

uređaja (N.N. br. 146/05)

Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu (N.N. br. 117/07) Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (N.N. 93/98, 116/2007,

141/2008) Pravilnik o sustavima za dojavu požara (N.N. br. 56/99) Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (N.N. br. 8/06) Pravilnik o vatrogasnim aparatima (N.N. br. 101/2011) Pravilnik o tehničkim normativima za ventilacijske ili klimatizacijske sisteme (NN br.

55/96// Sl list br.38/89)* Pravilnik o dopunama pravilnika o tehničkim normativima za ventilacijske ili klimatizacijske

sustave (N.N. br. 69/97)






Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta (Sl. list br. 62/73 // N.N. br. 55/96)*

Pravilnik o tlačnoj opremi (N.N. br. 58/10) Pravilnik o jednostavnim tlačnim posudama (N.N. br. 58/10) Pravilnik o pregledima i ispitivanjima opreme pod tlakom (N.N. br. 138/08) Pravilnik o sigurnosnim znakovima (N.N. br. 29/05) Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 029/2013) Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme (N.N. br. 21/08) Pravilnik o sigurnosti strojeva (NN 028/2011) Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom energijom (N.N. br. 88/2012) Pravilnik o gospodarenju s otpadom (N.N. br. 23/2007, 111/2007) Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za

odlagališta otpada (N.N. br. 117/07, 111/11) Pravilnik o uređivanju šuma (N.N. br. 111/06,141/08) Pravilnik o zaštiti šuma od požara (NN 033/2014) Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštite zdravlja radnika te tehničkom

nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i uređaja u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (N.N. br. 39/06 i 106/07)

Pravilnik o opremi i zaštitnim sustavima namijenjenim za uporabu u potencijalno eksplozivnim atmosferama (NN 034/2010)

Pravilnik o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske (N.N. br. 61/94)

Pravilnik o tehničkim zahtjevima za zaštitnu i drugu osobnu opremu koju pripadnici vatrogasnih postrojbi koriste prilikom vatrogasne intervencije (N.N. br. 31/2011)

Pravilnik o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi MUP-a (N.N. br. 43/95)

Pravilnik o programu osposobljavanja i usavršavanja vatrogasnih kadrova (N.N. br. 61/94) Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku

Hrvatsku u 2013. godini (N.N. br. 056/2013) Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije iz područja zaštite od požara (N.N. br.

118/2011) Tehnički propis za niskonaponske električne instalacije (N.N. br. 5/10) Tehnički propis za sustave zaštite od djelovanja munje na građevinama (N.N. br. 87/08 i

33/10) Tehnički propis za zidane konstrukcije (N.N. br. 1/07) Tehnički propis za dimnjake u građevinama (N.N. br. 3/07) Odluka o određivanju parkirališnih mjesta i ograničenjima za prijevoz opasnih tvari javnim

cestama (NN 114/2012) ADR-2013 Prostorni plan uređenja

7.3. Norme, pravila tehničke prakse i stručna literatura






HRN EN-2/97/A1:2004- Razredba požara HRN Z. CO. 012 - Zaštita od požara. Utvrđivanje kategorija i stupnja opasnosti od

materija u požaru HRN. Z. CO. 007 - Klasifikacija zapaljivih tekućina HRN. Z .CO. 005 - Klasifikacija tvari i roba prema ponašanju u požaru HRN. U. J1. 030 - Požarno opterećenje HRN. U. J1. 240 – Tipovi konstrukcija zgrada prema njihovoj unutarnjoj otpornosti od

požara HRN DIN 4102 dio 1 i 4 - Ponašanje građevinskih materijala i građevinskih elemenata u

požaru-Građevni materijali, sustav i primjena klasificiranih građevinskih materijala, građevinskih elemenata i specijalnih građevinskih elemenata

HRN DIN 4066 HRN ISO 6309 HRN N. B2. 751/88- Električne instalacije u zgradama. Izbor i postavljanje električne

opreme u ovisnosti o vanjskim uvjetima HRN. N. B2. 741/86- Elektro instalacije niskog napona. Zahtjev za sigurnost. Zaštita od

električnog udara HRN. N. B2. 752/1986- Električne instalacije u zgradama. Trajno dopuštene struje HRN. N. B2. 742/86- Elektro instalacije u zgradama. Zahtjevi za sigurnost. Zaštita od

toplinskog djelovanja HRN N. B2. 743 i N. b2. 743/1/89. Elektro instalacije u zgradama. Nadstrujna zaštita HRN EN 60079-10- Električni uređaji za eksplozivne plinske atmosfere. 10 dio

Klasifikacija ugroženog prostora eksplozivnom plinskom atmosferom HRN EN 60079-14- Električni uređaji za eksplozivne plinske atmosfere. 14. dio Električne

instalacije u ugroženim prostorima (osim rudnika) NFPA Fire protection handbook, Eighteenth Edition, 1997. NFPA 101/2009 NFPA 224 NFPA 303 Reknagel-Šprenger-Henman, Grijanje i klimatizacija 1987 Suvremeno vatrogastvo br. 3/95, 3-4/97, 6/97, 4-6/98 Metoda za procjenu šuma od požara, dr. D. Redžić i suradnici, 1996. god., Uređaji, oprema i sredstva za gašenje požara, Z. Šmejkal 1991. god., Vatrogasna vozila, Šmejkal, Zagreb 2002. god., Tehnički priručnik za zaštitu od požara, M. Carević i dr., 1997. god., Osnove zaštite šuma od požara, grupa autora, Zagreb. 1987. god., Manuel de lutte contre les feux de foret, Ministere des terres et forets, Quebec, Canada Zaštita šuma od požara, M. Vasić, 1984. god. Popis stanovništva 2001., 2011., DSZ DUZS-potresi: http://www duzs.hr






* propisi preuzeti Zakonom o preuzimanju zakona koji se u primjenjuju u Republici Hrvatskoj (N.N. br. 55/96.)






8) GRAFIČKI PRILOZI


Naknadnim uvidom u „Vjesnik“ – službenoglasilo Grada vrgorca, broj 8/17., od 11. travnja2017. godine uočeno je da su određene brojčaneoznake u urudžbenim brojevima akata Gradskogvijećakrivo tiskanepa jeslijedeomtogapotrebnoobjaviti Ispravak, kako bi se brojčane oznake iznavedenih akatauskladile sabrojčanimoznakamasa sjedniceGradskogvijećakoje suprotokoliraneu arhivi gradske uprave sa 12. sjedniceGradskogvijeća,itokakoslijedi:

I S P R A V A K

1. UODLUCIOIZMJENAMAIDOPUNAMA ODLUKE O SOCIJALNOJ SKRBI GRADA

VRGORCAdioteksta„Urbroj:2195/01-08/13-17-1“ ispravlja se tekstom „Urbroj: 2195/01-01/01-17-1“.

2. UODLUCIOIZRADIIZMJENAIDOPUNAPROVEDBENOGURBANISTIČKOGPLANAISTOČNOG DIJELA VRGORCA dio teksta„Urbroj: 2195/01-08/13-17-1“ ispravlja se tek-stom„Urbroj:2195/01-01/01-17-1“.

3. U ODLUCI O UREĐENJU PROMETA NAPODRUČJU GRADA VRGORCA dio teksta„Urbroj: 2195/01-08/13-17-1“ ispravlja se tek-stom„Urbroj:2195/01-01/01-17-1”.

4. UODLUCIODONOŠENJUIZMJENAIDO-PUNA PROVEDBENOG URBANISTIČKOGPLANA ISTOČNOGDIJELAVRGORCAdioteksta„Urbroj:2195/01-08/13-17-1“ispravljasetekstom„Urbroj:2195/01-01/01-17-1“.

5. U ODLUCI O PRIJENOSU PRAVAVLASNIŠTVA NAD KOMUNALNIM VOD-NIMGRAĐEVINAMANAPODRUČJUGRA-DA VRGORCA dio teksta „Urbroj: 2195/01-08/13-17-1“ ispravlja se tekstom „Urbroj:2195/01-01/01-17-1“.

6. U ZAKLJUČKU O IZBORU NAJPO-VOLJNIJEG PONUDITELJA ZA PRO-DAJU GRAĐEVINSKOG ZAMLJIŠTA NAPODRUČJUGOSPODARSKEZONERAVČAdioteksta„Urbroj:2195/01-08/13-17-1“isprav-ljasetekstom„Urbroj:2195/01-01/01-17-1“.

7. U ZAKLJUČKU O IZLAGANJU PRO-DAJI GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA NAPODRUČJUGOSPODARSKEZONERAVČAdioteksta„Urbroj:2195/01-08/13-17-1“isprav-ljasetekstom„Urbroj:2195/01-01/01-17-1“.

8. U ZAKLJUČKU O IZBORU NAJPOVO-LJNIJIH PONUDITELJA ZA PRODAJUGRAĐEVINSKIH ZEMLJIŠTA ZA STAM-BENUIZRGRADNJUNAPODRUČJUGRA-DA VRGORCA U VLASNIŠTVU GRADAVRGORCAdio teksta„Urbroj:2195/01-08/13-17-1“ ispravlja se tekstom „Urbroj: 2195/01-01/01-17-1“.

PRIVREMENIPROČELNIK:

DanijelPervan,dipl.iur.PREDSJEDNIKVIJEĆA:RadeBobanac,dipl.iur.

Documents

GRADONAČELNIK - Vrgorac