Zelene knjižnice: knjižnični doprinos energetskoj

učinkovitosti

Kornelija Petr Balog, Filozofski fakultet, Sveučilište u Osijeku

Ljiljana Siber, Pravni fakultet, Sveučilište u Osijeku

3. Međunarodni znanstveni simpozij GOSPODARSTVO ISTOČNE HRVATSKE - VIZIJA I RAZVOJ

2

Zaštita okoliša i „zelene knjižnice”

„zelena knjižnica”

knjižnična zgrada (ekološki prihvatljiva gradnja)

bilo koja knjižnica koja aktivno promovira tematiku

održivog razvoja i zaštite okoliša

Pitanja zaštite okoliša uređena brojnim državnim i međunarodnim dokumentimanpr. Aarhuška konvencija (Convention on Access to

Information, Public Participation in Decision-Making and Access to Justice in Environmental Matters

3

Zelene knjižnice u Hrvatskoj

Zelena knjižnica – projekt Društva bibliotekara Istre, 2011.

4

2005.-2013. (ali i dalje aktivan)

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP Croatia), Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo graditeljstva i prostornog planiranja, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Globalni fond za okoliš (GEF)

Ciljevi

sustavno gospodarenje energijom

edukacijske aktivnosti za građane RH (medijske kampanje,

multimedijske publikacije,

brošure, predavanja, info

točke)

informacijski sustav za upravljanje energijom

knjižnice

Uklanjanje prepreka za energetsku učinkovitost u Hrvatskoj (EE projekt)

5

Zelena knjižnica energetske efikasnosti (ZeeK)

10 knjižnica u Hrvatskoj: • Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Zagreb• Sveučilišna knjižnica Pula• Gradska knjižnica Franjo Marković

Križevci• Knjižnica i čitaonica Grada Preloga • Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek• Knjižnica Pravnog fakulteta u Osijeku• Sveučilišna knjižnica Rijeka• Sveučilišna knjižnica Split• Gradska knjižnica Zadar• Narodna knjižnica i čitaonica Vlado

Gotovac Sisak

6

Istraživanje:

Uzorak:• 10 knjižnica (narodne,

visokoškolske) sa ZeeK-om

Vrijeme: • ožujak 2014.

Metoda:• intervju (telefonski,

mailom)• 8 tema

7

T1: Osnutak prva Zelena knjižnica – Nacionalna i sveučilišna knjižnica (2012.)

dvojaka inicijativa:

knjižnica (4)

knjižnice koje su već bile angažirane u aktivnostima vezanim uz zaštitu okoliša (npr. Sveučilišna knjižnica u Puli, Prelog, Pravni fakultet Osijek)

UNDP ured (5)

narodna knjižnica u Zadru – certifikat o energetskoj učinkovitosti (veliki plakat)

Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek – ideja o zasebnoj polici za materijale projekta (!)

8

T2: Prednosti za knjižnicu i marketing Zeek-a

• poboljšanje imidža u javnosti• povećanje vidljivosti i prepoznatljivosti u zajednici• dopuna i dodavanje vrijednosti postojećim projektima

(PRAVOS)prednosti:

• organizacijskim i smještajnim kapacitetima nekih knjižnica (npr. GISKO)

prednosti umanjene:

• osnutak popraćen medijskom pozornošću (radio, lokalna i nacionalna TV, novine, portali, teletekst)

• prisutnost gradonačelnika (Zadar, Sisak)marketing:

9

T3: Učinak na knjižnicu i korisnike

negdje interes bio najveći na početku (NSK), negdje je interes rastao tijekom vremena (Sisak), negdje zabilježen nizak interes (Pula, GISKO)

Učinak na knjižnicu:

povećan broj korisnika, nove

korisničke skupine (NSK, Križevci)

dolazak u knjižnicu ISKLJUČIVO zbog

ZeeK zbirke

nove skupine: poduzetnici, građevinari,

obrtnici, dizajneri, zaposlenici

lokalnog ureda za urbanizam i planiranje

10

T4. Interes korisnika za ovu tematiku

narodne knjižnice:

energetski stručnjaci, zaposleni građani zainteresirani za uštedu energije, umirovljenici, građani koji grade ili renoviraju svoje domove, studenti i učenici za školske zadaće

visokoškolske knjižnice:

nastavnici i studenti vezano uz nastavne i istraživačke zadatke i teme, maturanti, novinari

samo polovica ispitanika vodi evidenciju o korištenju ZeeK građe

Vrste korisnika:

Nedostatni podaci:

11

T5. ‘Zelene’ aktivnosti i projekti knjižnica prije postavljanja ZeeK-a

• radionice za djecu iz vrtića i osnovnoškolski uzrast, izložbe, predavanja, javne tribine, radijski programi itd.

• npr. edukativni projekt za djecu i roditelje o razvrstavanju otpada (Križevci); suradnja s komunalnim poduzećem (Zadar, Križevci)

narodne knjižnice

(5):

• suradnja u projektu Zelena knjižnica Društva bibliotekara Istre, integracija tema vezanih uz zaštitu u neke od kolegija (Pula),

• DUNICOP projekt, Javno savjetovanje o Akcijskom planu energetski održivog razvitka grada Osijeka; Radionica u okviru projekta CHREN-HR-HU (PRAVOS)

visokoškolske knjižnice

(2):

12

13

T6. UNDP radionica u knjižnici

Radionice za korisnike održane u 4 knjižnice: • Križevci (čak dvije

– veliki interes za solarne kolektore

• Pula • Zadar (radionica

za djecu)

Radionica za djelatnike knjižnica• GISKO

Dvije knjižnice dogovarale radionicu, ali do nje nikada nije došlo: • PRAVOS, Rijeka

14

T7. Knjižnice – agenti u promoviranju zaštite okoliša

ispitanici složni u mišljenju da knjižnice moraju biti proaktivne u promoviranju društveno odgovornog ponašanja:

u vidu edukativnih radionica, javnih rasprava i sl.

u vidu partnerstva s drugim dionicima iz javnog života

ističe se mišljenje da su narodne knjižnice pogodnije za širenje informacija vezanih uz zaštitu okoliša (imaju veći dohvat populacije)

15

T8. Zelene aktivnosti/procesi u knjižnici

• štedne žarulje, oznake za štednju vode/el. energije (Gasi me!); korištenje maila umjesto papira, obostrano tiskanje, recikliranje papira, ugradnja nove tehnologije s većom uštedom energije

Svi ispitanici

svoje poslovanje prilagodili

zaštiti okoliša:

• Pula• Zadar• Split• Rijeka

certifikat o energetskoj učinkovitosti

:

16

Zaključno:

knjižnice oduvijek bile u službi društvenog napretka. U 21. stoljeću knjižnice imaju odgovornost promoviranja i educiranja za energetski-učinkovito ponašanje.

primjer 10 hrvatskih knjižnica koje su prigrlile ovaj zadatak

Knjižnice vs. ZeeK – obostrana korist

ZeeK – pozitivan učinak na prepoznatljivost knjižnice, integraciju u zajednicu, povećan broj korisnika, nove skupine korisnika

Knjižnice – veći dostupnost ZeeK materijala; informativna, ali i edukativna funkcija

17

Što gostujući predavači misle o Zelenoj knjižnici?

„Zelena knjižnica je projekt koji je mene silno obradovao po svom sadržaju, ali i silno iznenadio. Održivim razvojem se dugo bavim, pa kad pogledam unatrag koliko je truda uloženo, a kako malo rezultata postignuto, čini mi se da je to bilo putovanje od poraza do poraza. I onda se pojavi netko tko uspijeva okupiti na desetine ljudi da slušaju prevažne, ali službeno još uvijek marginalne teme - o klimi, o obnovljivim izvorima energije, o bioraznolikosti, o hrani, o šumama, o maniji potrošnje, o tranziciji... i ispostavi se da to radi Društvo bibliotekara Istre!!! Nikada do sada to od bibliotekara ne bih očekivao! Zato, kapa dolje na inicijativi i projektu, na trudu i primjeru! Ovo je nešto novo, neobično, ohrabrujuće... Dajete nadu da se ipak ima smisla okupiti na najvažnijem poduhvatu ove generacije, zgodno sročenom u onoj paroli koju popularizirate: „Nemojmo uprskati - dobre planete je teško pronaći.” Želim vam puno uspjeha i da ustrajete!”

Zoran Skala viši savjetnik za razvojne i međunarodne projekte

Hvala na pozornosti!

Pitanja?