8
PISMENO IZRAŽAVANJE Jezička vježba - Građenje riječi Nastavna jedinica: Jezička vježba: Građenje riječi Tip časa: Pismeno i usmeno vježbanje Oblici rada: frontalni, grupni Nastavne metode: Dijaloška, metoda pisanih zadataka Nastavna sredstva: Nastavni listići, grafofolije Nastavni ciljevi: Obrazovni: obnavljanje i proširivanje znanja o građenju riječi primjenom frontalnog rada i rada u grupama, a zatim putem programiranog učenja. Povezivanje nastave jezika s književnom problematikom i naročito sa problemima iz oblasti stilistike Vaspitni: uočavanje ljepote i stilskih mogućnosti srpskog jezika Funkcionalni: samostalna dalja primjena stečenih znanja Literatura: Lj.Micić, Ž. Stanojčić, Lj. Popović, Savremeni srpskohrvatski jezik i kultura izražavanja, Beograd, 1990,g. Rosandić, Dragutin: Pismene vježbe u nastavi hrvatskog ili srpskog jezika, Zagreb, 1990,god. Nikolić Milica: Metodika nastave srpskohrvatskog jezika, Beograd, 1988. Šimić Milica i Prica Anđelija: Nastava gramatike u osnovnoj školi, Beograd, 1966. Realizator časa: Smilja Sindik, profesor srpskog jezika u Oš “Narodni heroj Savo Ilić” - Dobrota.

gradjenje rijeci

Embed Size (px)

DESCRIPTION

gradjenje reci

Citation preview

Page 1: gradjenje rijeci

PISMENO IZRAŽAVANJE Jezička vježba - Građenje riječi

Nastavna jedinica: Jezička vježba: Građenje riječi

Tip časa: Pismeno i usmeno vježbanje

Oblici rada: frontalni, grupni

Nastavne metode: Dijaloška, metoda pisanih zadataka

Nastavna sredstva: Nastavni listići, grafofolije

Nastavni ciljevi: Obrazovni: obnavljanje i proširivanje znanja o građenju riječi primjenom frontalnog rada i rada u grupama, a zatim putem programiranog učenja. Povezivanje nastave jezika s književnom problematikom i naročito sa problemima iz oblasti stilistike Vaspitni: uočavanje ljepote i stilskih mogućnosti srpskog jezika Funkcionalni: samostalna dalja primjena stečenih znanja

Literatura: Lj.Micić, Ž. Stanojčić, Lj. Popović, Savremeni srpskohrvatski jezik i kultura izražavanja, Beograd, 1990,g. Rosandić, Dragutin: Pismene vježbe u nastavi hrvatskog ili srpskog jezika, Zagreb, 1990,god. Nikolić Milica: Metodika nastave srpskohrvatskog jezika, Beograd, 1988. Šimić Milica i Prica Anđelija: Nastava gramatike u osnovnoj školi, Beograd, 1966.

Realizator časa: Smilja Sindik, profesor srpskog jezika u Oš “Narodni heroj Savo Ilić” - Dobrota.

Page 2: gradjenje rijeci

UVODNI DIO ČASA

Na grafofoliji je ispisan tekst Ribolov (učenički rad) kao podsticaj za ponavljanje naučenog o građenju riječi. Ovaj tekst podijeljen je svim učenicima. “Dondo Jozo je strastven ribolovac. Svake nedelje ide na Ljutu da peca ribe. Jednom je i mene poveo sa sobom. Žurio je da sam ga bosonog jedva stizao. Prolazili smo pored livada na kojima su se sunčale bijele rade. Kraj putića sam opazio crveni cvjetić, ali ga nijesam otkinuo. Put se peo, spuštao, obilazio stijene i prelazio rijeku Ljutu. Čim smo stigli na obalu, spustili smo torbe , izvadili udice i zabacili. Hvatali smo ribe i stavljali u kese. Ja sam se kasnije i kupao. Čak sam otplivao do susjedne plaže. Dan nam je prošao brzo jer je bio lijepo i prijatno. Poslije uspješnog ribolova istim putem vratili smo se kući.” Nakon čitanja teksta, tražim od učenika da jednom crtom podvuku imenice koje su po postanku proste riječi, dvijema izvedene i talasastom linijom složene riječi. Očekuje se da će učenici jednom crtom podvući sledeće riječi: dondo, Jozo, nedjelja, Ljuta, ribe, livada, rade, put, stijene, torbe, rijeku, udice, kese, plaže. Zašto su ove riječi proste (neizvedene)? Očekuje se da će učenici odgovoriti da su ove riječi proste (neizvedene) zato što nijesu postale dodavanjem nastavaka na korijen ili osnovu. Očekuje se da se sa dvijema crtama podvuku ove riječi: putića, cvjetić, strastven. Zašto su ove riječi izvedene? Očekuje se odgovor da su podvučene riječi izvedene zato što su postale dodavanjem nastavaka (sufiksa) na prostu riječ. Talasastom linijom biće podvučene riječi ribolovac, bosonog, ribolov Na osnovu čega ste zaključili da su sve podvučene imenice složenice? Očekuje se odgovor da složene riječi sadrže dvije riječi koje su srasle u jednu riječ

GLAVNI DIO ČASA U drugoj fazi časa prelazi se na grupni oblik rada. Sastav grupa je heterogen po uspjehu. Postavljeni zadaci se rade pismeno.

Page 3: gradjenje rijeci

LISTIĆ BR. 1

U tekstu Ribolov zapazili ste i ovu rečenicu: Put se peo, spuštao, obilazio stijene i prelazio rijeku Ljutu. 1. Pažljivo pročitaj rečenicu i napiši koju si stilsku figuru uočio u opisivanju puta? _____________________________ 2. Sjetite se više imenica i pridjeva koji počinju imenicom PUT 3. Kad riješite prethodni zadatak , podvucite prostu riječjednom linijom, izvedene riječi dvijema linijama i složene riječi talasastom linijom 4. Zaokruži sufikse Programirano proširivanje gradiva

LISTIĆ BR. 2 Rječnik našeg jezika je veoma bogat zahvaljujući izvedenim riječima. Proučavaćete ih samostalno. Imenica KUĆICA asocira na topli dom, udobnost, zaštićenost..., a imenica KUĆERINA sugeriše nešto ružno, nemilo, veliko... Imenicom kućica se označava da je veličina kuće znatno manja od uobičajene (nešto umanjena) i zato se zove DEMINUTIV (umanjenica), a imenicom KUĆERINA označena je veličina koja je znatno veća od uobičajene kuće i zove se AUGMENTATIV a) Načinite deminutive od sledećih imenica: 1. brod __________________ 6. orah ______________________ 2. riba __________________ 7. ruka ______________________ 3. cvijet _________________ 8. golub _____________________ 4. knjiga _________________ 9. dječak _____________________ 5. klupa _________________ 10. ptica _______________________ b) Načini augmentative od sledećih imenica: 1. riba ___________________ 4. baba ______________________ 2. ruka __________________ 5. glava ______________________ 3. knjiga _________________ 6. bara_______________________ v) U sljedećem nizu podvuci izvedenice: brzina,brzoplet,brzati,brzi

Page 4: gradjenje rijeci

LISTIĆ BR.3

Izvedi nove riječi od imenica: brodar,ribar - pridjeve od knjižar - pridjeve i naziv mjesta gdje se prodaju knjige brodar ___________________ ___________________ ribar ____________________ ___________________ knjižar ___________________ ____________________ b) Pročitaj rečenice i razmisli i obrati pažnju na podvučene riječi 1. Svoja kućica, svoja slobodica (draga kuća u kojoj se osjećamo prijatno) 2. Djedice, pričaj mi o svom djetinjstvu 3. Pa, dječice, bilo vam je to ovako Sigurno ste primijetili da se podvučenim riječima iskazuje ljubav, nježnost, naklonost, pažnja; da se ove riječi upotrebljavaju prilikom prisnijeg obraćanja , umiljavanja, te se s toga određuju kao riječi odmila, iz milošte i zovu se HIPOKRISTIKE Načini hipokristike od sledećih riječi 1. mama ___________________ 4. baba _________________________ 2. brat ____________________ 5. teta __________________________ 3. sestra __________________ 6. djeda _________________________ v) Zaokruži sufikse u izvedenicama: zubarstvo, livadica, zidar, radnik, pisanje

LISTIĆ BR. 4 a) Podvuci korijen (korijenski dio) riječi u sledećim primjerima: travarica, bukovača, ciglana, ništarija, pekara, ovčetina, djevojčura, jagnješce b) U sledećim riječima podvuci sufikse:

Page 5: gradjenje rijeci

brkajlija, polazište, pilence, udavača, kamičak, pratilja, torbetina v) Pročitaj sledeću rečenicu i obrati pažnju na podvučenu riječ kojom je izraženo pogrdno značenje Prosto mi se ne mili da uđem u onu moju kućerinu. Nasuprot riječima koje se upotrebljavaju odmila iz milošte - hipokristici su riječi koje znače nešto pogrdno i zovu se PEJORATIVI. Načini pejorative od sledećih imenica: (Imaj na umu da su mnogi augmentativi u isto vrijeme i pejorativi) 1. glava ____________________ 4. lonac _______________________ 2. baba _____________________ 5. ruka ________________________ 3. žena _____________________ 6. konj ________________________

LISTIĆ BR. 5 a) Pročitaj pažljivo sledeće riječi zemljoradnik ______________________________ čuvarkuća ______________________________ svojevoljan ______________________________ vodopad _______________________________ putopisac _______________________________ rukopis _______________________________ rukosad _______________________________ gluvonijem _______________________________ Krivokuća _______________________________ duvankesa _______________________________ Na linijama ispiši od kojih dviju riječi su postale ove složenice . b) Zaokruži samoglasnike (vokale) koji spajaju dvije riječi u jednu. v) Potražite i napišite riječi koje imaju suprotna značenja ( ANTONIMI) od navedenih riječi: hladan - topao istina _______________ dolje _________________ život ______________ blizu _________________ mek _______________ ćutati _________________ sitan ________________ zapamtiti _________________ brz _________________ kriv _________________

Page 6: gradjenje rijeci

LISTIĆ BR. 6 a) Dodaj prefikse glagolu _________________________________ KOPATI ________________________________ Riječi koje si dobio dodavanjem prefiksa su ________________________________________ b) Pomoću prefiksa bez i pridjeva konačan, primjeran, koristan i tjelesan stvori i napiši druge pridjeve ____________________________________ ____________________________________ ____________________________________ ____________________________________ v) Podvuci prefikse u sledećim riječima: prohladno, okovati, najesti se, uletjeti, nečovjek, neznanje, Kotor, osrednji, uvesti g) Podvuci složene riječi: uknjižiti, knjižar, knjižni, knjigovezac, proknjižiti, književnik, knjigovođa, književnost, knjigonoša, knjigoljubac, knjižica * U sledećoj fazi časa učenici će izložiti svoje odgovore koji će biti podsticaj da izvedemo zaključke i zapišemo ih u sveskama ( odgovori ispisani na grafofoliji) I grupa U rečenici - Put se peo, spuštao, obilazio stijene i prelazio rijeku Ljutu uočio sam personifikaciju (jer se on peo, spuštao, kao da je živo biće) b) put, putnik, putnički, putić, putar, putopis, putopisac II grupa a) Deminutivi ( umanjenice) od zadatih riječi su: 1. brod - brodić 6. orah - oraščić 2. riba - ribica 7. ruka - ručica 3. cvijet - cvjetić 8. golub - golupčić 4. knjiga - knjižica 9. dječak - dječačić 5. klupa - klupica 10. ptica - ptičica b) Augmentativi od zadatih imenica glase: 1. riba - ribetina 4. baba - babetina 2. ruka - ručetina 5. glava - glavurda

Page 7: gradjenje rijeci

3. knjiga - knjižurina 6. bara - baruština brzina, brzati, brzoplet, brzi III grupa ________________ brodarev a) brodar ________________ brodski ribar ___________________ribarev ___________________ ribarski knjižar _________________ knjižarev _________________ knjižarski _________________ knjižara b) Hipokristici - riječi od mila, iz milošte 1. mama - mamica 4. baba - babica 2. brat - brale 5. teta - tetica 3. sestra - seka (seja) 6. djeda - djedica v) Zaokruženi sufiksi u izvedenicama zubarstvo, livadica, radnik, pisanje IV grupa a) Podvučeni korijen u riječima: travarica, bukovača, ciglana, ništarija, pekara, ovčetina, djevojčura, jagnješce b) Pejorativi (riječi koje znače nešto pogrdno) 1. glava - glavurda 4. lonac - lončina 2. baba - babetina 5. ruka - ručetina 3. žena - ženetina 6. konj - konjurina V grupa zemljoradnik - zemlja + radnik rukopis - ruka + pisati čuvarkuća - čuvar + kuća rukosad - ruka + saditi svojevoljan - svoj + voljan gluvonijem - gluv + nijem vodopad - voda + pad krivokuća - kriv + kuća putopisac - put + pisati duvankesa - duvan + kesa b) Antonimi (riječi suprotnog značenja) hladan - topao dolje - gore istina - laž blizu - daleko život - smrt ćutati - pročitati mek - tvrd zapamtiti - zaboraviti sitan - krupan kriv - prav

Page 8: gradjenje rijeci

brz - spor VI grupa a) Prefiks uz glagol KOPATI o do za s kopati iz pod u pre Dodavanjem prefiksa glagolu kopati dobili smo SLOŽENICE bez + pridjevi b) beskonačan beskoristan besprimjeran bestjelesan v) podvučeni prefiksi u riječima: prohladno,okovati,najesti se,uletjeti,ne znanje, osrednji,uvesti g) podvučene složene riječi: uknjižiti,knjigovezac,proknjižiti,knjigovodja,knjigonoša,knjigoljubac ZAVRŠNI DIO ČASA U ovoj fazi časa izvešćemo zaključke i zapisati ih u sveskama,koristeći rezultate zadataka II III IV i V grupe. Danas smo naučili da su DEMINUTIVI- umanjenice ( list-listić) HIPOKRISTICI - riječi koje se upotrebljavaju odmila,iz milošte ( baba-baka) AUGMENTATIVI- riječi koje znače nešto veliko ( baba-babetina) PEJORATIVI- riječi koje znače nešto veliko i pogrdno ( lonac-lončina) ANTONIMI- riječi suprotnog značenja ( lijep-ružan)