GOLF I OKOLIŠ

STANJE I RAZVOJNE MOGUĆNOSTI

Autori: Dr. sc. Lido Sošić, d.i.k.a.

Zlatan Juras, mba b.sc.eng. Katja Sošić,mag pp.u.po.

Andrea Puorro, mag pp.u.po. Mr. Sc. Marko Paliaga, d.eoc.

Autor fotografija:

Dubravka Ivančić Juras

Autori ilustracija golf polja: Andrea Puorro, mag pp.u.po.

Katja Sošić,mag pp.u.po.

Rovinj, siječanj 2007.

GOLF I OKOLIŠ – STANJE I RAZVOJNE MOGUĆNOSTI I. PROBLEM I CILJEVI 1. STANJE U SVIJETU Turistički i makroekonomski aspekti golfa Prema većini izvora, računa se da u svijetu danas oko 100 milijuna ljudi rekreativno igra golf, donoseći golem financijski učinak vlasnicima uređenih terena. U Svijetu danas postoji 33.700 golf terena, a u 2000. godini ovaj vid turizma zaradio je 40 milijardi dolara. U 1999. godini, golferi su «odradili» 1.200.000 putovanja sa približno 10,8 noćenja u hotelima, koje korespondiraju bruto prihodu od 1,6 milijardi EUR-a. Najjače europske emitivne golferske zemlje jesu Velika Britanija, Francuska, Švedska i Njemačka koje predstavljaju ukupno 85 % svih europskih golfera. Hrvatska, je trenutno nažalost u društvu s Litvom i Bugarskom, i zasad ima samo jedan.

Po podacima Europske golf asocijacije, Europa je u 2003. godini imala registrirano 6.105 golf terena. Od toga se u Hrvatskoj, ne računajući Brione, nalazi jedan (1) i to u Krašiću u Dolini kardinala, dakle u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Prema istom relevantnom izvoru, Europa ima 3.741.680 registriranih igrača golfa od čega je iz Hrvatske 139. Pored navedenog, tijekom 2003 godine u Europi se gradilo najmanje 500 novih golf terena, u čemu Hrvatska još uvijek ne sudjeluje. Osim navedenog, potrebno je uzeti u obzir i činjenicu da trenutno u Europi postoji četiri milijuna registriranih igrača koji zajedno sa rekreativcima dostižu 6,5 milijuna potencijalnih turista1. Hrvatska, a time i Istra očito je zastala. Njemačka, je naime, prije 10-ak godina imala 100 terena, a u međuvremenu je izgradila 500 novih. Istovremeno, Španjolska ima 272 golf igrališta, Francuska više od 500. Norveška, o čijoj klimi ne treba posebno govoriti, a koja ima približno jednak broj stanovnika kao Hrvatska, ima 130 golf terena.

Sagledavano sa «županijskog stajališta», španjolska provincija Malaga, koju bismo mogli usporediti s većim brojem hrvatskih primorskih županija ima 33 od 270 španjolskih terena. Golf je svakako ako ne jedini onda među nekoliko sportova koji zaista promoviraju odmor. U Italiji je već 1926, izašla publikacija2 pod nazivom «Il golf attira il turista – golf privlači turiste» , a u i to je moguće već tada, daleke 1926., pročitati da turisti u Italiju nisu dolazili zbog nepostojanja golf terena. Već tada 26 % turista koji su obilazili Europu igrali su i golf. Pouke koje u vlastitoj turističkoj prošlosti imamo na primjeru tenisa, koji smo nekad smatrali hobijem bogatuna, ili nautike (danas na Jadranu jedre milijuni «običnih ljudi»), trebale bi biti više nego dovoljne. Golf sada postaje ono što su nekoć bili nautika ili tenis. U okviru međunarodnih putovanja, 1,1 milijun osoba (pretežno Evropljana)3 godišnje kao glavni motiv putovanja navodi bavljenje golfom, pri čemu ih 75 % dolazi iz nama interesantnih turističkih tržišta, Velike Britanije, Švedske, Njemačke i Francuske, a golf uspije natjerati preko 49 % američkih golfera na prekooceansko putovanje u Europu. (Tjedna linija New York-Venecija već odavno postoji…) Prosječni golfer star je između 35 do 55. godina, Britanac, Nijemac, Francuz koji početkom listopada pa sve 1 Publikacija «Golf e turismo», Analisi della domanda e dell oferta, 30.04.2002, Regione Emilia Romagna 2 Publikacija «Golf e turismo», Analisi della domanda e dell oferta, 30.04.2002, Regione Emilia Romagna 3 Podaci TZ Istre, 2003.

2

do travnja, sa svojom obitelji kreće prema južnom Mediteranu, na putu se zadrži prosječno 10 -ak dana, a igrajući golf "prođe" 3 do 4 golf terena te potroši oko 100 funti dnevno (cca 150 EUR-a) ili; tijekom svog 10 -dnevnog boravka oko 1.500 EUR-a. Ovakav pojedinačni prihod multipliciran brojem gostiju, golfera, Istri i cijeloj državi mogao bi biti novi značajan izvor prihoda izvan ljetne turističke sezone. Takvim turistima moguće je plasirati tartufe, vrhunska vina, originalna ruralna jela, posebne izlete i aranžmane te ostale oblike rekreacije i zabave.

Multiplikativni efekti dodatno se mogu osnažiti umrežavanjem usluga, proizvoda i ponude naselja , sela i gradova u blizini pojedinih golf terena, koji zajednički nude različite atraktivne zabavne i gurmanske užitke u večernjim satima, kako bi se ukupno povećala vanpansionska potrošnja. Svjetski je princip kod razvoja golfa gradnja takozvane koncentracije od četiri-pet golf igrališta, odnosno odmorišno-plažna golf kompleksa jedan uz drugi. Uz jedan golf kompleks s elitnijim sadržajima (vile, hoteli, bazeni, itd.) idu barem tri-četiri jednostavnija, odnosno «obična» golf igrališta jer neće svaki početnik doći na elitni teren. Isto tako iz svjetskog iskustva poznato je da na jedan teren u kontinentalnom dijelu neke zemlje, na turističkim obalama dolaze barem tri igrališta. Inače golferski gledano, u Svijetu su najčuvenije one destinacije gdje se na relativno malom prostoru nalazi i do 250 golf terena, kao na Floridi.

U slijedećoj tablici prikazana je europska golf statistika kao i demografska podjela korisnika-golfera. Prikazana statistika jasno ukazuje na stupanj razvijenosti golfa u nama susjednim zemljama. Tako jedna Češka Republika već ima 60 golf terena i blizu 24.000 igrača, zatim slijedi Italija sa 238 golf igrališta i 81.100 igrača, Slovenija sa 8 igrališta i blizu 7.300 igrača, Mađarska sa 7 igrališta i 2.100 igrača i tako dalje. Neki od naših glavnih konkurenata na emitivnim tržištima Turci (12) i Grci (6)imaju

3

golf terene i zajedno preko 5000 registriranih igrača, a da ne spominjemo Španjolce i Francuze uz već prije navedene Talijane.

Tablica broj 1- EUROPSKA GOLF-STATISTIKA ZA 2006.

Tereni Igrači Muškarci Žene Djeca

Europa ukupno 6.377 4.212.602 Austrija 147 89.812 48.978 31.334 9.500 Belgija 80 44.562 27.575 12.287 4.700 Bugarska 4 102 95 4 3 Hrvatska 1 168 139 29 - Cipar 4 458 336 108 14 Češka Republika 60 23.366 14.240 5.513 3.613 Danska 154 137.062 84.875 40.292 11.895 Engleska 1.911 937.451 747.948 126.437 64.873 Estonija 6 1.175 736 276 163 Finska 115 110.185 65.308 30.362 14.515 Francuska 548 359.141 222.536 95.555 40.050 Njemačka 658 506.746 273.925 179.209 53.612 Grčka 6 1.335 860 180 295 Mađarska 7 2.140 1.700 200 240 Island 60 15.607 10.508 3.425 1.674 Irska 406 280.240 189.600 53.640 37.000 Izrael 3 2.025 1.250 425 350 Italija 238 81.100 51.805 20.746 8.549 Kazahstan 5 360 250 50 60 Latvija 2 600 400 70 130 Litva 1 265 165 50 50 Luksemburg 6 3.660 2.069 1.131 460 Nizozemska 142 260.000 162.000 86.000 12.000 Norveška 155 122.000 76.000 29.000 17.000 Poljska 24 1.680 1.297 246 137 Portugal 72 15.791 10.931 3.116 1.744 Rusija 3 4.800 2.500 1.500 800 Škotska 546 266.100 196.000 42.600 27.500 Slovačka 5 2.640 1.627 566 447 Slovenija 8 7.309 4.677 2.080 552 Srbija 1 210 130 30 50 Španjolska 297 267.122 175.894 79.164 12.064 Švedska 442 544.817 312.317 146.803 85.697 Švicarska 87 48.442 26.396 16.637 5.409 Turska 12 3.610 2.460 935 215 Wales 161 70.521 53.448 9.119 679

Izvor: European Golf Association 2006. i www.crogolf.com

Turisti golferi, dijele se u tri kategorije. 47 % golfera ne igra samo golf već putuje i iz drugih razloga, 34 % golfera putuje samo zbog golfa dok njih 19 % spaja igranje golfa sa poslovnim putovanjima. Ova segmentacija već sada ukazuje na mogućnost spajanja golfa sa kongresnim turizmom, spajanja golfa sa sportskim turizmom te spajanja golfa sa «običnim» turističkim putovanjem. Dakle, igrači golfa nisu «posebni» ili «osebujni», njih 47 % nama su poznati uobičajeni turisti, osim što igraju golf i troše veće iznose u vanpansionskoj potrošnji, voljni su posjetiti našu zemlju izvan sezone što je za nas posebno atraktivno.

4

Konfliktne pojave i zaštitni zahtjevi Prve povjesne opozicije prema golf strukturama pojavile su se u Centralnoj Americi (Meksiko) a naročito u Aziji gdje je nastao svjetski pokret protiv novih golf igrališta (GAM, Global Antigolf Movement)4 a kojeg je pokrenuo japanac Gen Morita, nekadašnji golfer. To je zapravo bila reakcija na realizaciju golf igrališta u nekim državama (Filipini, Indonezija) s razlogom što su u tim zemljama prouzročili znatne štete smanjenjem vodnih resursa za piće, ekspropriaciju zemljišta i sječu šuma. U nekim se državama Europe pak građani ujedinjuju u razne građanske inicijative kao opozicija golfu. Pitanja razvoja golfa i konfliktnih odnosa te odbojnost prema golfu u zavisnosti o kontinentima, zemljama i lokacijama, situacije imaju značajne analogije i sličnosti, među kojima:

o Međuzavisna povezanost svih golf igrališta s aktivnostima nekretnina (često špekulativnim). «Trijada» - Golf, turizam i nekretnine su tri već nerazdvojno povezana koncepta suvremenih investicija u golfersko - turističku sferu koja je znatno unosnija od klasične investicije u nekretnine jer vraća više i u kraće vrijeme. Gradnja nekretnina (apartmani) se opravdava početnom neprofitabilnošću golfova i amortizacije održavanja golf igrališta. Naglašava se da investicije u golf igralište bez nekretnina podrazumijeva dugo vraćanje uloženog kapitala (i do 40. g. primjer u Austriji) što predstavlja veliki rizik za investitore.

o Problemi s vodom. Prekomjerno korišćenje vode zbog održavanja golf igrališta

koje prosječno u europskom dijelu Mediterana troši oko 1400 – 1500 m3/dan (često u sušnim zonama s manjkom vode). Opasnost od zaslanjenja podzemnih voda prekomjernim crpljenjem u obalnim zonama.

o Rizik zagađenja podzemnih voda s pesticidima i herbicidima prilikom

održavanja «green-ova», naročito u vlažnim krajevima. o Opozicija golfovima je usmjerena i na potencijalnu opasnost za prostore s

visokim prirodnim vrijednostima (šume, jezera, obalne zone, mali otoci, staništa faune i sl.), povezani s izvedbom i održavanjem golf igrališta: veliki zemljani radovi, zauzimanje poljoprivrednih i šumskih površina, uništavanje prirodnog krajobraza, isušivanje zamočvarenih terena za realizaciju golf igrališta, artificijelna jezera, prekid prirodnih tokova voda – mogućnosti pojave erozije, klizišta i poplave,

o Konflikti s postojećim korišćenjem zemljišta, naročito poljoprivredom

(stočarstvo).

4 www. utenti.lycos.it/dossierisarenas/golf.htm

5

6

2. STANJE U HRVATSKOJ Stanje i razvojni trendovi Da bi mogli razumijeti dosadašnje probleme realizacije golf igrališta u našoj zemlji i pokušali rasvijetliti način za kvalitetnija, sigurnija i brža rješenja, potrebno je sagledati:

o Kada, kako i u kojim je situacijama nastala potreba za njihovom realizacijom, o Interesi i kriteriji koji su bili odlučujući za odabir lokacija, o Reguliranje postupka prilikom donošenja planskih dokumenata o Donošenje planskih dokumenata o Problemi i konfliktne situacije u vezi s realizacijom golfa

Prvi su se zahtjevi za realizacijom golf igrališta s pratećom turističkom izgradnjom pojavili već krajem osamdesetih godina na najvrijednijim obalnim zonama Jadrana poput Konavala kraj Dubrovnika, Tustica - između Zadra i Biograda, Palud kraj Rovinja i sl. Rat u našoj zemlji je zaustavio prve inicijative izgradnje golf igrališta određenih državnih tvrtki ondašnje Jugoslavije (Genex) i većih turističkih poduzeća sve u sprezi s inicijativama vanjskih partnera s namjerom izgradnje novih oblika turističkih struktura – golf komplekse s apartmanima, hotelima i vilama viših kategorija. Na tragu tih prvih pokušaja realizacije golf kompleksa, krajem devedesetih godina (1998-1999.) obnovio se interes za gradnjom golf kompleksa, gdje su naše tvrtke najprije na temeljima prijašnjih inicijativa i lokacija a potom i predlaganja novih lokacija obrađivale početne programe razvoja golf kompleksa i pokušavale tražiti strane partnere za njihovu realizaciju. U ovom periodu se naišlo na niz problema:

1. Nedefinirani razvojni status golf aktivnosti u strategijama kako države tako i razvoja gradova i općina koje su željele pokrenuti ovu novu aktivnost.

2. Postojanje nekoliko lokacija za golf u prostornim planovima tadašnjih općina koje su ugrađene u te planske dokumente izmjenama i dopunama planova krajem osamdestih godina.

3. Spori i neusklađeni mehanizmi izmjene prostornih planova. 4. Nedovoljno poznavanje što je to golf aktivnost, njene strukture i zahtjeva za

prostorom te načina izgradnje i održavanja iz čega je proizišlo manje promišljeno odabiranje lokacije za golf kao značajnog potrošača prostora ali promišljeno i s velikim interesom za gradnjom apartmana i vila. Zbog svega toga pojavljuje se odbojnost i nerazumijevanje javnosti a s tim u vezi i upravnih službi prema golfu. Naročito kod lokacija na prenapučenoj obali koje se ograđuju.

5. Nepostojanje metodike – standardizirane procedure upravnog postupka za donošenje planova i projekata za golf igrališta, nedostatak prakse i manjak znanja o golfu kao prostorno - ekološkoj i društveno – ekonomskoj kategoriji do lokacijske i građevinske dozvole. Manjkavosti u spoznajama o golfu i s tim u vezi otežano donošenje odluka koje do danas nisu u potpunosti razriješene a radi se o različitim interpretacijama zakonske regulative i normativa što se reflektira na ograničenja državnih institucija, restriktivnost prilikom postupka ocjene Studija o utjecaju na okolinu, suzdržanost kod pribavljanja suglasnosti i sl.

7

6. Tada još do kraja neraščišćena prava nad «društvenim» zemljištem (problem koji je još u nekim situacijama nerazriješen – naročito tzv. turističko zemljište).

Sagledavajući gore navedene probleme i interese pojedinih gradova i općina te uvidjevši razvojne mogućnosti aktivnosti golfa za turizam i ograničenja koja su se pojavila u vezi s njihovom realizacijom, Ministarstvo turizma je pokrenulo a Vlada Republike Hrvatske je 1999.g. utvrdila program razvoja golfa u Hrvatskoj kao strateškog pravca razvoja i podizanja kvalitete hrvatskog turizma s čime je poduzela inicijativu te objedinila početne i pojedinačne napore lokalne samouprave i tako utvrdila spisak lokacija golf igrališta od strateške važnosti za državu. Stvorena su tako dobra polazišta za realizaciju golfa. U Hrvatskoj je tada planirano cca 60 golfova.

ZAKLJUČAK VLADE RH od 26. kolovoza 1999.

o prihvaćanju Programa razvitka golfa kao elementa razvojne politike

hrvatskog turizma

- prihvaća se Program razvitka golfa kao elementa razvojne politike hrvatskog turizma, u tekstu koji je Vladi RH uputilo Ministarstvo turizma aktom od 16. kolovoza 1999. godine, s tim da se operativna provedba Programa provodi postupno.

- Program razvitka golfa, odnosno izgradnje golf igrališta od važnosti je za Republiku Hrvatsku i ima karakter i smisao inicijalnog i poticajnog programa razvojnog procesa kojim se Hrvatska kao turistička zemlja treba tržišno dokazati i kao kvalitetna mediteranska i evropska golf destinacija.

- u predloženom odabiru 19 lokaliteta koji je izvršen iz skupa od 60, od strane županijskih poglavarstava, preliminarno predloženih lokaliteta, moguće su i određene promjene budući da se tek ishođenjem lokacijske dozvole neki lokalitet dokazuje kao moguć i izvediv.

- za provedbu Programa odgovorno je Ministarstvo turizma koje će kroz rad Stručnog tijela koordinirati svim aktivnostima na stvaranju realnih provedbenih pretpostavki realizacije svakog pojedinačnog golf igrališta, medu kojima su najvažnije:

- osnivanje konzorcija - ishođenje lokacijske dozvole - ustupanje projekta investitoru - uređenje imovinsko-pravnih odnosa - pomoć u ishođenju građevne dozvole - praćenje provedbe i kontrola kvalitete izgradnje i eksploatacije.

- nositelj aktivnosti izgradnje golf igrališta do izdavanja lokacijske dozvole je Ministarstvo turizma i to putem jedinica lokalne samouprave i turističkih zajednica na čijem će se području igralište graditi, a na temelju odgovarajućih konzorcijskih ugovora, odnosno ugovora o ortakluku.

- odabir investitora vrši se na temelju natječaja za ustupanje projekta izgradnje i gospodarskog korištenja golf igrališta koji u ime konzorcija raspisuje Ministarstvo turizma.

- nakon odabira investitora koji vrše konzorcij, uz obveznu suglasnost ekspertnog tima za ocjenu kvalitete i praćenje provedbe (Vijeće za ocjenu kvalitete), investitor je takoder obvezan pristupiti konzorciju.

- iznimno se projekt izgradnje golf igrališta može ustupiti poznatom investitoru i bez natječaja, ukoliko je riječ o trgovačkom društvu ili više njih, koji u određenoj destinaciji ili njenom neposrednom okruženju imaju smještajnu i ugostiteljsku ponudu koja čini nerazdvojni dio planiranog projekta.

8

- u pripremi određenog projekta može sudjelovati i potencijalni investitor koji ne raspolaže navedenim ugostiteljskim objektima, ali ne kao član konzorcija vec isključivo temeljem ugovora s jednim od predstavnika konzorcija kao bitnim elementom njegova mogućeg odabira, odnosno potvrde kao investitora na, i za njega obveznom, natječaju.

- poljoprivredno zemljište potrebno za realizaciju programa postaje građevno zemljište kojim u ime Vlade RH raspolaže Ministarstvo turizma, uz primjenu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, temeljem najprihvatljivijeg pravnog osnova, a to je osnivanje prava građenja.

- površine predvidene za izgradnju gradevinskih i infrastrukturnih objekata koje, u pravilu nisu veće od 20 posto ukupno planirane površine golf igrališta, stavljaju se investitoru na raspolaganje temeljem neke druge moguće, odnosno dopuštene pravne osnove kao što su zakup, služnost ili stvarni teret uz uvjete utvrđene odgovarajućom ekonomskom osnovom cjelokupnog planiranog ulaganja.

- jednokratna naknada za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevno koja se plaća samo za katastarske čestice na kojima ce se gradit gradevinski objekti i objekti dovodne infrastrukture utvrduju se sukladno pozitivnim propisima. Naknada se ne plaća za katastarske čestice na kojima se nalazi teren za igranje kao i ostali sadržaji koji nemaju karakter gradevinskih i infrastrukturnih objekata.

- Ministarstvo turizma će za svaki pojedini projekt izgradnje golf igrališta od važnosti za republiku Hrvatsku definirati gospodarski prihvatljive uvjete ustupanja projekta investitoru uključivši i određene uvjete stavljanja na raspolaganje zemljišta u vlasništvu RH, odnosno u vlasništvu vladinih tijela, te državnih javnih poduzeća, potrebnog za realizaciju projekta izgradnje golf igrališta.

- Državno pravobraniteljstvo RH će u zemljišnim knjigama izvršiti upis prava vlasništva na zemljištu u vlasništvu RH, odnosno vladinih tijela i državnih javnih poduzeća, na kojima je ovim Programom predviđena izgradnja golf igrališta od važnosti za Republiku Hrvatsku. Popis katastarskih čestica za koje je potrebno izvršiti upis stvarnog vlasnika u zemljišne knjige Državnom pravobraniteljstvu RH dostaviti će Ministarstvo turizma u suradnji s nadležnim resornim ministarstvima.

- ishodenje građevne dozvole koja se odnosi samo na građevne parcele (katastarske cestice) na kojima će se graditi građevinski i infrastrukturni objekti obveza je odabranog investitora.

- u uređenju imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu u njihovom vlasništvu, jedinice lokalne samouprave trebaju se pridržavati navedenih načela i rješenje vladinih tijela i državnih javnih poduzeća.

- uz navedene poticaje u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa, lokacijskom dozvolom dokazane projekte izgradnje golf igrališta podržat će se i pomoci i drugim mjerama kao što su oslobođenja od plaćanja carina za uvoz posebne opreme i materijala potrebnih za izgradnju i održavanje golf igrališta, zatim povlaštenim cijenama komunalnih usluga i vode, izgradnjom pristupnih cesta i drugih infrastrukturnih objekata i sl.

- Ministarstvo turizma će, da bi se rad na pripremi Projekta do razine pripremljenosti za ishodenje lokacijske dozvole, što je moguće više ubrzao i učinio učinkovitijim, u Stručno tijelo uključiti i predstavnike Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša, JP Hrvatske šume, Hrvatske vode i Hrvatskog fonda za privatizaciju.

- u pripremi projekata izgradnje golf igrališta jedinice lokalne samouprave se posebno zadužuju za pravovremenu pripremu i provođenje postupka izmjena i dopuna postojećih i po potrebi donošenja novih dokumenata prostornog uredenja.

- za ocjenu i praćenje kvalitete izrgradnje i rada odabranih golf igrališta osnovat će se posebno tijelo (npr. Vijeće za kontrolu kvalitete) ili ekspertna grupa koja će uz najviše dva člana vec postojećeg Stručnog tijela za koordinaciju aktivnosti pripreme projektata izgradnje golf igrališta činiti i odredeni broj domaćih i inozemnih eksperata i golf profesionalaca. Prijedlog će izraditi Ministarstvo turizma.

- posebnom zadaćom politike razvitka golfa na svim razinama njene provedbe mogu se smatrati sve aktivnosti stvaranja domaće potražnje i znanja, a zatim i promidžbe izvršenih i planiranih aktivnosti koje će u dogledno vrijeme rezultirati kvalitetnom ponudom golfa.

9

- Ministarstvo turizma preuzima sve obveze operativne provedbe Programa koje već sljedece godine moraju rezultirati izborom investitora za dokazano izvedive i prihvatljive projekte i programe.

Primjer Istre U prostornim planovima prijašnjih općina bilo je utvrđeno 9 lokacija za golf igrališta koje su uglavnom ugrađene izmjenama i dopunama prostornih planova krajem osamdesetih godina. Prilikom izrade Prostornog plana Istraske županije, naslijeđeno je tih devet lokacija i programom Vlade RH povećan je broj za još tri lokacije golf igrališta. U prethodnoj raspravi o PPIŽ-e gradovi i općine su potvrđivali lokacije ili vršili izmjene naslijeđenih lokacija a pojavili su se i dodatni zahtjevi za povećanjem njihovog broja što je na kraju rezultiralo s 22 lokacije golf igrališta.

Pored kriterija koji utvrđuju raspored, vrstu, kapacitet, veličinu i ostale pokazatelje ugostiteljsko-turističkih područja u Provedbenim odredbama PPIŽ-e nalazimo i stavak koja se odnosi na golf igrališta (čl. 47 provedbenih odredbi)5 «osigurati prostore za nove i atraktivne sadržaje, kao npr. golf igrališta, reprezentativni turističko-rekreacijski sadržaj za visoki turizam, (ronjenje, jedrenje, rafting, jahanje) i sl.». Realizacija golf igrališta ima dakle ulogu poboljšanja sadržajne slike turizma u cjelini s čime se podstiće razvoj kompleksnije turističke ponude u smjeru turizma viših razina kvalitete. Osnovne smjernice za generalno kapacitiranje smještajnih jedinica unutar golf igrališta nalaze se u čl. 506, gdje između ostalog stoji da bruto gustoća može biti « ...

5 Službene novine istarke županije, 2/2002 od 25. veljače 2002. 6 Službene novine istarke županije, 2/2002 od 25. veljače 2002.

10

najmanje 33 postelja/ha za kapacitete vila uz golf igrališta, s time da površina zona vila unutar obuhvata golf igrališta ne mogu prelaziti 15% obuhvata.» U PPIŽ-u7 stoji da se prilikom planiranja rekreativnih kapaciteta turizma, gdje spadaju i golf igrališta, neposredno nadovezuju na planiranje smještajnih kapaciteta, njihovu prostornu dispoziciju, specijalizaciju određenih područja za specifične oblike turističke usluge, te strukturu gostiju, ali posebno na morfološke, krajobrazne i ekološke značajke prostora u kojima se realiziraju turistički objekti. Tako su planirani temeljni kriteriji za alokaciju golfa s obzirom na spoznaje o potrebama ove aktivnosti za prostornim datostima ali i s obzirom na moguće implikacije koje golf može prouzročiti u prostoru. One se uglavnom odnose na:

o obuhvat golf igrališta s 18 rupa kreće se između 70 i 120 ha, a igrališta s 27 rupa između 100 i 160 ha, ovisno o prirodnim uvjetima lokacije. Nakon prvih golfova smještenih u obalnom pojasu (Marlera, Barbariga), i ekstenzivnog zauzimanja obale s neminovnim implikacijama na ograničenja njenog korišćenja, izvršena je dopuna PPIŽ-e gdje se golf igralište koje zalazi u ZOP mora planirati tako da je pojas najmanje 25 m od obalne crte uređen kao javno zelenilo, a ugostitelsko – turističke građevine (hoteli, vile, klubovi, i ostali prateći sadržaji) ne mogu se planirati u pojasu bližem od 70 m od obalne crte.

o Predviđena je obveza izbjegavanja utvrđivanja obuhvata golf igrališta na prostorima za koje se predviđa zaštita prirode, a posebno na području parka prirode i posebnog rezervata, dok se na području zaštićenog krajolika mogu djelomično utvrđivati.

o Posebne mjere zaštite za golfove u neposrednoj blizini II. vodozaštitnih zona izvorišta, uz vodotoke I. kategorije kakvoće voda ili uz samu morsku obalu.

o na lokacijama koje nemaju mogućnost korištenja dostupnih površinskih ili podzemnih voda obvezna je izgradnja zatvorenog sustava pročišćavanja i odvodnje otpadnih voda kompleksa pratećih smještajnih turističkih sadržaja te ponovna uporaba istih voda radi navodnjavanja

o Da se kvalitetni elementi krajobraza moraju uklopiti u obuhvat i koncepciju golf igrališta.

o Da se izbjegava detaljno lociranje golf igrališta na utvrđenim staništima kvalitetne visoke lovne divljači (jelena, veprova, srndaća) kao i na utvrđenim migratornim putevima visoke divljači.

o Da se prilikom alokacije golfa na poljoprivrednom zemljištu treba osigurati nesmetano prometovanje domicilnog stanovništva pri obradi zemlje.

o Voda iz vodoopskrbnog sustava ne smije se koristiti u normalnim uvjetima održavanja golf igrališta, osim u izvanrednim uvjetima dugotrajnih suša (noćni režim korištenja).

Za Istarsku Županiju utvrđene su 22 lokacije golf igrališta sa sveukupnom površinom od 2.406,2 ha. Od toga netto tereni golf igrališta cca 500 ha površine, ostalo je prirodni ili kultivirani krajobraz oko igrališta koji se uobičajeno integrira u golf igralište. Iz analize lokacija golf igrališta mogu se sintetizirati i sistematizirati kriteriji za njihov prostorni smještaj koji se odnose na sljedeće:

7 Službene novine istarke županije, 2/2002 od 25. veljače 2002.čl.84, str.78.

11

1. Lokacije golf kompleksa pored postojećih već izgrađenih turističkih kapaciteta

koja se nalaze uz samu morsku obalu i neposrednom zaleđu što je zahtjevalo i neminovno širenje prostornog zahvata. (Marlera-Ližnjan, Zelena laguna - Poreč, Larun – Poreč). Lociranje golf kompleksa uz postojeće turističke kapacitete bilo je motivirano osvježenjem postojeće starije generacije turističkih objekata s potencijalnom novom kvalitetnijom izgradnjom (ponudom) nakon višegodišnje turističke stagnacije. Uglavnom se radi o prostorima koji se nalaze uz obalni rub, imaju uređeno vlasništvo, opremljena su prometnom i komunalnom infrastrukturom. Tu je uglavnom bio interes većih turističkih tvrtki koji su bili ili vlasnici ili u posjedu turističkog zemljišta što je bilo odlučujuće. Zbog većih potreba za prostorom i njegovog manjka uz postojeće objekte bilo je potrebno širenje i tako se planirani zahvat golfa s turističkim objektima spontano širio uz obalni pojas i u njegovu pozadinu (cca 50 – 500 m.) uglavnom na gradskom / državnom zemljištu.

2. Važeći prostorni planovi i prenamjena planiranih turistićkih sadržaja te širenje prostornog obuhvata (Barbariga – Vodnjan, Crveni vrh – Umag, P. Kolone – Bale, Loborika – Marčana, Markocija – Umag / Buje, i dr. ). U prilikama prenamjene važećih prostornih planova u turizmu i širenja njihovog prostornog obuhvata za potrebe nove golf aktivnosti dolazi u situacijama naslijeđenih prostornih planova koji su sadržajno i strukturno zastarjeli te je pojava zahtjeva za aktivnostima golfa s smještajnim kapacitetima (hoteli, vile i apartmani) bilo osvježenje turističke ponude i novi koncept uređenja prostora. Širenje je išlo kako linearno uz obalu gdje je to god bilo moguće te u neposrednu pozadinu (gradsko/državno zemljište). Radi se o zemljištu na udaljenosti 500 – 2.000 m. od mora, dok se rijeđe radi o 4 – 6 km. udaljenosti od mora na lokacijama ranije planiranih turističkih sadržaja (Loborika - Marčana, Markocija – Umag/Buje).

3. Lociranje golf terena pretežito na zemljištu gradskog/državnog vlasništva. Poljoprivredno zemljište je u većini slučajva bilo u posjedu poljoprivrednih odnosno turističkih firmi te na šumskom - državnom zemljištu, pa je interes za lociranje golfa na njima motivirano vladinim olakšicama prilikom davanja tog zemljišta u koncesiju ( Fratarska šuma – Brtonigla, Matelići – Umag, Prašćarija – Novigrad, Tar Špin – Poreč, S. Marko – Rovinj, V. Stancija – Vrsar, Dubrova – Labin i dr.). Traženje novih lokacija, u situaciji kada se uz obalu više nije moglo širiti zbog ograničenih resursa uz more, visoka cijena zemljišta i buđenja javnosti, bilo je usmjereno uglavnom na poljoprivredno i šumsko zemljište u državnom vlasništvu. Uz taj kriterij bio je i postojanje neke štancije ili zgrade kao vrijedan kulturno-građevni element koji obogaćuje prostor uz osigurani pristup. Te se lokacije nalaze u pojasu udaljenosti od 6 – 8 km. od mora, mada ima lokacija koje su i bliže moru (Fratarska šuma: 1 – 2 km).

4. U blizini kulturno povjesnih starogradskih jezgri (Motovun).

Odabir lokacije golfa u neposrednoj blizini kulturno povjesnih objekata ili starogradskih jezgri motivirane su blizinom i atraktivnim pogledima s panoramskim vizurama na starogradske povjesne jezgre, olakšanim rješenjem prometne i komunalne infratsrukture radi blizine urbaniziranog i izgrađenog

12

prostora. Sve je to podređeno boljoj prodaji smještaja i/ili nekretnine u obliku apartmana i vila u sklopu golf kompleksa (Brkač – Motovun). Interes gradnje apartmana i vila pokriven zelenim ruhom golfa eksplicitan je naročito na primjeru Srđa – Dubrovnik.

5. U Zaštićenim krajolicima i pored njih (Kloštar – Sv. Lovreč). S obzirom na to da su zaštićeni krajolici u neposrednom zaleđu morske obale atraktivni za turizam i smještajne turističke jedinice, pojavio se interes za gradnjom nekretnina (apartmana i vila) s golf komponentom (Kloštar - Sv. Lovreč i Palud - Rovinj). U Rovinju se odustalo od lokacije Palud jer se radi o obalnoj zaslanjenoj močvari s vrijednim poljoprivrednim kulturnim krajolikom i očuvanim šumskim sustavima. Rješenja su pronađena na udaljenijoj lokaciji u unutrašnjosti teritorija na državnom zemljištu. Dok je lokacija Kloštar – Sv. Lovreč zapravo iznad Limskog kanala u okvirima zaštićenog objekta prirode kategorije «Značajni krajolik».

6. Prirodni i kulturni ambijent središnje Istre (Vrnjak-Grožnjan, Jakomići – Pićan).

Dalje od obale, u središnjoj Istri, očuvani prirodni prostor te kulturni ambijent u fazi zapuštenosti i devastacije bio je motivacija lokalnoj samoupravi da realizacijom golf igrališta dade impuls razvoju sredine i zapošljavanju te da revitalizira kulturne strukture napuštenog naselja (Vrnjak) koje je u fazi devastacije i propadanja.

7. Rekonstrukcija povjesnog igrališta – Nacionalni park Brioni zbog elitne

turističke destinacije. Rekonstrukcija golf igrališta Brioni kao nekadašnjeg mondenog europskog golf odredišta ima uporište u činjenici što golf igralište može potaknuti dolazak imućnijih turista i doziranu ali elitnu izgradnju hotela i vila. Osim toga svojevremeno je upravo golf utjecao na genezu i karakter krajobraznog uređenja dijela otoka V. Brioni koji je nalik parkovima krajobraznog stila s dominantnim travnim plohama u kontrastu s gustim šumskim rubovima makije.

13

Pojava konfliktnih situacija Golf kao nova prostorna aktivnost koja zahvaća velike površine, koristi puno vode te primjenjuje agrotehničke mjere s prihranjivanjem i zaštitom bilja, uvrštena je u onu kategoriju objekata za koju je potrebno ishodovati ocjenu utjecaja od stručne komisije Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Najčešće primjedbe i dileme stručnih komisija za ocjenu SUO na primjerima golfova u Istri mogu se sistematizirati u sljedeće problemske cjeline:

1. Golf igrališta s apartmanima, vilama i hotelima uz postojeće turističke objekte dodatno opterećuju i zauzimaju velike površine morske obale. Provedbene odredbe PPIŽ utvrđuju da «bruto gustoća može biti najmanje 33 postelja/ha za kapacitete vila uz golf igrališta, s time da površina zona vila unutar obuhvata golf igrališta ne mogu prelaziti 15% prostornog obuhvata». S obzirom na to da je ova odredba neselektivna, investitori maksimalno koriste te pogodnosti za gradnju. Najčešće se primjedbe komisije odnose na količinu gradnje i tip izgradnje. Mali je utjecaj komisije na promjene kapaciteta i strukture turističkih objekata pošto je to već propisano prostornim planovima općina i gradova. Uočen je problem apartmanizacije prostora u okrilju gradnje pojedinih golf igrališta i reperkusije u prostornom i socijalnom smislu. Golf igrališta u turizmu i smještaj u vilama ili manjim hotelima su uobičajeni, često dobri ali ne i nužni jer se mogu pojavljivati i golf igrališta bez vila i hotela sa mogučnošću manjeg broja smještajnih jedinica u klupskoj kući.

2. Korišćenje pesticida, selektivnih herbicida i gnojiva: evidentiraju se problemi i rizici zagađenja podzemnih voda s njihovim korišćenjem na golf igralištima u situacijama kada se lokacija nalazi u I. i II. zoni sanitarne zaštite izvorišta. Zbog zaštite kvalitete voda uvjetuju se opsežnije mjere da do zagađenja podzemnih voda ne dođe.

3. Voda i navodnjavanje golf igrališta: Pojavljuje se pitanje opterećenja

vodoopskrbnog sustava s bojazni da pritom ne trpi stanovništvo zbog nestašice vode radi zalijevanja golfa koji bi u Istri pojedinačno trošio 1.200 – 1.500 m3/dnevno u toplom periodu. Kod golfova u obalnom pojasu artikuliran je bio rizik i od prekomjernog korišćenja podzemnih voda te opasnost od zaslanjenja bunara-vodocrpilišta u datoj zoni.

4. Prirodne prostorne vrijednosti: Problem zahvaćanja u veće komplekse

očuvanih šumskih sustava u vrijeme izvedbe i u toku održavanja ( krčenje i proreda suvislih šumskih sustava te slabljenje i smanjenje fizičke strukture šumskog fonda). Veći zemljani radovi, poremećaji prirodnih staništa flore i faune gdje se uz golf igrališta uzimala u obzir i gradnja smještajnih jedinica s prometnicama i parkiralištima. Prostorno planerska dokumentacija (master planovi) koja je predmet obrade SUO, manjkava je u obradi krajobrazne tematike (zahvati u šumske sustave, novi vegetacijski sklopovi, odnos prema staništima faune, spriječavanje erozije, percepcijske vrijednosti, i sl.) što uobičajeno te kategorije planova za golf igrališta trebaju imati jer se njima zapravo ukazuju mjere sanacije i druge zahvate za kvalitetno uređenje okoliša (krajobraza).

14

5. Kulturne prostorne vrijednosti. Utjecaj eksponiranih lokacija s novom gradnjom nekretnina – apartmana, villa i hotela na naslijeđene scenerije starih gradskih povjesnih jezgri s konkurirajućom slikom novih građevinskih zdanja. Osim toga tu se eksponira opasnost od poremećaja krajobrazno – kulturnih vrijednosti tradicionalne mediteranske poljoprivrede (suhozidovi, terase, male parcele s maslinicima, vinogradima, poljskim putevima, lokvama, kažunima i sl. – nedostatak kraobrazne tematike u master planovima) te rizik od devastacije vrijednih arheoloških struktura često neispitanih lokaliteta.

6. Poremećaji u vrijednostima socijalne sredine, u njenim navikama. Naročito je

tu pitanje slobode kretanja po prostorima bez ograda, šumskim i poljskim komunikacijama, uz obalni pojas – naslijeđena društvena vrijednost posebice u obalnoj zoni zbog ograđivanja i nepristupačnosti plažama. Tu dolazi u pitanje i lov kao rekreacija kojemu se smanjuju površine lovnog područja ali zato s golfovima raznovrsna fauna a s njima i divljač dobiva sigurne i mirne zone od hajke i lova.

Problematika razvoja golfa i odaziv na moguće pojave šteta u prostoru, analogno svjetskim odnosno europskim reakcijama, nije zaobišla našu sredinu pa se razne nevladine udruge i građanske inicijative javljaju u medijima s izričito negativnom konotacijom. Najčešće se negativne konotacije gradnje golf igrališta u većini slučajeva odnose na sljedeće:

o Velika odbojnost gradnje golf kompleksa naročito s apartmanima (odbojnost prema apartmanizaciji obale), vilama i hotelima na obalnom rubu. Zauzimanje velikih površina morske obale i gradnja na ionako već skučenoj obalnoj liniji s potencijalnom mogučnošću njenog ograđivanja i ograničenog korišćenja. To je najčešće i najteže pitanje u dosadašnjim komentarima protiv golfa. Gradnja vila i hotela s golfom se tolerira na udaljenijim lokacijama od obale, u unutrašnjosti Istre što se povezuje s mogučnošću zapošljavanja mladih i zadržavanja u tim sredinama.

o Površina zona vila unutar obuhvata golf igrališta s učešćem od 15% obuhvata prostora bez selektivnog pristupa je viđena kao velika manjkavost i mogućnost za špekulacije, naročito u vezi gradnje apartmana, dok se gradnja vila i hotela prihvaća s oprezom. Naime problem se artikulira više na gradnju nekretnina za tržište (apartmana) nego na golf igrališta s vilama i hotelima u funkciji kvalitete turističke privrede.

o Traži se smanjenje broja golf igrališta. o Problemi s potrebama za velikom količinom vode. S obzirom na to da

golf igralište troši poveće količine vode za navodnjavanje, dolazi do brige oko mogućih nestašica i restrikcija vode za stanovništvo.

o Naglašava se i problem upotrebe pesticida i gnojiva kod održavanja golfa s implikacijama na mogućnostima zagađenje podzemnih voda.

o U nešto manjem se obimu ukazuje na uništavanje šuma na račun golfa i smanjenje šumskih ekosustava te se spomionje i deforestizacija.

o S obzirom na bogatu arheološku baštinu, ima zahtjeva za pažljivijim odnosom identificiranja i očuvanja te prezentacije arheoloških nalaza prilikom pripreme, izgradnje i korišćenja golf igrališta.

o Posebno je zanimljiv problem izgradnje golf igrališta s apartmanima, vilama i hotelima na vizualno izloženom prostoru s potencijalnom degradacijom povjesne slike starih gradova koji imaju prepoznatljiv

15

identitet s širokom panoramskom slikom prostora kao u slučaju Motovuna i Dubrovnika. To su jedinstvene baštinjene kulturno povjesne vrijednosti nacionalnog i nadnacionalnog karaktera prema kojima se javnost kulturno identificira i emotivno vezuje, pa su razumljiva i skrb oko čuvanja od mogućih degradacija i uništenja njihove cjelovite slike.

Razvojni interesi unose mnoge promjene, posebice turizam (kojem je golf inačica) a kao djelatnost odlučujuće utjeće na stanje krajobraznog prostora, što po intenzitetu i površini u posljednje vrijeme dobiva velike razmjere i kritičan značaj. Klasična turistička izgradnja, linearno uz obalni rub, a u posljednje vrijeme i apartmanizacija zauzima velike površine, mijenja tradicionalno uređeni prostor osiromašujući kulturne, ekološke, proizvodne i rekreacijske potencijale krajobraznog prostora. S obzirom na to da je u istarskom obalnom prostoru došlo do mnogih obezvrijeđivanja prirodnih i kulturnih krajobraznih vrijednosti upravo turističkom i sličnom izgradnjom, ono je i izuzetno osjetljivo na daljnje širenje građevinskih područja. U situacijama kada se pojavljuje gradnja turističkih objekata pod plaštom «zelenog» golf igrališta, to unosi i dodatni oprez zbog nepoznavanja mehanizama izgradnje i aktivnog korišćenja golfa u našoj sredini ( strah i oprez od novog - nepoznatog). Neadekvatno obrađena prostorno planska dokumentacija master planova (na primjerima iz Istre) koja je usmjerena na «dobro rješenje golfa» što u prijevodu znači izgraditi sa što manje investicijskog ulaganja bez naročite pažnje na krajobrazno – prostorne i socijalne vrijednosti. Takvo se planiranje golf kompleksa ne oslanja na adekvatnim valorizacijama krajobraznog prostora, te zato dolazi do potencijalno mnogih šteta, konfliktnih situacija, nejsnoća, zabluda i gubitka povjerenja u namjere za razvojem kvalitetnih golf odredišta koji trebaju pažljivo gospodariti prostorom i cijeniti ga kao jedinstveni resurs. Vidimo da se razvojna politika oko golf igrališta s apartmanima, vilama i hotelima oslanjala na neadekvatne postupke klasičnog planiranja, sa izričitim razvojno determinističkim mjerilima, koja su odlučujuće djelovala na njihovu distribuciju u prostoru i posljedično tome na stanje uređenosti krajobraznog prostora kako njegovih prirodnih struktura, resursa tako i kulturnih vrijednosti te na društvenu sredinu. U pravilu, prirodne i kulturne vrijednosti krajobraznog prostora bile su potcjenjivane na račun interesa gradnje nekretnina u okvirima golf igrališta, a zanemareni su i određeni socijalni aspekti poput naslijeđene slobode kretanja u prostoru bez zapreka (ograda) i sl. Sve je naglašenija društvena potreba za boljim i svestranijim vrijednosnim sagledavanjima sustava u krajobraznom prostoru, zbog promijenjenog gledanja na probleme u okolišu. To je u tijesnoj vezi s integralnim planiranjem i aktivnošću zaštite. Danas u suvremenom, postmodernom društvu, svjedoci smo da oprečni vidici razvoja postaju sve više predmet opće društvene pažnje i svestrane obrade. Artikulirajući pri tome problematiku o krizi okoline kao globalnom procesu, eksponira se nova društvena etika o neophodnosti njene svestrane zaštite što je imanentno društvenom interesu.

16

II. POJAM, PREDMET I POJAVNI OBLICI GOLF AKTIVNOSTI 1. POJAM Golf je sportska i rekreacijska igra koja se odvija u prirodi, a čije su osobite značajke oblikovanje igrališta (design) strukturama krajobraza (landscape). Nastala je u Škotskoj u 14. stoljeću na prirodnim travnatim terenima uz more (links), a prva igrališta oblikovana ljudskom rukom javljaju se u 18. stoljeću. Iznimnu popularnost golf može zahvaliti osnovnim elementima igre kao što su natjecateljska obilježja, strategija, brzo donošenje odluka i uvježbanost. Zanimljivo je spomenuti da su Pravila golfa stoljećima neizmjenjena što igri daje romantičan i tradicionalan ton. Igralište se sastoji od 18 polja koja se moraju savladati sa što manjim brojem udaraca. Veličina igrališta nije ograničena točno određenim gabaritima jer osim igrajućih polja posebnu atraktivnost čine krajobrazne raznolikosti koje su ponekad „Bogom dane“, a u skromnijim krajobraznim uvjetima rezultat su djela ljudskih ruku. Najljepša igrališta nastala su kao posljedica njihove interpolacije u prostoru, a nerijetko svjedočimo „krajobraznoj agresiji“ u kojoj se prostor oblikuje prema željenom igralištu i diktatu investitora. Takva „neprirodna“ igrališta često su oblikovno atraktivna ali istovremeno trajno narušavaju postojeći vegetativni i krajobrazni identitet kao i kulturu i tradiciju pojedinog zemljopisnog područja. Njihova uniformiranost ima za posljedicu potpuni gubitak krajobraznog identiteta, a promatrano u dužem vremenskom razdoblju i gubitak atraktivnosti zbog predvidljivosti autorskog dijela pojedinog dizajnera. 2. PREDMET – GOLF KAO KRAJOBRAZNO-PROSTORNA DATOST

Predmet golf igrališta su prirodne i građene strukture u prostoru koje prosječno zauzimaju cca 100 ha površine. Golf igralište s 18 polja ima osnovne sadržaje s približnim slijedećim bruto veličinama:

o golf igralište - 20 ha (male varijacije, bez obzira na veličinu golf kompleksa) o vježbalište – 2 ha (male varijacije, bez obzira na veličinu golf kompleksa) o ujezerene površine – 1 - 5 ha (u zavisnosti o dostupnosti vode i dizajna golf

igrališta može biti manje i više od navedenog) o Klubska kuća 0,5 – 0,8 ha (pripadajuća parcela). U zavisnosti o ciljevima

investitora i željenoj kvaliteti ponude u golfskoj kući. o Servisna zgrada – 0,5 ha (pripadajuća parcela). Male varijacije. o Uređeni okoliš (oko građevina, ulaz, uz prometnice): 10 ha. U zavisnosti o

lokaciji, željenoj kvaliteti uređenosti i dizajnu golf kompleksa može varirati. o Prirodni okoliš: 50 – 60 ha. U zavisnosti o lokaciji i dizajnu golf kompleksa.

17

Golf igralište - primjer jednog polja

Uvjeti reljefa - sastavni dio polja za igru

Vodeni motivi – sastavni dio polja za igru

18

UKUPAN PRIKAZ POVRŠINA ZA IGRU

Golf igralište ( 18 polja)

Ukupna dužina igrališta cca. 6 500 m

Ukupna površina tee- jeva cca 1,2 ha

Ukupna površina fairwey - a cca 17 ha

Ukupna površina green - ova cca 1,25 ha

Sveukupna površina golf igrališta cca 20 ha

Ukupna površina tee- jeva na vježbalištu Cca 0,16 ha

Ukupna površina green – ova na vježbalištu Cca 0,15 ha

Vježbalište u cjelini cca 25 000 m2

Ujezerene površine 1 – 5 ha

Klubska kuća 0,5 – 0,8 ha

Servisna zgrada 0,5 ha

Uređenbi okoliš 10 ha

Prirodni okliš 50 – 60 ha

Ukupna površina golf igrališta cca 1 000 000 m2

Opis elementa golf igrališta8 Golf igralište od 18 polja uobičajeno zauzima cca 20 ha što čini cca 20 % od jednog prosječnog igrališta od 100 ha. Green je zatravnjena površina na kojoj se odvija završni dio igre. Na svakom polju nalazi se jedan green. Veličina i oblik green–a mjenja se s obzirom na dužinu i oblik polja kojem pripada. Njihov položaj, nagnutost i reljefna razvedenost ovise o dužini i lokaciji polja u odnosu na cijelo igralište.

8 Forrest L. Richardson: «Routing the Golf Course», New Jersy 2002.

19

Ovo područje golf igrališta vrlo se intenzivno zalijeva i njeguje. Kosi se na visinu od 3 do 5 mm, što zahtjeva biljne vrste koje su otporne na čestu i nisku košnju. Suvremeni golfovi koriste autohtone vrste trava ili njihove varijetete koji su skladni s vrstama iz okoline zbog manje potrebe zalijevanja, hranidbe i zaštite. Veličina površine green-ova ide od 350 m2 od 700 m2, standardni modeli golf igrališta imaju sveukupno 1 ha green–ova, uključujuči i one na vježbalištu. U prosjeku green–ovi predstavljaju 1 % ukupne površine golf igrališta. Tee, početno područje. Broj i položaj početnih područja i njihova površina ovise o tipologiji igrališta, kompleksnosti i dužine (PAR) pojedinog polja. Svako polje ima najmanje 3 a najviše 5 početna područja (tee ), za svaku specifičnu kategoriju igrača9. Planirane veličine početnog područja su 100, 150, 200, 300 m2. Standardni modeli golf igrališta imaju sveukupno 1 ha tee-jeva, uključujuči i one na vježbalištu. Početno područje izvodi se kao zatravljeni zemljani plato, te u obliku navodnjavane i drenirane površine, podignute iznad okolnog terena za 0,5 – 1,0 m. Ovo se područje golf igrališta vrlo intenzivno zalijeva i njeguje. Kosi se na visinu od 6 do 13 mm, a zbog intenzivnog korištenja zahtjeva biljne vrste koje su iz autohtonog okruženja, izdrživije na gaženje, sa velikom moći obnavljanja.

9 Forward tee (prednje početno područje): to je područje najbliže stazi i koriste ga gospođe i juniori u amaterskoj konkurenciji. Main tee (srednje početno područje): to je područje s kojeg igraju gospođe u profesionalnoj konkurenciji i gospoda u amaterskoj konkurenciji. Back tee (stražnje početno područje): to je područje s kojeg igraju profesionalni igrači i amateri najvišeg ranga natjecanja.

20

Fairway (staza) je zatravnjena površina na kojoj se odvija igra između tee–a i green–a. Oblik i dužina ovisi o dužini pojedinog polja, širina ide od 35 do 65 m. Oblikovanje staza se uobičajeno prilagođava terenu i koristi pogodnosti prirodnog reljefa i kulturnih datosti za obogaćenje krajolika igre. Ovaj prostor se njeguje i zalijeva srednje intenzivno, a kosi se na većoj visini.

Ostali dijelovi golf igrališta su semi rough, koji je zapravo usko travnato područje širine od 1 do 5 m, koje dijeli stazu od rough–a. Intenzivno se kosi ali na većoj visini radi usporavanja kotrljanja loptice prema rough–u ili hazardu. «Rough» je područje između semi rough-a i oznaka izvan granica igrališta. Ovo je područje pokriveno prirodnom travom i niskom vegetacijom. U ovoj je zoni dozvoljeno igranje ali uz otežane uvjete. To se područje kosi i podrezuje 1 – 2 puta godišnje, a trava se održava do visine od 20 – 50 cm.

21

Pješčani hazardi (bunkeri) su artificijelne udubine – prepreke ispunjene pijeskom. Oni služe za otežavanje karaktera igre i kao prepreka/zaštita od gubitka loptice. Pješčani hazardi koji se nalaze kraj staze, plići su i širi, dok su u blizini greena uži i dublji.

22

Akumulacijska jezera: Vodene površine predstavljaju prepreku i dio su polja za igru, dok su istovremeno i element koji doprinosi većoj percepcijskoj vrijednosti igrališta. Vodene površine služe i kao akumulacije vode za potrebe navodnjavanja igrališta. Njihovo je oblikovanje uglavnom organsko. Kapacitet akumulacije jezera treba zadovoljiti potrebe za zalijevanjem ali i kao percepcijska i ekološka datost.

23

Putevi za igrače: Na igralištu se nalaze i uređeni putevi za igrače i za službu održavanja. Putevi su od pijeska, rizle ili od trave širine 3 m.

Krajobrazno uređenje golf kompleksa

Prilikom rada na krajobraznom uređenju golf igrališta prostor se oblikuje tako da se stvaraju nove prostorne scenerije koje se usklađujeu s uređenim krajobrazima šire okoline. Novi uzorci uređenja koriste zapravo elemente krajobraznog stila, što ima svrhu pospješivanja atraktivnosti prostora. Naime, kod svih se golf igrališta mogu razlikovati određeni dijelovi igrališta, tako što se organiziraju uređene i oblikovane površine koje su podvrgnute složenosti i zanimljivosti igre golfa, te ostale površine uz objekte te krajobraz u prirodnom stanju slobodnom dijelu prostora u okviru golf kompleksa.

Tako se u okviru krajobraznog uređenja površina za igru golfa načelno mogu identificirati tri tipa uređenosti:

1. Krajobrazni prostor s prevladavajućom plošnom strukturom košenih i nekošenih travnih površina golfa u prirodnom krajoliku ili po terasama, pored maslinika i sl. s pješčanicima, potezima ravnih ploha i razgibanih topografskih struktura.

2. Motivi vodenih struktura s jezercima i močvarama te linijskim vodenim sustavima,vodotocima, s posebno raščlanjenim obalnim rubom i raznolikim slatkovodnim biotopima.

24

3. Rub golf igrališta i njegovo neposredno okruženje sa šumskom vegetacijom, katom grmlja i pokrivačima tla, u obliku grupacija ipojedinačnih stabala. S tim u vezi stoji raznovrsna građa za biotope flore i faune i bogat sadržaj za scenerijske kvalitete.

Na otvorenim površinama koja su izvan obuhvata igre, u okvirima građevinske zone i na ostalim otvorenim površinama, uređenje i oblikovanje krajobraza se može razlučiti na:

1. Uređenje okoliša klubske kuće, gdje se ostvaruje krajobrazna i s time u vezi percepcijska šarolikost i u neku ruku se krajobraznim uređenjem markira prepoznatljivost prostora.

2. Ostale kontaktne zelene površine s prevladavajućim motivacijama krajobraznog stila gdje se izmjenjuju plošne travne površine sa skupinama i soliterima šumske vegetacije usklađujući s neposrednim okruženjem, pritom se posebna pažnja mora dati naslijeđenom kulturnom krajoliku s terasama i ostalim tradicionalnim strukturama kao što su to maslinici, vinogradi i sl., te skladno povezivanje s rubnim prirodnim šumskim sustavima.

3. Prirodni šumski sustavi, pašnjaci obrasli šumskom vegetacijom i prirodni travnjaci koji ostaju u svom prirodnom obliku i gdje su mjere njege ekstenzivne.

25

3. POJAVNI OBLICI GOLFA Prema namjeni golf dijelimo na natjecateljski i rekreativni, a ista podjela vrijedi i za igrališta. Natjecateljski golf igra se na natjecateljskim igralištima (Championship), a rekreativni na javnim (Public) igralištima. Osnovne značajke natjecateljskih igrališta su zvučna dizajnerska imena (Signature Course) poput Robert Trent Jones, Arnold Palmer, Jack Nicklaus, Greg Norman, Jose Maria Olazabal, Nick Faldo ili Seve Ballesteros. Rekreativna igrališta vrlo rijetko oblikuju poznati i skupi dizajneri, što nikako ne znači da su ta igrališta slabije kvalitete ili manje zahtjevna. Natjecateljska igrališta (ovisno o nivou natjecanja) imaju polja koja se odlikuju većom duljinom, užim stazama i velikim brojem pješčanih hazarda. Njihova duljina je uglavnom veća od 6500 metara sa zadnjih početnih položaja. Zahtjevna rekreativna igrališta oblikuju se u novije vrijeme na način koji dopušta relativno bezbolnu metamorfozu u natjecateljsko igralište ukoliko se igra sa zadnjih početnih položaja. Golfska igrališta grade se u velikim metropolama i malim turističkim mjestima, na kopnu i otocima, u brdima hladnog sjevera i pustinjama vručeg juga, u nepristupačnim prašumama i pitomim dolinama. Posljednjih petnaest godina u Europi je izgrađeno oko 3000 igrališta, od toga u Hrvatskoj samo jedno (Krašić). Većinom se stvaraju „golfski klasteri“, područja s pet ili više igrališta koja sa obližnjim smještajnim kapacitetima čine prepoznatljiva golfska turistička odredišta (Costa del Sol – Španjolska, Algarve – Portugal, Antalya – Turska, Mallorca - Španjolska). Američka i europska igrališta razlikuju se po mnogočemu, a možda najviše po oblikovanju i održavanju. Američki pristup oblikovanju odražava raskoš prostora i bogatstvo (ponekad i neumjerenost) u broju pješčanih hazarda ili veličini grenova. Taj pristup vrlo često prilagođava prostor željama investitora i mašti dizajnera, te nerjetko prelazi tanku granicu između sjajnih umjetničkih dijela i iritantnog kića.

26

Europski dizajneri daleko umjerenije i konzervativnije pristupaju oblikovanju golfskih igralšta. Razloge treba tražiti u višestoljetnoj tradiciji igranja golfa u Velikoj Britaniji i dizajnerskom razumijevanju i prihvaćanju kulturnog i povijesnog nasljeđa.

27

III. ODRŽAVANJE GOLF IGRALIŠTA 1. Potreba za vodom Sustav vodoopskrbe je dvojak. Jedan je za vodoopskrbu iz komunalnog sustava (voda za sanitarno – potrošne namjene), a drugi za opskrbu vodom igrališta (održavanje, odn. zaljevanje) što može biti isto tako iz iz vodoopskrbe ili vlastitog vodozahvata ili pak mješovitog karaktera. 2. Vodoopskrba za potrebe igrališta Prema potrebnom intenzitetu i količini vode za zaljevanje, mogu se izdvojiti slijedeće cjeline:

- površine green-ova i tee-jeva, uključivši rubno područje (foregreen) - površine staza (fairways), a posebno mjesta očekivanog doleta loptice

(landing zone) - rubno područje staza (semirough)

Ostala područja igrališta uglavnom se prepuštaju prirodnom režimu navodnjavanja (europski dizajn), što je posebno cijenjeno u modernom oblikovanju igrališta. Planirana vršna potrošnja vode za zalijevanje travnatih površina golf igrališta i zelenih površina klubske kuće i mjestimice uređenih zelenih površina je cca 1200 – 1500 m3 / dan. U posljednje se vrijeme napor za veće uštedu vode za zalijevanje usmjerio u izboru / selekciji trava koje se nalaze u tom okruženju ili su pak varijeteti ili klonovi, te u kvalitetnom strukturiranju plodne zemlje – substrata za rast i razvoj trava.

o Za poljoprivredne površine u Istri planirana je prosječna potreba za zalijevanjem u količini od 2000 – 3000 m3/god./ha

o Za potrebe zalijevanja jednog golf igrališta (koji se odnosi na cca 20 ha) u Istri se planira prosječno 6000 – 7000 m3 /god/ha.

Za golf igralište je važno da se prirodne oborine koriste u najvećoj mogućoj mjeri. To je moguće učiniti planiranjem više ujezerenih površina (retencija) na samom igralištu. Takva jezera trebaju omogućiti rezervu vode za zaljevanje u trajanju od cca. 40 dana najsušnijeg godišnjeg razdoblja (u kojem teoretski ne bi bilo nikakvih padalina). To znači da bi jezera trebala imati ukupni kapacitet od cca. 120 000 m³.

28

3. Primjena gnojiva

Danas se na većini europskih golf igrališta koriste sporo topiva gnojiva s dugotrajnim djelovanjem jer su ispiranja nitrata u podzemne vode puno niža. Preporuča se primjena biotehnoloških enzimskih preparata koji se danas uvelike koriste u Europi, a koji povećavaju vitalnost turfa i smanjuju potrebnu količinu gnojiva za oko 30% (npr. na green-u).

Godišnji prosjek čistih hranjivih tvari po hektaru u kilogramima:

Dijelovi igrališta pod tretmanom Čiste hranjive tvari kg/ha/god.

Broj primjena

Green 200 N

80 P2O5

120 K2O

Gnojiva s dugotrajnim djelovanjem: 3-5 primjena. Gnojiva s kratkotrajnim djelovanjem: do 10 primjena. Od travnja do kolovoza.

Tee 120 N

60 P2O5

100 K2O

Gnojiva s dugotrajnim djelovanjem: 3-5 primjena. Gnojiva s kratkotrajnim djelovanjem: do 8 primjena. Od travnja do kolovoza.

Fairway 60 N

40 P2O5

60 K2O

Gnojiva s dugotrajnim djelovanjem: 2 primjene. Gnojiva s kratkotrajnim djelovanjem: do 4 primjene. Od travnja do kolovoza.

Rough Nije potrebno gnojenje

29

U praksi, osoba zvana superintendent izrađuje godišnji plan gnojidbe, a koji se odvija u rokovima od 9. do 37. tjedna.

4. Sredstva za zaštitu bilja Sredstva za zaštitu bilja koriste se na golf igralištu s izuzetnom pažnjom. Upotrebljavaju se najmanje količine koje su neophodne za suzbijanje bolesti kao što su sniježna plijesan, trulež, Ophiobolus, Rhizoctonia, Marasmius, Oreades i određena oboljenja listova, kao i za suzbijanje štetočina npr. ličinke livadskih mušica i komaraca. U slučaju kombinacije uzrokovane većim brojem uzročnika bolesti, primjenjuje se Zakonom dopuštena mješavina pesticida, gdje se predviđa upotreba pesticida kojima se na golf igralištu kontroliraju oboljenja, uz istovremenu zaštitu podzemnih voda, a koji su dopušteni na travnjacima, zelenim površinama i u uzgoju ukrasnog bilja, te na golf igralištima.

30

IV. GOLF I OKOLIŠ U ODRŽIVOM RAZVOJU Da bi golf bio u harmoničnom odnosu s okolišem treba prijesvega uvrditi probleme u društvenoj sredini koje ono izaziva te postaviti dobru filozofiju iz koje proizlaze ciljeci i kriteriji na održivim osnovama. Na temelju problema koji se pojavljuju kako kod nas tako i u svijetu u vezi s realizacijom golfa, mogu se sintetizirano i sistematizirano dati smjernice za održiv razvoj golfa koje se oslanjaju na preporuke10 kako u razvijenim zemljama s tradicijom golfa tako i kod naše stručne javnosti. 1. NAČELA ODRŽIVOSTI Vizija prosperiteta golfa i njegov doprinos povezan je s ekonomskim razvojem, zaštitom okoliša, društvenim boljitkom i s konceptom održivosti u golfu. Da bi prepoznali ono što je za razvoj golfa i datu društvenu sredinu održivo mora se voditi računa o integriranom upravljanju okolišem, ekonomskom razvoju i dobrobiti ljudi, ne samo u današnjim vremenskim okvirima već i za buduće generacije. Ako razmišljamo na tim osnovama onda to obuhvaća:

o Uravnotežen i dobar ekonomski razvoj golfa. o Visok stupanj zaposlenosti, socijalne osjetljivosti i povezanosti te pripadnosti,

što čini dobrobit za društvenu sredinu. o Visoki stupanj zaštite okoliša i odgovorno korišćenje prirodnih resursa -

dobrobit za okoliš. o Golf organizatori i partneri u zaštiti okoliša( javne ustanove i dr.) trebaju biti

uključeni u oblikovanju otvorene i transparentne politike po pitanju okoliša.

Oslanjajući se na neke od temeljnih principa Konferencije Ujedinjenih nacija o čovjekovoj okolini i razvoju održane u Rio de Janeiru 3. – 14. juna 1992., gdje se među ostalima deklarira:

Princip 1; Ljudi se nalaze u središtu nastojanja da se ostvari trajan razvoj. Oni imaju pravo na zdrav i produktivan život u skladu sa prirodom.

Princip 3; Pravo na razvoj mora biti ostvareno tako, da to na pravedan način bude primjereno razvojnim i ekološkim potrebama današnjih i budućih generacija i

Princip 4; Trajan razvoj zahtijeva da zaštita čovjekove okoline bude dio razvojnog procesa te da ne smije biti posmatrana odvojeno od njega.

10 Dr. Michael J. Hurdzan: «Golf Course Architecture», 1996. 10 Forrest L. Richardson: «Routing the Golf Course», 2002.

31

Mogu se na iznesenim principima utvrditi sljedeće teze o budućem razvoju golfa:

o Budućnost golfa leži u vještini stvaranja uravnoteženog odnosa dobrobiti u okolišu, socijalnoj sredini i ekonomskoj sferi.

o Svako golf igralište treba nastojati da maksimizira doprinos u zaštiti okoliša, široj društvenoj zajednici i boljim mogućnostima ekonomskog prosperiteta.

o Zaštita i unapređenje okoliša podrazumijeva dakle i socijalni i ekonomski poticaj, i zato je ključni faktor održivosti.

o Osnovno žarište pažnje je zaštita okoliša i njegovo poboljšanje, s istovremenim uvažavanjem međuzavisnosti okoliša, društvene sredine i ekonomije.

o Očuvanjem okoliša, golf može još bolje doprinijeti društvenoj sredini kao cjelini a može biti i profitabilniji.

o Golf staze trebaju biti sposobne funkcionirati u okvirima utvrđenim prihvatnim kapacitetom sustava vrijednosti okoliša datog prostora.

o Biodiverzitet i kulturne krajobrazne vrijednosti su temeljni indikatori održivosti u našem mediteranskom prostoru o čemu treba voditi posebnu pažnju prilikom planiranja i oblikovanja golf kompleksa.

Veoma je važno promicati širi koncept održivosti golfa, i poticati integraciju upravljanja okolišem među organizacijama koje posjeduju golf igrališta, gdje osnovna pažnja uz okoliš treba biti ekonomski i društveni aspekt golfa.

2. GOLF I ODRŽIVI RAZVOJ Svi ljudi imaju pravo živjeti, rekreirati se i prosperirati u kvalitetnom okolišu gdje:

o Ima dovoljno prirodnih resursa. o Krajobrazna i kulturna baština nisu uništene ili pak degradirane. o Biodiverzitet nije pod stalnim pritiskom korišćenja i oštećivanja. o Onečišćenje vode i zraka nije na uštrb kvalitete života.

To je relevantno za razvoj golf igrališta. Prilikom razvoja novih golf igrališta treba voditi računa da ona pruže uravnoteženi doprinos kako u zaštiti i obogaćenju okoliša, lokalnoj zajednici i društvu u cjelini te ekonomiji. Razvoj golfa mora sjediniti principe održivog razvoja i sposobnost jasnog doprinosa u sferi ekonomije, društvene sredine i okoliša11. Za ostvarenje ovih zahtjeva potrebno je usmjeriti veliku pažnju, od početne faze planiranja i valorizacije krajobraznog prostora, preko detaljnog planiranja, projektiranja i oblikovanja do izgradnje i razvoja, te na kraju i do upravljanja objektima golfa u toku njihovog životnog vijeka. Prilikom promišljanja o filozofiji održivog golf igrališta neophodno je pozabaviti se slijedećim pitanjima: 11 European Golf Association Ecology Unit: «An environmental strategy for golf in Europe», European Golf Association, 1995.

32

2.1. Razvoj golfa i odnos prema okolišu Ima dosta situacija gdje integralno planiranje golf kompleksa s valorizacijom krajobraza te s dobrim dizajnom i pažljivim projektiranjem nastavno tome s korektnom izgradnjom i integriranim upravljanjem, golf igralište može poboljšati i obogatiti lokalni okoliš. Za to ima dosta primjera u Europskim zemljama12. Mnogi primjeri ukazuju na to da nova golf igrališta mogu doprinijeti očuvanju i obogaćenju sredina u kojima se golf igrališta razvijaju uz dobar socijalni i znatan ekonomski doprinos:

o Može doprinijeti očuvanju i razvoju staništa za floru i faunu konzistentnim upravljanjem u zaštiti krajobraznog prostora, u dužem vremenskom razdoblju.

o Može doći do povećanja biološke raznolikosti i bogatstva vrsta. o Procesi negentropije u krajobraznom prostoru su mogući a s time i stvaranje

produktivnijih i stabilnijih staništa s povećanim brojem međusobnih veza. o Bolja karakterizacija krajobraza, elemenata njegove prepoznatljivosti i vizualne

kvalitete. o Konzervacija posebnih krajobrazno – kulturnih sustava vrijednosti. o Konzervacija obilježja arheološke i druge kulturne baštine. o Poboljšanje kvalitete vode smanjenjem dotoka štetnih tvari u vodene tokove

od povećanog korišćenja pesticida, fertilizanata i drugih onečišćivača u situacijama prenamjene prostora iz poljoprivrede ili industrije u golf igralište.

o Stvaranje raznolike mikroklime, vjetrozaštitni pojasevi, zaštita i povećanja nivoa vlage u zemljištu i u zraku, naročito u našim toplijim klimatskim područjima.

o Djelotvorno djeluje u funkciji zelenog pojasa pored naselja, što utječe na ublažavanje onečišćenja zraka i povećanja percepcijske kvalitete.

o Golf u funkciji sanacije oštećenih dijelova krajobraznog prostora ili pak prenamjene neke «prljave» aktivnosti u golf igralište.

S druge pak strane, postoje golf igrališta koja su smještena na neprikladne lokacije zbog zanemarivanja krajobrazno – prostornih sustava vrijednosti i bez njihove integracije u fazama planiranja, projektiranja i gradnje pa se u tim slučajevima mogu prouzročiti značajni negativni utjecaji po okoliš. Sve veći razvoj novih golf igrališta je osnovni razlog buđenja svijesti o trošku prirodnih i kulturnih vrijednosti krajobraznog prostora, okoliša u cjelini i potrebe njihove zaštite te je to motivacija za sve veće uključivanje javnosti po pitanju utjecaja golfova na okoliš. Zato je dobro spoznati što je to što se ne smije dešavati prilikom razvoja golfa: Problemi koji se povezuju s razvojnim projektima golfa obuhvaćaju:

o Gubitak vrsta i staništa flore i faune. o Degradacija krajobrazne kvalitete. o Oštećenja povijesnih krajobraza i karakteristika kulturne krajobrazne baštine.

12 Dr. Michael J. Hurdzan: «Golf Course Architecture», 1996. 12 www.auduboninternational.org/programs/acss/golf.htm 12 Forrest L. Richardson: «Routing the Golf Course», 2002. 12 European Golf Association Ecology Unit: «An environmental strategy for golf in Europe», European Golf Association, 1995.

33

o Pritisak na vodene resurse. o Moguće onečišćenje i utjecaj na kvalitetu vode zbog dotoka pesticida i

fertilizanata. o Fragmentacija staništa što implicira smanjenje produktivnosti i stabilnosti.

Razvoj golfa je povezan još i s dugim procesima koji dodatno mogu opteretiti prostorne prilike, što uključuje:

o Prateću gradnju apartmana za tržište nekretnina. o Izgovor za urbanizaciju, posebice u turističkim područjima. o Izdvojeni, zaseban pristup razvoju bez veće povezanosti s lokalnom

zajednicom – socijalnom sredinom. o Nekonzistentna provedba planskih odluka. o Često neadekvatne i manjkave studije o utjecaju na okolinu s nedefiniranim

načinom vrednovanja utjecaja. o Nepredvidljivi ishod planiranja.

Ovaj mogući manjak dosljednosti izgradnje golf igrališta, je dodatni element otežavajućih okolnosti njegove realizacije u našim prilikama i zato ih treba u što je moguće većoj mjeri izbjegavati.

Za velik broj budućih projekata, planerski proces i vrednovanje okoliša te socijalna pitanja predstavljaju enormna ograničenja zbog suženog znanja uključivanja tih parametara u proces izrade i donošenja planova. To povećava rizik za suštinskim greškama koje mogu nadalje erodirati povjerenje javnosti u sektor golfa.

To ima važne reperkusije po okoliš. Golf igrališta mogu i trebaju biti u savezu s okolišem. Ali tu se često nailazi na tanku nit između konflikata i dobrobiti, i tada nastaju situacije kada se lako mogu propustiti prilike za poboljšanja odnosa društva prema golfu.

2.2. Golf i ekonomski razvoj

o Europskih 6000 igrališta (od kojih je 3000 sagrađeno u posljednjih 15 godina) stvorilo je posebnu golfsku industriju u kojoj su svoje mjesto našli arhitekti, građevinari, agronomi, proizvođaći opreme, hotelijeri i mnogi drugi, a što je za posljedicu imalo snažno generiranje turističke migracije. Nije slučajno da je turizam u posljednjih 15 godina postao najjača privredna grana Europe sa dugoročnom uzlaznom krivuljom. Golf višestruko povećava vrijednost nekretnina, zapošljava domicilno stanovništvo, produljuje turističku sezonu i smanjuje ekonomsku emigraciju. Zbog svog statusa podiže kvalitetu turističke ponude i mijenja strukturu gostiju u svakoj zemlji u kojoj je integriran u turizam.

o Manji broj tranzicijskih zemalja jugoistočnog dijela Europe zbog svog političkog nasljeđa još se uvijek ne snalazi i sporo reagira na ove turističke trendove. Ipak, primjećuje se da zemlje poput Slovenije, Češke i Poljske vrlo brzo sustižu razvijene turističke zemlje iako nemaju takvu političku podršku svojih vlada po pitanju golfa kao što ima Hrvatska.

o Visoki ukupni prihod profesionalnih sportskih događaja poput «PGA European Tour», «Open Championship» i «Ryder Cup», njihova popularnost i masovnost rekreativnih golfera čine taj sport izrazito atraktivnim.

34

2.3. Socijalna dimenzija golfa / Golf i utjecaj na društvenu sredinu

Golf je zasigurno najzdraviji sport kojim se mogu baviti i mladi i stari, gotovo bez dobnih ograničenja. Veliki broj igrališta, njihova dostupnost, a ponegdje i integracija u školski sustav utječe na njegovu popularnost i prihvatljivost. Golf se od individualnog sporta zahvaljujući turizmu pretvorio u obiteljski sport u kojem svi članovi podjednako uživaju. Mada djeluje kao šetnja u prirodi, golf je vrlo često socijalno druženje različitih skupina poslovnih ljudi i njihovih obitelji.

Unatoč općem slabom ekonomskom rastu prvih godina ovog stoljeća, eksperti predviđaju nastavak snažnog rasta u europskom golferskom setoru. Naročito snažan porast površina golf igrališta se predviđa u turizmu, osobito oko Mediteranskog bazena i kod zemalja novih članova Europske Unije što ide u korak s gospodarskim razvojem. Međutim, broj golf igrališta ne može jednostavno rasti bez međusobne povezanosti s društvenom sredinom, kulturom i okolišem u odnosu na prostorni okvir u kojima su golfovi smješteni.

Danas kako u europskom prostoru tako i kod nas, za svaku malo veću aktivnost, bila ona poljoprivradna, industrijska, uslužna ili rekreacijska, postoje zahtjevi da bude jako pažljiva u odnosu na problematiku okoliša i socijalnu sredinu. Razvoj golfa nije izuzetak. Doduše, važnost ove problematike za budući uspjeh golf sektora u našoj sredini biti će jako pod utjecajem toga kako će on reagirati na izazove o ogovornosti po pitanju okoliša i održivog razvoja.

Često, neupućeni ljudi pojednostavljeno gledaju na gradnju golf igrališta kao na potrošnju pretjerano velikih površina prostora za ekskluzivno korišćenje nekolicine privilegiranih. Nadovezujući se na to evidentno korišćenje velikih količina vode za zalijevanje, i korišćenje sintetskih fertilizanata i pesticida, nije teško razumijeti zašto toliko ljudi gledaju na golf kao na neprihvatljivu prostorno – ekološku i socijalnu datost. Ta je percepcija iskrivljena jer se u proizvodnji hrane koriste kudikamo veće količine gnojiva i zaštitnih sredstava. Golf kao posve novi sektor turzma mora raditi mnogo više na poboljšanju učinkovitosti na okoliš s time da se rezultati izlažu pred javnost.

Javno zanimanje u odnosu na okoliš je u porastu a u budućnosti će sigurno biti još i više osigurano zakonodavnim mjerama. Sektor golfa, kao i svaki drugi, je pod velikim utjecajem zakonodavstva iz oblasti okoliša, zdravlja i sigurnosti. To je određeno iskustvo iz mnogih dijelova Europe kroz dugotrajni proces prostornog planiranja, povećanja restriktivne regulative u vezi korišćenja kemikalija i vode. U takvim prilikama pojavljuje se opterećenje na cijenu koštanja razvoja i upravljanja golf igralištima, i u pitanje dolazi kvalitetno igranje na golf igralištima.

Prilika za uspješnost golfa ima dovoljno; ima mnoštvo očiglednih dokaza dobrobiti na golf igralištima s korektnim i pažljivim upravljanjem u odnosu na okoliš. Pošto se radi o prirodnim i kulturnim prostornim strukturama, u okvirima golfa ima mnogo mogućnosti za poboljšanje učinkovitosti u odnosu na okoliš, njegove raznolikosti, produktivnosti i stabilnosti što uz transparentnost i javnost zapravo osigurava i održivu budućnost golfa.

35

V. NAČELA PROSTORNOG RAZVOJA GOLF AKTIVNOSTI U SAVEZU S OKOLIŠEM

Za uspješan dalji razvoj golfa potrebno je definirati određena načela u odnosu na okoliš i društvene vrijednosti prostora u kojem se ta aktivnost ostvaruje. To su prijedlozi smjernica za brižljiviji pristup razvoja golfa s vidika pažljivog korišćenja i upravljanja prostorom, stabilnog gospodarskog rasta i društvene dobrobiti. 1. Značenje načela. Načela odnosno principi se podrazumijevaju kao «filozofija» - sredstvo za utvrđivanje općih vrijednosti i kao putokaz za korišćenje prilikom razvoja golf igrališta u različitim prostornim okolnostima. Ovi principi trebaju biti namijenjeni da osiguraju okvir za odgovornost u zaštiti okoliša13 prilikom utvrđivanja ciljeva kako za postojeća golf igrališta tako i za problematiku koja je povezana s novim igralištima. Mjesto lokalne zajednice je tu veoma značajno jer lokalne vrijednosti imaju relevantnu težinu u donošenju odluka o prostornom razvoju uz učešće državnih službi s primjenom zakonske regulative gdje su vrijednosti i mjere utkane na nacionalnoj razini, do ocjene usklađenosti golf igrališta s okolišem.

Načela u biti služe za one donosioce odluka koji su odgovorni u odnosu na zaštitu okoliša, radi edukacije i informiranosti javnosti te da budu pomoćni alat u pripremi ciljeva za učinkovitost u zaštiti okoliša i i predpostavljaju zakonsku usklađenost.

Ta načela se razvijaju kroz proces suradničkog istraživanja i dijaloga: Stručnjaka iz oblasti prostornog planiranja, zaštite okoliša, krajobrazne arhitekture, državnih službi i sl., i bilo bi dobro da postoji konsenzus kod svih onih organizacija koje daju odobrenja na bilo kojoj razini za realizaciju golf igrališta. Ta načela ne trebaju biti obvezujuća već trebaju predstavljati područja dijaloga i sporazuma u području zaštite okoliša u procesu koji se neprekidno unapređuje a rezultati implementiraju u razvoj novih golf igrališta.

2. Osnovne smjernice za ostvarivanje temeljnih načela skladnog razvoja s

okolišem. Dobra praksa u zaštiti okoliša te dobro planiranje i projektiranje trebaju biti rezultat mnoštva činitelja i cjelovitog razumijevanja o njihovom međusobnom načinu djelovanja u specifičnom prostoru na specifičnoj lokaciji. Načela trebaju biti namijenjena da budu korišćena kao vodić za donošenje dobrih odluka koje se odnose na planiranje i lokaciju, dizajn i projektiranje, izgradnju, održavanje i aktivnost golf igrališta. S obzirom na to da ova načela ne mogu biti obvezujuća zato ih treba interpretirati kao neku cjelovitu filozofiju kvalitetnog oblikovanja i uređenja okoliša s dobrim upravljanjem.

Ove su smjernice zapravo osnove s kojima se mogu dalje razvijati temeljna načela zaštite okoliša:

13 Love, William R.: «An environmental approach to golf course developmen», American Society of Golf Course Architects, 1992.

36

o Obogatiti lokalnu zajednicu s vidika ekologije i ekonomije. o Razvijati takva golf igrališta koja su odgovorna s vidika ambijentalne

očuvanosti (prirodni i kulturni vidik) i ekonomske održivosti. o Zaštititi postojeća i osigurati uvjete za nova staništa za životinjske i biljne vrste. o Osigurati to da svako golf igralište treba biti izgrađeno i održvano s

razmatranjem jedinstvenih uvjeta kako ekosustava tako i krajobrazno – kulturnih vrijednosti u prostoru obuhvata s kojim čini međuzavisnu cjelinu.

o Osigurati poboljšanja i dobrobit oblikovanjem i uređenjem krajobraznog prostora.

o Efikasno korišćenje prirodnih resursa. o Uvažavati susjedstvo – namjenu površina u neposrednom okruženju prilikom

planiranja, izgradnje, održavanja i korišćenja golf igrališta. o Kreirati poželjne uvjete igre pomoću praksi koje omogućavaju očuvanje

kvalitete okoliša. o Podrška suvremenim istraživanjima koja na naučnim osnovama utvrđuju nove

i bolje puteve za razvoj i upravljanje golf igralištima u harmoniji s okolišem, naročito primjenu hranjiva, zaštitnih sredstava, autohtonih trava s minimiziranjem upotrebe vode.

o Dokumentirati izrazito dobru praksu razvoja i upravljanja za promicanje implementacije golfa i očuvanog okoliša. Golf igrališta skladna s okolišem su i kvalitetna golf igrališta.

2.1. Planiranje i lokacija

1. Investitori, planeri, projektanti i drugi koji su involvirani u realizaciju golf igrališta trebaju raditi blisko s lokalnom zajednicom i s ljudima u državnim službama koje utvrđuju uvjete za vrijeme planiranja i projektiranja te tokom cijelog procesa razvoja golf igrališta stvarajući korektne odnose i atmosferu povjerenja. Svaka lokacija ima posebne krajobrazno prostorne odnose i problematiku okoliša koje će trebati razriješavati.

2. Selekcija i odabir lokacije je odlučujuć faktor utjecaja golf igrališta na okoliš. Pritom oslonac treba biti na cjelovitim vrijednosnim analizama krajobraznog prostora da bi se korektno moglo obaviti vrednovanje povoljnosti zahvata u odnosu na okoliš i namjenu prostora.

3. Oslanjajući se na krajobrazno-prostorne analize i rezultate vrednovanja i/ili zakonom utvrđena ograničenja može doći do toga:

o da su posljedice na pojedinim lokacijama s gledišta ugroženosti pojedinih krajobrazno - prostornih vrijednosti i osjetljivosti okoliša takve prirode da se treba odustati od gradnje golf igrališta na željenoj lokaciji,

o a u drugim su pak slučajevima lokacije manje podesne za izgradnju golf igrališta pa se ili odustaje ili se primjenjuju zaštitne mjere.

4. Postoje različite mogućnosti da se takva osjetljiva područja obnove ili da im se

stanja boboljšaju posredstvom planiranja i projektiranja s postavom zaštitnih pojaseva ili pak uspostavom manje obrađenih i održavanih površina kao oblik prirodnih zavjesa prema osjetljivim zonama.

37

2.2. Oblikovanje i projektiranje

1. Kad se utvrdi lokacija, prvi je korak u oblikovanju (dizajniranju) golf igrališta izraditi Master plan14. Toj je sveobuhvatan plan za jedno područje kojim se utvrđuje cijelokupan koncept razvoja. Kad se izradi plan to znači biti u posjedu određenog načina postupanja, u tom konekstu termin “planiranje” je strukturiran iz dvije komponente:

o prva je utvrđivanje ciljeva, onoga što se želi u budućnosti, o druga je zapravo definicija koraka i zahtjeva da se dosegnu dati ciljevi.

2. Master plan se koristi kao osnova za planiranje cjelokupnog posla, njegova je važnost u činjenici da nudi jasnu i cjelovitu viziju realizacije golf kompleksa u svim njegovim fazama i segmentima. Cjelovit master plan podrazumijeva uključivanje okoliša15 od prvih koraka preliminarnog programa i koncepta do oblikovanja prostora s adekvatnim krajobrazno-prostornim analizama i valorizacijama te njihovom aplikacijom u fazama projektiranja i izgradnje golf igrališta. To omogućuje znatno izbjegavanje i smanjenje negativnih utjecaja u prostoru obuhvata pa se rezultati krajobrazno – prostorne valorizacije koriste kao oslonac za zaštitu i obogaćenje okoliša. 3. U procesu izrade master plana i dizajniranja golf igrališta, važno je identificirati prirodne i kulturne krajobrazne sustave vrijednosti. Skladno principima održivog razvoja planirati korišćenje prostornih datosti na temelju razboritog vrednovanja zahvata s ekološkog, kulturnog i socio-ekonomskog vidika. Valorizacijom krajobrazno - prostornih karakteristika lokacije može se optimizirati očuvanje ekoloških resursa, krajobrazno – kulturnih vrijednosti te omogućiti efikasno održavanje golf igrališta, smanjiti administrativne probleme s uvjetima zaštite okoliša u okvirima uvjeta uređenja prostora (posebice SUO), a troškovi izvedbe mogu biti znatno manji. 4. Identifikacija ekološki i ambijentalno osjetljivih dijelova prostora16 kao i drugih prirodnih resursa, važno je da bi se postigao dizajn koji će pažljivo uravnotežiti Krajobrazno – prostorne faktore, kvalitetu igre i estetiku prostora. Na temelju toga mogu se dati sigurnije smjernice što čuvati, gdje pažljivo intervenirati te optimizirati tip, opseg i dubinu zahvata u odnosu na ciljeve u datom prostoru. 5. Timsko planiranje i informativni sastanci s predstavnicima lokalne samouprave, državne uprave, određenim grupama ambijentalista, moraju činiti dio početne faze izrade master plana. Ti su imputi u početnoj fazi planiranja veoma važni za proces razvoja projekta i dobijanja suglasnosti u kasnijim fazama. Ovi dialozi i razmjena informacija trebali bi biti nastavljeni do završetka projekta.

14 Dr. Michael J. Hurdzan: «Golf Course Architecture», 1996. 14 Forrest L. Richardson: «Routing the Golf Course», 2002. 15 European Golf Association Ecology Unit: «An environmental strategy for golf in Europe», European Golf Association, 1995. 16 Love, William R.: «An environmental approach to golf course developmen», American Society of Golf Course Architects, 1992.

38

6. Prirodna ili pak udomaćena vegetacija treba biti sačuvana ili sađena gdje je to potrebno u prostorima koji nisu u dijelu igrališta. Projektanti trebaju odabrati travne smjese koje se najprikladnije adaptiraju na lokalne uvjete i koje imaju neophodne karakteristike za igru golfa uz omogućavanje njege na održivim osnovama. 7. Naglasak treba biti na sustavima navodnjavanja, drenaže i retencija koji snabdijevaju efikasno korišćenje vode i zaštitu njene kvalitete. Sustavi drenaže i vodenih tokova, gdje god je to moguće moraju biti ugrađeni u dizajn kao osobine golf igrališta i prostora u cjelini, koji služe da bi se osigurale potrebe navodnjavanja dijelova golf igrališta kao i za potrebe za vodom onih površina koje se povremeno održavaju i koje su prirodnim stanjima. Dobra zemljana podloga može osigurati veće uštede u količini vode za zalijevanje.

8. Strategije za recikliranje i ponovno korišćenje vode17 trebaju biti primjenjene onda kada je to ekonomski opravdano i ekološki prihvatljivo. Važno je to da reciklirana voda bude zdrava za korišćenje i u standardima vezanim za očuvanost kvalitete okoliša dok se posebna pažnja treba posvetiti kvaliteti vode u odnosu na zone sanitarne zaštite izvorišta. Sve ono što se odnosi na zemlju, klimatske prilike, pedologiju, vegetaciju i druge činitelje koji utječu na stanje količine površinske i podzemne vode potrebno je pažljivo koristiti jer sve to utječe na kvalitetu i kvantitetu vode, njeno moguće korišćenje i uštede.

9. Pojas zaštitnih zona i druge zaštitne mjere moraju biti planirane tamo gdje je to smisleno za zaštitu osjetljivih krajobrazno-prostornih sustava, značajnijih resursa voda, posebnih ekoloških niša, zaštićenih prostora i sl. Master planom i oblikovanjem golf igrališta treba odrediti zaštitne zone koje će varirati na temelju kvalitete odnosno stupnja važnosti datog sustava krajobrazno-prostornih vrijednosti.

10. Prilikom izrade master plana i projektiranja prostora golf kompleksa stalno treba imati na umu oblikovanje golf igrališta na održivim osnovama. Projektiranjem golf igrališta mora se ugraditi integrirano upravljanje krajobraznim strukturama18, posebice upravljanje integriranom zaštitom biljaka i ambijentalno odgovornu strategiju zaštite resursa (vode, tla, kulturno – povjesni objekti i dr.) u prostoru obuhvata i pored njega.

11. Master planom i dizajniranjem golfa moraju se očuvati, rehabilitirati i poboljšati posebna i izuzetna krajobrazna područja koja su svojevremeno bila degradirana koristeći krajobraznu tehniku sanacije i unapređenja prirodnog i kulturnog vidika krajobraza s referensama na skladnost prostornog okruženja, društvene potrebe i ciljeve. Tražiti da se očuvaju staništa biljaka i životinja i da se poboljša ekosustav datog prostora, povrate i unaprijede kulturne krajobrazne datosti i obogate percepcijske vrijednosti.

17 Schrecklinger, Gunter: «Alternative sources of water for golf course irrigation», 2001. 18 Taylor, R S A : «Practical guide to ecological management of the golf course», BIGGA/STRI, 1995.

39

BILJEŠKA O AUTORU

Zlatan Juras rođen je u Zagrebu 1954. godine. Diplomiravši na Višoj tehničkoj školi u Zagrebu, nastavlja studij informatike na Fakultetu za organizaciju i informatiku u Varaždinu, odlazi na specijalizaciju u London i Stratford Upon Avon, diplomira informatiku (B.Sc.IT) na Univerizetu u Londonu, a 2005. godine završava dvogodišnji poslijediplomski studij (MBA) za turizam i menađment (Tourism and Special Event Management) sa temom: „Golf Resorts“.

U hrvatskom golfu aktivan je od 1992. godine kada je osnovan Hrvatski golf savez u kojem obnaša niz stručnih dužnosti. Godine 1995. završava sudačku akademiju u Škotskoj (St. Andrews) i postaje jedini međunarodni golfski sudac u Hrvatskoj. Nastupa kao igrač i kapetan za hrvatsku reprezentaciju na brojnim međunarodnim natjecanjima (Europsko prvenstvo u Irskoj 1997., Svjetsko prvenstvo u Čileu 1998., Europsko prvenstvo u Italiji 1999.), a kao sudac sudi na više od stotinu značajnijih natjecanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Njegov prijevod knjige „Rules of Golf“ s engleskog jezika postaje prvi službeni prijevod Pravila golfa u Hrvatskoj koji je odobrio The Royal and Ancient Golf Club of St. Andrews i Hrvatski golf savez. Osnivač je i prvi predsjednik Odbora za Pravila golfa Hrvatskog golf saveza, glavni urednik časopisa „Svijet golfa“ i „Golf magazin“, te web portala www.crogolf.com. Poslovnim i tehničkim savjetovanjem u području golfa i turizma bavi se od 1997. godine. Godine 2000. postaje stalni član vladine Komisije za stručnu procjenu Studija o utjecaju na okoliš za golfske projekte u Hrvatskoj. Član je Udruge poslovnih savjetnika i predsjednik Udruge hrvatskih golfskih sudaca. Od 1999. godine redovni je član USGA (United States Golf Association) i The Heritage Golfing Society of St. Andrews u Škotskoj. Kao savjetnik ili član vladine Komisije za stručnu procjenu Studija o utjecaju na okoliš, angažiran je na brojnim projektima golfa u Hrvatskoj (Marlera - Ližnjan, Crveni Vrh – Savudrija, Markocija – Umag-Buje, Prašćarija – Novigrad, Golf centar Ban Jelačić - Zaprešić, Golf centar Zagreb, Brkač – Motovun, Dubina – Rijeka, Brijuni, Vrnjak – Grožnjan, San Marco – Rovinj, Stancija Grande – Vrsar, Stancija Bembo – Bale, Zelena laguna – Poreč...). Usko surađuje s brojnim stručnjacima Sveučilišta u Zagrebu, resornim Ministarstvima uključenim u golfske projekte, domaćim i inozemnim stručnjacima za navodnjavanje i travu, te s najznačajnijim europskim i svjetskim golfskim dizajnerima i arhitektima. Od samog početka stalni je savjetnik za golfske projekte u turizmu uglednim hrvatskim tvrtkama kao što su Energoplan golf d.o.o. iz Grožnjana i Abilija d.o.o. Adris grupe iz Rovinja. Osnivač je i direktor tvrtke GOLF PARK d.o.o. za poslovno i tehničko savjetovanje za golfske projekte u turizmu. Tel.: 098 357 697 zlatan.juras@inet.hr http://www.crogolf.com