GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O ODNOSU VLADE I NEVLADINIH ... · Godišnji izvještaj o odnosu Vlade i nevladinih organizacija u Crnoj Gori Centar za razvoj nevladinih organizacija CRNVO 5

entarza razvoj nevladinih rganizacija

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O ODNOSU VLADE I NEVLADINIH

ORGANIZACIJA U CRNOJ GORI- pristup informacijama, konsultovanje i učešće NVO u pitanjima

javne politike i zakonodavnom procesu -

Izdavač: Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)ul. Dalmatinska 2281 000 Podgoricatel/fax: 081/264-211, 264-267, 265-435, 265-441 e-mail: [email protected]: www.crnvo.cg.yu

Pripremili: Stevo Muk i Ivana Knežević

Za izdavača:Stevo Muk, direktor

Donator: Balkanski fond za demokratiju BTD

Štampa: Studio MOUSE - Podgorica

Prepress: Studio MOUSE - Podgorica

Tiraž: 500

Lektura i korektura:Milena Milunović

SADRŽAJ

Uvod; Ciljevi projekta, istraživanja i pripreme izvještaja 3

Ključne ocjene i ilustrativni komentari 5

Preporuke 8

Pravni okvir za odnos državne uprave i nevladinih organizacija 9

Sumarni rezultati intervjua sa predstavnicima nevladinih organizacija 18

Sumarni rezultati intervjua sa predstavnicima organa državne uprave 23

Javne rasprave: Privatizacija KAP-a i AD Telekoma, izgradnja HE Buk- Bijela 28

Prilog 1: Prijedlog Deklaracije o saradnji države i NVO, avgust 2001 35

Prilog 2: Prijedlog Memoranduma o saradnji Vlade i NVO, mart 2003 38

Prilog 3: Spisak intervjuisanih javnih službenika 43

Prilog 4: Spisak intervjuisanih predstavnika nevladinih organizacija 45

Prilog 5: Upitnik za nevladine organizacije 48

Prilog 6: Upitnik za javne službenike 51

Objavljeni članci u dnevnim novinama u periodu mart 2004 – mart 2005 53

4 Centar za razvoj nevladinih organizacija CRNVO Projekat podržan od Balkanskog fonda za demokratiju Mart 2005

Godišnji izvještaj o odnosu Vlade i nevladinih organizacija u Crnoj Gori


Centar za razvoj nevladinih organizacija CRNVO 5Mart 2005 Projekat podržan od Balkanskog fonda za demokratiju

UVOD

Ciljevi projekta, istraživanja i pripreme izvještaja

Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) uz podršku Balkanskog fonda za demokratiju realizuje projekat unapređenja saradnje javnih institucija i nevladinih organizacija u periodu od marta 2004. do marta 2005. godine.

Ovaj projekat je logičan nastavak aktivnosti, inicijativa i kampanja koje je Centar vodio u prethodnom periodu sa ciljem unapređenja odnosa javnih institucija i nevladinih organizacija.

Odnos javnog sektora i civilnog društva je izrazito kompleksan i kontraverzan, a dileme i nedoumice koje on izaziva u javnosti stalno prisutne. Očigledna je i nesporna potreba njegovog definisanja na transparentan način, kao i definisanja mogućnosti za komplementarnost dva sektora, ali i potreba nezavisnog monitoringa i izvještavanja javnosti o radu Vlade od strane nevladinih organizacija.

U procesu identifikacije, pripreme, usvajanja i procjene uspješnosti javnih politika i posebno zakonodavnom procesu treba, u skladu sa dobrom međunarodnom praksom, omogućiti uticaj NVO, odnosno građana.

Učešće nevladinih organizacija u ovim procesima ima za cilj veći kvalitet javne politike, javnost procesa i mogućnost zaštite interesa marginalizovanih grupa.

Ovaj izvještaj predstavlja prvi pokušaj da se na jednom mjestu, javno i na osnovu relevantnih istraživačkih metoda, prezentuju nalazi o pravnim i praktičnim aspektima ovog odnosa sa fokusom na pitanja informisanja, konsultovanja i aktivnog učešća. Informisanje podrazumijeva da vlast daje informacije u cilju kreiranja određene javne politike na sopstvenu inicijativu ili građani dobiju informacije na zahtjev - jednosmjeran odnos. Konsultacije podrazumijevaju da vlast traži i dobija povratnu informaciju od građana u procesu kreiranja javne politike - dvosmjerni odnos. Aktivno učešće podrazumijeva da su građani aktivno angažovani u procesu donošenja odluka i kreiranju javne politike.

Izvještaj je pripremljen na osnovu prikupljenih i analiziranih zakonskih tekstova i drugih pravnih akata, s posebnim akcentom na tretiranje nevladinog sektora u odnosu na javni sektor; na osnovu praćenja dnevne štampe sa osvrtom na izjave političara i državnih službenika i posebno na osnovu serije intervjua predstavnika nevladinih organizacija i službenika u državnoj upravi i analize dobijenih podataka.



Osnovni cilj intervjuisanja službenika državnih organa i nevladinih orga-nizacija je ispitivanje načina na koji se iz javnih institucija plasiraju informacije u javnost (kako bi se mogla napraviti opisna ocjena informisanosti), zatim utvrđivanje kvaliteta saradnje ova dva sektora u posmatranom periodu, utvrditi u kojoj mjeri je rađeno na realizaciji zajedničkih projekata, da li je nevladinim organizacijama bilo omogućeno da učestvuju u pripremi pravnih akata, da li su pojedina ministarstva potpisala dokumente o saradnji sa nevladinim orga-nizacijama, kakav je stav službenika državnih organa o ulozi NVO u društvu, kao i koliko je njihovo raspoloženje za unapređenjem saradnje između ova dva sektora, (sa osvrtom na korake koje će državni organi napraviti kako bi doprin-ijeli unapređenju saradnje)1.

Nakon prezentacije periodičnog izvještaja CRNVO, je realizovao program obuke u formi seminara za službenike državne uprave na temu Partnerstva sa građanima i NVO u procesu informisanja, konsultacija i aktivnog učešća.

Na samom kraju projekta se održava Okrugli sto na kojem učestvuju pred-stavnici oba sektora, i relevantnih međunarodnih organizacija.

Ciljevi projekta obuhvataju unapređenje odnosa Vlade i NVO, javnu prezen-taciju pozitivne pravne regulative i aktuelne prakse, ukazivanje na aktuelna, važna, sporna i kontraverzna pitanja, pružanje preporuka za dalji razvoj odnosa, podizanje stepena informisanosti zainteresovanih o različitim aspektima odnosa Vlada- NVO, punu implementaciju principa informisanja, konsultovanja i učešća javnosti, ostvarenje koncepta Otvorene Vlade.

Ovo je prvi Izvještaj ove vrste i urađen je na osnovu raspoloživih podataka. U budućnosti će se kroz nastavak komunikacije sa NVO i organima Vlade ovaj izvještaj učiniti kvalitetnijim, prije svega u dijelu statističkih podataka.

Mišljenja izražena u ovom izvještaju ne predstavljaju stavove Balkanskog fonda za demokratiju, njegovih osnivača i finansijera.

Ključne ocjene i ilustrativni komentari

• Zakon o državnoj upravi, kroz odredbe iz poglavlja o otvorenosti i transparentnosti i saradnji državnih organa i nevladinih organizacija, daje mogućnosti za dalju konkretizaciju saradnje državnih organa i NVO i realizaciju principa transparentnosti i javnosti rada Vlade.

1 U prilogu je dat spisak intervjuisanih sluzbenika



• Prisutan je trend značajno većeg uključenja NVO u pripremu pravnih akata i programskih dokumenata Vlade, kao i uključenje u savjetodavne organe Vlade.

• Rad i dometi Vladinih tijela u koja su NVO uključene najčešće je oci-jenjen kao neredovan, nefunkcionalan i ograničenih dometa.

• Nije usvojen temeljni pravni akt kojim se uređuje slobodan pristup informacijama koje su u posjedu javnih organa vlasti.

• Nije usvojen opšti dokument o saradnji Vlade i nevladinih organizaci-ja.

• Vlada je propustila da u Akcionom planu za implementaciju preporuka iz Evropskog partnerstva utvrdi planiranu mjeru, nadležni organ i rok za ispunjenje preporuke o usvajanju dokumenta o saradnji između nevladinih organizacija i državnih organa.

• Memorandumi, sporazumi ili slični dokumenti o saradnji NVO i Vlade potpisani su u nekoliko slučajeva, pretežno tematskog ili projektnog tipa.

• Najveći broj ministarstava i državnih organa nema imenovanog službe-nika za komunikaciju i saradnju sa NVO.

• Institut javne rasprave na nacionalnom nivou nije adekvatno uređen. Javne rasprave ne uključuju obavezu organizatora da formalno i argu-mentovano odgovori na pitanja učesnika. Ne objavljuju se izvještaji o održanoj javnoj raspravi.

• Organizacijama civilnog društva se ne pružaju adekvatne informacije, niti im se ostavlja dovoljno vremena za ravnopravno učešće u raspra-vama.

• Savjeti i komisije u čiji rad su uključene NVO neredovno se sastaju, NVO nemaju punu mogućnost uticaja na dnevni red, a zaključci rada ovih tijela su nejasni i netransparentni.

• Nevladine organizacije nijesu uključene u procjenu rada državnih organa.

• Nije utvrđen obavezan javni karakter izvještaja o radu organa državne uprave.

• Službenici državne uprave su slabo upoznati sa radom relevantnih nevladinih organizacija.

• Državni organi ne raspolažu adekvatnim podacima (bazama podataka) o nevladinim organizacijama iz oblasti rada državnog organa.

• Vlada i ministarstva posjeduju internet prezentacije, ali se na njima rijetko nalaze nacrti ili prijedlozi pravnih propisa koje usvaja Vlada.



• Vlada distribuira informacije putem elektronske liste, dok samo tri ministarstva distribuiraju informacije o svom radu na taj način.

• Vlada je obeshrabrivala učešće u javnoj raspravi, potrebu javne rasprave i mogućnost doprinosa NVO i javnosti kvalitetu javne politike povodom strategije privatizacije Kombinata Aluminijuma, ključne javne debate u posmatranom periodu, kao i u slučaju privatizacije Telekoma.

• Dva ministarstva su putem javnog konkursa raspodjeljivala finansijska sredstva za NVO (Ministarstva kulture i Ministarstvo turizma).

• Najveći broj predstavnika nevladinih organizacija ističe da je saradnja nevladinih organizacija i Vlade na nezadovoljavajućem nivou.

Kao osnovni uzrok navode nerazumijevanje značaja nevladinih organizacija pri realizaciji određenih djelatnosti od strane javnih institucija. Po mišljenju NVO, u javnoj administraciji postoje predrasude o NVO, na njih se i dalje gleda kao na konkurente ili opoziciju, a ne kao na ravnopravne partnere. Predstavnici nevladinih organizacija uočavaju izostanak konstruktivne komunikacije, iako uočavaju afirmativnu retoriku Vladinih službenika u medijima povodom saradnje sa NVO. Većina njih smatra da će do poboljšanja doći ukoliko na tome bude insistirala međunarodna zajednica.

Manji broj NVO ukazuje na nedostatak adekvatnih tehničkih preduslova za saradnju.

Jedan broj predstavnika NVO smatra da saradnja dva sektora ide uzlaznom linijom i da se već nalazi na zadovoljavajućem nivou,a da je ponekad loša saradnja uzrokovana nedovoljnom aktivnošću i zalaganjem NVO.

• Predstavnici državnih organa ocjenjuju da postoji potreba za unapređenjem odnosa sa nevladinim organizacijama na osnovama obostranog razumijevanja i prevazilaženja antagonizama. Osnovnu kritiku oni upućuju na račun nedovoljne aktivnosti NVO kao i potrebe NVO da uvijek kritikuju rad državnih organa. Većina predstavnika državnih organa smatra da nevladine organizacije nemaju dovoljno obučenog kadra i da unutar samog sektora nevladinih organizacija postoji velika razjedinjenost. Oni razumiju potrebu daljeg obučavanja službenika javne administracije o odnosima sa organizacijama civilnog društva.



Karakteristična je izjava jednog službenika Vlade:

„Ne postoji osoba koja je u Vladi zadužena za odnose sa nevladinim organizacijama. U Vladi nije dovoljno razvijena svijest o saradnji ova dva sektora. Za taj problem dio odgovornosti snose i same NVO. Pojedine NVO uvijek kritikuju Vladin rad. Šta god da Vlada uradi, zna da će biti kritikovano. A ukoliko je usvojen zakon koji je po mjeri svih, ove će s podozrenjem gledati na mogućnost sprovođenja u praksi datog propisa. Treba kritikovati, ali i predložiti konstruktivna rješenja. S druge strane, kad znate da će za sve što uradite stići kritika sa iste adrese, više se i ne obazirete na te kritike. Dok od nekih NVO ima suviše kritika na kvalitet našeg rada, od strane drugih NVO nema ih uopšte.”



PREPORUKE

• Treba usvojiti okvirni dokument (sporazum/ugovor/deklaracija/pro-gram) o odnosima Vlade i nevladinih organizacija.

• Vlada RCG treba da dopuni Akcioni plan za implementaciju preporuka iz Evropskog partnerstva, definise nadležni organ i utvrdi rok za sprovodjenje preporuke o usvajanju dokumenta o saradnji nevladinih organizacija i Vladinih organa.

• Treba hitno usvojiti Zakon o slobodnom pristupu infomacijama i prateće podzakonske akte.

• Treba u punoj mjeri implementirati Zakon o državnoj upravi, posebno u dijelu sprovodjenja javnih rasprava.

• Treba zvanično imenovati odgovorne službenike za saradnju sa nev-ladinim organizacijama u Vladi i ministarstvima i drugim organima državne uprave.

• U okviru Programa rada Vlade za naredni period i Strategije za naredni period funcionisanja ministarstva regulisati oblast saradnje s NVO.

• Treba omogućiti pristup NVO zakonodavnom procesu i procesu izrade javnih politika u najranijim fazama.

• Treba ustanoviti obavezu blagovremene objave nacrta i predloga zakona i programskih dokumenata na sajtu Vlade.

• Utvrditi objektivne kriterijume za izbor predstavnika NVO u tijela koja osnivaju javne institucije.

• Rad Savjeta i Komisija u čiji rad su uključeni predstavnici NVO treba učiniti redovnim, NVO omogućiti uticaj na dnevni red a zaključke učiniti jasnim i javnim.

• Treba urediti institut javne rasprave na nacionalnom nivou kroz poseban pravni propis.

• Treba omogućiti učešće NVO u procesu procjene uspješnosti rada Vlade i državnih organa

• Utvrditi obavezan javni karakter izvještaja o radu organa državne up-rave.

• Treba uspostaviti i ažurirati baze podataka o relevantnim NVO u svakom organu državne uprave.

• Treba unaprijediti kriterijume i proceduru za izbor predstavnika NVO u tijelima koje osnivaju državni organi.



• U programima obuke službenika javne administracije treba posvetiti pažnju razumijevanju uloge civilnog društva, principa pristupa in-formacijama, konsultovanja i učešća javnosti (organizacija civilnog drustva).

• Treba razvijati Programe finansiranja programa i projekata NVO kroz javne, objektivne i na realnim potrebama zasnovane konkurse

• Potrebno je donijeti novi Zakon o objavljivanju zakona i drugih pravnih propisa i opštih akata i o NIU Službeni list RCG kojim bi se zamijenio postojeći usvojen još 1986. godine.

Pravni okvir Ustav Republike Crne Gore (Sl. List RCG 048/92-847)

Ustavne odredbe koje se mogu primijeniti i na nevladine organizacije od-nose se na slobodu udruživanja, odnos građana i međunarodnih organizacija i pravo obraćanja međunarodnim institucijama. Date su u tri člana i to u članu 40 kojim se uređuje sloboda udruživanja “građanima se jamči sloboda političkog, sindikalnog i drugog udruživanja i djelovanja, bez odobrenja, uz upis kod nadležnog organa. “

Država pomaže politička, sindikalna i druga udruženja kad za to postoji javni interes. Mada se u članu 40 ne pominju nevladine organizacije, jasno je da se odredbe datog člana reflektuju i na nevladine organizacije.

U članu 44 se uređuje odnos „građana i međunarodnih organizacija” i kaže se:

„Građani imaju pravo učešća u regionalnim i međunarodnim nevladinim organizacijama. Građani imaju pravo obraćanja međunarodnim institucijama radi zaštite svojih sloboda i prava zajemčenih Ustavom.”

U članu 74 se uređuje pravo obraćanja: „Pripadnici nacionalnih i etničkih grupa imaju pravo učešća u regionalnim i međunarodnim nevladinim organizacijama, kao i pravo obraćanja međunarodnim institucijama radi zaštite svojih sloboda i prava zajemčenih Ustavom.”

U članu 85 Ustava utvrđeno je da „ Pravo predlaganja zakona, drugog propisa ili opšteg akta imaju Vlada, poslanik i najmanje šest hiljada birača.”



ZAKON O NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA (Sl. List RCG 27/99, 09/02, 30/02)

Zakonom o nevladinim organizacijama utvrđen je relevantni pravni okvir za osnivanje, registrovanje, djelovanje i prestanak rada nevladinih organizacija.

Zakonom nije uređeno pravo nevladinih organizacija da učestvuju u pitanjima javne politike (pristup informacijama, konsultacije). Komunikacija i saradnja NVO i Vlade takođe nije tretirana ovim zakonom.

Zakonom je utvrdjena obaveza države da pruži poreske i druge povlastice za rad nevladinih organizacija.

Zakonom je utvrđena obaveza pružanja materijalne podrške radu nevladinih organizacija (nadležni organ i opšti kriterijumi za raspodjelu).

ZAKON O DRŽAVNOJ UPRAVI (Sl. List RCG 38/03)

U zakonu se navode oblici saradnje ministarstava i organa državne uprave i nevladinih organizacijama. Definisani su mogući vidovi saradnje, ali nisu predviđeni kriterijumi odabira nevladinih organizacija koje bi bile neposredno uključene u proces saradnje. Zakonom su obavezana ministarstva i organi državne uprave da omoguće javnosti uvid u vršenje poslova ministarstava i organa državne uprave.

U poglavlju IX ODNOSI I SARADNJA, Odnosi organa državne uprave prema nevladinim organizacijama, u članu 80 se kaže: ”Ministarstva i organi uprave dužni su da obezbijede saradnju sa nevladinim organizacijama, koja se ostvaruje naročito:

1) konsultovanjem nevladinog sektora o zakonskim i drugim projektima i propisima kojima se uređuje način ostvarivanja sloboda i prava građana;

2) omogućavanjem učešća u radu radnih grupa za sagledavanje pitanja od zajedničkog interesa ili za normativno uređenje odgovarajućih pitanja.

3) organizovanjem zajedničkih javnih rasprava, okruglih stolova, seminara i drugih vidova zajedničkih aktivnosti i drugim odgovarajućim oblicima;

4) informisanjem o sadržaju programa rada i izvještaja o radu organa državne uprave.’’

U poglavlju XII JAVNOST i TRANSPARENTNOST RADA ORGANA DRŽAVNE UPRAVE, u članu 95, kaže da ”Ministarstva i organi uprave dužni



su upoznati javnost o vršenju poslova iz svog djelokruga i izvještavati je o svom radu putem sredstava javnog informisanja ili na drugi prigodan način.

Davanje određenih izvještaja i podataka može se uskratiti samo ako bi to predstavljalo, u skladu sa posebnim zakonom, povredu dužnosti čuvanja tajne (državne, vojne, službene) koje se odnose na zaštitu bezbjednosti i privatnosti građana. Kao i da (član 96) ”Organi državne uprave dužni su odrediti lice koje daje izvještaje, informacije i podatke o vršenju poslova organa državne uprave.

Državni službenici koji su ovlašćeni za pripremu odgovarajućih izvje-štaja, informacija i podataka lično su odgovorni za njihovu tačnost i blagovremenost.

Neovlašćeno davanje izvještaja, informacija i podataka ili davanje netačnih izvještaja, informacija i podataka predstavlja povredu službene dužnosti. Članom 97 definisano je da je Ministar obavezan da u pripremi zakona, kojima se uređuju prava, obaveze i pravni interesi građana, tekst nacrta zakona objavi putem sredstava javnog informisanja i uputi poziv svim zainteresovanim subjektima da iznesu primjedbe, predloge i sugestije.

”Ministar može odlučiti da se i u pripremi drugih zakona sprovede postupak javne rasprave, a u članu 98 Ministarstva i organi uprave, kada održavaju savjetovanja ili druge oblike stručne obrade pitanja iz djelokruga, dužni su da to javno objave u sredstvima javnog informisanja i omoguće sredstvima javnog informisanja praćenje rada, savjetovanja ili drugog oblika stručne obrade pitanja.”

UREDBA O ORGANIZACIJI I NAČINU RADA DRŽAVNE UPRAVE2

U članu 48 Uredbe utvrđeno je da »organi državne uprave donose godišnji program rada«. Istim aktom je utvrđen obavezni sadržaj programa.

Članom 49 utvrđena je obaveza da »Ministarstvo najmanje jedanput godišnje podnosi Vladi izvještaj o radu i stanju u oblastima za koje je osnovano. Istim članom utvrđen je i obavezni sadržaj izvještaja.

Članom 52 Uredbe predviđena je mogućnost da se »u ministarstvu može obrazovati Savjet, kao stručno-savjetodavno tijelo Ministra, radi razmatranja pitanja iz nadležnosti ministarstva. Savjet obrazuje Ministar iz reda istaknutih naučnih i stručnih lica«.

2 Sl. list RCG br 54/04 od 09.08.2004, 78/04 od 22.12.2004



UREDBA O GENERALNOM SEKRETARIJATU VLADE REPUBLIKE CRNE GORE (Sl. List RCG 12/92, 09/03)

Uredbom o generalnom sekretarijatu Vlade predviđeno je redovno i potpuno informisanje javnosti o radu Vlade. Na sekretarijat je premještena obaveza komunikacije i postupanja po predstavkama i pritužbama građana, pravnih i fizičkih lica, kao i nevladinih organizacija u slučaju kada se isti obraćaju predsjedniku Vlade. Uredbom je previđena saradnja s nevladinim organizacijama, a po pitanju jednakosti polova i ženskih ljudskih prava.

U članu 2 je definisano da “Generalni sekretarijat vrši poslove za potrebe Vlade Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada) koji se odnose na:

16a) informisanje javnosti o radu Vlade i organa državne uprave i marketinške poslove u dijelu prezentiranja i promovisanja rada i projekata Vlade i organa državne uprave (izdavanje saopštenja, biltena, publikacija i drugih štampanih, video i audio materijala itd.), praćenje i analiziranje načina informisanja medija o radu Vlade i organa državne uprave kao i koordinaciju s medijima, interno informisanje, foto i filmsku dokumentaciju.

16b) postupanje po predstavkama i pritužbama kojima se građani, preduzeća, preduzetnici, državni organi, organi lokalne samouprave, nevladina udruženja i druga fizička i pravna lica obraćaju predsjedniku Vlade radi efikasnijeg ost-varivanja i zaštite svojih prava, obaveza i pravnih interesa, ili radi pokretanja političke i druge inicijative od opšteg, odnosno zajedničkog, interesa.

16g) stvaranje uslova i obezbjeđivanje jednakosti i ravnopravnosti polova u skladu sa utvrđenim standardima i obavezama preuzetim međunarodnim ugovorima, usklađivanje svih aktivnosti u ovoj oblasti i ostvarivanje saradnje sa međunarodnim, lokalnim i nevladinim organizacijama koje se bave pitanjima jednakosti polova i ženskih ljudskih prava.

POSLOVNIK VLADE Republike Crne Gore (Sl. List RCG 045/01, 09/03)

U članu 25 utvrđuje se da “za izvršavanje zadataka i obavljanje poslova iz nadležnosti Vlada može obrazovati povremena radna tijela (komisije, radne grupe, ekspertske grupe i sl.). Predsjednik i članovi radnih tijela iz stava 1 ovog člana mogu biti i lica koja nijesu članovi Vlade”.

U članu 30, stav 4 kaže da “U radu komisije, po pozivu, mogu učestvovati istaknuti naučni radnici stručnjaci iz određenih oblasti”.



U članu 82, poglavlje pod nazivom “Javnost rada Vlade” kaže se da “Vlada obavještava javnost o svom radu i o donesenim odlukama, zaključcima i za-uzetim stavovima, kao i o značajnim pitanjima koje razmatra ili će razmatrati, davanjem saopštenja za javnost, održavanjem konferencija za štampu, davanjem intervjua, vođenjem razgovora sa predstavnicima sredstava javnog informisanja i na drugi način. Vlada ima portparola Vlade, koji daje izjave o stavovima Vlade po pojedinim pitanjima.”

PROGRAM RADA VLADE REPUBLIKE CRNE GORE ZA 2005. GODINU

Program predviđa rad Vlade za 2005. godinu kroz ciljeve koje treba ostvariti kao i organizacijski plan.

Programom je predvidjeno usvajanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama. U programu se ističe da se „ovim zakonom uređuje način ostvarivanja prava na pristup informacijama u posjedu organa vlasti, obezbjeđuje bolja informisanost javnosti o radu organa vlasti i omogućava građanima pristup podacima od značaja za ostvarivanje njihovih prava i sloboda, kao i afirmacija otvorenosti i transparentnosti rada svih nosilaca javne vlasti.”

Programom nije predviđeno usvajanje dokumenta o saradnji Vlade i nevladinih organizacija ili sličnog akta.

ZAKON O KONFLIKTU INTERESA (Sl. List RCG 042/04-1)

U VI odjeljku, članom 16 predviđena je mogućnost da javni funkcioneri istovremeno zauzmu članstvo i u nevladinoj organizaciji. “Javni funkcioner može biti član nevladine organizacije i drugih pravnih lica koja obavljaju naučnu, humanitarnu, kulturnu, sportsku i sličnu djelatnost, bez prava na naknadu, osim naknade za putne i druge slične troškove.”

ZAKON O JAVNIM RADIO – DIFUZNIM SERVISIMA “RADIO CRNE GORE” i “TELEVIZIJA CRNE GORE” (Sl. List RCG 051/02-25, 062/02-1)

U dijelu VI “ORGANI RTCG“ SAVJET RTCG u članu 14 kaže se da “Savjet RTCG ima 11 članova koji moraju biti državljani Republike i imaju prebivalište u Republici, a biraju se iz reda uglednih stručnjaka iz oblasti koje su relevantne



za obavljanje djelatnosti RTCG (novinari, sociolozi, pravnici, ekonomisti, inžinjeri, medijski analitičari, stručnjaci za marketing, radio-difuziju i dr.). Savjet RTCG je nezavisan od državnih organa i svih organizacija i lica koja se bave djelatnošću proizvodnje i emitovanja radio i televizijskih programa ili sa njom povezanim djelatnostima. Članovi Savjeta RTCG za svoj rad imaju pravo na mjesečnu novčanu naknadu koja se utvrđuje statutom RTCG.”

U Članu 16 se reguliše imenovanje članova Savjeta RTCG koje potvrđuje Skupština Republike. “Ovlašćeni subjekti za imenovanje članova Savjeta RTCG su: Univerzitet Crne Gore, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, Crnogorsko narodno pozorište, Muzeji Crne Gore, Crnogorska kinoteka i profesionalna udruženja dramskih umjetnika i kompozitora, Institut za medije Crne Gore, profesionalna udruženja novinara, Privredna komora Crne Gore i druga udruženja poslodavaca, sindikalne organizacije u Crnoj Gori, nevladine organizacije iz oblasti zaštite ljudskih prava, nevladine organizacije iz oblasti sporta, turizma i ekologije, nevladine organizacije iz oblasti zaštite prava djece, omladine i porodice, obrazovanja zdravstva i socijalne zaštite, nevladine organizacije koje se bave unapređivanjem prava pripadnika nacionalnih i etničkih grupa. Osoba koja je imenovana za člana Savjeta RTCG ne mora biti iz reda subjekta ovlašćenog za imenovanje.“

Ovlašćeni subjekti za imenovanje članova Savjeta RTCG samostalno donose akt o imenovanju. Ako postoji više subjekata koji su, saglasno članu 16, ovlašćeni da imenuju člana Savjeta RTCG, “akt o imenovanju donosi se sporazumno, međusobnim usaglašavanjem. Ukoliko su ovlašćeni subjekti imenovali više od jednog kandidata, skupština Republike će potvrditi imenovanje onog kandidata či-ju kandidaturu je podržao najveći broj registrovanih nevladinih organizacija.’’

Organ uprave nadležan za poslove vođenja registra nevladinih organizacija dostavlja Skupštini Republike podatke o registrovanim nevladinim organiza-cijama.



Odluke o obrazovanju SAVJETA u čijem sastavu se nalaze predstavnici nevladinih organizacija u svojstvu članova

ODLUKA O OBRAZOVANJU SAVJETA ZA BRIGU O LICIMA S INVALIDITETOM (Sl. list RCG, br. 03/04)

Na sjednici od 25. decembra 2003.god. Vlada Republike Crne Gore donijela je Odluku o obrazovanju Savjeta za brigu o licima sa invaliditetom.

Savjet ima za cilj “zaštitu i unapređenje prava lica s invaliditetom u oblastima socijalne i zdravstvene zaštite, vaspitanja i obrazovanja, radnog osposobljavanja i zapošljavanja, iniciranje donošenja propisa za razvoj i unapređivanje prava lica s invaliditetom, predlaganje mjera za poboljšanje kvaliteta života ovih lica, informisanje javnosti o pravima, mogućnostima i potrebama lica sa invaliditetom u cilju uklanjanja predrasuda i barijera u odnosu na ta lica, ostvarivanje drugih prava od značaja za status lica sa invaliditetom.

Savjet broji devet članova, od kojih su tri člana predstavnici NVO koje se bave zaštitom lica sa invaliditetom.” ODLUKA O OBRAZOVANJU SAVJETA ZA ODRŽIV RAZVOJ

Na sjednici od 19. jula 2002. Vlada Republike Crne Gore donijela je Odluku o obrazovanju Savjeta za održivi razvoj.

Savjet ima za cilj ”promovisanje i praćenje implementacije“ pravca razvoja Crne Gore- ekološke države ”kao strateškog dokumenta za održivi razvoj, a naročito s aspekta uključivanja održivosti u sektorske strategije razvoja i prioritetne investicione programe. Savjet broji 25 članova. Među članovima od predstavnika nevladinih organizacija nalaze se dva člana, i to: predsjednik NVO Zeleni Crne Gore, predsjednik NVO Green home.

ODLUKA O OBRAZOVANJU i SASTAVU SAVJETA PROJEKTA “PROGRAM INTEGRALNOG RAZVOJA DURMITORSKOG PODRUČJA”, (Sl. list RCG, br.03/02)

Na sjednici od 28. decembra 2001. god. Vlada Republike Crne Gore donijela je Odluku o obrazovanju i sastavu Savjeta projekta “Program integralnog razvoja durmitorskog područja“. Ciljevi Savjeta su: praćenje i usmjeravanje rada na inoviranju projekta, praćenje realizacije plana i dinamike rada na



izradi projekta, usvajanje studije inoviranog projekta, donošenje Poslovnika o radu Savjeta. Savjet broji šesnaest članova, od čega su dva člana predstavnici nevladine organizacije - Gavro Cerović, predsjednik Savjeta Centra za razvoj durmitorskog područja, Novak Jauković, član Upravnog odbora Centra za razvoj durmitorskog područja.

RJEŠENJE O OSNIVANJU SAVJETA MINISTARSTVA PRAVDE ZA REFORMU JAVNE UPRAVE3

Na sjednici od 28. februara 2003.god., a na osnovu člana 38 Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, Ministarstvo pravde je donijelo rješenje o osnivanju Savjeta Ministarstva pravde za reforme javne uprave.

Zadatak Savjeta je da razmatra, zauzima stavove i daje stručna mišljenja o svim pitanjima iz oblasti javne uprave koja se odnose na reformu ove oblasti.

Savjet broji 14 članova, od čega je jedan član predstavnik nevladine organizacije, Stevo Muk, direktor Centra za razvoj nevladinih organizacija.

ODLUKA O OBRAZOVANJU SAVJETA ZA INFORMACIONO DRUŠTVO4

Vlada Republike Crne Gore na sjednici od 8. maja 2003. godine donijela je Odluku o obrazovanju Savjeta za informaciono društvo.

Po slovu odluke, Savjet ima sljedeće zadatke: usvajanje projektnog zadatka za izradu strategije razvoja informacionog društva, praćenje poslova na izradi strategije razvoja informacionog društva, davanje smjernica i utvrđivanje prijedloga strategije, u skladu sa preporukama EU, usvajanje prijedloga Akcionog plana za realizaciju Strategije razvoja informacionog društva, praćenje realizacije Strategije. Savjet broji 38 članova od kojih je jedan predstavnik nevladine organizacije, Nebojša Medojević - Grupa za promjene.

RJEŠENJE O OSNIVANJU SAVJETA MINISTARSTVA PRAVDE ZA REFORMU PRAVOSUĐA5

Na osnovu člana 38 Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, Ministarstvo pravde je na sjednici od 11. marta 2003. god. donijelo Rješenje o osnivanju Savjeta Ministarstva pravde za reformu pravosuđa.3 («Sl. list RCG» br.13/03)4 («SL. list RCG», br 34/03)5 («SL. list RCG», br.18/03)



Zadatak Savjeta je razmatranje, zauzimanje stavova i davanja stručnog mišljenja o svim pitanjima iz oblasti pravosuđa koja se odnose na reformu ove oblasti.

Savjet broji 15 članova od kojih 2 člana predstavljaju nevladine organizacije: Ivica Stanković, predstavnik Grupe za promjene i Udruženja sudija RCG i Tamara Srzentić, predstavnik Fondacije Institut za otvoreno društvo Crna Gora.



ČLANSTVO NVO U TIJELIMA NEZAVISNIH AGENCIJA

ODLUKA O POTVRĐIVANJU IMENOVANJA ČLANOVA SAVJETA AGENCIJE ZA RADIO- DIFUZIJU

Na sjednici Skupštine Republike Crne Gore od 27. februara 2003. godine donijeta je Odluka o potvrđivanju imenovanja članova Savjeta agencije za radio - difuziju.

Savjet broji pet članova, od kojih je jedan član predstavnik nevladine organizacije- Dalibor Todorović - nevladine organizacije i udruženja građana koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda.

ODLUKA O POTVRĐIVANJU IMENOVANJA ČLANOVA SAVJETA RADIO i TELEVIZIJE CRNE GORE (“Sl. list RCG”, br. 72/02)

Skupština Republike Crne Gore na sjednici od 30. decembra 2003. god donijela je Odluku o potvrđivanju imenovanja članova Savjeta radio i televizije Crne Gore. Savjet se sastoji od jedanaest članova, od čega su četiri predstavnici nevladinih organizacija i to: Ljubomirka - Mira Asović - nevladine organizacije iz oblasti zaštite ljudskih prava (mandat od pet godina), Nikola Perković- nevladine organizacije iz oblasti sporta, turizma i ekologije (mandat od pet godina), Predrag Zečević - nevladine organizacije iz oblasti zaštite prava djece, omladine i porodice, obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite (mandat od tri godine) dr Šerbo Rastoder - nevladine organizacije koje se bave unapređivanjem prava pripadnika nacionalnih i etničkih grupa (mandat od četiri godine).

Zaključak analize pravne regulative

Zakon o nevladinim organizacijama nije definisao pitanja odnosa državnih organa i nevladinih organizacija. Zakon o državnoj upravi daje solidnu osnovu za dalje konkretnije i jasnije formulisanje specifičnih mehanizama informisanja, konsultovanja i učešća javnosti u pitanjima javne politike i zakonodavnom procesu.

Nekoliko pravnih propisa iz domena rada Vlade daje mogućnost za uključenje nevladinih organizacija, ali su ovi propisi međusobno nekonzistentni.



U posljednjih nekoliko godina, sve više je nevladinih organizacija uključeno u rad različitih savjetodavnih tijela koja osnivaju ministarstva i sama Vlada.

Nevladine organizacije odnedavno imaju mogućnost da predlože i članove nekoliko novih nezavisnih agencija i tijela.



REZULTATI INTERVJUA PREDSTAVNIKA NEVLADINIH ORGANIZACIJA

UVOD

Istraživanjem je do sada intervjuisano 40 predstavnika nevladinih organizacija koje djeluju na nacionalnom nivou kao i onih koje djeluju na lokalnom ili regionalnom, a koje su u posmatranom periodu imale relevantne interakcije sa javnim institucijama na nacionalnom nivou. Na osnovu broja intervjusianih predstavnika NVO nije bilo moguće izvesti relevantne statističke pokazatelje, već je u daljem tekstu dat pregled karakterističnih izjava, činjenica i informacija, kao i trendova koje smo bili u mogućnosti prepoznati kao bitne za percepciju odnosa sa javnim institucijama kod nevladinih organizacija.

I INFORMISANJE NEVLADINIH ORGANIZACIJA O RADU VLADE:

Nevladine organizacije se o radu Vlade i državnih organa najmanje informišu putem e-mail liste pojedinih organa, više na sastancima sa predstavnicima državnih organa i NVO, preko web sajta državnog organa, a najviše putem medija i kroz lične kontakte sa službenicima koji se nalaze u datim organima - nezvanično informisanje.

Najbolje ocijenjen sajt je sajt Vlade (www.vlada.cg.yu). Informacije koje se o radu državnih organa plasiraju putem medija ocijenjene su kao često uopštene, nepotpune ili protokolarnog karaktera.

II DOKUMENTI O SARADNJI DRŽAVNIH ORGANA I NEVLADINIH ORGANIZACIJA:

Memorandum o saradnji potpisan je sa Ministarstvom za ekonomske odnose sa inostranstvom i evropske integracije, a potpisalo ga je pet nevladinih organizacija (Centar za razvoj nevladinih organizacija, Centar za građansko obrazovanje, Centar za monitoring - CEMI, Centar za demokratiju i ljudska prava -CEDEM, Grupa za promjene, Evroski pokret u Crnoj Gori).

Sa Ministarstvom zdravlja potpisan je Memorandum o saradnji na prevenciji HIV/AIDS-a 2004. godine, a potpisnici su CAZAS, Juventas, SOS Telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica.



Ugovore, prijedloge dugoročne saradnje, sporazume zaključilo je nekoliko NVO i to sa Vladom Crne Gore - Sporazum o radu na izradi nacrta Zakona o slobodnom pristupu informacijama, u oktobru 2002. godine (Asocijacija mladih novinara, Udruženje za slobodan pristup informacijama Crna Gora - FAIP i Crnogorski Helsinški komitet).

Sa Ministarstvom prosvjete i nauke je NVO Udruženje roditelja potpisalo je “Prijedlog dugoročne saradnje Ministarstva prosvjete i nauke i Udruženja roditelja Crne Gore”. Sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Memorandum o saradnji potpisale su 2001. godine NVO Sigurna ženska kuća i Crnogorski ženski lobi.

Ranije je Centar za tranziciju potpisao Sporazum o saradnji sa Agencijom (sada Upravom) za antikorupcijsku inicijativu.

III UKLJUČENOST NVO U RAD KOMISIJE, ODBORA ILI DRUGOG TIJELA FORMIRANOG OD STRANE MINISTRSTAVA, AGENCIJE, DIREKCIJE, SEKRETARIJATA

Predstavnici više od polovine intervjuisanih NVO uključeni su kao članovi u rad Savjeta / Kordinacionog tijela / Radne grupe / Komisije formirane od strane Vlade ili pojedinog ministarstva, sekretarijata, direkcije, agencije.

U pitanju su sljedeća radna tijela: Komisija za kontrolu pušenja formirana je od strane Ministarstva zdravlja,

a funkcionisanje ove komisije ocijenjeno je negativno. Formirana je u martu 2004. godine i nije se sastajala.

Komisija za dodjelu finansijskih sredstava za medije, formirana od strane Ministarstva kulture i medija, čije je funkcionisanje ocijenjeno pozitivno.

Komisija za borbu protiv HIV/AIDS-a je formirana od strane Ministarstva zdravlja u prvoj polovini ove godine, a njeno funkcionisanje ocijenjeno pozitivnim.

Koordinaciono tijelo za prevenciju nasilja nad ženama i djecom formirana je od strane Vlade Crne Gore i njeno funkcionisanje je ocijenjeno pozitivnim. Koordinaciono tijelo za usvajanje strategije o smanjenju siromaštva formirano je svojevremeno od strane Ministarstva za rad i socijalno staranje.

Savjet za brigu o licima sa invaliditetom formiran je od strane Vlade Crne Gore i njegovo funkcionisanje je ocijenjeno pozitivnim. U Savjet su uključeni predstavnici Saveza slijepih, Saveza udruženja za pomoć licima ometenim u psihofizičkom razvoju, Udruženje paraplegičara Crne Gore.



Što se Nacionalnog savjeta za održivi razvoj tiče,njegovo funkcionisanje je ocijenjeno negativnim, a učešće i doprinos NVO pozitivnim. Članovi savjeta su predstavnici NVO Green Home i NVO Zeleni Crne Gore.

U radu Radne grupe za izradu Zakona o zaštiti prava pripadnika etničkih i nacionalnih manjina, uključen je predstavnik NVO iz oblasti ljudskih prava.

U radu Radne grupe za izradu Zakona o nedozvoljenoj medijskoj koncentra-ciji uključen je predstavnik Instituta za medije.

U radu neformalnog Savjeta za turizam uključen je predstavnik Centra za razvoj nevladinih organizacija - CRNVO.

IV NAČIN NA KOJI SE PREDSTAVNICI NEVLADINIH ORGANIZACIJA INFORMIŠU O SADRŽAJU PRAVNIH AKATA

U fazi donošenja/usvajanja pravnih akata NVO se informišu najviše putem medija, preko internet sajtova (Vlade Crne Gore ili rjeđe pojedinog Ministarstva ) i e-mail liste NVO, koristeći lična poznanstva s ljudima kojima su dostupne informacije i radni materijal kao i putem materijala koje dostavljaju organi koji su zaduženi za pripremu propisa.

Nacrti i prijedlozi pravnih akata, najčešće zakona, kada su usvojeni na Vladi, rijetko su dostupni na samom sajtu Vlade ili nadležnog Ministarstva.

O sadržaju pravnih akata u fazi kada su isti konačno i usvojeni, NVO se najviše informišu putem Službenog lista, kataloga propisa, medija, web sajta na kojem je objavljen (sajt Vlade, Skupšine, pojedinog ministarstva, agencije, direkcije, sekretarijata).

Na web sajtu Skupštine se objavljuju prijedlozi zakona kao i usvojeni zakoni sa obrazloženjem.

U posmatranom periodu nevladine organizacije su imale mogućnost učešća u javnoj raspravi na temu Zakona o igrama na sreću, koja je posebno vazna za budućnost cjelokupnog sektora, i većina njihovih primjedbi bila je uvažena u Zakonu koji je usvojen.

V UKLJUČENOST NVO U PROCJENU REZULTATA (EVALUACIJA) RAD MINISTARSTAVA, AGENCIJA, DIREKCIJA, SEKRETARIJATA

Od ukupnog broja ispitanih NVO procjenu rada pojedinog ministarstva, direkcije, agencije, sekretarijata radile su samo dvije nevladine organizacije. Evaluacija je vršena u sklopu istraživanja javnog mnjenja i kao kontrola rada policije i pravosuđa u dijelu implementacije pojedinih članova.

Značajno je pomenuti da procjena rada državnih organa nije rađena na inicijativu samih javnih institucija, već kao dio projekata ili akcija NVO.



VI ZAHTJEVI SA KOJIMA SE NVO NAJČEŠĆE OBRAĆAJU DRŽAVNIM ORGANIMA:

Nevladine organizacije se najčešće obraćaju za informacije o radu državnih organa, kreiranje zajedničkog projekta, finansiranje zajedničkog projekta, učešće u kreiranju javne politike i učešće u pripremi pravnih propisa.

Prilikom obraćanja pojedinim ministarstvima, sa nekim od prethodno navedenih zahtjeva NVO su imale različito iskustvo u dobijanju odgovora.

Nevladine organizacije ukazuju da na odgovor čekaju duže nego što bi, bez obzira na sam karakter odgovora (negativan ili pozitivan), trebalo.

VII ZAHTJEVI SA KOJIMA SE PREDSTAVNICI DRŽAVNIH ORGANA OBRAĆAJU NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA:

Manje od polovine intervjuisanih predstavnika nevladinih organizacija je istaklo da im se u toku rada obratio neki državni organ.

Nevladine organizacije navode da su im se javni službenici obraćali sa zahtjevima za informacijama o radu NVO i to: Ministarstvo inostranih poslova, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo za zaštitu životne sredine. Za učešćem NVO u kreiranju javne politike obraćali su se Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo pravde, Ministarstvo rada i socijalnog staranja,a za realizovanje zajedničkog projekta Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo pravde i Ministarstvo unutrašnjih poslova.

VIII EDUKOVANOST SLUŽBENIKA MINISTARSTAVA, SEKRETARIJATA, AGENCIJA, DIREKCIJA O NVO:

Najveći broj nevladinih organizacija smatra da su vladini službenici „slabo upoznati” sa radom relevatnih NVO, dok nijedna intervjuisana NVO nije smatrala da su vladini službenici „odlično upoznati” sa radom NVO.

IX FINANSIRANJE PROJEKATA OD STRANE DRŽAVNIH ORGANA:

Državni organi koji finansijski podržavaju nevladine organizacije su Ministarstvo kulture i medija (putem javnog konkursa), Ministarstvo za zaštitu



nacionalnih i etničkih grupa kroz Fond za finansijsku pomoć čija su sredstva namijenjena i nevladinim organizacijama koje rade na zaštiti manjina a na osnovu diskrecionog prava, i Ministarstvo turizma (putem javnog konkursa).

Komentari nevladinih organizacija:

“Državni organi su više upućeni na međunarodne organizacije kao poten-cijalne donatore i kreatore onoga što mi sami ne umijemo da organizujemo. Takođe, generalno gledano, postoji negativan odnos državnih organa prema NVO. Još uvijek Vladina tijela ne vide ravnopravnog partnera među nama. Dakle, saradnja bi morala biti bolja. Još uvijek među službenicima državnih organa ne postoji svijest o tome koliko je važno da profunkcionišu te veze. U nevladinom sektoru postoji veliki broj eksperata i obrazovanih ljudi koji bi mogli dati stručnu podršku.”

”Trenutna saradnja nije na zadovoljavajućem nivou, bez obzira na to što se u izradi određenih zakonskih akata uklučuju (posredno ili neposredno) pojedine NVO. Konačnu formu akata donose političke partije (pri tome ne uzimam u obzir Vladine ‘nevladine’ organizacije).”

“Vlada je needukovana o radu NVO. Kada bi Vlada shvatila interes saradnje sa NVO, odnosi bi bili mnogo bolji. Mislim da će pritisci međunarodne zajednice doprinijeti boljoj saradnji.”

”Vlada i civilno društvo moraju istinski definisati svoje uloge. Vlada da shvati da je partnerstvo neminovno a ne poželjno, a NVO moraju razumijeti da NVO nije ni provladina ni antivladina organizacija. NVO ne treba da traže uzor u političkim partijama, već da se ponašaju prema standardima civilnog društva, onako kako je to u demokratskim zemljama.”

“Razjedinjenost u NVO sektoru predstavlja ključno ograničenje za saradnju sa državom. Saradnja unutar sektora nevladinih organizacija je osnov za poboljšanje saradnje sa državom.”



REZULTATI INTERVJUASLUŽBENIKA DRŽAVNE UPRAVE

I INFORMISANOST:(Način na koji se nevladine organizacije mogu informisati o radu datog

ministarstva, sekretarijata, agencije, direkcije)

Sva intervjuisana ministarstva, agencije, sekreterijati istakli su da posjeduju internet sajtove na kojima se plasiraju osnovne informacije o njihovom radu.

Kao značajno sredstvo informisanja navedeni su mediji (saopštenja za ja-vnost), dok su samo tri ministarstva (Ministarstvo turizma, Ministarstvo pravde, Ministarstvo zaštite prava nacionalnih manjina) navela da informacije o svom radu distribuiraju i putem e-mail liste.

Sastanke kao način saopštavanja informacija o svom radu navela su tri mini-starstva (Ministarstvo za ekonomske odnose s inostranstvom i evropske integracije, Ministarsvo zaštite životne sredine i uređenja prostora i Ministarstvo pravde)

II DOKUMENT O SARADNJI

Memorandum o saradnji sa NVO potipasala su dva ministarstva i jedna agencija

- Ministarstvo za ekonomske odnose s inostranstvom i evropske integracije- Ministarstvo za rad i socijalno staranje- Agencija za antikorupciju Ugovore o realizaciji projekta, odnosno finansijskoj pomoći po osnovu granta,

sa nevladinom organizacijom zaključili su Ministarstvo finansija, Ministarstvo za zaštitu prava manjina, Ministarstvo inostranih poslova i Ministarstvo pravde.

III UKLJUČENOST NVO U RAD KOMISIJE, ODBORA ILI DRUGOG TIJELA FORMIRANOG OD STRANE MINISTARSTVA, AGENCIJE, SEKRETARIJATA

Kao članovi savjeta, predstavnici NVO su uključeni u Savjete koje su os-novali:

- Ministarstvo turizma - Savjet za razvoj turizma; Ministarstvo pravde - Sav-jet za razvoj državne uprave; Ministarstvo prosvjete i nauke- Savjet za pripremu



Nacionalnog plana akcije za mlade i Savjet za opšte obrazovanje; Sekretarijat za razvoj - Savjet za razvoj informacionog društva;

Kao članovi komisija predstavnici NVO su uključeni u Komisije organi-zovane od strane: Ministarstva ekonomije; Ministarstva za zaštitu prava manjina; Ministarstva kulture; Ministarstva za zaštitu životne sredine i uređenja prostora; Agencije za telekomunikacije.

Kao članovi projektnih odbora, predstavnici NVO se nalaze u Projektnom odboru Ministarstva inostranih poslova. Predstavnik romske NVO Početak, kao predstavnik romske mreze nevladinih organizacija, uključen je u tijelo za pripremu Akcionog plana za Rome koje je formiralo Ministarstvo za inostrane poslove.

IV NAČIN NA KOJI JE IZVRŠEN IZBOR PREDSTAVNIKA NVO

Predstavnici ispitanih ministarstava, sekretarijata, agencija istakli su da je sporan kriterijum na osnovu kojeg se odlučuje o izboru NVO s kojom će se sarađivati sporan. Ne postoji tačno utvrđen kriterijum, pa se odluke donose na osnovu diskrecionih prava.

Ipak, način na koji se vrši izbor predstavnika NVO jednak je u svim ministarstvima, agencijama, sekretarijatima:

Izbor se vrši među onim organizacijama čije aktivnosti imaju zajednički karakter sa aktivnostima određenog ministarstva, sekretarijata ili agencije i to je širi krug.

U uži krug ulaze one NVO čiji je rad prepoznatljiv u javnosti.Konačan izbor zavisi od inicijative NVO i kompetentnosti njenih članova.

V DOSTUPNOST PRAVNIH AKATA KOJE DONOSI/USVAJA MINISTARSTVO, AGENCIJA, SEKRETARIJAT NA INTERNETU

Sva ispitana ministarstva, agencije, sekretarijati istakli su da se akti koji oni donose (usvajaju) djelimično ili u cjelini, nalaze dostupni na njihovim sajtovima.

VI UKLJUČENOST NVO U PROCJENJIVANJU REZULTATA (EVALUACIJU) RADA MINISTARSTAVA, AGENCIJA, SEKRETARIJATA

Nevladine organizacije vrše evaluaciju rada uglavnom posredno i samoinicijativno. Pretežno se rad ministarstava, sekretarijata i agencija ocjenjuje kroz izvještaje i monitoring koji rade pojedine NVO.



VII KOMUNIKACIJA SA NVO

Ispitana ministarstva, agencije, sekretarijati nemaju imenovanog službenika za komunikaciju (saradnju) sa nevladinim organizacijama. Izuzetak čini Mini-starstvo za zaštitu životne sredine i uređenje prostora.

U ostalim ministarstvima, agencijama, sekretarijatima komunikaciju sa NVO obavljaju pomćnici ministara, sekretari, portparoli, savjetnici.

VIII ZAHTJEVI SA KOJIMA SE NVO NAJČEŠĆE OBRAĆAJU DRŽAVNIM ORGANIMA

Na osnovu iskustva ispitanih ministarstava, sekretarijata, agencija, zahtjevi NVO su u najvećem broju usmjereni ka:

1. finansiranju projekata2. informimisanju o radu ministarstva, sekretarijata, agencije3. kreiranju zajedničkog projekta4. učešću u kreiranju javne politike

IX EDUKOVANOST SLUŽBENIKA MINISTARSTAVA, SEKRETARIJATA, DIREKCIJA O NVO

Na pitanje koliko su njihovi službenici upoznati s radom NVO odgovoreno je:

- vrlo dobro upoznati (najveći broj ispitanih) - 7- prosječno upoznati - 5- u potpunosti upoznati - 1- nijesu uopšte upoznati –1

Obuke, edukacije, treninge na kojima su njihovi službenici imali priliku da se upoznaju sa radom, značajem i ulogom NVO, pohađali su predstavnici:

- Ministarstva za zaštitu prava manjina- Ministarstva inostranih poslova- Agencije za antikorupcijsku inicijativu

X UNAPREĐENJE SARADNJE SA NVO

Svi intervjuisani službenici su istakli da u budućnosti očekuju uspješniju saradnju sa predstavnicima nevladinog sektora.



Kao načine na koje će se saradnja unaprijediti navedeno je:- definisanje modaliteta saradnje- potpisivanje Memoranduma - poboljšanje kvaliteta sajta datog ministarstva, agencije, sekretarijata- zajednički rad na projektima- u okviru Strategije za naredni period funcionisanja Ministarstva regulisati

oblast saradnje s NVO

Kao način unapređenja saradnje putem pružanja finansijske pomoći NVO istakli su predstavnici:

- Ministarstvo za zaštitu prava manjina- Ministarstvo turizma- Ministarstvo rada i socijalnog staranja

Opšta je ocjena da je inicijativa NVO, dostupnost podataka o radu NVO, sugestije, prijedlozi i kritike nevladinh organizacija preduslov uspješnoj saradnji.

XI FINANSIJSKA PODRŠKA NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA

Program finansijske podrške nevladinim organizacijama realizuje Ministar-stvo kulture (osnov podrške - javni konkurs), Ministarstvo za zaštitu prava manji-na (osnov podrške - Fond za finansijsku pomoć čija su sredstva namijenjena i NVO koje rade na zaštiti prava manjina) i Ministarstvo turizma (putem javnog konkursa).

Komentari javnih službenika:

„NVO sektor nije jak i oskudijeva kadrom. Trenutni odnosi NVO i Vlade nijesu na zadovoljavajućem nivou. Da bi se u tom pogledu promijenila situacija, potrebna je i veća angažovanost NVO. Bilo bi dobro ukoliko bi se NVO koje se bave određenom problematikom organizovale u udruženja. Kako su uglavnom državni službenici nedovoljno upoznati s radom NVO, potrebno bi bilo da prođu relevantnu obuku i edukuju se o NVO. Takođe, potrebne su izmjene Zakona o nevladinim organizacijama. Ono što je planirano u našem Ministarstvu, jeste da se nekoliko puta godišnje održi sastanak s predstavnicima NVO koji bi svakako doprinijeli uspješnijoj saradnji. Kako ne postoji tačno



određen kriterijum po kojem bi se pojedine NVO izabrale za bilo koji vid saradnje s našim Ministarstvom, vjerujem da bi dobro bilo ukoliko bi nam NVO konstantno slale izvještaje o svojim projektima i na taj način nam omogućile da u potrebnim situacijama napravimo pravi izbor. Vlada se trenutno ne može pohvaliti da ima dobru komunikaciju sa NVO. Data situacija je proizvod više faktora, a prije svega nedostatka regulative o odnosima ova dva sektora. Treba usvojiti pravila o kriterijumima reprezentativnosti NVO. Dok se to ne postigne, ne možemo očekivati bitnije poboljšanje u odnosima. U većem broju NVO ne može se prepoznati najvrjedniji simbol, simbol znanja. Često iste počinju s realizacijom projekata koji prevazilaze njihove mogućnosti. Uz to, ne poštujući ciljeve zbog kojih su osnovane, bave se različitim temama, što svakako šteti njihovom ugledu.”

“Sa NVO sarađujemo posredno, preko inostranih konsultanata Biroa USAID i EAR. Spremni smo za saradnju sa NVO sektorom, ali sa strane NVO nema gotovo uopšte inicijative. NVO treba više eksperata, više edukovanog kadra. U NVO sektoru primjećuje se i razjedinjenost. Realizovane aktivnosti većeg dijela NVO smatramo sasvim pozitivnim. NVO bi trebale da se izbore za usvajanje Uredbe o obaveznosti učešća NVO u savjetima, raspravama o donošenju, usvajanju zakona i dr. Buduća saradnja NVO i Vlade je sasvim izvjesna. Očekujem da će brzo zaživjeti jer su nevladine organizacije spona između građana i Vlade.”

“Ministarstvo je zainteresovano za saradnju s NVO sektorom u onim oblastima gdje se prepozna zajednički interes. Nevladine organizacije nijesu do sada direktno učestvovale u izradi zakona. Ali prijedloge zakona dostavljamo, i nastavljaćemo s tim običajem i u budućnosti, NVO koje su strukovno vezane za tu oblast, onima koje su najaktivnije u oblasti svog rada. Ministarstvo je otvoreno za inicijative NVO.

Nekada se desi da ne možemo kao Ministarstvo dobiti sredstva za osmišljeni projekat jer donatori traže da realizaciju izvrši NVO. Rado tad projekte ustupamo NVO i očekujemo u budućnosti da s NVO zajedno radimo na različitim projektima.”



IZVJEŠTAJ O ODRŽANIM JAVNIM RASPRAVAMA

Imajuci u vidu da je u posmatranom periodu usvojen značajan broj zakona, Centar za razvoj nevladinih organizacija je ministarstvima uputio zahtjev za podacima o održanim javnim raspravama u skladu sa članom 97 Zakona o državnoj upravi.

Šest ministarstava (od 17) je dostavilo odgovor na ovaj zahjtev, a njihovi odgovori su sumarno dati u tekstu koji slijedi.

Ministarstvo pravde

Sektor lokalne samouprave, u saradnji sa Savjetom Evrope, je 24. i 25. maja 2004.god, u Podgorici održao stručnu javnu raspravu na temu « Reforma sistema teritorijalne organizacije u Crnoj Gori». ( Sa istima je Ministarstvo pravde radilo na izradi Zakona o teritorijalnoj organizaciji RCG, Nacrta Zakona o Glavnom Gradu i Nacrta Zakona o Prijestonici.)

24. 11. 2004. god. - javna rasprava na temu Nacrt Zakona o teritorijalnoj orgaizaciji RCG, održana u Podgorici ( Ministarstvo pravde, Fondacija institut za otvoreno društvo, Savjet Evrope) – pozvani predstavnici CRNVO-a

20. 4. 2004. god (Ministarstvo pravde, Zajednica opština), Podgorica, javna rasprava na temu Nacrt Zakona o teritorijalnoj organizaciji RCG

14. 06. 2004. god. Podgorica, Nacrt Zakona o notarima ( okrugli sto ) – u saradnji sa Fondacijom –Institut za otvoreno društvo

28. 06. 2004. god. Podgorica, Nacrt Zakona o programu zaštite svjedoka okrugli sto)- u saradnji sa OEBS-om i Fondacijom institut za otvoreno društvo.

19. 07. 2004.god. – Podgorica, Nacrt zakona o sudskim vještacima (okrugli sto) u saradnji sa Udruženjem sudskih vještaka Crne Gore

11. 01. 2005. god. Podgorica, Nacrt zakona o vanparničnom postupku (okrugli sto), u saradnji sa Centrom za obuku sudija, USAID i Evropskom agencijom za rekonstrukciju.



Ministarstvo unutrašnjih poslova

Odrzane javne rasprave u formi okruglog stola

11.2 004. god. I verzija Zakona o državljanstvu - u saradnji sa UNHCR-om i Savjetom Evrope

11.2 004. god. I verzija Zakona o ličnoj karti – u sardnji sa Savjetom Evrope

15-16. 11. 2004. god. – Program borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala –učesnici predstavnici Ministarstava, kancelarije državnog tužioca, kancelarije koordinatora za borbu protiv organizovanog kriminala, NVO (CEMI,MANS,GZP)

U dnevnom listu Pobjeda, radi javne rasprave, objavljeni: Nacrt zakona o strancima, Nacrt zakona o crnogorskom državljanstvu, Nacrt zakona o ličnim kartama.

Ministarstvo za zaštitu prava pripadnika nacionalnih manjina- nije bilo javnih rasprava - Zakon o ostvarivanju prava i sloboda

nacionalnih i etničkih manjina je još uvijek u formi radnog teksta.

Ministarstvo finansija

Zakone u formi prijedloga ili nacrta Ministarstvo postavlja na svom sajtu sa ciljem dobijanja sugestija u periodu kada se mogu uvažiti. To je slučaj sa zakonima: Zakon o igrama na sreću, Zakon o osiguranju, Zakon o finansijskom lizingu, Izmjene i dopune Zakona o poreskoj administraciji i porezu na dobit pravnih lica, o računovodstvu i reviziji).

- Okrugli stolovi održani u slučajevima kada se mogla identifikovati radna grupa:

Zakon o igrama na sreću, Zakon o finansijskom lizingu ( 6.10.2004.god.), Zakon o računovodstvu i reviziji, Zakon o osiguranju, Zakon o porezu na dobit pravnih lica



Ministarstvo kulture

- nije bilo javnih rasprava

Ministarstvo za ekonomske odnose sa inostranstvom i evropske integracije

02. 04. 2004. god. Nacrt Zakona o slobodnim zonama (okrugli sto) – u sara-dnji sa Agencija za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja, (suorganizator Privredna komora CG) – prisutni: predstavnici privrednih drustava, javnih institucija, skupština opstina, evropskih komisija i organizacija i medija.

22. 03. 2004. god. Nacrt Zakona o spoljnjoj trgovini – (okrugli sto) – u saradnji sa Privrednom Komorom Crne Gore.

Ministarstvo turizma

Ministarstvo turizma je održalo javnu raspravu o nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o turizmu u periodu od 10. 12. 2004. do 01. 01. 2005.godine. Takođe, u skladu sa Zakonom o loklanoj samoupravi, dostavljen je svim organima lokalne samouprave na mišljenje. U javnoj raspravi, nacrt zakona je dostavljen zainteresovanim ministarstvima, nevladinim organizacijama, Udruženju turističkih agencija Crne Gore, Udruženjima turističkih organizacija Budve, Ulcinja, Herceg Novog, Udruženju izdavalaca privatnog smještaja Ulcinj, Fakultetu za turizam i hotelijerstvo u Kotoru, velikom broju međunarodnih organizacija GTZ i drugima.

TRI NAJZNAČAJNIJE JAVNE RASPRAVE U POSMATRANOM PERIODU

Slučaj Strategije privatizacije Kombinata aluminijuma Podgorica, Strategije privatizacije AD „Telekoma” i izgradnje HE „Buk- Bijela”



I Javna rasprava o Strategiji privatizacije Kombinata aluminijuma Podgorica

Javnu raspravu o Nacrtu Strategije privatizacije KAP-a obilježilo je nedovoljno vremena za intenzivniju interakciju svih zainteresovanih, nedovoljno informacija, kao i obeshrabrujuća retorika najviših Vladinih zvaničnika. Javna rasprava o Strategiji privatizacije KAP-a ponovo je pokazala nedostatke u formalno-pravnom definisanju i praktičnoj realizaciji principa pristupa informacijama, konsultovanja i učešća građana u pripremi i usvajanju javnih politika. Sam Predsjednik Vlade je u nekoliko navrata javnu raspravu ocjenjivao kao nužno zlo, smatrajući je nepotrebnom i tako obeshrabrio uključenje zainteresovanih pojedinaca, organizacija i institucija

U emisiji “Odgovoran odgovor” Radija Crne Gore 06. jula 2004. godine, Predsjednik Vlade RCG izjavio sljedeće ”... tako da mislim da ovaj zastoj koji smo sada napravili, doduše ne predugo, od dvadesetak dana, nije bio neophodan.”

Na konferenciji za medije nakon susreta sa Predsjednikom Vlade Bugarske, dana 10. jula 2004. godine, na novinarsko pitanje, Predsjednik Vlade Crne Gore je, između ostalog, izjavio da „pojedinci pokušavaju da se kvaziargumentima suprotstave strategiji privatizacije”.

Neuobičajeno, neprirodno i nelogično je da Predsjednik Vlade koja je formalno pozvala na javnu raspravu osporava njen smisao, kao i da van javne rasprave i bez iznošenja protivargumenata, generalno osporava kredibilitet učesnika javne rasprave i njihove argumente.

Predsjednik je izjavio i sljedeće: “Mislim da je svako ko je htio da se upozna sa ovim dokumentom i sa našom pripremom tog dokumenta i do sada imao priliku.”

Ipak, javnost je imala priliku da se upozna sa 60 strana PowerPoint prezentacije, dok su hiljade stranica ostale nedostupne.

Istovremeno, dio koji se odnosi na aspekt životne sredine (u prezentaciji nacrta strategije dat na 1 strani) ostao je nedovršen.

Kako Pobjeda od 17. jula (na strani 5) prenosi :“Koliko KAP zagađuje životnu sredinu i koja će biti cijena sanacije dosadašnjih efekata nije odgovoreno... iako je to očekivano od stručnjaka BNP Paribas odnosno URSA. Elaborat o ekološkom vrednovanju koji priprema Paribas treba da bude gotov do kraja mjeseca”.

Slijedi da crnogorska javnost i NVO koje se bave zaštitom životne sredine nijesu imale mogućnost da pristupe adekvatnim informacijama u toku javne rasprave i da na osnovu njih iznesu svoje stavove.



U vezi sa navodima Biroa da je “Vlada RCG, na sjednici od 1. jula 2004. godine, usvojila Nacrt Strategije privatizacije KAP-a i uputila taj dokument na javnu raspravu” podsjećamo da je Poslovnikom Vlade utvrđeno da “Kad Vlada ocijeni da je u postupku donošenja pojedinih zakona ili drugih akata potrebno obaviti javnu raspravu, ona utvrđuje program rasprave, određuje organ koji je sprovodi i određuje rokove za održavanje javne rasprave, koji ne mogu biti kraći od 15 dana”.

Ipak, javnost nije bila u prilici da se upozna sa aktom kojim je Vlada uredila ova pitanja.

Vrijedi podsjetiti da je javna rasprava o Nacrtu strategije privatizacije KAP-a otvorena nakon višemjesečnih javnih poziva Grupe za promjene i na zahtjev SDP-a, a ne na inicijativu Vlade ili njenog Predsjednika.

Iz svega nadevenog slijedi naš utisak da se javna rasprava u Vladi doživljavala kao nužno zlo, nepotrebni mehanizam i sredstvo usporavanja procesa, a ne kao mogućnost da se unaprijedi kvalitet javne politike.

Jedan od osnovnih preduslova za kvalitetne konsultacije i učešće javnosti u kreiranju javnih politika je da „učešće javnosti mora uključiti obećanje da doprinos javnosti može uticati na odluke” (OECD).

Ukoliko učešćem u javnoj raspravi i predlaganjem rješenja i alternativa samo teoretski možete uticati na odluku,prisustvo će biti nesvrsishodno.

Vlada RCG je trebala imati na umu da je jedan od ciljeva učešća javnosti izgradnja većeg povjerenja u odluke koje se donose.

Ostaje potreba da javnost sazna kakvi su prijedlozi upućeni od učesnika u javnoj raspravi i zašto su pojedini od njih prihvaćeni, a drugi ne. To se odnosi kako na prijedloge domaće javnosti, tako i inostranih i međunarodnih organizacija i institucija. Zato je bila obaveza Vlade da nakon usvajanja Strategije privatizacije, pruži adekvatno obrazloženje za prihvatanje ili neprihvatanje određenih prijedloga.”

II Strategija privatizacije AD Telekoma

Plan javne rasprave o strategiji privatizacije AD Telekoma Crne Gore koji slijedi, jasno i ilustrativno dokazuje da Vlada javnu raspravu doživljava više kao promociju sopstvenih stavova, podizanje svijesti javnosti o argumentima Vlade i svojevrsnu PR aktivnost, a ne kao proces unapređenja javne politike i dokumenata koje Vlada usvaja. Ova javna rasprava je sadržala samo jedan okrugli



sto na kojem su relevantni predstavnici nevladinih organizacija imali priliku da saopšte svoje argumente i čuju odgovore predstavnika Vlade i Agencije za prestrukturiranje privrede. Upotreba tzv. crnogorskog razvojnog foruma kao web foruma bilo je unaprijed osuđeno na neuspjeh jer je riječ o forumu koji ni ranije nije uspio da pruži adekvatan okvir za diskusiju i privuče relevantne učesnike. Rasprava o strategiji privatizacije AD Telekoma Crne Gore pokazala je identične nedostatke kao i ona o Kombinatu Aluminijuma Podgorica (nedostatak više krugova konsultacija, formalizaciju komunikacije, zvanične odgovore Vlade, izvještaj o održanoj javnoj raspravi i druge).

PLAN AKTIVNOSTI JAVNE RASPRAVE PRIVATIZACIONE STRATEGIJE TELEKOMA CRNE GORE

Aktivnost/elementi

INFORMA-CIJA

ZA ŠTAMPUSAJT Briefing za

novinare Okrugli sto

“Početak Javne rasprave”

CRNOGO-RSKI RAZVOJNI FORUM

“Nacrt Strategije privatizacije Telekoma Crne Gore”

“Nacrt Strategije privatizacije Crne Gore”

Vrijeme 30. 09. 2004.g. u 12:00 h

30. 09. 2004.g. u 12:00 h

1. 10. 2004.g. u 11:00 h

4. 10. 2004.g. u 12:00 hhotel Crna Gora

Organi-zator

Agencija za prestruktu-riranje i PRA agencija

Vlada Crne Gore

Agencija za prestrukturiranje privrede,Telekom CG i P.R.A. agencija

Ministarstvo ekonomije,Agencija za prestrukturiranjeprivredeTelekom Crne GoreRaiffeisen



Gosti/Mediji

svi mediji Internet medij Vijesti, Pobjeda, Republika, Dan,TV Crne Gore, Radio Crne Gore, Antena M, Mina biznis

Uvodničari: Darko Uskoković,ministar ekonomije, prezentacija Strategije Raiffeisen-a

Učesnici: Direktori fondova, rukovodstvo Telekoma,Agencija za telekomunikacije,Agencija za radiodifuziju,predstavnici stručne i naučne javnosti, Univerzitet/fakulteti,predstavnici manjinskih akcionara i sindikata

Aktivnost/elementi

TV CRNE GORETV EMISIJA

“OTVORENO”

RADIO CRNE GORE

SAOPŠTENJE ZA JAVNOSTKraj Javne rasprave

Vrijeme 5. 10. 2004.g. u 21:00 h

8. 10. 2004.g. u 12:00 h

14. 10. 2004.g. u 14:00 h

Organizator TV CRNE GORE i P.R.A.

RADIO CRNE GORE i PRA

VLADA CRNE GORE i AGENCIJA ZA PRESTRUKTURIRANJE PRIVREDE i STRANA ULAGANJA

Gosti Darko Uskoković, predstavnik Raiffeisena, Milan Perović, Zoran Sekulić i predstavnik NVO sektora

Branko Vujović, predstavnik Reiffeisen-a, Milan Perović



III Učešće javnosti u donošenju (davanju) saglasnosti za izgradnju HE Buk- Bijela

Mogućnost izgradnje HE Buk-Bijela i davanje saglasnosti Vlade Crne Gore na ovaj aranžman izazvala je žestoke polemike u javnosti na relaciji Vlada - nevladine organizacije.

Ova polemika, pokrenuta od strane medija i nevladinih organizacija, na najbolji način je pokazala nedostatke u trnsparentnosti procesa donošenja odluka na nacionalnom nivou, ali i posebno ukazala na vrlo nejasnu situaciju u vezi sa načinom usvajanja pojedinih akata na Vladi RCG.

I dalje se vode polemike da li je Vlada RCG usvojila, prihvatila ili potpisala Sporazum o realizaciji izgradnje i korištenja zajedničkog hidroenegrgetskog sistema HE Buk-Bijela koj se sastoji od HE Buk-Bijela i HE Srbinje, odnosno kakva je pravna snaga dosadašnjih akata koje je Vlada donijela.

Naime, u zapisniku sa sjednice Vlade od 29. aprila 2004. godine u tački 8. stoji „Vlada je razmotrila i prihvatila Sporazum o saradnji Republike Srpske i Republike Crne Gore na realizaciji izgradnje i korištenja zajedničkog hidroenegrgetskog sistema HE Buk-Bijela koji se sastoji od HE Buk-Bijela i HE Srbinje. Vlada je predložila predstavnike za zajednički odbor za tender HES Buk-Bijela...”

Ovaj zapisnik,kao ni sam sporazum,Vlada RCG nikada nije zvanično objavila.

Jedina organizovana javna rasprava na ovu temu održana je 13.oktobra u organizaciji Programa za razvoj Ujednijenih nacija - UNDP i NVO Zeleni Crne Gore.

Na osnovu člana 14 Poslovnika o radu Zajedničkog odbora za tender za sprovođenje postupka javne licitacije i dodjelu zajedničke koncesije za finansiranje, projektovanje, izgradnju, korišćenje i održavanje HES Buk- Bijela, Zajednički odbor (na sjednici od 01. novembra 2004.g.) donio je Odluku o imenovanju članova zajedničkog stručnog savjeta za reviziju ekološke studije za HES Buk-Bijela.

Odbor broji 20 članova od kojih su dva člana nevladinih organizacija iz Republike Srpske (Eko centar i Mladi istrazivači Banja Luke) dok, osim dvoje članova UO NVO Zeleni Crne Gore, nema članova drugih nevladinih organizacija iz Crne Gore.

Po svemu sudeći, bez akcije medija i NVO na objelodanjivanju zapisnika i drugih aktivnosti Vlade RCG, ovaj proces bi ostao daleko od očiju javnosti i mogućnosti za učešće nevladinih organizacija u procjeni ekonomske i ekološke opravdanosti ovog projekta.



PRILOG 16

“Utvrdjujći da posljedično sadašnjem stanju odnosa vladinog i nevladinog sektora ne postoji adekvatni pravni okvir koji bi na sistemskoj osnovi omogućio konstituisanje, institucionalizaciju i optimalizaciju pomenutih odnosa čijim se konstituisanjem i razvojem jača pluralizam, podstiče socijalna stabilnost i vladavina prava, što je osnova povjerenja, uzajamnosti, i solidarnosti kao bitnih obilježja modernih demokratskih društava, i preduslov jačanja socijalnog kapitala kao uslova svakog a posebno održivog razvoja.

Predstavnici Vlade RCG i nevladinih organizacija okupljeni oko zajedničke inicijative donose ovaj

Memorandum o saradnji

• Pozivajući se na:međunarodne dokumente (Bijela knjiga EU o upravljanju, Deklaracija iz Ria,

Agenda 21, Milenijumska Deklaracija UN-a, Deklaracija iz Malme-a, Arhuska Konvencija, dokumenti tijela i specijalizovanih Agencija UN-a (UNESCAP, UNECE, UNEP, UNCED, UNDP), dokumenti OECD-a i Svjetske Banke, odluke i preporuke Evropske Komisije i Savjeta Evrope (Aalborska Povelja, Lisabonski Akcioni Plan, Agenda 21 EC, Ugovor iz Nice), Deklaracija o Partnerstvu Pakta za stabilnost na relaciji Vlada - NVO u zemljama jugoistočne Evrope.

• Priznajući i podržavajući:autonomiju nevladinih organizacija, pravo da vrše monitoring i javno kritikuju

rad Vlade, informisanje javnosti (posebno nevladinih organizacija o radu Vlade) kao jedan od načina za uspostavljanje koncepta otvorene i odgovorne Vlade, konsultacije sa nevladinim organizacijama kao doprinos kvalitetu planiranja, pripreme, usvajanja i implementacije javnih politika.

• Koji ustanovljava:demokratski politički, pravni, ekonomski i socijalni vrijednosni okvir na

kojem je izgrađena, utemeljena i razvija se savremena uprava, normativno pravni okvir prihvatljiv za uspostavljanje odnosa zasnovanih na sistemskim konceptima konsultacija, participacije, aktivnog učešća, angažmana civilnog sektora;6 dokument predložen Vladi na usvajanje marta 2003.godine



metodološke smjernice za izradu realističnih operativnih planova s jasno zadatim vremenskim okvirima; primjenu odgovarajućih mjera u pogledu pravovremenog identifikovanja problema prilikom njihove realizacije i njihovog rješavanja; procjenu efekata odnosa sa vladom na dalji razvoj i aktivnosti nevladinog sektora kao cjeline; mogućnosti daljeg profilisanja nevladinog sektora kao komplementarnog drugim sektorima u društvu.

utvrđuje sljedeće:

• Obaveze Vlade RCG:Da uspostavljanjem web sajta Vlade RCG, svih ministarstava, sekretarijata,

direkcija, i agencija pojedinačno, te njihovim blagovremenim ažuriranjem, omogući pristup podacima o radu Vlade, posebno nacrtima zakonskih propisa i planova, relevantnim materijalima za pripremu i analizu dokumenata Vlade, kao i godišnje izvještaje o svom radu koji će sadržati pregled aktivnosti, upoređenje sa planiranim rezultatima i druge informacije od važnosti za uvid i procjenu rada Vlade; da blagovremeno odgovori na zahtjeve NVO za informacijama u vezi sa radom Vlade na pripremi, usvajanju i implementaciji zakona i politike u određenim oblastima da pozove predstavnike nevladinih organizacija; da u pismenoj formi dostave svoje prijedloge i sugestije u vezi sa pripremom planova razvoja i pravnih propisa; da o nacrtima zakona o budžetu, strateškim i drugim planovima razvoja u pojedinim oblastima organizuje javnu debatu i omogući učešće predstavnika nevladinih organizacija, prethodno dajući dovoljan rok za analizu prijedloga dokumenata; roku od najduže 15 dana pismeno odgovori na zahtjeve nevladinih organizacija kojima se od Vlade traži priprema, usvajanje, izmjena ili dopuna određenog pravnog akta ili drugog dokumenta.

Omogućiti učešće predstavnika NVO u stalnim i povremenim radnim tijelima Vlade i ministarstava. Vlada će definisati obrazac za nevladine organizacije putem kojeg će ove izražavati svoje interesovanje za dobijanjem informacija, pružanjem savjeta ili učešćem u pojedinim oblastima rada Vlade. Obrazac je sastavni dio ovog akta. Vlada će imenovati službenika za komunikaciju sa ne-vladinim organizacijama koji će se starati o informisanju nevladinih organizacija, koordinirati obaveze Vlade i predlagati metode za unaprijeđenje saradnje.



• Obaveze nevladinih organizacija:

Da istrajavaju na očuvanju i unapređenju svoje programske i finansijske nezavisnosti.

Da svoj rad zasnivaju na transparentnosti, publikujući javne programske i finansijske izvještaje.

Da svoju organizacionu strukturu temelje na principu demokratskog upravljanja.

Da svoj rad temelje na kompetentnosti i visokim standardima u upravljanju i djelovanju.

Da svoj rad temelje na principu odgovornosti.Da podstiču volonterski rad.Da konsultuju potencijalne korisnike.Da rade na unapređenju saradnje sa javnim institucijama na svim nivoima

za dobrobit građana.



PRILOG 27

Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), u skladu sa svojom misijom razvoja nevladinog, neprofitnog sektora u Crnoj Gori, u cilju razvoja

saradnje, nezavisnosti i transparentnosti, većeg uvažavanja nevladinog sektora u društvu, daje na uvid svim zainteresovanim institucijama i organizacijama, a posebno i prije svega nevladinim udruženjima i

fondacijama i Vladi Republike Crne Gore, Predsjedniku Skupštine RCG, klubovima poslanika u Skupštini RCG i skupštinama opština

ovaj

PRIJEDLOGDEKLARACIJE O PRINCIPIMA I PRIORITETIMA SARADNJE DRŽAVE (VLADE, SKUPŠTINE I LOKALNE SAMOUPRAVE ) REPUBLIKE CRNE

GORE I NEVLADINIH ORGANIZACIJA

Uvod

Polazeći od obaveza ustanovljenih Ustavom RCG, Zakonom o nevladinim organizacijama i Deklaracijom o partnerstvu Pakta za stabilnost na relaciji Vlada - nevladine organizacije u zemljama jugoistočne Evrope i shvatanja da moderna društva počivaju na ravnomjernom razvoju i komplementarnosti javnog- profitnog i nevladinog- neprofitnog sektora.

Uvažavajući princip pluralizma, slobodu udruživanja i činjenicu postoja-nja više od 1200 nevladinih udruženja i fondacija.

Shvatajući potrebu definisanja saradnje države i nevladinog sektora

Potpisnici ove deklaracije prihvataju kao zajedničke vrijednosti

Demokratiju i vladavinu prava. Ravnopravnost ljudi bez obzira na njihovu rasu, boju kože, pol, jezik, vjeru,

nacionalno ili socijalno porijeklo, političko ili drugo uvjerenje

7 dokument predložen Vladi na usvajanje 2001. godine



Poštovanje građanskih, političkih, ekonomskih i kulturnih ljudskih prava u skladu sa opsteprihvaćenim međunarodnim dokumentima

Poštovanje posebnosti i prava manjina Zalaganje za uspostavljanje i implementaciju pravnog, političkog, ekonomskog

i društvenog konteksta u skladu sa standardima Evropske Unije Kultura civilizovanog i javnog dijaloga o svim pitanjima Dobrovoljno organizovanje i akcija građana predstavljaju važan element

demokratskog društva dobrovoljni rad i kultura donatorstva

PRINCIPI SARADNJE

Partnerstvo - Vlada i lokalna vlast i nevladine organizacije sarađuju na poljima gdje za to postoji interes građana i zajednice.

U razvoju društva, kreiranju javne politike i servisiranju potreba građana, nevladine organizacije i Vlada imaju različite, ali komplementarne uloge.

Transparentnost - Vlada, lokalna vlast i nevladine organizacije blagovremeno publikuju informacije o svom radu. Informacije o mogućnostima za saradnju države i nevladinih organizacija su javne i dostupne svima.

Odgovornost - Vlada, lokalna vlast i nevladine organizacije snose punu odgovornost za praktičnu realizaciju saradnje.

Međusobno informisanje - Vlada, lokalne vlasti i nevladine organizacije

se blagovremeno informišu o svojim planovima, programima i aktivnostima.

Samostalnost nevladinih organizacija - Vlada i organi lokalne vlasti se

ne miješaju u rad i programsko odlučivanje nevladinih organizacija. Vlada priznaje i podržava samostalnost NVO, uključujući pravo da u okviru zakona vode javne kampanje i kritikuju rad Vlade.

1. Osnaženje Deklaracije

Ovu deklaraciju u mjeri svojih obaveza i nadležnosti usvajaju: Vlada Republike Crne Gore Skupština Republike Crne Gore Skupštine opština



2. Obaveze Vlade

Da redovno (a obavezno putem interneta) upoznaje javnost i nevladine organizacije sa svojim radom i učini javnim dokumente koje usvaja

Da prije početka rada na tekstovima Zakona, strategijama razvoja pojedinih oblasti i drugim sistemskim dokumentima, obavijesti javnost i nevladine organizacije

Da pozove i omogući nevladinim organizacijama da se uključe u rad komisija, tijela koja rade na tim dokumentima ili zakonima

Da omogući dostupnost svih dokumenata od značaja za rad na nacrtima zakona

Da utvrdi elemente i principe javne rasprave koja prethodi usvajanju strateških dokumenata i zakona predloženih od strane državnih organa

Da Ministarstvo prosvjete i nauke, u okviru reforme nastavnih planova i programa u udžbeniku predmeta Ustav i prava građana, značajnu pažnju posveti slobodi udruživanja i nevladinim organizacijama.

Da Ministarstvo prosvjete i nauke, reformom obrazovnog sistema, ustanovi načine za trajnu promociju dobrovoljnog rada i kulture davanja u školama.

Da u obuku i edukaciju činovnika javne administracije uključi teme vezane za neprofitni sektor i civilno društvo.

Da formira tijelo ili imenuje činovnika pri Vladi RCG koji će se starati o ispunjenju gore navedenih obaveza, administrirati poslove državne pomoći nevladinim organizacijama i starati se o javnosti saradnje Države i NVO

Da u svim ministarstvima imenuje činovnike zadužene za komunikaciju i saradnju sa nevladinim organizacijama

3. Državna pomoć nevladinom sektoru

Težiće se povećanju sume koju država na godišnjem nivou izdvaja iz budžeta RCG za podršku nevladinom sektoru.

Utvrdiće se jasni i precizni kriterijumi i prioriteti državne podrške nevladinim organizacijama.

Unapređivaće se nivo transparentnosti državnih davanja nevladinim organizacijama.

Ministarstva neće van konkursa Vlade RCG raspodjeljivati sredstva



nevladinim organizacijama, a ukoliko to čine u vanrednim situacijama, o tome će obavijestiti javnost.

Preporučiće se lokalnim vlastima da sredstva namijenjena NVO iz opštinskih budžeta distribuiraju na osnovu javnog konkursa, uz naznačenje kriterijuma i prioriteta, te o rezultatima konkursa obavijeste javnost u lokalnim novinama i putem interneta.

U okviru reforme poreskog sistema, treba pojasniti i dopuniti mehanizme stimulacije privrednih subjekata i građana za podršku NVO, definisati načine samodohodovnih aktivnosti NVO, utvrditi poreske olakšice za radnike zaposlene u nevladinom, neprofitnom sektoru.

Izmjenama poreskog sistema neće se ni na koji način otežati poreski položaj nevladinih organizacija.

Utvrdiće se poseban fond za podršku organizacijama koje okupljaju i/ili servisiraju lica sa posebnim potrebama (npr. pri Ministarstvu rada i socijalnog staranja).

Obaveze Skupštine Rrublike Crne Gore

Da izmjenama i dopunama poslovnika Skupštine omogući učešće predstavnika nevladinih organizacija u radu parlamentarnih odbora i radnih grupa Skupštine.

Da prijedloge Zakona podnijete od strane NVO i građana u skladu sa Ustavom, blagovremeno i po hitnom postupku stavi na dnevni red zasijedanja, a podnosiocu da mogućnost da učestvuje u raspravi.

Da medijima čiji je osnivač preporuči da otvore veći prostor za prezen-taciju relevatnih nevladinih organizacija, a posebno da otvore javne debate o svim važnim pitanjima političke i ekonomske tranzicije, u kojoj će ravnopravno učestvovati predstavnici nevladinog i javnog sektora.

Prioriteti saradnje:

Da se hitno formiraju radne grupe (u koje će ući predstavnici Vlade RCG i relevantnih nevladinih organizacija) za pripremu prijedloga Zakona i do kraja 2001. godine predlože Skupštini Republike Crne Gore na usvajanje sljedeće zakonske propise:

Zakon o slobodnom pristupu informacijama; Zakon o finansiranju političkih partija; Zakon o konfliktu interesa; Zakon o parlamentarnoj istrazi; Zakon o Uni-verzitetu Crne Gore; Zakon o elektronskim medijima; Zakon o restituciji; Zakon



o ombudsmanu; Zakon o zaštiti potrošača; Zakon o pravima lica sa posebnim potrebama; Zakon o bezbjednosti u saobraćaju; Zakon o igrama na sreću

Formiranje radne grupe od predstavnika Ministarstva finansija i rele-vantnih nevladinih organizacija koja će započeti rad na unapređenju statusa nevladinih organizacija u poreskom sistemu Crne Gore.

Predstavnike nevladinih organizacija uključiti u rad radnih grupa za reformu javne uprave i lokalne samouprave.

Obaveze nevladinih organizacija: Da istrajavaju na očuvanju i unapređenju svoje nezavisnosti u

programskom i finansijskom smislu. Da svoj rad zasnivaju na transparentnosti produkujući javne programske

i finansijske izvještaje. Da svoju organizacionu strukturu temelji na principu demokratskog

upravljanja. Da svoj rad temelji na kompetentnosti i visokim standardima u upravlja-

nju i ponašanju. Da svoj rad temelje na principu odgovornosti. Da podstiču volonterski rad. Da konsultuju potencijalne korisnike. Da rade na izgradnji partnerstva sa državnim organima na svim nivoima

za dobrobit građana. Da istrajavaju na razvoju komunikacije i saradnje unutar sektora.



PRILOG 3

LISTA INTERVJUISANIH SLUŽBENIKA ORGANA DRŽAVNE UPRAVE

Naziv organa s čijim predstavnikom je urađen intervju

Naziv intervjuisanogslužbenika

Radno mjesto kojeintervjuisani službenik pokriva

Datum kad je intervju urađen

Biro za odnose s javnošću Vlade RCG

OliveraĐukanović

šef 11. 05. 2004.

Ministarstvo zaštite životne sredine i uređenje prostora

Viktor Subotić samostalni savjetnik za zaštićena prirodna dobra i saradnju sa NVO

20. 05. 2004.

Ministarstvo zazaštitu prava etničkih i nacionalnih grupa

SabahudinDelić

pomoćnikministra

18. 06. 2004.

Sekretarijat za razvoj Vladimir Koružić

načelnik za pravnei opšte poslove

20. 05. 2004.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja

Snežana Mijušković

pomoćnik ministra 29. 06. 2004.

Ministarstvo ekonomije Zoran Tomić sekretar 4. 06. 2004.Ministarstvoturizma

Lav Lajović sekretar 5. 07. 2004.

Ministarstvoinostranih poslova

JadrankaVojvodić

pomoćnikministra

18. 06. 2004.

Ministarstvo pravde Srđa Spaić sekretar 11. 06. 2004.Ministarstvoprosvjete i nauke

IvanaPetričević

savjetnikministra

20. 07. 2004.

Ministarstvo kulture i medija

Tomo Miljić sekretar 08. 06. 2004.

Ministarstvofinansija

Ana MiljanićBiljanaJovanović

portparolviši savjetnik za internu komunikaciju

10. 06. 2004.

Agencija za telekomunikacije

Zoran Sekulić direktor 4. 06. 2004.

Uprava za antikorupcijsku inicijativu

MajaNikolić

viši savjetnik 25. 06. 2004.

Ministarstvo unutrašnjih poslova

Branko Bulatović

Portparol



PRILOG 4

LISTA INTERVJUISANIH PREDSTAVNIKA NEVLADINIH ORGANIZACIJA

Naziv NVO s čijim predstavnikom je uradjen intervju

Ime intervjuisanog predstavnika

Funkcija intervjuisanogpredstavnika

Datum

Ekološko udruženjeGreen home

Darko Pajević predsjednik udruženja

02. 07. 2004.

Centar za monitoring Zlatko Vujović izvršni direktor 05. 07. 2004.Juventas Ivana Vojvodić 05. 07. 2004.Nansen dijalog centar Svetlana

Racanović izvršni direktor 08.0 7. 2004.

Centar za građansko obrazovanje

Momčilo Radulović

05. 07. 2004.

Asocijacija mladih novinara

Boris Darmanović izvršni direktor 29. 06. 2004.

Društvo za ravnopravnost i toleranciju

Danilo Radulović predsjednik udruženja

29. 06. 2004.

Savez slijepih Fadil Mučić predsjednik 06. 07. 2004.Institut za medije Vojislav Raonić direktor 06. 07. 2004.Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)

Nenad Koprivica programski koordinator

06. 07. 2004.

Crnogorsko društvo za borbu protiv raka

Žarko Damagoj sekretar 02. 07. 2004.

Eduko centar Valentina Šćekić direktor 29. 06. 2004.Fond za humanitarno pravo

Saša Zeković i Nebojša Nikčević

koordinator 01. 07. 2004.

Centar za demokratsku tranziciju

Milica Kovačević portparol 08. 07. 2004.

Sigurna ženska kuća Maja Raičević menadžer 15. 07. 2004.Udruženje mladih s hendikepom

Zoran Šćekić

Milan Šaranović

Milorad Hajrović

direktorprogram menadžerfinansijski menadžer

16. 07. 2004.

SOS - telefon za žene i djecu žrtve nasilja

Biljana Zeković direktor 16. 07. 2004.



Udruženje paraplegičara Crne Gore

Zoran Rajković direktor 16. 07. 2004.

UZPD Miluša Žugić direktor 21. 07. 2004.Udruženje roditeljaCrne Gore

Ljiljana Milonjić predsjednik 21. 07. 2004.

Bonum Ruždija Strujić predsjednik 20. 07. 2004.NVO Most Siniša Stevović predsjednik 20. 07. 2004.NVO Artikulacija Igor Djurović izvršni direktor 15. 02. 2004.NVO Lynks Čeda Ivanović predsjednik 15. 02. 2004.NVO Expedicio BiljanaGligorić član izvršnog

odboraNVO Test Dražen Vlaović predsjednik

organizacije15. 02. 2004.

Centar za proučavanje i zaštitu ptica

Darko Saveljić predsjednik 15. 02. 2004.

Centar za zaštitu potrošača

Olga Nikčević predsjednik 15. 02. 2004.

Feštađuni-udruženje za javne, kulturne i medijske programe

Živko Peulić stručni saradnik 15. 02. 2004.

NVO ADP-ZID Igor Milošević izvršni direktor 15. 02. 2004.Društvo za zaštitu Durmitora

S.Leković član izvršnog odbora

15. 02. 2004.

NVO Ask Nedeljka Sindik predsjednik 15. 02. 2004.Centar za prava djeteta Crne Gore

Rajka Cica Perović predsjednik 15. 02. 2004.

Crnogorski ženski lobi Mirjana Vlahović Koordinator za odnose s javnošću

15. 02. 2004.

Centar za građanski prosperitet

Mevljuda Kalač predsjednik 15. 02. 2004.

Udruženje raseljenih lica Milenko Jovanović predsjednik 15. 02. 2004.NVU Roditelja djece sa teškoćama u razvoju Zračak nade

Dujović Svetlana predsjednik 15. 02. 2004.

CAZAS Dalibor Vuksanović program asistent 15. 02. 2004.



PRILOG 5:

UPITNIK ZA PREDSTAVNIKE NEVLADINIH ORGANIZACIJA 1. Molimo Vas da navedete nazive državnih organa (ministarstava, sekretarijata,

direkcija, agencija Vlade Republike Crne Gore) koji Vam pružaju informacije na sljedeći način:a) putem e-mail liste (ocijeniti kvalitet informacija)b) na sastancima održanim sa predstavnicima državnog organa (ocijenite

kvalitet)c) putem web sajta državnog organa (ocijenite kvalitet)d) putem medija

Informacije o radu svih ministarstava koja plasiraju informacije o svom radu putem medija.

e) na neki drugi način.

2. Da li ste sa nekim državnim organom potpisali poseban dokument o sarad-nji/komunikaciji?Da NeUkoliko jeste, molimo Vas da navedete naziv dokumenta, kada i sa kim je

potpisan (priložiti tekst dokumenta).Takođe Vas molimo da ocijenite da li je (i koliko) dokument primijenjen u

praksi (ocjena od 1 do 5).

3. Da li je Vaša oganizacija uključena (ili je nekada ranije bila) u rad komisije, odbora ili drugog tijela koje je formirano od pojedinog ministarstva/sek-retarijata/direkcije/agencije Vlade Republike Crne Gore, u svojstvu puno-pravnog člana, posmatrača ili na neki drugi način?Da NeUkoliko jeste, molimo Vas, da navedete naziv tijela u čiji rad je Vaša orga-

nizacija uključena/bila uključena/ kao i u kojem svojstvu.Navedite i koliko često se dato tijelo sastaje i kako ocjenjujete uspješnost

njegovog rada (ocjena od 1 do 5 ).____________________________________________________________________________________________________________________________



4. Navedite načine na koji se informišete o sadržaju pravnih akata ili doku-menata:a) U fazi donošenja i usvajanja istih od strane ministarstva, sekretarijata,

direkcije, agencije Vlade Republike Crne Gore.b) Koji su već usvojeni od strane ministarstva, sekretarijata, direkcije,

agencije Vlade Republike Crne Gore.Navedite primjere iz Vaše prakse

5. Da li ste na određen način bili uključeni u procjenu rezultata rada (evaluacija) pojedinog ministarstva, sekretarijata, direkcije, agencije Vlade Republike Crne Gore?DA Ne

Ukoliko jeste, na koji način?

_____________________________________________________________

_____________________________________________________________

6) Da li ste se obratili nekom državnom organu (naročito u prethodnih šest mjeseci) sa zahtjevom za:1. informisanje o njihovom radu2. učešće u kreiranju javne politike3. realizaciju zajedničkog projekta4. finansiranje projekta ili programa NVO 5. učešće u pripremi pravnih propisa Ukoliko jeste, navedite kojem, kada, na koji način i kakav je bio odgovor.

7) Da li Vam se Vlada ili državni organ nekada obratio molbom za:1. informisanje o vašem radu2. učešće u kreiranju javne politike (razvojni dokumenti, planovi, strate-

gije)3. realizaciju zajedničkog projekta,4. finansiranje projekta ili programa NVO5. nekim drugim povodom (upišite )

8) Ukoliko ste se sa zahtjevom obratili državnom organu, da li ste dobili od navedenih pozitivan odgovor?



Komentar?

9) Koliko su, po vašem mišljenju, odgovorni službenici javne administracije edukovani o nevladinim organizacijama i upoznati sa radom NVO relevant-nih za rad određenog ministarstava, sekretarijata, agencija?a) u potpunosti upoznatib) vrlo dobro upoznatic) prosječno upoznatid) slabo upoznatie) nijesu upoznati

10) Da li državni organi koji se bave pitanjima koje tretira vaša NVO finansiraju projekte i, ukoliko je tako, na koji način ?a) po pozivu i na osnovu diskrecionih ovlašćenjab) na osnovu javnog konkursac) na neki drugi načinDodatni komentari, odgovori, stavovi, ocjene NVONaziv NVO:

Upitnik popunio:



PRILOG 6

UPITNIK ZA PREDSTAVNIKE VLADE I ORGANA DRŽAVNE UPRAVE

UPITNIK ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE

• Da li su nevladine organizacije direktno informisane o radu Vašeg Ministarstva/ Sekretarijata/Direkcije/ Agencije ? (Molimo zaokružiti ili dopisati).a) Ministarstvo posjeduje e-mail listu zainteresovanih NVO kojima redovno

distribuira informacijeb) Ministarstvo informise NVO na sastancimac) Sve važne informacije se plasiraju preko web sajtad) Sve važne informacije se plasiraju u javnost isključivo preko medija

(redovnih saopštenja za javnost)e) Na neki drugi način_______________________________________f) Na neki drugi način_______________________________________g) Na neki drugi način_______________________________________

• Da li je sa pojedinim NVO potpisan poseban dokument o saradnji/komunikaciji? Ukoliko jeste, molimo da navedete naziv dokumenta

Da Ne________________________________________________________

• Da li je neka nevladina organizacija uključena (sada ili ranije) u rad komisije, odbora ili drugog tijela koje je formiralo Vaše Ministarstvo/ Sekretarijat/Direkcija/ Agencija u svojstvu punopravnog člana, posmatrača, ili na neki drugi način?Molimo Vas da navedete naziv nevladine organizacije, naziv tijela u čiji je rad uključena i status koji ima.

• Na koji način je izvršen izbor predstavnika nevladine organizacije? Molimo Vas da navedete kriterijume ili opis procesa.__________________________________________________________

• Da li se pravni akti ili dokumenti (npr: strategije razvoja, izvještaji o stanju u oblasti za koju ste nadležni) koje donosi (usvaja) Vaše Ministarstvo/ Sekretarijat/



Direkcija/ Agencija nalaze dostupni na internetu? Navedite adresu web sajta. • Da li su NVO na određeni način uključene u procjenu rezultata (evaluaciju)

rada Vašeg Ministarstva/ Sekretarijata/Direkcije/ Agencije? Ukoliko jesu, na koji način?

• Da li Vaše Ministarstvo/Agencija/Direkcija ima imenovanog službenika za komunikaciju (saradnju i slično) sa nevladinim organizacijama? Ukoliko je tako, molimo navedite njegovo ime i naziv funkcije.

• Da li Vam se nevladine organizacije obraćaju sa zahtjevom za:1. informacije o Vašem radu 2. učešće u kreiranju javne politike 3. kreiranje zajedničkih projekata4. finansiranje projekata i programa NVO

• Da li su relevantni službenici edukovani o nevladinim organizacijama i

upoznati sa radom NVO relevantnih za rad Ministarstva/ Sekretarijata/Di-rekcije/ Agencije?1. U potpunosti upoznati2. Vrlo dobro upoznati3. Prosječno upoznati4. Slabo upoznati5. Nijesu upoznati

Molimo Vas da navedete edukacije/obuke/ treninge i slično na kojima su Vaši službenici imali prilike da se upoznaju sa radom, značajem i ulogom NVO?

• Na koji način planirate da unaprijedite saradnju sa NVO (u pogledu informisanja, konsultacija i učešća NVO u kreiranju politike i drugo)

Da li Vaše Ministarstvo/Sekretarijat/Direkcija/ Agencija ima programe finan-sijske podrške za NVO i na koji način se oni realizuju?_____________________________________________________________Ime i prezime i funkcija intervjuisanog državnog sluzbenika:_____________________________________________________________

_____________________________________________________________



OBJAVLJENI ČLANCI U DNEVNIM NOVINAMA U PERIODU MART 2004 – MART 2005

Imajući u vidu da se komunikacija na relaciji Vlada - nevladine organizacije odvija i putem medija, Centar za razvoj nevladinih organizacija odlučio je da prati članke objavljene u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori.

Praćeni su komentari, reagovanja i ocjene, koje smo podijeleli u četiri grupe: I Saradnja NVO i državnih organa, II Reagovanja predstavnika NVO na rad organa državne uprave i političkih partija,, III Reagovanja i ocjene predstavnika Vlade na rad NVO, IV Ocjene zakonodavne regulative iz ugla NVO (što podra-zumijeva izjave, komentare i prijedloge objavljene u dnevnoj štampi).

Na osnovu rezultata dobijenih praćenjem medija, može se zaključiti da je jedan broj nevladinih organizacija, mahom onih koje djeluju na nacionalnom nivou, prepoznao medije kao dobar prostor da obavijeste javnost o odnosima koje imaju sa organima državne uprave, koja na osnovu toga može da izgradi realnu sliku o dešavanjima u pojedinim oblastima.

Teme koje su, u periodu u kojem je Centar radio monitoring, bile najplodnije polje komunikacije su: projekat izgradnje hidroelektrane Buk- Bijela, pitanje privatizacije Telekoma Crne Gore i Aluminijskog kombinata, zakonodavna regulativa u Crnoj Gori.

Rezultati dobijeni monitoringom medija pokazuju zainteresovanost određenog broja NVO da javno prezentuju svoje mišljenje povodom akcija koje preduzimaju organi i političke partije u Crnoj Gori, ali i da se u njih uključe.

S druge strane, i predstavnici javnog sektora otvoreno ocjenjuju stavove, rad, reagovanja NVO zbog čega se stiče utisak da su predstavnici oba sektora prepoznali sebe kao predstavnike i zaštitnike interesa građana, a da na putu realizacije svojih ideja posmatraju jedni druge kao realne partnere ili oponente.

SARADNJA NVO i DRŽAVNIH ORGANA Dnevni list Dan - 5. 03. 2004. g.

Parlamentarni odbor za privredu i finansiranje usvojio je prijedloge programa o formiranju vrhovnog revizora i saradnje sa NVO.

Predsjednik skupštinskog Odbora za privredu i finansiranje Predrag Bošković istakao je da je zadatak vrhovne revizorske institucije da vrši kontrolu rada



institucija i ustanova javnog sektora. Za saradnju sa NVO sektorom, istakao je da može biti samo formalno definisana jer je ista uvijek postojala. Dnevni list Pobjeda - 17. 03. 2004. g.

Sastanak rukovodstva Skupštine RCG i predstavnika NVO na temu Novi skupštinski poslovnik i kontrolna funkcija parlamenta.

Učesnici su ocijenili da je sastanak bio dobra prilika da se razmotre i druge inicijative iz NVO. Dnevni list Pobjeda - 18. 03. 2004. g.

Predsjednik parlamentarnog odbora za međunarodne odnose sa inostranstvom Miodrag Vuković u razgovoru sa šefom kancelarije Posmatračke misije Evropske unije u Podgorici Ronom Hermanom i saradncima istakao je da su stvoreni svi uslovi da se predloženi zakoni o političkim partijama i njihovom finansiranju usvoje u parlamentu. Date zakone je pripremila NVO Centar za monitoring (CEMI).

Saopštenje iz kabineta Predsjednika crnogorske skupštine.Nakon održanog sastanka, komentar iz Grupe za promjene:Naša inicijativa je pozitivno ocijenjena, ali je problem odgovornosti - ko

će primorati moćne ljude da se pojave na istražnoj komisiji, šta ako daju lažne iskaze. Zato je GZP pripremila radnu verziju nacrta zakona o parlamentarnoj istrazi.

Sajt Vlade - 14. 04. 2004. g.

Ministarstvo za ekonomske odnose sa inostranstvom i evropske integracije organizovalo je konstitutivnu sjednicu Vladine Komisije za koordinaciju procesa pristupanja Evropskoj uniji.

Ministar Đurović je pozdravila uključivanje nevladinog sektora u izradu komunikacione strategije za evropske integracije i, uopšte, saradnju Vlade i nevladinog sektora po pitanju evropskih integracija. Dnevni list Pobjeda - 15. 04. 2004. g.

Nvo Eduko Centar u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine i uređenja prostora predložila osnivanje eko - fonda.



Sajt Vlade RCG

U okviru projekta “PODGORICA JE I MOJ GRAD”, u organizaciji NVO Edukacija, uz finansijsku podršku Opštine Podgorica, danas je grupa učenika iz podgoričke OŠ “Vlado Milić” i Zavoda za obrazovanje invalidne djece i omladine posjetila Vladu Crne Gore.

Dnevni list Pobjeda - 9. 05. 2004. g.

Ministarstvo za evropske integracje i ekonomske odnose s inostranstvom organizuje okrugli sto na temu “Crna Gora na putu ka evropskim integracijama”. Na okruglom stolu učestvovaće i predstavnici nevladinih organizacija. Dnevni list Pobjeda - 11. 06. 2004. g.

Ministarstvo prosvete i nauke, Fondacija Institut za otvoreno društvo – Predstavništvo Crna Gora, kancelarija UNICEF-a i Pedagoški centar, povodom implementacije višegodišnjeg projekta Romska obrazovna inicijativa, koja ima za cilj da postepeno integriše romsku djecu u redovni obrazovni sistem u Crnoj Gori, organizuje niz sminara za vaspitače, nastavnike, romske asistente i predstavnike nevladininh organizacija. Sajt Vlade RCG - 29. 06. 2004. g.

Potpredsjednik Vlade Dragan Đurović održao sastanak sa polaznicima Internšip programa koji realizuje Centar za demokratski razvoj i tranziciju u saradnji sa Nacionalnom demokratskom institucijom (NDI), Skupštinom RCG, Pravnim i Ekonomskim fakultetom. Tom prilikom Đurović je polaznike programa upoznao sa organizacijom i načinom funkcionisanja sistema vlasti u Crnoj Gori.

Dnevni list Dan – 29. 06. 2004. g.

Na okruglom stolu održanom 28.06., Ministarstvo pravde je predstavilo nacrt zakona o programu zaštite svjedoka. Predstavnici NVO Sigurna ženska kuća i Grupe za promjene koji su uradili svoje nacrte zakona, istakli su da je većina njihovih komentara na verziju Ministarstva pravde uvažena.



Sajt Vlade RCG - 29. 06. 2004. g.

Kancelarija za ravnopravnost polova Vlade Crne Gore sa Udruženjem oboljelih od reumatske bolesti organizuje Okrugli sto „Položaj žena invalida u Crnoj Gori - liječenje reumatskih bolesti”, koji će se održati 30. juna 2004.g.

Sajt Vlade RCG - 06. 07. 2004. g.

Nevladin sektor potpisao Memorandum o saradnji sa Ministarstvom za ekonomske odnose sa inostranstvom i evropske integracije. Memorandum koji su s Ministarstvom potpisali: Centar za razvoj nevladinih organizacija, Centar za građansko obrazovanje, Centar za demokratiju i ljudska prava, Centar za monitoring i Grupa za promjene, ima za cilj da Vlada Republike Crne Gore i nevladin sektor ostvare što bolju saradnju.


Potpredsjednik Vlade Crne Gore Miroslav Ivanišević, predstavnik švedske NVO Proni Džems Rogan i američke NVO za pomoć i razvoj CRS Anica Maja Boljević, potpisali su Memorandum o saradnji na izradi nacionalnog plana akcije za mlade u Crnoj Gori.

Dnevni list Vijesti – 05. 10. 2004. g.

Na prvom okruglom stolu o privatizaciji crnogorske telekomunikacione kompanije, organizovanom od strane Ministarstva ekonomije, donijeti konačni zaključci:

GZP: do transakcije ne smije doći jer neće biti zaštićeni interesi države, građana i manjinskih akcionara.

Vlada: pravi je momenat za prodaju Telekoma jer se u ovom momentu može dobiti najbolja cijena.


Skupštinska komisija za dopune i izmjene Zakona o konfliktu interesa odlučila da pripremi novi tekst Zakona i pozove sve zainteresovane NVO da učestvuju u radu komisije i da prethodno detaljno upoznaju praksu sprječavanja konflikta interesa u okruženju.



Dnevni list Pobjeda – 14. 10. 2004. g.

Održan je okrugli sto „Društveni konsenzus o evropskim integracijama” na kojem je predstavljen nacrt Deklaracije o priključivanju Evropskoj uniji, koju su prpremili Evropski pokret u Crnoj Gori, Centar za građansko obrazovanje, Centar za demokratiju i ljudska prava i Centar za razvoj nevladinih organizacija. Na okruglom stolu prisustvovali su predstavnici parlamentarnih stranaka, Oraganizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, Savjeta Evrope i Posmatračke misije EU.

Dnevni list Dan

Američki konzul Brajan Hojt Ji na prezentaciji projekta „Izgradnja kapaciteta NVO” Centra za razvoj nevladinih organizacija, ocijenio je da dobijene podatke treba dostaviti Vladi kako bi ih ona unijela u Strategiju o raseljenim licima, koja zahtijeva saradnju Vlade i nevladinih organizacija.


Kancelarija za ravnopravnost polova Vlade Republike Crne Gore i deset nevladinih organizacija koje se bave ženskim ljudskim pravima, potpisale su Memorandum o saradnji na izradi Nacionalnog plana aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti( NPA ) koji predstavlja funkcionalnu politiku za rješavanje problema neravnopravnosti muškaraca i žena.

Dnevni list Pobjeda- 15. 12. 2004. g.

Dan poslije usvajanja Deklaracije o zaštiti rijeke Tare u crnogorskom parla-mentu, NVO Zeleni Crne Gore i Ministarstvo zaštite životne sredine i uređenja prostora u Podgorici, organizovali su radni sastanak sa predstavnicima MAB komiteta iz Crne Gore, predstavnicima Nacionalne komisije iz Crne Gore koji su zaduženi za saradnju sa UNESKO-om, kao i zainteresovanim predstavnicima državnih institucija i nevladinih organizacija koje su aktivne u ovom polju djelovanja, kako bi sagledali mogućnosti i napravili određeni okvir za nastavak zajedničkih aktivnosti u interesu zaštite životne sredine.



Dnevni list Pobjeda, 17. 12. 2004. g.

U organizaciji Ministarstva za ekonomske odnose sa inostranstvom i evropske integracije, predstavljena je „KOMUNIKACIONA STRATEGIJA O INFORM-ISANjU JAVNOSTI O PROCESU PRIDRUŽIVANjA CRNE GORE EU”.

Izjava predsjednika Republike Crne Gore na održanom okruglom stolu: - Proces evropskih integracija treba približiti građanima Crne Gore u svim opštinama, obrazovnim i ostalim institucijama, medijima, nevladinim organizaci-jama, i objasniti im sve novine koje ovaj proces donosi u različitim segmentima društva, kao i obaveze koje nas očekuju i izazove koji nam predstoje.- rekao je Filip Vujanović, predsjednik Crne Gore, na današnjoj prezentaciji „Komuni-kacione strategije za informisanje javnosti o procesu pridruživanja Crne Gore EU”, koju je pripremilo Ministarstvo za ekonomske odnose sa inostranstvom i evropske integracije.


Pod pokroviteljstvom Skupštine opštine Bar i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a u organizaciji MZ Virpazar i NVO „Dani Skadar-skog jezera”, danas je svečano otvorena manifestacija „Festival vina i ukljeva”. Na festivalu učestvuje više od 40 proizvođača. Manifestacija će trajati dva dana.


Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore i mreža nevladinih organizacija „Akcija” sprovode kampanju za novi Zakon o oružju kojim se zabranjuje nošenje oružja na javnom mjestu, uz oštre sankcije za nepoštovanje ove norme.

Sajt Vlade Crne Gore - 08. 03. 2005. g.

Ministarstvo turizma Crne Gore raspisalo je konkurs čiji je predmet ra-spodjela sredstava nevladinim organizacijama za projekte koji su usmjereni na unapređenje turizma Crne Gore. Pravo učešća na Konkursu imaju nevladine organizacije koje su, do dana raspisivanja Konkursa, registrovane u Republici Crnoj Gori.



Rekli su o radu NVO sektora:

Dnevni list Dan - 18. 03. 2004. g.

Crnogorski premijer Milo Đukanović reagovao je na inicijativu Grupe za promjene, a o formiranju nove parlamentarne većine i tranzicione Vlade, ocijenivši da je ponašanje GZP izuzetno licemjerno i da nije pošteno glumiti nevladinu organizaciju, a imati političke ciljeve.

Dnevni list Vijesti - 19. 03. 2004. g.

Iz Grupe za promjene ocijenjeno da je stavom o prijedlozima GZP-a premijer Milo Đukanović pokazao da nije dovoljno upoznat sa ulogom civilnog sektora i da ima tvrd stav da se javnim društvenim problemima mogu baviti samo političke partije.


Ljubica Džaković DPS - Novac koji je je NVO Centar dobila (25000 €) za izradu Zakona o političkim partijama i njihovom finansiranju je razlog da se posumnja u regularnost finansiranja NVO. Dnevni list Pobjeda – 8. 04. 2004. g. DEMOKRATSKA PARTIJA SOCIJALISTA:Grupa za promjene i SNP sve više liče jedna drugoj.


Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović odbacio tužbe NVO Grupa za promjene da je načinio štetu Kombinatu aluminijuma i istakao da pomenuta NVO promoviše novi metod političkog iskazivanja kroz zloupotrebu krivičnih prijava.


Direktor Zavoda za zaštitu prirode optužio pojedine NVO da protest zbog „Buk- Bijele” koriste za ličnu afirmaciju i da o Tari pričaju oni koji o njoj ništa ne znaju.



Dnevni list Pobjeda – 25 10. 2004. g.

Miodrag Vuković, šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista, ocijenio je da predložena Deklaracija o zaštiti Tare nije u skladu sa sloganom „Neću baru - hoću Taru”. Prema riječima Vukovića, Delaracija je pravno – tehnički nekorektno napisana i skoro nepismena. Dnevni list Pobjeda - 25. 04. 2004. g.

Miodrag Vuković, visoki funkcioner Demokratske partije socijalista, smatra da je pad popularnosti ideje o nezavisnoj državi posljedica kompaktnosti prosrpskih partija i medija u Crnoj Gori, uz jak pritisak beogradske štampe, kao i optužbi koje nevladina organizacija Grupa za promjene upućuje na račun vlasti. Dnevni list Pobjeda – 20. 05. 2004. g.

Ministarstvo zaštite životne sredine i uređenja prostora odgovara na optužbe NVO „Urbana” da dato Ministarstvo daje saglasnost za legalizaciju divljih objekata. Iz Ministarstva se navodi da se radi o proizvoljnim i netačnim tvrdnjama.


Ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom i evropske integracije Gordana Đurović, reagujući na stavove NVO MANS, istakla je da u njenom slučaju nema konflikta interesa, te da je Strategija za smanjenje siromaštva napravljena za dobro svih građana Crne Gore i da nije opterećena političkim, nacionalnim, vjerskim ili nekim drugim bojama.


U izjavi koju je dao dnevnom listu Pobjeda, a povodom Svjetskg dana izbjeglica, premijer Milo Đukanović istakao je da se Crna Gora s problemom velikog broja izbjeglica i raseljenih lica, a posebno njena Vlada i drugi državni organi, Komesarijat za izbjeglice i nevladine organizacije, organizacija Crvenog krsta, odgovorno nosila uz značajnu pomoć međunarodne zajednice.




Ministarstvo finansija saopštilo je da se prva verzija teksta uredbe o kriterijumima za utvrđivanje korisnika i načina raspodjele dijela pri-hoda od igara na sreću već desetak dana nalazi na njihovoj Internet adresi, čime je o ovom podzakonskom aktu otvorena javna rasprava. - Nakon donošenja Zakona o igrama na sreću i Zakona o budžetu za 2005. godinu, Ministarstvo finansija je pristupilo izradi ove uredbe. Na-pominjemo da je Ministarstvo na prethodno održanom okruglom stolu koji se ticao Zakona o igrama na sreću i “tretirao” ovo pitanje, pozvalo sve nevladine organizacije i druge zainteresovane subjekte da uzmu aktivno učešće u pripremi i izradi uredbe. Istovremeno je predloženo da nevladine organizacije (kao najviše zainteresovane) Ministarstvu dostave svoj pred-log uredbe. - saopšteno je iz službe za odnose za javnošću Ministarstva. Centar za razvoj nevladinih organizacija zatražio je prekjuče od Vlade i Ministarstva finansija da ne usvoji predloženi tekst uredbe ocjenjujući ga kao “loše pravno rješenje”. CRNVO je pitao Ministarstvo zašto oko nje nije otvorena javna rasprava i konsultovane nevladine organizacije. - Do današnjeg dana, osim kritika i upućenih pitanja o visini i dinamici isplate potencijalnih sredstava, od nevladinog sektora i zainteresovanih organizacija nijesmo dobili nijedan predlog - tvrde u Ministarstvu finansija.

Sajt Vlade Crne Gore – 22. 12. 2004. g.

Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović demantovao je navode NVO Most da je na sjednici Savjeta za odrzivi razvoj kritikovao Skupšinu i NVO u vezi usvajanja Deklaracije o zaštiti Tare.

Dnevni list Dan- 11.januar 2005.g.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS ponudila je Vladi Republike Crne Gore, ministarstvima unutrašnjih poslova i pravde, Vrhovnom državnom tužiocu, Komisiji za utvrđivanje konflikta interesa, Agenciji za antikorupciju i Ombudsmanu saradnju u borbi protiv korupcije i formiranju antikorupcijskog bloka.



O zakonodavnoj regulativi iz ugla NVO


Udruženje inžinjera geodezije upozorilo je da je prije usvajanja Zakona o planiranju i uređenju prostora, kao i prostornih i urbanistickih planova koji proističu iz njega, neophodna reforma katastra.


Mreža za afirmaciju nevladinog sektora, nakon usvajanja Zakona o konfliktu interesa, postavila je pitanje Ustavnom sudu da li će razmatrati da li je angažman svih javnih funkcionera u upravnim odborima protivan Ustavu koji propisuje nespojivost javnih funkcija.


Društvo za borbu protiv side (CAZAS), u saradnji sa Centrom za mlade Crne Gore, prati primjenu propisa skoro usvojenih Zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju.


NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora, Grupa za promjene i Udruženje za demokratski pravni poredak zatražili su hitno usvajanje Prijedloga zakona o sprječavanju konflikta interesa, prozivajući ministre i potpredsjednike Vlade da su u poziciji konflikta interesa.


Udruženje za vraćanje i zaštitu privatne svojine izjasnilo se protiv Prijedloga zakona o povraćaju oduzete imovine, podsjećajući da se protiv ovog prijedloga već izjasnila opozicija, nevladin sektor i vjerske zajednice u Crnoj Gori kojima je suštinska zamjerka zašto prijedlog projekta nije dat na javnu raspravu, već direktno iz Vlade ide u Skupštinu.




Centar za razvoj nevladinih organizacija dao svoj stav o Nacrtu zakona o igrama na sreću, ukazujući između ostalog i na činjenicu da nevladine orga-nizacije nijesu imale mogućnost direktnog učešća u radu grupe za pripremu nacrta zakona.


NVO Grupa za promjene predložila je osnivanje nezavisnog tijela, kao što je Savjet za borbu protiv korupcije, ali koji ne bi osnivala Vlada, nego bi bio jasno definisan zakonom.

Dnevni list Vijesti - 11.06. 2004. g.

NVO Grupa za promjene priprema prezentaciju modela Prijedloga zakona o otvaranju dosijea državne bezbjednosti.


NVO Grupa za promjene upozorila da po Ustavu i zakonu građani nemaju mogućnost da prikupe šest hiljada potpisa i zatraže interpelaciju u slučaju pokretanja nepovjerenja Vladi. Na osnovu postojeće situacije u najvišem zakonodavnom domu u Crnoj Gori, premijer raspolaže pravom da krši Ustav i zakone.


NVO „SOS telefon” upozorava da se u slučajevima porodičnog nasilja Krivični zakonik ne primjenjuje dosljedno. Rezultati istraživanja koje je sprovela ova NVO pokazali su da u ovoj godini nijedan proces za ovo krivično djelo nije doveden do kraja, što ukazuje na sporu i neefikasnu sudsku proceduru, iako je zakonska regulativa dobra.


Mreža za informaciju nevladinog sektora podsjetila da je Komisija za izradu i dopunu Zakona o konfliktu interesa procijenila da je potrebno uraditi novi zakon, a da je član 15, kojim je funkcionerima omogućeno članstvo u jednom



Upravnom odboru preduzeća čiji je vlasnik država ili lokalna samouprava, izazvao najbrojnije reakcije domaće i starne javnosti.


Mreža za afirmaciju nevladinog sektora pozvala Vladu da provjere efikasnost predloženog sistema socijalne zaštite.


Centar za monitoring (CEMI) smatra da su predlozi u okviru Zakona o izmjenama i dopunama zakona o finansiranju političkih partija, koji je na dnevnom redu crnogorskog parlamenta, neprihvatljivi, jer se kose sa osnovnim načelima važećeg zakona.


Deklaracija o zaštiti Tare, koju je potpisalo 10.000 birača, usvojena je danas u crnogorskom parlamentu glasovima SDP-a, tri opozicione partije i albanskih stranaka, a protiv ovog dokumenta glasali su jedino poslanici DPS-a. Deklaracija podrazumijeva zabranu izgradnje hidroelektrane Buk- Bijela i ostalih zahvata u kanjonu Tare. Rasprava o ovoj tački dnevnog reda trajala je šest dana, tokom kojih je većina poslanika svoju podršku deklaraciji obrazlagala time da je Buk- Bijela ekonomski neosnovana, a ekološki sporna.


CRNVO uputio je parlamentarnim partijama dva amandmana na Prijedlog zakona o policiji.



REAGOVANJA I INCIJATIVE NVO

Dnevni list Publika - 23. 03. 2004. g.

NVO Akademski klub Cetinje pozvali predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića da omogući bržu adaptaciju skupštinske sale u prijestonici, kako bi Skupština Crne Gore dio svojih zasijedanja održavala na Cetinju.


Grupa za promjene upozorila Vladu da izdvoji infrastrukturni dio prije privatizacije državne telekomunikacione kompanije. Ukoliko se sada proda Telekom, niko neće moći da kontroliše kupca.

Dnevni list Publika - 2. 04. 2004. g.

Nevladina organizacija Grupa za promjene pozvala je predsjednike Vlade, Skupštine, Ustavnog suda i Vrhovnog državnog tužioca da pokrenu zakonske procedure istraživanja svih činjenica i okolnosti u vezi sa sklapanjem Ugovora o kupoprodaji kontrolnog paketa akcija Jugopetrola.


Ekološko društvo Breznica iz Pljevalja protestvovalo je povodom najavljene gradnje Buk- Bijela u kanjonu Tare.

NVO Most sa Žabljaka pozvala je predstavnike državnih institucija da se javno izjasne o gradnji hidroelektrane Buk- Bijela i nekontrolisanoj sječi šuma u kanjonu rijeke Tare.


Mreža za afirmaciju nevladinog sektora pozvala je Vladu da se izjasni o potencijalnom konfliktu interesa potpresjednika savjeta za privatizaciju Veselina Vukotića i koordinatora ključnih aktivnosti definisanih Agendom ekonomskih reformi.



Dnevni list Vijesti - 16. 06. 2004.g.

NVO Tara iz Crkvičkog Polja kod Plužina, uputila je otvoreno pismo premijeru Đukanoviću, od kojeg zahtijeva da se založi za zaustavljanje gradnje hidroelektrane Buk – Bijela i potapanje Tare. Članovi ove NVO žitelji su sela koje bi bilo potopljeno u slučaju gradnje navedene elektrane.


Izvršni direktor Grupe za promjene Nebojša Medojević ocijenio je da rezultati poslovanja Telekoma Crne Gore ukazuju da poslovi upravljana kompanijom nijesu u redu. Komentarišući ulaganje 12 miliona € u Telekom neposredno prije privatizacije, Medojević je primijetio da Vlada vjerovatno priprema Telekom za njoj nekog bliskog kupca.

Dnevni list Dan - 01.06. 2004. g.

Grupa za promjene pripremila model uvođenja domaće valute u okviru prelazne Vlade sa kojim bi Crna Gora po treći put ušla u tržišnu tranziciju, ali prvi put svjesno i odgovorno.


Izvršni direktor Grupe za promjene Nebojša Medojević, izjavo je da GZP ne gleda blagonaklono na Vladin put privatizacije Kombinata aluminijuma, ističući da je ta organizacija upozoravala da je ključno pitanje privatizacije KAP-a profesionalna i nezavisna revizija spornih dugova nastalih u periodu od 1992-1998. g.


Grupa za promjene završila radnu verziju programa ekspertske vlade koji će crnogorskim građanima biti predstavljen u septembru za kada je predviđeno i lobiranje prema međunarodnim centrima.




NVO Grupa za promjene ocijenila je da je crnogorski parlament trebao da sačeka usvajanje izmjena i dopuna Zakona o konfliktu interesa, pa da onda izabere Komisiju za utvrđivanje konflikta interesa.

Iz GZP su upućene kritike zbog činjenice da komisiju čine partijski ljudi, a ne profesionalci.


Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) optužila Vladu da ignoriše Strategiju za smanjenje siromaštva i postavila pitanje da li je borba protiv siromaštva prioritet, kao što je naveo premijer Milo Đukanović nakon parlamentarnih izbora, ili je prioritet povećanje bogatstva pojedinaca.


Ministar za uređenje prostora i zaštitu životne sredine reagovao je na komentare predsjednika Ekološkog društva Breznica, i izrazio strah da napori Ministarstva na čijem se čelu on nalazi i NVO koje se zalažu za očuvanje Tare neće uroditi plodom ukoliko se nastavi sa zamjenama teza i političkim prikrivanjem određenih subjekata u ovom trenutku sa jasnim ciljem i destrukcijom nekih NVO, zato što je očuvanje životne sredine opšti interes građana Crne Gore.

Dnevni list Vijesti

Odgovor predsjednika Ekološkog društva Breznica ministru Vučiniću:Predsjednik ove NVO istakao je da pesimizam Ministra za zaštitu životne

sredine i uređenja prostora proističe iz njegovih pravih namjera i da on u onima koji su okupljeni oko akcije „Neću baru – hoću Taru” vidi protivnike.

Bilo bi fer da je Ministar bar jednom došao na naše proteste, uputio pismo podrške ili potpisao peticiju protiv izgradnje brane, a ne ovako, ponovo putem medija, istakao je predsjednik ove nevladine organizacije.


NVO oštro reagovale na tvrdnje direktora Zavoda za zaštitu prirode da je pitanje izgradnje hidroelektarane Buk – Bijela ispolitizovano i da o Tari pričaju i oni koji o njoj ništa ne znaju, te da to pokušavaju da iskoriste za ličnu afirmaciju.




Krizna grupa za odbranu Tare smatra da država treba da snosi odgovornost za štetni sporazum sa Republikom Srpskom i razmatraju mogućnost podizanja tužbe pred domaćim i međunarodnim sudovima.


Glavni koordinator akcije „Neću baru - hoću Taru” smatra da Ministarstvo ekonomije nema argumente za potop. On je postavio pitanje zašto se tek sad zakazuje javna rasprava, zašto se ugovor do skora skrivao od javnosti i zašto se ne objavi mišljenje UNESKO-a.Dnevni list Pobjeda – 10. 09. 2004. g.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora najavila podnošenje tužbe protiv Ministarstva rada i socijalnog staranja zbog kršenja Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti i Ustava Crne Gore.

Reagovanje Ministarstva rada i socijalnog staranja: Isplate materijalnog obezbjeđenja su u skladu sa Zakonom.


Krizna grupa za odbranu Tare demantovala opužbe premijera Đukanovića da je odbrana Tare presuda budućim generacijama, i pozvala Ministra ekonomije Darka Uskokovića da podnese ostavku.


NVO MOST, povodom najave o izglasavanju ZAKONA ZA OČUVANjE TARE, ocijenila je da je riječ o pokušaju da se obesmisli cijela dosadašnja akcija i da se zloupotrijebi najčistiji pokret u Crnoj Gori. Dnevni list Vijesti - 02. 03. 2005. g.

Centar za razvoj nevladinih organizacija zatražio je juče od Vlade i Mini-starstva finansija da ne usvoji predloženu uredbu o kriterijumima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću. Iz CRNVO je ocijenjeno je da je predložena uredba “loše pravno rješenje, a da Vladina politika



koja se na ovaj način namjerava uspostaviti, nije u interesu nevladinih organizacija”. - Ova uredba ne utvrđuje kriterijume i način raspodjele novca, kao ni potenci-jalne korisnike - tvrde u CRNVO.


NVO Građanska alternativa predstavila je rezultate ispitivanja javnog mnjenja u Crnoj Gori, koji su pokazali da je radom Vlade nezadovoljno 63%, a Skupštine 59% gradjana.


NVO Grupa za promjene ocijenila je da kreatori pokreta za crnogorsku ne-zavisnost i državnu zajednicu rade na tome da u Crnoj Gori dovedu situaciju do usijanja kako bi medjunarodna organizacija ocijenila da nema uslova za referendum.



Zakonodavna regulativa iz ugla NVO


NVO Grupa za promjene upozorila je da po Ustavu i zakonu građani nemaju mogućnost da prikupe šest hiljada potpisa i zatraže interpelaciju u slučaju pokre-tanja nepovjerenja Vladi. Na osnovu postojeće situacije u najvišem zakonodavnom domu u Crnoj Gori, premijer raspolaže pravom da krši Ustav i zakone.


NVO „SOS telefon” upozorava da se u slučajevima porodičnog nasilja Krivični zakonik ne primjenjuje dosljedno. Rezultati istraživanja koje je sprovela ova NVO pokazali su da u ovoj godini nijedan proces za ovo krivično djelo nije doveden do kraja, što ukazuje na sporu i neefikasnu sudsku proceduru, iako je zakonska regulativa dobra.


Mreža za afirmaciju nevladinog sektora podsjetila da je Komisija za izradu i dopunu Zakona o konfliktu interesa procijenila da je potrebno uraditi novi zakon, a da je član 15, kojim je funkcionerima omogućeno članstvo u jednom Upravnom odboru preduzeća čiji je vlasnik država ili lokalna samouprava, izazvao najbrojnije reakcije domaće i strane javnosti.


Mreža za afirmaciju nevladinog sektora pozvala je Vladu da provjere efikasnost predloženog sistema socijalne zaštite.

CIP - Каталогизација у публикацијиЦентрална народна библиотека Црне Горе, Цетиње

061.2:342.1(497.16) “2004/2005” (047)

GODIŠNJI izvještaj o odnosu vlade i nevladinihorganizacija u Crnoj Gori : pristupinformacijama, konsultovanje i učešće NVO upitanjima javne politike i zakonodavnom procesu /[pripremili Stevo Muk i Ivana Knežević]. -Podgorica : Centar za razvoj nevladinihorganizacija, 2005 (Podgorica : Studio MOUSE).- 74, 76 str. ; 21 cm

Nasl. str. prištampanog prevoda: Annual Report onRelations between Government and Non-GovernmentalOrganizations in Montenegro: information,consultation and participation of NGOs in publicpolicy issues and legislative process / prepared byStevo Muk and Ivana Knezevic; translation DamirVujosevic and Katarina Bigovic. - Tekst na srp. iengl. jeziku. - Oba rada su štampana u međusobnoobrnutim smjerovima. - Tiraž 500.

ISBN 86-85579-00-7

а) Невладине организације - Влада - Црна Гора -2004-2005 - ИзвјештајиCOBIS.CG-ID 9201424

Documents

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O ODNOSU VLADE I NEVLADINIH ... · Godišnji izvještaj o odnosu Vlade i nevladinih organizacija u Crnoj Gori Centar za razvoj nevladinih organizacija CRNVO 5