GOUDA, 28. decembar 2014. NAŠA BOSN A Bosna/Nasa Bosna 40.pdf · 2015-12-23 · genocida, te da su zločin genocida počinile institucije Republike Srpske, Udruženje ''Mladi muslimani

www.bihplatform.nl GOUDA, 28. decembar 2014.

1 Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji

NAŠA BOSN A List građana Bosne i Hercegovine u Nizozemskoj broj 40

NAMA VALJA IĆI DALJE, PREKO BRDA I DOLINA, I PO SUNCU I PO KIŠI, PREKO VODE DO SLOBODE! Almir Dervišević

JUBILARNI BROJ NAŠE BOSNE

DESETA GODIŠNJICA PUBLIKACIJE 4/5

U DEN HAGU SVEČANO PROSLAVLJEN DAN DRŽAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE Ovogodišnja svečanost za Dan državnosti Bosne i Hercegovine obilježena je rekordnim odzivom diplomatskog kora akreditovanog u Holandiji i istaknutih predstavnika kulture, nauke i biznisa Holandije i bh. organizacija i pojedinaca u Holandiji, visokim nivoom umjetničkog programa i sadržajnim govorom ambasadora BiH u Holandiji, organizatora svečanosti.

Svečani koncert za Dan državnosti BiH u teatru Diligentia u Den Hagu

Na početku svečanosti u teatru Diligentia u Den Hagu 26. novembra 2014. ambasador BiH u Den Hagu njegova ekselencija Ahmet Halilović se u kraćem govoru srdačno zahvalio svima koji su se odazvali pozivu da se obilježi ovaj državni praznik. Istakao je da to nije bio dan u kojem smo se oslobodili ili borili za našu nezavisnost te da je naš nacionalni ili državni dan iz 1943. bio dan u kojem je donijeta odluka, ne o tome da smo država nego o tome kakvu državu želimo i kakva ona treba da bude, a to je država slobode, država jednakih prava, neovisno o narodu, dobi, polu, rasi, vjeri, boji. Država bazirana na njegovanju osnovnih evropskih vrijednosti anti-fašizma i anti-nacizma. Ništa više, ali ni ništa manje nego što Evropa jeste i što bi trebala biti, zaključio je ambasador Halilović. Zatim je uslijedio solo koncert na harmonici Nihada Hrustanbegovića, jednog od najboljih akordeonista na svijetu. Na programu su bila četiri godišnja doba od Antonia Vivaldia. Poslije izvedbe svakog godišnjeg doba publika je dugim aplauzima nagrađivala ovog našeg vrhunskog umjetnika.



Koncert muzičkog umjetnika Nihada Hrustanbegovića u teatru Diligentia u Den Hagu Nihad Hrustanbegović je na kocertnoj harmonici od 1995. imao preko 1000 koncerata i muzičkih nastupa u Evropi: tri solo koncerta u Koncertnoj palati u Amsterdamu: 2010., 2011. i 2012., ambijentalni solo filmski koncert na otvaranju 19. Sarajevskog filmskog festivala 2013. godine. Hrustanbegović je 1998. nastupao i pred kraljicom Holandije Nj.V. Beatrix u Koncertnoj dvorani Vredenburg u Utrechtu.

Hrustanbegović za Dan državnosti BiH u teatru Diligentia

Ovaj nastup u elitnom 200 godina starom haškom teatru Diligentia mu je posebno drag jer je, kako kaže, oduševljen velikim odzivom i prisustvom na koncertu predstavnika ovdašnje diplomatske zajednice: ambasadora i visokih diplomatskih predstavika susjednih zemalja BiH i regiona: Srbije, Slovenije, Hrvatske, Makedonije, Albanije, Mađarske, Bugarske, zatim Rusije, Kine, Njemačke, Belgije, Pakistana, Azerbedžana, Maroka, Sudana, Saudijske Arabije, Omana, Brazila, Urugvaja, Meksika, Generalni director Organizacije za zabranu hemijskog oružja – OPCW Nj.E. Ahmet Üzümcü, predsjednica Fondacije Avrasya Fatma Aktaš, Danny Mekić, internacionalni ekspert za tehnologiju interneta, pravnik, osnivač i direktor firme za strateška pitanja NewTeam, čuveni novinar Alfred van Cleef, pisac knjige “Izgubljeni svijet familije Berberović” i istaknutih članova bh. zajednice i krovne organizacije Platforme BiH u Holandiji: Dr.prof. Kemal Hanjalić, Dr. Sivro Senail, Ahmo Turbo, Jusuf Elezović, Bećir Zečić, Naida Ribić, Dr. Ervin Sendijarević, Dr. Nataša Savić, Dr. Mersid Ribić, Amir Jatić, Elvedin Kodžaga, Fako Džigal, Željko Javor, Ernad Ćilasević i mnogi drugi.



Buket cvijeća i čestitke na kraju koncerta maestru Hrustanbegoviću

uručio je ambassador Halilović

N.Mačkić-Muminagić, Dž.Kurić, maestro N.Hrustanbegović i E.Sendijarević

Hrustanbegovićev šesti po redu solo album Četiri godišnja doba od Antonia Vivaldia, koji je autor na ovom koncertu povodom Dana državnosti BiH u teatru Diligentia maestralno premijerno predstavio, izlazi 21. decembra 2014. godine. Među sponzorima ove veoma uspješne svečanosti, pored najuspješnijih firmi naših građana - Tandartspraktijk M. Ribić, Bosing engineers & consultants, Geotecsurvey, Garant Security i Pukoo - Your web & mobile solution - nalazi se i samostalni koncertni umjetnik i muzički i filmski kompozitor Nihada Hrustanbegović NH http://www.nihad-accordeon.com/ Dževad Kurić



Antrefile: 25. novembra 1943. u Mrkonjić Gradu je održano prvo Zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) i taj dan se smatra temeljom državnosti modern Bosne i Hercegovine. Jedan od najvažnijih zaključaka bio je da BiH "nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska", nego "i srpska i hrvatska i muslimanska".

OSVRT NA 10. GODIŠNJICU MAGAZINA NAŠA BOSNA

Kvartalni magazin Naša Bosna je list građana Bosne i Hercegovine u Holandiji koji izlaskom 40. broja obilježava značajan jubilej - 10 godina redovnog publikovanja

Magazin Naša Bosna je vjerni hroničar glavnih zbivanja u intenzivnom društvenom, političkom, naučnom, poslovnom, kulturnom i sportskom životu dijaspre BiH u Holandiji i svijetu. To je glas istine o ratu 1992.-1995. godine i počinjenoj agresiji i genocidu u BiH, dokazanoj nefunkcionalnosti segregacijskog Daytonskog ustava i sve jasnije izraženoj potrebi uspostve novog ustavnopravnog rješenja zasnovanog na suspendovanom legitimnom Ustavu Republike BiH po kojem su svi građani i narodi jednakopravnopravni na cijelom prostoru jedinstvene BiH. Osnovan 2004. godine odlukom tadašnje Uprave Platforme BiH pod rukovodstvom Dr. Ferida Hajdarevića. Prvi broj lista, koji je do trećeg broja imao radni naziv Platforma, štampan je 25. augusta 2004. i od tada izlazi redovno kvartalno. Jedan je od najdužih uspješnijih projekata Platforme BiH, pored osnivanja organizacije Mladi BiH, Naučnog akademskog umjetnickog kluba NAUK i BH Biznis kluba. Prvih nekoliko brojeva je izdato u printanoj verziji, a zatim se prešlo na digitalno izdanje putem web stranice Platforme BiH www.bihplatform.nl ,koja je cijelo vrijeme u funkciji i kao nosilac brojeva Naše Bosne. Na magazinu je radio i sarađivao veći broj stalnih i povremenih saradnika i podržavalaca: Halil Džananović, Nensi Mujčinović, Admira Fazlić, Bećir Zečić, Dr.Ferid Hajdarević, Asmir Babača, Mr.Fehim Begtašević, Dr.Muhamed Borogovac, Prof.dr.Kemal Hanjalić, Dr.Ervin Sendijarević, Dr.Elma Durmišević, Dr.Ferid Čengić, Šefkija Hadžiarapović, Džemil Vejzović, Satko Mujagić, Dr.Alma Đozić, Dr.Tarik Borogovac, Prof. dr.Alan Hanjalić, Prof.Sead Siočić, Ibrahim Halilović, Salih Čavkić, Nijaz Durić, Amir Čengić, Mersad Džabić, Mirela Kahrimanović, Mihra Hamzić, Senada Softić-Telalović, Omer Mujakić, Dr. Emir Suljagić, Adnan Bajrić, Suada Pašić, Enisa Bukvić, Emira Wijdens-Šehović, Sven Rustempašić, Viktor Majdandžić, Vjekoslav Vukadin, Bedrudin Gušić, Kemal Duraković, Mugdim Galijaševic, Nihad Hrustanbegović, Edit Agović, Alosman Huseijnović, Kemal Duraković, Goran Sarić, Kemal Kolić, Antonije Nino Žalica, Dr.Senail Sivro, Almir Dervišević, Fako Džigal, Irmela Kodžaga, Enes Nuhović, Ajdin Čausević, Prof.Emir Ramić, Mustafa Hadžiibrahimović, Prof.Besim Ibišević, Dr.Semir Osmanagić, Hrvoje Pero Šenda, Dr.Nataša Savić, Dr.Kamenko Bulić, Ahmo Turbo, Elvedin Kodžaga, Nermin Agović, Elvira Kapo, Mirsade Korajkić Hadžiergić, Senada Rougoor-Mahalbašić, Mersiha Ćuk, Namik Alimajstorović, Mr.Marjan Hajnal, Anto Tomić, Mirso Bajramović, Nail Ćelović, Fikret Devedžić, Nijaz Alijagić, Nedžad Cvrk, Enis Kahrimanović, Šimo Ešić, Ivo Kobaš, Safeta Obhođaš, Safeta Osmićić, Zekira Kira Ahmić, Admira Suljagić, Nedžad Iriškić, Rasim Rustemović, Jasna Čaušević, Amira Bieber, Tilman Zülch, Jehanne Woerkom, Peter Otto, Dion van den Berg, Ab de Buck, Chris Keulemans i drugi. Redakcija: Mujo Midžić – Naida Ribić – Dževad Kurić



Pismo zahvalnosti predsjednika Platforme BiH Dr. Sendijarevića redakciji Nase Bosne

povodom devete godišnjice izlaska lista Želim i ovom prilikom da se zahvalim redakciji Nase Bosne koja je, eto, ponovo skupila vrijedne priloge i ulozila mnogo vremena praveći ovo novo bogato izdanje. List Naša Bosna koji izlazi sve ove godine je zaista jedinstven jer se održao zahvaljujući entuzijazmu i energiji pa i novcu samo nekoliko čestitih pojedinaca koji za to nikad ni od koga nisu dobili nikakvu naknadu, ali nisu posustali do dana današnjeg. Dževadu Kuriću, Naidi Ribić i Muji Midžiću želim ovom prilikom da se posebno zahvalim jer su izdržali sve ovo vrijeme u redakciji koja je pravila divne priloge i informisala nas sve ove godine. Svaka čast na upornosti i izdržljivosti, ali prije svega u primjernom entuzijazmu i patriotizmu. Čast mi je i zadovoljstvo bilo sa vama dijeliti svo dobro koje ste donijeli Platformi i zajednici BiH gradjana u Nizozemskoj. 6. novembar 2013. Hvala vam, Dr. Ervin Sendijarević

KONGRES BOŠNJAKA SJEVERNE AMERIKE 2000

S A O P Ć E N J E Z A J A V N O S T

Utorak, 18 Novembar 2014 03:07 administrator

Upravni odbor Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike 2000 – Osnivač Kongresa Bošnjaka Svijeta (KBSA2000–OKBS) na sjednici održanoj dana 9.11.2014. godine donio je odluku da pokrene akciju protesta povodom 20. godišnjice Općeg mirovnog sporazuma kojim je okončana agresija nad Bosnom i Hercegovinom, a koji je potpisan u američkom gradu Dayton ( Savezna država Ohio ) 21. 11. 1995. godine. Protesti će se održati dana 21.11.2015. godine (subota) u Dayton. KBSA 2000–OKBS ce formirati Organizacioni odbor za proteste koji će biti inkluzivan i u kojem će pored predstavnika KBSA2000–OKBS biti uključeni predstavnici relevatnih organizacija, institucija i istaknuti pojedinci. Protesti će se odrzati pod sloganom:

ILI DAYTONSKI SPORAZUM ILI LJUDSKA PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI

Opći cilj protesta je da se ukaže američkoj i globalnoj javnosti kao i relevantnim faktorima medjunarodnog odlučivanja da je Daytonski sporazum dvije decenije nakon potpisivanja osim što je zaustavio agresiju nad Bosnom i Hercegovinom dao mogućnost snagama koje uporno, neometano i nekaznjeno rade na podjeli i nefunkcionalnosti države Bosne i Hercegovine. Pored toga Daytonski sporazum je institucionalno otvorio mogućnost kršenja ljudskih prava u BiH što je ishodilo presudama medjunarodnog suda za ljudska prava u Strazbouru u predmetu Sejdić/Finci i u drugim predmetima.

Na protestima će biti pored ostalih dokumenata pročitana i posebna deklaracija koja će izraziti razloge nezadovoljstva učesnika protesta Daytonskim sporazumom i istaći njihove zahtjeve za njegovim promjenama. UO KBSA2000–OKBS poziva sve relevantne organizacije i institucije, kao i gradjane Bosne i Hercegovine ma gdje živjeli, kao i prijatelje Bosne i Hercegovine da se uključe u akciju protesta povodom 20. godišnjice Daytonskog sporazuma. Takodjer, koristimo priliku da svimačestitamo dolazeći Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

UO KBSA2000 - OKBS



Po Ustav iz Dejtona niko više u BiH ne može živjeti!??

INICIJATIVA ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA

14.12.2014.

POKREĆEMO, SVI MI IZ UDRUŽENJA KOJA NISU POD ČIZMOM POLITIČKIH SILEDŽIJA,

zajedno sa svim građanima BiH, našu bh. normalnu, ljudsku, utemeljenu Inicijativu:

"Dan Republike Srpske" - 9. JANUAR PROGLASITI DANOM GENOCIDA U RBiH!!!!

"I ovog 9. januara u manjem entitetu će se obilježiti Dan Republike Srpske i Krsna slave Republike Srpske. Na taj dan, 9. januara 1992. godine je Skupština srpskog naroda u BiH usvojila Deklaraciju o proglašenju tzv. Srpske Republike BiH. Naziv tzv. Srpske Republike BiH u Republika Srpska zvanično je promijenjen 12. avgusta 1992. godine.

U obilježavanja Dana Republike Srpske i njene krsne slave sv. arhiđakona Stefana uključite će se i Vlada RS, škole, općine. Služit će se parastosi i održavati slični crkveni obredi.

Memorijalno groblje Stadion Koševo

Osim što će tog dana, 9. januara, da se ponovo nerviraju, jer obilježavanje Dana Republike Srpske doživljava kao otvaranje žive rane, Bošnjaci bi konačno trebali da učine i nešto više.

S obzirom da je Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije sa sjedištem u Haagu presudom u „slučaju Krstić" i presudom u predmetu: „Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore" od 26. februara 2007. utvrdio da je na području Bosne i Hercegovine počinjen zločin



genocida, te da su zločin genocida počinile institucije Republike Srpske, Udruženje ''Mladi muslimani'' je na sjednici Glavnog odbora, održanoj u Sarajevu, 06. decembra, odlučilo da podrži i prihvati inicijativu da se svake godine 9. januara u cijeloj BiH, u svim gradovima i mjestima, organizuju promocije knjiga, izložbe, okrugli stolovi, tribine i predavanja na kojima bi se govorilo o genocidu.

S tim u vezi pozivamo sva bošnjačka i bosanska udruženja, sve organizacije, institucije, ustanove, sve probosanske političke stranke da se uključe u ove aktivnosti. Istina je naše najjače oružje, a istina je da je nad Bošnjacima počinjen genocid, da su ga počinile institucije Republike Srpske, koja je osnovana 9. januara i koja 9. januar i zvanično obilježava kao svoj dan. Upravo zbog toga ćemo i mi 9. januara da govorimo o genocidu. Očekujemo da se uključi i sva naša akademska zajednica. Ako su oni mogli da počine genocid pa još i da slave one koji su genocid počinili, mi možemo i moramo da glasno govorimo istinu da je Republika Srpska genocidna tvorevina.

Zbog svega toga, 9. januar bi trebalo proglasiti Danom istine o genocidu nad Bošnjacima na području BiH jer se priča o genocidu ne smije svesti samo na 11. juli i samo na stradanje Bošnjaka u regionu Srebrenice. U tu zamku se ne smije upasti. 11. juli jeste Dan sjećanja na genocid u Srebrenici, ali se, nimalo ne umanjujući ovaj datum, o genocidu treba pričati i 9. januara i o genocidu na području cijele BiH. Jer, i masakr na Markalama, nad 1621 dijete u Sarajevu, Kapiji, Omarska, Keraterm i sva silovanja, sve te silne masovne grobnice jesu dokaz o počinjenom genocidu", rekli se u saopštenju Udruženja građana...

“Specifičnost Dejtonskog sporazuma je da je unutar njega državi BiH podvaljen Ustav u Aneksu 4. bez ikakve zakonske procedure. Dalje je nužno promijeniti Ustav. Po njemu više niko ne može živjeti. On direktno vodi u nove konflikte”, kazao je profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Senadin Lavić govoreći o temi - “Devetnaest godina dejtonskog košmara i kako dalje”.

Govoreći o Dejtonskom mirovnom sporazumu koji je na današnji dan potpisan 1995. godine u Parizu, Lavić je kazao kako se on kao historijska činjenica ne može i ne bi trebao mijenjati.

“Međutim, specifičnost sporazuma je da je unutar njega, državi BiH podvaljen ustav. I mi se danas nalazimo u jednoj situaciji koju očito ne možemo unutarnjim snagama i potencijalima intelektualnim i ljudskim riješiti. Nama je neophodna pomoć da nas neko izvede iz ovog ilegalnog stanja u kojeg smo dovedeni Dejtonom u kojem su snage koje su izvršile agresiju na BiH ponovo toliko



ojačale da mogu opstruirati rad i postojanje BiH”, istakao je Lavić, te dodao kako BiH može izaći iz krizne situacije jedino ulaskom u Evropsku Uniju.

Prema riječima bivše predsjednice Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Hatidže Hadžiosmanović, činjenica teritorijalne podjele BiH Dejtonskim mirovnim sporazumom nije sporna budući kako se, kako je kazala, BiH kroz njenu historiju više puta “dijelila”.

“Sa Dejtonom je urađeno tako, sa Aneksom 4, da smo mi rasparčani na razna upravljanja. Pogledajte administraciju, sada je tu došlo do usitnjavanja, kantona i unutar općina, imamo ministre, to je jedan ogromni aparat koji nam je serviran, ne znam kako će se to izdržati dalje ako se ne promijeni nešto”.

“Lično mislim da treba mijenjati ovaj Ustav mada je teško doći do te promjene. Neki kažu da je dobar i da se primjenjuje, neki kažu da nije dobar. Mi primjenjujemo ali nešto nije dobro, nešto ne štima. Teško je živjeti ovdje”, zaključila je.

Prema mišljenju bivše predsjednice Ustavnog suda BiH Ustav BiH treba hitno mijenjati

Da je Dejtonski mirovni sporazum novim Ustavom Bosni i Hercegovini donio novo ustavno-političko ustrojstvo, smatra i profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Mirko Pejanović, dodavši kako je Ustav “kriv” za nefunckionalno ustrojstvo BiH.

“Imamo kritičko mišljenje struke da je Dejton u ustavnoj konstrukciji države BiH na neki način ostavio dominaciju etničkog kriterija u artikulaciji ispoljavanja interesa o odlučivanju BiH. Time je sporazum “kriv” za nefunckionalno ustrojstvo BiH”, kazao je Pejanović naglasivši kako se BiH nalazi u zastoju od 2008. godine.

Dejtonski mirovni sporazum nije pružio BiH ono što je trebao, mišljenja je prof. dr. Lade Sadiković, koja je u svom izlaganju istakla kako Opći okvirni sporazum za mir u BiH nije ponudio model za rješavanje poteškoća s kojima se zemlja suočava.

“Od BiH se traži da konačno, 19 godina nakon primjenjivanja Dejtonskog sporazuma počne da radi na uspostavljanju stvarnog političkog i demokratskog sistema zasnovanog na odredbama koje neće biti diskriminatorske”, istakla je Sadiković. Bosna je u političkoj, ekonomskoj i socijalnoj krizi zbog GENOCIDNOG UREĐENJA DRŽAVE.



Međunarodna zajednica bi da Bosna funkcioniše, a da se uređenje na 2 entiteta,10 kantona plus Brčko Distrikt ne mijenja.To ne može nikako! Iz dana u dan se dokazuje da je takvo uređenje nemoguće očuvati. Entitetske vlade su bankrotirale, kantoni i Brčko Distrikt također, ali niko nema hrabrosti da izađe u javnost i to saopšti. Uređenje Bosne po Vašingtonskom i Dejtonskom sporazumu doživilo je krah jer je bilo zasnovano na masovnim kršenjima ljudskih prava. Bosni je potrebno novo uređenje, zasnovano na poštovanju ljudskih prava po domaćem i međunarodnom zakonodavstvu.

IO za pokretanje VRAĆANJA LEGALNOG, LEGITIMNOG, GRAĐANSKOG USTAVA RBiH i njegove hitne reforme!! Za: NVO prva organizacija DJECE I MLADIH u BiH - Koordinatorica i osnivač: Ivana Ina Mostarac +38762/85 35 66

Dostavljeno:

1. DEL. EU u BiH - gosp. Ambasadoru 2. OHR - Visokom predstavniku u BiH 3. Ambasadi SAD u BiH



TRADICIONALNA PROSLAVA DANA DRŽAVNOSTI BiH U ROZENBURGU

Udruženje Bosanaca i Hercegovaca Roterdama i okoline (BIHRO) organizovalo je proslavu Dana državnosti BiH sa bogatim kulturno-umjetničkim programom u Rozenburgu 22. novembra 2014. Odziv građana BiH je bio masovan kao i u ranijim prilikama kada BIHRO organizuje slične manifestacije.

Folklor Kulturno-umjetničkog društva BIHRO

Za bogat kulturno-umjetnicki program potrudili su se polaznici Bosanske dopunske škole BIHRO, KUD BIHRO, grupa “Trend”, a specijalni gost večeri bio je popularni Al’Dino. Na početku programa izvedena je himna BIH a zatim je izveden prigodan recital, pjesme i kola iz zavičaja.

Veliki broj ljudi se odazvao te večeri, a procijenjuje se da bi odziv bio i veći da iste večeri nije bila organizovana i svečanost povodom Dana Sandžaka.

Svečanosti je prisustvovao ambassador BiH u Holandiji Ahmet Halilović, predsjednik Platforme BiH Satko Mujagić, potpredsjednik Amir Jatić i druge značajne ličnosti bh. zajednice u ovoj zemlji.



Predstavnici Platforme BiH u Holandiji: Amir Jatić, Satko Mujagić,

Belma Korkić i Hamdija Draganović

U programu je bila i promocija knjige Elhada Karadžića - “Suze moje majke”. Knjiga pod nazivom „Suze moje majke“,autora Elhada Karadžića u izdanju udruženja “Metamorfoza” iz Sarajeva. Povod izdanju knjige je 20 god.od napuštanja zloglasnog logora “Manjača“ kod Banjaluke, gdje je autor proveo 6 mjeseci. U sadržaju knjige opisuje se u kakvim (ne)uslovima je boravio, spavajući na betonu u štalama, psihički i fizički maltretiran, opis odvođenja na prisilne radove u šumu i poljoprivredna dobra.

Takođe se opisuje i put koji je prošla autorova, tada trudna supruga, u najtežim trenutcima krajem maja 92. godine. Ova knjiga je doživijela 120 uspješnih promocija širom Europe - Beč, München, Zürich, Stuttgart, Oslo, Kopenhagen, Luksemburg i mnogi drugi gradovi u kojima je koncentrisana izbjeglička populacija BiH.

S obzirom da je knjiga pisana narodnim jezikom i onako kako je autor osjećao dosadašnji čitaoci su je prihvatili istinski i ocijenili kao interesntno i nesvakidašnje djelo.

Dž. Kurić



DEVETOGODIŠNJI DYLAN DOBIO ODLIKOVANJE OPŠTINE ALMERE

Ljudi-djeca čine grad-dječak Dylan za pomoć BiH dobio priznanje opštine Almere

Dylan Hansen je devetogodišnji dječak čiji je otac holanđanin a majka Emila Kovačević, bosanka iz Papara kod Bihaća. Dylan je jako vezan za Bosnu i Hercegovinu, za rodno mjesto svoje mame a pogotovo je "lud" za svojom majkom , Emilinom mamom. Za vrijeme poplava u Bosni Dylan je pokrenuo akciju prikupljanja pomoći za BiH u svojoj školi 'Het meesterwerk " u Almeru. Za tu akciju Dylan je dobio povelju od gospođe Annemarie Jorritsma, predsjednice holandske provincije Flevoland, koja je lično došla u školu po Dylana sa velikom bijelom limuzinom. Dylan nije ništa znao o tome i bio je jako iznenađen i , naravno, sretan. Ponosna mama Emila Kovačević priča: "Akcija je na vrlo žalostan način počela. Kad sam čula sa nesreću koja je Bosnu pogodila bila sam vrlo žalosna i krila sam se dok sam plakala, da me Dylan ne vidi. Jedan dan sam tako uplakana spremala malog za školu i on me je pitao što sam tužna. I koliko nisam htjela da mu kažem toliko sam i htjela da ga upoznam sa nesrećom koja je Bosna zadesila. Pričala sam mu o djeci njegovih godina. Rekla sam mu da li bi ti mogao zamisliti da više ništa nemaš? Gledao me je i pitao zar je toliko strašno to što se desilo. A zatim je sav usplahiren upitao: ‘A gdje je majka, gdje cuko, gdje maca,,, sve što je majkino?’

Rekla sam mu da ne brine. Kod majke je sve ok. Al’ da nije svugdje isto.



Super dječak Dylan sa mamom Emilom Kovačević

Gledao me je žalosno dok sam vozila milujuci ga po nozi dok sjedi pored mene. Uzdahnjujući sam rekla – ehhhh, kad bih mogla pomoći, al ne mogu sama! I tako smo stigli do škole. Grleći ga ostavljam i on kaže: ‘Mama biće sve OK!’

Popodne kad sam otišla po njega direktorica i učiteljica su me zaustavile i pitale imam li vremena za razgovor. Malo sam se prepala da nije šta negativno učinio mada je Dylan jedan od najboljih učenika i čak je jedan od učenika koji je upisan na TLB (talentovana djeca koja imaju specijalno podućavanje).

Rekli su mi da sjednem zajedno s njima i sa sinom. Zatim slijedi priča o Dylanovoj majki u Bosni. Nekako sam zadrhtala očekujući nastavak razgovora. Objasnili su mi da Dylan želi da započne akciju prikupljanja pomoći za BiH. Kao moja mama ne može sama, ali zato možemo svi mi.

I ako svako od 400 učenika donese jedno parče garderobe da bi on bio vrlo zadovoljan i zna da bi time definitivno mogao da pomogne svojom vršnjacima širom Bosne i Hercegovine.

Ja sam naravno ostala bez teksta, al’ sam ipak našla snage i potvrdila da sam tu za sve što bude potrebno. I tako je počelo.

Za 5 dana smo toliko stvari skupili da je škola ostala zaprepaštena kad su vidjeli svu tu humanost koju su djeca te škole pokazala. Bila je jeza!

Direktorica je ovu Dylanovu inicijativu vidjela kao extra djelo i prijavila ga za nominaciju “Flevolint" u opštini Almere.

I na radost škole i svih ostalih žiri je njegovo dijelo potvrdio nagradom i medaljom koja je sviju usrečila i obradovala.

Po Dylana je 29. novembra 2014. sa velikom limuzinom došla gospođa Jorritsma lično i on je odvezen od škole do zgrade opštine Almere gdje je dobio povelju grada za svoju akciju. Dobio je i kristalni pehar. Tom činu je prisustvovala i njegova porodica i prijatelji koji su prije toga obaviješteni, a mali Dylan nije znao ništa o ovome.



Priznanje opštine Almere dječaku Dylanu

O mojoj sreći i ponosu ne postoje riječi da bilo šta kažem ", rekla nam je Dylanova mama Emila.

Dylane, mali bosanski dječaće u holandskom gradu Almere, svi smo ponosni na tebe. Na tvoje dobro srce i ljubav prema Bosni i Hercegovini, koju je u tebe odnjegovala tvoja divna mama.

Ponosni smo i zahvalni i bosanskom udruženju “Sana” u Almeru koje je pomoglo da se sva prikupljena roba prebaci za Bosnu i Hercegovinu , na čelu sa mladom Zejnom Buil – Kaunić.

Naida Ribić



Birmingham: SVEČANO OBILJEŽEN DAN DRŽAVNOSTI BiH U prelijepim prostorijama “Tyseley Working Kluba” prigodnom akademijom bosanskohercegovačke dopunske škole iz Birminghama i Coventryja obilježile su Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Na ovoj prelijepoj manifestaciji okupilo se oko 200 bosankohercegovačkih građana iz ova dva grada, a svojim prisustvom proslavu su uveličali članovi Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine. Ovaj najveći praznik naše domovine svojim umilnim pjesničkim jezikom otvorio je mostarski doajen, pjesnik Mišo Marić koji je nadahnuto i sa sjetom govorio o Bosni i Hercegovini, njenom prazniku i prelijepoj djeci kojom je bio okružen. Naravno, lijepe riječi izmamile su i bogat aplauz koji je više nego zaslužio.

Mostarski pjesnik Mišo Marić je sa sjetom govorio o Bosni i Hercegovini

Učitelji bosanskohercegovačkih škola iz Birminghama i Coventryja Azra Bašić, Dževdana Gološ, Emir Bolić i Senadin Selimić sa svojim učenicima priredili su izvanredan program. Naravno, počelo je izvođenjem himne Bosne i Hercegovine, nastavilo prigodnim stihovima, kratkim igrokazima te pokojom lijepom pjesmom. Za ovaj program koji je u potpunosti bio posvećen rođendanu Bosne i Hercegovine učitelji i njihovi đaci zaslužuju samo pohvale, jer kako reče učitelj Senadin Selimić, nama koji smo rođeni u Bosni i Hercegovini nekada postaje problem tačno izgovoriti “antifašističko vijeće” ili “ZAVNOBiH”, a tek šta mislite kako je to teško izgovoriti svoj ovoj djeci koja su učestvovala u programu, a svi oni odreda rođeni su u zemlji izbjeglištva njihovih roditelja - Engleskoj. Zato, a i za cjelokupni nastup, svi skupa nagrađeni su dugotrajnim aplauzom. Naravno, jedna ovakva manifestacija ne bi se mogla zamisliti bez nastupa folklorne grupe “Mladost Bosne” iz Birminghama, čiji koreograf Fahira Hasedžić je pokazala da je ponovo odgojila genereciju novih folkloraša koji će još dugo na svoj veseli, razigrani način prezentovati tradiciju i kulturu Bosne i Hercegovine. Ahmed Kemal Byska, počasni konzul Bosne i Hercegovine u Turskoj i ambasador Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine, prigodnim riječima pozdravio je sve prisutne i poručio: Ma gdje god da ste rođeni, bilo kojim poslom da se bavite, uvijek pričajte svojoj djeci ko ste, šta ste, odakle vam sežu korijeni. Prenio je istoriju svoje porodice koja je morala napustiti rodno Trebinje tokom ulaska Austro-Ugarske u našu zemlju. Iako se to dogodilo u pretprošlom vijeku, njegova porodica je do današanjih dana zadržala čvrstu vezu sa Bosnom i Hercegovinom. Nakon toga, rođendan domovine proslavljen je uz izvanrednu muziku ovdašnjeg najpopularnijeg muzičara Sefera Haskića. Namik Alimajstorović



ČIJA JE SUTORINA?

Piše: Faruk Tičić

Vijeće ministara BiH je na svojoj sjednici koja je održana 6. novembra 2014. godine utvrdilo Prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, kojim se definira državna granica koja će na terenu biti obilježena u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog ugovora. Na osnovu tog prijedloga Sutorina će i dalje ostati u granicama Crne Gore, što je nepojmljivo i neprihvatljivo, jer se radi o djelu bosanskohercegovačke teritorije. Ovakav prijedlog Ministarstvo civilnih poslova će uputiti u dalju proceduru kako prema Predsjedništvu BiH tako i u parlamentarnu proceduru, i ako se tada taj Prijedlog potvrdi i usvoji to će biti prvi put da se zvanične vlasti BiH slože da područje Sutorine za uvijek ostane u posjedu CG.

Da li je Sutorina izgubljena davno i da li je ovaj akt – Prijedlog Vijeća ministara BiH veleizdajnički akt kako ga pojedini stručnjaci deklariraju ili je ta veleizdaja izvršena već 1936. godine pa na ovamo kad nijedna bh. vlast nije zvanično reagirala i tražila povrat teritorije koja joj vjekovima pripada?

Bosna i Hercegovina ima najstarije granica u Evropi zajedno sa Švajcarskom, ali one kao takve uvjek su bile predmet nekakvih podjela i interesa.

Pošto se ovih dana vodi polemika čija je Sutorina, dobro se prisjetiti nekih historijskih događanja kako ih ne bi zaboravili, a ponekad ih je dobro i spomenuti nekima da se i oni malo prisjete. Što se tiče područja Sutorine ono je bilo u sastavu župe, nahije i kotara (sreza) Trebinje od 1382. do 1936. godine, odnosno 554 godine, pa je historijsko pravo Bosne na to područje neporecivo i neupitno. U tom razdoblju pripadnost područja Sutorine Bosni potvrđeni su: Srijemsko Karlovačkim (1699.) i Požarevačkim mirovnim sporazumom (1718.), Bečkim (1815.) i Berlinskim kongresom (1878.). Klek i Sutorina pripali su od 1918. godine Kraljevini SHS, kada je 1921. godine Vidovdanskim ustavom Jugoslavija podijeljena na 33 oblasti, enklave Klek i Sutorina pripale su Mostarskoj oblasti. Sutorina se 1929. godine našla u sastavu Zetske banovine, ali u sklopu Trebinjskog kotara. Vrijedno spomena je i to da je Austrija priznavala Turcima, odnosno bosanskom ejaletu dvije enklave koje su izlazile na more Neum-Klek i Sutorinu. U vrijeme kada je Bernard Kaboga (pukovnik, Dubrovčanin) 1832. godine za potrebe Austrije pravio karte i vršio mjerenja Neum-Kleka i Sutorine, jer je Austrija imala namjeru kupiti od Turskog carstva oba izlaza na more, u Sutorini je bilo 155 kuća i 465 stanovnika. Vlasnici zemlje bili su iz Trebinja i to: Hasan-beg Resulbegović, Hadžija Cvitić, Arslan Agić, Selimović, Dizdarević, Hadži-paša Alijagić, Kurtović i Omeragić. Međutim, u kasnijim historijskim događanjima umiješala se politika, tako da je 1927./1928. godine tadašnji Ministar unutrašnjih poslova Kraljevine Jugoslavije bio ovlašten da utvrdi ime, obim i sjedište političkih opština u šest oblasti bivše BiH po članu 165 Finansijskog zakona. Posebnom odredbom utvrđene su političke opštine u Trebinjskom srezu. Tada je došlo do objedinjavanja dotadašnjih političkih opština Kruševica i Sutorine u novu političku opštinu Primorje, a one su ostale katastarske opštine iste veličine. Međutim, pozivom na stav 2 člana 50 Finansijskog zakona za 1936./1937. godinu, Ministar unutrašnjih poslova Kraljevine Jugoslavije donio je Uredbu IV broj 33372 od 25. rujna (septembra) 1936. godine, kojom se opština Primorje izdvaja iz Trebinjskog sreza i pripaja Sreskoj ispostavi Herceg Novi Kotorskog sreza. Ta je promjena izvršena Rješenjem Ministra unutrašnjih poslova broj 673/3 od 12. prosinca (decembra) 1936. godine.



Budući da su srezovi Trebinjski i Kotorski bili u sastavu Zetske banovine nisu postojali nikakvi opravdani administrativno-upravni razlozi za izmještanje Općine Primorje iz Trebinjskog i njeno pripajanje Kotorskom srezu. Na ovakvu odluku niko od uglednika iz Trebinja kao što su bili književnik i diplomata Jovan Dučić, profesor Univerziteta u Beogradu dr. Mehmed Begović i drugi nisu reagovali.

1.Rješenjem ministra finansija broj 5.720-V od 28. veljače (februara) 1937. godine, katastarske opštine Sutorina i Kruševica izdvojene su iz Katastarske uprave u Trebinju i priključuju katastarskoj ispostavi u Herceg Novom Katastarske uprave u Kotoru.

2.Zemljišne knjige i geodestki snimci za katastarsku općinu Sutorina odmah su bile izuzete iz Gruntovnice Sreskog suda u Trebinju, a topografske karte iz Katastarske uprave Trebinje prenesene u Gruntovnicu Sreskog suda u Kotoru, odnosno katastarsku ispostavu Herceg Novi Katastarske uprave u Kotoru.

Iz nepoznatih razloga, do početka Drugog svjetskog rata to za, katastarsku opštinu Kruševica nije bilo učinjeno.

Poslije II Svjetskog rata Predsjedništvo AVNOJ-a na sjednici od 9. aprila 1944. godine je usvojilo Zakon o ustroju i poslovanju AVNOJ-a i nacionalnih vijeća federalnih država u sastavu Demokratske Jugoslavije. U tom zakonu se izričito kaže da je AVNOJ nadležan o uređenju državnih granica i granica između federalnih država.

Vrlo važnu odluku Predsjedništvo AVNOJA-a je donijelo na svojoj sjednici od 3 februara 1945. godine: Odluku o ukidanju i nevažnosti svih pravnih propisa donijetih od strane okupatora i njihovih pomagača za vrijeme okupacije; o važnosti odluka koje su za to vrijeme donijete; o ukidanju pravnih propisa koji su bili na snazi u času neprijateljske okupacije ukidaju se ukoliko su u suprotnosti sa tekovinama narodnooslobodilačke borbe, s deklaracijama i odlukama AVNOJ-a i zemaljskih antifašističkih vijeća.

Predsjedništvo AVNOJ-a je na sjednici od 24. februara 1945. odredilo granice budućih federalnih jedinica, tako i BiH: Priznaje se Bosna i Hercegovina u granicama određenim Berlinskim ugovorom iz 1878. godine.

Ovakvo uspostavljene granice ostale su poznate kao avnojevske. Takvo stanovište našlo je odraza na političkoj karti Demokratske Federativne Jugoslavije iz 1945. godine. Ovim je Bosni i Hercegovina priznato pravo i na područje bivše političke općine Primorje u srezu Trebinje sa katastarskim općinama Kruševica i Sutorina. Da su službene granice Bosne i Hercegovine, prema odluci Prezidijuma AVNOJ-a iz 1945. sve do početka 1948., bile one koje su utvrđene na Berlinskom kongresu, dakle i sa područjima dijela poluotoka Kleka i Sutorine, biće potvrđeno i u odlukama Komisije za granice iz 1947. i 1948. godine.

Međutim niko od bh. zvaničnika nije ni tada reagovao. Postavlja se pitanje: Zašto?

18. augusta 1945. utemeljen je Zakona o teritorijalnoj podjeli Federalne Bosne i Hercegovine na okruge, srezove i područja mjesnih narodnih odbora.

29. augusta 1945. donesena je Uredba o određivanju područja narodnih odbora i ustanovljenju sjedišta mjesnih narodnih odora u kojoj su pobliže označene i granice Bosne i Hercegovine prema susjednim državama.

U toj uredbi u BiH nema Sutorine, dok u istom zakonu u Crnoj Gori ima Sutorine. Što potvrđuje opet jednu tezu da BiH nije ponovo reagovala, nego da je naprotiv sve to prešutila i saglasila se s tim.

31. januara 1946. godine Predsjedništvo Ustavotvorne skupštine Federativne Narodne Republike Jugoslavije donijelo je Ustav Federativne narodne Republike Jugoslavije (FNRJ).



U čl. 2 o razgraničenju među republikama, stajalo je sljedeće: Razgraničenje između narodnih republika vrši Narodna skupština FNRJ.

U Čl.13 Ustava NR Bosne i Hercegovine od 31. (decembra) 1946. o granicama je navedeno sljedeće: Granice Narodne Republike Bosne i Hercegovine ne mogu se mijenjati bez pristanka Narodne Republike Bosne i Hercegovine. Ovdje se očito mislilo na buduće mijenjanje granica, jer je i pored zaključka Predsjedništva AVNOJ-a, područje Sutorine ostalo u granicama Crne Gore. Vlasti Bosne i Hercegovine ni ovu mogućnost nisu iskoristile da zahtjev za povrat područja Sutorine postave pred Narodnu Skuštinu FNRJ.

Takvo stanje i indolentnost bh. vlasti prema vlastitoj državi moglo je ići na ruke samo crnogorskoj vladi i vlasti. Oni su to i iskoristili i crnogorska Narodna skupština je početkom 1946. od Narodne skupštine BiH zatražila ustupanje zemljišnih knjiga i geodetskih snimaka za katastarsku opštinu Kruševica, što nije bilo učinjeno do početka II svjetskog rata.

Narodna skupština RBiH je ovo pitanje proslijedila prema Narodnoj vladi BiH na razmatranje i da po učinjenom izvijesti.

31. maja 1946. je organizovana sjednica Narodne vlade BiH i među ostalim tačkama dnevnog reda pod tačkom 15 postavljeno je i ovo pitanje: Pitanje prenosa katastarskih knjiga Kruševice iz Trebinja?

U diskusiji koja je nastupila:,, Ministar (Hamdija) Ćemerlić postavlja pitanje da li da se daju crnogorskoj vladi knjige kruševljanske opštine koja je izdvojena 193(?) iz sastava trebinjskog sreza i pripojene srezu Herceg Novi (sreskoj ispostavi sreza Kotor o.p.). Poslije diskusije, u kojoj su učestvovali drugovi (Hamdija) Ćemerlić, (Vlado) Šegrt, (Novak) Mastilovići, (Uglješa) Danilović, zaključeno je da ministar Šegrt vidi raspoloženje naroda i referiše na sjedici. I, umjesto da se ovim pitanjem ozbiljno pozabave i čitavu stvar s prebacivanjem bivše općine Primorje s njenim katastarskim općinama Sutorina i Kruševica iz trebinjskog u kotorski srez izvedu na čistac, zaključeno je da ministar poljoprivrede Vlado Šegrt (rođen u selu Lastva kod Trebinja o.p.) vidi raspoloženje naroda (naglasio JM). Sasvim je izvjesno da raspoloženje naroda nije ni utvrđivano, jer su morale biti provedene ili anketa ili referendum, što tada nije bilo poznato i da su knjige i snimci predati Crnoj Gori. Nakon toga o ovom pitanju više nigdje nema traga.“ Ovo je jedan očit primjer koji govori o neodgovornom stavu koja je zauzimala bosanskohercegovačka politička vlast. U maju 1946. sekretar Skupštine FNRJ Mile Peruničić uputio je dopis federalnim jedinicama da mogu izvršiti korekcije granica i o tome dostaviti prijedloge i dokumentaciju, ali po običaju i dotadašnjoj politici Bosna i Hercegovna se nije oglasila, a Crna Gora nije ni imala potrebe da to čini.

Početkom februara 1947. Pokrajinski komitet KPJ BiH je uputio depešu putem CK KPJ PK KPJ za CG za povrat Herceg Novog i Igala, a time i Sutorine, koja se prostire od Topole kod Igala do hrvatske granice na Debelom Brdu i rtu Oštro. 23. februara 1947. je raspravljao PK KPJ za CG i donio odluku da se ovaj zahtjev odbije, a BiH je ponuđeno da može da gradi svoje objekte na tom području.

Na

Zbzada

Pa19Blaa Surije

ĐuopNonjeodpodai K

Duje d

TaSuprinaTo

Istorepmedo

Me

www.bihpla

a osnovu dos

bog ovakve kon bio na s misli da je p

a se tako ka48.) i Avdo ažom Jovanuz blagoslo

utorine, Igalaeke Sutjeske

uro Pucar-Sštinama Kru

ovi bokokotoeno vraćanje istine i pričvrata područ se iz Trebin

Kruševica.

ugo su stari da, tada nal

ada je Bosnutorine u Bolikom razdru teritoriji Bo

opaljsku uval

o tako trebapublika smaeđudržavni ugovori politič

eđutim, more

atform.nl

sadašnjih pr

nedorečenestrani bh držpo ovom pita

aže da su ĐHumo (potpovićem, prv

ov Josipa Ba i Njivica ue - Maglić, K

tari nije nišuševica i Suorskog srezae matici zemča prema kočja Sutorinenja u Herceg

po istočnoj okanom Đur

i i Hercegookokotorskomuživanja repkokotorskoglu, pripada B

a napomenuatraju konačugovor izmeđčkih rukovod

e se zapjen

ronađenih pi

e politike BiHžave i zbog anju postoja

Đuro Pucar redsjednik V

vim predsjedBroza Tita i ustupljen CrnKruševo i Vuč

ta mogao dutorina) još oa. On je, pozmlji, ali, kao šojoj je Blažo matici zem

g Novi prene

Hercegoviniri Pucaru, Bl

ovini oduzetom zalivu, i ublika bivše

g zaliva. SedBiH.

ti da se prečnim samo đu Bosne i Hdilaca u međ

ilo od polem

sanih dokum

H, zbog svizvaničnih no nepisani d

(predsjedniVlade BiH oddnikom Vlade

Vladimira noj Gori, a čevo.

dati Crnoj God 12. dece

zivom na odlšto će se vid

Jovanović olji i da se je esu katastar

i, nakon ovolažo nije zat

o sedam kito područje SFRJ kao d

dam kilomet

ma zaključkukoliko su

Hercegovineđudržavnim o

mika i priča

menata ovo j

h ovih nereeoglašavanj

dogovor izme

ik Republiked 1945. do 1e RepublikeBakarića, tazauzvrat Bi

Gori, jer je embra 1936luku Predsjejeti, to nije uod Đure Puon s tim sag

rske knjige i

og nikad halatražio i Trebi

lometara obdanas je u

državne prizara obale, n

ku Badinterodvije strane

e i Crne Goreodnosima ne

poznavlaca

je možda jed

eagovanja i ja po ovom eđu tadašnji

e BiH od no1948.) u imee Crne Gore ako da je bH je dobila

politička op. bila u sas

edništva AVNučinio. To zncara-Starog glasio. Pretpspisi iz grun

aljenog poklnje jer bi ga

bale, drugi iucrtano kao znate avnojena području

ve komisije e u tome se o ustupanjemaju nikak

ove problemSarajevu geografa temom, raspravljaohistoričari) bez obzirase ne donekamen grabenzinske ispisano ERCEGOV

GOUDA, 2

dini pokušaj

ništa nepodpitanju dalo

ih političkih m

ovembra 19 BiH 1947. dnakon Drug

bosanskohecrnogorski

ćina Primortavu sreskeNOJ-a samonači da ne b

zatražio dapostavlja se ntovnice atar

lona Crnoj G ovaj bez ra

izlaz na Jadteritorija C

evske granicgdje se rijek

morske grasaglasne i nju Sutorine C

kvu pravnu s

matike (20. je u orgaodržana ttrebinjski

o po ovom pi oni su po

a iz kojeg enese konačnoaninčar i dpumpe u Igćirilicom

VINA!

28. decembar

da se nešto

duzimajući i o je povoda moćnika.

946. do sepdogovorili tragog svjetskorcegovački teritorij isto

rje (s kataste ispostave Ho mogao da i morala biti

a ne poteže da je tada n

ra opština S

Gori, pričali: zmišljanja d

dransko morne Gore, i

ce, ovo je naka Sutorina

anice izmeđune postoji nCrnoj Gori. Unagu.

novembra 2nizaciji Udrtribina sa

parlamenpitanju, akadprvi put jedi

ntiteta dolazo riješenje d

dalje stajati galu na kojo

i lat

r 2014.

19

o učini.

ako je narodu

tembra ampu s og rata, teritorij čno od

tarskim Herceg zatraži daleko pitanje

naredio Sutorine

„Sreća ao“.

ore kod ako su

arušeno uliva u

u bivših nikakav Usmeni

2014. u ruženja

ovom nt je demici, nstveni ili. Dok

dotle će ispred

ojem je tinicom



Zbog sramnog i bezuslovnog puštanja optuženog ratnog zločinca Vojislava Šešelja

Protestna nota kanadskog Instituta za istraživanje genocida

Objavljeno: 19. 11. 2014 - 23:27

- See more at: http://www.avaz.ba/clanak/147379/protestna-nota-kanadskog-instituta-za-istrazivanje-genocida#sthash.rrIAE319.dpuf

Kanadski Institut za istraživanje genocida (IGC) uputio je na nekoliko adresa protesnu notu zbog sramnog i bezuslovnog puštanja na privremenu slobodu optuženog ratnog zločinca Vojislava Šešelja.

U nastavku vam donosimo kompletan sadržaj protestne note, koja je upućena predsjedniku Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Theodoru Meronu, generalnom sekretaru UN-a Ban Ki-moonu, specijalnoj izvjestiteljici o nezavisnosti sudija i advokata pri UN-u Gabrieli Knaul, političkim liderima svih članica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira u BiH i Predsjedništvu BiH.

Protestnu notu sačinio je IGC u ime žrtava agresije na RBiH i genocida nad njenim građanima, u ime mnogih Amerikanaca i Kanađana, prijatelja istine o agresiji i genocida u BiH i prijatelja pravde za žrtve tih zločina, te u ime brojnih organizacija za zaštitu ljudskih prava i sloboda u Sjevernoj Americi.

- Nakon 11,5 godina pritvora Vojislav Šešelj, optužen za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini od ICTY-a, prvi je optuženik za ratne zločine koji je bezuslovno pušten na privremenu slobodu.

Njegovo puštanje izaziva novi strah kod preživjelih žrtava. Oni koji su prije dvadeset godina preživjeli agresiju i genocid sada ih ponovo doživljavaju. Spektakularni doček ideologa zla, mržnje, proizvođača nacionalističkog haosa u ime velike Srbije na račun uništenja države BiH i njenog najbrojnijeg naroda, Bošnjaka, destabilizira BiH i region, ponovo produkuje mržnju na vjerskoj i nacionalnoj osnovi i ponovo rađa ideju fašističke velike Srbije.

Podsjećamo vas da je prilikom odlaska u ICTY Šešelj najavio da ide tamo kako bi ga slomio. U tome je i uspio. Smatramo skandaloznim u suđenju Šešelju zamjenu Pretresnog vijeća, koje je predvodio Alfonso Ori, sa Pretresnim vijećem koje vodi sudija Jean-Claude Antonetti, što se desilo 2006. godine nakon njegovog štrajka glađu. Skandalozna je i neslavna odluka Žalbenog vijeća da se dozvoli da se Šešelj brani sam. Štrajk glađu, odavanje imena zaštićenih svjedoka, nepoštovanje ICTY-a, psovke i uvrede i na kraju puštanje na slobodu koju Šešelj koristi za novo rađanje nacionalno-faštističke ideologije je nova nada zločicima da nastave agresiju i genocid, ne samo u BiH, već i širom svijeta. Ovakvim postupcima osnovna misija ICTY-a da donese istinu i pravdu žrtvama i omogući proces pomirenja i dijaloga, neće biti ispunjena.

Polazeći od toga da je sramnom odlukom ICTY-a, kojom se Šešelj pušta na slobodu, pogažena istina i pravda, ponižene žrtve agresije i genocida, zločinci nagrađeni, žrtve ponovo nisu slobodne, zločinci su



ponovo slobodni, javno vas pozivamo da spriječite propast ICTY-a, što bi bilo propast međunarodne pravde, propast istine, pobjeda zla, vratite optuženog zločinca Šešelja u zatvor. Spriječite veliki strah i bojaznost među žrtvama. Vratite obavezu ICTY-a da ispunjava svoju misiju, koja je zasnovana na donošenju pravde i upozorenja budućim generacijama da se zločin ne isplati i da će biti sankcionisan.

Upozoravamo vas da optuženik za ratne zločine Vojislav Šešelj, nakon što je iz ICTY-a privremeno pušten zbog teške bolesti, krši uslove puštanja jer po povratku u Beograd ponovno priziva politiku mržnje i razdora s ciljem stvaranja Velike Srbije, ekstremno nacionalističke i fašističke politike koja je bila uzrok agresije i genocida u BiH. Zaustavite prizivanje haosa, brutaliziranje istine i pravde, povratak mržnje na nacionalnoj i vjerskoj osnovi i tako vratite nadu čovjeku i civilizaciji u mogućnost pobjede pravde i istine nad zlom. Vaša pasivnost u ovom izuzetno ozbiljnom slučaju može imati nesagledive posljedice za mir, dijalog, toleranciju. Činjenicu da ni nakon toliko godina od rata i Šešeljevog izručenja Hagu nije za njega donesena presuda za ratne zločine, smatramo velikim porazom međunarodnog prava i ICTY-a.

IGC još jednom opominje da iza srpskog višestoljetnog agresivno-genocidnog poduhvata stvaranja velike Srbije na račun porobljavanja BiH i Bošnjaka stoje Srpska pravoslavna crkva, Udruženje književnika Srbije, Srpska akademija nauka i umjetnosti, srpski oficiri i obavještajci, cijeli državni aparat i narod koji četiri puta uzastopno ushićeno bira optuženog ratnog zločinca Slobodana Miloševića na legitimnim izborima. U Srbiji nikad do kraja nije izveden proces denacifikacije svijesti. Sadašnji lideri Srbije su bliski saradnici Vojislava Šešelja koji su zajedno sa njim kreirali fašističku ideju velike Srbije.

Podsjećajući da još uvijek nema pravne, sudske, sociološke osude fašističke ideje velike Srbije, koja je mobilizirala mase za najveće zločine poslije holokausta u Evropi, agresiju i genocid u BiH, žaleći što internacionalni i nacionalni sudovi sude samo stražatima, a ne kreatorima navedene ideje i zločina, IGC u ime žrtava i svjedoka agresije i genocida u BiH traži od Predsjedništva BiH hitno slanje protesne note nadležnim organima u smislu ponovnog zatvaranja Šešelja. Istovremeno, IGC od predsjednika ICTY-a Theodora Merona, generalnog sekretara UN-a Ban Ki-moona, specijalne izvjestiteljice o nezavisnosti sudija i advokata pri UN-u Gabriele Knaul i političkih lidera svih članica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira u BiH hitno traži da upotrebom svih sredstava optuženog ratnog zločinca Šešelja smjeste u tamnicu i tako onemoguće njegovo javno fašističko djelovanje.

Šešelju je mjesto u tamnici historijskog zaborava, a ne na mitinzima. Oni koji to dozvoljavaju bliski su idejama fašizma i zaslužuju osude.

Politika i ideologija velike Srbije koju ponovo oživljava privremeno pušteni optuženik za ratne zločine Šešelj pridonijela je nevjerojatnom zlu, materijalnom razaranju, ubijanju ljudi. Polazeći od toga da se Šešeljeva patologija može pretvoriti u patologizaciju cijelih društava i država u regionu, IGC podržava inicijativu da Evropski parlament u Strazburu usvoji rezoluciju kojom bi se osudilo ponašanje optuženika za ratne zločine Vojislava Šešelja nakon njegovog puštanja na privremenu slobodu.

IGC će, također, tražiti od kanadskog Parlamenta i američkog Kongresa i Senata da usvoje slične rezolucije.

Autor: (D. K.)



DA LI JE PRIJEDORSKI GENOCID KONAČNO U FOKUSU

Piše: Zijad Bećirević

28. 10. 2014.

Naivno je očekivati da će MZ promjeniti svoj kurs i na osnovu novih dokaza do kojih se došlo iskopavanjem masovne grobnice Tomašica, a kroz sudski postupak protiv Mladića, pristupiti pravednijem sankcionisanju agresora na BiH i rušenju temelja na kojima je postavljena genocidna Republika srpska. Iako su dokazi o počinjenom genocidu nad Bošnjacima/Hrvatima Prijedora više nego očigledni, i dalje se može očekivati ne više od limitiranog fokusiranja na egzodus i genocidno zatiranje prijedorskih Bošnjaka i Hrvata.

Međunarodna zajednica se već preko 20 godina odupire zahtjevima žrtava i odoljeva nastojanjima prijedorskih organizacija koje okupljaju žrtve pravno nepriznatog prijedorskog genocida, da se stravični zločini počinjeni nad Bošnjacima i Hrvatima Prijedora u proljeće i ljeto 92. nazovu pravim imenom – genocid i predstave u „pravom svjetlu“. Želimo vjerovati da će u novom dokaznom postupku u procesu protiv Mladića tužilaštvo pokušati i uspjeti dokazati da je genocidno zatiranje Bošnjaka i Hrvata na prijedorskoj regiji rezultat dobro organizovanog strateškog plana, s ciljem da se to područje etnički očisti i pripoji Srbiji.

Novi dokazi iz Tomašice jasno ukazuju na ciljeve srpskog agresora

Nakon upornog dugogodišnjeg pritiska na MZ i njene pravne institucije od strane organizacija koje okupljaju žrtve prijedorskog genocida, procesno vijeće haškog suda je konačno bilo prisiljeno prihvatiti zahtjev da se pred sudskim vijećem haškog suda iznesu nove činjenice i dokazi o stravičnom ubistvu 3.300 prijedorčana u proljeće i ljeto 92 ( od kojih veliki broj njih u zloglasnim prijedorskim logorima smrti, Omarskoj, Trnopolju, Keratermu..) , jer ti dokazi jasno ukazuju na organiziranost i masovnost ubistava i ulogu Vojske RS u njima.

Haški sud želi zataškati ili rasvjetliti teške zločine počinjene u Prijedoru?

Mada međunarodna zajednica ne želi priznati ni odgovornost ni suodgovornost, a posebno ne saučesništvo za stradanja Bošnjaka u toku agresije na BiH, ipak će pod pritiskom sve upornijeg javnog mnijenja haški sud morati saslušati nove dokaze tužilaštva do kojih se došlo tokom iskopavanja masovne grobnice Tomašica, koja je otkrivena septembra 2013. godine u rejonu gdje postoje indicije za postojanje još jedne lokacije sa bošnjačkim i hrvatskim žrtvama. Iz masovne grobnice Tomašica iskopano je 275 kompletnih i 120 nekompletnih tijela žrtava genocioda. Rasprava o tome još jednom će nas podsjetiti na straviče zločine agresora ali i na pasivan odnos međunarodne zajednice krunisan embargom na oružje, kojim je R BiH onemogućena odbrana od agresije.

Ipak, ni ovom prilikom sudsko vijeće neće razmatrati sve dokaze o počinjenim zločinima u Prijedoru od strane srpskih vojnih i paravojnih formacija, do kojih se do sada došlo, ali je izvjesno da će barem dio te



istine na koju ukazuju iskopine u Tomašici biti stavljen pred susko vijeće, čime slika o ubistvu 3.300 prijedorčana neće moći biti gledana drugačije, nego kao genocid.

Ovom prilikom treba se prisjetiti da je tužba BiH protiv Jugoslavije ( Srbije i C. Gore) za agresiju i genocid u velikom dijeliu bila zasnovana na svjedočanstvima žrtava prijedorskog genocida, ali se agresor tada pobrinuo da mnoge svjedoke ućutka svojim prijetnjama, rastjera po svijetu i na svaki način onemogući da svjedoče, što je dijelom moglo biti i od uticaja za odbacivanje tužbe.

Mada se s pravom očekuje da će kroz sudski epilog Mladiću puna istina o Tomašici dospjeti u javnost i dalje ostaje upitno da li Haški sud zaista želi prijedorskom genocidu nad Bošnjacima i Hrvatima priznati pravni status, nazvati ga genocidom i pravedno osuditi počinioce, ili na sve to staviti tačku, kako bi se prijedorski dosije ( prije ili nakon još upitne presude Mladiću i Karadžiću) mogao arhivirati.

Cilj haškog suda arhivirati prijedorski dosije ili prepoznati genocid?

Poučeni iskustvom o ulozi međunarodne zajednice u BiH tokom agresije i u posdejtonskom periodu, posebno kada je u pitanju prijedorska regija, moramo se odgovorno zapitati da li to MZ zaista hoće da svijetu otkrije punu istinu o genocidu koji su Srbi počinili nad prijedorskim Bošnjacima i Hrvatima ili da stavi tačku i arhivira prijedorski dosije, koji nedvojbeno govori o 3.300 ubijenih, blizu 1.000 za kojima se još traga i egzodusu 50.000 prijedorčana u proljeće i ljeto 1992.godine.

Dodikova rola u haškom procesu

Dokazani neprijatelj BiH br. 1 Milorad Dodik, nakon tijesne pobjede nad Ognjenom Tadićem za poziciju predsjednika RS, svjestan da u novim okolnostima može prije postati pokojnik ili pukovnik, pokušava se ponovno prodati MZ i predstaviti se u novom formatu kao ključni igrač za normalizaciju i preuređenje stanja u državi, što može biti od uticaja na profiliranje fokusa o zločinima u Prijedoru, naročito ako se zna da Dodik i dosadašnji prijedorski gradonačelnik Marko Pavić, glavni negator genocioda, savršeno koordiniraju. Ipak, da bi bio uvjerljiviji, u intervjuu datom BH TV 1 prije dva dana, Dodik ide korak dalje, pa državi BiH ucjenjivački postavlja novi rok da se uozbilji i ustabili ili će on nastaviti svojim putem, a taj put je više nego poznata njegova podrivačka i rušilačka strategija, kojom se onemogućavaju svi procesi koji bi mogli dovesti do stabilizacije bih države. Ali, ako MZ Dodika ponovno prihvati kao upotrebljivog i kooperativnog, mora se računati na njegov uticaj na aktivne procese, uključujući i ono što se događa u Haagu.

Presuda Mladiću i Karadžiću mora biti više od presude dvojici zločinaca

Teško je prejudicirati kako će presuda Mladiću i Karadžiću, ako i kada bude izrečena, uticati na one koji su najodgovorniji za nakaradno dejtonsko ustrojstvo BiH. Može li se očekivati da će MZ skinuti sa BiH luđačku Dejtonsku košulju, podržati opravdane zahtjeve da se ukinu entiti, prije svega Republika srpska, za koju postoje više nego uvjerljivi dokazi da je stvarana i stvorena na konceptu etničkog čišćenja, zasnovanog na progonu Bošnjaka i njihovom genocidnom zatiranju. MZ neće na sebe uzeti ni dio odgovornosti za učinjene greške i propušteno tokom i nakon agresije na BiH, već će ako moradne odgovornost svesti na najnižu razinu, što se već moglo vidjeti kroz proces koji vode srebreničke majke protiv Holandije.

Ne želimo robovati prošlosti, već se okrenuti budućnosti. Kada i kako?

Međunarodna zajednica je debelo, ko zna koliko puta, pokazala i dokazala da na većinu aktuelnih stanja i događaja na gleda kroz prizmu istine i pravde, već kroz novac, kroz cijenu koju treba platiti. U tom kontestu može se vjerovati da bi mnogi od onih koji čine MZ bili najsretniji da se već sutra mogu zatvoriti svi zatvori u kojima počinioci teških zločina u BiH 91-95 izdržavaju kazne, kako bi se moglo reći da je slučaj BiH skinut s dnevnog reda. Time bi punu satisfakciju dobili oni koji bezosjećajno okreću glavu od svega što se u BiH i Prijedoru dogodilo 91-95 i pozivaju nas da se okrenemo budućnosti, ne želeći znati da je među nama još mnogo onih (naročito Prijedorčana) koji još nisu ni pronašli

kookspznpriHrHr

Zazlosrp

IN

NaDopropra

Pretakorg U opogradir

www.bihpla

osti svojih nkrenuti budpreman i odg

amo, da se ijedorčana,

rvati) protjerrvatima Prije

ato presude očinaca. To pskoj.

TENZIVNE

a sastanku Uouwe Egbertojekata. Sasavosnažne o

edsjednik Plko da će biti ganizacije ili

ocjeni dosaddjeli iste nasadimo zajedrektna podje

atform.nl

najdražih daućnosti. Nagovoran dau proljeće više hiljada

rano u egzoedora, mora

Mladiću i Kmora biti p

E AKTIVNO

Upravnog odts u Roterdastanku je od odluke.

Se

latforme BiHpotrebno dada se izabe

dašnjeg radastradalim odno”. Pored sla na terenu

a ih dostojnaš pogled ua slovom i bi ljeto 92. ua proglašeodus. Odgoaju odgovar

Karadžiću, kpresuda srp

OST KROVN

bora Platformu, izvršen11 članova

enada Jujić, Melisa H

H Satko Mujaa sadašnji poere novi pred

a rečeno je d proljetnih p

slanja više s 130 kućans

o sahrane. budućnost

brojem iden Prijedoru dno nestalim

ovorni za te rati za poči

kada budu ipskom proje

NE ORGAN

rme BiH, kojna je evaluacrukovodstva

Satko MujagHerdić, Alma

agić je najavotpredsjednidsjednik na g

da težiste bioplava u Bototina tona pskih aparata

Kao da mi žt i ovaj put tifikuje i podogodio ge

m, a pola prizločine, za njene zločin

izrečene, mektu Velike

NIZACIJE D

i je održan 7cija dosadaša prisustvova

gić, Amir Jata Kosović i B

vio svoj odlazik Amir Jatićgodišnjoj sku

lo na organiosni i Hercegpomoći jedan (frižidera, m

želimo roboovisi o tom

otvrdi ono šnocid u komijedorskog zločin geno

ne.

moraju biti mSrbije, pres

DIJASPOR

7. decembra šnjeg rada i alo 6 tako da

tić, Idriz JakuBelma Korkić

zak u Brisel ć preuzme duupštini kraje

zovanju i slagovini u okvin od većih p

mašina za ve

GOUDA, 2

ovati prošloe koliko će to svi mi vime je ubijenstanovništvocida nad B

mogo više osuda genoc

RE BiH U H

2014. u kafrealizacije p

a su se mog

upović, ć

početkom sužnost predsm januara s

anju humaniru akcije “No

projekata je keš i šporeta)

28. decembar

osti i ne želiHaški sud še nego dono 3.300 va ( BošnjacBošnjacima

d presude dcidnoj Repu

HOLANDIJI

ferestoranu Npojedinih le donositi

ljedeće godsjednika oveljedeće god

tarne pomoćove mostovekupovina u Bpreko lokaln

r 2014.

24

mo se biti

obro

ci i a i

dvojici blici

NN

ine e ine.

ći i e BiH i nih



udruzenja “Cmok Tuzla”, “Fantomi Kozarac” i “Komsiluk” Sarajevo. Novac za ovu pomoć je prikupljen od naših i holandskih donatora – pojedinaca i firmi. Organizovana je i “Akcija 10 eura za Bosnu” na Facebook grupi gdje se prijavilo oko 700 članova od kojih su oko 60 postali aktivni donatori. Rad na projektu One2another je zbog malog broja volontera privremeno obustavljen. Platforma BiH je od Ministarstva odbrane Holandije u oktobru dobila donacije u krevetima, madracima, pokrivačima (680 kompleta), medicinsku i drugu opremu (oko 20 paleta). Ista je uskladištena na različitim lokacijama i čeka informaciju o primaocu u BiH i transport. Na kraju je je zaključeno da se Platforma BiH preko svojih udruženja maksimalno angažuje na obilježavanju centralne svečanosti sjećanja na Srebrenicu 11. jula sljedeće godine, posebno imajući u vidu da se radi o dvadesetoj godišnjici izvršenog najtežeg ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti genocida. Odlučeno je da se Godišnja skupština Platforme BiH sazove i održi 25. januara 2015. od 13:00 do 17:00 sati u Ambasadi Bosnei Hercegovine u Den Hagu. Dž. Kuric

Bosanska kuća Birmingham - REMEMBERING SREBRENICA

SREBRENICA SIMBOL SVIH GENOCIDA KOJI SU POČINJENI NAD BOŠNJACIMA U BOSNI HERCEGOVINI

Ponovo je Bosanska kuća u Birminghamu protekle sedmice bila centar tuge i sjećanja. Naime, čelni ljudi britanske organizacije REMEMBERING SREBRENICA dr. Waqar Azmi (OBE), inače savjetnik ministra vanjskih poslova Velike Britanije te osnivač i predsjednik te organizacije, uz pomoć dr. Aidan Stonehouse, izvršnog direktora, članovima Bosnia UK Networka prezentirali su rad organizacije, te planove za obilježavanje 20 godina od genocida u Srebrenici. Pored njih, javnoj tribini prisustvovao je i ambasador Bosne i Hercegovine u Londonu, njegova ekselencija Mustafa Mujezinović. Čelni duo iz REMEMBERING SREBRENICA je prisutnima potanko obrazložio cilj ove organizacije koja ima zadatak da cjelokupnoj javnosti u Velikoj Britaniji ali i šire konstantno objašnjava šta se to desilo u zaštićenoj UN zoni Srebrenica 11. jula 1995. godine. Njihova poruka je jednostavna, da se najveći genocid koji je počinjen nakon Drugog svjetskog rata na tlu Evrope nikada nikome ne ponovi, niti ikada zaboravi da su taj genocid nad Bošnjacima počinile srpske snage pod komandom optuženih ratnih zločinaca Karadžica i Mladića.

Remembering Srebrenica u Bosanskoj kući u Birminghamu

Dr. Waqar Azmi je u svom veoma nadahnutom govoru istakao par stvari, prije svega činjenicu da je Srebrenica SIMBOL svih genocida koji su počinjeni nad Bošnjacima u Bosni Hercegovini u periodu



92-95. Ona je također simbol stradanja svih logoraša, opsade Sarajeva, ubijene djece Bosne i Hercegovine, stradanja u Prijedoru, Ahmićima, Foči, Zvorniku, Vlasenici i svim onim mjestima koja su danas obilježena masovnim grobnicama iz tog perioda. Također, obilježavanjem genocida u Srebrenici pokušava se ukazati političkim moćnicima u cijelom svijetu da nikada ne smiju dozvoliti do dođe do novih holokausta niti novih genocida, jer svojedoci smo da u svijetu “u pričuvi” ima itekako puno “novih Hitlera i Karadžića”.

Potom, mogli smo čuti i činjenicu da su vodeći političari u Velikoj Britaniji neposredno priznali da su pogriješili prilikom pada Srebrenice i nisu žešće intervenisali i na taj način spasili 8.372 ubijena muškarca u Srebrenici. To je zorno prikazano u foto-monografiji “REMEMBERING SREBRENICA”, koja je, po ocjenama mnogih, najkompletniji dokumenat o genocidu u Srebrenici objavljen na engleskom jeziku. Specifičnost ove monografije leži u činjenci da su u njoj objavljena imena svih ubijenih u ovom genocidu. Također, u njoj se nalaze identični stavovi i mišljenja lidera svih vodećih stranaka u Briatniji i istaknutih javnih ličnosti sa ovog područja koji govore da se ovo zlo nikada ne smije ponoviti. Dr. Waqar Azmi je posebno istakao primjer bivše premijerke Velike Britanije Margaret Thatcher koja je na aukciji prodala umjetničku sliku za tri miliona funti i novac predala Lady Nott (OBE) koja se istakala svojim humanitarnim aktivnostima za pomoć preživjelim Srebreničanima. Inače ova izuzetno kvalitetna foto-monografija odštampana je u 20.000 primjeraka. Bosanskohercegovački ambasador Mustafa Mujezinović u svom obraćanju istako je podršku naše ambasade u Londonu ovoj organizaciji te pozvao sve građane Bosne i Hercegovine i njihova udruženja u Velikoj Britaniji da se svako u svom domenu uključi i pomogne da se na dostojanstven način ovdje u Ujedinjenom Kraljevstvu obilježi dvije decenije od ovog nezapamćenog planetarnog genocida. Također, ambasador je obećao i pomoć bosanskohercegovačke ambasade u obilježavanju ove tužne godišnjice.

Izvršni director Remembering Srebrenica dr. Aidan Stonehouse

Sa svoje strane članovi Bosnia UK Networka izvršnom direktoru REMEMBERING SREBRENICA dr. Aidan Stonehouse su obećali da će do polovine februara dostaviti informaciju šta će konkretno njihove organizacije uraditi na obilježavanju dvije decenije od genocida u Srebrenici. To što dostave bit će uvršteno u kalendar dešavanja koji će sačiniti ova organizacija, a kako sada stvari stoje, genocid u Srebrenici na različite načine bit će obilježen u parlamentima Velike Bitanije, Welsa, Škotske i Sjeverne Irske, potom u preko 100 gradova na Ostrvu i na nekih 1.000 drugih mjesta koja uključuju škole, vjerske objekte i društvene centre.

Opet slaba posjećenost javne tribine

Prije tri sedmice, pisali smo o sličnoj tribini i izuzetno slaboj posjećenosti, ovaj put ona je bila nešto bolja, od desetak familija koje žive u Birmignhamu i vode porijeklo iz Srebrenice na tribinu su se odazvali predstavnici dvije porodice. Pored njih tu se našlo nekoliko RVI, bivših boraca te članova familija koji su u ratu izgubili najmilije. Slabu posjećenost jedna članica zajednice u Birmignhamu je prokomentarisala riječima “Da ste na ovu tribinu koja nikoga ne može ostaviti ravnodušnim uz pozivu



na nju. napisali da će svi oni koji se odazovu dobiti po “dnevnicu”, vjerujte da bi Bosanska kuća bila premala da primi sve. Ipak, raduje činjenica da su ovom svojevrsnom času iz bliske nam istorije prisustvovala većina članova folklorne sekcije Mladost Bosne iz Birminghama, i to oni koje roditelji prije početka tribine nisu odveli kući.

Namik Alimajstorović

BHDINFODESK - BIRMINGHAM

Sarajevo: Studenti IUS-a slušali predavanje o temi "GENOCID U PRAKSI MKSJ"

16.12.2014. | Piše: ANADOLIJA

Amir Čengić, stručni saradnik pri Međunarodnom krivičnom sudu za zločine počinjene u bivšoj

Jugoslaviji, danas je na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu održao predavanje o temi "Genocid

u praksi Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije" s ciljem

približavanja definicije genocida u međunarodnom pravu.

Foto: Anadolija Amir Čengić govori o "Genocidu u praksi MKSJ"

Kroz predavane je objasnio pravnu definiciju genocida kao i njenu primjenu u praksi MKSJ-a.

Predavanjem je obuhvaćeno i različito poimanje termina genocid od strane javnosti sa jedne i pravnika

sa druge strane. Kako je kazao Čengić, kroz predavanje studentima je želio objasniti šta ustvari znači

genocid u međunarodnom pravu.

"Ta definicija može biti drugačija od onoga šta ljudi misle o genocidu u svakodnevnom životu", pojasnio

je Čengić. Kroz predavanje su predstavljeni i neki slučajevi kojima se Haški tribunal bavio, a u kojima je

genocid obrađen kao međunarodni zločin.

Čengić je objasnio da je cilj predavanja bio objasniti koncept genocida kao jednog od najtežih zločina,

kao i da li je potrebno dokazati počinjenje masovnog ubistva kako bi se dokazao genocid...

"Definicija genocida je općeprihvaćena u međunarodnom pravu. Dakle, radi se o namjeri da se uništi u

cjelosti ili djelimično jedna etnička, vjerska, rasna ili nacionalna grupa. Vrlo je bitno naznačiti da je

ciljana žrtva genocida neka od tih zaštićenih grupa", pojasnio je Čengić.

On pritom nije želio komentarisati suđenja koja su u toku u MKSJ-u, kao ni donesene presude.



"Jedan od poslova kojim se mi danas bavimo jeste da pokušamo objasniti javnosti u BiH, ali i dalje, šta

znači genocid u pravnoj definiciji i u praksi Haškog tribunala", pojasnio je Čengić.

Almir Alić, predstavnik Sekretarijata Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u BiH, kazao je

Outreach program, koji je predstavljen u BiH, ima temeljnu zadaću da komunicira sa onim što se

dešava pred MKSJ-om i zajednicama na prostoru bivše Jugoslavije.

"Ova predavanja su dobrodošla jer su pravno i stručno struktuirana. Zapravo, studenti ovog fakulteta

imaju drugačiji otklon prema ovoj tematici. Njih interesuje suština stvari, tehnički detalji, interesuje ih da

unaprijede svoje znanje", pojasnio je Alić.

Govoreći o genocidu u praksi MKSJ-a, Alić je kazao da je bitno reći da je to prvi sud koji je presudio za

genocid na prostoru Evrope, u predmetu Krstić.

Alić je kazao da je teško komentarisati to što su majke srebreničkih žrtava zadovoljne ili ne presudama

u Tribunalu.

"Mislim da one imaju razloga da budu zadovoljne presudom za genocid koja je donesena, ali,

generalno, svaka grupa žrtava artikuliše svoje interese i svoje probleme", kazao je Alić.

Smatra da je pogrešno ukoliko mladi nisu zainteresovani za ovu tematiku jer su rođeni nakon rata ili

zato što nisu učestvovali u tom ratu. Dodao je kako je to zbog toga što im ta tematika nije predstavljena

na pravi način.

BIH ZABILJEŽILA NAJVEĆI NAPREDAK U RAZVOJU INTERNETA

U ODNOSU NA SVE EVROPSKE ZEMLJE BY BH DIJASPORA.COM · 1. DECEMBER, 2014

Bosna i Hercegovina je prošle godine zabilježila najveći napredak u odnosu na sve evropske zemlje

kada je u pitanju razvoj interneta, pokazalo je istraživanje Međunarodne telekomunikacione unije (ITU).

U izvještaju, koji važi za jedan od najkredibilnijih u svijetu jer se na njegove rezultate oslanjaju svjetske

vlade i finansijske institucije, stoji da je Bosna i Hercegovina prošle godine zabilježila pomak sa 74. na

69. mjesto, što znači da je ostvarila napredak od pet mjesta.

“Bosna i Hercegovina spada u grupu zemalja sa najdinamičnijim razvojem, a u toj grupi se još

nalaze Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), Fidži, Tajland, Oman, Katar, Belorusija i Gruzija”,

precizirano je u izvještaju.

Preko tri milijarde ljudi koristi internet širom planete, rast informaciono - komunikacione tehnologije

zabilježen je u skoro svakoj zemlji, a posljednji podaci pokazuju da je korištenje interneta u

konstantnom porastu – na globalnom nivou 6,6% za prošlu godinu.

Da je napredak širom svijeta više nego očigledan, svjedoči i prognoza da će do kraja godine čak 44%

domaćinstva imati internet, što je značajan napredak u odnosu na 2012. kada ga je imalo svega 30%

domaćinstava. U Bosni i Hercegovini se također očekuje nastavak trenda popularizacije interneta među

stanovništvom tokom ove godine.



RAD UDRUŽENJA BiH

Amsterdam

U UDRUŽENJU “BRON” AMSTERDAM IZABRAN NOVI PREDSJEDNIK

Na čelu uprave jednog od najstarijih BiH udruženja u Holandiji –“BRON” u Amsterdamu polovinom oktobra 2014. došlo je do redovne smjene predsjednika i pojedinih članova uprave. Umjesto Munevere Curovac na čelo “BRONA” došao je Arman Kurbegović, dok će poslove sekretara i blagajnika obavljati stari član Fuad Imamović. Prostorije udruženja biće otvorene svaki dan, kao i dugi niz godina do sada od popodnevnih sati. Od nedavno posjetioci mogu uz kafu i bezalkoholna pića poručiti i neko od gotovih jela iz tradicionalne bh. kuhinje uz povoljne cijene. Sve ovo radi se u želji da se obogati sadržaj rada udruženja, a i da se ostvare sopstvena finansijska sredstva. - U ovoj godini grad Amsterdam priznaje samo 30 odsto troškova po osnovu korišćenja prostorija, tako da smo prinuđeni puno toga i sami plaćati. Svakog mjeseca treba nam oko 700 eura za materijalne troškove. Uveli smo i članarinu samo da ne dođemo u situaciju da se moramo odreći svakodnevnog okupljanja i djelovanja, jer to oni koji se redovno okupljaju u “BRONU” ne žele, istakao nam je u kraćem razgovoru novi predsjednik. Jesen i zima iskoristiće se za intenzivnije aktivnosti. Do sada je održano nekoliko tematskih predavanja i promocija knjiga autora sa prostora Bosne i Hercegovine. Jedna od najposjećenijih promocija bila je u novembru kada je svoju knjigu “Zbijeg” promovisao Hasan Nuhanović, trenutno zaposlen u Memorijalnom centru u Srebrnici. M.Midzic

ISTRAŽIVANJEM POSVEĆUJU DUŽNU PAŽNJU IZBJEGLICAMA

Piše:Mujo Midžić Naučni i umjetnički projekat pod radnim naslovom “NEČUVENO POSEBAN DOPRINOS IZBJEGLICA GRADU“ (“ONGEKEND BIJZONDER-DE BIJDRAGEN VAN VLUHTELINGEN AAN DE STAD”) skoro već godinu dana realizuje se u Utrechtu, Roterdamu, Den Hagu i Amsterdamu. Projekat traje tri godine, a okončaće se prezentacijom ukupnih rezultata u oktobru 2016. godijne. Ovom prilikom anketiraće se 200 izbjeglica iz 16 zemalja svijeta, dok će među njima biti i onih koji vode porijeklo iz BiH i bivse Jugoslavije. Izbjeglice treba da govore o svom ukupnom položaju u Holandiji. Sve će to biti zabilježeno i audo-vizuelno, kao i odštampano u posebnoj publikaciji. Neke od zabilježenih intervjua umjetnički će obraditi slikari, fotografi, filmski stvaraoci, koreografi i pisci tako da će se i izbjeglice-umjetnici naći u situaciji da sačine i vlastite “portrete” na temu izbjegličkog života u Holandiji.

IzbErisuSesa PoPropoafi KraRuInsciljtri Inapreknj Stiznaizbpitajeduče

www.bihpla

bjeglice sa pitrejcima. Za: Mirela Kah

enad Alić i piprostora ex

osebno je znonađena gradsticaj afirmrmaciji usme

ajem oktobraukovodioci pstitucije za raeve projektagodine treba

ace, na prezedstavio je pjiga. On je g

chting BMPačajnih kultu

bjeglice i vršianjima izbje

dnim bh. klubestvovalo i d

atform.nl

rostora Ex Ja ovaj trogodhrimanović, Esac i filmski

x Jugoslavije

ačajno što ćađa biće sist

maciji naučneene predaje

a u Amsterdrojekta iz Foad sa izbjega i načine kaa puno urad

zentaciji projepjesnik iz Iragovorio o svo

, koji se bavurnih i naučniti arhivska i glica. Vrijedbom, prije jedesetak naš

Jugoslavije ndišnji projekaEdo Barak, Mstvaralac A

e.

će se život i tematizovane istine o dopza istorijsku

damu je detaondacije BMlicama (Vluc

ako će se doiti, jer za to pekta radilo ska Baban K

om životnom

vi unapredjennih institucijamuzeološkai podsjetiti n

ednu decenijih izbjeglica

naći će se u at angažovaMina Domić ntonije Nino

prisustvo izba i naučno oprinosu izbjeu nauku.

aljno prezentP za unaprechteling Weroći do objektpostoje mate

se i po stručnirkuria, Kurd

m putu i kultu

njem drustvea, kao i grada istraživanja

naše čitaoce u realizovao, o čemu sm

grupi sa Iranni su i stručni Inesa Jaša

o Žalica. Međ

bjeglica u Hoobrađena saeglica ukupn

tirano šta seedjenje društrk), objasnili ivne i umjetnerijalni i strunim grupamad, koji je u izburološkim raz

ene participaske uprave a. Projekat fda je BMP,

o i jednu pozmo tada pisal

ncima, Čileanjaci različitiarević. Od umđu anketiran

olandiji istraža više aspekanom razvoju

e za proteklutvene particisu direktnim

ničke istine očni resursi.a. Na jednojbjeglištvu u zlikama izme

acije, okupioiz četiri gradfinansiraju i fu saradnji s

zorišnu predsli.

GOUDA, 2

ancima, Iracah profila, odmjetnika bićim naći će s

živati u arhivata. Ovim čiHolandije. A

godinu danpacije iz Am

m i indirektnimo izbjeglicam

od grupa svHolandiji objeđu Holandij

o je na ovomda u kojima cfondovi EU ksa Vluchtelinstavu. U pre

28. decembar

anima i nama pozne prisutan sl

se i desetak

vima i muzejnom pružiće

Akcenat ce b

na postiglo. msterdama, km saradnicim

ma u Holand

voje stvaralajavio nekolikje i Iraka.

m projektu nizce se anketikoji se bave

ng Werkom i edstavi je

r 2014.

30

atih likar lica i

jima. e se biti i na

kao i ma iji. Za

aštvo ko

z rati



K U L T U R A

OBJAVLJENA KNJIGA “PRIKRIVENI GENERAL” O SKRIVANJU FILMSKIH ROLNI

SA SNIMCIMA O ZLOČINIMA U SREBRNICI

Foto: NB Den Haag, 11. juli 2014. Sekvenca iz Sjećanja na Genocid Srebrenice

Poznati publicista Edwin Giltay je 26. novembra 2014. u Amsterdamu promovisao svoju knjigu pod naslovom “Prikriveni general” (“De Doofpotgeneraal”) koja nosi i podnaslov “Vladina spijunaža u preduzeću” (“Overheidsspionage op de bedrijfsvloer”). U punoj sali za promocije lista NRC autor je, podstaknut pitanjima moderatora, govorio o pokušaju zvaničnih institucija u Holandiji da prikriju pojedine materijalne dokaze o zbivanjima u Srebrnici. Među tim dokumentima ima i autentičnih snimaka zbivanja nakon pada Srebrenice i odvođena ljudi u smrt. Ova saznanja izazvala su pažnju i nekih parlamentaraca, kao i direktnih učesnika ovih tragičnih zbivanja u ljeto 1995. u Srebrnici. O ovim saznanjima publiciste Giltaya ,očekuje se, tek će se govoriti. Tadašnji ministar u vladi Holandije Jan Pronk napisao je: “Sve je detaljno opisano i dobro dokumentovano.” Treba se nadati da će ova veoma zanimljiva knjiga biti prevedena i za tržište BiH kako bi pružila još jedan doprinos u sklapanju ukupnog srebreničkog tragičnog mozaika. M.M.



Edwin Giltay: ‘Nadam se da ova knjiga moze biti jedno oktkrivenje.’

(‘Ik hoop dat dit boek een eyeopener kan zijn.’) Iz saopštenja za štampu:

Vojni obavještajni skandal otkriven u knjizi “Prikriveni general” (De Doofpotgeneraal)

General sa tri zvjezdice na ramenu angažuje jednog privatnog špijuna da njuška po jednom privatnom

preduzeću. I to nikog drugog nego njegovu suprugu. Radi se o unutrašnjem sukobu u Vojnoj

obavještajnoj sluzbi u kojem samo obični građani postaju žrtve. Tako nešto možete očekivati u

Pyongyangu, a ne u savremenoj demokratskoj zemlji. Ovo je ipak doživio autor Edwin Giltay – o čemu

piše u svojoj knjizi Prikriveni general. U ovoj knjizi on daje izvještaj o prilično providnom nastupu tajnog

agenta u jednoj internet firmi u kojoj je radio. Jedan agent ga je prvo pokušao regrutovati kao vojnog

analitičara. U isto vrijeme je pratio njegovo kretanje. Predmet ovog odmjeravanja snaga u

Ministarstvu odbrane bile su čuvene filmske rolne o Srebrenici. Agent koji je regrutovao Giltaya

htjeo je publikovati da fotografije u najmanju ruku nisu uspjele. Time bi pozicija generala sa tri zvjezdice

bila potkopana. Prikriveni general je jedna reakcija na ovaj špijunski skandal. Apsurdne posljedice

ovog skandala Giltay je precizno opisao. Imajući u vidu tekuće sudske procese kao posljedicu

drame Srebrenica, ova knjiga je sasvim sigurno od aktuelnog i velikog značaja. Edwin Giltay

(1970) je freelance urednik. Radio je kao tehnički analitičar za IBM Nederland i kao pomoćnik

menadžera u Deloitte. Prikriveni general je njegov dokumentarni prvijenac.



- ’Minuciozno pisano i dobro dokumentovano.’ – Jan Pronk, bivši ministar

- ‘Podsjeća na sferu famoznog Našeg čovjeka u Havani od Graham Greena’ – Christ Klep, vojni

istoričar

- ‘Knjiga je uznemiravajuće otkrivenje o načinu rada naših tajnih službi.’ - Philip Dröge, novinar.

De doofpotgeneraal: Izdavač SpeakEasy | €18,95 ISBN 978-94-92146-00-7

214 stranica www.dedoofpotgeneraal.nl

PROMOVISANA KNJIGA HASANA NUHANOVIĆA “ZBIJEG – PUT U SREBRNICU”

Hasan Nuhanović na promociji knjige “Zbijeg” na Tribunalu u Hagu

U Holandiji je polovinom novembra 2014. promovisana knjiga Hasana Nuhanovića “Zbijeg-Put u Srebrenicu”. O knjizi je govorio autor u Den Hagu, Roterdamu, Amsterdamu, Arnhemu i Eindhovenu. Promocija je održana na Tribunalu u Den Hagu, Islamskom kulturnom centru u Roterdamu Udruzenjima BiH u Amsterdamu, Arnhemu i Eindhovenu, gdje autor govorio o svojoj drugoj knjizi. Moderator promocije u Amsterdamu je bio dopisnik lista “Dnevni Avaz” iz Holandije Alosman Huseinović. Inače, Nuhanović je poznat čitalačkoj publici i stručnoj javnosti kao autor poznate knjige “POD ZASTAVOM UN-a MEĐUNARODNA ZAJEDNICA I ZLOČIN U SREBRENICI”. Pojavljivao se i kao svjedok pred Međunarodnim krivičnim sudom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije u Den Hagu, a posljednjih godina je zajedno sa porodicom Mustafić angažovan na tužbi protiv države Holandije jer je dopustila da se u smrt odvedu najuži clanovi njegove porodice i pogube od strane vojske Republike Srpske. Polovinom novembra 2014. proces se počeo voditi i pred Vrhovnim sudom u Arnhemu. Optuženi su bivši komandant Trećeg holandskog bataljona u Srebrenici Thomas Karremas i njegova dva pomoćnika. Nuhanović je ovom prilikom dao iskaz koji je trajao preko šest sati.



Hasan Nuhanović je do aprila1992. bio četvrta godina Mašinskog fakulteta u Sarajevu. Od 1993. u Srebrnici počinje da radi kao prevodilac engleskog jezika za potrebe UN, što je detaljno opisao ranije u knjizi “Pod zastavom UN-a”. U drugoj knjizi “Zbijeg -_Put u Srebrenicu”, izdatoj u prvoj polovini 2014. u Sarajevu, u izdanju “Mediacentra” i uz podrsku “Fondacije Heinrich Böll”, govori o tome šta se događalo njemu, bratu i roditeljima od samog početka rata u BiH pa do njegovog angažovanja kao prevodioca 1993. godine. Kroz njihovu tragičnu sudbinu u prvoj godini agrsije na BiH odslikava se sve ono dramatično i tragično iskustvo u istocnoj Bosni, posebno na području Vlasenice, Žepe, Bratunca, Zvornika i najvećim dijelom Srebrnice. - Genocid, koji se dogodio u julu 1995. na području Srebrnice i šire, samo je završnica onoga šta su agresori činili Bošnjacima od aprila 1992., istakao je autor na promociji u Amsterdamu. U punoj sali udruženja “BRON” u Amsterdamu 14. novembra prisutni su u dvočasovnom izlaganju Hasana Nuhanovića čuli više potresnih detalja o tragičnoj sudbini naroda zatečenog na ovim prostorima i neprestanoj borbi sa agresorom i glađu. - Mislio sam da knjizi dam naslov “GLAD”, kada sam je počeo pisati, jer je zaista svo vrijeme ovo bio isti problem kao i strah i borba protiv onih koji su nam željeli oduzeti živote. Kada pročitate “Zbijeg” u to ćete se uvjeriti i sami, rekao je autor. Prisutni su postavljali razlicita pitanja autoru, kao što je mogućnost promocije njegove knjige u Beogradu, a davate su mu i preporuke da i dalje bilježi i objavljuje sve one događaje u kojima je učestvovao i bio svjedok, a vezani su za ratnu golgotu Bosne i Hercegovine. - Trudiću se, ako mi to psihofizičke mogućnosti dozvole, da nastavim sa pisanjem i opišem mnoga zbivanja koja nisu ušla u dvije već objavljene knjge. Za to imam podršku javnosti i porodice, završio je Nuhanović svoje izlaganje u Amsterdamu, pozdravljen snažnim aplauzom prisutnih u udruženju “BRON” u Amsterdamu. M.Midžić

Zapalili ste mi dom. Razrušili mi grad. Pobili mi prijatelje.

Lišili me uspomena. Ipak sam vas prevario.

Niste mi uzeli još najdragocjeniju stvar Jos uvijek sam ŽIV.

20.09.1992. Kemal Kolić - Zbirka pjesama „Povratak sebi“ („The Return to Myself“), štampana na Bosanskom i Engleskom jeziku.



DRUGA SMOTRA FOLKLORNOG STVARALAŠTVA DIJASPORE BOSNE I HERCEGOVINE U BIHAĆU

Bihać od 11.06. - 14.06. 2015.

Na nedavno održanom sastanku Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine u Birminghamu odlučeno je da se po drugi put u saradnji sa gradom Bihaćem organizira DRUGA SMOTRA FOLKLORNOG STVARALAŠTVA DIJASPORE BOSNE I HERCEGOVINE. Manifestacija će se održati u Bihaću od 11.06. - 14.06.2015.

Dinka Hrustanović Nakon prošle uspješne smotre Glavni odbor Svjetskog saveza nije imao težak zadatak prilikom donošenja ove odluke, jer se pokazalo da su partneri u projektu odlično shvatili svoje uloge i odradili izuzetno kvalitetan program. Ove godine očekuje se još veći odziv folklornih grupa iz čitavog bh. iseljeništva. Kao i protekle manifestacije, selektor Smotre je članica GO SSDBiH iz Slovenije Dinka Hrustanović, koja nam je dala prve informacije: “Konkurs za učešće na Smotri folklornog stvaralštva dijaspore Bosne i Hercegovine je otvoren do kraja februara mjeseca. Grad Bihać, kojeg često zovu “vrata Bosne”, je ponovo otvorio ta svoja vrata, a bogami i srce, svojoj dijaspori i na djelu pokazao da mu je itekako stalo do naših iseljenika. Kompletan program odvijaće se na glavnom trgu u Bihaću u Bosanskoj ulici gdje će biti postavljena velika bina i gdje će građani Bihaća i njihovi gosti uživati u programima koje će izvoditi bh. folklori iz dijaspore. Cilj ove smotre je da našim zemljacima u domovini pokažemo da mi u dijaspori itekako vodimo računa o očuvanju tradicije i kulture Bosne i Hercegovine, potom da na ovakvim manifestacijama naši mladi naraštaji uče ko su, šta su, odakle su im korijeni te, naravno, da stiču nova prijateljstva i upoznaju se sa vršnjacima iz domovine.” Možete li nam reći ko ima pravo učešća i koliko folklora se može prijaviti? - Pravo učešća na folklornoj smotri imaju sve folklorne grupe iz dijaspore Bosne i Hercegovine. Prednost imaju folklorne grupe koje su članice SSD BiH. Prijaviti se mogu i ostale autohtone grupe iz različitih država, koje će imati status gosta. Učesnici će, također, biti dva folklorna društva iz Bosne i Hercegovine. Broj folklornih grupa nije određen, u ovisnosti od broja prijava će se odrediti i predstavljanje folklornih grupa. Svaka grupa će se predstaviti sa dvije koreografije koje izviru iz tradicije BiH. Gostujuća društva se predstavljaju koreografijama iz područja države odakle dolaze. Šta je sve predviđeno programom i kakva su očekivanja od ove Smotre? - Program folklorne smotre je koncipiran tako da omladini ne bude dosadno, da uz nastupe, druženje, pjesmu i igru upoznaju i domovinu iz koje su potekli i sve njene ljepote. Folklorna smotra bh. dijaspore je veoma važan festival za cijelu dijasporu, a i za naše građane u BiH. Mladi imaju mogućnost da usavršavaju jezik, da upoznaju kulturne vrijednosti BiH. To je način da se dijaspora BiH okupi na jednom mjestu, da se razmijene iskustva, međusobno druže i upoznaju svoje korijene. Također i jedan od načina da se građani BiH informišu o radu i zalaganju dijaspore oko očuvanja tradicije BiH. Sa boljim međusobnim odnosima dolazi i do bolje saradnje i pomoći jedni drugima.



Mi u SSDBiH koristimo priliku da se zahvalimo gradonačelniku Bihaća Emdžadu Galijaševiću i njegovim saradnicima na nastavku dugogodišnje odlične saradnje između SSDBiH i Grada Bihaća.« Za učešće na SMOTRI FOLKLORNOG STVARALAŠTVA DIJASPORE BOSNE I HERCEGOVINE bosanskohercegovačka folklorna društva iz dijaspore mogu se prijaviti selektoru Smotre Dinki Hrustanović, Kranj, Slovenija na mail: [email protected] najkasnije do 28.02.2015. Pripremio: Namik Alimajstorović

NAIDA RIBIĆ I MUSTAFA HADŽIIBRAHIMOVIĆ SA DOKUMENTARCEM “NEKI DRUGI SVIJET” I NA HOLANDSKOJ TELEVIZIJI

20.12.2014.

Autori filma Naida Ribić i Mustafa Hadžiibrahimović

Naida Ribić i Mustafa Hadziibrahimović su bili gosti Holandske nacionalne TV NPO 2 20. decembra

2014. Oni su autori poznatog dokumentarnog filma “Neki drugi svijet” (“Een Andere Wereld”). Film je

jedan intimni filmski portret o Bošnjacima koji žive u mjestu Halilbeyli u Turskoj.

Halilbeyli u Turskoj

Halilbeyli se nalazi blizu Izmira i ima oko 2300 stanovnika. Osnovali su migranti iz Bosne prije više od

120 godina. Oni su napustili svoju domovinu Bosnu jer su bili zabrinuti za svoju budućnost nakon

povlaćenja Otomasnke vlasti. Potomci bosanskih migranata u Halilbeyliu su do današnjih dana sačuvali

svoj bosanski jezik, kulturu i tradiciju.

Većina mještana osjeća neobjašnjivu ćežnju za domovinom Bosnom i Hercegovinom. Oni žive još

uvijek u jednom davno proteklom vremenu ili u vremenu koje polagano nestaje. Dokumentarni film

“Neki drugi svijet” pruža mogućnost da vidimo jednu autentičnu sliku iz tog života .



‘Neki drugi svijet’ je svoju premijeru doživio je na Sarajevo Film Festivalu (SFF) 2011., nakon čega su

uslijedile projekcije na Tuzla Film Festival-u, a zatim u Amsterdamu, Roterdamu i još nekoliko

gradova u Holandiji. Premijera filma za Tursko tržište održana je u samom selu Halilbeyli, a film je

prikazan u još pet turskih gradova. Zbog velikog interesovanja film je 2013. godine gostovao i

na Festivalu BH filma u Chicagu.

Link za film: https://www.youtube.com/watch?v=agfk9eLmQYk

Dž. Kurić

KONCERT DINE MERLINA U HOLANDIJI

Piše: Naida Ribić

Koncert Dine Merlina u Udenu

Uden, 15. novembar 2914.

Nakon pauze od par godine Dino Merlin i njegov tim su nas počastili ponovnim gostovanjem u zemlji lala i kanala - u Holandiji. U organizaciji " D@J ENTERTAINMENT-a " je napravljen jedan megalomanski koncert u holandskom gradu Uden. Kao i u drugim zemljama u kojima je gostovao i kod nas je Dino promovisao svoj novi album "HOTEL NACIONAL" i, naravno, počastio nas je svojim starim hitovima. Sama organizacija je bila perfektna. Od momenta kad dolaziš na mjesto koncerta gdje su nas obućeni u žute fluorescentne jakne sa lampama u rukama vodili do mjesta gdje se možemo parkirati pa do obezbjeđenja. U blizini ulaza je bila prostorija za kupovinu karata gdje nisu bili dugi redovi jer su se prije na mjesec dana mogle putem interneta kupiti elektronske ulaznice a bilo ih je i u slobodnoj prodaji. Cijena ulaznice je bila 30 eura za nas obične smrtnike a za one sa malo boljim novčanikom mogle su se kupiti VIP karte za 40 i 50 eura, zavisno koliko si želio da budeš odvojen od mase. Uz tu prostoriju je bila montirana mini ćevabdžinica gdje su mnogi mogli uživati u ukusnim ćevapima. Na ulazu stroga kontrola karata, tašni i nas samih.



Prostor održavanja koncerta je bio velik i dobro organizovan... Uz sam ulaz garderoba, 1 euro po jakni. Zatim upotreba toaleta 2 eura za cijelu noć, žeton za piće 2,5 eura po žetonu, a piće je koštalo 1 ili 1,5 žeton. Svi žetoni su se prodavali na razližitim mjestima, na efikasan način, bez nervoze ili gužve. Piće se moglo kupiti na 3-4 mjesta. Radilo se profesionalno, brzo i bez velikih redova. Dosta pića je bilo pripremljeno i već nasuto u čase, da bi išlo brže. Bila je prisutna EHBO ekipa “za zlu ne trebalo” i dosta čuvara, kojih je najviše bilo u VIP prostorima. Da se mi iz mase ne bismo ugurali kojim slučajem na mjesto koje nam ne pripada, koncert je trebao da počne u 21h. Tako je pisalo na svim reklamama i na kartama. Pohrlili Bosanci i Hercegovci sa svih strana Holandije da bi stigli na vrijeme i onda - ćorak. Ne bi mi bili mi kad bi nešto na vrijeme počelo! Bez obzira sto već decenijama živimo u zemlji tačnosti, gdje čak i u staračkim domovima svi programi počinju u sekundu kad je planirano, mi to nikada nećemo moći jer namamo tu naviku i tu savjesnost tj. poštovanje prema posjetiocima.

Od 20.30h - kad su mnogi počeli dolaziti do 23.30h - NIŠTA. NIKO čak ni da kaže "DOBRO VEĆE, DOBRO DOŠLI", da se obrati publici i pozdravi je. Da se napravi neki mali predprogram da ne blejimo ko ovce i vrtimo se u krug ko muhe bez glave. (AL SE ZATO DOBRO PILO!!) I, što je najgore, SVI ŠUTE, niko se ne buni. Svako čeka iako ni sam ne zna do kada, iako se platilo za noć zabave.

"Ma tako je to kod nas", kažu. "Svaki put je isto, navikli smo. Kad je nedavno Severina dolazila čekali smo do pola jedan da bi se onda udostojila pojaviti i možda sat vremena pjevati. To smo mi" - rekoše mnogi sa kojima sam razgovarala. A ja sam se osjećala k’o ovca u toru. Ovce strpaš u tor gdje hoćeš i ovce čekaju dok ne dođes po njih. A svi koji organizuju bilo šta se, naravno, nece nikad promijeniti dok mi ne promijenimo sami sebe i svoj mentalitet. Dok se ne prestanemo miriti sa tim da nas uporno prave budalama za naš vlastiti novac. Dok ne naučimo koliko je disciplina bitna za progres. Koliko je bitno da nas poštuju oni koji profitiraju od našeg novca. Živimo u zemlji gdje je moto "KLIJENT JE KRALJ" a dozvolimo da nas prave ovcama. Do nas je!

Prije nego sto je počeo koncert pojavio se neki DJ i pustio 2-3 pjesme da nas malo razdrma i onda je došao BIG MOMENT. Njegovo veličanstvo DINOOOOO MERLIIINNN. Ruke u zraku. Ovacije. Svi pjevamo Školjku. I počelo je. Za sve što su Dino i njegova ekipa prezentovali mogu reci EJVALA. Profesionalci u srcu i duši. Pjevao je srcem i dušom, plesao, zabavljao nas. Cijela ekipa je za čistu desetku. Svjetlosni efekti, prateći vokali. Uživali smo dva sata bez prestanka. I bilo nam malo.....Htjeli smo još. Ono što je mene fasciniralo je da je bilo puno mladih koji su se rodili u Holandiji i koji su, zajedno sa nama starijima, pjevali sve njegove stare hitove iz doba kad se nisu ni rodili. To sve govori o njegovoj veličini kao pjevača, o hitovima koji postoje za sva vremena. Ja sam na koncert išla sa prijateljicama i sa svojim starijim sinom Adisom i zajedno smo pjevali "Kad zamirišu jorgovani", "Bosnom behar probeharao", "Nedostaješ", "Furaj mali"...sve pjesme nastale prije njegovog rođenja. Skakali su mama i sin zajedno, dizali ruke u zrak, pjevali...PA KUD ĆES VEĆE LJEPOTE!

DINO HVALA ZA SVAKU PJESMU. Hvala za sva probuđena sjećanja i emocije, suze. D@J ENTERTAIMENT, HVALA ŠTO STE DOVELI DINU KOD NAS. Želim vam puno sreće u organizaciji svih sljedećih megalomanskih koncerata uz jednu napomenu - ne puštajte nas da čekamo ko ovce pri dolasku neke druge zvijezde. Pokažite svoju veličinu i profesionalnost sa početkom programa na vrijeme i ispunjenjem "praznog prostara" dok se ne pojavi NJEGOVO VELIČANSTVO - PJEVAČ.



S P O R T

Gledano iz ženskog ugla: PAPE - DA ILI NE ?

Piše: Naida Ribić

Safet Sušić - Pape

Već neko vrijeme je tema SUŠIĆ i REPREZENTACIJA BiH najaktuelnija na netu. U onom negativnom kontekstu. Oni koji se razumiju u fudbal (muški svijet) imaju svoje teorije i objašnjenja za sve greške koje se dešavaju. Svi znaju bolje. Kao da Safet i naši zmajevi ne žele pobjedu, ne žele kvalifikaciju. Ja, evo, pokušavam sa jednim ženskim mozgom da shvatim neke stvari. Pitam se kako neko koga smo do jučer dizali u zvijezde, ko je bio naš heroj, koga smo u pjesmama opjevali odjednom ne valja i na njega se baca drvlje i kamenje? Kako je neko, ko je doveo reprezentaciju po prvi put na Svjetsko prvenstvo, tad znao šta da radi i kako treba a sad ne zna? Pokušavam razumijeti da oni isti koji su pjevali pjesme o njemu, kleli se u njega, sada su najglasniji u optužbama i kritikama.

Šta je to u nama ljudima? To se isto desilo i sa Džekom....sa mnogim drugima. Ljubav i mržnja…Dok si dobar i postižeš rezultate volim te, kad to prestaneš mrzim te...Pljujem po tebi.



Moj ženski mozak je svjestan da nije lako. Mi smo jedna mala, siromašna zemlja koja se bori za svoj opstanak. Zemlja u kojoj žive i oni koji je ne vole, koji je ruše i koji navijaju za protivničku ekipu. Neki su igrali za BiH a slikali se sa zastavama susjednih država. Kako neko ko domovinu za koju igra ne nosi u srcu može i da se bori za rezultat? Istina je da mnogi bh. fudbaleri koji su izuzetno dobri i kvalitetni igraju za evropske klubove i da su se odlučili za dresove drugih država, ali za uspjeh bh. reprezentacije je potreban tim.

Kako i gdje naći prave i kvalitetne igraće?

O taktikama i potezima Sušića kao trenera ne želim govoriti jer sam laik. To ostavljam onima koji su experti. Ali kao ljudsko biće mislim da trebamo imati više respekta i poštovanja… Ne napadati, ne psovati, ne ismijavati, ne obezvrjeđivati onoga u kog smo se do jučer kleli, onoga ko nam je donio toliko radosti i ponosa u mnogo slučajeva. Ako treba da ode sa funkcije neka ide al uz poštovanje i respekt. Nije ni njemu lako. I on bi želio da smo jučer, i svaki put, pobijedili, ali ne ide. Teško je prosipati iz šupljeg u prazno i pokrivati se dekom koja je puno kraća nego što nama treba. Recimo svoje mišljenje. Tražimo bolje - ako ima, al nemojmo vrijeđati. Svako ima osjećanja, dušu i ponos. Zašto da nanosimo bol onome koji je već ima dovoljno u sebi? Ja sam za ono šta odluči Nogometni savez i oni koji su kompetentni da o tome odlučuju. Safetu Sušiću izražavam duboko poštovanje za sve što je do sada uradio. Kad si pod velikim pritiskom i lupom onda se prave jos veće greške. Koliko puta su najbolji fudbaleri na svijetu promašili penale koji su odlučivali utakmice i njihov dalji plasman upravo zbog velikog pritiska!

Ja neću nikad prestati voljeti svoju domovinu, zmajeve i sve one koji na bilo koji način doprinose razvoju i napredku MOJE JEDINE DOMOVINE. Pa čak i kad griješe....i kad osvajaju zadnja mjesta. Jer PRAVA LJUBAV TRAJE VJEČNO, U DOBRU I ZLU.

S postovanjem,

Naida

Abdel Metalsi: NADAM SE DA ĆU OVE SEZONE DEBITOVATI ZA PRVI TIM VITESSE Piše: Edin Isanović Mladi nogometni reprezentativac BiH Abdel Metalsi član je holandskog Vitessea. Ovaj 20-godišnjak trenira sa seniorima, a prvenstvene utakmice igra za drugi tim "žuto-crnih“. Nastupa na stoperskoj poziciji, ali može biti alternativa na desnom beku. Metalsi je svoj kvalitet pokazao na jednom kampu koji je organizovao Nogometni savez BiH i dobio je poziv selektora Vlade Jagodića. Potom je prenio dojmove nakon prvog poziva u U-21 selekciju za mečeve protiv Austrije i Mađarske gdje su mladi Zmajevi doživjeli debakl. "Sve je bilo dobro osim rezultata. Momci su bili super i brzo sam se uklopio u ekipu.Vladala je odlična atmosfera među mnogo novih igrača u U-21 reprezentaciji. Moram da kažem da sam sjajno prihvaćen od strane selektora Jagodića i ostalih članova stručnog štaba.Vrlo sam sretan, zadovoljan i ponosan što sam dobio priliku u bh. timu. Želio bih da se zahvalim i gospodinu Muratu Jahi, kordinatoru omladinskih selekcija NFSBiH i svima ostalim koji su mi ukazali povjerenje“, kazao je Metalsi za naš portal.



Abdel kaže kako je nogomet počeo trenirati sa šest godina u lokalnom klubu Ultrajectum iz Utrechta, a kasnije je preselio u Vitesse. Debitant u mladoj bh. nacionalnoj vrsti naglašava kako je selektor bio zadovoljan njegovim nastupom. "Dobio sam priliku u posljednja dva kvalifikaciona meča. Selektor i stručni štab istakli su da su zadovoljni sa mnom i da su vidjeli mnogo pozitivnih stvari. Nastupao sam na mjestu desnog beka. Nisam igrao svoju prirodnu stopersku poziciju gdje sam mogao mnogo više da pokažem. Vjerujem da ću dobiti poziv i priliku da nastavim dalje nastupe za selekciju U-21 u narednom ciklusu sa igračima godišta '94., '95. i 96", kazao je bh. reprezentativac. Na kraju je govorio o svom aktuelnom klubu. "Treniram sa prvom ekipom, a igram prvenstvene utakmice za drugi tim Vitessea. Imam profesionalni dvogodišnji ugovor do 1. jula 2015.godine. Nadam se da ću ove sezone debitovati u prvom sastavu i tako nastavit svoje nastupe za ovaj sjajan klub. Prošle sezone bio sam nekoliko puta u selekciji prvog tima od 18 igrača. Sjedio sam na klupi na prvenstvenim utakmicama. Vitesse je osnovan 14. maja 1892 godine, a vlasnik je ruski biznismen - Aleksandar Ziriniski. Sve je odlično organizovano do najmanjeg detalja. Od 2013. godine klub ima novi moderan trening kompleks za akademiju i prvi tim. Najbolji je u zemljama Beneluksa“, zaključio je Metalsi čiji su uzori Ramos i Spahić. (Klix.ba)



Z D R A V L J E

SNIŽAVANJE VISOKOG HOLESTEROLA LIJEKOVIMA JE ŽIVOTNO OPASNO

Prof.dr. Walter Hartenbach Zdrave proglasiti bolesnima, s farmaceutskom industrijom kao glavnim igračem. Prof. dr. med. Walter Hartenbach autor je doista intrigantne knjige DIE CHOLESTERIN-LOGE, Das Marchen vom bosen Cholesterin. Knjigu je moguće naći i na policama naših knjižara i to pod naslovom "LAŽ O HOLESTEROLU, Bajka o lošem holesterolu" (EruditA Zagreb, 2004.). Anyway, ova bajka je posvećena, kako tvrdi dr. Hartenbach, jednoj od najvećih prevara na području savremene medicine koja se temelji na neistinitim tvrdnjama o holesterolu, tvrdnjama proizašlih iz usta lakome farmaceutske industrije. Svoju tezu autor je potkrijepio sažetim prikazom radova priznatih američkih i evropskih stručnjaka za holesterol, kao i s više stotina ličnih istraživačkih radova na temu holesterola. Poimence navedene farmaceutske kompanije, prema tvrdnjama autora, izdvajaju goleme svote novca za dijabolisanje holesterola, te manipuliranjem statističkim podacima i širenjem netačnih podataka, otvaraju mogućnost ljekarima da veliki broj korisnika njihovih usluga učine njihovim trajnim pacijentima. Hartenbach navodi brojke od 50 do 75 miliona eura po statistici, koje se prosječno izdvajaju radi prikrivanja i lažiranja svih negativnih rezultata i posljedica nasilnog snižavanja holesterola i pokušaja da ga se proglasi odgovornim za pojavu srčanog infarkta (činjenica koja se, međutim, ne može potvrditi niti jednom znanstveno-medicinskom studijom). Hartenbach dalje navodi konkretna imena naučnih studija koje su dokazale da statističke studije ne prolaze na ispitu naučnih provjera. Zaključak studije Simvastatin (4-S) u kojoj su ispitane 4444 osobe, glasi: "Povišen nivo holesterola ne utiče na razvitak ateroskleroze niti na srčani infarkt. Snižavanje holesterola nema smisla i stoga nije indikovano." Finska multifaktoralna studija (više od 2000 ispitanih osoba) pokazuje "trostruko veći procenat srčanog infarkta i trećinu više smrtnih slučajeva kod osoba liječenih lijekovima za snižavanje holesterola nego u grupi koja nije liječena".



Helsinška srčana studija I.(1987.) sa 700 ispitanih osoba pokazala je 40% više smrtonosnih nuspojava zbog snižavanja holesterola u odnosu na kontrolnu skupinu. Uz to je zabilježen i porast smrtnih slučajeva od raka izazvanog snižavanjem holesterola. Framinghamova studija (4500 osoba), pak, je bezuspješno pokušala dokazati korisnost lijekova za snižavanje holesterola. Suprotne tome, studija je zabilježila značajno povećanje umrlih od raka izazvanog lijekovima za snižavanjem holesterola. Rezultati tih naučnih studija mogu se svesti na nekoliko istih zaključaka: 1) Holesterol ne utiče na razvitak ateroskleroze ili srčanog infarkta. 2) Visoke vrijednosti holesterola povezane su s očekivanim dugim životnim vijekom i s niskom učestalošću oboljevanja od raka. 3) Snižavanje nivoa holesterola povezano je s mnogobrojnim smrtnim slučajevima i učestalom pojavom malignih bolesti. Unatoč svemu, orijentacijske tablice o visini holesterola i dalje se usklađuju prema finansijskim interesima farmaceuta, tako da se ljestvica "normalne" vrednost holesterola spušta sve niže i niže. S obzirom da prosječna vrijednost za odrasle širom svijeta iznosi 6,5 mmol/l, dok kod 20% stanovništva ona iznosi 7,8 mmol/l do 9,1 mmol/l (što je znak povišene vitalnosti), tim se tablicama veći deo odraslog stanovništva proglašava bolesnim i upućuje na liječenje. Ono što "oni" ne žele da shvatimo je da je holesterol osnovni sastojak steroidnih hormona, pa tako i kortizola, dominantnog hormona stresa. Snižavanjem holesterola dolazi do smanjenja proizvodnje hormona, a time i do snižavanja duševnih i fizičkih sposobnosti. Daljnje kontraindikacije snižavanja holesterola mogu biti impotencija muškaraca, neplodnost žena, smetnje u izgradnji muskulature i koštanog sistema te poremećena ravnoteže elektrolita sa smrtonosnim srčanim i cirkulacijskim smetnjama, osobito zbog snižavanja glukoze i nedostatka kalijuma. Holesterol učestvuje u cjelokupnom procesu izmjene materije, u uspostavljanju ravnoteže bjelančevina, hormona, elektrolita i vitamina te u oslobađanju svih energetskih supstanci. Nema ni jedne jedine situacije koja bi mogla opravdati snižavanje nivoa holesterola. Naprotiv, svako snižavanje je opasno, često, nažalost, i smrtonosno (pri tome navodeći literaturu: Apfelbaum, Berger, Hartenbach, Holtmeier, Immich, Kaltenbach, Newman, Skrabanek, VVorm, Stehbens). Svoja naučna otkrića i rezultate istraživanja naposljetku je sročio u dokument koju je dostavio na adrese više od 100 medicinskih univerzitetskih ustanova, političara i medija. I dok su se političari i javni mediji bez zadrške i bez imalo znanja glasno uključivali u raspravu, stručni medicinski krugovi su, barem simbolično, zapljeskali pokušaju da se nauci da prednost pred poslovnim interesima.



http://www.bhembassy.nl/film.html

Vijesti iz Bosanske doline piramida

Zaokret svjetskih medija u priznanju bosanskih piramida

"DISCOVERY SCIENCE" TV KANAL: "BOSANSKE PIRAMIDE SU ENERGETSKE MAŠINE"

Bosanske piramide ponovo su uzburkale svjetsku javnost. Trenutno se prikazuje tridesetominutna epizoda o otkriću najvećih svjetskih piramida u Visokom, na jednom od najgledanijih svjetskih televizijskih kanala: “Discovery Science Channel”. Epizoda se emituje u okviru serijala “Neobjašnjene misterije” (“Unexplained Files”, sezona 2014-2015).

Dokumentarac je sniman tokom maja i juna 2014. Autori su pribjegli uobičajenom obrascu kada je o ovoj vrsti emisija riječ: pokušali su napraviti balansiranu sliku o ovom otkriću. S jedne strane su uključili četiri britanska i američka stručnjaka, odranije deklarirana oponenta ovom otkriću, iz oblasti arheologije, geologije, egiptologije i fizike. S druge strane bio je pronalazač piramida dr. Semir Osmanagić i fizičar iz Zagreba Slobodan Mizdrak.

Britanski arheolog Henry Chapman, koji je postao poznat u svijetu nakon što je u dokumentarcu “Discovery” kanala tvrdio kako piramide u BiH ne postoje, govorio je o tome da prije 12.000 godina nije bilo razvijenih društava već samo primitivna lovačka plemena. Urednici emisije su ga lako demantirali pokazujući slike otkrića iz istočne Turske i megalitnu lokaciju Gobekli Tepe, građenu prije više od 12.000 godina, koja je plod vrlo razvijene civilizacije. Egiptolog Campbell Price je govorio o prevaziđenoj teoriji da je za gradnju egipatskih piramida bilo potrebno desetine hiljada radnika i pri tome je prikazivao primitivne drvene i kamene alate iz egipatskog muzeja (?).

Geolog Dougal Jerram je tvrdio da su piramide mogle nastati procesom zvanim “hladno željezo” kada prirodne željezne ploče ispod zemlje u koliziji sa zemljom iz susjednog pravca formiraju trokutastu stranu. Pri tome nije uspio objasniti kako nastaju četiri trokutaste strane, perfektne orijentacije prema stranama svijeta. Henry Chapman je izrazio sumnju da “Osmanagić sam kopa tunele u Visokom”. Ubrzo su ga urednici dokumentarca demantirali prikazujući slike novootkrivenih tunela s vodom, brojnih raskršća, suhozidova i podzemnih komora.

Prijatno iznenađenje je da autori priloga nisu u montaži isjekli izjave Osmanagića o naučnim argumentima. Tako je citirana analiza Instituta za agropedologiju o starosti nanosa zemljišta iznad piramida od više od 12.000 godina, te analize naučnih instituta o blokovima na Bosanskoj piramidi Sunca koji predstavljaju vještački lijevani beton.



Tvrdnje britanskih arheologa da su piramide grobnice faraona su demantirane činjeničnim stanjem da u egipatskim piramidama mumije nisu pronađene već u Dolini kraljeva.

U drugom dijelu emisije autori su postavili pitanje “šta je onda svrha piramida ako nisu grobnice”?

Osmanagić ubjedljivo dokazuje tezu da su piramide energetske mašine koje su koristile prirodne energetske izvore, podzemne vodene tokove kao generatore elektriciteta, provodljive materijale, kvarcni kristal i keramiku, te geometrijski oblik piramide, a sve to u svrhu stvaranja moćnih energetskih zraka. Izmjereno je da su one po svojoj prirodi elektromagnetne i ultrazvučne.

Fizičar dr. Robert Lomas dopušta mogućnost da podzemni vodeni tokovi zbilja generiraju elektricitet, ali je postavio pitanje kako ga provesti do vrha piramide.

U emisiji se zatim pojavljuje fizičar Slobodan Mizdrak iz Zagreba koji pred kamerama vrši mjerenja elektromagnetizma. Na prilaznom platou Bosanskoj piramidi Sunca instrumenti pokazuju odsustvo elektromagnetnog polja. Međutim, na vrhu piramide mjeri frekvenciju od 26-32 kHz, sa snagom od 2,2 V. On za to nema objašnjenja, jer ova elektromagnetna zraka jednostavno ne bi trebala biti ovdje.

Specijalno za ovu emisiju dopremljen je dron koji je sobom nosio aparate iznad piramide. Tokom snimanja izmjereno je da se snaga elektromagnetne zrake povećava kako se udaljava od vrha piramide. Tako je na visini od 18 metara iznad vrha Bosanske piramide Sunca izmjerena najveća snaga u voltima. To je bio drugi šokantni energetski fenomen za autore dokumentarca, koji je već ranije bio poznat stručnjacima Fondacije “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca”.

Nekoliko puta je Osmanagić ponovio da je Bosanska piramida Sunca najveća i najstarija piramida na svijetu, pokazujući lokaciju gdje je pronađen organski materijal unutar piramide. Radiokarbonsko datiranje je dokazalo starost od 29.200 godina što je čini ujedno i najstarijom strukturom na svijetu.

I mada dokumentarac završava retoričkim pitanjem “da li je ovo otkriće jedna od najvećih prevara ili najveće otkriće u historiji”, gledaocu je dato dovoljno argumenata da formira zaključke. Emisija će se ponavljati tokom sezone 2014.-2015. i procjena je da će je vidjeti 20 miliona ljudi. Kompletan serijal “Neobjašnjenih misterija” godišnje pogleda 100 miliona ljudi.

Ova emisija je upravo napravila ogroman korak u promjeni naučne paradigme svijeta: piramide nisu grobnice faraona, već energetske mašine, a najveća i najstarija od svih je upravo Bosanska piramida Sunca. Ono što je dr. Osmanagić najavljivao 2005 godine, sada postaje stvarnost.

Slijedi promjena knjiga historije.

Kompletna Kompletna epizoda se može pogledati ovdje:

http://www.dailymotion.com/video/x2axfki_piramida_travel



Ekipa “Diskaverija” snima betonske blokove na sjevernoj strani Bosanske piramide Sunca

Režiser epizode o bosanskim piramidama na popločanoj terasi Bosanske piramide Mjeseca



SRETNA NOVA 2015. GODINA

Met hartelijke groeten With kind regards S srdacnim pozdravima Fikret Devedzic

Fikret Devedžić atelier: Van Hetenstraat 59 7415 TT Deventer, The Netherlands mob: +31 (0)6 - 543 60 302 http://fikretdevedzic.blogspot.nl http://www.facebook.com/fikret.devedzic



Naša Bosna - list građana BiHu Nizozemskoj Izlazi: kvartalno Glavni urednik: Dževad Kurić Članovi redakcije: Mujo Midžić i Naida Ribić [email protected] www.bihplatform.nl

LINKOVI KROVNE I OSTALIH ORGANIZACIJA ZAJEDNICE BiH U HOLANDIJI www.bihplatform.nl Platforma BiH - Krovna organizacija udruženja i građana BiH u Holandiji www.izbn.nl Islamska zajednica Bošnjaka u Holandiji www.nauk.nl Naučno akademski umjetnički klub BiH-NL “NAUK” www.bihbc.nl BH Biznis klub www.mladi-bih.nl Mladi BiH www.srebrenica-herdenking.nl Srebrenica 1995-Nikada zaboraviti www.srebrenica95.nl Udruženje preživjelih Srebreničkog genocida 95

Documents

GOUDA, 28. decembar 2014. NAŠA BOSN A Bosna/Nasa Bosna 40.pdf · 2015-12-23 · genocida, te da su zločin genocida počinile institucije Republike Srpske, Udruženje ''Mladi muslimani