GP1-2 Plin u energetskoj opskrbi.pdf

7/23/2019 GP1-2 Plin u energetskoj opskrbi.pdf

1/38

Sveuilite u ZagrebuRudarsko-geoloko-naftni fakultet

GOSPODARENJE PLINOVIMA 1

Predavanje:PLIN U ENERGETSKOJ OPSKRBI

Doc. dr. sc. Daria Karasalihovi Sedlar

Zagreb, 2010.


2/38

POTRONJA PRIMARNE ENERGIJE PO

STANOVNIKU

TOE


3/38

POTRONJA PRIMARNE ENERGIJE PO

STANOVNIKU

TOE


4/38

STRUKTURA POTRONJE PRIMARNE

ENERGIJE U SVIJETU

(MTOE)


5/38

REGIONALNA STRUKTURA POTRONJE

PRIMARNE ENERGIJE U SVIJETU


6/38

ULOGA PLINA U ENERGETSKOJ OPSKRBI

Od 1990. globalna potronja prirodnog plina znaajno

raste. 2009. - 2,1 % pad potronje prirodnog plina -

najznaajniji pad meu energentima

Prirodni plin - strateki energent (nafta)

Projekcije - udio prirodnog plina u globalnoj potronjienergije do 2050. g. 23 % 50 %.


7/38

ULOGA PLINA U ENERGETSKOJ OPSKRBI

Porast potranje razvoj transporta plina


8/38

DOMINACIJA FOSILNIH GORIVA

Fosilna goriva

neobnovljivosti rezervi

prostorna ogranienost

Rezerve, poetkom 2010. godine Nafta : 205,0 109 t

Prirodni plin: 187 490 109 m3

Ugljen: 826 1012 t


9/38

DOMINACIJA FOSILNIH GORIVA


10/38

REZERVE NAFTE


11/38

REZERVE PRIRODNOG PLINA

8,069,16

14,7616,24

63,09 76,18


12/38

REZERVE UGLJENA


13/38

REZERVE UGLJENA


14/38

PROIZVODNJA PRIMARNE ENERGIJE

U SVIJETU PO

ETKOM 2009.

Nafta: 3,93 109 t (81,82 106 bbl/dan)

Prirodni plin: 3065,6 109

m3

(2,77 109

toe)Ugljen: 3,32 109 toe


15/38

UKUPNA SVJETSKA POTRONJA PRIMARNE

ENERGIJE 2007. = 11,1 109 toe

2008. = 11,29 109

toe

2009. = 11,02 109

toe

Strukturapotronje

Nafta : 34,8%

Prirodni plin: 24% Ugljen: 29%

Nuklearna

energija: 5,5%

OIE: 7%


16/38

UTJECAJ NA KRETANJE ENERGETSKIH

TRENDOVA U XXI. ST. Svjetska populacija

2009. = 6,8 109 stanovnika

( 2008.+83 106 ) 2011. = 7,0 109 stanovnika

2030. = 8,05 109 stanovnika OECD, non- OECD

48% svj. populacijepreivljava s manje od 2 $/d

BDP

do 2030. 3,5%

OEDC 2,2% non- OEDC 4,9%

Tehniki i tehnoloki

razvoj


17/38

UTJECAJ NA KRETANJE ENERGETSKIH

TRENDOVA U XXI. ST.

Cijene nafte

Utjecaj na strukturu potronje 2030. 130 $/bbl ($ iz 2008.)

Geopolitikiodnosi

Zatita okolia

1 toe = cca 40106 Btu


18/38


19/38

PROIZVODNJA TEKUIH GORIVA DO 2030.


20/38


DO 2030. Prirodni plin

Poveanje za 1344 109 m3 (84% non- OPEC)

Poveanje proizvodnje iz nekonvencionalnih leitaplina

Poveanje

proizvodnje

(2009. 2030.)

non- OECD

2,1 % /god OECD

0,8% /god


21/38


DO 2030.

Ugljen

Kina, Indija, SAD, Australija


22/38


DO 2030.

Elektrina energija

Poveanje proizvodnje (2009. 2030.) = 77% Proizvodnja 2030. = 31,8 1012 kWh

Poveanje proizvodnje (2009. 2030.)

non- OECD = 3,5 %/god OECD = 1,2%

Udio OIE 2030. = 21%

Proizvodnja iz nuklearne energije 2030. = 3,8 1012

kWh


23/38

PROIZVODNJA ELEKTRINE ENERGIJEDO 2030.


24/38

POTRONJA PRIMARNE ENERGIJE DO 2030.

2008. 2030. 44%

non- OECD 73% 2,3 %/god

OECD 15% 0,6 %/god

Tekua goriva

2009. = 85 106 bbl/dan

2015. = 91 106 bbl/dan

2030. = 107 106

bbl/dan


25/38

POTRONJA PRIMARNE ENERGIJE DO 2030.

Prirodni plin

2009. = 3018,7 109 m3 2030. = 4284 109 m3

Ugljen

2009. = 3,3 109 toe 2030. = 4,75 109 toe

non- OECD Azija = 90 % poveanja

potronje

OIE OECD vjetar i biomasa

non- OECD hidroenergija


26/38

POTRONJA ENERGENATA DO 2030.


27/38

POTRONJA PRIMARNE ENERGIJE U RH

Proizvodnja energije u svijetu:

drave izvoznici energije,

drave djelomini uvoznici

drave potpuni uvoznici energije.

RH samo djelomino podmiruje svoje potrebe za

energentima. Vlastita opskrbljenost ukupnomprimarnom energijom je:

1988. g. iznosila 65 %,

2000. g. 50 %,

2009. g. oko 45 %

2030. g. predvianja oko 21-23 %.

U domaoj proizvodnji primarne energije- nafta i prirodni plin do 2030. g. oko 60-70 % .


28/38

RACIONALNA UPORABA

RAZLI

ITIH OBLIKA ENERGIJE

Neopravdanost uporabe el. energije u

toplinske svrhe veliki gubitci primarne energije,

poveano ekoloko optereenje okolia.

Opravdanost uporabe plina za proizvodnju el.energije.

Optimalno koritenje energije

Uporaba el. energije i naina osiguravanja toplinskeenergije,

Uporaba plina u kuanstvu

za potrebe kuhanja, priprema tople vode, hlaenje.


29/38

USPOREDBARAZLIITIHPROCESA

PROIZVODNJE EL.

ENERGIJE


30/38

ZNAAJ PRIRODNOG PLINA


31/38

KRITERIJI VREDNOVANJA ENERGENTAZA BUDUU UPORABU

Iznos rezervi i oekivano razdoblje uporabe (50-200 g),

Ukupni energetski gubici u cijelom lancu, Potrebna investicijska financijska ulaganja,

Utjecaj na okoli

Komoditet uporabe, Razvoj novih tehnologija:

Proizvodnje el. energije (kombiproces, kombinirana

proizvodnja, kogeneracije i mikrokogeneracije =0,92)

Plin za hlaenje

Plin u prometu.


32/38

CIJENE PLINA

Cijene energenta:

Cijene istraivanja, proizvodnje, transporta, skladitenja,distribucije, dobiti, porezi i takse.

Problem cijena plina socijalna i politika kategorijaumjesto trina.

Cijene plina slijede kretanje cijena nafte na svjetskomtritu.

Cijene plina ne uraunavaju komoditet uporabe plina uodnosu na ostale primarne energente.

Cijena prirodnog plina konkurentna je umreenimenergentima.

ODNOS CIJENA ENERGENATA


33/38

ODNOS CIJENA ENERGENATAPREMA CIJENI PRIRODNOG PLINA

ODNOS CIJENA ENERGENATA PREMA CIJENI PRIRODNOG PLINA NAJEDNAKOM PARITETU U IROKOJ POTRONJI (CIJENE NA DAN 30.03.2006. G.)

96 100

241215

330

241

477

79 89

359 366

378 382

0

100

200

300

400

500

600

INDEKSCIJENE

Elektrina energijaTarifni modeli

Prirodni

plin

LPG

LU-EL

"Plavi"

"Bijeli

"Nar.

Toplinarstvo

Ugljen

Ogrjevn

o

drvo

MB

-95

MB

EuroSup

.

Diesel

EuroDies

el

Motorna goriva

ENERGENTI - KONKURENTI PRIRODNOM PLINU


34/38

ALTERNATIVA UPOTREBI PLINA

BIOGORIVAUGLJENNUKLEARNA ENERGIJAOSTALI OBNOVLJIVI IZVORI

(VJETAR, SUNCE, PLIMA)


35/38

KRITERIJI VREDNOVANJA PLINA

ENERGETSKI Plin primarni energent, bez energetskih pretvorbi u

proizvodnji. Visok stupanj iskoritenja energije uinkovita plinska

troila.

RASPOLOIVOST-DOSTATNOST Dokazane konvencionalne rezerve te rezerve unekonvencionalnim leitima dostatne za 200 g uzsadanju potronju

Razvoj novih tehnologija istraivanja, proizvodnje i primjene

plina.

POUZDANOST OPSKRBE Osiguravanje dobave iz vie pravaca (izvora).

Razliiti naini skladitenja balans vrne potronje.


36/38


SIGURNOST UPORABE Stalna standardna kvaliteta plina. Primjena sofisticiranih informatikih tehnologija za voenje i

upravljanje plinskim sustavima (daljinski nadzor iupravljanje, GIS).

Atestiranje plinskih ureaja visokog stupnja iskoritenja

energije plina. Primjena plinske regulative. Optimiziranje plinskih gospodarstava.

EKOLOKI KRITERIJI Prilikom izgaranja nema posebnih ostataka. Najmanji udio stvaranja staklenikih plinova u odnosu na

ostale CH. Primjena u novim tehnologijama (gorive elije za

kogeneracije i mikrokogeneracije u potpunosti smanjujuutjecaj na ekosustave.


37/38


EKONOMSKI KRITERIJI Najnia i najstabilnija cijena po jedinici energije na tritu. Ekonomian u odnosu na centralizirane sustave (elektrina

i toplinska energija). Kreiranjem tarifnih politika postizanje dodatnih ekonomskih

efekata.

ZAKLJUNO Prirodni plin energent za idue razdoblje 100-200 g. -

energent budunosti. Prirodni plin 24% u potronji primarne energije. Razvedenost plinskog sustava. Trend rasta uporabe prirodnog plina 1-3% godinje.

Porast potronje prirodnog plina u proizvodnji el. energije iu prometu.


38/38

HVALA NA PAHVALA NA PANJI !NJI !

Documents

GP1-2 Plin u energetskoj opskrbi.pdf