GLASILO OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA

ISSN

133

1-61

76

GODINA XXII. BROJ 85. TRAVANJ 2019.

Sretan Uskrs!

GLASILO OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA

GODINA XXII. BROJ 85. / TRAVANJ 2019.

I M P R E S U M

Izdavač Općina Malinska-Dubašnica

Ul. Lina Bolmarčića 22, Malinska Tel. 051/750-500; Faks 750-510

Izvršni izdavač Glosa d.o.o. Rijeka, Kršinićeva 14

Za izdavača i glavni urednik Robert Anton KRALJIĆ

Uredništvo Bernard CVELIĆ Katica CVELIĆ Marin DAŠEK

Ivan DERMIČEK Danijel DRPIĆ

Tomislav GALOVIĆ Iva JURASIĆ LONČARIĆ

Robert Anton KRALJIĆ Daniel MANZONI Bojana MOROŽIN

Petrica MRAKOVČIĆ Ivan PETRŠORIĆ Doris ŠABALJA Miroslav TOPIĆ

Ivan TURČIĆ Nedeljka TURČIĆ

Milena ŽIC

Tehničko uređenje i priprema za tisak Tempora, Rijeka

Tisak AKD d. o. o. Zagreb

Naklada 1200 primjeraka

Naši zvoni izlaze četiri puta godišnje

List je besplatan.

Naši zvoni mogu se preuzeti i na općinskom internetskom portalu:

www.malinska.hr

USKRSJe li naš Isus beskućnik? .................................................................................................. 3

OPĆINAU ljetnoj sezoni Općina postaje grad s više od 30 tisuća ljudi ......................................... 4Nove cijene parkiranja .................................................................................................... 5Proračun za 2019. godinu – 54,635 milijuna kuna .......................................................... 6Udrugama odobreno 1,395 milijuna kuna ...................................................................... 8Komunalni standard na zavidnoj razini .......................................................................... 9Europskim projektom do plovila bez emisije, buke i vibracije ....................................... 12Na prvom su mjestu gosti s njemačkog tržišta ............................................................. 12

TURIZAMMalinska će privući posjetitelje prepunim programom događanja ................................ 13Održan Malinska Discovery Run Weekend ................................................................. 13Turistički razvoj kakav je sada, doživio je svoj vrhunac ................................................. 14Advent u Malinskoj ...................................................................................................... 14

KULTURAIzložba Haludizam – za sjećanje na nekadašnje Haludovo ............................................ 15Zimski mjeseci – za probe i uvježbavanja ..................................................................... 15Izložba Otok Krk u Velikom ratu 1914. – 1918. ............................................................. 16Dva predavanja o glagoljskoj baštini otoka Krka .......................................................... 17Vjenčani, rođeni i umrli ................................................................................................ 17

VIJESTIMaškarano petoletje završilo tradicionalnim dubašljanskim mesopustom ...................... 18U Malinskoj će se održati Ribarske večeri .................................................................... 18Fešta od sira .................................................................................................................. 19Krk Hiking Adventure – upoznaj svoju okolinu, upoznaj sebe ..................................... 19Sadnja maslina na starinski način – od batice ................................................................ 20Slavonski su proizvodi prezentirani našim ugostiteljima ............................................... 20Svakodnevne protupožarne ophodnje u ljetnim mjesecima .......................................... 21

PROŠLOSTZvonik stare crkve sv. Apolinara – nijemi i vjerni svjedok minulog vremena i života .... 22

ŠKOLADjeca su se vrijedno pripremala za natjecanja ............................................................... 23NE – bilo kojem obliku vršnjačkog nasilja .................................................................... 24Put popraćen optimizmom i pjesmom .......................................................................... 25Bodulske štorije ............................................................................................................... 26Malići na riječkom Korzu ............................................................................................. 26

VRTIĆOdržana je radionica Ručna lutka ................................................................................. 27Kako odgovoriti na potrebe suvremenog roditelja u dječjem vrtiću? .................................... 27Dubašljanski drmunić ..................................................................................................... 27

HUMORESKAKome smo otkrili spomenik u našem selu .................................................................... 28

SPORTKlub ima 107 članova ................................................................................................... 29Strijelci Duba županijski prvaci .................................................................................... 29Ana Znaor Milohnić prva na Europskom kupu u Italiji, Ela Znaor druga ................... 30Među 20 najboljih momčadi u Hrvatskoj ..................................................................... 30

PROGRAM DOGAĐANJA TZO MALINSKA-DUBAŠNICA ........................... 31

KAMIČIĆI Z DUBAŠNICE (3)Domislit se dobročinstav i ljubavi od onih ki počivaju .................................................. 32

S A D R Ž A J

Na naslovnici:U predivnom proljetnom ugođaju

dubašljanskog krajobraza, sudionici Malinska Discovery Run Weekenda

uživali su u trčanju. (Opširnije na 13. str.)(Snimio Luka Tabako Photography)

NAŠI ZVONI ■ 2

NAŠI ZVONI ■ 3

USKRS

Je li naš Isus beskućnik?

onima koji su bez ičije podrške i razumijevanja? Ljudima koji misle da više nisu nikome važni i nikome potrebni? Toliko je životnih problema gdje mi možemo kao vjernici mnogo toga učiniti, a svaki put kad to učinimo čovjeku, Isusu smo to učinili, i on se udomio, nije više beskućnik. Tu je među nama, prepo-znali smo ga u svome bratu čovjeku.

Kada to učinimo, ili smo učinili, s pravom tada uskliknimo: Aleluja!

Jer Isus je onoga uskrsnog jutra pobijedio svu tamu ovoga svijeta, sve mračne trenutke naših života, stavio je na svoja leđa sve naše križeve i poručio nam: Ne bojte se, ja sam s vama u sve dane do svršetka svijeta. /Mt 28,20/! Naravno, ako ga udomimo, na ovakav spomenuti, ili na neki drugi način, da ne bude be-skućnik.

Sretan vam Uskrs!

Piše Ivan TURČIĆ, župnik u Svetom Vidu

Znamo da se Isus zbog obveza svojih roditelja rodio izvan svojega doma, u neprimjerenim uvjetima, ...jer u gostio-nici nije bilo mjesta za njih…/Lk 2,7/.

Čitamo dalje u evanđelju. Na upit jednog književnika koji ga je želio slijediti, odgovorio je Isus: Lisice imaju jame i ptice nebeske gnijezda, a Sin Čovječji nema gdje da nasloni glavu. /Mt 8,20/. Nakon montiranoga sudskog procesa i skončanja na kri-žu, piše: Kada nastade večer, dođe neki bogat čovjek iz Arimateje, imenom Josip, koji i sam bijaše učenik Isusov. On ode k Pilatu i za-traži tijelo Isusovo. Tada Pilat naredi da mu se preda. Potom Josip uze tijelo, zavi ga u čisto platno te ga položi u svoj novi grob, koji bijaše izdubao za se u pećini. /Mt 27,57-60/. Dakle, ni svojega grobnog mjesta nije imao.

Gdje je Isus bio ove korizme?Pitamo se kakvi su to bili ljudi vjernici koji su svojega Me-

siju, kojeg su im proroci naviještali, stoljećima čekali, a kad je konačno došao izostalo je njihovo srdačno vjerničko gosto-primstvo i dobrodošlica. Možda se čak i zgražamo jer mi Hrva-ti katolici, tvrdimo, udarajući se u svoja vjernička prsa, kako si-gurno ne bismo tako postupili. No, jesmo li baš sigurni da je to tako?

Korizma je iza nas. Uskrs je, najveći kršćanski blagdan. Uskrsne radosti i janjetine na pretek. Blagoslov uskrsnih jela nekima je najvažniji trenutak liturgije Vazmenoga bdijenja. A gdje je Isus bio ove korizme i gdje je danas, dok slavimo Uskrs?

Riječi poznatog nam evanđelja prozivaju nas i na sâm dan Uskrsa, kao uostalom i svakoga dana: Zaista kažem vam, meni ste učinili koliko ste učinili jednome od moje najmanje braće. /Mt 25,40/. Dakle, kadgod smo po navedenome postupili, udomili smo Isusa u svoje srce, u svoju obitelj, u svoju kuću i u svoj na-rod hrvatski.

A što smo učinili u ovoj korizmi? Pokušajmo se sjetiti.

Toliko je životnih problema gdje mi možemo kao vjernici mnogo toga učiniti

Pretpostavljući da nam Isus ne mora reći ono: Oprosti im, jer ne znaju što čine. /Lk 23,34/, priznajmo. Koliko smo puta u ovoj korizmi bili u prilici oplakivati grijehe svoje i grijehe svojih bližnjih? Ukor je to inače koji je Isus uputio jeruzalemskim že-nama dok su ga pratile na Njegovom križnom putu. Koliko smo puta bili slični Veroniki, pružili rubac uplakanoj djeci ra-stavljenih roditelja, onima koji su razočarani svojom ženidbe-nom vezom, bračnim partnerima? Ljudima koji su ostali bez posla ili ljudima koji plaću ne primaju jer poslodavcima nikada dosta dodatne zarade? Onima koji su okovani različitim ovi-snostima, koji promatraju svoj promašeni život koji je sada već iza njih? Ljudima koji su razočarani političarima kojima su na dan izbora povjerovali, a oni nisu ispunili njihova očekivanja? Kolikima smo u ovoj korizmi bili slični Šimunu Cirencu? Po-mogli im nositi križ u njihovoj terminalnoj fazi bolesti? U nji-hovim teškim materijalnim situacijama, u njihovim bespućima,

■ Oltar u župnoj crkvi sv. Mihovila ark. u Svetom Vidu u ozračju korizmenih dana i u iščekivanju Uskrsa, najvećega kršćanskog blagdana.

NAŠI ZVONI ■ 4

OPĆINA

U ljetnoj sezoni Općina postaje grad s više od 30 tisuća ljudi

Piše Robert Anton KRALJIĆ, općinski načelnik

Poštovani stanovnici Općine Malinska-Dubašnica,protekla je zima bila umjerena, s mnoštvom sunčanih i toplih dana, a sada nam je stiglo proljeće u pravom smislu

riječi. S proljećem uvelike započinju pripreme za predstojeću turističku sezonu za koju se uvijek nekako nadamo da će biti bolja od prethodne. Teško je unaprijed sa sigurnošću prognozi-rati kakva će sezona biti, a često to ovisi i o vremenskim prilika-ma, pogotovo u predsezoni i posezoni. No, svi koji se bave tu-rizmom i ugostiteljstvom, ali i mi u javnoj upravi zasigurno se zalažemo da na posjetitelje našeg mjesta ostavimo dobar dojam što ponekad nije nimalo lako. Primjerice, koliko god jednostav-no izgledalo sagraditi jedno najobičnije kupalište, tim više što sredstva za izgradnju postoje, razrada ideje i izrada projekta oduzet će dobar dio vremena. Potom slijedi procjena o potrebi izrade studije na utjecaj okoliša i podmorja koja obično rezulti-ra time da svaki potez koji je duži od 50 metara zahtijeva izradu studije o utjecaju na okoliš, što traje barem pola godine i tek onda s mnoštvom drugih suglasnosti može se podnijeti zahtjev za izdavanje građevinske dozvole na pomorskom dobru, koji opet uzima „lijepo” razdoblje.

Potom kreće javna nabava za radove iznad 500 tisuća kuna. Primjerice, izgradnja kupališta Maestral stajala je više od mili-jun kuna, ali je u jednom dijelu potrebna ponovna sanacija jer radovi nisu izvedeni kvalitetno pa to gradilište do danas Općina nije preuzela od izvođača. Na javnu nabavu može se uložiti žal-ba, što opet može produžiti radove, a onda dolazimo do izvođe-nja, gdje se rokovi najčešće ne poštuju. U posljednje vrijeme svjedoci smo i činjenice da na tržištu nedostaje građevinskih tvrtki te se borimo s izvođenjem i onih nazovimo ih, „manjih radova.” Bilo, kako bilo, odustajanja nema jer puno je toga po-krenuto i siguran sam da će se ostvariti u iduće 2-3 godine, što se posebice odnosi za područje „Lastavice” i „Rupe” te buduće plaže „Vrulja” kao i za dugi potez od Rove do Vantačića.

Za ovakve projekte sigurno vrijedi ona narodna kratka izreka strpljenje – spasenje!

Prostorno planiranje i izmjereŠesta izmjena Prostornog plana kojom će se omogućiti iz-

gradnju interpretativnog centra, sanitarnih čvorova na uređe-nim kupalištima, te stvoriti uvjeti za izradu UPU-a Barušići radi izgradnje vatrogasnog doma, je pred dovršetkom.

Na temu sveobuhvatnih izmjena Prostornog plana Općine Malinska-Dubašanica održan je sastanak Odbora za prostorno planiranje. Izmjene bi trebale uslijediti u narednom razdoblju, u

kojem će se obrađivati brojni zahtjevi građana za uvrštavanjem zemljišta u građevinsku zonu ili izmjena uvjeta gradnje.

Tijekom ožujka nastavljeno je izlaganje nove katastarske izmjere i obnova zemljišnih knjiga za k. o. Malinska – Dubaš-nica.

Nakon završene zone Porta i Vantačića, na redu je izlaga-nje za područje između lučice Rova i uvale Draga, s južne stra-ne omeđeno županijskom cestom između naselja Bogovići i Vantačići. Izlaganje se provodi kao i do sada, na adresi Duba-šljanska 78, Malinska, a detaljnije informacije o izlaganju mo-guće je dobiti na telefon 051/214-628.

Opsežni radoviU fazi izgradnje je cesta Markat – Jaz; ugovoreni su radovi

za cestu kod konobe Maslina u Sv. Vidu, zatim u naselju Ljuti-ći, u naselju Strilčići kod lovačkog doma i za Ulicu V. Nazora.

Projektira se cesta u radnoj zoni Barušići, zatim cesta Jaz – Kvarnerska ulica, dok je cesta Markat – N. Tesle pred građevin-skom dozvolom. Također se projektira spoj Ulice Lanišće – Lo-kvica, parkiralište i cesta s parkiralištem na području Rova zapadno od hotela Blue Waves. U fazi odabira izvođača je i po-tez od spomenutog hotela prema Ulici Mihovilići – tzv. OU 7, a gradi se i pločnik u Ulici Slavka Pančića. Za kružni tok Halu-dovo i Sv. Vid (kod crkve) izrađena su idejna rješenja, dok kruž-ni tok (Sv. Vid sjever) čeka građevinsku dozvolu. U fazi projek-tiranja i proširenja je i cesta kod novog hotela Riva, a projektira se i proširenje ceste u naselju Milčetići prema Portu, na tzv. Ka-pelu.

Gradi se oborinska odvodnja Markat – Jaz, dok se za cestu Markat – Nikola Tesla i Markat – more prikuplja dokumenta-cija za potvrde prije ishođenja građevinske dozvole. U tijeku je gradnja fekalne i oborinske odvodnje u Zagrebačkoj ulici. Do-vršeni su radovi na fekalnoj i oborinskoj odvodnji u ulicama R. Boškovića i B. Župana – N. Tesle, uz sve već dobro poznate ra-dove koji se odvijaju u Portu/Vantačićima i Sv.Vidu/Maršićima EU projektom koji provodi KD Ponikve za pet otočnih općina i Grad Krk.

Sanacija dijela rive u Malinskoj, vrijedna oko 4,5 milijuna kuna na dionici od novog trga prema potkovi trebala bi započe-ti najesen, za što je javnu nabavu provela Lučka uprava Krk jer se radi o lučkom području. Započeli su radovi na dijelu obalnog puta na Rovi i uređuje se javna površina u središtu naselja Porat. Proširuje se javna rasvjeta za što je odvojeno 940 tisuća kuna, a pred dovršetkom je i gradnja punionice za e-bicikle na Marka-tu. Na novom groblju u Bogovićima sagrađene su nove grobni-ce. Na području Markata postavljen je sustav Molok, odnosno polupodzemni kontejneri za odlaganje otpada, koji bi se do se-zone trebali postaviti na području naselja Sv. Vid i Vantačići, a potom će se još tri sustava rasporediti na najpotrebnijim mjesti-ma. Započeli su radovi na vodovodu u parku Rupa.

Obnavlja se prostor starog vrtićaProstor starog vrtića – budući Dom udruga, namijenjen je

za rad civilnog društva, odnosno udruga, te se započelo s njego-vom adaptacijom vrijednom oko 1,5 milijuna kuna. Nadamo se da će se do jeseni radovi dovršiti. Posebice to raduje članove Udruge umirovljenika Malinska-Dubašnica koja će sada ko-načno dobiti prostor za cjelodnevne aktivnosti. Općenito, ma-njak prostora sve je očitiji s rastom i potrebama stanovništva te stoga mi u Općini razmišljamo o kupnji ili gradnji potrebnih

NAŠI ZVONI ■ 5

OPĆINA

prostora ili zemljišta. Tada bismo i u operativnom smislu (ko-munalno društvo, tehnički i administrativni sadržaji i sl.) mogli zadovoljiti sve obveze koje se stavljaju pred nas jer pogotovo u ljetnim mjesecima naša Općina po broju ljudi postaje grad s više od 30 tisuća ljudi.

Pred nama je blagdan Uskrsa. Svim stanovnicima naše Općine i našim dragim iseljenicima, u ime općinskih službe-nika i u svoje osobno ime, želim da ovaj najsvetiji blagdan, blagdan svjetlosti, radosti, ljubavi i mira, bude sretan i blago-slovljen.

Nove cijene parkiranjaOdlukom Općinskog vijeća Općine Malinska-Du-

bašnica ove će godine naplata parkinga započeti 1. svibnja po novim cijenama:

■ 8 kuna za sat vremena parkiranja u „Zoni 1”, odnosno 104 kune za dnevnu kartu s nalogom (24 sata),

■ 7 kuna za sat vremena parkiranja u „Zoni 2”, odnosno 91 kunu za dnevnu kartu s nalogom (24 sata),

■ cijena dnevne parkirne karte (karta za tekući dan) ostaje ista.

Pod naplatom će biti oko 450 parkirnih mjesta. Vozi-la na električni pogon (u svim zonama), kao i vlasnici vo-zila s prebivalištem na području Općine Malinska-Du-bašnica, koja su registrirana na području Policijske postaje Krk i dalje će biti oslobođeni plaćanja parkinga za svoja vozila (vrijedi samo u „Zoni 2”). Vlasnici vozila s prebiva-lištem na području Općine Malinska-Dubašnica moći će svoje pravo na mjesečnu povlaštenu parkirnu kartu ostva-riti prijavom od 1. travnja u prostorijama organizatora parkiranja, Komunalnog društva Dubašnica d. o. o.

Dana 1. svibnja pustit će se u rad i novi mjenjači za razmjenu novčanica u kovanice koji će se nalaziti na naj-prometnijim lokacijama. Vozačima se time želi olakšati korištenje parkinga te smanjiti pritisak na objekte (turi-stičke agencije, restorane, trgovine…) zbog nedostatka kovanog novca u razdoblju naplate parkinga.

Parkiralište „Ježevo” i ove je godine pripremljeno za parkiranje autobusa, kamiona, kamiona s prikolicom, te-gljača i kampera. Naplatom parkiranja će se započeti 15. lipnja, a sukladno odluci Općinskog vijeća i izmjena-ma u Pravilniku o javnim parkiralištima na kojima se obavlja naplata, načinu naplate parkiranja i visini naknade za parkiranje, naknada za parkiranje naplaćivat će se pre-ma broju označenih parkirnih mjesta za što će po novom autobus morati izdvojiti tisuću kuna na dan.

Radovi na obnovi parkirnih mjesta pod naplatom su u tijeku. Valja spomenuti da će ove sezone svi parkirni au-tomati biti nadograđeni novim čitačima novca kako bi se spriječilo ubacivanje strane ili nevažeće valute.

Gordan FRANOLIĆ ■

Komunalno društvo Dubašnica

■ Novi Molok sustav na parkiralištu Markat

■ Gradnja spoja ceste i oborinske odvodnje Markat – Kvarnerska

■ Uređenje javne površine u središtu naselja Porat

■ Nove grobnice na groblju u Bogovićima

NAŠI ZVONI ■ 6

OPĆINA

Proračun za 2019. godinu – 54,635 milijuna kuna

Piše Luka DRPIĆ

PRIHODI I PRIMICI PLAN 2019. (kn) UDIO (%)Prihodi poslovanja 42.629.100,00Prihodi od poreza 20.223.000,00 37,01Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna 1.685.600,00 3,09Prihodi od imovine 3.234.500,00 5,92Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknadama 16.216.000,00 29,68Prihodi od prodanih proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija 1.005.000,00 1,84Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 265.000,00 0,49Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 930.000,00Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 930.000,00 1,70Primici od financijske imovine i zaduživanja 5.030.000,00Primici od financijske imovine i zaduživanja 5.030.000,00 9,21Raspoloživa sredstva iz prethodnih godina 6.045.900,00Rezultat poslovanja (višak prihoda) 6.045.900,00 11,07UKUPNI PRIHODI I PRIMICI 54.635.000,00 100,00

Kako bismo približili Proračun za 2019. godinu stanovništvu Općine Malinska-Dubašnica, donosimo kratak uvid u ovaj najbitniji dokument za funkcioniranje Općine. Proračun je

temeljni financijski akt, godišnji plan u kojem je sadržana raspo-djela sredstava za sve aktivnosti općinske uprave vezane uz funkci-oniranje, održavanje i unaprjeđenje Općine. U njemu su iskazani svi planirani godišnji prihodi i primici, te svi izdaci i rashodi Opći-ne koje odobrava Općinsko vijeće. Želja nam je da ovim pregle-dom općinskog Proračuna omogućimo svim stanovnicima uvid u prihode i rashode Općine kako bi dobili transparentnu i potpunu informaciju o tome gdje i kako se troši općinski novac, te da bismo potaknuli sve mještane na aktivno sudjelovanje u komentiranju i predlaganju načina upravljanja Općinom.

Proračun Općine Malinska-Dubašnica za 2019. godinu planiran je u iznosu od 54.635.000,00 kuna.

U nastavku slijedi kraći pregled pojedinih pozicija prihoda i rashoda Proračuna za 2019. godinu, dok se cjeloviti dokument Proračuna može preuzeti na internetskim stranicama Općine Ma-linska-Dubašnica (www.malinska.hr). U 2019. godini većina pri-hoda Proračuna odnosi se na prihode od poreza (37,01 % ukupnih prihoda i primitaka), te prihode od upravnih, administrativnih i drugih pristojbi (29,68 % ukupnih prihoda i primitaka). S rasho-dovne strane značajna sredstva usmjerena su na ulaganja u kapital-ne projekte, poput uređenja središta naselja Malinska, uređenja plaža, uređenja cesta, građenja oborinske kanalizacije i javnih povr-šina. Od značajnijih projekata treba istaknuti izgradnju interpre-tacijskoga multifunkcionalnog prostora u središtu naselja Malin-ska, nabavu i ugradnju poluukopanih spremnika za odvajanje otpada na javnim površinama, izgradnju ceste Markat – Jaz, te prenamjenu staroga dječjeg vrtića u Dom udruga.

Prihodi i primiciPrihodi od poreza su svi koji se prema poreznom sustavu

RH ubiru od građana i gospodarstvenika. Poreznim sustavom utvrđeni su izvorni porezni prihodi koje Općina ubire u cijelosti (porez na kuće za odmor, porez na korištenje javnih površina, po-rez na potrošnju, porez na tvrtku, porez na promet nekretnina) i porezne prihode koji se, u zakonom utvrđenim omjerima, dijele između općine, županije i države. Udio prihoda od poreza u uku-pnom Proračunu za 2019. godinu je najznačajniji, s 37,01 %.

Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg pro-računa odnose se na planirane pomoći iz drugih proračuna, te županijske i državne pomoći općinskom Proračunu.

Prihodi od imovine sadržavaju sve prihode koji se ostva-ruju s osnova korištenja općinske imovine (npr. zakup poslov-nog prostora i javnih površina, koncesije, stanarine i sl.).

Prihodi od donacija se uglavnom odnose na prihode od donacija zemljišta u vlasništvu građana koji zbog realizacije svojih projekata izgradnje građevina imaju interes dio svojih

građevinskih čestica darovati Općini radi osiguranja pristupa javnoj površini.

NAŠI ZVONI ■ 7

OPĆINA

Rashodi i izdaci prema programskoj klasifikaciji

U prihode od upravnih i administrativnih pristojbi po posebnim propisima spadaju prihodi od upravnih pristojbi, komunalna naknada, komunalni doprinos, vodni doprinos, bo-ravišna pristojba, grobna naknada. Udjelom u Proračunu, slijede odmah nakon poreznih prihoda.

Prihodi od prodaje imovine ostvaruju se od odgođene na-plate prodanih stanova sa stanarskim pravom, te prodajom op-

PROGRAM OPIS PROGRAMA PLAN (kn) UDIO

JAVNA UPRAVA I ADMINISTRACIJA

Ovom stavkom su obuhvaćeni razni rashodi javne uprave i administracije, kao što su plaće, porezi i doprinosi za zaposlene dužnosnike i službenike, te izdaci za održavanje općinskih zgrada i opreme u zgradama. Valja istaknuti i rashode poštanskih, računalnih i pravnih usluga, te izdatke za izradu i održavanje mrežnih stranica Općine, tiskanja glasila „Naši zvoni”. Također su obuhvaćeni troškovi osiguranja imovine, te ostali izdaci.

5.545.250,00 10,15

JAČANJE GOSPODARSTVA

Rashodi za provedbu programa poticanja poduzetništva sufinanciranjem dijela kamata po kreditima poduzetnika, subvencioniranje ugostitelja, te poticanje lokalne akcijske grupe – LAG „Kvarnerski otoci”.

86.500,00 0,16

POTICANJE RAZVOJA TURIZMA

Obuhvaća financiranje rada Turističke zajednice otoka Krka, prijevoza brodom na relaciji Porat – Malinska, razne potpore aktivnostima u turizmu, program Plave zastave, EU projekte DEEPSEA i ARCA ADRIATICA i dr.

1.149.500,00 2,10

POTPORA POLJOPRIVREDI

Programom su predviđene subvencije poljoprivrednicima za obnavljanje nasada, te potpore programa udruga maslinara, pčelara, vinara, lovačkih društava… 155.000,00 0,28

PREDŠKOLSKI ODGOJFinanciranje redovite djelatnosti novosagrađenoga dječjeg vrtića, te nabava opreme za vrtić. Unutar ovog programa predviđeni su i rashodi za otplatu kredita kojim je financiran dio izgradnje novoga dječjeg vrtića.

4.424.700,00 8,10

OSNOVNO I SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE

Ovim programom su predviđeni rashodi za kapitalne i tekuće pomoći Osnovnoj školi Malinska-Dubašnica i Srednjoj školi Hrvatski kralj Zvonimir Krk; financiranje izborne nastave, sufinanciranje glazbene škole, nabavka udžbenika, sufinanciranje produženog boravka, te stipendiranje učenika.

632.000,00 1,16

VISOKOŠKOLSKO OBRAZOVANJE Stipendiranje uspješnih studenata s područja Općine. 125.500,00 0,23

ZDRAVSTVO Sufinanciranje hitne medicinske pomoći, sufinanciranje specijalističkih pregleda stanovnika Općine, veterinarske usluge, te sufinanciranje javnozdravstvenih programa. 219.000,00 0,40

SOCIJALNA SKRBObuhvaća financiranje prijevoza učenika i studenata, socijalni program Općine, jednokratne novčane pomoći za novorođeno dijete, financiranje nabave udžbenika i školskog pribora, potpore udrugama invalida, oboljelih, liječenih ovisnika,…

1.263.000,00 2,31

PROMICANJE KULTURE

Financiranje zaštite arheološkog lokaliteta Cickini, nastavak obnove i uređenja Dubašljanske kuće baštine, sanaciju sakralnih objekata, sufinanciranje aktivnosti i programa povodom obilježavanja sv. Apolinara, obilježavanja raznih blagdana, kulturnih manifestacija i ljetnih priredbi, maškare, pokloni djeci za sv. Nikolu, te potpore udrugama iz područja kulture.

1.774.250,00 3,25

RAZVOJ SPORTA I REKREACIJE

Nagrađivanje uspješnih sportaša s područja Općine, sufinanciranje programa sportskih udruga i klubova. 826.000,00 1,51

RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA Potpora radu programa raznih udruga. 230.000,00 0,42

GRAĐENJE OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Ovim financijski najznačajnijem programom Općine obuhvaćene su sljedeće aktivnosti i projekti: uređenje obalnog pojasa središta naselja Malinska, izgradnju interpretacijskog centra u Malinskoj, izgradnju dječjih igrališta, gradnju i dodatna ulaganja u ceste, javnu rasvjetu, groblja, oborinsku kanalizaciju, otkup zemljišta…

20.514.000,00 37,55

ODRŽAVANJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Obuhvaća održavanje nerazvrstanih cesta, troškove radova zimske službe, održavanje javne rasvjete te troškove električne energije, novogodišnju dekoraciju, održavanje javnih površina i objekata u javnoj funkciji, nabavu komunalne opreme, održavanje parkirališta.

6.907.100,00 12,64

ZAŠTITA OKOLIŠA

U 2019. godini planirana je nabava 5 setova poluukopanih spremnika za otpad na javnim površinama čime bi se povećali prihvatni kapaciteti u odnosu na postojeće nadzemne kontejnere, povećao postotak odvajanja otpada, te unaprijedio izgled javnih površina.

1.486.000,00 2,72

RAZVOJ I UPRAVLJANJE SUSTAVOM VODO-OPSKRBE, ODVODNJE I ZAŠTITE VODA

Tekuće i investicijsko održavanje sustava oborinske odvodnje, te dionice i udjeli u glavnici trgovačkog društva Ponikve. 627.000,00 1,15

UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM

Obuhvaća ulaganja na uređenju obalnog puta, uređenje sunčališta, sanaciju oštećenih sunčališta i mulića od posljedica nevremena, te najamnine WC kabina na plažama. 2.255.000,00 1,15

ćinske nefinancijske imovine: zemljišta i građevina (stambenih i poslovnih prostora).

Primici od financijske imovine i zaduživanja obuhvaćaju primitke od planiranoga namjenskog zaduženja (kredita) za fi-nanciranje dijela projekta izgradnje interpretacijskog centra maritimne baštine u središtu naselja Malinska.

Rezultat poslovanja odnosi se na ostvarene viškove iz prethodne godine.

NAŠI ZVONI ■ 8

OPĆINA

Udrugama odobreno 1,395 milijuna kuna

PROGRAM OPIS PROGRAMA PLAN (kn) UDIO

UPRAVLJANJE IMOVINOM

Troškovi održavanja i ulaganja u objekte u vlasništvu Općine. Loživo ulje u ambulanti i društvenom domu, troškovi električne energije zgrada u vlasništvu Općine, usluge tekućeg i investicijskog održavanja objekata, troškovi osiguranja. Najznačajniji projekt koji treba istaknuti jest uređenje prostora bivšega dječjeg vrtića i njegova prenamjena u Dom udruga.

3.790.000,00 4,13

ORGANIZIRANJE I PROVOĐENJE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

Obuhvaća troškove zaštite i spašavanja sukladno zakonskim obvezama, te protupožarne zaštite. 799.500,00 6,94

PROSTORNO UREĐENJE I UNAPREĐENJE STANOVANJA

Troškovi katastarske izmjere – obnove zemljišnih knjiga na području Općine, te troškovi izmjena prostornog i urbanističkog plana. 600.000,00 1,46

RAZVOJ I SIGURNOST PROMETA Izrada prometnih rješenja i prometnih elaborata. 334.700,00 1,10

OPĆINSKO VIJEĆE, NAČELNIK TE MJESNA SAMOUPRAVA

Obuhvaća naknade za rad predstavničkih tijela, troškove međuopćinske i međunarodne suradnje, financiranje političkih stranaka, troškove reprezentacije, te naknade za rad vijeća i mjesnih odbora.

891.000,00 1,63

UKUPNO RASHODI I IZDACI 54.635.000,00 100,54

■ Grafički prikaz rashoda po programskoj klasifikaciji

Proveden je javni natječaj za financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro

Općina Malinska-Dubašnica svake godine provodi javni natječaj za financiranje programa i projekata onih organizacija civilnog društva koje aktivno su-

djeluju u kreiranju društvenih zbivanja od kojih korist ima šire građanstvo. Proračunom za 2019. godinu planirano je izdvojiti 1.395.000 kuna za javne potrebe za potpore udru-gama prema prioritetnim područjima: ■ Poljoprivreda – 60.000 kn

■ Socijalna skrb: humanitarno-socijalni rad – 60.000 kn

■ Promicanje kulture – 265.000 kn

■ Razvoj sporta i rekreacije – 790.000 kn

■ Razvoj civilnog društva – 220.000 kn

Na javni natječaj koji je trajao od 2. siječnja do 1. velja-če zaprimljeno je 66 prijava, od kojih je 65 zadovoljilo for-malne uvjete natječaja. Povjerenstvo za ocjenjivanje progra-ma i projekata ocijenilo je svaku prijavu i predložilo iznose za financiranje. Temeljem prijedloga Povjerenstva, općinski je načelnik donio Odluku o dodjeli financijskih sredstava.

I. D. ■

NAŠI ZVONI ■ 9

OPĆINA

Komunalni standard na zavidnoj raziniNa području Općine Malinska-Dubašnica

Općina Malinska-Dubašnica, kao i ostale jedinice lokal-ne samouprave otoka Krka, ima zavidan komunalni standard u koji se osobito intenzivno ulagalo posljed-

njih 20-ak godina. U mnogim segmentima komunalne infra-strukture, otok je Krk već danas daleko iznad hrvatskoga pro-sjeka, a investicijski projekti koji su u tijeku, ili će uskoro početi, taj će standard podići na još višu razinu.

Svi strateški komunalni projekti dogovaraju se i sufinanci-raju na razini cijeloga otoka, kao dio zajedničke razvojne strate-gije svih lokalnih samouprava otoka Krka, a njihova se proved-ba povjerava Ponikvama, krčkome komunalnom poduzeću. Ambiciozni investicijski zahvati nastavljaju se i dalje, a nekoliko takvih upravo se provodi i na području Općine Malinska-Du-bašnica.

EU projekti: 88,4 milijuna kuna za kanalizaciju

Trenutačno najveći komunalni zahvat na cijelom otoku jest Projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, koji se sufinancira sredstvima Europske unije, a vrijednost radova na području Općine Malinska-Dubašnica iznosi 88,4 milijuna kuna. Najveći zahvati bit će na izgradnji sustava odvodnje i re-konstrukciji vodoopskrbnog sustava, a uključena je i nadograd-nja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na Ćufu.

Radovi na sustavu vodoopskrbe i odvodnje provode se već 17 mjeseci, dok je za zahvate na uređajima za pročišćavanje ot-padnih voda u tijeku postupak javne nabave. Početkom ožujka potpisan je aneks Ugovora, čime su u projekt uključeni i radovi na DTK infrastrukturnoj mreži, u koju će se u budućnosti upu-hivati svjetlovodni kabeli.

Kako ističe Ivica Plišić, direktor Ponikava, radovi su trenu-tačno pojačanog intenziteta, a diljem otoka Krka otvoreno je 40-ak gradilišta:

– Na području Općine Malinska-Dubašnica šest je radnih ekipa. Trenutačno se radi u naseljima Porat, Vantačići i Sveti Vid-Miholjice. Na tom će se području sagraditi ukupno 16 ki-lometara fekalne kanalizacije, rekonstruirati 11,5 kilometara vodovodne mreže i sagraditi 14 crpnih stanica (10 u naseljima Porat i Vantačići, 4 u Svetom Vidu) te postaviti 13 kilometara DTK instalacija. Sagradit će se i uređaj za pročišćavanje otpad-nih voda Malinska (Ćuf ), koji će biti sekundarnog, biološkog stupnja pročišćavanja i ukupnog kapaciteta od 25.000 ES. U njemu će se pročišćavati otpadne vode Njivica i Malinske koja je danas gotovo potpuno pokrivena kanalizacijskom mrežom, kao i otpadne vode naselja Porat, Vantačići i Sveti Vid-Miholji-ce, u kojima će se gotovo 100 postotna pokrivenost kanalizacij-skom mrežom postignuti upravo zahvaljujući ovom EU projek-tu. Ne samo to, spajanjem na unaprijeđeni sustav odvodnje ukinut će se brojna tehnički i ekološki neprihvatljiva rješenja, koja trenutačno onečišćuju okoliš, a to je također od iznimne važnosti, pojašnjava Plišić.

Dio radova već je napravljen. U Portu, Vantačićima i Sve-tom Vidu sagrađeno je 9,3 kilometra kanalizacije i rekonstrui-

rano 6,2 kilometra vodovoda. Istodobno s tim radovima, polažu se i DTK instalacije. Zbog turističke sezone, radovi će se pri-vremeno obustaviti od 15. lipnja do 15. rujna. Izvođači radova imaju obvezu do sredine lipnja sve otvorene dionice pripremiti za normalno prometovanje:

– Zbog intenziteta radova, stanovnici Općine Malinska-Dubašnica sigurno osjećaju određene poteškoće, unatoč našim naporima da osiguramo gradilišta i omogućimo normalnu re-gulaciju prometa, odnosno funkcionalnost svih objekata koji se nalaze na području građevinskih zahvata. Molimo za strpljenje jer će nam se u konačnici to svima višestruko isplatiti. Zbog do-datnih radova vezanih uz DTK infrastrukturu podsjećam da je rok za dovršetak radova produljen za 455 dana, što znači da bi svi radovi, na cijelom otoku Krku, trebali biti gotovi u prvoj po-lovini 2021. godine, navodi Plišić.

Uskoro rješenje i za Jesensku ulicuPrije više od dvije godine trebalo je sagraditi fekalnu

kanalizaciju na lokaciji spoj Jesenske ulice s Ulicom kralja Tomislava. Nažalost, zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa s jednim vlasnikom čija se nekretnina našla na trasi kanalizacije, radovi su privremeno obustavljeni. Ponikve su stoga morale preusmjeriti trasu na javnu površinu i pokre-nuti postupak ishođenja prostorne dokumentacije za novu trasu. Nakon ishođenja svih potrebnih dozvola, radovi će se nastaviti, čime će se osigurati tehnički uvjeti za priključenje građevina u Jesenskoj ulici i Ulici kralja Tomislava na sustav javne odvodnje. Iz Ponikava poručuju da će sve vlasnike građevina na toj lokaciji pisanim putem obavijestiti o mo-gućnosti priključenja na javni sustav odvodnje.

■ Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na Ćufu

NAŠI ZVONI ■ 10

OPĆINA

Gubici vode u krčkom vodovodnom sustavu su 18 posto i najbolji u Hrvatskoj

Što se tiče vodoopskrbnog sustava, valja podsjetiti da je na području Općine dosad sagrađeno 66 kilometara vodoopskrbne mreže, na koju je u 19 naselja priključeno 6300 korisnika koji se opskrbljuju vodom iz izvorišta Vela Fontana. Za vodoopskrbu se koriste vodosprema Lubenovo, kapaciteta 4000 m3 (iz koje se opskrbljuje tzv. Visoka zona) te vodospreme Bogovići i Halu-dovo, kapaciteta 1000, odnosno 1500 m3.

Ulaganja u proširenje vodoopskrbnog sustava su neprekid-na. Prošle godine tako je rekonstruiran kilometar magistralnog cjevovoda VS Bogovići – VS Haludovo, a u sklopu EU projekta prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda do kraja prošle godi-ne rekonstruirano je 4,2 kilometra mjesne vodovodne mreže, od ukupno predviđenih 11,5 kilometara.

Od 2000. godine, kada je pokrenut projekt vodoopskrbe otoka Krka, ukupno vrijedan 425 milijuna kuna, gubici vode u otočnom vodovodnom sustavu smanjeni su s 40 posto na 18 posto, što je najbolji rezultat u Hrvatskoj.

Kao i sustav odvodnje, Ponikve redovito održavaju i vodo-vodnu mrežu. U njihovoj je nadležnosti popravak kvarova na cjevovodima, zamjena dotrajalih cjevovoda i ostale opreme, održavanje mjerno-regulacijskih uređaja, godišnje ispiranje cje-vovoda, održavanje hidranata i zasuna, a jednom na godinu obave i detaljno pranje vodosprema. Također, redoviti su i nad-zori vodomjernih okana, a svakih pet godina, sukladno zakon-skoj obvezi, mijenjaju se i vodomjeri, sve to kako bi sustav bio siguran i pouzdan.

Gospodarenje otpadom: stižu polupodzemni spremnici

Ekološki zasnovan sustav gospodarenja otpadom na po-dručju Općine Malinska-Dubašnica provodi se, kao i u ostatku otoka Krka, već 14 godina. Od prošle godine na području cijele Općine u primjeni je model prikupljanja otpada Od vrata do vrata. Prigodom primjene tog modela, ekopatrola krčkog ko-munalca svim je domaćinstvima dostavila edukativne materijale i neposredno na terenu educirala korisnike, kako bi se u što kra-ćem roku vidjeli pozitivni učinci novog modela. Naime, sustav prikupljanja otpada Od vrata do vrata svakome omogućava da otpad odvaja na mjestu nastanka – u vlastitom domu, u vrtiću, školi, na poslu.

Domaćinstvima se sada otpad odvozi s kućnog praga, iz pet različitih spremnika. Nakon podjele kanti svim domaćin-stvima u ulicama gdje je moguć odvoz prema novom sustavu,

Redovito održavanje – preduvjet sigurnosti sustava

Da bi sustav javne odvodnje bio funkcionalan i sigu-ran, potrebno ga je redovito održavati i nadzirati. Na po-dručju Općine Malinska-Dubašnica Ponikve nadziru po-stojeći kanalizacijski sustav, koji je zajednički za Malinsku i Njivice, u ukupnoj dužini od 51 kilometar, od čega se 35 kilometara nalazi u Malinskoj.

U sklopu redovitog održavanja, Ponikve čiste kanali-zacijske kolektore, crpne stanice te uređaje za pročišćava-nje otpadnih voda. Jednom na godinu obavlja se i čišćenje oborinske kanalizacije, a po potrebi i izvanredna čišćenja. Također, za građane je važan podatak da u redovito održa-vanje sustava spada i uzorkovanje i ispitivanje kakvoće ko-munalnih otpadnih voda, što se provodi 12 puta na godi-nu. Svakih šest mjeseci provodi se i postupak deratizacije i dezinsekcije kanalizacijskih kolektora, crpnih stanica i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, a svake tri godine nadziru se podmorski ispust na rtu Ćuf i sigurnosni pre-ljevi crpnih stanica. Posljednji takav nadzor, kojim je po-tvrđena ispravnost podmorskog ispusta i sigurnosnih pre-ljeva, obavljen je prošle godine. Prije dvije godine, sukladno zakonskoj obvezi, u Malinskoj je nadzirano i 7,5 kilometara kanalizacijskih kolektora radi provjere vo-donepropusnosti sustava. Kako najavljuju u Ponikvama, sljedeći nadzor obavit će se do sredine lipnja, na ukupno 6 kilometara kanalizacijske mreže, a do početka lipnja obavit će se i rekonstrukcija sustava obrade zraka na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda.

Nadzor vodeNadzor vode redovito se provodi. Još 2005. godine

Ponikve su uvele HACCP sustav osiguranja zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju.

Svake godine Ponikve u svojem laboratoriju analizi-raju oko 1900 uzoraka vode koji se uzimaju s izvorišta, vo-dosprema i vodoopskrbne mreže otoka Krka. Oko 90 uzoraka odnosi se na vodoopskrbnu mrežu Općine Ma-linska-Dubašnica. Analiziraju se mikrobiološki, fizikalno-kemijski i kemijski pokazatelji. Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a dodatno analizira još 15-ak uzoraka vode. Tijekom prošle godine svi su uzorci analizirani u in-ternom laboratoriju i laboratoriju županijskoga Nastavnog zavoda za javno zdravstvo bili u okviru zakonom dopušte-nih parametara. Posljednji je put u analiziranim uzorcima došlo do odstupanja od dopuštenih vrijednosti tijekom ljeta 2017. godine, za parametar temperature vode u vodo-opskrbnom sustavu. No, valja napomenuti da je Ministar-stvo zdravstva odobrilo zahtjev Ponikava za odstupanje od propisanih vrijednosti za taj parametar, s time da Ponikve moraju obavješćivati javnost ako dođe do prekoračenja vrijednosti, što one i čine.

■ Laboratorij Ponikve

NAŠI ZVONI ■ 11

OPĆINA

s ulica i ostalih javnih površina uklonjeni su svi „javni” setovi kanti.

Otpad se odvozi i sa „zelenih otoka” koji se nalaze na naj-prometnijim mjestima, uz glavne prometnice. „Zeleni otoci” dostupni su svaki dan 24 sata, a namijenjeni su prvenstveno onim građanima kojima se otpad, zbog nepristupačnosti, ne može prikupljati od vrata do vrata, kao i povremenim stanovni-cima te gostima, koji s otoka odlaze u dane kada nema odvoza:

– Iskustva i povratne informacije s terena pokazuju da su stanovnici Općine Malinska-Dubašnica, kao i ostali Krčani, pozitivno reagirali na novi model od vrata do vrata, te da im je taj model dodatno olakšao pravilno postupanje s otpadom. Za-dovoljni smo što se naši građani prema okolišu odnose odgo-vorno i s pozitivnim stavom prihvaćaju novi način prikupljanja otpada, ističe Plišić.

Napomenimo da će se tijekom ove godine dodatno urediti i „zeleni otoci”. Naime, nadzemne spremnike zamijenit će se polupodzemnim Molok spremnicima koji, među ostalim, zau-zimaju manje mjesta, pozitivno utječu na estetiku prostora i smanjuju neugodne mirise. Novi polupodzemni spremnici u Malinskoj će se postaviti na ukupno šest lokacija, a prve tri ure-dit će se do početka sezone, u središtu Malinske (lokacija Mar-kat), u Sv. Vidu te Vantačićima.

Osim sustava Od vrata do vrata, građanima Općine Malin-ska-Dubašnica omogućeno je odlaganje otpada i u reciklažnom dvorištu, smještenom u Ulici Stipkino. U reciklažnom dvorištu građani mogu odlagati glomazni i opasni otpad, masti, ulja, elektronički otpad, baterije, tekstil, boju, lakove, veće količine zelenila i sl.

Na razini otoka Krka trenutačno se odvaja 55 posto otpa-da, a za tako dobre rezultate zaslužni su prije svega sami građa-

Iz općinskog Proračuna osigurano dodatnih milijun kuna

Općina Malinska-Dubašnica ove će godine iz svoje-ga Proračuna izdvojiti milijun kuna za tekuće komunalne investicije na svojem području. Tako će se u nabavu šest setova polupodzemnih spremnika za odvojeno prikuplja-nje otpada uložiti 600 tisuća kuna; izgradnja fekalne ka-nalizacije u Ulici Branka Župana u Malinskoj stajat će 85 tisuća kuna. Gotovo 300 tisuća kuna utrošit će se na produljenje vodovoda u Ulici Obala i naselju Ljutići, u kojem će se sagraditi i elektronička komunikacijska infra-struktura, vrijedna 15-ak tisuća kuna, kao priprema za po-stavljanje optičkog kabela.

Radno vrijeme reciklažnog dvorišta1. 6. – 30. 9.

ponedjeljak – subota – od 8 do 16 sati

1. 3. – 31. 5. i 1. 10. – 31. 10. ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i subota – od 8 do 16 sati

1. 11. – 28. 2. ponedjeljak, utorak, četvrtak i subota – od 8 do 16 sati

Napomena: Reciklažno dvorište ne radi na državne praznike.

ni. Kako ističu u Ponikvama, bez suradnje građana koji su pre-poznali važnost primarne selekcije otpada, gospodarenje otpadom na otoku Krku sigurno ne bi bilo tako uspješno. No, na tome se neće stati. Postavljen je novi izazov – do 2022. godi-ne dostići 80 postotno razvrstavanje.

Naime, što se više otpada bude razvrstavalo, manje će ga se odvoziti u Županijski centar za gospodarenje otpadom u Mari-šćini. To će pak, u konačnici, pozitivno utjecati na ublažavanje poskupljenja te usluge za stanovnike otoka Krka.

Malinska u bike sharing sustavuDo početka turističke sezone Općina Malinska-Dubašnica

uključit će se u krčki bike sharing sustav. Riječ je o javnom susta-vu iznajmljivanja električnih bicikala koji će svim zainteresira-nim mještanima otoka Krka, te brojnim turistima, omogućiti elektromobilnost.

Sustav je zamišljen na način da se elektrobicikli mogu iznajmiti na jednoj lokaciji, a vratiti na bilo kojoj drugoj, speci-jaliziranoj postaji na otoku Krku za iznajmljivanje, prihvat i pu-njenje elektrobicikala. U Malinskoj će ta postaja biti iznad Markata. Cijeli projekt vrijedan je gotovo tri milijuna, a sufi-nanciran je sredstvima Ministarstva turizma i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Svi dosad ostvareni komunalni projekti sasvim sigurno pri-donijeli su brendiranju Općine Malinska-Dubašnica, i cijeloga otoka Krka, kao ekološki osviještene sredine, vrlo ugodne za ži-vot. Spomenuta ulaganja važna su i za daljnji gospodarski uzlet, osobito na planu turističke privrede. Održivi razvoj i briga za okoliš aduti su s kojima svi Krčani mogu s optimizmom gledati u budućnost.

Dean KOSIĆ ■

■ Reciklažno dvorište u Malinskoj

■ Molok spremnici

OPĆINA

NAŠI ZVONI ■ 12

Europskim projektom do plovila bez emisije, buke i vibracije

Na prvom su mjestu gosti s njemačkog tržišta

vodeći partner; University of Trieste – Department of engi-neering and architecture (Italija); Chamber of Commerce of Foggia (Italija); Municipality of Andria (Italija); Apulia Regi-on – Economy development department (Italija); Županijska lučka uprava Krk; Sveučilište u Rijeci – Pomorski fakultet; Općina Malinska-Dubašnica; Sveučilište u Splitu – Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije; Javna ustanova RERA S. D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije; te H. L. Dvorac d. o. o.

Cilj je projekta razviti električnu mobilnost u kombina-ciji s proizvodnjom obnovljivih izvora energije u korist odr-žive eksploatacije plovila bez emisija, buke, vibracija, kojom prigodom bi se električna energija proizvodila na kopnu i bila odmah spremna za upotrebu. Putem ovoga projekta, or-ganizatori će okupiti nove nautičke i brodograđevne podu-zetnike, voditelje marina i luka, hotelske menadžere i ostale gospodarstvenike kako bi utvrdili nove mogućnosti za dalj-nja ulaganja.

Projekt traje od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2021. godi-ne. Ukupni budžet projekta iznosi 2.511.567,50 eura te je su-financiran iz programa Interreg V-A Italija Hrvatska 2014. – 2020.

Općina Malinska-Dubašnica dobila je još jedan EU pro-jekt ukupno vrijedan 3.168.790 eura, također u suradnji s Itali-jom. Radi se o Interreg projektu ARCA ADRIATICA, što je nastavak uspješnog projekta Mala barka, no kako je potpisiva-nje ugovora zakazano za 3. i 4. travnja s ukupno 10 partnera, o navedenom vrijednom projektu u koji su iz Hrvatske uključeni i Primorsko-goranska županija, Turistička zajednica Kvarnera, Eko-muzej o batani iz Rovinja te Općina Tkon (otok Pašman), više ćete čitati u sljedećem broju Naših zvoni.

Ivana DUBROVIĆ ■

■ Sudionici sastanka za EU projekt DEEPSEA održanog u Trstu

U Trstu je 26. i 27. veljače održan Kick-Off Meeting par-tnera na Interreg V-A Italija Hrvatska, projekta DEEP-SEA, na kojem su sudjelovali predstavnici Općine Ma-

linska-Dubašnica, općinski načelnik Robert Anton Kraljić i viša stručna suradnica za društvene djelatnosti Ivana Dubrović, voditeljica projekta za Općinu Malinska-Dubašnica.

DEEPSEA (Development of Energy Efficiency Plan and SErvices for the mobility for the Adriatic MARINAs), okuplja 11 partnera iz Italije i Hrvatske uključujući i Općinu Malinska-Dubašnica. Projektni partneri su: Aries Special Agency Venezia Giulia Chamber of Commerce (Italija) kao

Turizam u 2018. godini

U odnosu na 2017. godinu, protekla sezona – 2018. godine, pokazala se statistički uspješnijom. U 2018. godini ostva-reno je 114 966 komercijalnih dolazaka i 689 361 komer-

cijalno noćenje, što je značajno povećanje u usporedbi s 2017. godinom kada je ostvareno 111 793 komercijalnih dolazaka i 558 335 komercijalnih noćenja. Što se tiče kategorije smještajnih ka-paciteta, hoteli bilježe pad u ostvarenim noćenjima od 1,19 posto, dok su privatni smještaji u porastu od 2,16 posto. Kampovi su u sličnoj poziciji, s blagim porastom od 0,03 posto.

Od emitivnih tržišta, na prvom su mjestu tradicionalno gosti s njemačkog tržišta s 210 246 noćenja koji ostvaruju udio od 33,39 posto ukupnih noćenja; slijede Austrijanci s ostvare-nih 78 486 noćenja i udjelom od 12,46 posto ukupnih noćenja, Talijani s ostvarenih 69 587 noćenja i udjelom od 11,05 posto, Slovenci s ostvarenih 58 292 noćenja i udjelom od 9,26 posto te Mađari s ostvarenih 46 458 noćenja i udjelom od 7,38 posto. Povećan je i broj posjetitelja iz Češke i BiH.

D. MANZONI ■

NAŠI ZVONI ■ 13

TURIZAM

Malinska će privući posjetitelje prepunim programom događanja

Održan Malinska Discovery Run Weekend

Ususret obilježavanju 110. obljetnice malinskarskog turizma

Pozitivni turistički rezultati u prošloj godini bili su odličan uvod u 2019, značajnu godinu za turizam u Malinskoj. Naime, ove godine slavimo 110 godina organiziranog tu-

rizma koji će se obilježiti bogatim sportskim, kulturnim i za-bavnim programom te koncertima nekih od najpoznatijih ime-na hrvatske glazbene scene.

U povodu ove velike obljetnice odlučili smo da je vrijeme za promjenu i modernizaciju vizualnog identiteta Malinske te je raspisan natječaj za novi logotip Turističke zajednice općine Malinska-Dubašnica. Na natječaj su stigla 23 idejna rješenja koja su anonimno predstavljena stručnom povjerenstvu. Izabra-na su tri najbolja i proslijeđena na odabir Turističkom vijeću. Izabran je dobitni logo koji predstavlja unaprijeđenu i moder-niju verziju postojećeg. U sebi sadrži glavnu paletu malinskar-skih boja, poput boja žira i mora iz grba Malinske te boja mora, sunca, maslina i šuma. Kako bismo, osim vizualnog identiteta,

■ Novi logotip Turističke zajednice općine Malinska-Dubašnica

unaprijedili i komunikaciju s gostima, organizirali smo od 19. ožujka do 19. travnja tečaj talijanskog jezika u OŠ Malinska-Dubašnica za sve iznajmljivače i djelatnike u turizmu, te 4. travnja u hotelu Malin izobrazbu za iznajmljivače.

Ovogodišnji ispunjeni program događanja u Malinskoj za-počet ćemo već u prvoj polovini travnja zajedničkim programom turističkih zajednica otoka Krka pod imenom Krk Bike Story. Ova biciklističko-gastronomska manifestacija održat će se tije-kom dva vikenda, jedan u travnju (od 12. do 14.) i jedan u svibnju (od 19. do 21.). U sklopu gastronomsko-kulturnog dijela vožnji, sudionici će posjetiti Sv. Vid-Miholjice, gdje ih očekuje razgleda-vanje Arheološke zbirke Cickini, i u Portu samostan sv. Marije Magdalene. Posjetit će i brojne ugostitelje u Malinskoj i okolici.

Tradicionalno ćemo zajedno proslaviti i Uskrsni ponedje-ljak u Malinskoj, ove godine prigodnim koncertom klape Voka-listi Salone.

Sportski ton predsezone nastavit će se i vikendima od 20. travnja do 25. svibnja kada nam se možete pridružiti be-splatno na vođenom nordijskom hodanju i pješačenju koje or-ganiziramo u suradnji s KSR Gorovo iz Opatije. Radi se o edu-kativnim šetnjama pješačkim stazama i šumskim putovima na kojima, uz rekreaciju, možete saznati nešto više o kulturnim znamenitostima Dubašnice.

Uz odlične rezultate protekle sezone i veliku obljetnicu koju obilježavamo, Malinska je zasigurno mjesto koje će ove godine, uz prirodne ljepote i ponudu, privući posjetitelje prepu-nim programom događanja koji će ujedno biti i odličan povod druženju stanovnika u proslavi uspješne turističke povijesti.

Daniel MANZONI ■

Fotografija na naslovnici

Od 30. do 31. ožujka održan je Malinska Discovery Run Weekend na kojem je predstavljena Malinska kao destina-cija u sklopu Kvarner Trails serijala utrka. U ta dva dana

održana su putopisna predavanja u hotelu Malin, te trail i trekking utrke od 14 i 24 kilometra (fotografija na naslovnici). Tvrtka Salomon

bila je sponzor darovavši tenisice na uporabu i istodobno je pokazala raskoš svoje trkačke opreme.

Nova planirana utrka održat će se 9. studenog u sklopu premi-jerne manifestacije Malinska Outdoors.

D. M. ■

NAŠI ZVONI ■ 14

TURIZAM

Turistički razvoj kakav je sada, doživio je svoj vrhunac

Uz 110 godina organiziranog turizma u Općini Malinska-Dubašnica

U tijeku je obilježavanje ove, za našu Općinu, važne obljet-nice. Proteklo je 110 godina od kada naš razvoj uz neka-dašnje tradicijske gospodarske grane – poljoprivredu,

ratarstvo, stočarstvo i ribarstvo, obogaćuje turizam kao djelat-nost koja pruža čovjeku brojne razvojne mogućnosti. Turizam je omogućio brojne susrete domaćega čovjeka s posjetiteljima iz cijeloga svijeta koji su mu u njegov kraj dovodili nova iskustva i pružali nadu u bolju budućnost nadograđujući njegov identitet novim spoznajama i vidicima.

Turizam je umnogome promijenio naš kraj i naš odnos pre-ma našem domu, ljudima i običajima. Početkom, svi ti utjecaji bili su uglavnom pozitivni jer su omogućavali veću kvalitetu živo-ta našega čovjeka te mu osiguravali ekonomsko blagostanje kroz čitavu godinu. Danas, nažalost, turizam se polako pretvara u svo-ju suprotnost te postaje zbog brojnih objektivnih ali i subjektiv-nih nama svojstvenih događaja, teret za daljnji održivi razvoj.

Pogleda li se Dubašnica nekada i danas, uviđa se da su traj-no izgubljena brojna plodna polja i šume te da razmjerno malen broj obitelji u znatnijoj mjeri svoj život temelji na stočarstvu i poljoprivredi te ribarstvu, istodobno oslanjajući se na iznimno osjetljivu gospodarsku granu – turizam.

Turistički razvoj kakav je sada, doživio je svoj vrhunac. Brojne zgrade za odmor postale su sablasni svjedoci neplanskog razvoja koji je Malinsku dočekao raspadom hotelskog grada Haludovo. Sve su veći izdaci lokalnog stanovništva za održava-nje infrastrukture koja mora biti sagrađena da bi mogla osigu-rati jednaku kvalitetu života svim korisnicima sekundarnih re-

zidencija, koje često služe i kao nelojalna konkurencija stalnom stanovništvu naše Općine u ponudi turističkih sadržaja čime se narušava njihovo blagostanje. Često ekonomski bogatiji vlasnici tih nekretnina pružaju usluge višeg standarda svojim gostima, koje domaći ljudi, posebice oni slabije imovinske moći, zbog brojnih ograničenja nisu u mogućnosti ponuditi. To će nemi-novno dovesti do njihova istiskivanja s turističkoga tržišta i pre-tvaranja naše Općine u prostor koji će biti pogodan za život strancima, a ne domaćem čovjeku.

Nekada su brojni stanovnici naše Općine prodavali zemlju radi lakog i brzog obogaćivanja te ulagali sredstva u turističku izgradnju bivajući nedovoljno svjesni posljedica takvoga ne-planskog i nedovoljno promišljenog razvoja. Sadašnji se turi-stički razvoj može usporediti s balonom od sapunice, sličnom onom koji je prije desetak godina zatekao tržište nekretnina u SAD-u. Balon je ozbiljno prenapuhan i prijeti mu pucanje, ne samo u našoj Općini već i u cijeloj zemlji. Potrebno je zapitati se, što ćemo napraviti ukoliko se stvarno taj najcrnji scenarij dogodi? Tko će vratiti trajno izgubljene resurse, vlasništvo, ze-mlju? Naša djeca i unuci neće nikada moći upoznati Dubašnicu naših predaka, a tome smo, nažalost, najviše pridonijeli mi sami.

Turizam je blagodat suvremenoga društva i predstavlja model za lagodan i bezbrižan život, ali je istodobno i povodljiv te stvara jaz između naših stvarnih potreba i želja uništavajući upravo onu osnovu na kojoj je prije točno 110 godina nastao – ljepoti prirode, tradicionalnoj gostoljubivosti, bogatoj flori i fa-uni, klimi i krajobraznoj posebnosti naše Općine.

dr. sc. Danijel DRPIĆ ■

Advent u Malinskoj

■ Nastup Šajeta Banda

Turističku sezonu 2018. godine završili smo velikom pro-slavom adventa u Malinskoj, premijerno održanom na novosagrađenom trgu. Božićni i novogodišnji program

odvijao se tijekom čitavog prosinca s brojnim događanjima, od predstava za djecu do sportskih i kulturnih te velikih koncerata. Najmlađi su 14. prosinca ukrašavali božićno drvce čije smo lam-pice u poslijepodnevnim satima upalili uz zajedničko druženje svih prisutnih. Nastupio je Pjevački zbor Dubašnica, uz obilje fritula. Adventsko ozračje zajedništva nastavilo se uz pjesmu i

ples na koncertu grupa Grapevine Babies i Belfast Food. Već idućeg vikenda ponovili smo zabavu uz nastup plesne grupe Chaplin i koncertima klape Tramuntana i Šajeta Banda.

Adventski program završen je 30. prosinca tradicionalnim novogodišnjim koncertom u crkvi sv. Apolinara. Iako je to raz-doblje obilježilo hladno vrijeme, posjećenost događanja nije izo-stala, što nam je dalo poticaj organizirati još sadržajnije advent-ske dane u Malinskoj i ove godine.

D. MANZONI ■

NAŠI ZVONI ■ 15

DANI OPĆINE

Izložba Haludizam – za sjećanje na nekadašnje Haludovo

Noć muzeja 2019.

■ Olga Magaš, Nedo Pinezić i Damir Fabijanić (Snimio Milovan KIRINČIĆ)

Zimski mjeseci – za probe i uvježbavanja

Sve sekcije Kulturno-umjetničke udruge Dubašnica zimske mjesece koriste za probe i uvježbavanja, kako bi u narednim mjesecima, osobito tijekom ljetnih, zasjali u svoj svojoj ra-

znolikosti. Međutim, neke sekcije imale su i nastupe. Tako je Mje-šoviti zbor 21. ožujka pjesmom otvorio susret u povodu obilježa-vanja Međunarodnog dana poezije. Druženje se održalo u hotelu Malin i okupilo po sedmi put pjesnike i sve ljubitelje stihova i po-ezije s otoka Krka, ali i cijele Hrvatske i susjedne Slovenije.

Odmah nakon novogodišnjih praznika, djeca iz kreativne radionice dala su se na posao i hladne zimske dane provodila u kreativnom izražavanju na temu zime i djeci najdražih snjego-vića i snijega. Radovima su obilježili i Valentinovo – Dan zalju-bljenih, a pridružili su se i tradicionalnom obilježavanju maška-ra u Dubašnici. Svake su srijede imala mogućnost doći maskirana u kreativnu radionicu te nakon likovnih aktivnosti izraditi maske, zabaviti se i plesati u najdražim kostimima.

Dana 23. ožujka u Kostreni je održano natjecanje pod nazi-vom Dancing steps Kostrena na kojem su polaznice Ritmičke sek-cije s četiri prijavljene koreografije osvojile dva prva, jedno drugo i jedno treće mjesto. Bravo za cure! Dva puta tjedno uvježbavaju nove koreografije jer ih očekuju natjecanja u Zagrebu i Malinskoj.

Sve sekcije će naučeno i uvježbano tijekom ove školske go-dine, pokazati na završnoj priredbi KUU Dubašnica potkraj školske godine, kada će i svi radovi polaznika kreativne radioni-ce poslužiti kao kulisa.

Dođite ih podržati i zapljeskati im.Lj. BULJAT i D. ŠABALJA ■

KUU Dubašnica

■ Djeca iz kreativne radionice

■ Sudionice natjecanja Dancing steps Kostrena

Haludovo je za nas graditeljski, umjetnički i sociološki otisak jednog razdoblja. U svima koji se sjećaju te perjanice ma-linskarskog turizma, u desetljeću između 70-ih i 80-ih go-

dina prošlog stoljeća, postoji želja da što bolje dešifriraju to vrijeme i da se prisjete svega što je bilo vezano uz Haludovo. Možda otuda i toliki interes Malinskara i Krčana za taj zapušteni hotelski grad.

U Noći muzeja, 1. veljače, bila je otvorena izložba Damira Fa-bijanića pod nazivom Haludizam. Ovaj poznati fotograf bavi se hr-vatskom arhitektonskom fotografijom kojom promiče našu zemlju i njezine vrijednosti širom svijeta. Ispričao je fotopriču o Haludovu, a sličnu i o Dubrovniku. Zabilježio je trenutak prije 30 godina i sa-dašnji trenutak. Isto mjesto, isti kut fotografiranja, isti kadar. I dobio je tijek povijesti koji očekuje odgovore. Trebamo li uklanjati potpu-no devastirane arhitektonske lokacije ili ih korak po korak rekon-struirati? Htio se izložbom odužiti velikom arhitektu Borisu Maga-šu i njegovu djelu, a naslovom narugati se vremenu. Istu je izložbu u Hrvatskom muzeju arhitekture vidjelo mnogo ljudi što je i bio po-vod da je prenesemo u Malinsku. Autor je bio s nama, iznio je svoje dojmove i pojasnio rad. Zbog velikih panoa, izložba je organizirana u školskoj dvorani te smo je zadržali tri dana. Odaziv je bio vrlo dobar, od bivših djelatnika do grupa mladih ljudi, studenata građe-vine i arhitekture koji su obišli napuštene objekte.

Za prigodni Katalog pisali su: Stjepan Staničić i Josip Pi-nezić, direktori Haludova; Nediljko Vučetić, direktor Ribarskog sela; Dubravka Kovač, šefica recepcije; dr. sc. Zdenko Cerović; Braco Pavlović, šef Sporta i rekreacije; i Dobrila Kraljić, šefica Hortikulture. Posebno nam je bilo drago da smo imali prigodu ugostiti suprugu akademika Magaša, Olgu Magaš. Kao diplo-mirana arhitektica bila je upoznata sa svim fazama rada i nasta-janjem Haludova. Govorila je o novinama koje je njezin suprug ugradio u projekt i o poteškoćama koje su svakodnevno svlada-vali. Tako je otvorenje ove izložbe bilo prigoda za susrete, inter-vjue, razgovore i pokazivanje dobrih starih radnih odjeća s am-blemom Haludova, šivanih u Varteksu. Kao i uvijek, razgovore je s gostima vodio Nedo Pinezić, zanimljivo i znalački, dok je vrlo uspješna voditeljica programa bila Ivana Mišković.

M. ŽIC ■

KULTURA

NAŠI ZVONI ■ 16

Izložba Otok Krk u Velikom ratu 1914. – 1918.U Malinskoj održana

Ranjenih i bolesnih bilo je 23, dok su jedanaestorica Dubašljana provela dio ratnog i poratnog razdoblja kao ratni zarobljenici u logorima od Srbije i Italije, preko Rusije, do Japana.

Posljedice španjolske gripeDubašljanske obitelji trpjele su jed-

nako kao i njihovi bližnji na bojištima. Glad i bolesti uzrokovale su umiranje, pogotovo u vrijeme velikih suša 1916. i 1917. godine. Najugroženija su bila djeca pa je u ljeto 1917. godine s općinskog područja prevezeno 58 djece na prehranu u sjevernu Hrvatsku, preciznije u Bjelo-varsko-križevačku županiju, gdje su

smještena u seljačkim obiteljima. Time su spašena od gotovo si-gurne smrti. Potkraj rata na otoku je harala španjolska gripa (špa-njola) od koje je umirao veliki broj ljudi. Detaljnija analiza arhiv-skih podataka u župnim arhivima pomogla bi utvrditi njihov broj.

Prvi svjetski rat, ili Veliki rat, kako su ga nazvali njegovi suvremenici, predstavljao je kraj jednog i početak novog razdo-blja u europskoj povijesti. Njegove posljedice umnogome će odrediti povijesni put kojim se Europa počela kretati nakon 1918. godine. Bio je to put prema još strašnijem ratnom suko-bu. Stanovnici otoka Krka sudjelovali su u njemu i iznova su prolazili kroz sve tegobe, za koje su mislili da su ih ostavili iza sebe. Drugi svjetski rat okupirat će pažnju povjesničara i poti-snuti Veliki rat u zaborav. Stoga je ova izložba nastojanje da ga se izvuče iz zaborava te da se u sjećanje prizovu njegovi akteri.

Potpisnik ovoga članka, kao koautor izložbe, zahvaljuje Mileni Žic, voditeljici malinskarske galerije, Robertu Antonu Kraljiću, općinskom načelniku, te Danielu Manzoniju, direkto-ru općinske Turističke zajednice, na iskazanom interesu da se izložba postavi u Malinskoj, mjestu iz kojega su davne 1914. godine u Veliki rat otišli prvi dubašljanski soldati.

Tvrtko BOŽIĆ ■

Izložba Otok Krk u Velikom ratu 1914. – 1918. otvorena je u malinskarskoj Galeriji sv. Nikole, u petak 22. ožujka. Time je Malinska postala peta lokacija na kojoj se na 45 panoa javnosti

prikazuje dramatika života Krčana u ratnom razdoblju te sudjelo-vanje na bojištima kao pripadnika austrougarskih vojnih snaga.

Izložba je koncipirana na način da se predoči dvostruku bor-bu kojoj je poveznica preživljavanje: na otoku i na bojištima od Soče i tirolskih Alpa do Galicije i Bukovine na istoku Europe. Autorski dvojac predstavljenih izložaka, Tvrtko Božić i Sergio Gobbo, poslužio se arhivskom građom pohranjenom u Državnom arhivu u Ri-jeci te njemačkim i austrijskim vojnim magazinima. Time je napravljen iskorak u osvjetljavanju jednoga zaboravljenog dijela novije krčke prošlosti koje je još dugo nakon svojega završetka opterećiva-lo njegove protagoniste.

Život vojnika na bojištu, njihova emocionalnih stanja i strahovi koje su do-življavali danas je u mnogi krčkim obite-ljima zaboravljena priča ili nikada nije niti bila ispričana. Stradalnici rata – ranjeni i bolesni, poginuli i umrli te ratni zaroblje-nici – zaslužili su da ih se sjetimo i poku-šamo umjesto njih ispričati njihovu ratnu priču i sudbinu. Zajedno s njima i njihove obitelji na otoku prolazile su iznimno teš-ko razdoblje obilježeno nestašicama hra-ne, gladovanjima, bolestima, odricanjima, raznim zabranama te sudjelovanjem u brojnim akcijama skupljanja na koje ih je država pozivala ili ih je prisiljavala u ime obrane Cara i Domovine.

Poginuli DubašljaniS područja tadašnje Općine Dubašnica u rat su odlazili

unovačeni muškarci nesvjesni patnje koja ih je čekala u rovovi-ma i blatu Galicije ili gotovo polarnim vremenskim uvjetima na alpskim uzvisinama iznad tri tisuće metara. Veliki broj njih vra-ćao se kući noseći trajni psihički ili fizički biljeg jednoga sulu-dog rata. Ali, mnogi se nikada nisu vratili. Broj poginulih Du-bašljana na bojištima Prvoga svjetskog rata još se uvijek istražuje. Prema dosadašnjim rezultatima svoj život položili su: Ivan Bogović (1893), Josip Bogović (1897), Izidor Grego Ružir (1897) iz Malinske, Josip Hržić (1887) iz Oštrobradića, Jure Hržić (1888) iz Svetog Ivana, Juraj Kraljić (1888) iz Svetog Ivana, Jure Kraljić (1892) iz Milovčića, Ivan Lenlić (1873) iz Sabljića, Ivan Milovčić (1896) iz Oštrobradića, Mate Milovčić (1882) iz Oštrobradića, Anton Mužina, Ivan Mraković (1876), Petar Mršić (1895), Anton Rušin (1896) iz Brsca, Pavao Smilo-vić (1896) iz Sabljića, Pave Sormilić (1873) iz Milovčića, Ivan Strilčić (1888) iz Strilčića, Pave Turčić (1885) iz Oštrobradića, Rudolf Ventin (1886) iz Malinske i Pavle Zurić (1881) iz Li-nardića.

■ S otvorenja izložbe

NAŠI ZVONI ■ 17

KULTURA

Dva predavanja o glagoljskoj baštini otoka Krka

■ Ivan Žgombić, Tomislav Galović, Ivan Tehomilić i Petar Tehomilić na Manhattanu u New Yorku

S dubašljanskim iseljenicima u New Yorku

Tijekom kraćega studijskog boravka u Sjedinjenim Ame-ričkim Državama članovi i suradnici Znanstvenog cen-tra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo pri Staroslaven-

skom institutu u Zagrebu – dr. sc. Elvis Orbanić (ravnatelj Dr-žavnog arhiva u Pazinu) i dr. sc. Tomislav Galović (docent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagre-bu) posjetili su i nekoliko dana boravili u New Yorku, u Astoriji, među našim krčkim iseljenicima, kod obitelji Petrice i Petra Te-homilića, inače predsjednika Dubašnica Social Cluba.

U organizaciji Hrvatske akademije Amerika, krovne znan-stvene, nestranačke i nepolitičke ustanove čija je zadaća istraži-vati i promicati hrvatsku povijest, jezik i kulturu, i koja okuplja intelektualce hrvatskoga podrijetla u SAD-u i Kanadi, odnosno njezina aktualnog predsjednika dr. iur. Johna P. Kraljica (koji je rođen u New Yorku, a otac mu je iz Omišlja), 11. prosinca 2018. godine u New Yorku održali su Tomislav Galović i prof. dr. sc. Željko Bartulović predavanje o našoj glagoljskoj baštini pod naslovom: Croatia’s Glagolithic Heritage. Prvi je nastupio preda-vanjem o hrvatskoj glagoljskoj baštini s posebnim naglaskom na glagoljske natpise i grafite, potom o hrvatskoj trojezičnoj i tropismenoj kulturi u srednjem vijeku te o životu i djelu akade-mika Branka Fučića (1920 – 1999). U osnovnim je crtama predstavio i izložbu Hrvatska glagoljica / Croatian Glagolitic Script postavljenoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu. Tom je prilikom i svim nazočnim podijeljeno 40-ak primjeraka ovoga kataloga koji je (posredstvom autora izložbe Sandija Antonca) osigurala NSK-a.

THE CROATIAN ACADEMY OF AMERICA INVITES YOU TO A SHORT DISCUSSION ON

CROATIA’S GLAGOLITHIC HERITAGE

TUESDAY, DECEMBER 11, 2018 AT 7 PMCOCKTAILS AND SNACKS PROVIDED

AT THE BRDAR PENTHOUSE 60 EAST 66TH STREET, MANHATTAN

THE DISCUSSIONS WILL BE LED BY EXPERTS ON THE TOPIC:

TOMISLAV GALOVIC

PROFESSOR AT THE FACULTY OF HUMANITIES AND SOCIAL SCIENCES AT UNIVERSITY OF ZAGREB

ŽELJKO BARTULOVICĊ

PROFESSOR AT THE FACULTY OF LAW AT THE UNIVERSITY OF RIJEKA

THE EVENT IS FREE BUT SPACE IS LIMITEDPLEASE RSVP AT RSVP@BRDAR.COM

Vjenčani, rođeni i umrliOd 4. prosinca 2018. do 29. ožujka 2019.

VJENČANI U OPĆINI MALINSKA-DUBAŠNICAMarina Pranjić i Damir FabijanićMarijana Šop i Ivan MedvedDavorka Hudorović i Ramo Begić

ROĐENI (U RIJECI) I UPISANI U MATIČNIM KNJIGAMALena Šustić, kći Jelene i Ivana iz ZidarićaEva Jozić, kći Sandre Jozić i Ivice Marića iz ŽgombićaDamjan Ljutić, sin Ive i Zorana iz MilovčićaUMRLI NA PODRUČJU OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA I/ILI POKOPANI NA GROBLJIMA U OPĆINI MALINSKA-DUBAŠNICAPavao Sormilić – Sabljići – Malinska, Novo grobljeMarija Hržić – Oštrobradići – Malinska, Novo grobljeMate Ključarić – Malinska – Beli, otok Cres* Viktor Herljević – Malinska – nepoznato mjesto ukopa*Damir Kauzlarić – Sveti Vid-Miholjice – Malinska, Novo grobljeMarija Jurković – Milovčići – Malinska, Staro groblje* osobe preminule u Malinskoj (u domovima za stare i nemoćne, turisti i sl.) – pokopani izvan Općine Malinska-Dubašnica Izvor: Evidencija Matičnog ureda Malinska i grobne evidencije

Drugo je predavanje održao prof. Bartulović koji je govorio o pravnom aspektu hrvatske glagoljske baštine – od Bašćanske ploče preko Vinodolskog zakonika do Krčkog ili Vrbanskog/Vrbničkog statuta. Nakon predavanja koja su nazočni vrlo pozor-no i zainteresirano pratili, slijedila su brojna pitanja iz publike. Voditelj predavanja i rasprave, i uopće poticatelj ovoga druženja, bio je John P. Kraljic dok je prostor za održavanje predavanja (Manhattan, NY) osiguran dobrotom gospođe Višnje Brdar.

Svima još jednom zahvaljujemo na dobrodošlici i gosto-primstvu, posebice našim krčkim iseljeničkim obiteljima u New Yorku: Tehomilić, Žgombić i Kraljić.

T. GALOVIĆ ■

VIJESTI

NAŠI ZVONI ■ 18

Maškarano petoletje završilo tradicionalnim dubašljanskim mesopustomPočetak ovogodišnjih dubašljanskih maškara

otvorili smo podizanjem mesopusta Dada Eskadrilića 26. siječnja u središtu Malinske.

Ovogodišnjem podizanju prisustvovale su nama drage gostujuće grupe iz Kraljevice, Omišlja, Pun-ta, Dobrinja i Sužana. Nakon podizanja mesopu-sta, općinski načelnik Robert Anton Kraljić pre-dao je općinski ključ meštru mesopusta Antoniju Oreškoviću. Nakon toga, uslijedila je zabava uz grupe Koktelsi i D’beni bend. U maškarano doba zabavljali smo se u šatoru na Markatu tri subote.

Prve subote prisustvovali smo maškaranoj za-bavi u Kastvu, a u nedjelju, 3. veljače, održali dječ-

■ Dubašljanski pirati na Riječkom karnevalu

U Malinskoj će se održati Ribarske večeriU organizaciji Udruge iznajmljivača Mali Dub, 6. srpnja i 23. kolovoza

Udruga iznajmljivača Mali Dub već dvije godine djeluje na području Općine Malinska-Dubašnica. Iznajmlji-vači, članovi Udruge, redovito se sastaju na skupština-

ma gdje se raspravlja o turizmu u Malinskoj te unaprjeđenju njegove kvalitete. S obzirom na to da je čovjek ključ uspjeha, organiziranjem raznih tečajeva i izobrazbom želimo osposo-biti naše iznajmljivače kako bi mogli što bolje funkcionirati u okvirima svoje turističke djelatnosti, ostvariti što bolju komu-nikaciju s gostima i time pružiti potpunu i kvalitetnu uslugu te poboljšati opći dojam cijele destinacije.

Nastavljajući s tečajevima stranih jezika, čiji je prvi dio – te-čaj njemačkog jezika, održan u Njivicama, Udruga Mali Dub organizirala je u suradnji s TZ općine Malinska-Dubašnica i TZ Omišalj-Njivice prvi put besplatan tečaj talijanskog jezika za iznajmljivače i sve ostale koji se bave turizmom. Tečaj je trajao od 19. ožujka do 19. travnja, odaziv je bio velik, ukupno 68 polazni-ka.

Organiziran je i tečaj za male iznajmljivače, pod nazivom Program za voditelje apartmana i kuća za odmor. Nastavljajući s tom izobrazbom, u svibnju ćemo ponuditi još i izobrazbu u programu e-Visitor, koji služi za prijavu i odjavu gosta.

Nekadašnje tradicionalne Ribarske večeri održavane srije-dom u sklopu ponude hotelskog grada Haludovo, bile su vrlo za-nimljive i namijenjene stranim turistima, gostima hotela, ali i do-maćem stanovništvu. I današnjem je naraštaju želja zbližavati se s turistima, posjetiteljima i slučajnim prolaznicima te ostvarivati to-

pliju atmosferu našega turističkog mjesta u kojem će se gost uvi-jek osjećati ugodno i rado mu se svake godine vraćati. Stoga po-novnim organiziranjem Ribarskih večeri namjeravamo oživjeti Malinsku i njezino središte, okupiti i spojiti turiste i mještane uz prigodnu glazbu i raznovrsnu ribarsku gastronomsku ponudu. Svrha je ponuditi nešto novo, a opet izvorno, poticati i zabaviti turiste i goste iznajmljivača te hotela. Cilj je postići obostrano za-dovoljstvo i time pridonijeti još uspješnijoj turističkoj sezoni.

Vraćanje tradicionalne Ribarske večeri mogla bi postati ubuduće ljetna tradicija u Malinskoj. Konkretno, za 6. srpnja i 23. kolovoza zamišljene su dvije takve večeri. Pod nazivom Back to the past Malinska – Povratak u prošlost Malinske, htjeli bismo gostima približiti prošla vremena u Malinskoj, glazbom i sli-kom, postavljanjem izložbe sa starim fotografijama iz Malinske koje sežu u duboku prošlost. Istodobno, tim događajem želimo dati naglasak upravo na 110 godina turizma našeg mjesta.

Udruga Mali Dub osnovana je radi okupljanja iznajmlji-vača, zaštite i promicanja zajedničkih interesa svih svojih čla-nica, unaprjeđenja turističke destinacije, gostoprimstva turista i podizanja kvalitete usluga u turizmu i smještaju. Istodobno, Udruga želi održavati i promicati stare običaje i kulturu. Sto-ga pozivamo sve općinske iznajmljivače da nam se pridruže i svojim idejama pridonesu našem cilju. Pristupiti Udruzi mo-žete jednostavnim ispunjavanjem prijavnice u TZ-u, ili na našoj Facebook stranici.

Gordana STANKOVIĆ ■

NAŠI ZVONI ■ 19

VIJESTI

Krk Hiking Adventure – upoznaj svoju okolinu, upoznaj sebe

Krk Hiking Adventure, odnosno avantura oko otoka Krka, projekt je mlade Krčanke Ive Šamanić Jureša, koja je zajedno s Nelom Dunato, Majom Krištafor i Rober-

tom Trmošljaninom odlučila ispričati priču otoka. Iva će od 4. do 12. svibnja hodati oko otoka Krka, gdje će putem video i fotomaterijala publiku upoznavati sa zanimljivim mjestima, lju-dima i običajima. Hodanje započinje i završava na Krčkom mo-stu. Na putu će je pratiti snimatelj, a Iva će intervjuima sa zani-mljivim sugovornicima – stanovnicima otoka i njegovim prija-teljima, upoznavati pratitelje s vrijednostima prirode koje „čo-vjek danas lako izgubi”.

Iva je obožavateljica prirode i svoje vrijeme rado provodi vani, a tako je i došla na ideju projekta. Ljudi danas maštaju o dalekim mjestima i destinacijama. Odlaze na daleke otoke, pe-nju se na Himalaju – dok zapravo ne znaju kakve ljepote imaju doma, ispred sebe. Kako bi osvijestila domaće ljude o ljepoti i vrijednostima prirode, Iva će obilaziti otok uz sâm rub kopna, tik do mora – koliko je to moguće s obzirom na teren. Kako bi označila prijeđeni put, koristit će GPS aplikaciju kojom će u svakom trenu biti satelitski praćena.

Cilj je projekta predstaviti otok Krk, promovirati otočne specifičnosti, ali i zdrav život i prehranu, kao i osvijestiti na bit-nost očuvanja okoliša. Na taj će način sjediniti sve ono što živi i vjeruje, a nada se tako motivirati i druge da se pokrenu i istraže svoju okolinu. Projekt su do sada podržali brojni volonteri i sponzori koji vjeruju u projekt i svojim znanjima i vještinama uvelike pomažu njegovu provedbu. Tim ambiciozno i vrijedno radi na projektu te im želimo puno uspjeha.

https://www.facebook.com/Krk-Hiking-AdventureM. K. ■

Najavljujemo, 4. svibnja na Krčkom mostu

■ Iva Šamanić Jureša (Snimio Srđan HULAK)

ju redutu u šatoru. Dana 9. veljače zabavili smo se uz Night Express, a tjedan dana kasnije go-stovali u Driveniku. Idućeg vikenda održana je treća i posljednja maškarana subota uz nastup grupe Mambo Kings.

Tijekom cijeloga ovoga maškaranog „cirku-sa”, naporno se radilo na alegorijskim kolima. Posljednje subotnje ludilo obilježili smo zaba-vom uz Retro party. Napokon je došao dan kada se sav trud oko karnevala isplatio, pridružili smo se Riječkoj međunarodnoj povorci pod maskom Dubašljanski pirati.

Ovo maškarano petoletje priveli smo kraju tradicionalnim dubašljanskim mesopustom. Po-vorka je krenula iz Sv. Vida s početkom u 9 sati u kojoj je sudjelovalo mnogo traktora. Priveli smo je kraju tradicionalnim čitanjem teštamenta i osudom Dada Eskadrilića za sve loše što se zbilo u protekloj godini. Zadnji čin maškarano-ga „cirkusa” obilježili smo paljenjem mesopusta te vraćanjem općinskog ključa načelniku.

Ovim putem htjeli bismo se zahvaliti Op-ćini Malinska-Dubašnica, Turističkoj zajednici te svim našim sponzorima koji su nam na bilo koji način pomogli da i ove maškare privedemo kraju.

Antonio OREŠKOVIĆ ■

Fešta od siraU Dubašnici se tradicionalno svake godine obilje-

žava i slavi blagdan uzašašća Kristova – Sensa, koja započinje svečanom misom u župnoj crkvi u

Bogovićima, nakon koje se održava utrka za sirom. Riječ je o kratkom sprintu na 200 metara ispred župne crkve sv. Apolinara, kojom prigodom pobjednik dobiva, a što drugo, nego sir.

Ta manifestacija u narodu jednostavno nazvana Teć za sir, slovi kao fešta od sira na kojoj domaćini i gosti imaju priliku kušati specijalitete od domaćega ovčjeg sira lokalnih ugostitelja, doživjeti stare običaje i zabaviti se uz prigodni program te odličnu gastronomsku ponudu na rivi u Malinskoj.

I ove godine – 30. svibnja, posjetit će nas prijatelji iz zbratimljenih općina Poljske, Njemačke, možda Francu-ske, te iz slovačke Općine Fulianka sa svojim poznatim folklorom Šarišan iz Prešova.

Stoga vas pozivamo da i ove godine sudjelujete na Danima sira u Malinskoj i zabavite se s nama.

Ivana DUBROVIĆ ■

Sensa – 30. svibnja

VIJESTI

NAŠI ZVONI ■ 20

Slavonski su proizvodi prezentirani našim ugostiteljima

Posljednje subote mjeseca ožujka održana je u hotelu Ma-lin prezentacija slavonskih proizvoda, namijenjena ugo-stiteljima Općine Malinska-Dubašnica, koju su organizi-

rali predstavnici tvrtke Agro-klaster d. o. o. iz Vinkovaca.Agro-klaster d. o. o. sjedinjuje brojne OPG-ove Vukovar-

sko-srijemske županije, radi što bolje promidžbe i plasmana njihovih proizvoda na hrvatsko tržište. Sastoji se od šest podklastera – proizvođača mesa i mesnih proizvoda, sira, voća i voćnih proizvoda, jaja, lubenica te orašastih proizvoda. Takav je primjer udruživanja jedinstven u Hrvatskoj, a nastao je, među ostalim, i kao posljedica velikih iseljavanja te bi trebao poslužiti i kao model za bolju zaposlenost u Slavoniji. Veliku bi ulogu u tom projektu trebao imati hrvatski turizam na način da domaći ugostitelji i hoteli otkupljuju slavonske proizvode.

Prezentaciju su otvorili pozdravnim riječima predstavnici hotela Malin, vlasnik hotela Nikola Turčić i direktor Nediljko Vučetić. Prisutnima su se obratili i Ivana Dubrović, predstavnica Općine Malinska-Dubašnica, Zdenko Podolar, direktor Agro-klastera i Tanja Cirba, načelnica Općine Lovas. Svakako valja na-pomenuti kako Agro-klaster ima veliku podršku svoje županije te se prezentaciji odazvao i župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić koji se također s nekoliko riječi obratio skupu.

Izloženi proizvodi plijenili su pažnju prisutnih, a nakon održane prezentacije slijedila je degustacija jela koja su pripre-mili članovi udruge kuhara Vukovarsko-srijemske županije predvođeni predsjednikom Jozom Galeom.

Ugostitelji naše Općine koji nisu mogli prisustvovati pre-zentaciji, a zainteresirani su za moguću suradnju s Agro-klaste-rom, to mogu učiniti putem telefona 032/344-050 ili e-maila:  ak.tajnistvo@gmail.com.

Nakon prezentacije, delegacija Općine Lovas sastala se u Općini Malinska-Dubašnica s načelnikom Robertom Anto-nom Kraljićem i općinskim dužnosnicima na temu obilježava-nja 10 godina prijateljstva ovih dviju općina čija će se središnja proslava održati u Lovasu potkraj rujna ove godine.

Nediljko VUČETIĆ ■

Sadnja maslina na starinski način – od batice

Mi maslinari svjedoci smo da se zadnjih godina više sade kupljene sadnice iz uvoza, nego naše autohtone sorte. Nažalost, u Hrvatskoj niti jedan rasadnik ne proizvodi

sorte maslina koje su izvorno s otoka Krka pa ih se ne može niti kupiti. Upravo zato bih nešto napisao o sadnji maslina na starin-ski način – od batice.

Ako želimo uspješno uzgojiti novo stablo od batice, za to su nam potrebni sikira, pikun, a često i motorna pila. Prigodom oda-bira batice, moramo obratiti pažnju da je zdrava, u dobroj kondi-

ciji, da raste iz panja, ili guke stare masline, i čim više iz zemlje. Kada se odvajaju batice od matičnog stabla pomoću navedenih alatki, najbitnije je da ta batica na sebi ima čim više formiranih vlastitih žila. Ako se ko-jim slučajem odlomi baticu bez žila, ona se nikada neće razviti i ostat će zakržljala.

Nakon što ste baticu odvojili, potrebno je odrezati sve grane i li-stove na njoj te pustiti samo buduće deblo. Zbog slabog korijenja, kada biste pustili listiće i grane došlo bi do dodatnog opterećenja pa bi se batica s vremenom osušila.

Baticu se može posaditi u važ (plastični kontejner za sadnju). Tom je prigodom dobro napraviti mješa-vinu zemlje, humusa i finoga pijeska. Danas na tržištu postoje i hormon-ska sredstva za ožiljavanje drvena-stih biljaka koja pospješuju ožiljava-nje pa ih je poželjno koristiti. Tako pripremljena i posađena batica, ako

je sađena u važ, nakon godinu dana sadi se u zemlju. Ako ste pa-žljivo odabrali dobru baticu, ona neće rastom zaostajati za kuplje-nom sadnicom.

Baticu je potrebno redovito zalijevati, pogotovo u ljetnim mjesecima. Može ju se saditi i izravno u zemlju, u budući masli-nik, ali u tom slučaju mora ju se stalno zalijevati.

Osim sadnje batice, maslinare često zanima kako mogu presaditi staro stablo masline, a da se uspješno primi? Jako je važno prilikom presađivanja takvog stabla da stroj koji je iskapa čim manje ošteti korijenov sustav. Ali bitno je, kao i kod batice, ukloniti svu lisnu masu s debla i sve grane. Mogu se ostaviti samo tri do četiri primarne grane od kojih će se poslije formira-ti krošnja, ali i te grane treba odrezati na najveću dužinu pola metra od debla. Ljudi u ovom slučaju najčešće ostave dosta gra-na i zelene mase na stablu, ali takvo se stablo neće dobro ukori-jeniti te će godinama stagnirati i neće se razviti u zdravo stablo.

Sve ove radnje najbolje je obavljati u hladnijim mjesecima dok su stabla masline u potpunom mirovanju. Nadam se da će ovi savjeti koristiti i da će barem neki maslinari pokušati uzgojiti svoje prvo stablo autohtone krčke sorte.

Branko JUD ■

Savjet U hotelu Malin

■ Detalj s prezentacije slavonskih delicija

■ Batica

NAŠI ZVONI ■ 21

VIJESTI

Svakodnevne protupožarne ophodnje u ljetnim mjesecimaNapokon je došao i taj, za nas vatrogasce dugo očekivani

dan – 28. prosinca 2018. godine, kada je održana osni-vačka skupština na kojoj je osnovano Dobrovoljno va-

trogasno društvo Malinska-Dubašnica. Za predsjednika druš-tva izabran je Goran Grubišić, čije će nam znanje i iskustvo biti od neprocjenjive koristi. Za one koji ne znaju Gorana, dovoljno je reći da je trenutno zamjenik zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Krk, dok je prije toga bio zapovjednik Vatrogasne po-strojbe zrakoplovne luke Rijeka u Omišlju.

Zapovjednik DVD-a Malinska-Dubašnica postao je Ma-rio Mihaljević, a njegov je zamjenik Antonio Žgombić. Time je učinjen prvi mali korak u našem, nadamo se budućem dugom i uspješnom djelovanju na korist čitavoj zajednici.

Kako novi sustav organizacije zahtjeva dodatna stručna usavršavanja, tako se možemo pohvaliti da se i na tom planu radi uspješno. Četvero je naših članova završilo stručno usavrša-vanje i steklo zvanje vatrogasac prve klase. To su Antonela Baj-čić, Laura Ljubić, Igor Šustić i Mario Mihaljević, a uskoro slije-di i državni stručni ispit za vatrogasce s posebnim ovlastima.

Na svečanoj sjednici, 22. ožujka, doneseni su financijski plan i plan rada društva kojima je predviđeno održavati brojne aktiv-nosti, prije svega u preventivnim protupožarnim akcijama. Među ostalim, već četvrtu godinu zaredom provode se svakodnevne protupožarne ophodnje i 24-satno dežurstvo u ljetnim mjeseci-ma, od 1. lipnja do kraja rujna. Te su ophodnje dosad polučile

Osnovano je Dobrovoljno vatrogasno društvo Malinska-Dubašnica

odlične rezultate o čemu svjedoči podatak da je godišnje izdano više od 20 opomena za opasno i nedopušteno loženje vatre na otvorenom, pri čemu valja imati na umu da je svako takvo loženje vatre moglo izazvati požar. Ovdje se moram zahvaliti svim odgo-vornim stanovnicima naše Općine koji su dojavljivali mjesta na kojima se vide otvorene vatre. To se osobito odnosi na voditelje brodica koji su s mora vidjeli i dojavili loženje vatre na predjelu Sv. Martin i na Rajskoj cesti, čime su nam olakšali posao te se nadam da ćemo i ubuduće nastaviti s ovakvom hvalevrijednom suradnjom. U planu rada društva je i nastavak suradnje s Turistič-kom zajednicom Općine kojima kao i uvijek stojimo na raspola-ganju za sve događaje: osiguranja biciklijada, vatrometa i sl, kao i suradnja s našim komunalnim društvom na čišćenju biciklističkih i pješačkih putova. Mislili smo i na naše najmlađe; predviđamo započeti raditi s djecom i mladeži kojima ćemo se predstaviti u povodu Dana zaštitnika vatrogasaca – sv. Florijana, kada namje-ravamo posjetiti vrtić i osnovnu školu.

Na svečanoj sjednici dodijeljeno je priznanje Općini Ma-linska-Dubašnica i općinskom načelniku Robertu Antonu Kra-ljiću za poseban doprinos u razvoju vatrogastva na području Općine. Odlučeno je da se svim darovateljima koji su proteklih

■ S izborne skupštine DVD-a Malinska-Dubašnica

godina pomagali u nabavci opreme i radu društva dodijele za-hvalnice. To su Aliji Nagib, Beyden d. o. o, Bife Volta, Jelena Brusić, G. P. P. Mikić d. o. o., Gogo global d. o. o, Radovan Granolić, Ivanova projekt d. o. o. Kavazović-limar d. o. o, Kono-ba Nino, Kuskova d. o. o, Lit Malinska d. o. o, Mjesni odbor Porat – Vantačići, Nikoloskaya d. o. o, Obrt Legići, Servis brod-skih motora Lovro, Sori j. d. o. o, Šantek d. o. o, Vanai d. o. o, Vavra d. o. o. i DVD Vrbovsko. Ovim putem im od srca zahva-ljujemo te pozivamo i ostale da se priključe. Podršku našem radu došla su nam pružiti prijateljska društva od kojih, uz otoč-na društva valja izdvojiti DVD grada Vrbovsko koje je uz pri-godan poklon doniralo i poklon-bon za nabavku nove opreme. Članovi DVD-a Sveti Ilija pokraj Varaždina nisu zbog poslov-nih obveza mogli prisustvovati sjednici, ali su nas zato posjetili u nedjelju 24. ožujka kada su nas razveselili svojim domaćim delicijama na susretu u uvali Sv. Martin gdje smo dogovorili buduću suradnju. Na kraju, pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže i postanu ponosni članovi vatrogasne obitelji.

Zapovjednik DVD-a Malinska-Dubašnica Mario MIHALJEVIĆ ■ ■ Kontrolirano spaljivanje kao dio preventive

NAŠI ZVONI ■ 22

PROŠLOST

Zvonik stare crkve sv. Apolinara – nijemi i vjerni svjedok minulog vremena i života

U povodu 400 godina dovršetka gradnje zvonika (1618 – 2018)

Piše dr. sc. Anton BOZANIĆ

Upravo se navršilo četiri stotine godina od dovršetka grad-nje zvonika stare župne crkve sv. Apolinara koji se danas nalazi usred staroga dubašljanskog groblja, bez crkve uz

čiji je sjeveroistočni rub bio prigrađen, a poslije rušenja crkve ostao je sam-samcat i svojim izgledom dominira širim prostorom. Pre-krasni kameni zvonik, remek-djelo domaćeg graditeljstva 17. sto-ljeća, odolijevajući svim vremenskim nepogodama minulih stolje-ća sačuvao je do danas svoju stabilnost, sklad i ljepotu. Svojim po-stojanjem on sâm najbolje priča svoju životnu priču. Stoga zavrje-đuje da se ovom prigodom malo zaustavimo na njemu.

Stara župna crkvaNije nam do kraja poznato kako je izgledala stara duba-

šljanska župna crkva jer je više nema, a na njezinom su mjestu danas groblje i grobno spremište. Ipak po sačuvanim uočljivim temeljima na groblju, tragovima na zvoniku koji je bio prilju-bljen uz crkvu i ponajviše na temelju pronađene ucrtane skice crkve u starim katastarskim mapama, može se stvoriti jasnu sli-ku o dimenzijama nekadašnje crkve. Stara crkva sv. Apolinara bila je prostrana. Njezine su vanjske mjere: dužina oko 20 me-tara, širina oko 14,50 metara, a visina bočne strane bila je oko osam metara, dok je središnji dio bio znatno viši. Površinski je bila nešto manja od župne crkve u Bogovićima, ali dovoljno ve-lika jer su u njoj postojala dva oltara današnje župne crkve. Ima-la je pravokutni izgled, a prostirala se svojom dužinom desetak metara od ulaza u današnje groblje do sredine zvonika, dok je

širinom išla desno od zvonika. Zauzimala je položaj istok-za-pad, a ulazna su vrata bila, kako se razabire iz katastarskog tlo-crta, desetak metara od današnjeg ulaza u groblje. Osim glavnih vrata, imala je i dva pobočna ulaza. Na prostoru s desne strane crkve, dvadesetak metara niže, nalazila se je prostorija, tzv. dese-tinac, gdje se skupljala uobičajena desetina za crkvene potrebe. Razvaline stare zgrade naziru se još i danas u obraslom šikarju.

Prigrađen zvonik uz sjeveroistočni rub crkveUz sjeveroistočni rub crkve sagrađen je zvonik od majstor-

ski obrađenoga tesanoga domaćeg kamena. U njegovom građe-nju vide se elementi gotičkog sloga, posebice u stupovima dvo-dijelnoga prozorskog otvora ili bifore na najvišem katu, tamo gdje su stajala zvona. Ako uspijemo iščitati izblijedjela glagolj-ska slova-brojeve, na jugozapadnom hrptu zvonika, saznat ćemo godinu kad je dovršena gradnja: 1618. Povijesni spisi zabilježili su njegove vrsne graditelje, Dubašljane i Cresane. Bili su to: meštar Anton Sablić, meštar Matijie Muškatel s Cresa, meštar Luka Mladenac, meštar Lodoviko Zidarić. Zvonik je sagrađen zauzi-manjem dubašljanskog plovana Grgura Šabalje i uz njegov osobni doprinos od tisuću zlatnika.

Izgled zvonikaZvonik, sačuvan do danas, kvadratnog je tlocrta, vanjskih

mjera u prizemlju 7 x 7 metara. Izbočeni kameni rubovi dijele njegovu visinu u četiri nejednaka kata. Do prvoga izbočenog ruba zidovi idu ukoso, pa zvonik u donjem dijelu poprima piramidalni izgled, a zatim se, ponešto sužen, ravno penje prema visini. Na svakom su katu mala prozorska okna, dok se na najvišem katu sa sve četiri strane nalaze lijepi dvodijelni otvori ili bifore. Nekada je vrh zvonika završavao kvadratnom piramidom, ali ju je srušio grom pa je poviše najvišega izbočenoga kamenog ruba zvonik pokriven prije osamdesetak godina ravnom betonskom pločom pa izgleda kao da nije dovršen. Nakon rušenja crkve, uz zvonik je dograđena prostorija za grobno spremište koja, iako s jedne stra-ne predstavlja znakovit stil domaće gradnje sredine 19. stoljeća, s druge strane djelomično narušava izgled i sprječava da dođe do izražaja drevni zvonik u punoj ljepoti i skladu.

Usamljeni i nijemi svjedokRušenjem stare župne crkve sv. Apolinara 1855. godine

uništen je vrijedan spomenik srednjovjekovne crkvene i kultur-ne graditeljske baštine ovoga kraja, a vjernicima Dubašnice oduzet vidljivi spomen na bogoslužni prostor predaka. Odnese-na je njezina građa, a vrijedni sadržaji ugrađeni su u novu crkvu u Bogovićima. Ostao je prekrasni kameni zvonik posred starog groblja. Kada je podignut, zvonik je bio prigrađen uz nekadaš-nju župnu crkvu, a zvuk njegovih zvona prizivao je vjernike na liturgijska slavlja. Danas je usamljeni i nijemi, ponosni i vjerni svjedok minulog vremena i života. Odbrojava puna četiri stolje-ća svojega postojanja.

NAŠI ZVONI ■ 23

ŠKOLA

Djeca su se vrijedno pripremala za natjecanjaOsnovna škola Malinska-Dubašnica

Od početka školske godine učenici naše škole sa svojim mentorima vrijedno su se pripremali za natje-

canja iz određenih predmeta na školskoj razini, a poneki i na županijskoj razini. Učenicima čestitamo na trudu i radu te objavljujemo njihove rezultate i fotografije.

Hrvatski jezik

Slijeva nadesno, mentorica Petrica Mra-kovčić, Pavla Matković (7. b), Lara Vrgoč (7. b), Katarina Lesica (7. b), Karolina Kraljić (8. a) i Laura Božić (8. a)

Mentorica Marija Iličić i Manuela Barbiš (8. b)Na Županijskom natjecanju iz Hrvatskog jezika sudjelovala je Laura Božić i osvojila 9. mjesto.

Povijest

Slijeva nadesno, Laura Božić (8. a), Lore-na Brnica (7. a), Matija Juroš (7. b), Josip Filipović (7. b) i mentor Denis BuljatNa Županijskom natjecanju sudjelovala je učenica Laura Božić i osvojila 2. mjesto.

Lidrano

Slijeva nadesno, mentorica Simona Ša-manić, Ivan Žužić (7. a), Sara Cvrtila (5. a), Dominik Mešić (8. a) i mentorica Petrica Mrakovčić

Fizika

Slijeva nadesno, Matija Badurina (8. a), Karolina Kraljić (8. a), mentor Luka Savin

Geografija

Slijeva nadesno, Mia Lukić (7. b), Pavla Matković (7. b), Lara Vrgoč (7. b), Leona Karabaić (6. a), Katarina Lesica (7. b), Mara Turčić (8. b) (gornji red); Mia Žužić (5. a), Toni Šamanić (6. a), Jakov Babić (6. a), Laura Kraljić (6. b), Petra Turčić (6. b), Lucija Gajzler (6. b), Karolina Kra-ljić (8. a) i Laura Božić (8. a), s mentori-com Ljiljanom Cuculić-Pavlić (donji red)Na Županijskom natjecanju iz Geografije sudjelovale su Mia Žužić – 7. mjesto, Le-ona Karabaić – 6. mjesto, Katarina Lesica – 2. mjesto i Laura Božić – 3. mjesto.Učenica Katarina Lesica predložena je za Državno natjecanje iz Geografije.

Informatika

Slijeva nadesno, mentorica Alenka Žužić, Teo Komadina (5. b), Ivan Bogović (5. b), Lucija Linardić (6. b), Katarina Lesica (7. b), Karolina Kraljić (8. a), Matija Ba-durina (8. a) (gornji red); Mia Žužić (5. a), Nikola Kovačić (5. b), Josip Komadina (5. b), Dominik Lesica (5. b), Petra Turčić (6. b), Laura Božić (8. a) (donji red)Na Županijskom natjecanju sudjelovali su sljedeće učenici: Mia Žužić koja je osvoji-la 2. mjesto, Lucija Linardić 6. mjesto i Matija Badurina 3. mjesto.

Matematika

Slijeva nadesno, Mia Lukić (7. b), Lara Vrgoč (7. b), Matija Badurina (8. a), An-dro Babić (8. b), Mara Turčić (8. b), men-torica Anita Čemeljić-Karabaić, mentori-ca Iva Spiciarich, mentorica Sonja Rode Mrakovčić (gornji red); mentorica Marti-na Bambić, Zara Burnić (6. a), Nika Ma-slać (6. a), Pavla Matković (7. b), Katarina Lesica (7. b), Ivan Bogović (5. b), Domi-nik Lesica (5. b), Mia Žužić (5. a) (srednji red); Lovro Ćuk (4. a), Frane Gauš (4. b), Gloria Rošić (5. a), Nikša Grahovac (5. a), Pavle Žužić (4. b), Adrian Šakić (4. b), Nikola Kovačić (5. b) (donji red); Nina Ši-mić (4. b), Paola Ivana Medved (4. b), Iva Turčić (4. a), Mihaela Turk (4. b) (sjede) Na Županijskom natjecanju sudjelovali su sljedeći učenici: Pavle Žužić koji je osvo-jio 6. mjesto, Dominik Lesica 16. mjesto i Mia Žužić 14. mjesto.

ŠKOLA

NAŠI ZVONI ■ 24

Biologija

Slijeva nadesno, Dominik Mešić (8. a), mentorica Renata Pavletić, Matija Badu-rina (8. a)

Engleski jezik

Slijeva nadesno, mentorica Andrea Fugo-šić Bagara, Karolina Kraljić (8. a), Laura Božić (8. a), Dominik Mešić (8. a)Na Županijskom natjecanju sudjelovala je učenica Karolina Kraljić i osvojila 3. mjesto.

Robotika

Slijeva nadesno, Dominik Novak (3. b), Lucija Dundović (4. a), mentorica Ivana Mišković, Mia Manestar (4. a), Jelena Dundović (4. a). Mentorica Sanja Špalj nije na fotografiji.

Vjeronauk

Slijeva nadesno, Lara Vrgoč (7. b), Kata-rina Lesica (7. b), Pavla Matković (7. b), Matija Juroš (7. b), mentor Božidar Vola-rić. Na fotografiji nije Mia Žužić (5. a).Navedeni učenici sudjelovali su na Vjero-naučnoj olimpijadi u Krku gdje su osvojili 4. mjesto.

Međunarodno natjecanje iz informatike i računalnog

razmišljanja – Dabar

Slijeva nadesno, Ivan Bogović (5. b), Ka-tarina Lesica (7. b), Laura Božić (8. a), Lucija Linardić (6. b), Karolina Kraljić (8. a) (gornji red); Petra Turčić (6. b), Do-minik Lesica (5. b), Nikola Kovačić (5. b), Jakov Babić (6. b) (donji red). Mentorica Alenka Žužić nije na fotografiji.

Natjecanje mladih Hrvatskoga Crvenog križa

Slijeva nadesno, Petra Turčić (6. b), Lara Vrgoč (7. b), Mia Lukić (7. b), Laura Kra-ljić (6. b), Lucija Linardić (6. b), Iva Sta-ničić (6. b), Katarina Lesica (7. b), mento-rica Mateja Šustić.Navedene učenice osvojile su 1. mjesto na međuškolskom natjecanju mladih Hrvat-skoga Crvenog križa.

Šah

Slijeva nadesno, voditelj školskog kluba Zoran Sekovanić, Daniel Lončar (8. a), Mia Lukić (7. b), Nikola Kovačić (5. b), Matija Badurina (8. a), mentor Zdenko Jurković.Na školskom prvenstvu Primorsko-go-ranske županije sudjelovale su Mia Lukić, Lorena Brnica (7. a), Petra Turčić (6. b) i Ilina Lukić (5. b) te osvojile 3. mjesto. Učenici Matija Badurina, Daniel Lončar, Nikola Kovačić i Kristian Kobrehel (7. a) osvojili su 5. mjesto.

Na 1. Kadetskoj šahovskoj ligi – Zapad (Primorsko-goranska, Istarska i Ličko-senjska županija) sudjelovali su učenici Mia Lukić, Nikola Kovačić, Daniel Lon-čar, Matija Badurina te su trenutno na 3. mjestu.

Tekst i fotografije Andrea LUKAJIĆ i Matea MRAKOVČIĆ KOSIĆ ■

Dan ružičastih majica – 27. veljače

■ DA – prijateljstvu, osmijehu, pomaganju, toleranciji...

ŠKOLA

NE – bilo kojem obliku vršnjačkog nasiljaDan ružičastih majica – 27. veljače

I ove smo godine obilježili Dan ružičastih majica. U srijedu, 27. veljače, pridružili smo se brojnim mladima diljem svijeta koji su toga dana, noseći  ružičasto, odlučno rekli NE bilo

kojem obliku vršnjačkog nasilja, svjesni koliko radosti i ljepote donose ljubaznost, osmijeh, zagrljaj, prijateljstvo i lijepa riječ. Pink Shirt Day – Dan ružičastih majica, u Republici Hrvatskoj obilježava se od 2014. godine, tradicionalno svake zadnje srije-de u mjesecu veljači. Začetnik ideje o obilježavanju ovog dana u Hrvatskoj je CEPN, Centar za edukaciju i prevenciju nasilja. Ideja je nastala u Kanadi, u znak protesta na incident nasilja koji se dogodio u školi u Novoj Scotiji 2007. godine. Tada je jedan dječak obukao ružičastu majicu u znak podrške svojoj bo-lesnoj majci. Iako je njegova gesta bila solidarna, samo zbog ru-žičaste majice dječak je bio izvrgnut uvredama i izrugivanju, a zatim i fizičkom nasilju svojih vršnjaka. Sljedećeg su dana broj-

ni učenici došli u školu u ružičastim majicama, u znak podrške prijatelju u njegovoj nakani, osuđujući na taj način vršnjačko nasilje.

Naša škola obilježava Dan ružičastih majica posljednje če-tiri godine, a ove smo ga godine obilježili brojnim aktivnostima: izrađivani su prigodni panoi, održane razne prezentacije i radi-onice o prevenciji vršnjačkog nasilja te podizanja svijesti o važ-nosti tolerancije.

Učenici mlađih razreda, sa svojim učiteljicama, obilježili su Dan ružičastih majica zajedničkim školskim satom u sportskoj dvorani koju su ispunili veseljem, radosnim osmijesima, plesom i svojim velikim srcima te zajedno rekli: NE – vršnjačkom nasi-lju, ali istodobno DA – prijateljstvu, osmijehu, pomaganju, tole-ranciji, zagrljaju, ljubavi i zajedništvu.

Tekst i fotografije Alenka ŽUŽIĆ ■

Put popraćen optimizmom i pjesmomUčenici osmih razreda boravili su 26. i 27. veljače u heroj-

skom gradu Vukovaru, na terenskoj nastavi iz povijesti koju za sve osmaše u Republici Hrvatskoj organizira Jav-

na ustanova  Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar. Osmaši su posjetili Vukovar u pratnji ravnateljice Nedeljke Tur-čić i svojih razrednika Andree Fugošić-Bagara i Luke Savina.

Okupili smo se na autobusnoj stanici Štaciji oko 5:15 i ne-strpljivo čekali autobus. Kada je autobus napokon došao, i kada smo se smjestili na udobna sjedala, zabava je počela. Cijela vožnja bila je popraćena pjesmom i vedrim duhom, a društvo su nam činili učenici iz osnovnih škola Punat i Vrbnik. Zabavljali smo se, pjevali, a neki su čak i zaspali. Stigli smo oko 11:30 u Vukovar, gotovo na vrijeme za ručak u restoran blizu vojarne. Tamo smo razgovarali i družili se. Nakon ukusnoga ručka, uputili smo se u vojarnu gdje smo imali dva jako zanimljiva predavanja. Potom smo se smjestili u sobe i ostavili prtljagu. Slijedila je vožnja bro-dom po prekrasnom Dunavu. Zaista nas je Dunav oduševio, tiha i skromna rijeka čiji se tok isprepleće poput sudbina. Neki su izašli na krmu broda gdje su mogli udahnuti svježi zrak i osjetiti opojni miris „lijepoga plavog Dunava”. Nakon što smo sišli s bro-da, krenuli smo u kratku šetnjicu po Vukovaru te smo se svi za-jedno fotografirali kod križa na ušću Vuke u Dunav. Prošetali

Osmaši u Vukovaru

smo Vukovarom i vratili se u vojarnu laganim koracima. Čim smo stigli, odmah smo se započeli pripremati za izlazak u disko na luksuznom, prostranom brodu. Zaista je bilo fantastično. Na-kon diska vratili smo se u hotel, družili do 23 sata, jer su se tada gasila svjetla, pa je svatko trebao biti u svojoj sobi.

Sljedeće smo jutro nakon doručka razgledavali znamenitosti grada Vukovara. Posjetili smo Vukovarsku bolnicu, Memorijalno groblje, Spomen-dom Ovčaru, Spomen-dom hrvatskih branite-lja te polje Ovčaru gdje smo se pomolili za žrtve strašnoga Do-movinskog rata. Imali smo predavanje i o miru u rodnoj kući La-voslava Ružičke te na kraju kviz koji se sastojao od dvadesetak pitanja kojima se provjeravalo znanje učenika o Domovinskom ratu. Luka Petar Bogović i Niko Gajzler predstavljali su našu školu te osvojili 3. mjesto. Oko 16:00 krenuli smo prema Malin-skoj, a cijeli je put bio popraćen optimizmom i pjesmom. U ka-snim večernjim satima ugledali smo naš dom, našu predivnu Ma-linsku. Posjet Vukovaru ostat će nam u lijepom sjećanju. Tek kada smo posjetili Vukovar, shvatili smo kako smo sretni što ne živimo u strahu, mržnji i ratu. Shvatili smo da čovjek mora biti pošten, ponosan i hrabar jer to čini čovjeka. Vukovar nas je naučio da moramo voljeti i poštovati svoju domovinu.

Dominik MEŠIĆ (8. a) ■ ■ Osmaši na Memorijalnom groblju

NAŠI ZVONI ■ 25

ŠKOLA

NAŠI ZVONI ■ 26

Bodulske štorijePripreme za događaj kojim svečano zaključujemo kalen-

darsku godinu započele su i puno prije rujna protekle go-dine, što najbolje zna naša učiteljica Ivona Dundović-

Ljutić koja je i 2017. godine bila idejna začetnica i voditeljica projekta tradicionalnoga božićnog koncerta.

Sadržajno i tematski ostali smo u Dubašnici. Učiteljica Ivo-na Dundović-Ljutić osmislila je dramsku igru  Bodulske štori-

Izvedena dramska igra

Malići na riječkom KorzuZavršilo je karnevalsko ludilo

je  koju je uz stručno vodstvo učiteljica Marije Iličić i Petrice Mrakovčić uprizorilo više od 50 naših vrijednih i talentiranih učenika. Veliki zbor uveselio je sve one željne glazbe. Polaznice Modnog dizajna sigurnim su korakom koračale dvoranom noseći kreacije s motivima glagoljskih slova, a svoje vještine pokazali su mali i veliki hip-hoperi. Naši voditelji Mia Lukić i Matija Badu-rina, poput pravoga televizijskoga voditeljskog para, vodili su nas programom, od dramske igre do važnog trenutka koji su svi uče-nici željno iščekivali – predstavljanje kalendara za 2019. godinu koji se kao i svake godine tiska u suradnji s tvrtkom G. P. P. Mi-kić. Taj je događaj vodio učitelj Predrag Znaor. Prigodne je po-klone učenicima u ime tvrtke uručila Lucija Babić.

Ove su godine učenici za kalendar pripremili likovne i lite-rarne radove motivirane tradicijom ovoga kraja i spoznajama o tome kako se nekada u Dubašnici živjelo. Nagrađeni su: Vita Čutul, Leo Kraljić, Lea Majstorović, Matija Čajić, Mara Bogo-vić, Toni Karabaić, Antonio Lesica, Mihaela Turk, Andre Šakić, Paola Ivana Medved, Leona Karabaić, Valentina Dujmović, Lucija Linardić, Lucija Gajzler, Laura Kraljić, Matija Juroš, Danko Orlović, Lara Vrgoč, Luka Bajčić, Kristian Kobrehel, Ivan Žužić i Dominik Mešić.

U pripremi i provedbi projekta sudjelovali su gotovo svi djelatnici škole te naši sumještani koji su uvijek spremni za su-radnju i uz koje uvijek uspijemo vjerno prikazati tradiciju duba-šljanskoga kraja. Hvala svima!

Tekst i fotografija Simona ŠAMANIĆ ■

Ovogodišnje dugo karnevalsko razdoblje otvorili smo 3. veljače u velikom maškaranom šatoru u Malinskoj. Održana je dječja reduta za naše učenike koji su šato-

rom vladali kao superjunaci, princeze, vještice, nogometaši, na-vijačice, gusari, razne životinje, pospanci u pidžamama, liječnici, hipiji, likovi iz filma Briljantin, bebe, zaštitari… Animatorice iz igraonice Zvrk, maskirane u gusarice, različitim su igrama za-bavljale sve male maškare željne zabave, a dečki iz Dua Dani pobrinuli su se za glazbu.

Sljedeća stanica bila je Dječja povorka Riječkog karnevala, 16. veljače, osma na kojoj je sudjelovala maškarana grupa naše škole. Ove smo se godine maskirali u maliće, mitska bića iz du-bašljanske narodne predaje, odjevena u crveno i slična patuljci-ma. Plašili su ljude i radili im dešpete, ali iako su bili vragolasti, vjeruje se da nisu bili zli. Toga se dana i zima odlučila maskirati u proljeće jer je vrijeme bilo predivno, pravo proljetno. Pridruži-li smo se mnoštvu malih maškarica koje su na rivi strpljivo če-

kale svoj red za povorku. Mnogi su nas promatrali sa zanima-njem i raspitivali se što naša maska predstavlja. Neumorno smo plesali i skakali te tako došli do kraja karnevalske rute gdje smo se okrijepili krafnama i sokom.

Zahvaljujemo svima koji  nas podržavaju i prate na svakom karnevalu, a posebno Trgovini Krk koja nam svake godine po-mogne da naše maškarice nisu gladne i žedne. Također, hvala roditeljima na podršci i povjerenju. Najveća zahvala ide našoj djeci čija nas vesela lica motiviraju da svake godine iznova su-djelujemo u ovoj prekrasnoj bajci zvanoj Dječji karneval. Jer oni su već sad pitali: „Učiteljice, što ćemo biti sljedeće godine?”

Karnevalsko ludilo priveli smo kraju na mesopusni utorak, 5. ožujka. Školsko je zvono označilo početak jednoga razigra-nog i sasvim neobičnoga školskog jutra. U školske su klupe sjeli čarobnjaci, gusari, filmski junaci, princeze, kauboji… koji su na-stavni dan priveli kraju u plesnom ritmu.

Tekst i fotografija Mihaela KOŠIĆ ■

■ Dramsko uprizorenje dubašljanske tradicije

NAŠI ZVONI ■ 27

VRTIĆ

Održana je radionica Ručna lutka

Kako odgovoriti na potrebe suvremenog roditelja u dječjem vrtiću?

U Malinskoj je 7. ožujka održan međužupanijski jed-nodnevni stručni skup za odgojitelje dječjih vrtića Primorsko-goranske županije i Ličko-senjske župa-

nije pod nazivom Kako odgovoriti na potrebe suvremenog rodi-telja u dječjem vrtiću?. Sudjelovalo je 50 odgojitelja i stručnih suradnika. Voditeljica je bila Jasna Šverko, a predavačice Bar-bara Mikluš, Branka Grgantov i Jadranka Tomljanović. Pri-sutne su pozdravili i izrazili im dobrodošlicu ravnateljica Dječjeg vrtića Katarina Frankopan Irena Žic-Orlić i zamje-nik načelnika Općine Malinska-Dubašnica Miroslav Topić.

I. D. LJ. ■

Dubašljanski drmunić

Djeca Dječjeg vrtića u Malinskoj su uz novi objekt do-bila i novi veliki park Dubašljanski drmunić. Početkom godine dobili su i kućicu s nužnikom koji je financi-

rala Općina Malinska-Dubašnica.I. D. LJ. ■

Dječji vrtić Katarina Frankopan, Područni odjel Malinska

Božićno druženje okupilo je djecu i odgojitelje svih skupi-na Dječjeg vrtića Malinska i njihove roditelje te su u duhu Božića djeca recitirala, pjevala i plesala. Ove je go-

dine vrtić posjetila obitelj Feier, gospođa Ute i gospodin Gun-ter, koji su poklonili raznovrsne slatkiše djeci. Ona su im pri-premila kratku predstavu u kojoj su pjevali i plesali.

■ ■ ■Kako s Novom godinom kod nas započnu brojne aktivno-

sti, tako je ubrzo stiglo i peto godišnje doba – maškare. Svaki petak djeca su se maskirala i plesala, od najmanjih jasličara do velikih predškolaca i njihovih odgojiteljica.

■ ■ ■Potkraj veljače održana je radionica za djecu i roditelje na

temu Ručna lutka. Djeca su imala priliku uz pomoć roditelja okušati se u šivanju, te uživati u zajedničkoj kreativnosti i stva-ralaštvu. S obzirom na to da je ovogodišnja tema vrtićke skupi-ne Medvjedići glasila Bajka kao poticaj izražavanja i stvaranja, ručna lutka u skupini poslužit će kao poticaj za izmišljanje no-vih ili glumljenje već poznatih priča.

■ ■ ■Područni odjel Malinska uključio se 27. ožujka u obilježava-

nje Dana ružičastih majica radi prevencije vršnjačkog nasilja te su

Stručni skup za odgojitelje

djeca i odgojiteljice nosile ružičaste majice. Iako svakodnevno u vrtiću odgojiteljice s djecom obrađuju te teme, važno je jasno i glasno od malih nogu pokazati kako nasilje nije dobrodošlo.

■ ■ ■Dječji vrtić Katarina Frankopan izložio je radove polazni-

ka dječjih vrtića otoka Krka na izložbi u Galeriji Dekumanus, u Krku od 1. do 14. ožujka. Tema je ove godine bila Čitanjem i pričanjem do spoznaje svijeta. Za tu prigodu, djeca su zajedno s odgojiteljicama tjednima izrađivala raznovrsne slikovnice u ra-zličitim formatima: kute pričalice, kocke pričalice, 3D slikovni-ce, priča prema kockici… Kako je ove godine bitna zadaća usta-nove Od rane pismenosti do cjeloživotnog učenja, tako cijelu godinu odgojiteljice s djecom obrađuju raznovrsne aktivnosti na tu temu.

■ ■ ■Primijetivši kako se djeca često „igraju vatrogasaca”, odgoji-

teljice skupine Medvjedići odlučile su organizirati izlet u Javnu vatrogasnu postaju Krk radi proširivanja dječjeg iskustva. Doče-kao nas je dozapovjednik Goran Grubišić. Nakon kratkog uvoda i razgovora s djecom o tome što rade vatrogasci te kako je organi-ziran njihov rad, pokazao je djeci vatrogasnu opremu. Poslije de-taljnog proučavanja i postavljanja bezbroj pitanja, uslijedilo je iznenađenje – vatrogasna sirena. Neki su se čudili, neki zatvarali uši, drugi se uplašili, ali složili smo se u jednom – sirena je veoma glasna kako bi ju vozila u vožnji čula te se sklonila s puta. Ušavši kroz prostoriju za tjelovježbu, uputili smo se u dežurnu sobu gdje se nalazi nekoliko monitora, puno telefona te stanica za daljinsko komuniciranje (voki-toki). Zadnje iznenađenje prije odlaska bila je vožnja u autoljestvama. Sva su se djeca bez zadrške okušala u visinskoj vožnji. Ovime se putem zahvaljujemo JVP-u Krk na gostoprimstvu i otvorenosti za suradnju.

Iva DORČIĆ LJUTIĆ i Lucija KOSIĆ PALIĆ ■

■ Male maškare

■ Posjet JVP-u Krk

HUMORESKA

NAŠI ZVONI ■ 28

Kome smo otkrili spomenik u našem seluNad selom je zora počela polako, nakon mraka, svojatati svoje

mjesto na nebeskoj pozornici. Zora ima posebnu moć da, osim simbolične pobjede nad tamom, draška grlene mišice

službenoga seoskog alarma i prvog pijetla Koka III.– Ku-ku-kuku-riku! – iz petnih žila najavio je Koko III. poče-

tak ove nove priče na ponos njegova oca Gallusa gallusa domesticusa emeritusa Koka II. koji će vam priznati da mali (Koko III) ima po-tencijala s obzirom na teške početke koje je imao dosad.

Zaplesao je dan u Našem selu na marginama tvrdoglavo nam prosperitetne naše Općine. U Našem selu – pjevaju to ptice na grani, a vijest šire i klepetani – svi su poduzetnici, pa tako svaki dan nešto poduzimaju, a ovo poduzimanje koje će se sada odvijati s pravom je Neslužbeni poglavar Našeg sela okarakterizirao kao...

– Ovo je nič povisno za Naše selo, ma i za celu Općinu! – izre-kao je pred okupljenom gomilom i upaljenim TV kamerama.

– Živijo naš poglavar! – razdragano je rukama pljeskao Jure La-marin neslužbeni v. d. Zamjenika neslužbenog poglavara Našeg sela koji se u ovakvim svečanim prigodama uvijek nalazi vrlo prisno uz Neslužbenog poglavara, ali odozada. Ta činjenica zna tu i tamo iz-mamiti na njegov račun pokoji vrlo ružan komentar ostalih pučana iz sela.

– Živijo! – uskliknula je svjetina.

Dešpet onima doliMjesto radnje gdje se okupio pozamašan broj ljudi bio je glavni

neslužbeni trg u čijem se središtu, ispod velike murve, nalazilo nešto ogrnuto platnom, nešto što se računalo kao dešpet onima doli, nešto što je bilo – a što drugo nego – turistički potencijal, te nešto što je bilo rad akademskog kipara Franje-Josipa Kuzmovića – FiJKa. Vjerni pratitelji zgoda naših junaka sjetit će se epizode o kipu koji je bio nedostajao da bi gurnuo selo (koje se nalazi na glomaznoj udaljenosti od mora čak tri kilometra) prema top turističkim mikrodestinacijama naše Općine zbog svoje jedinstvenosti, zbog posvećenosti krčkoj pramenki!

Ispred Neslužbenog poglavara stvorile su se dvije mlade djevojke u svečanim odorama, jedna od druge udaljena za standardnu duljinu svečane crven-bijel-plav vrpce za otvaranje ovakvih velebnih događaja. S velikim je nestrpljenjem svijet čekao otkrivanje ovog spomenika. Za-pravo, gotovo svi, u sjeni je zbivanja sve to s grašcima na licu promatrao seoski turistički vizionar Mirko. Nije se tu vidjelo veselje, nije se moglo iščitati radosno iščekivanje otkrivanja spomenika, iako je sve to sa spo-menikom ovci bila isključivo njegova ideja... Na licu Mirka, seoskoga turističkog vizionara, kočio se grč pun anksioznosti. Prisjećao se Mirko što se točno zbilo 24 sata prije otkrivanja, kada su kipara FiJKa, Lama-rin i on ulovili kako finišira nešto što baš i nije bilo nalik na ovci.

– Ava, munjeni munjencu, si ti kad vidil pravu ovčinu?! Ča si ovo učinil?!

– Um... Umjetnička sloboda vam je to, gospon Lamarin.– Ma umjetnički...! Da ti ne rečen sad ča! Reci mi kako si mo-

gal trokut stavit mesto glave? Ča ja uopće i pitan, pa svu si ovcu uči-nil od sakrabujskih trokuti! Ne virujem, ne razumin!

– R... R.... Dopustite mi da vam objasnim... Ta slobodna je umjetnička interpre... GLAGGH! – FiJKo nije ni stigao dovršiti svoj koncept, a već su ga Lamarinove ruke, na vrlo nesuptilan način, počele grliti.

Zanimljiv je to bio prizor: s jedne strane vidno zajapureni La-marin sav crven u licu od bijesa, a s druge strane umjetnik FiJKo sav plav u licu od posljedica preažurnog zagrljaja na području njegova vrata.

– Jedinu stvar si moral učiniti. Jedinu stvar! Dal san ti za to lipu kamaru, jil si pršut, pil si mi najboje vino, a za ča? Za ča?

– GLAGGH!

– Dečki... Muškarci... No, pa gospodo, smirite se! Sve se da ri-ješiti! – pokušavao je Mirko izigravati „plavu kacigu” u ovom sporu.

Lamarin je prestao nakratko, kao da se predomišljao, ali ga je bi-jes ponovno zaveo pa je nastavio grliti FiJKu vrat na iznimno neprak-tičan način, u namjeri da mu ritmičkim pokretima liši zrak iz tijela.

Ne beri brigu, moj Jure, ali pusti čovjeka– Jure, smiri se, imam plan!– I boje ti je da ga jimaš, aš ćeš mi ti plat za to ča je on koristil,

jil i pil!– Ne beri brigu, moj Jure, ali pusti čovjeka. Ne želiš valjda u

pržun? Na jedan mikrotren Jure je pomislio kako bi baš mogao u pr-

žun jer ona njegova... Ipak tu je prestao svojim prstima pokušavati istjerati život iz FiJKa. Probajte samo zamisliti kako je umjetnik bio zadovoljan što je taj njihov ples završio.

– Ben dobro! Vas dva ima da rišite ove nesritne trokute do ot-krivanja! Ne interesira me kako ćete to napravit, samo to naprav’te! Nuklića mi, Haertelje i Ertelje će prit zi svojin kamerami, a mi ćemo biti kako popišani.

– Bez brige imam plan! – rekao je Mirko, turistički vizionar, te jedva čekao da Jure napusti svoju štalu tako da i ovaj krene svojim rukama na vrat iznenađenog FiJKa. – Nemam plan! Nemam ništa!

– GLAGGH!– Ismijat će me ispred dvije nacionalne televizije! – stiskao je

Mirko zube, a bogami i tuđi vrat. – GLAGGH! Imam... GLAGGH! Imam PLAN! – pokušao

je FiJKo osloboditi glas iz umjetnih okova koji su obuhvatili njegov vrat.

Mirko se uspije svladati te posluša sve što mu ovaj počne šapta-ti u uho. Pristao je nevoljko na njegov plan, više zbog toga što nije imao previše toga za izgubiti. Mirkova je uloga bila da nabavi neke određene materijale koji bi poboljšali estetiku kipa koji je više nali-kovao na skup trodimenzionalnih trokuta koji žele oformiti sindikat.

Skulptura krčkoj ovciNeslužbeni je poglavar pomislio, pogledavši razdragano dvije

djevojke koje su držale vrpcu, kako bi lijepo bilo ponovo biti mlad, ali je brzo odagnao te misli, pa suvereno samo kako jedan suvereni suveren može – presjekao vrpcu! To je bio znak da se polako otkrije skulptura krčkoj ovci.

– Oh ne! Ča je ovo! – zapitao se u sebi Neslužbeni poglavar Našeg sela, istovremeno održavajući zamrznuti osmijeh. Praksa u neugodnoj situaciji koju svaki političar koji drži do sebe mora znati proći.

Ispred njega i svih ostalih, a što je još važnije – kamera, stvorilo se nešto što je nalikovalo na skup trokuta koji nisu uspjeli oformiti radni sindikat pa su se u jadu oblijepili vunom, a na narandžastoj šipki koja je glumila vrat stajalo je malo zvono... Poglavaru se ova stvar nije svidjela, umalo je krenuo psovati sve na glas, ali je njegov predosjećaj političara poradio u smislu da je njegov sluh pokupio izvještavanja novinara ispred kamera. Čuo je riječi kao što su „unikatni spomenik” i „Kuzmo-vićev rad spaja progresivno s tradicionalnim”, to je bilo dovoljno da kri-kne: Proglašavam spomenik krčkoj pramenki otvorenim za javnost!

I sve bi prošlo u redu, sve bi prošlo bez ikakvog skandala, da se Neslužbeni premijer Drugog sela u naletu nečega što bi se moglo na-zvati patološkom ljubomorom nije oglasio – Doli ovčetina, mrkač je boji! Mrkač je boji! Mrkač je boji! – i vikao bi on to sve do dana današ-njeg da ga netko od nadležnih organa nije odveo na hlađenje u pržun, pardon na udaljenje od svečane manifestacije otvaranja spomenika ovci.

Ivan DERMIČEK ■

NAŠI ZVONI ■ 29

SPORT

Strijelci Duba županijski prvaci

Od početka godine strijelci Športskoga streljačkog kluba Dub nastupili su na brojnim natjecanjima. Već prvog vi-kenda ove godine u slovenskom Trzinu održano je jako

međunarodno natjecanje na kojem je nastupilo 370 strijelaca iz sedam država. U gađanju serijskom puškom u kategoriji kadeta nastupili su Patrik Šplehar, Kristian Kobrehel i Mateo Kosić. Pa-trik je osvojio 4. mjesto, a postolje mu je izmaklo za svega jedan krug. Kristian je bio 8., a Mateo 26. Spomenuta je trojka mom-čadski zauzela visoko 4. mjesto. Iako ostaje žal za medaljama koje su ovoga puta izostale, sva tri natjecatelja pokazala su da i na ja-kim međunarodnim natjecanjima mogu biti vrlo konkurentni.

Početkom veljače u Rijeci je održano prvenstvo Primor-sko-goranske županije za seniore u gađanju zračnim oružjem međunarodnog programa. Matija Kosić prvi je put pogodio iznad 600 krugova i osvojio titulu pojedinačnog prvaka. Ženska je momčad na istom natjecanju osvojila 3. mjesto.

Svega tjedan dana kasnije održano je županijsko prvenstvo u kategoriji juniora na kojem je Matija Kosić pokazao svoju kvali-tetu i pobijedio s 599,3 kruga. Da je Dub i dalje najbolja muška streljačka momčad u Županiji, potvrdili su i ovoga puta jer su se, osim Matije Kosića, na pobjedničko postolje popeli i Patrik Šple-har koji je s pogođenih 582,9 krugova i osobnim rekordom bio drugi, te Kristian Kobrehel treći. Uz navedene pojedinačne me-dalje spomenuta trojka osvojila je uvjerljivo i momčadski naslov.

Klub ima 107 članova

STK Malinska-Dubašnica održala je 23. ožujka svoju redo-vitu Skupštinu u Malinskoj. Kao što je to običaj u takvim prigodama, prisutni članovi kluba analizirali su rad i posti-

gnute rezultate u protekloj 2018. godini te usvojili planove za ovu godinu. Kao najveća postignuća navedeno je širenje djelovanja na području Općine Baška, povećanje broja članova posebno djece do 15 godina i osvajanje prvih mjesta u ligaškim natjecanjima.

Sukladno svojim kadrovskim i financijskim mogućnostima, klub trajno radi u širenju stolnog tenisa na cijelo područje otoka Krka. Prošle smo godine uspjeli pokrenuti sekciju u Baški, a za-počeli su i ozbiljniji pregovori s Općinom Punat. Velikim anga-žmanom naše trenerice Mateje Magličić rad s najmlađim kate-gorijama u klubu dignut je na zavidnu razinu, a to se onda odrazilo i na povećanje interesa za treniranjem u klubu. U 2018. godini povećao se broj članova za 86 posto tako da danas klub broji ukupno 107 članova. Osim što se redovito trenira u Malin-skoj, Krku i Baški, djeca odlaze na brojne turnire diljem Hrvat-ske. U 2018. godini naši su mladi stolnotenisači nastupili na 20 turnira na kojima su osvojili 66 medalja. Najveći je uspjeh ostvaren na 7. Prvenstvu jadranskih otoka gdje je 38 natjecatelja osvojilo ukupno 20 medalja. Iako sve veći broj djece iz Malinske trenira stolni tenis, sa žaljenjem moramo utvrditi da trenutno nitko od seniora i veterana iz Malinske ne dolazi na treninge, iako su klub pokrenuli i godinama vodili upravo stolnotenisači iz Malinske.

StreljaštvoSkupština STK Malinska-Dubašnica

■ Tajnik kluba Igor Šplehar (desno) uručio je zahvalnicu općinskom načelniku Robertu Antonu Kraljiću.

■ Prvaci Županije, slijeva nadesno, Patrik Šplehar, Matija Kosić i Kristian Kobrehel

Za svaku su pohvalu rezultati triju momčadi koje se natje-ču u ligaškim natjecanjima. U 2018. godini naša veteranska momčad osvojila je prvo mjesto u 2. PGŽ ligi, muška seniorska momčad osvojila je prvo mjesto u 2. Hrvatskoj ligi PIG regija, a ženska seniorska momčad 1. mjesto u 1. Hrvatskoj ligi Zapad.

Ohrabreni ovakvim dobrim rezultatima i podrškom koju klub dobiva od jedinica lokalne samouprave (Općina Malinska-Dubašnica, Grad Krk, Općina Baška), članovi Skupštine kluba dali su podršku užem rukovodstvu kluba da nastavi s radom prema predloženim smjernicama rada u ovoj godini. O radu kluba pohvalno se izjasnio i načelnik Općine Malinska-Dubaš-nica Robert Anton Kraljić, koji je prisustvovao sjednici i kojem je uručena zahvalnica kluba za sve što su Općina Malinska-Dubašnica, a i sâm načelnik, učinili kako bi omogućili ovako kvalitetan rad i rezultate. Zahvalnice su podijeljene i svima ostalima koji su na bilo koji način pomagali u 2018. godini.

Čedomir MILER ■

Strijelci Duba nastupaju i u Školskoj ligi osnovnih škola Primorsko-goranske županije gdje predstavljaju Osnovnu školu Malinska-Dubašnica. Do sada su održana dva kola na kojima je muška momčad ostvarila zapažene rezultate. U prvom kolu Kri-stian Kobrehel, Patrik Šplehar i Mario Braut osvojili su 1. mjesto momčadski dok je Kristian bio drugi u pojedinačnoj konkurenci-ji s pogođena 184 kruga. Drugo kolo također je prošlo u premoći strijelaca iz Malinske. Momčad, ovoga puta u sastavu Kristian Kobrehel, Patrik Šplehar i Mateo Kosić, ponovno je osvojila prvo mjesto. Pojedinačno je Kristian bio 3., Patrik 4., a Mateo 9.

Svi ostvareni rezultati tim su značajniji kada se uzme u obzir da su strijelci Duba među najmlađima u svojim kategorijama.

Nediljko VUČETIĆ ■

NAŠI ZVONI ■ 30

SPORT

Ana Znaor Milohnić prva na Europskom kupu u Italiji, Ela Znaor druga

Ana Znaor Milohnić osvojila je prvo mjesto na Europskom kickboxing kupu „Golden Glove” 19. siječnja u talijanskom Coneglianu, pored Venecije. Bila je najbolja u light contac-

tu među seniorkama do 70 kilograma. Protivnice su joj bile Tali-janke. U polufinalu je pobijedila Silviju Riva, a u finalu Giuseppinu Liota. Ana je bila nadmoćna tako da su oba meča završila već u prvoj rundi prekidom zbog ozljeda pri rezultatu 3:0.

Njezina mlađa sestra Ela Znaor osvojila je drugo mjesto, također u light contactu, ali među juniorkama do 60 kilograma. Njezine protivnice su bile iz Slovenije, sestre Larisa i Alisa Ža-gar Slemenšek koje su obje aktualne svjetske kadetske prvaki-nje. Ela je Larisu pobijedila u polufinalu s 3:0, a od Alise je iz-gubila finalnu borbu.

Turnir je okupio 1430 sportaša iz 110 klubova i 22 države. Naše natjecateljice vodili su treneri Branko Fibinger iz Rijeke i Predrag Znaor iz Malinske.

■ ■ ■Ana Znaor Milohnić osvojila je prvo mjesto na međunarod-

nom kickboxing turniru „German open” 17. ožujka u Münchenu. Nastupila je u light contactu među seniorkama do 70 kilograma. U finalu je rezultatom 2:1 pobijedila nekadašnju dvostruku svjet-sku juniorsku prvakinju Jovanu Prvulj iz Lichtensteina.

Ela Znaor je osvojila drugo mjesto u light contactu među juniorkama do 60 kilograma. Na turniru je nastupilo 1033 na-tjecatelja iz 144 kluba i 12 država.

■ ■ ■Na Skupštini Kickboxing saveza Primorsko-goranske žu-

panije 26. ožujka u Rijeci, proglašeni su najbolji kickboksači u 2018. godini. U kategoriji seniorke najbolja je bila Ana Znaor Milohnić iz Malinske.

P. Z. ■

Među 20 najboljih momčadi u Hrvatskoj

Djevojčice 2006. godišta sredinom mjeseca ožujka odigrale su završno kolo razigravanja 1. Hrvatske rukometne lige – Regije zapad. Državna liga po-

dijeljena je na regije sjever, jug i zapad. Regija zapad, u kojoj se natječu naše djevojčice, ima 16 momčadi od kojih je prvih sedam izborilo završni turnir Prvenstva Hrvatske. 

Djevojčice RK Omišalj pobjedama nad momčadima Drenak i Rudar potvrdile su prolaz među 20 najboljih mom-čadi u državi. Završnica Prvenstva Hrvatske i borba za titulu prvakinja Hrvatske održat će se od 24. do 27. travnja u Poreču.

Završnicu su izborile: Jana Budić, Simona Prendivoj, Iva Staničić, Leona Karabaić, Lucija Grozdanić, Vita Vu-kelić, Anamarija Kraljić, Tijana Ilić, Mila Cvijanović (sto-je); Valentina Lamešić, Iva Drobina, Zara Starčević, Paola Požega, Petra Ilić, Valentina Ilijić, Doris Pleša, Klara Spi-cijarić (čuče).

Milica ALAJBEG ■

Kickboxing

Rukometni klub Omišalj

■ Ana, Ela i Predrag Znaor na turniru u Münchenu

NAŠI ZVONI ■ 31

TRAVANJ20. 4.Malinska, riva, 10 satiUPOZNAJMO DUBAŠNICU – nordijsko hodanje i pješačenje; edukativne šetnje pješačkim stazama i šumskim putovima u suradnji s KŠR Gorovo. Svi ljubitelji prirode i rekreacije mogu svake subote, od 20. travnja do 25. svibnja, besplatno uživati u tematskim šetnjama te saznati nešto više o kulturnim znamenitostima Dubašnice.22. 4.Bogovići, župna crkva sv. Apolinara, 19 satiKONCERT U POVODU USKRSANastupa klapa VOKALISTI SALONE28. 4.Malinska, riva, 18 satiFISCHERFEST, ribarska fešta uz nastup folklora i zabavni program

SVIBANJ4. 5. Malinska, riva, 10 satiZA LIPŠU NAM DUBAŠNICU, ekološka akcija čišćenja podmorja u suradnji s ronilačkim klubom Njivice, lokalnim klubovima i udrugamaMalinska, riva, 18 satiMEGA FRITAJA OD MAJA, u povodu praznika rada, 1. svibnja; uz prigodni zabavni program u Malinskoj se priprema najveća fritaja, od čak 2019 jaja.6. 5.Malinska, riva, 18 satiFISCHERFEST, ribarska fešta uz nastup folklora i zabavni program14. 5.Malinska, riva, 18 satiFISCHERFEST, ribarska fešta uz nastup folklora i zabavni program17. 5. – 18. 5.Malinska, riva (šator)15. MOTOSUSRET, međunarodni susret motorista u organizaciji MC Fluminense Riders otok Krk. Nastupaju GABULA band & GOOD ROCKIN´ DADDIES band18. 5.Malinska, Galerija sv. Nikole, 21 satNADZIRANA BLAGOST POP - ARTA, otvorenje izložbe slika umjetnice Petre Lidie Ševeljević23. 5.Malinska, riva, 18 satiFISCHERFEST, ribarska fešta uz nastup folklora i zabavni program25. 5. – 26. 5. Malinska, riva, 10 sati˝MIĆA˝ REGATA – kategorizacijska dvodnevna regata u klasi Optimist i Laser za bodovanje državnog prvenstva HJS25. 5.Malinska, trg, mala općinska vijećnica, 10 satiFOOD REVOLUTION DAY – KONGRES ZDRAVLJA, projekt u organizaciji Food Revolution otok Krk i udruge Termen iz Malinske. Razna predavanja na temu zdrave hrane, kuhanje specijaliteta na otvorenom u suradnji s lokalnim ugostiteljima, te ponuda raznih bio & eko proizvoda uz zabavni program

27. 5. – 2. 6. Malinska, ugostiteljski objektiDANI SIRA, gastronomska ponuda jela od sira30. 5.Malinska, župna crkva i riva, cjelodnevni programSENSA, obilježavanje blagdana uzašašća i Fešta od sira s ponudom specijaliteta od domaćega ovčjeg sira raznih lokalnih ugostitelja, ali i oživljavanje starih običaja i načina življenja. Održat će se sajam rukotvorina i autohtonih proizvoda te internacionalni nastup folklora uz zabavni program.31. 5. – 1. 6.Malinska, riva (šator), 19 sati10. MALINSKA ROCKS / ROCK AM MEER, festival rocka uz nastupe austrijskih i hrvatskih sastavaOve godine festival Rock am Meer slavi svoju desetu obljetnicu, a tom prilikom TZO Malinska-Dubašnica u suradnji s hotelom Malin i austrijskom agencijom Hakali priprema pravi rokerski spektakl. Uz razne vrhunske domaće i inozemne glazbenike, najavljujemo velikane hrvatske rock scene: PSIHOMODO POP i HLADNO PIVO.

LIPANJ7. 6. – 9. 6.Bogovići, sportska dvorana, cjelodnevni programISLAND DANCE COMPETITION, međunarodno natjecanje u plesu15. 6.Malinska, Galerija sv. Nikole, 21 satSANJIVE MISLI – HISTRIA POETICA, otvorenje izložbe slika umjetnice Jasne Skorup Krneta15. 6.Sveti Vid-Miholjice, placa, 21 satMATKO JELAVIĆ & grupa INSULA – fešta u sklopu obilježavanja 100 godina Župe sv. Vid21. 6.Malinska, trg, 19 satiVEČER LIMENE GLAZBE, nastup puhačkog orkestra GODBA KOMENDA & GS KOČEVJE27. 6.Porat, samostan sv. Marije Magdalene, 21 satIVANA MIŠIĆ (flauta) & ZRINKA IVANIĆ CIKOJEVIĆ (klavir) – koncert klasične glazbe u atriju samostana28. 6. - 29. 6. MALINSKA BEERFEST Malinska, riva, od 17 satiFestival piva u suradnji s pubom King’s Caffe Malinska Probajte neke od najboljih hrvatskih craft piva i osvojite nagrade u sklopu brojnih pivskih igara. Gdje ima dobrog piva, ima i dobre hrane, a sve to glazbeno će začiniti vrhunski znalci svojega zanata: DJ LUCA MONTECCHI, SUPERCOVER band i BELFAST FOOD.

SRPANJ1. 7.Malinska, trg, 21 satKLAPA RAŠKETA & KUU DUBAŠNICA, glazbeni program i nastup lokalne folklorne skupine

4. 7.Malinska, trg, 21 satVEČER FOLKLORA – KUD PUNAT, tradicionalne pjesme i plesovi Hrvatske5. 7.Malinska, trg, 21 satMAGIC NIGHT, iluzionistička predstava za cijelu obitelj6. 7.Malinska, riva, 20 satiBACK TO THE PAST MALINSKATradicionalna ribarska fešta po uzoru na one iz prošlosti. Glazbeni hitovi 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća pravi su podsjetnik da je retro in, a nastupaju ABBA-zia (ABBA tribute band) & TABAKO band7. 7.Malinska, riva, 10 satiBASKET TOUR 2019 – turnir u uličnoj košarci i nastupi plesnih skupina9. 7.Malinska, perilo ( Jaz), 21 satJazz On Jaz: DRUMLANDO: AUGH! – jazz koncert u središtu Malinske11. 7.Porat, samostan sv. Marije Magdalene, 21 satSANDRA BAGARIĆ (sopran) & DARKO DOMITROVIĆ (klavir) – koncert klasične glazbe u atriju samostana12. 7. – 26. 7.Malinska, rivaPRIJATELJI MORA: Neusporedivo plavo – Sjeverni Jadran, izložba na otvorenom13. 7.Malinska, Galerija sv. Nikole, 21 satNEKA BUDE SVJETLOST – FIAT LUX, otvorenje izložbe slika i keramike umjetnice Edith Merle15. 7.Malinska, trg, 21 satKLAPA ZVONIMIR & KUU DUBAŠNICA, glazbeni program i nastup lokalne folklorne skupine16. 7. – 18. 7.Malinska, riva (ispred Ureda TZ-a), 21 satTURNIR U ŠAHU NA OTVORENOM – Prvenstvo u uličnom šahu s velikim figurama u organizaciji ŠK Goranka18. 7.Porat, riva, 21 satVEČER FOLKLORA – KUD PUNAT, tradicionalne pjesme i plesovi Hrvatske19. 7.Malinska, trg, 21 satMALI SAJAM CIRKUSA – predstave i interaktivne radionice za djecu20.7. POLINAROVAMalinska, riva u Malinskoj i sportsko igralište u Bogovićima, cjelodnevno događanje obilježavanja Dana Općine Malinska-Dubašnica. Održat će se natjecanje u udičarenju s obale, modna revija i zabavni program, a nastupaju klapa KAMPANEL i MAURO STARAJ & LA BANDA bend.

Program događanja TZO Malinska-Dubašnica 20. 4. – 20. 7.

Više informacija dostupno na www.tz-malinska.hr. Organizator zadržava pravo izmjene programa.

(3)Kamicici z DubašniceKamicici z DubašnicePiše Anton BOGOVIĆ JUROV

Domislit se dobročinstav i ljubavi od onih ki počivaju

Jednako kako i nikada, i seda se gre ki dan sprid Maslinske nedilje u ulike nabrat maslin. To je bilo delo mlajih ljudi kapacih prignut vrh od ulike i odsić z oštron ali zi škare

od riza ravnih mladic ke jimaju lipe guste i zdrave pera. Ako je ulika štimana i rižena, bit će takovih mladic i na pretek. Tako na grezo odsičene mladice se vežu z konopon u brim-čić. Nikada bi jih bil doma nosil čovik sam al tovarić, a dana-ska se to stavi na traktor i vozi doma.

Doma je tribi pacentozo zet svaku mladicu, očistit ju i složit na macić. Maslina je duga 70–80 cm. Nikada se je ma-cić ki se nosi blagoslovit vezal zi žukvu. Ako je bilo lazno, volje i otenja da se pokaže kako smo vridni, moglo se je tu žukvu i obilit. Macić se veže s konopon i stisne, onda se žu-kva zamota okolo njega i veže s kurežon. Danaska je malo žukav, a i malo onih ki znaju š nju delat, uzal kurež vezat, pak ljudi vežu macić zi sakakovi vezi. Mac se veže na dvi mesta. Parićane masline se stave u hlad, a tribi jih je čuvat i od bure. Mogla bi jih osušit tako da pera uvenu.

Kuliko maslin nan rabi?Činit je konat: za svaki grob od naših pokojnih po jenu,

nikulike za dat ljuden ki nimaju maslinu, za svako naše me-sto jenu, dvi-tri lipe ke ostanu doma, za dat familijan onih ki žive dugo. To pride lip macić! Zadnjih let je tribi dat maslin u crikvu, aš jih plovan pošalje nikoj plovaniji u Hrvatsku kadi ni ulik.

Na Maslinsku nedilju obično gredu svi od fameje na ve-liku mašu. Muški nosi masline, a ženske po jenu manju, ma lipu maslinu. Prvo maše plovan blagoslovi masline, a onda se u procesiju gre u crikvu. U vrime maše svaki drži svoje masli-ne kol sebe u banak. Ako niki nima blagoslova, mora mu se dat. Tako mu se pokaže da ga tratamo, da smo kršćani.

Doma se je razvezal mac maslin. Nikulike su se dilje predruknule za stup od barsa z blagoslovljenu žukvu s ku je mac bil vežen. Ako naprida u leto bude grda nevera, grmlja-vina, al ne daj Bože krupa, se zeme maslina od tih i se stavi u oganj da nas blagoslov čuva od zla. Kitice od tih maslin će se stavit na ugljeni u okrut s kin se na Badnjak kadi sve blago.

Umirit svoju dušu moleć OčenašDilje se odile i masline kih ćemo dat onin od fameje ki

žive drugamo. Potle se masline nose po naših mestih: u dvor od magazina, u vrtli, u ulike, na rali, u mekotine, hondrline i drmuni. Ako je naše nič ča je dugo, ćemo pustit maslinu pak ju zet sobu tamo kad se jide zasput. Blagoslov rabi svakomu mestu!

Nikada bimo zeli masline i jih zasput, prvo leh poć na luzar, ponesli u cimiter. Ovih vrimen to delamo po južini. Malo je ka fameja da nima komu poć ponest maslinu u oba cimitera. Prit na grob, domislit se dobročinstav i ljubavi od onih ki počivaju i umirit svoju dušu moleć Očenaš!

Ako na niki grob ni maslin, to govori da je ta loza utr-nula ili su njegovi dugo u svit. U grob na koga je čuda maslin šiguro počivaju ljudi ki su za života sijali ljubav, svitlost i čo-vištvo. Maslina njin je pokažena, vijena hvala, a naše misli i molitve su ono ča se ne vidi, a je nezabljenje u ko stoji smisal njihovoga življenja.