Goran Filipi -Istrorumunjske etimologije.VII.Bacvarska terminologija

8/7/2019 Goran Filipi -Istrorumunjske etimologije.VII.Bacvarska terminologija

1/30

UDK811.135.1 (497.5 Istra)Izvorni znanstveni lanak

Rukopis primljen 10. XII. 2006.Prihvaen za tisak 16. IV. 2007.

GORAN FILIPISveuilite Jurja Dobrile u PuliOdjel za humanistike znanostiI. M. Ronjgova 1, HR-52100 Pula

ISTRORUMUNJSKE ETIMOLOGIJE VII:BAVARSKA TERMINOLOGIJA

U lanku se raspravlja o 40 pojmova (oko 250 razliitih oblika) iz bavarketerminologije u ir. idiomima koje smo prikupili na terenu uglavnom tijekomanketiranja za IrLA, ali dobrim dijelom i kasnijim naknadnim provjerama.Uz prikupljene se termine dosljedno navode i slini ili isti oblici iz ir. leksi-kih repertoara koje imamo na raspolaganju. Uz svaki se naziv daje i etimo-logija do koje se dolazi usporedbom oblika u okolnim govorima, akavskim iistromletakim. Ako je rije domaa, daju se i paralele u ostala tri rumunjskadijalekta. Obraeno je i vie rijei koje ne spadaju u ovu terminologiju, a dokojih se dolo tijekom etimologiziranja o pojedinim terminima.

0.

Za istrorumunjske1 oblike koje smo sami zabiljeili sluimo se grafijomkoju smo sastavili za IrLA. Rije je o prilagoenoj hrvatskoj latinici kojoj sudodani grafemi koji izraavaju istrorumunjske posebne glasove:

stranje muklo a jako otvoreno e poluglas, uje se izmeu v i ru hrvatskoj rijei vrt odgovara rumunj-

-skome

c jako umekano umekano

umekano poetni glas u tal. zelo glas izmeu hrvatskoga di velarni zvuni frikativ, kao u panjolskom lago hrvatsko lj hrvatsko nj

1 Vie o ir. v. u uvodnome dijelu IrE1 ili u IrLA, a skraenu verziju sada i u IE.

FOLIA ONOMASTICA CROATICA 16 (2007)

73

Filipi_2.indd 73Filipi_2.indd 73 7.1.2008 16:13:247.1.2008 16:13:24


2/30

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije VII. bavarska terminologija

FOC 16 (2007), 73101

74

Naglasak u vieslonim ir. rijeima biljeimo podcrtavanjem naglaenogavokala, osim koje je uvijek naglaeno.

Ir. imenice navode se u jednini bez lana, emu slijede nastavci za odreenilan (-uili -a), za mnoinu (-, -e, -, ...), za mnoinu s odreenim lanom (-i,-ele, -irle, ...)i na kraju odrednica roda (m., ., sr. ili bg.); glagoli se navode u in-finitivu, a uz njih se navodi i prvo lice jednine prezenta; kod pridjeva se dajunajprije jedninski oblici za m., . i eventualno sr. rod, a zatim iza toke i zare-za jo i mnoinski oblici.

akavske oblike koje smo sami zabiljeili piemo istom grafijom, a nagla-sak biljeimo kako je to uobiajeno u hrvatskoj dijalektolokoj literaturi, doksve oblike iz literature vjerno prenosimo prema izvorniku (osim srpske irili-

ce, koju transkribiramo).

U radu smo koristili sljedee kratice:

acc. akuzativ imlet. istromletakiar. arumunjski ir. istrorumunjskiarap. arapski istr. istriotskibilj. biljeka izv. izvedenicabg. srednji rod rumunjskoga jd. jednina

tipa (dvorod) ju. s. juna sela (unjevica, Novabng bez naznake godine Vas, Jesenovik, Letaj, Brdo, kabii,bug. bugarski Trkovci, Zankovci, Miheli, Kostran)coll. zbirna imenica kas. kasnoak. akavski knji. knjievnie. eki l. licel. lan lang. langobardskiengl. engleski lat. latinskifran. franaki m. muki rodgen. genitiv mak. makedonski

germ. germanski mlet. mletakigl. glagol mn. mnoinagot. gotski mr. meglenorumunjskigr. grki n. srednji rod hrvatskoga tipadr. dakorumunjski neodr. neodreenifran. franaki njem. njemakifurl. furlanski odr. odreenihrv. hrvatski perz. perzijskiim. imenica pl. plural



3/30


FOC 16 (2007), 73101

75

plt. pluralia tantum st. staropovr. povratni stsl. staroslavenskiprid. pridjev stvnjem. starovisokonjemakiprijedl. prijedlog p. panjolskiprslav. praslavenski tal. talijanskireg. regionalno tr. transkirum. rumunjski tur. turskirus. ruski usp. usporedisln. slovenski v. vidisrp. srpski vlat. vulgarnolatinskisrvnjem. srednjevisokonjemaki . enski rod

1. Bave i druge drvene posude

1.1. Bava

U unjevici smo zapisali bcv, -a, -i, -ile., u Novoj Vasi bv, -a, -i, -ile., u svim ostalim mjestima bva, -a, -i, -ile., a u Novoj Vasi, Letaju, Trkov-cima i Mihelima jo i bva, -a, -e, -ele.

Pucariu donosi bv (SIr 304), Srbu i Frilbava (DIr 190), Kovaecbv, -a, -i, -ile za ju. s., bva, -i, -ile za ejane i bv, -a, -i, -ile za unje-vicu (IrHR 36).

Posuenice iz akavskih govora: npr. bva u Brgudu, epiu (IrLA 1251)i Orbaniima (DO 414), bacva u Labinu (RLG 16), bva i bva u Salima(RGS 25) < pslav. *bi, gen. *bve (HER 120).

1.1.1. Bavar

U ejanama pinter, -u, -, -im., u unjevici bcvar, -u, -, -im., u ostalimju. s. bvar, -u, -, -im.

Oblike koji odgovaraju terminima tipa bvardaju samo Popovici i RaduFlora: bvr(DRI 92), bvari sl. (MALGI 115). Rije je o akavskim posueni-

cama: npr. bvaru Brgudu i epiu (IrLA 1252), u Svetvinentu i abrunii-ma (ILA 1252), bavru Linjanu (ibidem), izvedenice na -arod bva (v. 1.1.).

Oblike koji bi odgovarali ejanskome pinternalazimo u R. Flore, pntar, pn-taru; pntar, pntari(MALGI 115). Termin je germanizam: kakor sbh. pntr,pnter(...) prevzeto iz bav. srvn. pinter (ESSJ III/37). U istarskim akavskimgovorima termin nije poznat, a u Hrvatskoj je u uporabi u Zagrebu i okolinii u Virovitici (ARJ IX/855, s. v. pntr), pa bismo trebali pretpostaviti posre-



4/30


FOC 16 (2007), 73101

76

dovanje nekoga slovenskog govora, no problem je to nemamo potvrda za slo-venske dijalekte u blizini ejana.2

1.2. Velika, najvea bava za vino

U ejanama mra bva, u unjevici maj mre bcv, u Novoj Vasimajmre bv, u Letaju a mre bva, u Jesenoviku, Brdu, kabiima, Trkovci-ma, Mihelima i Kostranu mre bva, u Zankovcima kastelna, -a, -e, -ele.

Prva su etiri naziva hibridne sintagme: mra, mre velika3 (maj mre naj-vea komparativ sastavljen od domaih elemenata u znaenju vea majvie < lat. magis, REW 5228; mre velik, -a < ms, mrem, DER 50914), amare ona velika [apokaz. prid. i zam.5. r. (u unjevici smo zapisali ca, u

ejanama , u ostalim mjestima a) koji biljee svi istrorumunjski repertoarikojima se sluimo, a uz ovaj odjeljak navodimo samo Kovaeca: la, (a),i, ale (le) (IrHR 61). S natuknice upuuje na oblike ela i aela. Uz dru-gi oblik daje cjelovitu i iscrpnu informaciju o svim oblicima pridjeva (zamjeni-ce) pa je prenosimo u cijelosti: ala, a (a, aa), a, ale [la, (a),e, le (ale)] (); la (la), a (), e, ale (le, le) (J); la (la) a(), i, ale (le, le) (S) pokaz. zamj. (pokaz. pridj.) onaj, ona, ono (estosa slubom odr. lana, odnosno radi izraavanja roda i broja ili pak radi poi-menienja pridjeva, bez pravoga pokaznog znaenja (IrHR 21). Dr. acel, ace-la (DEX 6, DER 43); ar. ael, mr. ela (DER 43) < lat. *ecce-illu(DEX 6)]. Za

osnovicu sintagme v. 1.1. U Kovaeca nalazimo o mre bv de p velika ba-va vode (IrHR 36, s. v. bv). Usp. u Brgudu vlika bva, u epiu vlabva (IrLA 1272).

Oblik kastelna posuen je iz nekog istarskog mlet. govora, zasigurno po-sredstvom akavskoga u ak. repertoarima kojima se sluimo uabruniimai Svetvinentu nalazimo katelda (ILA 1272) i u Labinu s drugim doetkom.Od mlet. repertoara koji su nam na raspolaganju samo Rosamani ima castela-na vao carrario, botte (con unapertura rettangolare per trasporto dacqua eper trasporto delluva dalla campagna) (VG 188 za Labin, Pore, Kopar i Pi-ran). U imlet. u Puli katelada, u istr. u Rovinju kastalada, u Balama, Vod-

njanu i Galiani katelada, u Faani katelana (ILA 1272).

2 Paun S. Durli u Rudnoj je Glavi (mjesto u junoj Srbiji s preteito rumunj-skim iteljima) zapisao pintarj(IrLA 1552), no to s ir. nema veze, nego je preuzeto izsrpskog: pntr, pnter(RSKJ 4/425).

3 Prvi oblik s odr. lanom.4 Etimologija je problematina: El cambio de sentido ha sido explica-do por Tiktin, por

medio de un cruce, poco probable, con magnus (...) (DER 5091)5 U naem sluaju pridjeva.



5/30


FOC 16 (2007), 73101

77

Rije je o metaforinim izvedenicama od lat. castllum dvorac, REW17456.

1.3. Badanj (kaca)

U ejanama vele kca, -a, -e, -ele, u unjevici mre bcv, u Novoj Vasimre bv, u drugim mjestima mre bva.

ejanci su svoj naziv peuzeli i prilagodili vlastitome sustavu iz govora Br-guda, kca (IrLA 1290), a tamo je, s obzirom na distribuciju termina (v. ARJIV/710 i SKOK II/12, s. v. kda), dospio iz knji jezika: kca visoka valjkastadrvena posuda otvorena s gornje strane, nejednake irine dna i vrha, koja slu-i za kiseljenje zelja, soljenje mesa, dranje koma i sl. (RHJ 422), umanjenica

od kada < prslav. *kad(SES 207, s. v. kd).Ostali su nazivi hibridne sintagme u znaenju velika bava (za etimologi-

ju v. 1.1. i 1.2.).

1.4. Bavica (karatel)

U ejanama i Jesenoviku smo zapisali bvica, -a, -e, -ele., u Letaju mikabva, u unjevici karatel, -u, karatle, -lebg., u Brdu karatel, -u, -e, -elebg., ukabiima karatele, -ele, karatle, -ele., u Novoj Vasi, Trkovcima i Zankov-cima karateli, -u, -, -im., u Mihelima i Kostranu karatelic, -u, -, -im., u

Mihelima jo i mika bvica.Oblik bvica je akavizam: npr. u Brgudu bvica (IrLA 1273), u Svetvin-entu i Linjanu bvitsa (ILA 1273), umanjenice na -ica od bava (v. 1.1.). Odir. repertoara kojima se sluimo umanjenicu donosi samo Pucariu, bvi(SIr 304).

Termin mika bva hibridna je sintagma, u znaenju mala bava. Prvi jeelemenat, mik mali, domai: u unjevici smo zabiljeili mik, mik; mic, mici mike,prid.,u Novoj Vasi mik, mik; mi, mi,prid., u ostalim mjestima mik,mika; mi, mi, prid. (IrLA 319); Byhan je zabiljeio mik, mk, mits, mke (IrG276), Pucariu mic, mik (SIr 315), Popovici mic, - (DRI 125), Maiorescu mic,

mic, mn. mici, mice (VIr 134), Cantemir mic, -che (TIr 171), Srbu i Frilmic,-a (DIr 228), Kovaec mic, mk, miza juna sela, mic, mk, mi za unjevi-cu i mic (mcu), mca, miza ejane (IrHR 116) < lat. *miccus, DER 5252 > dr.,mr. mic, -(DEX 628, DMr 189), ar. nic, nc(DDAr 796). Za bva v. 1.1.

Oblici tipa karatel akavizmi su mlet. podrijetla: npr. u Valturi karatja(ILA 1273), u Pinu karatl(PI 46), u Labinu karatelbavica od 60 70 lita-

6 Za znaenje usp. jedno od znaenja tal. castello negli antichi acquedotti romani, grandevasca, coperta, di distribuzione dellacqua, provvista di uno sfioratore per mantenere costan-te il livello (DELI-cd).



6/30


FOC 16 (2007), 73101

78

ra, karateli bavica sadrine izmeu 30 i 50 litara (RLG 88, 89), u Trogirukartl(RTCG 109) na Unijama karatil (UKS 134), u epiu karatl(IrLA1273) i karatlic ali za barilo (IrLA 1274): mlet. caratlo botticella (BOE 436),caratel, -elo (VG 171), caratel(GDDT 130), karatel(ILA 1273 za Pulu)7, uma-njenice od caro < lat. carrum (< galski), REW 1721 > tal. caratello botticella pervini pregiati e liquori (...) propr. dim. di carro, perch era una botticella che sitrasportava su carri (DELI-cd).

Za malu bavu u Byhana nalazimo buti, -oie, navedeno za ejane premaVIr 111 (IrG 263). Ostali nemaju.8 Domaa rije: dr. buti(DEX 121), izvedenicana -oiod bte bava (DEX 121) < lat. bttis, REW 1427, buttis, LEI VIII/401.9

1.5. Omanja bava (barilo)

U ejanama kau putrih, -u, -, -im., u unjevici buck, -u, bucki, -m., usvim drugim ju. s. buck, -u, bucki, -m.

Byhan ima ptrih (IrG 324), Maiorescu putrichiu, putrichi(VIr 143), Popo-vici putriku, mn. -, -i (DRI 142), Kovaec ptrih, -u(IrHR 162 za ejane) osim Kovaeca svi daju znaenje bava, bavica, dok Kovaec navodi dr-vena posuda s ruicom (uhom) sa strane10. S obzirom na distribuciju oblika,prema akavskim i inim repertoarima s kojima raspolaemo, oblici tipa putrihu akavskim su govorima prisutni samo na istarskom poluotoku: ptrih ru-na posudica u Vodicama (ID 207), u Buzetu i Sovinjskom polju runa posu-

dica u obliku bavice (SKOK III/89). Isti oblik postoji i u slovenskim dijalek-tima [u tajerskoj ptrih (SKOK III/89, ESSJ III/140, MtP-cd) < srvnjem. pu-terich (SKOK III-89, ESSJ III/140)]. Premda je rije zabiljeena samo u ejana-ma, pitanje je je li u akavske govore ula iz slovenskih istarskih govora jer zanjih ne nalazimo nikakvih potvrda.

Za oblike tipa buck ne nalazimo potvrda u ir. repertoarima kojima se slu-imo. Termin je preuzet iz akavskoga: npr. u Vodicama bak (ID 160), uostalim akavskim rjenicima ne nalazimo oblika. Rije je srodna sa sln. bbava (Okolica Nove Gorice osobne ankete), bubava (SKOK I/177, s. v.bca), ba okrogla posoda za vino (SES 52)11. Uz potonje M. je Snoj uobliio

7 Usp. istr. karatel(ILA 1273 za Bale, Vodnjan, Galianu, Faanu i ian) i karatjel(ibi-dem za Rovinj).

8 Telefonskim provjerama pri pisanju ovoga rada u ejanama nismo potvrdili oblik pamoemo sa sigurnou ustvrditi da se rije vie ne upotrebljava.

9 Za ostala dva dijalekta nalazimo samo neizvedene oblike: ar. bte (DDAr 232), bute (DER1235) buti(DAr 160, s. v. bute), mr. bti(DMr 51), buti(DER 1235).

10 Telefonskim smo provjerama i sami potvrdili i ovo znaenje.11 Oblici tipa bua postoje i u hrvatskim govorima: u Dubrovniku ba stakleni okrugao

sud za pie, u Dalmaciji mjedeni sud, kao pola bukare (SKOK I/177, s. v. bca).



7/30


FOC 16 (2007), 73101

79

sljedee etimologijsko tumaenje: beseda je gotovo prevzeta iz nekega rom.refleksa vlat. buttia, klas. lat buttis sod (...) (ibidem)12.

1.6. Brenta (za noenje groa)

U unjevici brent, -a, -e, -ele., u drugim ju. s. brenta, -a, -e, -ele., uejanama brenta, -a, -e, -ele. U ejanama smo zapisali i termin brenta, -a,-e, -ele., ali samo u znaenju drvena posuda za noenje iskljuivo vode, doksmo u Zankovcima zabiljeili i oblik uharica, -a, -e, -ele. u znaenju brentas ruicom (uicom) sa strane.

Oblici tipa brenta (brentaa je uveanica na -aa) posueni su iz akavskihgovora, i to, s obzirom na distribuciju termina, iz istarskih akavskih idioma13

gdje su mletacizmi: npr. brnta u Brgudu, epiu (IrLA 1289), Svetvinentu iValturi, brnta u Linjanu (ILA 1289), Belom (BBT 51), Novom Vinodolskom(RGNV 26), brnta u Pinu (PI 14), brenta u Labinu (RLG 28) < mlet. brenta(VG 115)14 < lat. *brenta, REW 1285.15 Byhan navodi brnt (IrG 199), Puca-riu brent (SIr 365), Maiorescu brent(VIr 111), Popovici brent (DRI 94), Can-temir brnte(TIr 159), Srbu i Frilbrenta (DIr 193), Kovaec za juna selabrnt, -a (IrHR 41).

Termin uharica takoer je posuen iz akavskih idioma: npr. u abruni-ima xaritsa (ILA 1289), u Labinu uharica (RLG 241), u Pinu harica (PI122). Ir. repertoari kojima se sluimo ne donose slinih oblika. Termin je me-

taforian, izvedenica od uho < prslav. *uxo (SES 696).

1.7. Omanja kada

U ejanama vele kblu de vir, u Zankovcima i Mihelima mateli, -u, -, -im., u Kostranu matelic, -u, -, -im., u Linjanu mteli, -u, -, -im., u Jese-noviku i Trkovcima kbli, -u, -, -im., u Brdu kbli, -u, -ure, -urlebg., u ka-biima kbli, -u, -ure, -urlem., u unjevici kblic, -u, -, -im., u Novoj Vasikabliu ku ureki.

Na ovom emo mjestu obraditi samo dvije sintagme, a za ostale oblike, re-

dom umanjenice na -i, v. 1.8.

12 Za etimol. v. i SKOK I/177, s. v. bca).13 Radu Flora navodi brente (SPuIr 74) to tumai kao posuenicu iz slovenskoga s ime

se ne moemo sloiti.14 Naziv postoji i u svim istriotskim govorima: brenta (ILA 1289).15 Vc. sett. (...) di prob. orig. preromana (...) (DELI-cd). Prema Skoku brenta je predrim-

ska alpinska rije, posuena na akavskom, slov. i hrv-kajk. teritoriju u novije doba iz furl.(SKOK I/207) drimo da je u sjevernoakavskim idiomima ekonominije pretpostaviti mle-tako podrijetlo termina.



8/30


FOC 16 (2007), 73101

80

ejanska sintagma kblu de virdoslovce znai kada od vina, dakle kadaza vino. Sintagma je hibridna, prvi je dio posuen (v. 1.8.), dok su drugi i tre-i elemenat domai: de od (u svim smo mjestima zabiljeili de) dr. de (DEX262; DER 2797), ar., mr. di(DER 2797) < lat. de, REW 2488; virvino (isto i uIrG 381, SIr 329, VIr 156, DRI 164, TIr 186, DIr 298, IrHR 214)16 dr., mr. vin(DEX 1162, DMr 327), ar. in (DER 9266) < lat. vnum, REW 9356.

Novovaka sintagma, kabliu ku ureki, doslovce znai kada s uima, da-kle kada s uicama. Takoer hibridna sintagma gdje je prvi elemenat posu-en (v. 1.8.), a druga su dva domaa: kus, sa (u svim smo mjestima zapisali ku;u literaturi nalazimo cu SIr 307, VIr 119, DRI 102, TIr 163, DIr 201, IrHR56; ku IrG 256), domaa rije: dr., ar., mr. cu(DEX 245; DDAr 315, DAr 317;

DMr 82) < lat. cum, REW 2385; ureki, mn. od urek uho17

[urke, -e (IrG376), urechie (VIt 155), orechie, mn. orechi, orechile (VIr 137), urec, -a, -ile (DRI162), urce, -(TIr 184), urce, urek/urek (DIr 293), urce, -a, urci, -ile (IrHR208 za ejane)] dr. urche (DEX 1139), ar. urece (DDAr 1089), mr. urec(DMr 318) < lat. aurcula, REW 793.

1.8. abar

U ejanama smo zabiljeeli br, -u, bri, -m., u unjevici, Jesenoviku,Brdu, kabiima i Trkovcima kbl, -u, kbli, -m., u Novoj Vasi, Letaju, Mihe-lima i Kostranu matel, -u, -, -im., u Zankovcima mt, mtelu, mtel, -im.

Za brodgovarajui oblik nalazimo samo u Cantemira: ceabr, -ure vje-dro (TIr 161). Termin bi mogao biti domai: dr. ciubr(DEX 18118) za ostalerum. dijalekte ne nalazimo potvrda. Bilo kako bilo, oblik je svakako naslonjenna akavske likove rasprostranjene i u Istri i u Dalmaciji: npr. u Brgudu abr(IrLA 1292), u Orbaniima isto (DO 426), u Pinu abrsud za luenje ru-blja (PI 19), u Labinu cabor(RLG 33), u Smokvici na Koruli bar(RS 85)

Documents

Goran Filipi -Istrorumunjske etimologije.VII.Bacvarska terminologija