Click here to load reader

Vrgorac Turistička ponuda

  • View
    225

  • Download
    1

Embed Size (px)

Text of Vrgorac Turistička ponuda

  • V r g o r a c , Tinov grad kulturno turistika ponuda

    Vrgorac je pogranini grad, na krianju prometnica primorskog i kontinentalnog podruja, okruen s tri plodna polja, ime je dobio po uzvienom poloaju, okvaen o brijeg s gradinom na padini Matokita. Kakva mu je povijest bila, najbolje svjedoe kule koje ga okruuju, kao i tvrava Gradina, u ijem se podnoju grad i razvio. U jednoj od tih kula rodio se i poznati hrvatskih pjesnik, Augustin Tin Ujevi, na kojeg su Vrgorani izrazito ponosni. Vrgorac je danas prepoznatljiv po suhomesnatim proizvodima mesne industrije, kvalitetnim vinima s vrgorakog vinogorja, prirodnom uzgoju hrane, povra i voa, a posebno jagoda, koje slove kao najbolje u Dalmaciji te su postale i vrgoraki brend. U bogatom kalendaru dogaanja njeguje se tradicija i kulturna batina to ovaj grad ini jedinstvenim i zanimljivim.

    Zanimljivosti Tvrava gradina i Kula Avala Vrgorska tvrava gradina smjetena je na stratekom gorskom poloaju i raskriju putova od primorja prema kontinentu. Kao sredite Rastoke ili Gorske upe je dominirala cijelom vrgorskom regijom. Gorskom upom upravljale su Hrvatske plemike obitelji Radivojevi-Jurjevi i Vlatkovi sve do druge polovice 15 st. kad tvrava pada pod Tursku vlast. U razdoblju dvjestogodinje osmanlijske vladavine tvrava je proirena, a u neposrednoj blizini sagraena je kula Avala koja je titila prilaz tvravi Gradini. U podnoju tvrave irilo se naselje u kojem su se isticale utvrene kule obrambene i stambene namjene. 1690.godine tvravu osvajaju Mleani koji zagrauju prolaz tvrave novim zidovima a u unutranjosti podiu kapelu sv. Ante. (Grg Vlatkovia) Stara jezgra grada Stara jezgra Grada je sredinjica varoi koja se razvijala u podnoju tvrave Gradine. Polovine petnaestog, esnaestog i sedamnaestog stoljea, za vrijeme dvjestogodinje turske vladavine, meu potleuicama natkriveim slamnatim krovovima sagraene su kule koje su imale obrambenu i stambenu namjenu. U tom periodu, srednjovjekovna crkva pretvorena je u amiju uz koju je izgraen minaret. Nakon osmanlijske vladavine slijedi povratak mleana, Austro-ugarska, francuska uprava tijekom sedamnaestog i osamnaestog stoljea. Krajem devetnaestog i poetkom dvadesetog stoljea varoica dobiva osnovne karakteristike dananjeg izgleda izgradnjom upne crkve NBDM, lijepim kamenim kuama imunijih obitelji, Duhanskom stanicom s parkom, Mlinicu s generatorom za gradsku rasvijetu te kavom i esmom u ast varoi gdje su se okupljali i etali mjetani. Danas je to trg Korzo s ugodnim terasama na kojemu se odvijaju mnogobrojne gradske manifestacije. Park, perivoj Duhanske stanice, oformljen je s izgradnjom kamene zgrade za inovnike u prvom desetljeu dvadesetog stoljea. Kamene stijene, odlika dinarskog kra, izrasle u neponovljive oblike, sredita su oko kojih su razvedene etnice i tri ureena vidikovca. Lovor samonikli pratitelj kra, razvio se u stabla iznimne harmonije koji sa gromadama stijena, krapama i vrtaama, stazama i stepenicama tvore vrijedne arhitetonske sadraje i posebnost parka kao jedinstvene forme parkovne arhitekture na mediteranu.

    Vrgorske kule I danas se uoava vei broj kula u gradu. Te su graevine ovdje, kao rijetko gdje u Dalmaciji, po broju i smjetaju naglaene u naselju, to je osobitost gradnje starog Vrgorca. Vrgorake su kule dvokatne ili trokatne, veinom pokrivene dvostrenim krovom i kamenom ploom. Graene su od esnaestog do osamnaestog stoljea, a po tradiciji

  • pripadaju turskim gradnjama. U kulama, koje su imale stambenu i obrambenu funkciju, ivjeli su feudalci, turski begovi, mletaki namjetenici, serdari i kapetani. Kule su bile sigurna prenoita fratrima, putopiscima i dravnim poglavarima. U jednoj od kula rodio se i ivio bard hrvatske knjievnosti Augustin Tin Ujevi ( 5.VII 1891-12.XI 1955.).Vrgorske kule uvari su prolosti, mnogih tajni i legendi.

    Tinova Kula Torre detta del principe ili Kapetanovia kula, jedna od najveih kula. etverokutna je trokatnica, pri vrhu su zazidana krunita i nije iskljueno da je ona, kao ostale kule u nizu dio srednjovjekovnog sruenog obrambenog zida. Na kuli je postavljena spomen ploa, reljef akademske kiparice Marije Ujevi, s likom pjesnika Tina Ujevia kao mjestu njegovog roenja, pa se danas ova kula i naziva kula Tina Ujevia. Knjievna kritika Tina smatra najreprezentativnijim i najznaajnijim autorom hrvatskog pjesnitva XX st. Kula je obnovljena i zatienasa sadrajima: etno zbirka, galerija, knjievna vitrina i suvenirnica. Fratarska kula Kula Cukarinovia bega, prva je kula u nizu od zapada. Nakon osloboenja Vrgorca od turaka, Mleani su kulu darovali fratrima koji su u njoj stanovali do izgradnje upne kue 1906.g.i u kojoj je danas smjetena upna zbirka sakralnih i drugih predmeta i dokumenata i na kojoj je postavljena spomen-ploa kao na rodnoj kui pjesnika Tina Ujevia. Posjeti

    Pakerova kula Pratei niz ouvanih kula, moe se naslutiti crta poruenog obrambenog zida. U tom slijedu, u sklopu novoizgraenog starakog doma obnovljena je Pakerova kula.

    Elezove kue Zatieno kulturno dobro RH u kojima je prenoio austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj, Franjo Josip I, posjetio je Vrgorac u travnju 1875. godine na obilasku Dalmacije uoi bosanskohercegovakog ustanka.

    Spomenik Tina Ujevia postavljen 1991.godine na stotu obljetnicu roenja pjesnika autora Kaimira Hraste.

    upna crkva Urbanu cjelinu grada krasi crkva Navjetenja Blaene Djevice Marije sagraena 1913.godine. crkva je trobrodna, podignuta u neoromanici s tri portala na proelju, te istaknutim zvonikom koji krase dva ouvana zvona iz 18.st. U oltaru se nalazi italbizantska Madona, dok je druga vrijedna slika Madone bizantsko Umilenije, a nalazi se u upnoj zbirci uz mnoge druge vrijedne sakralne predmete. Prema predaji sliku je nabavio vrgoraki junak i serdar Rade Mijo Mileti iji se grob kao i grob muenika fra Ivana Rozia nalazi u istoimenoj crkvi.Posjeti

    Spomenik braniteljima domivinskog rata postavljen 200 xx godine autorice Zdenke Gugi

    Spomenik don. Mihovilu Pavlinoviu

    Arheoloka nalazita Danas biljeimo u Kozici na podruju Grada Vrgorca preko esnaest arheolokih nalazita prastarih tragova zakapanja od kojih najstarija seu i do 1900 godina prije Krista, dok su novija nalazita iz kasnog srednjeg vijeka. Gomile i steci rasprostranjeni su u ovom kraju i svjedoe o ivotu prastanivnika koji su bili stoari i ratnici. U Kotezima ureen je Arheoloki park iz 14.15.st. a u Kokoriima vre se istraivanja. U Prapatnicama u zaseoku Vukojevii

  • nalazi se nekropola tridesetak steaka, jedinstveno povijesno nalazite i jedno od najveih u Dalmaciji.

    OBNOVLJENA PUKA ARHITEKTURA

    Prirodne ljepote Kr je podruje poznato po posebnim oblicima koji nastaju otapanjem stijena. Dinarski kr protee se od Slovenije do Albanije a zauzima preko 50% povrine Republike Hrvatske. U procesu okravanja nastaju manji oblici kao ponikve, vrtae i krape te vei oblici kao uvale krka polja i jame. Podzemlje kra povezano je vodama, rijekama ponornicama, ponorima i izvorima te privremenim i stalnim povrinskim tokovima. ivlje dinarskog kra raznoliko je i posebno bogato i puno endema od kojih je najpoznatija ovjekolika ribica. Kr krije ogromne koliine podzemne vode dok je stjenovita povrina edan kamen na studencu -Tin Ujevi.

    Planina Matokit se prua u smjeru istok-zapad, u duini od 10 km od grada Vrgorca do Piveva polja u podnoju Mihovila a znaajni vrh je Sv. Rok na 1063 m. Sa svojim otrim grebenom uzdie se gotovo od samog sredita Vrgorca. Naziv potjee prema latinskom izvorniku Monte acutum ili Otra planina jer se poput otrice maa usjekla izmeu brojnih okolnih polja. Pjeaka staza Matokita najomiljenija je staza vrgorakih izletnika i turista, dok biciklistika staza Mate Svjetskog sa sjeverne strane upuuje na njegov avanturistiki duh.

    Rili je nii jugoistoni ogranak biokovskog planinskog masiva, koji se prema zapadu nadovezuje na Biokovo od Gornjih Igrana, a protee se prema jugoistoku do delte rijeke Neretve. Najvii vrh planine Rili je apanik 920 m. Usporedno s Riliem, u zaleu se prua Vrgorsko polje Jezero te Vrgorsko gorje s planinama Matokit, Mihovil i ibenik. Pjeake staze Alberta Fortisa na Riliu obiljeene su u ast talijanskog opata i putopisca iz 18.stoljea koji je proputovao ovim krajem i ostavio vane zapise u knjizi Put po Dalmaciji. Boravio je u Kokoriima preavi Rili stazama koje su spajale primorje i zalee.

    Biokovo park prirode Planina Biokovo je 1981.godine proglaeno parkom prirode zbog izuzetnih vrijednosti geomorfolokih oblika, biljnih i ivotinjskih vrsta, te prirodne ljepote, na povrini od 19 550 ha. Isrpesjecano je pjeakim stazama i vidikovcima. Sastavni dio PP Biokova je zaselak Veliki Godinj, selo Raane koji

Search related