Povijest Procesa Okolis-zdravlje

7/25/2019 Povijest Procesa Okolis-zdravlje

1/27

Procesi za okoli i zdravlje u EuropiKrunoslav Capak, Goranka PetroviHrvatski zavod za javno zdravstvo

1. Uvod

Veliki broj imbenika izravno utjee na kvalitetu zdravlja i ope dobrostanje ovjeka. Naneke od njih (kao to su spol, dob, odreena genetska obiljeja i obiteljska predispozi!ijaodreenim bolestima" ovjek ne moe utje!ati. #eutim, daleko je vei broj imbenikana koje ovjek moe djelovati u svrhu ouvanja i unaprjeenja svog zdravlja. $ ovuskupinu ubrajaju se imbeni!i (poput prehrambenih navika, tjelesne aktivnosti,konzuma!ije alkohola, uporabe nikotinskih proizvoda i druge vrste ovisnosti, te ostalesteene navike i stilovi ivota." koji uz osvijeteni pristup i aktivan angaman pojedin!aznatno poboljavaju zdravstveno stanje dotie osobe.%ostoje, meutim, imbeni!i koji izravno utjeu na zdravlje veeg broja ljudi i na koje se

moe djelovati, ali je mogunost njihove kontrole kompleksnija, velikim dijelomso!ijalno&ekonomski uvjetovana, pri emu su glavne odredni!e najee gospodarsko &ekonomski interesi i mogunosti. $ ovu grupu spadaju imbeni!i okolia, kao to suvoda, zrak, hrana, uvjeti stanovanja, te izloenost raznim biolokim, kemijskim i'izikalnim agensima uslijed prirodnih dogaanja ili zbog ljudskog djelovanja.$inak imbenika okolia ovisi o prostoru i vremenu njihovog djelovanja, intenzitetu(dozi" i izloenosti, meusobnim interak!ijama, kao i o !iljnoj popula!iji na koju takviimbeni!i djeluju. pisana kompleksnost rezultira )rupama* u postojeem znanju, tonamee potrebu za kontinuiranim i interdis!iplinarnim istraivkim radom kao !onditiosine +ua non u napretku na ovom podruju. amo takav multisektorski i interdis!iplinarnipristup omoguava stvaranje dovoljno velikih, pouzdanih i znanstveno utemeljenih baza

podataka, izmjenu i usporeivanje in'orma!ija, kao i kvalitetnije objedinjavanje, analizu iinterpreta!iju rezultata.$ -uropi je rastua svjesnost strunjaka i svekolike javnosti o vanosti okolia za ljudskozdravlje, kao i svjesnosti politikih i javnozdravstvenih autoriteta o njihovoj odgovornostiza zdravlje svojeg stanovnitva, rezultirala pro!esima )koli za -uropu* i )dravlje iokoli*. /ije je o dva individualna politika pro!esa koja su 01&tih godina prologstoljea gotovo paralelno pokrenuta na podruju -uropske regije, sa !iljem da se osigurazdraviji i sigurniji okoli.

2. Proces koli za Europu!

%aneuropski pro!es )koli za -uropu* odvija se pod okriljem ministarstava za okoli, apokrenut je 1991. godine odravanjemPrve ministarske konferencijeu 2ob34u utadanjoj 5ehoslovakoj. Na kon'eren!iji je naglaena potreba za sveobuhvatnompro!jenom stanja okolia u -uropi, kao i potreba razvoja kolinog programa za -uropu(-nvironmental %rogramme 'or -urope, -%-".

6


2/27

Druga ministarska konferencijaodrana je u 7u!ernu (8vi!arska, 1993. godine", gdje susudioni!i prihvatili dokument )-lementi za dugoroni okolini program za -uropu*razraen pod okriljem $N-9-, te odluili o daljnjem razvoju ovog programa naosnovama sveobuhvatne pro!jene stanja europskog okolia. :ako je izvjee )koli-urope; 2ob34eva pro!jena* (ssessment!tion %rogramme 'or !entral and eastern -urope, ->%"Gb" kolino 'inan!iranje u zemljama sredinje i istone -uropeG!" ospodarstvo, industrija i okoliGd" Iioloka i krajobrazna raznolikostGe" kolina i nuklearna pitanjaG'" kolini program za -uropug" udjelovanje javnostih" /egionalni okolini !entrii" koline konven!ije

akljueno je da pro!es Ckoli za -uropuC ostaje glavni politiki okvir za suradnju napodruju zatite okolia u -uropi. truktura pro!esa mora biti takva da omoguavazemljama -uropske regije punopravno i jednakomjerno uee u paneuropskimaktivnostima vezanim za okoli i zdravlje. vrha je postii sinergistiko djelovanje iizbjei bespotrebno dupli!iranje aktivnosti.udioni!i o'ijske kon'eren!ije su pozvali -9- dbor za okolinu politiku (-9-9ommittee on -nvironmental %oli!?" da proui %rogram kako bi dao prijedloge zakonkretne prioritetne ak!ije. #inistri su, nadalje, pozvali -9- da o!ijene primjenu%rograma, te da izvjee o napretku podnesu na etvrtoj ministarskoj konferencijikoja seodrala u >arhusu (2anska, 1998".$ >arhusu su ministri temeljem spomenutog izvjea pozvali -9- dbor za okolinupolitiku da nastavi sa praenjem %rograma, uzimajui pri tome u obzir izvjee ssessment


3/27

ministarskoj kon'eren!iji u Eijevu. Na >arhuskoj kon'eren!iji usvojena je Eonven!ija opristupu in'orma!ijama, sudjelovanju javnosti u donoenju odluka i dostupnosti %ravde uokolinim pitanjima (9onvention on >!!ess to Fn'ormation, %ubli! %arti!ipation in2e!ision&making and >!!ess to Kusti!e in -nvironmental #atters", kao i istoimena/ezolu!ija ( /esolution on >!!ess to Fn'ormation, %ubli! %arti!ipation in 2e!ision&

making and >!!ess to Kusti!e in -nvironmental #atters" .:akoer su usvojena i dva novaprotokola vezana za Eonven!iju o dalekosenom prekograninom oneienju zraka,tekim metalima i tvrdokornim organskim oneiivaima (9onvention on 7ong&range:ransboundar? >ir %ollution, on Heav? #etals and on %ersistent rgani! %ollutants",#inistarska deklara!ija o dalekosenom prekograninom oneienju zraka, te2eklara!ija o tvrdokornim organskim oneiivaima (2e!laration on %ersistent rgani!%ollutants". #inistri su podrali %aneuropsku strategiju o izba!ivanju goriva sa olovom(%an&-uropean trateg? to %hase ut 7eaded %etrol", te potpisali odgovarajuu2eklara!iju (2e!laration on the %hase&out o' >dded 7ead in %etrol". #inistri su prihvatili/ezolu!iju o biolokoj i krajobraznoj raznolikosti (/esolution on Iiologi!al and7ands!ape 2iversit?", te se sloili da treba jaati pro!es integra!ije ouvanja bioloke i

krajobrazne raznolikosti u sektorske politike. Fstaknuto je pitanje 'inan!iranja okolia kaojednog od najznaajnijih izazova, podrana je implementa!ija upravljanja okoliem upoduzetnitvo, prihvaen %olitiki stav o uinkovitosti energije (%oli!? tatement on-nerg? -''i!ien!?", kao i mjerni!e o ouvanju energije u -uropi (uidelines on -nerg?9onservation in -urope".

NaPetoj ministarskoj konferenciji odranoj u Eijevu ($krajina, 2003." usvojena su tri%rotokola $N-9- Eonven!ija, mjerni!e za jaanje suradnje sa i implementa!iji #->&a u $N-9- regiji (uidelines 'or trengthening 9omplian!e Lith and Fmplementationo' #->sin the $N-9- region", te su postavljeni temelji za kolinu strategiju zemaljaFstone -urope, Eavkaza i redinje >zije. %ozdravljeni su i napori srednjoazijskihzemalja da razviju svoju ini!ijativu za okoli, vodu i sigurnost )%oziv na partnerstvo*(Fnvitation to %artnership". emlje karpatskog podruja usvojile su Eonven!iju o zatitiokolia i odrivom razvoju Earpata (9onvention on -nvironment %rote!tion andustainable 2evelopment o' the 9arpathians". Nadalje, u sklopu monitoringa provoenjaprograma za okoli -uropska agen!ija za okoli se obvezala pripremiti etvrto izvjeeo!jene stanja za estu ministarsku konferencijukoja e se odrati D11M.godine uIeogradu (rbija i 9rna ora".". Proces koli i zdravlje!-uropski pro!es )koli i zdravlje* pokrenut je 6@0@. godine sa !iljem da se to jemogue prije uklone najvanije okoline prijetnje za ljudsko zdravlje. $ svrhu ostvarenja

navedenog svakih pet godina odravaju se ministarske kon'eren!ije, koje okupljajupredstavnike i ministarstvo zdravstva i ministarstva okolia, te brojnih meunarodnih inevladinih organiza!ija, te graanskih drutvenih zajedni!a. vi oni zajedniki sudjelujuu donoenju odluka u ovom sloenom, intersektorskom podruju. $ okviru -uropskogpro!esa )koli i zdravlje* do sada su odrane ministarske kon'eren!ije, a peta seplanira D110. godine u Ftaliji. $oi svake kon'eren!ije odrava se i niz pripremnihsastanaka, kao i meukon'eren!ijski sastan!i na kojima se prati tekua implementa!ijastrategije i ak!ijskih planova za okoli i zdravlje na na!ionalnoj i meunarodnoj razini.

O
http://www.unece.org/env/pp/welcome.htmlhttp://www.unece.org/env/pp/welcome.htmlhttp://www.unece.org/env/pp/welcome.htmlhttp://www.unece.org/env/pp/welcome.htmlhttp://www.unece.org/env/pp/welcome.htmlhttp://www.unece.org/env/pp/welcome.htmlhttp://www.unece.org/env/pp/welcome.html


4/27


5/27

skupu (Sorld Health >ssembl?" u svibnju 6@@O. godine. -uropski program za okoli(-nvironmental %rogramme 'or -urope" i >k!ijski plan za zemlje rednje i Fstone-urope (-nvironmental >!tion %rogramme 'or 9entral and -astern -urope" odobren je na)e*uvla"inoj konferenciji o okoliu (%an&-uropean #unisterial 9on'eren!e" u 7uzernu(8vi!arska, travanj 6@@O". pomenuti >k!ijski plan za zemlje rednje i Fstone -urope

prihvatio je utje!aj na zdravlje kao vaan dio uinka imbenika okolia, te je usmjerionavedene zemlje u njihovom odnosu prema parlamentarnoj demokra!iji i trinojekonomiji.

-uropski !entar za okoli i zdravlje pokrenuo je projekt &Iriga za sutranji!u-urope'()9on!ern 'or -urope=s tomorroL*, 9-:), radi pro!jene stanja okolia i zdravljau zemljama P-uropske regije na temelju dostupnih na!ionalnih podataka i drugihin'orma!ija. lavni !ilj projekta bio je napraviti ujednaen i objektivan pregled temeljnihpitanja povezanih s okoliem, te istaknuti ona pitanja koja zahtijevaju posebnu panju uzemljama -uropske regije. %rojekt je prikazao ukupne uinke okolinih imbenika nazdravlje u -uropskoj regiji, te upozorio na potrebu intersektorske suradnje u poboljanju

okolia. d poetka planiranja projekta u 6@@6. godini dolo je do niza politikihpromjena u zemljama -uropske regije , pa se broj zemalja poveao s O6 na A1, to jestvorilo dodatne potekoe u prikupljanju podataka iz pojedinih zemalja.

$ proteklim desetljeima mnogo je zemalja P-uropske regije doivjelo brziekonomski razvoj, koji, meutim, esto nije praen s odgovarajuim mjerama ouvanjakvalitete okolia. a razliku od, prema statistikim poda!ima (stope dojenakog,ukupnog mortaliteta, in!iden!iji nekih bolesti", utvrenog poboljanje zdravstvenogstanja u zemljama -92&a (rganisation 'or -!onomi! 9o&operation and 2evelopment",u protekla dva desetljea nije utvreno poboljanje zdravstvenog stanja stanovnitvazemalja 9entralne i Fstone -urope, te u NF zemljama. %oti!anje odreenih aktivnostiomoguuje stvaranje jednakosti u zemljama P-uropske /egije u razini zdravljastanovnitva.

$ -uropi su najei uzrok smrti u -uropi kardiovaskularne bolesti s udjelom od@T u ukupnim uzro!ima smrti, dok drugo mjesto zauzimaju maligne neoplazme sudjelom od 60T u ukupnim uzro!ima smrti. Vaan imbenik rizika za obje skupinebolesti je duhanski dim. Fzmeu DT i AT sluajeva maligne neoplazme plua moe sepripisati uinku radona koji se nakuplja u zatvorenom prostoru. Iolesti respiratornogsustava uzrokovale su UT svih smrti u zemljama P-uropske /egije. %revalen!ijaastme, alergije i drugih oblika respiratorne osjetljivosti poveala se u mnogim zemljamazapadne -urope. Navedene bolesti uzrono se povezuju s uvjetima okolia, a posebnozabrinjava visoka prevalen!ija u dje!e.

Druga ministarska konferencija o okoliu i !"ravlju odrana je u Helsinkiju 6@@.godineu znaku projekta )Iriga za sutranji!u -urope*. $ Helsinkiju su na temelju dobivenihpro!jena 9-: projekta odreeni osnovni okolini i zdravstveni prioriteti od posebnogzajednikog interesa, te je usvojena 2eklara!ija o >k!iji za okoli i zdravlje u -uropi(2e!laration 'or >!tion on -nvironment and Health in -urope", kojom su odreenaprioritetna podruja djelovanja; zdravstveno neispravna voda i namirni!e, zagaenunutarnji i vanjski zrak, ekologija i zdravlje, posljedi!e oruanih sukoba, zdravlje naradnom mjestu, te smrtnost i ozljede od nesrea, ukljuujui nuklearne nesree. Na

A


6/27

temelju 2eklara!ije ini!iran je -uropski ak!ijski plan za okoli i zdravlje (-nvironmentalHealth >!tion %lan 'or -urope, -H>%-", pri emu su se ministri zdravstva i okoliaobvezali na izradu vlastitog Na!ionalnog ak!ijskog plana za okoli i zdravlje (Nationalenvironment and health a!tion plan, N-H>%" do 6@@M. godine. N-H>% se temelji nade'iniranju i uspostavi politike i njenih !iljeva, instrumenata provoenja i evalua!iji, a

provodi se preko vodeih sektora ministarstva zdravstva, ministarstva okolia i !iljanihsektora (industrija, promet, poljoprivreda", uz pomo podupiruih sektora (kolstvo,eduka!ija, in'ormatika itd.". /adi daljnjeg poti!anja stvaranja na!ionalnih N-H>%&a,osnovan je -uropski dbor za okoli i zdravlje (-nvironment Health -uropean9ommittee, -H-9" i N-H>% B:ask Qor!eC. %rovoenje N-H>% pilot projekta zapoeloje 6@@A. godine, a veina N-H>%&a slijedila je pristup -uropskog >k!ijskog %lana zaokoli i zdravlje, koji se temelji na trategiji &a B dravlje za sveC, $N -uropskomprogramu za okoli, te na %etom -uropskom >k!ijskom okolinom programu.N-H>% predstavlja slubeni dokument vlade, usvojen od Vlade ili %arlamenta, te je doD11D. godine O zemalja izradilo svoj N-H>% i zapoelo s njegovom implementa!ijom.

$ svrhu daljnje evalua!ije napredovanja u preven!iji i kontroliranju imbenika okoliakoji nepovoljno utjeu na ljudsko zdravlje, a posebno evalua!ije implementa!ije-uropskog >k!ijskog plana za okoli i zdravlje odrana je Trea ministarskakonferencija o okoliu i !"ravlju u 7ondonu 6@@@.godine, pod sloganom)Fmplemmentation in %artnership*. Na njoj su se ministri zdravstva i okolia obvezali nausvajanje i podravanje implementa!ije Na!ionalnog ak!ijskog plana koli i zdravlje iz7ondonske 2eklara!ije.

Fstaknuto je da je u provoenju N-H>%&a vana suradnja s nizom partnera, ukljuujuipro'esionalne i tehnike strunjake, na!ionalnu, regionalnu i lokalnu upravu, kao inevladine udruge. N-H>% obuhvaa slijedea prioritetna podruja vezana za okoli,planiranje i politiku;

F. upravljanje okoliem i zdravljem (in'orma!ijski sustav, djelatnost slubi zazdravstvenu ekologiju, in'ormiranje i sudjelovanje javnosti, plan istraivanja",

FF. rizine imbenike okolia (kvaliteta unutarnjeg zraka, vode za pie i rekrea!iju,tlo i otpad, buka i vibra!ija, ionizirajue zraenje, zdravstvena ispravnostnamirni!a, stanovanje, kemikalije, radno mjesto",

FFF. ekonomski sektor (industrija, poljoprivreda, promet, energija, turizam".

Na :reoj kon'eren!iji su usvojeni i 2eklara!ija o pravima dje!e, %ovelja o transportu,okoliu i zdravlju (:he 9harter on :ransport, -nvironment and Health", a %rotokol o vodii zdravlju (%roto!ol on Sater and Health" je zakonski povezan sa Eonven!ijom o zatiti ikoritenju prekograninih voda i meunarodnih jezera (9onvention on the %rote!tion and$se o' :ransboundar? Sater!ourses and Fnternational 7akes". %rotokol o vodi i zdravljuje potpisalo OU zemalja i predstavlja prvi meunarodni pravni instrument usmjerenbolestima uzrokovanih zdravstveno neispravnom vodom.2ogovorena je i glavna tema 5etvrte #inistarske Eon'eren!ije )Iudunost za naudje!u*, te priprema dokumenta o utje!aju klimatskih promjena na zdravlje.

U


7/27

$spostavljen je)e*unaro"ni na"!orni o"+or sa !iljem evalua!ije R%ro!esa za okolii zdravljeB, a koji obuhvaa dvije velike paneuropske ini!ijative; implementa!ijuNa!ionalnih ak!ijskih planova o okoliu i zdravlju (N-H>%&a" i periodine ministarskekon'eren!ije koje se odravaju svakih A godina od 6@0@. godine. vakva pilot evalua!ijaprovedena je u 61 zemalja (Iugarska, -stonija, Njemaka, #aarska, 7atvija, #alta,

%oljska, 8vedska, 8vi!arska, Velika Iritanija", te pokazala da je N-H>% uspio postavitiokoli i zdravlje kao prioritete na politikom rasporedu, potaknuvi izradu zakonodavstvavezanog za okoli i zdravlje. :akoer je uspostavio bolju intersektorsku suradnju iprovoenje zajednikih projekata, ojaao institu!ijske kapa!itete u redinjoj i Fstonoj-uropi, potaknuo aktivnost primarno na na!ionalnoj razini, te ubrzao poboljanja napodruju okolia i zdravlja.

".2. Europska strate(ija za okoli i zdravlje

2obro zdravlje je neto to svatko eli za sebe, za svoju dje!u i zbog irihso!ioekonomskih dobrobiti koje ono sa sobom donosi drutvu. no ima glavnu ulogu u

dugoronom ekonomskom rastu i odrivom razvoju, te je sve vie dokaza da nije tolikovisoka !ijena zdravlja koliko !ijena loeg zdravlja, koja ukljuuje zdravstvenu skrb,lijekove, bolovanja i niu uinkovitost na poslu, invalidnost i prijevremeno umirovljenje.

-uropski graani su zabrinuti o poten!ijalnim utje!ajima okolia na njihovo zdravlje, teoekuju od tvora!a politike da na tom podruju sukladno tome djeluju. :emeljem obvezaiz porazuma (-uropean 9ommunit? :reat?, l. 6AD. i 6M." -uropska komisija jeodgovorna bolje istraiti i utvrditi povezanost tetnog okolia i zdravlja kako bi moglauinkovitije rjeavati probleme vezane za tu tematiku. sim poboljanja opegdobrostanja, glavni !ilj >k!ijskog plana je ostvariti najvie mogue poten!ijalneekonomske dobrobiti, budui trokovi lijeenja i gubi!i radne uinkovitosti esto

nadmauju trokove preven!ije.

vi mi, kao individue, imamo pravo na odreene izbore naih ivotnih stilova koji epotom utje!ati na kvalitetu naeg zdravlja i u tom segmentu lei naa osobnaodgovornost. #eutim, naa odluka o nainu ivljenja velikim se dijelom temelji napouzdanim in'orma!ijama javne vlasti koja je duna zatititi nas od onih prijetnji naemzdravlju i dobrostanju koje su izvan mogunosti nae kontrole. #i ne moemo osobnoizabrati kvalitetu zraka koji udiemo, kao to se ne moemo uvijek ni zatititi odizloenosti zagaivaima koji se mogu nakupljati u naim tijelima, ponekad i prije negoto se rodimo. Nedavne studije o povezanosti okolia i zdravlja pro!jenjuju da oko estdo devet tisua 'ran!uskih graana godinje umire prijevremeno zbog zagaenja zraka, te

da se otprilike estina ukupnog pobola i smrti dje!e pripisuje imbeni!ima okolia.%osebna panja usmjerena je na uinke okolia na osjetljive grupe, pri emu je naglasakna dje!i, budui je njihova izloenost i osjetljivost vea nego kod odraslih. adanjiizazov i zadatak je sprovesti u praksu pravo dje!e na rast i ivot u zdravom okoliu kaoobvezu koju je na sebe preuzela ne samo trategija, ve i Eonven!ija o pravima djeteta,te vjetski samit o odrivom razvoju.

M


8/27

Fstraivanja na na!ionalnoj i -$ razini znatno su poboljala naa saznanja opovezanostima odreenih okolinih stresora i zdravlja, te omoguila poduzimanjekonkretnih ak!ija, poput izba!ivanja olova iz motornog goriva. #eutim, zdravstveneposljedi!e pojedinih opasnosti iz okolia su rezultat sloenih interak!ija koje su namdaleko slabije poznate i razumljive.

toga istraivanje ima kljunu vanost u uspostavi baze znanja za poduzimanjekonkretnih mjera kroz kreiranje primjerene politike temeljene na --H/ (-uropean-nviroment Health /esear!h" rezultatima kao ulaznim poda!ima, te za analizu ipopunjavanje postojeih praznina u aktivnostima -uropskog pokreta za okoli i zdravlje.%olitika o radnom okoliu takoer utjee na zdravlje, i to ne samo na radnom mjestu ve iizvan njega, djelujui sinergijski sa ostalim uin!ima iz okolia. $pravo zbog -$ jerazvila trategiju o zdravlju i sigurnosti na poslu, te u lipnju D11O. godine objavilatrategiju o okoliu i zdravlju koja se zalae za integrirani pristup koji ukljuuje uskusuradnju strunjaka sa podruja zdravlja, okolia i istraivanja. trategija je poznata kao)9>7-* ini!ijativa, budui je temeljena na znanstvenim spoznajama (,!ienti'i!", teite

je stavila na dje!u kao jednu od najosjetljivijih grupa (-hildren", potie jaanje svijestijavnosti (.Larness", rabi pravne instrumente (/aL", te ukljuuje kontinuiranu evalua!iju(valuation" svih poduzetih mjera i aktivnosti.

/ezultat ovakvog pristupa na razini -$ je razvoj Fntegrirajueg in'orma!ijskog sustava ookoliu, ekosustavu i ljudskom zdravlju, koji u pro!jeni sveukunoguinka okolia naljudsko zdravlje uzima u obzir razne uinke (poput koktel uinaka, kombiniranihizlaganja okolinim stresorima i kumulativnih uinaka", inei tako pro!jenuuinkovitijom i operativnijom.Naime, u prolosti je o!jenjivanje utje!aja okolia dugo vremena bilo je par!ijalno ijednostrano, budui su istraivanja i politike ak!ije bile usmjerene na jedan, jedinisegment okolia (npr. zrak, voda, tlo itd.", zanemarujui da se u stvarnosti oneiivainajee prenose izmeu razliitih segmenata okolia, te da su ljudi izloeni obino nekojkombina!iji oneiivaa koji su u interak!iji i u okoliu i u ljudskom organizmu.Nadalje, nije bilo povezivanja podataka iz razliitih segmenata okolia, ime se bitnosmanjivala uinkovitost primjenjenih mjera u rjeavanju konkretnog suelja Rokolia izdravljaB. toga je integra!ija podataka o stanju okolia, ekosustava i ljudskog zdravljaunutar okvira politike odrivog razvoja neophodna za daljnji razvoj propisa o okoliu imjera za zatitu ljudskog zdravlja.

".2.1. )trateki ciljevi i pravci Europske strate(ije za okoli i zdravlje

9ilj trategije je razviti )uzrono&posljedini okvir* okolia i zdravlja koji e sadravatisve in'orma!ije neophodne za razvoj politike ajedni!e koja se bavi izvorima i nainimadjelovanja zdravstvenih stresora. :ako e se postii potpunije i !jelovitije razumijevanjeprijetnji okolia ljudskom zdravlju radi identi'ika!ije tereta bolesti prouzroenihokolinim imbeni!ima u -$ i planiranja politike RodgovoraB (eng. /esponse" na izazovekoji se pojavljuju.

0


9/27

Erajnji !iljevi trategije su;F. smanjiti teret bolesti prouzroenih imbeni!ima okolia u -$G

FF. identi'i!irati i sprijeiti nove prijetnje zdravlju kojima su uzrok imbeni!i okoliaGFFF. ojaati sposobnosti -$ za stvaranje politike na tom podruju.

lavni strateki prava! je popunjavanje praznina u znanju o vezi izmeu okolia izdravlja, pri emu se u prvoj 'azi usredotouje na niz prioritetnih nepovoljnih uinaka nazdravlje.

$slijed opsenosti i sloenosti problematike kojom se bavi, osnova trategije jedugoroni pristup koji e se implementirati u !iklusima, irei svoj obuhvat postupno, uskladu sa najnovijim spoznajama iz baze znanja.

".2.2. Prvi ciklus #2**+2*1*- Europske strate(ije za okoli i zdravlje

".2.2.1. Ciljevi Prvo( ciklusa #2**+2*1*- Europske strate(ije za okoli i zdravlje

9iljevi %rvog !iklusa (D11&D161" -uropske strategije za okoli i zdravlje su slijedei;6" uspostaviti dobro razumijevanje veze izmeu imbenika okoline i; & bolesti dinih puteva u djetinjstvu, astme i alergijaG & neurorazvojnih poremeajaG

& malignih tumora djeje dobiG & uinaka endokrine disrup!ije.D" identi'i!irati i sprijeiti nove prijetnje zdravlju izazvane imbeni!ima okoliaGO" ojaati institu!ijsku strukturu potrebnu za osnaivanje politikog odluivanja i uklopiti

okoli i zdravlje u ostala podruja politike.

".2.2.2. e/ePrvo( ciklusa #2**+2*1*- Europske strate(ije za okoli izdravlje

:eme odabrane za prvi !iklus odnose se na slijedea tri glavna stupa;F. -uropski sustav za !jelovito praenje i reagiranje na okoli i zdravlje radi

o!jenjivanja ukupnog uinka okolia na ljudsko zdravljeGFF. znanstveno istraivanje radi postizanja boljeg osnovnog razumijevanja

problema okolia i zdravljaG

FFF. smanjivanje izloenosti okolinim imbeni!ima. uroski integrirani sustav !a raenje okolia i !"ravlja i reagiranjeNuno je popuniti praznine u znanju da bi se mogle o!ijeniti povezanosti izmeu okoliai zdravlja koje se odnose na dje!u i da bi se stvorili odgovarajui politiki odgovori.Nekoliko zemalja lani!a je osmislilo kampanje za biomonitoring okolia i zdravlja isrodne ini!ijative kako bi istraile utje!aj okolinih imbenika na ljudsko zdravlje. $ tomsmislu vano je vidjeti u kojoj mjeri je mogua uspostava zajednikih pokazatelja i

@


10/27

zajednikog okvira za monitoring, to e dugorono, uz aktivno poti!anje razmjenein'orma!ija i iskustva na tom podruju, rezultirati razvojem stalnog i usklaenog sustavaza europski biomonitoring, koji e se upotrebljavati kao pomagalo za razvoj nastavkapolitike okolia. :akav pristup bi, osim prikupljanja podataka za dravne svrhe, imaoprednost pruanja usklaenih podataka o uzorku mnogo vee popula!ije, to bi povealo

validitet rezultata i omoguilo ispitivanje razliitih imbenika i utje!aja. a razvijanjespomenutog integra!ijskog sustava odabrana su tri orijenta!ijska projekta, koji suusmjereni na osobito opasne tvari, ije prikupljanje i praenje podataka je ve dobrouhodano; dioksini i poliklorirani bi'enili, teki metali i endokrini disruptori./azvoj pokazatelja okolia i zdravlja unutar novog javnozdravstvenog programa odvijatie se u kontekstu projekta -uropske zajedni!e za zdravstvene pokazatelje (-uropean9ommunit? Health Fndi!ators, -9HF" iji su dio pokazatelji okolia. Eada taj projektbude zavren, dobiti e se ulazni poda!i za ustav za praenje zdravlja i in'ormiranje kojie se osnovati sukladno Kavnozdravstvenom programu ajedni!e (D11O&D110".

4nanstvena istra(ivanja

nanstvena istraivanja 'inan!irana su veim dijelom /:2 kvirnim programima(/esear!h and :e!hnolog? 2evelopment QrameLork %rograms" , a njihovi rezultati su odstrateke vanosti u razvoju i provedbi europskih politika vezanih za okoli i zdravlje.ajedniki !entar za znanstvena istraivanja analizirat e prigode i naine razvijanjapaneuropskog znanstvenoistraivakog pristupa na prioritetnim podrujima kao to jezdravlje dje!e. %reliminarni primjer koordiniranog pristupa moe se nai uznanstvenoistraivakoj mrei o osjetljivosti dje!e i izloenosti genotoksinim tvarima izokolia (%oli!? Fnterpretation NetLork on 9hildren=s Health and -nvironment, %FN9H-"koju 'inan!ira -.Nadalje, -uropska komisija organizira godinje znanstvene sastanke i izvjea o zdravljui okoliu dje!e, te je o'ormila bazu podataka o okolinom zdravlju dje!e.adatak Eomisije je da razvija metodologiju koja olakava identi'ika!iju i analizukombinirane izloenosti imbeni!ima okolia vezanih uz odreene bolesti, te o!jenuopasnosti uzimajui u obzir pojedine osjetljivosti i genetsku predispozi!iju.Eomisija jaa znanstvene osnove ekonomskog vrednovanja uinka politika, mjera itehnologija na zdravlje, uz poseban naglasak na okoli i zdravlje dje!e.

,manjivanje i!lo(enostiEomisija razvija tematske strategije temeljene na rezultatima istraivanja kao dokazima.$ tom smislu doprinijeti e se poboljanju kvalitete zraka, podrati politika suzbijanjapuenja, dati e se prijedlozi standarda za kvalitetu okolia i mjera za regula!iju emisijaza prioritetne tvari, podrati &ovu o!jenu zdravstvene opasnosti od elektromagnetskihpolja (naroito kod osjetljivih skupina", raditi na poboljanju gradskog okolia itd.

Eljuni elementi -uropske strategije za okoli i zdravlje obuhvaa !jeloviti pristup,uzastopne !ikluse, prirast po opsegu, stavljanje teita na dje!i, te uvaavanje geogra'skeneujednaenosti zemalja lani!a i pristupni!a uz potpunu primjenu okolinog acuis6a.

%rovedba trategije zahtijeva punu angairanost partnera iz razliitih sektora. $ tomsmislu osnovana je avjetodavna grupa za okoli i zdravlje, te strune radne grupe.

61


11/27

/azvoj ove strategije redovito se prikazuje tijekom godinjeg Relenog tjednaB, naR-uropskom zdravstvenom 'orumuB, koje je Eomisija osnovala D116. godine, a sastoje seod predstavnika nevladinih organiza!ija, davatelja zdravstvenih usluga, pa!ijenata,industrije i zdravstvenih strunjaka, te na R-uropskom danu zdravljaB.trategiju je prihvatilo -uropsko vijee, %arlament i -uropski ekonomski i so!ijalni

komitet, koji su naglasili potrebu za >k!ijskim planom temeljenom na postojeoj politi!ii programima, te potrebu za uskom suradnjom sa relevantnim meunarodnimorganiza!ijama.

".". Europski 0kcijski plan za okoli i zdravlje

".".1. Ciljevi i akcije 0kcijsko( plana za okoli i zdravlje

adatak -$ >k!ijskog plana za razdoblje D11 &D161 je pruiti -$ znanstvenoutemeljenu in'orma!iju kako bi lani!e -$ redu!irale tetne zdravstvene utje!ajeodreenih okolinih imbenika, te pospjeiti bolju suradnju sudionika na podruju

okolia, zdravlja i istraivanja. >k!ijski plan uzima u obzir i ulogu drugih institu!ija uidenti'ika!iji predloenih ak!ija, a osmiljen je u skladu s postojeim ak!ijama naregionalnoj, na!ionalnoj, europskoj i meunarodnoj razini, te posebi!e sa paneuropskim pro!esom na podruju okolia i zdravlja, iji su napori naroito usmjereniosiguranju sigurnijeg okolia za dje!u.

>k!ijski plan obuhvaa razdoblje prvog !iklusa -$ strategije, razvijen je u uskoj suradnjisa strunja!ima iz -$ lani!a i predstavni!ima glavnih zainteresiranih strana, te ima triglavna !ilja;

F. Po+oljti informacijski lanacza razumijevanje veza izmeu izvora zagaenja iuinaka na zdravlje putem razvijanja integrirane okolino&zdravstvene

in'orma!ije;>k!ija 6; /azviti pokazatelje okolinog zdravlja,>k!ija D; /azviti integrirani monitoring okolia, ukljuujui hrane, koji bi omoguioodreivanje relevantnost izloenosti ljudi pojedinim stresorimaG>k!ija O; /azviti koherentni pristup biomonitoringu u -uropiG>k!ija ; %oboljati koordina!iju i zajednike aktivnosti u podruju okolia i zdravlja.

FF. Pouniti ra!nine u !nanjukroz poti!anje i jaanje istraivakog rada u podrujuokolia i zdravlja, te utvrivanje novonastajuih pitanja;

>k!ija A; Fntegrirati i jaati -uropsko okolino&zdravstveno istraivanjeG>k!ija U; 9iljana istraivanja o bolestima, poremeajima i izloenostimaG

>k!ija M; /azviti metodoloke sustave za analizu interak!ija izmeu okolia izdravljaG>k!ija 0; sigurati pravovremeno prepoznavanje i rijeavanje poten!ijalnih opasnostiza okoli i zdravlje.

FFF. 7'"govor& evi"irati olitiku i o+oljati komunikaciju

66


12/27

a" podizanjem svijesti, komunika!ijom rizika, in'ormiranjem i eduka!ijom, s !iljemda se graanima osiguraju in'orma!ije potrebne za donoenje boljih izbora ponjihovo zdravlje, te da se osigura da strunja!i svih podruja budno prateinterak!ije okolia i zdravlja.

>k!ija @; /azviti javnozdravstvene aktivnosti i mreu odredni!a okolinog zdravljakroz javnozdravstvene programeG>k!ija 61; %oti!ati obuku strunjaka i poboljati organiza!ijski kapa!itete u podrujuokolia i zdravlja.

b" revizijom i prilagodbom politike smanjenja rizika.

>k!ija 66; Eoordinirati postojee mjere smanjenja rizika i usredotoiti se naprioritetne bolestiG>k!ija 6D; %oboljati kvalitetu zraka u zatvorenom prostoruG>k!ija 6O; %ratiti dostignua koja se odnose na elektromagnetska polja.

Eonkretne ak!ije u smislu RodgovoraB de'inirati e se i razviti u skladu s porastomnaeg razumijevanja na ovom podruju. prvi korak je pro!ijeniti veliinu doprinosaokolinih imbenika u zdravstvenim problemima. :o ukljuuje upotpunjavanje znanjai in'orma!ijskog lan!a, poev od okolinog uzroka poput raznih izvora zagaenja pado raznih puteva kojima se utjee na ljudsko zdravlje. %oboljanje monitoringaokolia i zdravlja nuan je preduvjet primjerene koordina!ije obje politike. Nadalje,-$ kvirni programi (Q%" pojaavaju znanstveno&istraivake napore u analizi ipoboljanju znanja o uzronim vezama izmeu okolinih imbenika i ljudskogzdravlja. amo onda kada bude dostupno dovoljno jasnih dokaza, i to u skladu saprin!ipom predostronosti (de'iniran u 9# (D111"6 'inal", mogue je razvitiodgovarajue politike op!ije kako bi se ponovo sagledali i po potrebi revidiralipostojei politiki odgovori i razvili novi.

:ijekom ini!ijalnog razdoblja >k!ijski plan je naroito usredotoen na postizanje boljegrazumijevanja veza izmeu okolinih imbenika i respiratornih bolesti, neurorazvojnihporemeaja, malignih tumora, te uinka endokrine dizrup!ije. a navedene multikauzalnebolesti i stanja postoje indi!ije kao i poetni dokazi da okolini imbeni!i mogu imatiulogu u njihovom nastanku i pogoranju. #eutim, da bi se pre!iznije mogao opisatidoprinos okolia i usmjeriti se na najvanije bolesti i stanja unutar odgovarajue grupebolesti, neophodno je imati vie podataka. >k!ijski plan izrauje ak!ije !iljanogistraivanja kako bi se poboljalo i razradilo znanje o relevantnim uzronim vezama.Fstovremeno se radi i na poboljanju monitoringa zdravstvenog stanja kako bi se dobiobolji uvid o pojavnosti bolesti unutar ajedni!e.

lijedei kljuni aspekt je in'orma!ija dobivena praenjem izloenosti u okoliu,ukljuujui hranu, imbeni!ima koji se najvie povezuju s pojavom ovih bolesti. $ svrhustvaranja koherentnog okvira za integrirano praenje izloenosti, provedena su tri pilotprojekta na tvarima za koje ve postoji prikupljanje podataka i praenje (dioksini,poliklorirani bi'enili, teki metali i endokrini dizruptori". >k!ijski plan e ovakav okvir

6D


13/27

primjenjivati kod pro!jene izloenosti ne samo ispitivanim tvarima iz pilot projekta, vesvim glavnim okolinim imbeni!ima koji su povezani sa zdravstvenim problemima. Fstotako, >k!ijski plan e po potrebi prilagoditi praenje okolia i hrane (budui da su radnegrupe, paralelno s razvijanjem ope metodologije, donijele i spe!i'ine preporuke zamnoge supstan!e".

Eada potrebna in'orma!ija temeljena na riziku postane dostupna, ili pojedin!i ili tvor!ijavne politike mogu donositi primjerene odluke o upravljanju rizikom. $ oba sluajakomunika!ija i podizanje svjesnosti javnosti su vani za donoenje dobro in'ormiranih,znanstveno utemeljenih odluka.

Iriga o dje!i integrirana je kroz !ijeli >k!ijski plan, pa e tako znatan broj vodeihproblema vezanih za zdravlje dje!e, kao i izloenost okolinim stresorima na koja sudje!a naroito osjetljiva biti obuhvaeni sustavom praenja.

%riopenje Eomisije (lipanj D11O" istaknulo je postojee regionalne nejednakosti irom

-urope koje se odnose na okolino& zdravstvene probleme. %rimjeri!e, prevalen!ijazaraznih bolesti prenosivih vodom i izloenost zagaenju na otvorenom prostoru vea jeu veem broju novih zemlja lani!a -$, dok je u drugim lani!ama via prevalen!ijaastme. %uno se toga poduzelo i jo uvijek se poduzima kako bi se se takve nejednakostismanjile, te je ve sada postignuto znatno smanjenje broja umrlih i oboljelih od bolestidinih puteva kao rezultat napora da se smanji zagaenje zraka. >k!ijski plan e takoerraditi na poboljanju in'orma!ija i znanja o postojeim nejednakostima u regijama izemljama proirene -$, uzimajui u obzir rezultate projekata o emisijama (npr. dioksina"u novim zemljama lani!ama, a koji su 'inan!irani od strane -$.

".".2. /ple/entacija Europsko( 0kcijsko( plana za okoli i zdravlje

/azumijevanje i rjeavanje zdravstvenih problema vezanih za okoli zahtijeva podranusuradnju mnogih sudionika zemalja lani!a, na!ionalnih, regionalnih i loklanih vlasti,okolinih, zdravstvenih i istraivakih zajedni!a, industrije i poljoprivrede. dgovornostza postizanje napretka u ovom sloenom podruju trebat e se dijeliti izmeu zemaljalani!a -$ i zainteresiranih strana (industrija, nevladine organiza!ije -uropske zajedni!e,te meunarodne organiza!ije SH, -92 i $N".

6O


14/27

".+. etvrta /inistarska kon%erencija o okoliu i zdravlju

5etvrta ministarska kon'eren!ija o okoliu i zdravlju odrana je u IudimpetuD11.godines glavnom temom BIudunost nae dje!eC. Na njoj je usvojena #inistarskadeklara!ija u kojoj je istaknuta vanost osiguranja zdrave budunosti za nau dje!u, te su

u tom smislu prepoznati znaajni doprinosi priznanja o javnozdravstvenoj relevantnostiveza izmeu zdravlja dje!e i okolia koje su dali raniji pro!esi poput onih koji su dovelido Eonven!ije o pravima djeteta, #ilenijskih razvojnih !iljeva i %lana provedbevjetskog sastanka na vrhu o odrivom razvoju, a iz kojih proizlazi potreba da se nastaveprovoditi te obveze kako bi se poboljali uvjete u kojima dje!a u -uropskoj regiji SH&a rastu, ive, ue, rade i igraju se.

".+.1. 3udi/petanska deklaracija

2eklara!ija usvojena na 5etvrtoj ministarskoj kon'eren!iji obuhvatila je sadraj uslijedeim tokama;

o Na Eon'eren!iji je podneseno odneseno je izvjee )dravlje i okoli u-uropskoj regiji SH&a; situa!ija i politika na poetku D6. stoljea*, koje jepripremila uz podrku -uropske komisije. !ijenjeno je da je uinjenzamjetan napredak od poetka %ro!esa za okoli i zdravlje 6@0@. na poboljavanjustanja zdravlja i okolia u -uropi. #eutim, teret bolesti uslijed opasnosti izokolia, ma koliko bio razliit od jedne regije do druge, i dalje ima ozbiljnihuinaka na zdravlje stanovnitva. %onovo je istaknuto da je poeljnije i isplativijesprijeiti loe zdravlje i povrede nego pokuavati bolesti prevladati, pri emu kod

takvih preventivnih i promidbenih nastojanja posebnu pozornost treba pridatiodnosu izmeu spolova i rastuim ekonomskim disparitetima u /egiji, s njihovimistovremenim uinkom na drutvene sredine.

o Vezano za potpisivanje %rotokola o vodi i zdravlju uz Eonven!iju o zatiti ikoritenju prekograninih vodotokova i meunarodnih jezera iz 6@@D. upuen jehitan poziv svim zemljama lani!ama u -uropskoj regiji i u -uropskoj zajedni!ikoje ga jo nisu rati'i!irale da to uine, kako bi isti mogao stupiti na snaguD11.godine. $ 2eklara!iji je preuzeta obveza na svjetskoj razini da e se dogodine D16A. godine prepoloviti udio ljudi bez odrivog pristupa higijenskiispravnoj vodi za pie i osnovnog uklanjanja otpada, te da e se u tom smislu

razviti i provoditi integrirani planovi za gospodarenje vodenim resursima,ukljuujui i odrivo ouvanje vode.

o :emeljem obveze preuzete u 7ondonskoj povelji o transportu, okoliu i zdravljuosnovan je %aneuropski program za transport, zdravlje i okoli (:H- %-%", kojije podnesen S2&u, a ije ini!ijative su vane za uspjeno provoenje-uropskog ak!ijskog plana za okoli i zdravlje dje!e (9-H>%-". %risutne zemljeobvezale su se na dodjelu primjerenih resursa za provedbu aktivnosti za!rtanih u

6


15/27

planu rada :H- %-%&a, kao i na nastavak ulaganja napora za osiguranjeadekvatnog sudjelovanja novonezavisnih zemalja i jugoistonih europskihzemalja u smislu jaanja, ohrabrivanja i podravanja aktivnijeg angamanazdravstvenog sektora u tom pro!esu, a osobito u integra!iji zdravstvenihargumenata u dnevni red za transport i okoli na na!ionalnoj razini. $puen je

poziv vjetskoj zdravstvenoj organiza!iji i -konomskoj komisiji $jedinjenihnaroda za -uropu ($N-9-",:ajnitvu :H- %-%&a, zajedno s Eomitetoma :H-%-%&a za dnevni red i njegovom $redu, te drugim meuvladinim i nevladinimorganiza!ijama da provode plan ak!ije :H- %-%&a pruajui koordina!iju,pratei napredak i poduzimajui odgovarajue ak!ije s tim sadrajem.

o Na kon'eren!iji je istaknuta vanost provoenja i evalua!ije na!ionalnih planovaak!ije za okoli i zdravlje (N-H>%" ili ekvivalentnih ini!ijativa diljem /egije kaouinkovitog mehanizma za odluivanje o zdravstvenoj politi!i. :akoer jeistaknuta potreba vre koordina!ije sa strategijom -uropske komisije za okoli izdravlje i s njenim ak!ijskim planom za razdoblje od D11&D161., kao i s drugim

ak!ijskim planovima i strategijama za okoli, zdravlje i odrivi razvoj.

o $ kontekstu spoznaja iznesenih u !jeni europske klime i u :reem o!jenskomizvjeu #euvladinog panela o promjeni klime(F%99" o doprinosu ljudskihaktivnosti u promjeni klime, istaknuta je vanost rati'i!iranja i provedbe%rotokola iz E?ota uz minimum odlaganja. akljueno je da je, iako je od7ondonske kon'eren!ije uinjen napredak u razmjeni in'orma!ija, znanstvenihistraivanja i izgradnji kapa!iteta na osnovu 2eklara!ije s Eon'eren!ije o ranimuin!ima promjene klime na ljudsko zdravlje i bitno smanjenje koliine ozona ustratos'eri, preostalo jo puno posla na tom podruju. %roblematika vezana zaglobalne klimatske promjene zahtijeva proaktivni i multidis!iplinarni pristup

vlada, agen!ija i meunarodnih organiza!ija, te poboljanu interak!iju na svimrazinama, od lokalne do meunarodne. Na osnovu radnog dokumenta)Kavnozdravstveni odgovori na ekstremne vremenske i klimatske dogaajeC,odlueno je poduzeti ak!iju za smanjenje sadanjeg tereta bolesti nastalog uslijedekstremnih vremenskih i klimatskih dogaaja, te je u tu svrhu pozvana dapreko svog -uropskog !entra za okoli i zdravlje u suradnji sa vjetskommeteorolokom organiza!ijom, -uropskom agen!ijom za okoli (-->" i drugimrelevantnim organiza!ijama podri te obaveze i da koordinira meunarodneaktivnosti. 2ogovoreno je da se podnese izvjee o ostvarenom napretku po tompitanju na meuvladinom sastanku koji se mora odrati prije kraja D11M.

o

2eklara!ija je pozdravila napore koja je poduzela poslovna zajedni!a napoboljavanju svojih proizvoda i proizvodnih pro!esa pokuavajui smanjitinegativne uinke zagaenja i negativne uinke vezane uz proizvodnju na zdravljedje!e i okoli, uz preporuku da taj posao nastavi i unaprijedi, i time doprinesepoboljanju zdravlja, zatite potroaa i okolia kroz partnerstvo sorganiza!ijama, vladama, lokalnim vlastima, radni!ima i sindikatima, te snevladinim organiza!ijama.

6A


16/27

o Fako je ostvaren napredak u uvoenju integrirajuih modela i dobre prakse zazdravi okoli i voenje higijenske ispravnosti radi poboljanja radnih uvjeta,ostaje zabrinutost to je teret bolesti, nesrea i invalidnosti povezan spro'esionalnim zdravstvenim okoliem jo uvijek prevelik. toga treba odlunopoti!ati daljnju suradnju izmeu privrede i sindikata na tom polju i pojaati

napore radi daljnjeg poboljavanja pravnih i upravnih mehanizama u suradnji sazaduenim vlastima, a osobito radi eliminiranja djejeg rada bilo koje vrste kojiteti djejem zdravlju ili dobrobiti.

o $ 2eklara!iji je posebno istaknuta potreba za visokokvalitetnim i neovisnimznanstvenim istraivanjem zdravlja i okolia kao preduvjet za politikoodluivanje temeljeno na dokazima, te prepoznata aktivna uloga vjetskezdravstvene organiza!ije, -uropske komisije i -uropska zaklada za znanost usagledavanju dostignua u znanstvenom istraivanju zdravlja i okolia.akljueno je da teite treba staviti i na znanstveno istraivanje metodologija zarazvoj smjerni!a i identi'ika!iju najboljih praksi na podruju zdravstva i okolia.

o %odrana je potreba za vrlo kvalitetnim znanstvenim ispitivanjima, kako jeza!rtano u -uropskoj strategiji za zdravlje i okoli, ukljuujui i ispitivanjedjelovanja kemikalija na zdravlje. $ tom smislu upuen je poziv relevantnimustanovama (ukljuujui -uropsku komisiju" i zemljama lani!ama daznanstvenom ispitivanju zdravlja i okolia daju odgovarajui prioritet.

o Nadalje, istaknuta je rasprostranjena proizvodnja i prodaja velikih koliinakemikalija, iji su uin!i na ljudsko zdravlje i okoli uvelike nepoznati. nepredstavljaju poten!ijalni rizik za radnu popula!iju, ali i za iroku javnost. togabez odgaanja treba poduzeti odluna ak!ija za prevladavanje praznina u znanju o

uin!ima kemikalija na ljudsko zdravlje i za postizanje odrivog razvoja ukemijskoj industriji. %olitika -uropske zajedni!e za nove kemikalije, tzv./->9H (registra!ija, evalua!ija i odobravanje kemikalija ", bit e od ivotnevanosti za sve korisnike takvih kemikalija, budui je njen !ilj pruiti potrebnein'orma!ije za poduzimanje primjerenih ak!ija za prevladavanje opasnosti isprjeavanje buduih prijetnji ljudskom zdravlju i okoliu. :akoer i industrijatreba poboljati prikupljanje relevantnih in'orma!ija za o!jenjivanje opasnostitvari mjerivih u tonama.

o 2eklara!ija je jo jednom podsjetila na preuzetu obvezu potivanja odluka okemikalijama donesenih na S2&u, iji !ilj je postii da se do D1D1.godine

kemikalije rabe i proizvode na nain koji smanjuje nepovoljne uinke na ljudskozdravlje i okoli na minimum. :akoer je podran $N-%&ov ($nited Nation 'or-nvironment %rote!tion" %rogram na tekim metalima i trateki pristupmeunarodnom radu s kemikalijama, unutar ega posebnu panju treba posvetitidje!i. Naroito vie panje treba usmjeriti na kemijski sastav predmeta s kojimadje!a svakodnevno dolaze u dodir, pri emu zakoni trebaju biti polazna toka zaregula!iju takvih proizvoda (2irektiva -uropske zajedni!e o higijenskojispravnosti igraaka uzima se kao primjer takvih zakonskih propisa", te

6U


17/27

postavljanjem dodatnih uvjeta koji ukljuuju regula!iju sadraja kemijskih tvari uigrakama i opu zabranu igraaka napravljenih od mekog %V9&a koji sadri'talate, a koje su namijenjene da ih dje!a stara 1&O godine stavljaju u usta.:akoer, upotrebu mirisa kod proizvoda za djeju njegu i ostalih O1 proizvoda zadje!u treba zabraniti ili svesti na minimum.

o %ravilno o!jenjivanje ekonomskih uinaka raznih stupnjeva degrada!ije okolia,osobito izravnih i neizravnih trokova koje drutvo stvara pri rjeavanju bolestivezanih uz okoli, od velike je vanosti u donoenju pouzdane pro!jene, temeljemkoje se podupire donoenje politike i utvruju prioriteti. toga je zadatak ,rganiza!ije za ekonomsku suradnju i razvoj, te -uropske komisije da zajedno sostalim relevantnim meunarodnim organiza!ijama dalje razvijaju instrumente ismjerni!e za rjeavanje tih pitanja. $ tom smislu treba spomenuti $N-9-&ov%rotokol o stratekom o!jenjivanju okolia uz Eonven!iju o o!jeni uinka naokoli u prekograninom kontekstu, koji je usvojen i potpisan na %etojministarskoj kon'eren!iji Bkoli za -uropuC odranoj u Eijevu D11O., koja

potvruje koristi za zdravlje i dobrobit sadanjih i buduih genera!ija koje eproizai, ako se uzme u obzir potreba zatite i poboljanja ljudskoga zdravlja kaointegralni dio strateke o!jene okolia.

o tanovanje kao okolini imbenik ima vanu ulogu u kvaliteti zdravlja, to jerazlog da se pri razvijanju zdravih i odrivih politika stanovanja treba uzeti uobzir sve; postojei 'ond stanova, naine ivota stanovnitva, neposredni okolistambenih zgrada, te so!ijalne uvjete stanovnitva. toga je potrebno poduzimatiak!ije koje e osigurati da se pitanje zdravlja i okolia stave u sr svih stambenihpolitika (od izgradnje kua preko planova, programa i politika rehabilita!ije douporabe primjerenih graevnih materijala" i da se zdravi uvjeti osiguraju i

odravaju u postojeem stambenom 'ondu. Naroito je vano raditi na razvoju ijaanju stambenih politika koje se bave posebnim problemima siromanih i osobau nepovoljnom poloaju, osobito dje!e. $ kontekstu svega navedenog, i-uropsku komisija zajedno s drugim relevantnim meunarodnim organiza!ijamatrebaju izraditi ini!ijative i programe usmjerene na pruanje smjerni!a dravnim ilokalnim vlastima po !ijeloj /egiji, s uputama za integra!iju zdravstvenihproblema i problema okolia u stambene politike.

o tav kon'eren!ije je da svako domainstvo u -uropskoj regiji treba imati pristuppouzdanim, uinkovitim i !ijenom pristupanim isporukama energije za osnovneaktivnosti svakodnevnoga ivota, te da se potie odrivo i prikladno koritenje

obnovljivih oblika energije (kao to je hidroenergija, energija iz biomase, struja navjetar i solarna energija". :akoer e se pojaati napori i suradnja s drugimrelevantnim sektorima na smanjivanju opasnosti po zdravlje od proizvodnje,prijenosa i distribu!ije energije, a i druge relevantne organiza!ije u okvirusvojih nadlenosti trebaju pratiti dostignua po tim pitanjima, raditi nasmanjivanju tereta bolesti i izvijestiti o svemu na meuvladinom sastanku koji setreba odrati do kraja D11M.

6M


18/27

o $ 2eklara!iji je potvrena potreba za Fn'orma!ijskim sustavom za okoli izdravlje (-nvironment and Health Fn'ormation ?stem, -HF" kao bitnimpomagalom za podrku politikom odluivanju na tom polju, koje omoguujeutvrivanje prioriteta temeljenih na dokazima, poveavajui pristupin'orma!ijama i olakavajui komuni!iranje s javnou. 2obro planirani -HF e

olakati usporeivanje izmeu zemalja i regija, te uni'i!irati domae imeunarodno izvjeivanje, istovremeno osiguravajui i uinkovito koritenjeresursa, te poveati dosljednost raznih o!jena i izbjei dupli!iranje. $ tom smislu/egionalni ured za -uropu, -uropska Eomisija i -uropska agen!ija zaokoli (-uropean -nvironment >gen!?, -->" dali su metodoloki temelj zaglavni skup pokazatelja za okoli i zdravlje vezanih uz mehanizme za o!jenjivanjei izvjeivanje.

2eklara!ija navodi da Fn'orma!ijski sustav za okoli i zdravlje treba;& pomagati u identi'ika!iji i utvrivanju prioriteta problema zdravlja okolia kojisu raireni u zemljama /egije i olakati brzu pro!jenu i obradu izvanrednih

situa!ijaG& omoguiti praenje uinka poduzetih ak!ijaG& osigurati pravovremeni pristup in'orma!ijama i doprinijeti izgradnji strategija zazagovaranje, priopavanje i edu!iranjeG& upotrijebiti standardizirane metodologije za prikupljanje, obradu i irenjepodataka, omoguujui usporedbe izmeu regija i izmeu zemalja, te analizetrendova kroz vrijemeG& biti prvobitno zasnovan na postojeim in'orma!ijama, a zatim se progresivnodalje razvijati na osnovu znanstvenih opravdanosti, politikih potreba iostvarivosti, istovremeno osiguravajui uni'i!irano izvjeivanjeG& integrirati elemente sustava kao to su poda!i iz praenja i statistiki poda!i,

zdravlje kao i pokazatelje odrivog razvoja, te o!jenjivanje i izvjeivanje,ukljuujui in'orma!ije o relevantnim politikama, ak!ijama i projektima.

a razvoj -HF&a potrebno je napraviti okvirni plan, to ukljuuje sljedeeak!ije;& uspostavu domaih i meunarodnih postupaka za odluivanje radi odabira iodobrenja elemenata sustavaG& osnivanje meunarodnog mehanizma za utvrivanje dnevnoga reda zasnovanogna mrei predstavnika zemalja i kljunih meunarodnih tijela, koja osiguravaplaniranje, koordina!iju i o!jenjivanje programa i izvjeivanja meuvladinojkon'eren!iji D11M. godineG& razviti i aurirati metodoloke smjerni!e prema potrebi i izvriti izgradnjukapa!iteta kao i ini!ijative za strunu izobrazbu vodeeg osobljaG& osnovati mreu zasnovanu na suradnji izmeu lokalnih, dravnih imeunarodnih tijela radi zajednikog koritenja in'orma!ija i znanja eksperata,nadogradnjom na postojeu organiza!ijsku i tehniku in'rastrukturu.

$ razvijanju paneuropskog -HF&a i -uropska komisija zajedno s ostalimrelevantnim organiza!ijama i institu!ijama, ukljuujui -->, $N-9- i $N-%,

60


19/27

trebaju razraditi sustave zajednikog koritenja in'orma!ija, a osobito daljerazvijati i upravljati s pokazateljima okolia i zdravlja, srodnim poda!ima izajednikom in'orma!ijskom in'rastrukturom.

o atita opeg zdravlja i okolia iziskuje dalekovidnost, transparentnost i znaajno

demokratsko angairanje zainteresiranih strana u postup!ima odluivanja.dgaanje u rjeavanju sumnjive zdravstvene prijetnje moe imati (nesagledive"javnozdravstvene posljedi!e. :o je osobito vano kad se ispituje osjetljivost dje!ena neke prijetnje iz okolia. $ kontekstu kreiranja politike okolia, koja kaerhusa, pri emu je razvoj

6@


20/27

smjerni!a za priopavanja o riziku vaan instrument za skretanje panje razliitihsektora na razmatranja o zdravlju okolia i poveanje in'ormiranosti javnosti. u suradnji s ostalim zainteresiranim stranama treba dati smjerni!e zazagovaranje, in'ormiranje, edu!iranje i priopavanje o zdravlju i okoliu, posebnou svezi s dje!om, te uspostaviti mreu kontakata orijentiranih na okoli i zdravlje

kako bi se osiguralo da iroka javnost uvijek ima pristupa pouzdanim iupotrebljivim in'orma!ijama.

o $ 2eklara!iji je panja posveena posebnim potrebama novonezavisnih drava izemalja jugoistone -urope, u kontekstu kojih se pozdravlja ini!ijativa razvojasubregionalnog plana za zdruenu meunarodnu ak!iju, te nastojanje da se izraditrategija za okoli zemalja Fstone -urope, Eavkaza i redinje >zije(%artnerstva za okoli u /egiji $N-9-", uz isti!anje vanosti mjera usmjerenihna postizanje !iljeva trategije za okoli.

o

:akoer je izraena zabrinutost zbog rezultata dijela FF izvjea naslovljenog


21/27

razmjenu in'orma!ija i uspostavu multilateralnih partnerstava, to pomaeispunjavanju meunarodnih obveza.2ogovoreno je ponovno se sastati na A. -uropskoj ministarskoj kon'eren!iji ookoliu i zdravlju koja se treba odrati D11@. , a je pozvana na sazivanjemeuvladinog sastanka radi izvrenja revizije postupka u polovini mandata do

kraja D11M.abrinjava to se, gotovo dvije godine od S2&ova sastanka u Kohannesburgu,zdravstveni aspekti jo nisu dobro uklopili u meunarodne i domae ini!ijative,strategije i ak!ijske planove o odrivom razvoju, te je stoga potreban maksimalanangaman dravne komisije za odrivi razvoj da bi se ostvarili !iljevi S2&a,uklopili zdravlje u odrivi razvoj, nastavili suraivati s drugim sektorima, tepruili pomo i izgradili kapa!itet za bavljenje zdravstvenim aspektima odrivogarazvoja.

%otrebna je i suradnja s %ro!esom koli za -uropu, imajui na umu 2eklara!iju%ete ministarske kon'eren!ije


22/27

-uropi%-.Na zdravlje djeteta mogu utje!ati razliiti bioloki, kemijski, 'izikalni, ekonomski, ali ipsiholoki imbeni!i. #eu imbeni!ima okolia koji mogu utje!ati na zdravlje posebnose mogu izdvojiti loa kvaliteta zraka unutarnjih prostora, oneienje vanjskog zraka,slaba dostupnost zdravstveno ispravne vode, nepravilna prehrana, zdravstveno neispravne

namirni!e, neprimjereni standardi u graditeljstvu i uporaba neodgovarajuih graevinskihmaterijala, opasne kemikalije, radija!ija, $V zraenje, elektromagnetska polja, buka ivibra!ije, opasnosti u prometu, nedovoljno kretanje dje!e, opasnosti pri radu, rad dje!e, tenegativni drutveni trendovi. bog brojnih navedenih imbenika okolia koji moguutje!ati na zdravlje dje!e, predloene su aktivnosti za poboljanje stanja okolia, a za ijeprovoenje je posebno vana meunarodna suradnja, ali i lokalni napori u smislu izrade iimplementa!ije 9-H>%-&a prilagoenog lokalnoj situa!iji. a provoenje 9-H>%-&apotrebno je utvrditi prioritete, omoguiti institu!ionalni razvoj, te ostvariti partnerstva zaprovoenje 9-H>%-&a uz politiku zagovaranja, in'ormiranja, obrazovanja ikomunika!ije.

9-H>%- usvojen na Iudimpetanskoj kon'eren!iji osigurava primjenu -uropsketrategije o okoliu i zdravlju, a temelji se na injeni!i da su dje!a kao posebno osjetljivaskupina tijekom ranih godina ivota poten!ijalno jae izloena rizinim imbeni!imaokolia poput oneienog zraka, kontaminirane vode, hrane i tla, zraenja, nepovoljnihuvjeta stanovanja, buke, opasnosti prometa, posljedi!a oruanih sukoba i nesrea uokoliu. Najugroenija su upravo dje!a koja ive u najsiromanijim zemljama.nerazvijenost i siromatvo vezani su za pojavu bolesti pripisivih okoliu, a na to suposebno osjetljiva dje!a. dreeni postotak dje!e ivi u posebno tekim uvjetima(naputena ili eksploatirana dje!a, dje!a s kojom se trguje ili dje!a koja pate odposljedi!a oruanog sukoba", i upravo su ona najugroenija od nastanka povreda,psiholokih trauma, akutnih i kroninih in'ek!ija, nepravilnog rasta i razvoja, te nastupa

invalidinosti ili prijevremene smrti.

DD


23/27

".+.2.1. 7a8nost 9i/:enika okolia u zdravstveno/ stanju djece uEuropi

$ -uropskoj regiji se otprilike treina ukupnog tereta bolesti u dobi od roenja do60.godine ivota moe pripisati nesigurnom i nezdravom okoliu vlastitog doma i u iroj

zajedni!i, pri emu;o za oko estinu tereta ukupnog pobola i smrti su odgovorne povrede (u nekim

zemljama ak treinuY"Go estinu ukupnog optereenja bolestima nastaju uslijed izloenosti kontaminiranoj

vodi, zraku i tlu, uzrokujui bolesti dinog i probavnog sustava, nedostatke priroenju i neurorazvojne poremeajeG

o u mnogim zemljama jo uvijek nije zadovoljena potreba zdravstvene ispravnostinamirni!a i pravilne prehrane, a istovremeno raste prevalen!ija pretilosti uz rizikkasnije pojave metabolikih i kardiovaskularnih bolestiG

o sve vea zabrinutost zbog poten!ijalnog toksinog uinka mnogih kemikalija(kan!erogeno, genotoksino, imunotoksino i neurotoksino djelovanje".

%osebno zabrinjavaju uin!i dima !igareta u okoliu (-:, enviromental taba!!o smoke",tvrdokorni organski zagaivai (%%s, persistant organi! pollutants" i 'izikalni agensi(ultraljubiasto zraenje, ionizirajue zraenje i buka" koji kontaminiraju okoli i kojimamogu biti izloeni mukar!i i ene reproduktivne dobi, te dje!a.

Eako bi izbjegli odgaanje provedbe politike koja titi zdravlje djeteta, te smanjuje rizikod pojave ireverzibilnih uinaka na zdravlje, potrebno je primijeniti mjere temeljene naprin!ipu predostronosti.

".+.2.2. ;e(ionalni prioritetni ciljevi CE40PEa

Na izloenost dje!e opasnostima iz okolia utjee stanje okolia, ali i drutveno&ekonomski odnosi, te odnos pojedin!a prema okoliu, zdravlju i dje!i. $inkovita ak!ija s!iljem zatite zdravlja dje!e treba potaknuti;

o primarnu preven!iju putem voenja takve politike iji je !ilj poboljanje stanjaokolia (vode, zraka, tla, stanovanja itd."G

o ravnopravnost tj. prioritet zatite najugroenije dje!e (naputene ieksploatirane dje!e, dje!e izloene oruanim sukobima ili prisilnoj selidbi"G

o promi!anje zdravlja tj. aktivnosti usmjerene smanjenju izloenostiopasnostima iz okolia kroz usvajanje zdravih naina ivljenja, ostvarivanje

odrivih obraza!a potronje, te izgradnju kvalitetnih i poti!ajnih ljudskihnaselja.

$ 9-H>%-&u su predloena etiri regionalna prioritetna !ilja;

6. ,manjivanje mor+i"iteta i mortaliteta u!rokovani? gastrointestinalnim +olestimarimjenom rimjereni? mjera !a o+oljanje ristua "jece !"ravstveno isravnoj vo"i@te rimjernim !+rinjavanjem ota"a.

DO


24/27

Navedeni !ilj potrebno je ostvariti i sukladno obvezama koje su preuzete prema9iljevima za razvoj milenija kroz;

o opskrbu svih vrtia i kola zdravstveno ispravnom vodom i osnovniminstala!ijama za uklanjanje otpada, te bolju primjenu %rotokola za vodu i zdravlje,

uz Eonven!iju o zatiti i uporabi prekograninih vodenih tokova i meunarodnihjezeraGo primjenu na!ionalnih planova za poveanje udjela domainstva koji se

opskrbljuju sa zdravstveno ispravnom vodom, uz primjerno uklanjanje otpadaGo bolje in'ormiranje i eduka!iju stanovnitva o osnovama higijene.

2. ,rje=avanje !"ravstveni? oslje"ica nesrea i ovre"a@ te smanjenje o+ola uslije"ne"ostatka re"ovite tjelesne aktivnosti romicanjem i!gra"nje sigurni? naselja !arekreaciju sve "jecea ostvarenje navedenog !ilja, potrebno je;

o razviti i primjenjivati mjere za zatitu dje!e i adoles!enata od povreda u kui,

okuni!i, na igralitima i u kolamaGo podravati urbanizam orijentiran na dje!u (ukljuujui planiranje prijevoza",

te osigurati siguran pristup zelenim povrinama i sigurnije kretanje unutarzajedni!e (bi!iklizam, pjeaenje"G

o edu!irati dje!u i mlade o sigurnosti na !esti uz stje!anje vjetina, prakse, teprisilno provoditi odgovarajue zakone i propise.

9ilj je i smanjenje prevalen!ije poveane tjelesne teine i pretilosti provoenjemaktivnosti na podruju promi!anja zdravlja u okviru lobalne strategije za prehranui tjelesnu aktivnost, kao i plan aktivnosti za hranu i prehranu za -uropsku regiju.

". ,rje=avanje i smanjivanje o+olijevanja o" resiratorni? +olesti u!rokovani?one=ienjem vanjskog i unutarnjeg !raka@ te smanjenje revalencije astmeosiguravanjem rava euroske "jece na (ivot u okoliu sa =istim !rakoma ostvarenje navedenog, potrebno je;

o razviti trategiju za poboljanje kvalitete zraka u zatvorenim prostorijamakoje uzimaju u obzir spe!i'ine potrebe dje!eG

o provoditi kvirne konven!ije o suzbijanju uporabe duhana i duhanskihproizvoda, te zakonskim mjerama potaknuti izradu i prinudnu provedbuneophodnih propisa, kao i osnivanje programa za promi!anje zdravlja koji esmanjiti prevalen!iju puenja i izloenost trudni!a i dje!e dimu !igarete uokoliuG

o poboljati sustav za sigurnije grijanje u domainstvima, kao i osiguratidostupnost kvalitetnijeg gorivaG

o primijeniti graevinske propise koji poboljavaju kvalitetu zraka u zatvorenimprostorijama (stanovi, vrtii, kole"G

o smanjiti isputanje vanjskih oneiivaa zraka vezanih za transport,industriju i druge izvore propisima i zakonskim mjerama koje osiguravajuouvanje kakvoe zraka unutar vrijednosti odreenih postojeim smjerni!ama za -uropu.

D


25/27

+. ,manjenje revalencije +olesti i invali"iteta u!rokovani? i!lo(enou oasnimkemijskim@ fi!ikalnim i +iolokim agensima te oasnom ra"nom okru(enju tijekomtru"noe@ "jetinjstva i a"olescencijea smanjenje broja dje!e sa smetnjama u mentalnom razvoju i drugim razvojnim

poremeajima, te smanjenje in!iden!ije melanoma i drugih malignih tumora potrebno je;a" 2onoenje i primjena zakona i propisa koji se odnose na;6. $klanjanje ili smanjivanje izloenosti dje!e i trudni!a opasnim kemijskim,

'izikalnim i biolokim agensimaD. siguranje odgovarajueg ispitivanja uinaka novih kemikalija, proizvoda i

tehnologija na zdravlje organizama u razvoju prije njihovog stavljanja natrite i oslobaanja u okoli.

O. siguranje sigurnog prikupljanja, prijevoza, skladitenja, re!iklae, uklanjanjai unitavanja krutog organskog, anorganskog, opasnog i otrovnog otpada.

. %raenje izloenosti dje!e i trudni!a opasnim kemijskim, 'izikalnim ibiolokim agensima.

A. siguranje primjene Eonven!ije o tvrdokornim organskim zagaivaima izto!kholma.

b" %oboljanje in'ormiranosti i osiguranje smanjenja izloenosti ultraljubiastomzraenju, posebno kod dje!e i mladei, promidbenim programima koji tono in'ormirajujavnost, te sprjeavaju i umanjuju posljedi!e prirodnih katastro'a, velikih industrijskih inuklearnih nesrea poput one u 5ernobilu i koje uzimaju u obzir potrebe dje!e i osobareproduktivne dobi.

DA


26/27

50K!tion (%lan aktivnosti za siguran okoli i zdravlje dje!e okvir za ak!iju". %rovoenje navedenih aktivnosti i spe!i'ini kvantitativni !iljevi oviseo na!ionalnim prioritetima i potrebama. $ tu svrhu potrebno je jaanje na!ionalnogstrunog kapa!iteta sustava zdravstva i okolia, te raspravljati o problemu odravanja

sigurnog okolia dje!e unutar nastavnih programa i programa stalne eduka!ije strunjakau svim sektorima. %osebno je vana eduka!ija i in'ormiranje javnosti u svrhu pruanjakvalitetnih i struno utemeljenih in'orma!ija uz suradnju sa , relevantnimorganiza!ijama i nevladinim udrugama. :akoer je potrebno razviti sustav monitoringautje!aja rizinih imbenika okolia na zdravlje radi daljnjeg razvoja i pro!jeneuinkovitosti politike odnosa okolia i zdravlja. ato je vano osigurati bolje prikupljanjepodataka uporabom vaeih i usporedivih pokazatelja odnosa zdravlja i okolia

DU


27/27

spe!i'inih za dje!u, a koji omoguavaju evalua!iju ak!ijskih planova za dje!u nana!ionalnoj razini, te usporedbe na meunarodnoj razini.!tion %lan 'or -urope. Qourth #inisterial9on'eren!e on -nvironment and Health. SH. Iudapest D11.

Documents

Povijest Procesa Okolis-zdravlje