Godina XLIBroj 1635 Petak 29. studenoga 2002.

ISSN 1330 - 5204

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

www.podravka.com

40 G O D I N A - LISTA PODRAVKA

2 Broj 1635 Petak 29. studenoga 2002.

28. studenoga 1962. godine,14 sati - na tadaπnjem ulazu uPodravku odjekuje: ”Vijesti, naj-novije vijesti!” - prvi broj Informa-tivnog biltena dijeli se radnicima -urednik inæ. Stanko Lauπ

15. prosinca 1962. godine - od2. broja urednica Mira Acinger

1. sijeËnja 1963. godine - u 3.broju prva karikatura

1. oæujka 1963. godine - nemaviπe πapirografa - list se tiska uKoprivniËkoj tiskari

15. oæujka 1963. godine - u 8.broju prva fotografija

15. lipnja 1963. godine - od 14.broja urednica prof. Radmila Brle-ËiÊ

15. veljaËe 1964. godine - od30. broja urednik poznati kopriv-niËki novinar Jovo RojËeviÊ

1. travnja 1964. godine - u 33.

broju prvi put humoristiËni prilogFeferon

1967. godine - najbolji hrvatskilist u udruæenom radu

1969. godine - ponovno najbo-lji list u udruæenom radu

6. veljaËe 1969. godine - Vladi-mir Kostjuk postaje grafiËkimurednikom

1. travnja 1969. godine - Fefe-ron u velikom formatu kao prilog153. broju

15. srpnja 1969. godine - od160. broja urednikom postaje druginovinarski profesionalac Ivo »i-Ëin Maπansker

30. prosinca 1969. godine -novi, veÊi, danaπnji format

1970. godine - posebna plaketaUdruæenja listova i radiopostajakomuna i radnih organizacijaHrvatske

1. travnja 1973. godine - kaonovinar dolazi prof. Dragutin Fe-letar

26. travnja 1973. godine - prvibroj Zelene Podravke, urednikDragutin Feletar

Obljetnica 40 godina izlaæenjatvorniËkog lista Podravka sva-kako je jedan od najznaËajnijihdogaanja u razvoju kolektivaPodravka. U to vrijeme, prije 40godina, u kolektivu su se konso-lidirali uspjeπni rezultati noveproizvodne orijentacije podu-zeÊa (juhe, Vegeta, gulaπi, pa-πtete). Uz tako znaËajne uspjeheu rjeπavanju razvojno-proizvod-ne problematike tadaπnje ruko-vodstvo poduzeÊa nije moglo

I Ëetrdeseti roendan lista Podravka je doπao… Zar veÊ, pitaju semnogi od nas. »etiri desetljeÊa gotovo da su prohujala, a moæda netkoi pomiπlja da to i nije baπ neko dugo razdoblje. S jedne strane i nije.Eto, ljudi koji su osmislili list, poËeli pisati u njemu joπ se dobro dræei spremno su opet uhvatili pero u ruku (moæda i tipkovnicu raËunala,ali ovo prvo, priznajte, bolje zvuËi) i za list jubilarac s radoπÊu napisalipo koju karticu teksta. Ah da, kartica viπe nema, nova tehnologijadonijela je silan napredak u novinarstvu pa neki danaπnji Ëitateljivjerojatno ni ne znaju πto je to πpigl, cicero, kliπe i kakvog je ”mirisa”olovo u tiskari, ili pak kakvog je izgleda πapirograf na kojem jenapravljen prvi broj Podravkinog biltena.Ipak je, s druge strane, 40 godina puno. Pomislite πto se sve samo

dogaalo u tom vremenu, koliko je lica, dogaanja, uspjeha, proble-ma, emocija zabiljeæeno na tisuÊama stranica biltena. I koliko je samobilo Ëitatelja. A vi koji Ëitate list zapravo ste najzasluæniji za dugovjeË-nost ovih novina. Svaka Ëast upravama (ili organima upravljanja) kojisu bili skloni stalnom glasilu u tvorniËkom krugu, novinarima i svimaostalima koji su ga godinama svojim radom odræavali na æivotu, ali bezvas one bi se zasigurno ugasile. Vaπa æelja i potreba, pa Ëak i navika,da o zbivanjima u i oko Podravke Ëitate u svom “biltenu”, kako gaveÊina Podravkaπa od milja zove, spremnost da zaboravite i praπtatepropuste koji su bili neizbjeæni u Ëetrdeset godiπnjem stvaranju, dakaæete ”ne damo svoje novine” i na najmanju naznaku da bi ih netkomogao ukinuti omoguÊila je da se Podravka ubroji u rijetke hrvatsketvrtke u kojima novine - unatoË svim druπtvenim, socijalnim, politiË-kim, tehnoloπkim i inim promjenama - imaju status vaæne karike uinformiranju i komuniciranju tako dugi, neprekinuti niz godina.Stoga Ëestitke za roendan lista Podravka upuÊujemo vama Ëitatelji-

ma uz zahvalnost πto ste tako dugo koraËali ruku pod ruku sa svojim”biltenom”.

16. svibnja 1973. godine - prvaMala Podravka, urednik Ivo »iËin-Maπansker

1975. godine - nagrada ”7. stu-deni 1943.” opÊine Koprivnica

1. lipnja 1975. godine - dolazibuduÊi urednik Æeljko PaziÊ

3. rujna 1975. godine -Podravka poËinje izlaziti tjedno

1. kolovoza 1976. godine - do-lazi danaπnji glavni i odgovorniurednik Branko Peroπ

1977. godine - zapoπljava sedanaπnji Ëlan redakcije MladenPavkoviÊ

1979. godine - dolazi danaπnjinovinar Slavko PetriÊ te dugogo-diπnja Ëlanica redakcije Zita Beπe-niÊ

8. travnja 1981. godine - Æelj-ko PaziÊ na uredniËkom stolcu

1. veljaËe 1984. godine - ime-

novan danaπnji urednik BrankoPeroπ

1985. godine - plaketa Privred-ne komore bjelovarske regije

10. kolovoza 1989. godine -izlazi tisuÊiti broj

4. srpnja 1991. godine - izlazizadnji Feferon, ukupno: 96 broje-va

6. svibnja 1993. godine - izlazi1184. broj kao prvi u cijelosti uboji, eksperiment je omoguÊilakompjutorizacija KoprivniËke ti-skare

15. listopada 1998. godine - od1442. broja pola u boji, pola crno-bijelo

4. studenoga 1999. godine -cijeli list u boji od 1490. broja

3. studenoga 2000. godine -danaπnji izgled i sadræajna kon-cepcija od 1533. broja

Uvodnik

»estitka za roendanPiπe: Jadranka Lakuπ

Podravkin list rastao jei razvijao se zajedno sPodravkomPiπe: Æeljko –urina, zamjenikpredsjenika Uprave Podravke

niti htjelo zaobiÊi ulogu informiranja, prije svega Ëlanova kolektivaa poslije i πire.Baπ kao i mnoge inicijative u Podravki i tvorniËki list prihvaÊen je

i rastao je zajedno s Podravkom.SagledavajuÊi nastajanje lista u ondaπnjim uvjetima tehniËkih

moguÊnosti i joπ uvijek prisutne maksimalne πtednje, mora seËestitati stvaraocima prvih πapirografiranih brojeva. Sigurno je da jeideja o potrebi informiranja u kolektivu i o kolektivu bila ta koja jeodræala tvorniËki list do danas. Uz tvorniËki list pojavljivali su se idodatni listovi od kojih je najduæi staæ imao Feferon. Na ureivanjui izdavanju lista stasali su poznati novinari koji su za svoj rad, baπkao i list Podravka, primali mnoga vrijedna priznanja.TvorniËki list Podravka od svojih poËetaka do danas bio je otvoren

za sve suradnike kao i za najrazliËitije prijedloge i stavove. Bio je ustvari svojevrsna tribina kojom se vrlo efikasno ukazivalo na pozitiv-na kretanja u kolektivu ali se i upozoravalo na negativnosti islabosti.Uz profesionalne novinare u listu su u tom dugom periodu pisali

i obiËni radnici, direktori, struËnjaci, literati, pjesnici, i Podravkinivjerni suradnici i potroπaËi.Podravka je oduvijek spadala u najotvorenije kolektive u pogledu

javnosti rada i poslovanja. Svakako je doprinos tvorniËkog listanezaobilazna Ëinjenica kada govorimo o otvorenosti Podravke.Zadovoljstvo mi je da sam imao prilike dati svoj doprinos u

razdoblju izlaæenja lista gdje sam pojedinim prilozima kroz prijedlo-ge ukazivao na odreene pozitivne ili negativne pojave u naπemkolektivu.Na kraju, srdaËne Ëestitke stvaraocima lista Podravka uz æelje za

daljnji uspjeπan rad.

U povodu visokoga jubilejaPodravkinoga tjednika,joπ (najmanje) 40uspjeπnih ljeta æele vamkolege iz Glasa Podravine iPrigorja.

Duπko Bodinovac

Primite moje Ëestitke uzizuzetno vrijedan i rijedakjubilej  40 godina izlaæenjalista Podravka.Svima koji su juËer, danas ikoji Êe sutra raditi na listuupuÊujem najbolje æeljeZa uspjeπan rad i ubuduÊe,s poπtovanjem,

Zlata Toplak,glavna urednica KraπevogËasopisa Tribina 

Poπtovani,Svim bivπim i sadaπnjimËlanovima redakcijenajboljeg gospodarskoglista u Hrvatskoj od svegsrca iskreno Ëestitamo 40.godiπnjicu uspjeπnog izla-æenja, uz æelju da i unarednim godinamasuradnja izmeu lista”Podravka” i NK ”Slaven-Belupo” bude isto takouspjeπna.Sportski pozdrav - igraËi,struËni stoæer i djelatniciNK ”Slaven-Belupo”.Za NK ”Slaven Belupo”

Marijan DomoviÊ

»estitam vam na jubileju!Doista se gotovo nitko u Hrvatskoj ne moæe pohvaliti tako velikimuspjehom!Naæalost mi zdravstveni razlozi ne dopuπtaju osobni dolazak.Primite ispriku! No, u duhu sam itekako s vama!“Podravka” je jedan od rijetkih pravih listova radnika i radnogkolektiva u Hrvatskoj, koji je uspjeπno preæivio sve ekonomske ipolitiËke promjene u kojima smo sudjelovali. Teme koje obrauje“Podravka” izuzetno su relevantne za Podravkine ljude, zanjihovu djecu, roake i prijatelje, a isto tako i za Ëitav koprivniËkikraj. Rijetko se moæe naÊi tako sadræajan list. On doista govori “izsrca - srcu”!

Svim Podravkinim djelatnicima æelim dug i sretan æivot!Pavao Novosel, sveuËiliπni profesor u miru

»estitke

Kronologija lista Podravka

* * *

* * *

3Broj 1635 Petak 29. studenoga 2002.

Punih Ëetrdeset godi-na prohujalo je od izla-ska prvih naπih novi-na, prvog naπeg “bilte-na”, kako Podravkin listmnogi joπ i danas zo-vu.Dotadaπnji poËetni i

teπki razvoj od “pekme-

Kada govorimo oPodravkinom listu prije40 godina, moramo go-voriti i o konstelaciji ukojoj se rodio i rastao,jer je on u neku rukubio i odraz tadaπnjih pri-lika, promjena, eko-nomskih, politiËkih,

Treba izdræati i 40brojeva, a tek 40 godi-na? BuduÊi da se obi-ljeæava ”okrugli” jubi-lej, pridruæujem se Ëe-stitkama. List su stva-rali mnogi, izdræali ne-ki, ali krug Ëitateljaostao je isti. U vrijeme

Povijest PodravkepoËela je s pekmezi-ma, nastavila se s ju-hama, vegetom i de-secima drugih proiz-voda koji su obiljeæilinjen dosadaπnji ra-zvoj. Meu njima susvakako i tvorniËke

List ”Podravka” odu-vijek je bio jedan odbitnih i sastavnih dije-lova imidæa naπe tvr-tke u πiroj javnosti. Usvojem 45-godiπnjemrazvoju, od samihpoËetaka, prednjaËio jekao jedinstveni primjerinformiranja u udruæe-

Ponosim seπto sam biopionir ustvaranjuPodravkinihnovina

Naπ je listuvijek pratiootkucajePodravkinogsrca!Piπe: prof. Radmila BrleËiÊ, bivπaurednica lista Podravka

List Podravkajedna je odpozitivnihkoprivniËkihkonstanti

Podravkinenovine sutakoer jedanod njenih”strateπkihproizvoda”

Tjedniks najduæomtradicijom uHrvatskojPiπe: Æeljko PaziÊ, bivπi urednik irukovoditelj Podravkine informativnesluæbe

Piπe: Jovo RojËeviÊ, bivπi urednik irukovoditelj Podravkine informativnesluæbe

Piπe: Ivo »iËin - Maπansker, bivπiurednik lista Podravka

Piπe: Stanko Lauπ, prvi urednikbiltena Podravka

zare” doveo je “mladu” Podravku,kojoj je tada bilo tek 15 godina, doËvrstih temelja sigurnog poslovanja idaljnjeg svestranog industrijskog ra-zvitka. Uz preradu voÊa, tvornica jepostala i znaËajan preraivaË povrÊa.VeÊ tada je imala petogodiπnje iskust-vo s juhama i postajala respektabilniproizvoaË mesnih konzervi, juπnihkoncentrata i prehrambenih zaËina(vegete).Samoprijegoran rad i visoka svijest

radnika, struËnost, ekipiranost i dobrakoordinacija svih sluæbi, omoguÊavalisu brzo usvajanje novih tehnologija,racionalnost u svim segmentima i ren-tabilno poslovanje.PlaÊe su uvijek bile skromne, a osta-

tak dobiti (profit) nije dijeljen i sve seulagalo u modernizaciju, nove stroje-ve, nove pogone i πirenje proizvodnje.Ulagalo se svjesno u stalno jaËanjePodravke, koja je osiguravala posao iæivotni standard zaposlenih i njihovihobitelji, ali koja je i za Koprivnicu, ovajkraj pa i cijelu Hrvatsku, postajalaglavni nositelj bolje perspektive, sre-tnije buduÊnosti i sigurnu voditeljicudaljnjeg gospodarstvenog, opÊeg idruπtveno - kulturnog razvoja.O svemu ovome i ovakvim nastoja-

njima bilo je bitno stalno informirati imotivirati sve radnike, razvijati njiho-vu struËnost i interes za stvaralaËkirad, sportski i sveopÊi kulturni napre-dak. Broj uposlenih stalno je rastao itrebalo je zadræati visok radni elan,osigurati ugodnu atmosferu na ra-dnim mjestima i stvoriti dobru meu-sobnu komunikaciju. Trebalo je razvi-jati brzi prijenos iskustava i dobrusuradnju, gajiti visoku svijest i angaæi-ranost na poslu, pa naravno i takoostvarivati πto bolje poslovne rezultatecijele Podravke i napredak ove regije.Smatrali smo da moramo imati svoj

list, da Êe nam on u tome punopomoÊi i biti od koristi, pa je formiranaamaterska “redakcija” kojoj sam bioprvi urednik.Svi Ëlanovi uredniπtva smo sa zado-

voljstvom prihvatili izazov i na premi-sama prije izloæenog, bez obzira nazatrpanost svojim redovitim poslovi-ma i bez obzira na tadaπnje siromaπtvoi uredsku neopremljenost, uspjeli smoprije punih 40 godina - 28. 11. 1962.godine - izaÊi s prvim Podravkinimbiltenom, prvim naπim novinama.Raduje me da izlaæenje tih novina,

eto, joπ redovito traje, sada tjedno, upoveÊanom formatu i bogatijem obli-ku. Æelja mi je da cilj i svrha nastankanovina bude njihov trajni moto, ali dase bræe i πto potpunije ostvari i zasno-vani napredak.Ponosim se, i Ëast mi je da sam bio

pionir kod stvaranja novina “PODRAV-KA” i srdaËno Ëestitam svima, koji subilo kada i na bilo koji naËin u njimasudjelovali, za njih radili i pisali, pa iredovito ih Ëitali, te pridonijeli ovojznaËajnoj obljetnici.

druπtvenih. Teπko bi bilo nabrojiti svepromjene koje je ovaj list pratio, pomome miπljenju, s mnogo uspjeha.Podravka je bila vrhunska firma i u bivπoji u ovoj dræavi, pa je i ovaj list bio odraztakvog imidæa naπe firme.

No æeljela bih govoriti i o prilikama kojesu vladale i izvan dometa naπeg lista, kojesu se svakodnevno odvijale i s kojimasmo morali æivjeti, raditi i opstati u ta-kvom okruæenju.

Prije 40 godina bilo je vrijeme uvoenjaradniËkog samoupravljanja, sa svim svo-jim dobrim i loπim stranama.

Radnik je tada dobio zaista velika prava.Iako smo svi mi, intelektualci, radnici upogonu ili na polju bili radnici ove firmei svatko je pridonosio njenom razvoju nasvoj naËin, bilo je oËito da se radnikomsmatrao samo onaj koji je radio na nekonfiziËkom poslu, a naroËito poslovoa iliπef koji je radnicima zapovijedao.

Bilo je i posve pogreπnih shvaÊanja otome radniËkom upravljanju. Evo jednogdetalja. Podravkin restoran je bio gdje sesada nalaze garderobe na Juhama. »ekalismo u redu za gablec koji je poËinjao u9 sati ujutro. Ispred mene je stajao jedanveoma vaæan poslovoa iz proizvodnje.Æenice kuharice su zakasnile oko 2 mi-nute otvoriti okno za izdavanje gableca.Poslovoa je udario πakom po staklu,opsovao neπto i prijeteÊim glasom slavo-dobitno uzviknuo: ”Otvaraj, fuj birokra-cijo!” Jer je kuhinja po organizaciji pripa-dala OpÊem sektoru, odnosno admini-strativnom podruËju.

Prilikom dolaska jedne delegacije po-ljoprivrednih struËnjaka iz Francuske,njih oko trideset - a ja, kao πef informira-nja bila sam zaduæena i za prijem stranihdelegacija - upitali su me, nakon πto supaæljivo sasluπali sve naπe argumente ukorist radniËkog upravljanja, kako radni-ci bez potrebnih znanja mogu upravljatikoncernom od nekoliko tisuÊa zaposle-nih. Ja im zaista nisam mogla dati nika-kav pametan odgovor, a to i nakon mojih40 godina prakse ni danas ne bih mogla.No, u πto sam uvjerena, u tom sistemuupravljanja bilo je i dosta dobra. Radnicisu uzeli kontrolu u svoje ruke, pa se jakogadno proveo onaj koji je pokuπao zlo-rabiti svoj poloæaj na bilo koji naËin, aposebno uskratiti neka prava radnika. Uto vrijeme, srednja struËna sprema bila je”pojam”! U listu su zapisana imena prvihdesetak pripravnika sa srednjom eko-nomskom i upravnom πkolom - u srpnju1963. godine. No, naiπli smo na velikiotpor u poduzeÊu. ©to Êe nam oni, to jesamo teret za poduzeÊe! Da bi se vidjelonakon par mjeseci da se niti jedan posaou tada veÊ zahtjevnoj administraciji nijemogao kvalitetno obaviti bez njih.

Koliko je naπ list pratio i mogao pratitisve aspekte æivljenja i otkucaja Podravki-nog srca i onih koji su ga odræavali uæivotu, o tome bi bilo dobro jednogadana saæeti sve brojeve u jednu knjigukoja ne bi bila mala!

Sretna sam πto sam doæivjela ovaj pre-krasni jubilej. Mladim kadrovima danas ionima koji Êe u buduÊnosti nastaviti ovajposao æelim joπ mnogo, mnogo sreÊe iuspjeha u radu. Danas je list bolji i ljepπinego je ikada bio.

kad sam radio u tom listu, Ëinilo mi seda je najbolji bio kad su ga ureivaliradnici svojim prilozima, prijedlozi-ma i miπljenjima. VlasniËka strukturase promijenila, pa viπe nema ”tvorni-ce radnicima”, ali na sreÊu Koprivni-ce i Hrvatske, ostao je duh vlasniπtvai shvaÊanja Podravke kao ”moje” ili”naπe” tvrtke. Na sreÊu, i rukovod-stvo Podravke primjenjuje uhodanestilove ponaπanja u kulturi, sportu,zajedniπtvu s gradom i stil vrlo vaæ-nog nezaborava onih koji su bili prijenjih ili ranije s njima. Zato umirovlje-nici govore o ”svom” poduzeÊu. Zatoi mi koji smo otiπli iz Podravke joπuvijek smatramo da je to naπepoduzeÊe i ulazeÊi na neku od porti,osjeÊamo se kao da ulazimo doma.List takoer smatramo jednom odpozitivnih koprivniËkih konstanti. Utaj sam list mogao doÊi veÊ 1962.godine, kada sam kao 19-godiπnjakpozvan za urednika od tadaπnjegpravnika Velje MaraviÊa. Meutim,kako sam radio u Glasu Podravine,Ëinilo mi se da ne bih izdræao bezslobode kretanja, radom od ”6 do 2”.Odbio sam. Nisam odbio 1968.godine. IduÊih godina smo od biltenanapravili prave novine, od dvotjedni-ka tjednik. Mislim da je to bilo zlatnorazdoblje novinarstva, kulture, raznihinicijativa, æivota kojeg smo uzimali idavali svim srcem. PoËetkom 80-ihotiπao sam iz Podravke za dopisnikaVjesnika i VeËernjeg lista, πto je sobzirom na tadaπnje politiËke okol-nosti bilo najbolje i za rukovodstvoPodravke i za mene. U jeku poznateafere pozvan sam ponovno u Po-dravku. Odbio sam, obrazloæivπi to

novine, nikle gotovo spontano da bise razvile u njen strateπki proizvodkoji je i bez posebnog marketinπkogulaganja postao prepoznatljiv na pro-storima cijele zemlje.Novine Podravka okupile su novi-

nare s praktiËnim iskustvima, ali ione koji su u njima tek uËinili novi-narski zanat. Iako bez zvuËnih ime-na i struËnjaka s reputacijom kakvisu u to vrijeme popunjavali drugesluæbe, Podravkine su novine posta-le primjer po kojem se u Hrvatskoj iπire od nje uËilo tvorniËko informira-nje u svim svojim oblicima, ali istjecale spoznaje o odnosima s jav-noπÊu.Stoga se ne bez razloga u Koprivni-

cu hodoËastilo iz najveÊih ondaπnjihpoduzeÊa, ali i novinskih te televizij-skih kuÊa. U Podravki su se odræava-li skupovi najviπih novinarskih udru-æenja u Ëijim su vodstvima bili i ljudiiz Podravkinog lista πto govori da uto vrijeme nije bio samo priznavanveÊ i uvaæavan.U svom pionirskom poslu ovdaπnji

novinari nisu stjecali iskustva samopo fakultetskim klupama veÊ i usvakodnevnom æivotu, s ljudima kojisu takoer u neku ruku dali obiljeæjepovijesti Podravke. Svi su oni spo-znali πto im znaËe tvorniËke novinesa svim svojim izdanjima te su ihprihvatili kao vlastiti proizvod koje-ga se nisu æeljeli rijeπiti kao ni Vege-te ili pak juhe.

nom radu u Hrvatskoj i kao takavopstao je do danaπnjih dana kao, usu-dio bih se reÊi, tjednik s najduæomtradicijom. I danas, kad listam poæutje-le uveze pojedinih godiπta, sagleda-vam njegovu pravu vrijednost za sadaπ-nje i buduÊe generacije. S vremenskedistance, kad se donekle objektivnomogu prosuivati povijesni dogaajiburnog organskog rasta Podravke kojise temeljio na razvoju novih tehnologi-ja koje su nadopunjavale veÊ postojeÊei usvojene, navire galerija likova koji susvojim radom i kompetencijama daliizuzetno veliki doprinos razvoju i stva-ranju multinacionalne kompanije kojadanas uæiva svjetski ugled. Usporednos razvojem Podravke razvijao se i list”Podravka” - od prvih nekoliko brojevaπtampanih na πapirografu, godinamaga je πtampala ”KoprivniËka tiskara”koristeÊi olovni slog i kliπeje od cinka,da bi se danas list πtampao u off-settehnici i s fotografijama u boji s komp-jutoriziranim prelomom. Valja istaknu-ti da su u redakciji lista “Podravka”stasali vrsni novinari koji su svoje zada-tke obavljali i obavljaju na zavidnojprofesionalnoj razini. Rekli bismo, je-dinstveni primjer u Hrvatskoj koji jerezultirao iz stalne i Ëvrste suradnje srukovodnim strukturama koje su imale“sluha” za veÊ spomenuto informiranjeu ondaπnjem “udruæenom radu” i pra-vilno procijenile utjecaj i znaËaj infor-miranja, kako internog tako i ekster-nog, za stvaranje i promicanje korpo-rativnog imidæa ne samo u lokalnojsredini veÊ i πire. Ne smije se zaboravitini Ëvrsta spona i meusobna poveza-nost velikog broja “Podravkaπa” koji susvojim brojnim napisima, struËnim pri-kazima i komentarima godinama obo-gaÊivali, a i sada obogaÊuju sadræajlista, imajuÊi na umu zajedniËki cilj -postiÊi πto veÊi stupanj informiranostikao temelj za odluËivanje i stvaranjekorporativnog imidæa. Naravno, novi-narima nije nikad teklo med i mlijeko.Prokletstvo prazne kartice u pisaÊojmaπini (sada je to prazni ekran monito-ra) i uvijek prisutni “cajtnot”, nedostup-nost informacija, a i zatvorenostpojedinaca za medijski iskorak koji seopravdavao nekakvom poslovnom taj-nom, dobrano su zagorËavale rad novi-nara (prisjeÊam se jedne zgode kad sume naπpotali da sam objavio “poslovnutajnu”, a ti podaci bili su inaËe prijegodinu dana objavljeni u statistiËkomgodiπnjaku). I danas, kad upravljaËkefunkcije obavljaju manageri umjestonekadaπnjih “klasiËnih” direktora, in-stitucija poslovne tajne sve se viπezlorabi nauπtrb informiranosti πto dajeprostora usmenom uliËnom prenoπe-nju kvazi informacija i ruπenju korpora-tivnog imidæa. Jer, jedan je imidæ πto gaima upravljaËka struktura, a drugi ko-jeg podgrijava javnost. ©to Êe tu bitiveÊa razlika, to Êe biti i veÊa potreba zapoduzimanjem korektivnih aktivnosti.Dakle, objektivna informiranost name-Êe se kao sve izraæenija potreba zabolje razumijevanje i smanjenje tenzijaπto inaËe rezultiraju u inkozistentnosti-ma i podjelama. Tu je, nesumnjivo,jedna od najznaËajnijih uloga lista“Podravka”. I ubuduÊe, nadam se.

ponovno radnim vreme-nom od 6 do 2. Takosam Ëovjek koji je dvaputa odbio Podravku.Ljudski su izazovi otiÊisamo tamo gdje se mo-æe stvarati neπto novo izato sam Ëitav æivot biou novim novinskim, te-levizijskim ili radijskimprojektima. I sada sam usvemu tome. Podravkaje pruæala udobniji æivot,bezbriæniji i dobru pla-Êu. Zahvalan sam na to-me. Nemirni æivot osta-je novinarska konstan-ta. Beskrajna slobodamisli i pokuπaja ispra-van je put prema napre-dovanju, s brigama i sva-kodnevnom borbom. Tose ne plaÊa. To se æivi.To treba nauËiti. »etr-deset godina sam uËio ijoπ uËim. I za to samzahvalan i Podravki ilistu koji me stvorio.

4 Broj 1635 Petak 29. studenoga 2002.

naπa posla

Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Nakon nedavnih obljetnica pekme-za i juha, red je doπao na joπ jedanprepoznatljiv proizvod - Podravkinenovine. »etrdeset godina njihovaneprekidna izlaæenja rijedak je jubi-lej, to viπe πto je rijeË o tvorniËkom- danas se zvuËnije kaæe korporacij-skom - tisku. U Hrvatskoj je, naime,relativno malo tvrtki koje su uopÊei trajale ili traju Ëetiri desetljeÊa, jersu ih mahom ”pomele” tranzicijskei privatizacijske nevolje, pa jePodravkin sluËaj utoliko znaËajniji.Koliko je danas malo tvorniËkih

tiskovina, najbolje kazuje podatakda je za najavljeni okrugli stol na tutemu prikupljeno samo dvadesetakadresa. Od toga svi i nisu listovinamijenjeni unutarnjem informira-nju, djelomiËno i vanjskoj prezenta-ciji tvrtke, veÊ su to tipiËnemarketinπke tiskovine, ponajprijeokrenute potencijalnim kupcima ikorisnicima usluga.A Podravkine su novine jedinstve-

ne i po tome πto su od prvog πapi-rografiranog broja pa do naπih danaostale vjerne zaposlenicima, piπuÊio njihovim uspjesima, a i svakoja-kim problemima i iskuπenjima. ©to-

viπe, kroz te se novine uvijek oËita-vao i odnos tvrtke prema lokalnojzajednici. Zato su one i toliko radoËitane, odavno postavπi nezaobila-zno πtivo mnogih KoprivniËanaca iostalih Podravaca, kao i svih onihkoji rade u Podravkinim tvrtkama ipredstavniπtvima diljem zemlje i Eu-rope. U kojoj su mjeri novine posta-le i Podravkin simbol, potvrujepodatak da su se u kriznimvremenima pojavljivale ideje o nji-hovu gaπenju, odnosno pretvaranjuu tipiËni propagandni servis, nozaposlenici nisu prihvaÊali takavoblik “racionalizacije”. »injenica jeda su one nastavljale s izlaæenjembez ikakvih zastoja.Treba se, ipak, osvrnuti na nekoliko

faza kroz koje su prolazile Pod-ravkine novine. Nastajale su poËe-tkom πezdesetih godina, u razdob-lju kad se tisak srameæljivo poËeooslobaati svojih socrealistiËkih lju-πtura, a elektronski su mediji tek biliu povojima, nedostupni veÊini gra-ana. Podravkaπi su tada gutali sva-ku pisanu rijeË, koliko god ona bilanevjeπto sroËena i tehniËki loπe oti-snuta. Odmah je bilo uoËljivo da se

baπ kroz poveÊanje kvalitete listamoæe pratiti i postupni rast kopriv-niËke prehrambene industrije. Ka-ko je Podravka ovladavala tadaπ-njim træiπtima, tako su i njene poslo-vodne strukture bile sve izdaπnijeprema novinama, svjesne da se tunajbolje Ëuva Podravkina povijest.Osim sve boljeg otiska, a i veÊeg

broja stranica, poËeli su se pojavlji-vati i razni tiskani dodaci, od “Male”do “Zelene” i “Poslovne” Podravke,a radnike je posebno veselilo kad jeiz tog uredniËkog i autorskog jezgraizrastao i humoristiËko-satiriËki list“Feferon”. U razdoblju kontrolira-nih medija baπ je taj nesputani fefe-ronovski smijeh, koliko god se po-nekad Ëinio naivnim, bio “ventil” zalakπe suoËavanje s politiËkom i druπ-tvenom realnoπÊu. Indikativno je da“Feferona”, kao i svih sliËnih listovau tadaπnjoj Hrvatskoj, nestaje kakose istinski demokratizirala politiËkapozornica. Danas nije pretjeranoustvrditi da viπe nema toga vica ili tekarikature koja nije zasnovana naneËemu veÊ proæivljenom.No, doba viπestranaËke parlamen-

tarne demokracije, koje se poklapa

i s razdobljem hrvatskog osamosta-ljenja, ne samo da nije ugasilo po-trebu za unutarnjim informiranjem,nego ju je na razne naËine i produ-bilo. List jednog velikog dioniËar-skog druπtva, poput Podravke, uje-dno je i poæeljni odraz razmiπljanjanjegovih zaposlenika, ponekad iizvjesni korektiv poslovne ili kad-rovske politike. Principijelno gleda-no, poslovodstvo ga nipoπto ne smijepromatrati kao preæivjeli oblik oda-vno odbaËenog “radniËkog samo-upravljanja”.Na æalost, baπ su takvi zajedljivi

komentari, kao poæeljna krinka zasamovolju pojedinaca i grupa, bilerazlog da je proteklih godina uHrvatskoj nestalo veÊine tvorniË-kih listova. Podravkini vodeÊi lju-di nisu, sreÊom, pribjegavali ta-kvoj demagogiji, tipiËnoj za psiho-zu “divljeg kapitalizma”, kako ra-zdoblje pretvorbe i privatizacijeslikovito nazivaju ekonomski ana-litiËari. Zato su i Podravkine novi-ne dobile na novom zamahu, po-kuπavajuÊi potvrditi status najkva-litetnijeg i najdugovjeËnijeg tvor-niËkog lista. Dakako, i lista koji

nikad neÊe izdati interese svojihzaposlenika.Novine su, naposljetku, neodvoji-

ve od ljudi koji ih stvaraju. Baπ je torazlog da 40. obljetnica Podravki-nih novina bude i znaËajni datum upovijesti koprivniËkog novinarstva.Gotovo da i nema znaËajnijeg ko-privniËkog novinara koji nije ba-rem dio svoje karijere bio vezan uznjih. Prisjetimo se samo novinar-skih ekipa koje su uredniËki pre-dvodili Ivo »iËin Maπansker i JovoRojËeviÊ, a u kojima su glavna no-vinarska pera bili danaπnji sveuËili-πni profesor Dragutin Feletar i ne-nadmaπni kroniËar radniËkih sud-bina Vjekoslav PrvËiÊ. Nenadma-πne su ostale brojne fotografije,pogotovo portreti, »arlija Kostju-ka, dok je zaπtitni znak Podravkinekarikature i danas ostao Ivan Hara-mija Hans. Gotovo da i nema po-znatije liËnosti iz Podravine kojanije neπto napisala za te novine, ilije barem s njom napravljen pokojiintervju.Generaciji koja ih danas stvara bit

Êe, stoga, dovoljno da iz tog boga-tog nasljea uzme ono ponajbolje.

Prvi konkretan trag da se poËet-kom sedamdesetih godina proπlogstoljeÊa ozbiljno razmiπljalo o tjed-nom izlaæenju “Podravke” nalazimoveÊ u 241. broju od 27. studenoga1972. godine, obiljeæenom desetomgodiπnjicom informiranja u Podravki,u prigodnom tekstu Pavla Gaæijagdje u sklopu Ëestitke novinarima isuradnicima lista æeli πto skoraπnjipostanak tjednika. ZaËudo, u dvije ipol godine, koliko je proteklo dorealizacije te æelje, tako se πto viπe nespominje, pa ni u 300. broju lista, od16. svibnja 1975. godine, kada je zato postojala dobra obljetniËarska pri-goda. Tek se u prethodniku 306.broja od 3. rujna 1975. godine, pr-vog broja tjednika “Podravke”, naja-vljuje izlazak u novom ritmu nakongodiπnjih odmora.Sama promjena dinamike izlaæe-

nja nije ostavila traga na izgledu, pau prvi mah ni sadræaju PodravkinihtvorniËkih novina, osim πto se po-drazumijeva da je objavljeno manjetekstova.U uvodniku naslovljenom “Tjednik”

piπe: ”U ovom razdoblju, kada supotrebe za informiranjem sve veÊe,dvotjednik je prerastao sam sebe istoga se drugaËije i nije moglo negodonijeti odluku da ‘Podravka’ izlazitjedno. ©to se pri tom mijenja? Pr-venstveno, informiranje dobiva na

brzini. Okupljanjem veÊeg broja no-vinara list Êe dobiti na kvaliteti.Odluka je uredniËkog kolegija da sekvantitet pretpostavlja kvaliteti. ToznaËi: viπe kraÊih, ali kvalitetnijihnapisa. Ta maksima, meutim, neÊemoÊi biti ostvarena bez πiroke podr-πke naπih dosadaπnjih i buduÊihsuradnika. To je, uostalom, uvijekbio najvredniji dio ovih novina.”Prvi broj lista “Podravke” kao tjed-

nika, na naslovnici, uz uvodnik,donosi najavu proslave 25. godiπnji-ce samoupravljanja u tvrtki, na dru-goj raspravu o reorganizaciji i aktu-alnosti, na treÊoj vijesti iz proizvod-nje, a Ëetvrta je posveÊena obljetnicisamoupravljanja, uz feljton o tome

Dragutina Feletara. Vijesti i informa-cije ispunjuju petu, a razgovor sradnicom te popis novih radnikaπestu stranicu. Sedma je posveÊenasportu, a osma je poprimila oblikkoji Êe zadræati iduÊih tridesetakgodina: Ivan Haramija Hans dobivacrvenu podlogu za svakotjednu ka-rikaturu (u “Podravki” je poËeo obja-vljivati u sijeËnju te godine), a ÆeljkoLovoπeviÊ pod pseudonimom Desi-derius prostor za kriæaljku (suraujeod 1974. godine).Prelaskom na tjedni ritam izlaæe-

nja, “Podravka” je okonËala trinae-stogodiπnji razvojni put od πapiro-grafiranog biltena neugledna izgle-da bez fotografija do modernog,vizualno i sadræajno doreËenog tvor-niËkog lista, koji radi ekipa iskusnihprofesionalaca te novinara afirmira-nih i izvan kruga tadaπnje Podravke.Nije Ëudno πto se taj razvoj poklopios razvitkom same kompanije, kojaupravo koncem πezdesetih i poËet-kom sedamdesetih godina proπlogstoljeÊa brzo raste. To je, uz politiËkipodræavan trend ustroja informira-nja radnika - samoupravljaËa u soci-jalistiËkom poretku, glavni razlogπto su se Podravkine tvorniËke novi-ne formirale u relativno kratkomvremenskom razdoblju i postale ne-zaobilaznom Ëinjenicom u povijestikoprivniËkog novinarstva zadnjih de-kada 20. stoljeÊa.

ZAKLJU»AKPodravkin list, Ëiji je prvi broj izi-

πao 28. studenoga 1962. godine,ima najdulju tradiciju meu takvimtiskovinama u danaπnjoj KoprivniË-ko-kriæevaËkoj æupaniji, a spada imeu najstarije u Hrvatskoj. Iako jesintagma “tvorniËko novinarstvo” uzadnjih desetak godina izgubila zna-Ëenjske odrednice i smisao koji su usamoupravnom socijalizmu bili odre-eni i Zakonom o udruæenom radu,u nedostatku drugog terminoloπkogodreenja nuæno ju je upotrebljava-ti. TvorniËkim novinama, dakle, na-zivala bi se periodika πto je izdajuproizvodna ili druga poduzeÊa, akoje namijenjena prije svih samim nji-hovim radnicima. Nikad u potpuno-sti izlazeÊi iz okvira tvorniËkih novi-na na taj naËin odreenih, list“Podravka” povremeno ih je ipaknadilazio, bivajuÊi - naroËito u πe-zdesetim i sedamdesetim godinamaproπloga stoljeÊa - izvor informacijai o dogaanjima u bivπoj kopriv-niËkoj opÊini i πire.Kroz redakciju lista “Podravke” u

40 je godina proπlo dvadesetak no-vinara i nekoliko puta viπe povre-menih ili stalnih suradnika, od kojihje nekolicina bitno sudjelovala urazvoju drugih medija u Koprivnici,a dio je pak karijeru nastavio izvanæurnalistiËke profesije. Formativnorazdoblje lista osobito je vaæno u

Jubilej: 40 godina lista ‘Podravka’

Pripremio: Hrvoje ©labek

Tjednik

Novine koje je oËuvalo povjerenje zaposlenika

povjesnici koprivniËkog novinarstva,jer se u stvaranju modernog tvorni-Ëkog tjednika - Ëiji se potpuni nasta-nak moæe smjestiti u 1975. godinu,13. godinu postojanja lista “Pod-ravke”, kada poËinje izlaziti u tje-dnom ritmu - stjecala vaæna profe-sionalna iskustva.Danas su Podravkine novine jedna

od ne baπ brojnih takvih tiskovinaπto su preæivjele previranja tranzi-cije iz socijalistiËkog u træiπno go-spodarstvo. Vizualno su prilagoe-ne vremenu, dok se sadræajno joπuvijek oslanjaju na prijaπnji kon-cept. Iako je i tu doπlo do znatnijihiskoraka, daljnje prilagoavanje su-vremenosti vjerojatno Êe biti pre-dmetom razmiπljanja o listu u bu-duÊem razdoblju, πto nikako ne bibilo prvi put u Ëetiri decenije nje-gova postojanja.

5Broj 1635 Petak 29. studenoga 2002.

Pripremio: Hrvoje ©labek

Josip FriπËiÊ, koprivniËko-kriæe-vaËki æupanList povezuje Podravku- List je u ovih 40 godina rastao

zajedno s Podravkom i igrao vaænuuloga u stvaranju Podravkina imidæakao tvrtke koju Ëine ‘Podravkaπi’, πtoje viπe nego samo radnici tvrke.Ujedno je pratio okruæenje i nastojaoinformirati u kakvim okolnostimaPodravka posluje te kako planirarast i razvoj. Usto, u listu su afirmira-ni mnogi poznati tvrtkini menadæerii struËnjaci. List pratim viπe od 30godina i mogu reÊi kako je uvijekodraæavao poglede poslovodstva, nesadræajno veÊ i vizualno. Ima znatnuulogu u povezivanju Ëitavog sustavakoprivniËke kompanije, od Kopri-vnice, Umaga, Varaædina do ino-zemstva, te bi bez njega valjalo pisatiupute πto je to Podravka.

Vladimir Kuzel, novinar Glasa Po-dravine i PrigorjaSve otvoreniji- List pratim od njegova osnutka i

mislim da u svih 40 godina napre-duje. Danas ima vrlo zanimljiv gra-fiËki izgled. »itatelji koji nisu uPodravki mogu se informirati o zbi-vanjima u tvrtki i za to gotovo i nisupotrebne druge novine. Obrada sa-dræaja primjerna je za tvorniËki list,a dobro je πto imate vanjske sura-dnike, poput komentatora VeËer-njeg lista. »ini mi se da Upravanema prevelikog upliva na sadræajlista, koji je sve otvoreniji. Æao mi jeπto viπe nema Feferona, koji je biosjajan!

Marcel JanekoviÊ, MarketingVeÊu ulogu Ëitateljima- Gledano iz moje perspektive, list

Podravka uglavnom Ëitam zato jeræelim biti u tijeku, æelim saznati πtose dogaa u drugim poslovnim cje-linama, πto ima novo, πto je u Podravki‘in’, a πto ‘out’. Osim toga, vrlo Ëestou ‘biltenu’ mogu pronaÊi informacijekoje su mi korisne u svakodnevnomposlu, tako da pojedine primjerkeuredno spremam u arhiv. Takoer,sviaju mi se nagradne igre za radni-ke Podravke, mislim da je to dobrastvar i da bi se ‘bilten’ u buduÊnostitrebao razvijati u smjeru ‘interaktiv-nosti’, odnosno aktivnijeg ukljuËiva-nja Ëitatelja prilikom kreiranja lista.

Nevenka RadiÊ, direktoricaInterne revizije

Informacije korisne i revizorima- List Ëitam redovno i jako mi se

svia u vizulanom smislu. Podatke,pak, iz sadræaja koristim u posluinterne revizije jer njima upotpunju-jem sliku o objektu revizije i Ëesto sumi veoma korisni. ©to se informacijao poslovanju tiËe, nekad su toËne, anekad nisu u potpunosti. No, njiho-vo oblikovanje, smatram, ne ovisi onovinarima, veÊ o onome tko ihprezentira.

Jitka Pjatkanova, Podravka-Inter-national u PraguNaka bude i kritike- »asopis Podravka u »eπkoj stvara

osjeÊaj pripadnosti koprivniËkomkoncernu. Dobivaju ga svi tamoπnjizaposlenici i zanimaju se za stanje upoduzeÊu. Æeljela bih da u njemubude viπe razgovora s menadæerimate viπe informacija o poslovanju usvim zemljama u kojima je Podravka.Usto, voljela bih da u listu bude ikritike te da se upozori na negativnestvari, kakvih, dakako, ima.

–uro Zalar, direktor Istraæivanja irazvojaViπe mjesta struËnjacima- Uza sve vlasniËke, organizacijske

i generacijske promjene πto su sedogaale u Podravki i njezinu okru-æenju, list je doæivio svoj Ëetrdesetiroendan. To dokazuje kako je na-πao svoje mjesto u srcima ‘Podravka-πa’, kako aktivnima, tako i penzione-rima. On pruæa moguÊnost prijekopotrebnog informiranja, ali i komu-niciranja u velikoj familiji Podravke.U koncepciji lista trebalo bi moædadati viπe prostora Ëlancima naπihstruËnjaka i istraæivaËa o aktualnimtemama, koje ujedno postaju izazovvremena. Iskrene Ëestitke uz jubilej.

Jasmina RaniloviÊ, Odjel zadokumentaciju, registracije izakonodavstvo

Joπ viπe rubrika- Podravkin list u posljednje se

vrijeme poboljπao, ali, naravno, uvi-jek moæe biti bolji i Ëitaniji. Evonekih mojih razmiπljanja. Trebalo biuvesti neke stalne rubrike. Rado bihproËitala neπto vezano uz rast i ra-zvoj naπe tvrtke iz proπlosti, recimou rubrici Iz Podravkine povijesti.Zatim, na primjer, rubrika o zanimlji-vosti i neobiËnim sklonostima ‘Po-dravkaπa’, njihovim hobijima. Rije-tko dobivamo vijesti iz Belupa. Bilobi dobro i da Ëujemo neπto viπe oljudima u naπim Internationalima,tko su oni i - zaπto ne - da nam onipiπu o sebi, dogaajima, predstavezemlju u kojoj jesu i sliËno.

Ksenija Horvat, koordinatoricaSindikata PPDIV-aKorektno o sindikatima- Prije svega, listu Ëestitam 40. ro-

endan, a Ëestitke, dakako, preven-stveno upuÊujem svima onima kojisu ga svojim ustrajnim radom stvara-li. Posljednjih 17 godina, otkad sam‘Podravkaπica’, list je moja obaveznatjedna novina. S obzirom na to da jeatmosfera slavljeniËka, vrijeme je po-godno za ‘priznanje’ da sam ‘Podrav-ku’ Ëitala i prije samog objavljivanja,dan ranije, na offset ploËama u Ti-skari. Novinarima za sve do sadanapisano mogu reÊi: Bravo i hvala nakorektnosti praÊenja sindikalnog radau Podravki, a poslovodstvu poruËitida Êe novine biti joπ bolje bude liPodravkino poslovanje voeno naπto transparentniji naËin.

Zlatko Brgles, vozaË viljuπkaraRijeË radnicima- ProËitam svaki broj i mislim da je

O.K. Najviπe me zanimaju tekstovi o

Podravkinu poslovanju te o naπimplaÊama i standardu, jer o tome sedrugdje moæe rijetko πto proËitati.No, smatram da bi se viπe trebala ËutiradniËka rijeË, njihovi problemi, jersu menadæeri previπe istaknuti. Bilobi dobro da se ponovno uvede na-gradna kriæaljka. Nagradna igra zaradnike je super i igramo ju i suprugai ja.

Stjepan Mlinar, portirJoπ o poslovanju- Viπe Ëitam “VeËernjak” nego

Podravkine novine. Mislim da imapremalo izvjeπtaja o Podravkinu po-slovanju. Takoer, premalo je radni-ka, a previπe πefova. Jako bih volioda se uvede rubrika Pitanja i reagira-nja, gdje bi radnici na svoja pitanjamogli dobiti konkretne odgovore.Mene bi, recimo, zanimalo kako toda smo kupili dionice od cijelePodravke, a njzini se dijelovi dio podio prodaju. Nije mi jasno kako tomoæe biti.

Draæen MustaË, Reklamnoskladiπte

Za Ëetiri- Dobar list, ima svega. Najradije

Ëitam sportsku rubriku te o poslov-nim rezultatima. Jako mi fali kriæalj-ka, a æelio bih i da bude viπe humora.»ini mi se, takoer, da menadæeri neËitaju ono πto kaæu radnici. Ukupnaocjena: za Ëetiri.

Draæen Pros, direktor Podravke -Internationala u Budimpeπti»itaju i Maari- Podravkin list ne Ëitamo samo mi

menadæeri iz Hrvatske, veÊ i djelatniciu MohaËu te Budimpeπti koji znajuhrvatski jezik. Drago mi je πto se uposljednje vrijeme moæe dosta togaproËitati o zbivanjima u Podravki-nim Internationalima, jer se takoputem lista dobiva pregled o zbiva-njima u kompanijim tvrtkama nesamo u domicilnoj zemlji, veÊ πiromEurope. Smatram da tim putem trebanastaviti te da vizualni izgled listavalja joπ osuvremeniti na tragu, reci-mo, svjetskog izgleda posljednjeggodiπnjeg poslovnog izvjeπÊa.

Boæica GaliÊ, kantinjerkaViπe-manje O.K.- Viπe-manje sve je O.K. No, trebalo

bi biti viπe informacija o poslova-nju te svakako o sindikatima, Ëimese oni bave. Vjerujem da su infor-macije u novinama toËne te danema nekakve cenzure. Moæda nebi bilo loπe da jedna stranica budezabavna.

Jubilarna anketa:

©to o listu Podravka kaæu Ëitatelji

Josip FriπËiÊ

Vladimir Kuzel

Marcel JanekoviÊ

Jitka Pjatkanova –uro Zalar Jasmina RaniloviÊ Ksenija Horvat

Zlatko Brgles

Stjepan Mlinar

Draæen MustaË

Draæen Pros

Boæica GaliÊ

Nevenka RadiÊ

6 Broj 1635 Petak 29. studenoga 2002.

Polustoljetna tradicija prerade povrÊaspojena sa suvremenim dostignuÊima,znanjem, marljivoπÊu i inventivnoπÊuPodravkaπa garancija su daljnjeg razvo-ja tvornice Kalnik u Varaædinu. To jeosnovna poruka sa sveËanog skupa uKalniku kojim je 22. studenoga obilje-æena 56. godiπnjica postojanja i 35.obljetnica rada Kalnika u sklopuPodravke, a kojem su uz sadaπnje za-

poslenike prisustvovali i umirovljenici,te gosti meu kojima i varaædinskiæupan dr. Zvonimir Sabati, dogrado-naËelnik Varaædina Tomislav Bogo-viÊ i tajnik grada Robert Podolnjak.O razvojnom putu Kalnika na sveËa-

nosti je govorio direktor tvornice Novi-ca Ciglar, podsjetivπi da tradicija pre-rade povrÊa u ovom kraju zapravodatira joπ od 1936. godine kada jetadaπnji varaædinski poduzetnik i trgo-vac Juraj Ehl proπirio svoju trgovaËkudjelatnost otkupom i doradom ljekovi-tog bilja i kiseljenjem kupusa, da se ime

Kalnik prvi put javlja u proljeÊe 1946.godine i da tvornica u prvoj fazi proi-zvodi kandirano voÊe, voÊne sokove,æelee i Ëokolade da bi se 1953. godineuvela i prerada povrÊa. Tijekom godinatvornica je imala uspona i padova, aintegracija s Podravkom 1967. godineomoguÊila je snaænije razvojne πanse.Prema Ciglarovim rijeËima, danas suzaposlenici ponosni na nove proizvode,na rast proizvedenih koliËina - za 10mjeseci ostvarena je rekordna proiz-vodnja unazad 8 godina i indeks od110% u odnosu na cjelokupnu proπlo-godiπnju proizvodnju i to iskljuËivo izdomaÊih sirovina, zatim na visoku kva-litetu potvrenu i nedavnim dobiva-njem certifikata ISO 2000 i skoraπnjimuvoenjem HACAP-a. Pored toga, za-hvalni su bivπim zaposlenicima koji sugodinama trudom, odricanjima i s punosrca razvili Kalnik u najveÊu industriju zapreradu povrÊa u ovim krajevima.RijeËi zahvalnosti umirovljenicima

uputio je i Ëlan Uprave Podravke Da-vor Cimaπ, naglasivπi da su i onidoprinijeli sadaπnjim dobrim rezultati-ma Kalnika. A ti rezultati, prema miπlje-nju izvrπnog direktora SPJ VoÊe i povr-Êe Milivoja ©ifkorna, dokazuju daKalnik uz bogatu proπlost ima i sigurnubuduÊnost.- Ne smije se zaboraviti da je Podravka

nastala na preradi voÊa i povrÊa i daovaj program ima svoje mjesto u ra-zvojnoj strategiji kompanije. Imamonajkvalitetnije proizvode od povrÊa -

Kalnik obiljeæio 56 godina postojanja i 35 godina djelovanja u Podravki

Piπe: Jadranka LakuπSnimio: Nikola Wolf

Prerada povrÊa ima svoje mjestou razvojnoj strategiji Podravke

SveËanom skupu u Kalniku prisustvovali su zaposlenici, umirovljenici,rukovoditelji i gosti

Radnicima jubilarcima uruËene su prigodne nagrade

VjeËno je pitanje - u Ëemu se oËitujeveliËina Ëovjeka. U ljepoti, snazi, moÊi...ili se prava vrijednost Ëovjeka krije uskrivenim πkrinjama srca.

Ljepota koja je neprolazna i vjeËnasadræana je u jednostavnosti. A njezinitragovi i rezultati ostaju prepoznatljivi iu generacijama koje slijede.

Ovdje, pored nas, odgovore nam pru-æa æivot i djelo prof. Zlate Bartl ili dragenam - “tete Vegete”.

Skromna, jednostavna æena snaæneosobnosti plijeni toplinom koja izvire izsrca prepunog ljubavi za svako æivobiÊe - Ëovjeka, cvijet, æivotinju, pticu. Usvemu pronalazi smisao æivljenja i svr-hu postojanja. Niπta ne iskljuËuje, niko-ga ne sudi. Sve prihvaÊa i razumijetoplom ljubavlju.

Moæda takvu otvorenost srca moæeiznjedriti samo ovako teæak æivotni putkojim je proπla prof. Zlata Bartl, podno-seÊi strpljivo sve teπkoÊe i iskuπenjakoja je æivot svakodnevno donosio.Puno puta joj je bilo jako teπko, alinikada se nije predala. Nije poklekla nitiu zatvoru, bolesti, gladi, neimaπtini.Æivjela je s drugima i za druge - hrabrosvjedoËeÊi svoje ideale i gradeÊi boljisvijet, za koji je Ëvrsto vjerovala danegdje mora postojati.

U toj je vjeri preæivjela i, daleko odrodnoga Sarajeva, doπla u ravnu Podra-vinu. O dolasku u Koprivnicu prof.Bartl priËa kao o ljubavi na prvi pogled.Ganutljivo je promatrala πarm joπ malo-ga grada, netaknutu bjelinu snijega,ljepotu prirode koja se stapa s dobro-tom srca ljudi. Prema rijeËima prof.Bartl, razumijevanje i ljubav dogodili suse - jednostavno i odmah.

Nakon skromnog studentskog æivotau Zagrebu, soba od osam kvadrata bila

je pravi luksuz. No, prof. Bartl je najveÊidio svojega æivota i rada u Koprivniciprovela u tvornicama i laboratorijimaPodravke. NajËeπÊe bez odmora, jela isna, ali u stvaralaËkom entuzijazmukojim je snaæno nadahnjivala i svojesuradnike.

Radilo se puno i ustrajno, hrabreniduhom zajedniπtva - stvarajuÊi iz niËeganeπto kvalitetno i novo.

Takvi napori istinskoga timskog radazaista su urodili pravim plodom - “Ve-getom”. Prof. Bartl uvijek ponov-noistiËe da je “Vegeta” stvorena trudom inaporom svih radnika koji su tada radili- sama je stvorila recepturu, drugi subrinuli o nabavci kvalitetnih sirovina,preciznosti koliËina na vagi, pranju po-suda i tikvica ...

I ponovno prof. Bartl istiËe da je danas“Vegeta” proizvod svih zaposlenikaPodravke jer je svatko od njih u æivot“Vegete” ugradio dio svoga rada, æivota,truda. Skromno istiËe da danas “Vege-ta” ne bi bila to πto je da generacijePodravkaπa nisu ugradile ogroman trudu njezinu poznatost kao samosvojne iosebujne robne marke.

“Vegeta” je danas poznata kao sino-

kondimente koji se posve uklapaju usvjetski trend sve veÊeg i ËeπÊeg konzu-miranja povrÊa. Paletu kondimenatajoπ Êemo proπiriti i ojaËati njenu pozici-ju na træiπtu - podvukao je ©ifkorn.

Razvojni planovi Kalnika nailaze napotporu grada i æupanije istinski zainte-resiranih ne samo za oËuvanje i stvaranjeradnih mjesta nego i za ËvrπÊe poveziva-nje preraivaËa i proizvoaËa povrÊa.- Zahvalan sam Upravi Podravke πto

je u Kalniku prepoznala moguÊnostdoprinosa razvoju cijele kompanije iπto je tvornici nakon kriznog razdobljapruæena πansa za stabilno poslovanje.Æupanija varaædinska nastoji maksi-malno potaknuti povezivanje poljopri-vrednika ovog kraja s Podravkom, spre-mni smo i na suradnju u projektuizgradnje veletrænice i hladnjaËe neda-leko Kalnika, a da bismo motiviraliproizvoaËe povrÊa ovogodiπnji poti-caj od 200.000 kuna u narednoj godini

Êemo poveÊati πest puta. ToËnije uproraËunu smo predvidjeli 1,2 milijunakuna za poticanje proizvodnje povrÊai cvijeÊa, πto Êe nesumnjivo doprinijetii poveÊanju koliËina sirovina za Kalnik- rekao je varaædinski æupan dr. ZvonimirSabati.SveËanost obiljeæavanja znaËajnih ju-

bileja Kalnika bila je i prigoda za uru-Ëenje jubilarnih nagrada radnicima. Aπto to njima znaËi najbolje je ocijenioIvan Pomper rekavπi:- Zahvalni smo πto radimo u stabilnim

i sigurnim uvjetima, πto vidimo da sePodravka brine i o standardu svojihradnih ljudi i πto ih ne zaboravlja nionda kad odu u mirovinu.A zahvalnost umirovljenika Kalnika

izrazio je bivπi direktor Franjo Ipπatvrdnjom da je na ovoj sveËanosti oku-pljen do sada najveÊi broj bivπih zapo-slenika πto pokazuje njihovu odanostprema Kalniku i Podravki.

nimom kvalitete hrvatskoga proizvoda,prisutna u svakome kuÊanstvu i napolicama trgovina πirom svijeta. Stvorilaje poseban stil æivota i novi naËin pre-hrane, generacijama do danas.

Prilikom dodjele brojnih nagrada ipriznanja, prof. Bartl nikada nije propu-stila istaknuti zasluge tadaπnjega timaPodravke i svih radnika koji su svesr-dno i nesebiËno pomogli u æivotu i radupoærtvovne i ambiciozne mlade profe-sorice. I uporno se Ëudi uvrijeæenojpredrasudi o πkrtosti Podravaca - nika-da to nije mogla prihvatiti. DapaËe,kaæe da svakoga prihvaÊaju radosnasrca - iznose sve πto imaju za gostapoËastiti i toËe Ëaπu vina do samogavrha. Pa gdje to joπ ima?!

Ponosna na takav æivot i djelo uvaæe-nog struËnjaka, Podravka je odluËilaosnovati zakladu koja Êe nositi Ëasnoime prof. Zlate Bartl.

Ideja o osnivanju zaklade koja bi po-ticala i promovirala stvaralaËki i inova-tivni rad studenata dodiplomskih i po-slijediplomskih studija nikla je u prolje-Êe 2001. godine, da bi se odluka o tomeobznanila na jesen iste godine, prilikomposjeta premijera Ivice RaËana Kopri-vnici i Podravki d.d.

Kao nit vodilja buduÊe zaklade is-taknuo se lik i djelo drage profesoriceZlate Bartl, Ëijom zaslugom je stvorena“Vegeta” i koja je cijeli svoj æivot posve-tila predanom radu u Podravki, obrazo-vanju i usavrπavanju mlaih naraπtaja.Stoga je predloæeno da zaklada nosiËasno ime - Zaklada “prof. Zlata Bartl”.

Prof. Zlata Bartl radosno je i dirnutoprihvatila ideju o osnivanje takve Zakla-de, te je svoju suglasnost za koriπtenjeosobnog imena u nazivu Zaklade dalaPodravki, kao osnivaËu, dana 17. listo-pada 2001. godine.

VeÊ narednoga dana, dakle 18. listo-

pada 2001. godine, Uprava Podravked.d. donijela je Odluku o osnivanjuZaklade “prof. Zlata Bartl” sa svrhompromicanja i poticanja stvaralaËkog iinovativnog znanstveno-istraæivaËkograda, oËuvanjem uspomene na ime idjelo prof. Zlate Bartl. Ujedno je done-sena odluka o pologu osnivaËkoga ulo-ga na raËun Zaklade u iznosu od400.000,00 kuna.

Odlukom Uprave imenovan je Upra-vitelj Zaklade, Darko Marinac, koji jetemeljem zakonskih ovlasti predloæioUpravno vijeÊe Zaklade u sastavu: Go-roslav Keller, Branko Tripalo, Josip Na-kiÊ - AlfireviÊ, Æeljko –urina i GoranMarkulin.

Zaπtitni znak Zaklade koji Êe se kori-stiti u logu i πtambilju Zaklade izradila jeVanesa GrgiÊ u obliku stiliziranog gra-fiËkog lika prof. Zlate Bartl, izraen ucrno-bijeloj boji.

Na temelju Zahtjeva upuÊenog Mini-starstvu pravosua, uprave i lokalnesamouprave Republike Hrvatske, Rje-πenjem Ministarstva imenovan je DarkoMarinac za Upravitelja Zaklade, predlo-æene osobe za Ëlanove Upravnog odbo-ra Zaklade te je dana suglasnost na

predloæeni Statut Zaklade.KonstituirajuÊa sjednica Upravnog

odbora Zaklade odræana je 27. studeno-ga 2002. godine, na kojoj je za predsje-dnika Upravnog odbora izabran JosipNakiÊ - AlfireviÊ, za zamjenika pred-sjedsjednika Goran Markulin te zatajnika Zaklade Snjeæana Juraπin.

Osobno æelim iskazati svoju beskraj-nu zahvalnost i radost u dugogodiπ-njem prijateljstvu s dragom mi profeso-ricom Zlatom Bartl. Upravo u druæenjus njome shvatila sam kako kvalitetuprijateljstva ne Ëine godine, obrazova-nje, radno mjesto - veÊ srce otvoreno zadrugoga Ëovjeka koji tu nalazi svojeugodno staniπte.

Danas nam je tako silno potrebnajednostavna ljudskost, Ëovjek otvore-noga pogleda, iskrenoga osmjeha - onajkoji prepoznaje i razumije ono tueizmuËeno srce.

Ne gledajuÊi samo sebiËnost svojihdobara, daje nam se prepoznati ljepotai dubina spoznaje zajedniπtva - samotako moæemo postati i ostati snaæni. Danije bilo kvalitete zajedniπtva “Vegeta”tima, zasigurno ne bi bilo niti ”Vegete”,a niti Podravke.

Mudrost se oËituje u zajedniπtvu isku-stva i entuzijazma. Podravkina dodanakvalitativna vrijednost je πto je znalaprepoznati trenutak u kojem se gradizajedniËki bolja buduÊnost.

Podravkina je otvorenost pogleda ividika stvorila kompaniju otvorenogasrca. CijeneÊi svoje i uvaæavajuÊi tuevrijednosti moæemo postati i ostati re-spektabilna kompanija koja danas po-sluje na globalnome, iznimno zaht-jevnome træiπtu.

Podravka je uvijek bila i ostala kom-panija sa srcem, pomozimo joj da zaje-dniËkim kucajima svih naπih srdacasigurno kroËi u bolju buduÊnost.

Uz konstituiranje Zaklade ”prof. Zlata Bartl”

Piπe: Snjeæana Juraπin

Podravkina Zaklada Ëasnog imena prof. Zlate Bartl

profesorica Zlata Bartl Zaπtitni znak Zaklade”prof Zlata Bartl”

7Broj 1635 Petak 29. studenoga 2002.

Tekst i snimke: Jadranka Lakuπ

Plavi tramvaji, nekad zaπtitni znakSarajeva, gotovo su nestali s ulicagrada prepunog ratnih oæiljaka. Ipak,jedna linija, ona s brojem 211, svojimplavetnilom razbija sivilo prometnicabudeÊi kod Sarajlija pozitivne asocija-cije najmanje na dvije stvari - najprijena dane mira i harmoniËnog æivota ukojima je rat bio samo temom zafilmove, a onda na dobro jelo. Akovam je ovo prvo posve razumljivo,drugo vam moæe biti Ëudno sve dokne vidite tramvaje s linije 211. Jer,osim prepoznatljive plave boje njihkarakterizira i zaπtitni znak Vegetekoja je za stanovnike glavnog gradasinonim za kvalitetnu hranu. A hranaje pak neπto πto doista puno znaËi nesamo ljudima koji æive na ovim pros-torima, nego i onima koji u Sarajevonavrate usput, ili zbog potrebe poslatu borave kraÊe ili dulje vrijeme.

Vegeta je uvjerljivo prvaNesluæbeni podaci govore da trenu-

tno u Sarajevu radi oko 30.000 strana-ca i veÊina njih prihvatila je bosansko-hercegovaËki kult hrane. Vidljivo je tou bezbroj restorana, aπËinica, slasti-Ëarni, Êevabdæinica (ne znam da liglavne ulice nekog grada imaju tolikoraznovrsnih ugostiteljskih objekta kaoSarajevo) u kojima je predveËer teπkonaÊi slobodno mjesto i gdje se na svimmoguÊim jezicima naruËuju raznovr-sni specijaliteti. Uvjerena sam da sumnogi od njih spravljeni s Vegetom iliVegeta twistovima koji su daleko naj-omiljeniji dodaci jelima u susjednojdræavi. Dokazuju to i podaci iz istraæi-vanja træiπta o poznatosti marki doda-taka jelima. Vegeta je prva sa 73,2posto, a tu uvjerljivost potvruje iËinjenica da slijedeÊi dodatak, Agro-komercov Vegedor, prepoznaje tek3,2 posto potroπaËa.Osim plavog tramvaja, tome nesum-

njivo pridonosi viπegodiπnja stalnaprisutnost Podravke na ovom træiπtu,dobra pokrivenost prodajnih mjesta ineupitna kvaliteta koja osvaja genera-

cije i generacije potroπaËa i pred ko-jom je konkurencija nemoÊna.

Sve bolji poslovni rezultatiPodravka ima vlastito poduzeÊe u

BiH veÊ punih 10 godina. Do 1998.godine zapoπljavalo je 17 ljudi, odËega je u prodaji bilo zaposleno troje,a preostali broj u ostalim prateÊim sluæ-bama. Nakon reorganizacije te godine,a koju moæemo smatrati kljuËnom pre-kretnicom u poslovanju, broj zaposle-nih porastao je na 40.Bitna je bila i odluka o preseljenju

sjediπta tvrtke iz ©irokog Brijega uSarajevo - centar svih zbivanja, kon-stantan razvoj prodajne operative natræiπtu, te poËetak distribucije Nestle-ovih proizvoda zbog Ëega odnedavnoPodravka d.o.o. Sarajevo broji 102zaposlenika. Oni postiæu sve boljerezultate - primjerice 1998. ostvarenje promet od 27 milijuna konvertibil-nih maraka, a samo u πest ovogodiπ-njih mjeseci zabiljeæena je realizacijaod 24 milijuna konvertibilnih maraka.- Prije Ëetiri godine u poduzeÊu je

veliki problem bila naplata potraæiva-nja, ostvarivani su gubici, a reorgani-zacijom i promjenom naËina radauspjeli smo negativne trendove preo-krenuti u pozitivne. VeÊ 2000. godine

pokrili smo dio gubitaka iz prethod-nih godina, ove godine rijeπili smoostatak i poslujemo pozitivno. Poπtu-juÊi svojevrsnu entitetsku podjelu træi-πta BiH, organizirali smo se u tripodruænice sa sjediπtima u ©irokomBrijegu, Sarajevu i Banjaluci, a cjelo-kupno poslovanje poduzeÊa funkcio-nira u Ëetiri sektora - uprava, prodajai marketing, raËunovodstvo i logisti-ka. Na Ëelu uprave je direktor (to jeNeli Groza, op.a.) uz kojeg su i Ëetiristrateπka direktora - Duπanka ZeliÊ zaprodaju i marketing, Slobodan BoæiÊza pravo i kadrove, Ivan Tica zaraËunovodstvo i financije i MarioHrkaË za logistiku. Prodaja pokrivacijelo træiπte BiH, podijeljeno u petregija, koje vode regionalni menadæe-ri sa svojim timovima. Osnovni zada-tak prodaje je razvoj direktne prodajeu veletrgovini i maloprodaji, te razvojindirektne mikrodistribucije za maletrgovaËke radnje i gastro segmente narazini regije. Dobri rezultati koje po-stiæemo prije svega su rezultat zalaga-nja ljudi na terenu ali i vizionarskihshvaÊanja vodeÊih ljudi Podravke za-duæenih za ovo træiπte, ponajprije Da-mira PolanËeca i Davora PopoviÊakoji su davali potporu organizacij-skim promjenama, uvoenju novihnaËina rada i usvajanju predloæenogprograma rada u BiH - objaπnjavadirektor poduzeÊa Neli Groza.

BiH je drugo izvozno træiπtePodravkeA kakvi su to rezultati najbolje poka-

zuje podatak da je BiH postala drugoizvozno træiπte Podravke, odmahnakon Poljske. U zemlji koja imasamo 3,2 milijuna stanovnika, od ko-jih je po meunarodnim standardimasiromaπna velika veÊina ( 87,5% gra-ana u federaciji BiH, te Ëak 95,7% uRepublici Srpskoj troπi dnevno okoËetiri eura) u kojoj je prosjeËna plaÊaoko 400 konvertibilnih maraka (200eura), a za potroπaËku koπaricu zaËetveroËlanu obitelj treba mjeseËnoizdvojiti najmanje 480 maraka πto uspi-jeva zaraditi tek 12,5 posto domaÊin-

stava, to je doista velik uspjeh. Timviπe πto je nacionalna podijeljenost joπuvijek priliËno izraæena, πto poreznisustav joπ ne funkcionira - PDV joπ nepostoji!!, a protok roba preko granicai na træiπtu najblaæe reËeno je lak. UËemu je tajna pitamo direktora Grozu.- Podravka u BiH objedinjuje nacije,

krajeve i regije, sa svojim proizvodi-ma, a trenutno ih je oko 240, prihva-Êeni smo u svim entitetima. Uvaæava-mo sve specifiËnosti ovog træiπta, aponajviπe onu da je ovdje joπ uvijekrazvijen jaki trgovaËki lobi kojeg ËiniklasiËna veletrgovina i privatne trgo-vaËke radnje, a da je ulazak stranihtrgovaËkih lanaca joπ uvijek usporen.Naπi najveÊi kupci nisu kljuËni kupci,nego je to klasiËna veletrgovina, uBiH gotovo i nema prodajnog mjestana kojem Podravka nije zastupljena ito u pravilu dræimo oko 70 postoprostora na policama, a sva preostalakonkurencija, ukljuËujuÊi i poznatesvjetske igraËe tiska se na preostalihtridesetak posto. Poznati smo i potome πto smo na neki naËin stvaralikupce, jer nas u prijaπnjim godinamazbog træiπne politike veliki nisu prih-vaÊali, pa smo se okrenuli malima nacijelom podruËju BiH, koji su zahva-ljujuÊi Podravkinom asortimanu i pra-vilnom odreivanju politike prodaje

Poznatosti Podravke na bosansko-hercegovaËkom træiπtu nesumnjivodoprinose i brojne marketinπkeaktivnosti koje se provode. Tako jeove godine provedena kampanjauvoenja Fanta za pitu zeljanicu,zatim kampanja «Vegeta za radostiljetafl, provedena je nagradna igra«Podravka juhe -Za vjernost srcufl, aza kraj godine predviene suaktivnosti na prodajnim mjestima zapromociju Dolcele i Lino programa.Prema rijeËima Mile Pinjuh, marke-ting menadæerice, novost je i spon-zoriranje djeËje TV emisije Hugokoja se poËinje prikazivati u BiH ukojoj Êe Lino medvjediÊ biti jedan odglavnih likova. U propagandnim akci-jama koriste se razliËite TV mreæe,lokalne radio-stanice, novine, a urevijama se trenutno objavljuju struË-

»ak 176 razliËitih Nestleovih proizvoda proteklih mjeseci preplavilo jegotovo sva prodajna mjesta u BiH. Prodajna operativa u vrlo je kratkom rokuprovela cjelokupnu distribuciju, tako da umjesto dosadaπnje regionalnezastupljenosti, kruæenja zaliha po skladiπtima distributera i veleprodaja,ostvaruje se sigurna i stabilna prodaja.ZahvaljujuÊi suradnji s Podravkom, Nestle sada prodaje u cijeloj zemlji,

uveden je u nove kanale distribucije, a proizvodi zavrπavaju na policamakupaca i u koπaricama potroπaËa. »ak 70 posto Podravkinih kupaca koji dosada uopÊe nisu imali Nestleov asortiman sada prodaje Nescafe, Nesguick Kitkat i ostale poznate brandove.- Smatram da je strateπki savez s Nestleom vrlo prihvatljiv, jer nas pretvara

u jednog od kljuËnih dobavljaËa danas, a sutra kad dou jaki meunarodnilanci znatno Êe osnaæiti naπu pregovaraËku poziciju. Ako pravilno odradimopolitiku prodaje Podravkinog asortimana i Nestlea, odnosno ako cjelokup-nom aktivnoπÊu upravljaju ljudi iz Podravke koji pravilno znaju ocijeniti ulogui funkciju asortimana, nitko u tom savezu neÊe biti ugroæen. Mi smo preuzelikompletnu prodajnu operativu, odnosno poduzeÊe sa svim osnovnim sredst-vima i zalihom robe, te 50 ljudi, koje je do sada distribuiralo Nestle u BiH idobro smo odradili poËetne zadatke, a vjerujemo da Êemo tako biti i dalje -istiËe Neli Groza.

Reportaæa: Podravka d.o.o. Sarajevo

Podravka udomaÊena u svimdijelovima Bosne i Hercegovine

Neli Groza

Strateπki savez s Nestleom -dobar potez

Brojne marketinπkeaktivnosti

prerasli u znaËajne poslovne partne-re. Pored toga kada smo osnivaliprodajnu operativu zapoπljavali smomlade ljude bez iskustva na komerci-jalnim poslovima koje smo osposo-bljavali i «odgajalifl prema kriterijima izahtjevima Podravke πto se pokazalodobrim - odgovara Neli Groza, Ëijebogato, 28-godiπnje radno iskustvo uPodravki zasigurno ima odraza i uuspjeπnim poslovnim rezultatimapoduzeÊa kojem je na Ëelu.

Daljnja ekspanzijaPodravkino poduzeÊe u Sarajevu

nije se prepustilo samozadovoljstvuzbog uspjeπnih rezultata. ©toviπe za2003. predviaju daljnju ekspanziju.Pri tome razmiπljaju i o preduvjetu zadaljnji rast a to je osiguravanje vlasti-tog skladiπnog prostora (7.500 tonarobe). PostojeÊi skladiπni prostori gu-taju dosta sredstava za najam, a nisuadekvatni, pa bi se, prema miπljenjudirektora Groze, investicija u skladi-πte ubrzo isplatila. Pored toga priæelj-kuje se i neka akvizicija, ne samozbog toga πto naπa konkurencija ku-puje sve πto se moæe, nego i stoga πtosu i ljudi i træiπte i razliËite tvrtke i tekako sklone Podravki i na neki naËinspremni svoj daljnji razvoj vezati uzkompaniju sa srcem.

Mila PinjuhMerchandiser manager Hasan MujakiÊ obavlja kontrolu prodajnog mjesta

ni tekstovi vezani za uvoenje Rooi-bos Ëaja.

8 Broj 1635 Petak 29. studenoga 2002.

Piπe: Ines Banjanin

Direktor Proizvodnje djeËje hrane ikoordinator za ostale proizvodnje ustrateπkoj poslovnoj jedinici Linu, Dol-celi i Kvikiju Mladen Cahunek tvrdida su »okolino, Medolino i drugidjeËji proizvodi pod markom popu-larnog medvjediÊa Lina Podravkinaslatka Vegeta. Ipak, osim πto u razgo-voru objaπnjava zaπto tako misli, spo-minje i neophodnost skore moderni-zacije proizvodnje Podravkine djeËjehrane, a doznajemo da u jednom odprijedloga piπe i moguÊnost preselje-nja na novu lokaciju. U svakom sluËa-ju, Tvornici djeËje hrane ide bolje noikad, πto najbolje znaju radnici kojiveÊ mjesecima rade u Ëetiri smjene.

Dobili na vaænosti- Do kakvih je promjena doπlo nakon

zdruæivanja proizvodnja pod marka-ma Lino, Dolcela i Kviki nakon njiho-va zdruæivanja u jednu strateπku po-slovnu jedinicu?- Korjenitih promjena u proizvodnji

nije bilo, jer one su oduvijek orijenti-rane da ispune prodajne planove.Meutim, zaokruæivanjem ovih cjeli-na, smatram, dobile su na vaænosti.Poboljπanja se u svakom pogledu ipakvide, a naroËito bih napomenuo kakosmo na domaÊem træiπtu apsolutnilider. VodeÊa, pak, grupa proizvoda uSPJ-u je svakako djeËja hrana; ona jepoput Vegete u odnosu na ËitavuPodravku.- Kojom su, zapravo, logikom zdru-

æene proizvodnja djeËje hrane, slasti-ca i grickalica?- Uglavnom je rijeË o slatkom pro-

gramu, izuzev snacka.- Ima li tehnoloπkih sliËnosti u tim

proizvodnjama?- U neku ruku smo sliËni, a donekle

i razliËiti. U djeËjoj hrani imamo dvijetehnologije: pahuljaste djeËje hrane ipraπkastog napitka Ponite. U Tvornicikoktel-peciva takoer: slani pekarskii slatki program. Tehnologija u Tvor-nici Linolade je opet drugaËija. Bezobzira na tu razliËitost, preteæu slatkiproizvodi, pa otuda ujedinjenje podkapu jednog SPJ-a.»okolino Êe ”odrasti”- Najdulju tradiciju ima djeËja hrana,

a proæivjela je i uspone i padove.

NaroËito je teπka situacija bila prijenekoliko godina. Kako je danas?- Naπa paleta broji petnaest okusa,

ukljuËujuÊi dva okusa kojima smo ovegodine proπirili ponudu na domaÊemtræiπtu, a prije smo ih plasirali samo uRusiju. Tradicija jest velika: proizvod-nja je krenula 1970. godine, a u katego-riji dehidrirane pahuljaste djeËje hranePodravka je oduvijek lider u regiji i onaje potroπaËe nauËila da konzumiraju teproizvode. Stvorili smo potroπaËke na-vike. U takozvanim razvijenim zemlja-ma preferira se gotova, pripremljenadjeËja hrana, ponajviπe kaπice na bazivoÊa i povrÊa. No, vidimo da konku-rencija koja dolazi u regiju takoer nudidehidriranu pahuljastu djeËju hranu.- Svojedobno se u pitanje dovodila

buduÊnost takve djeËje hrane i diskuti-ralo o potrebi za korjenitim promjena-ma. No, »okolino je joπ uvijek pojam zadjeËju hranu - znaËi li to da je buduÊ-nost sada neupitna?- U svakom sluËaju, naπa djeËja hrana

ima buduÊnost. Svaki, naime, oblikdjeËje hrane ima svoje prednosti i svojemane. Gotovi obroci sluæe za jednokra-tnu upotrebu, πto je s jedne stranenjegova prednost, a s druge mana. Ako,naime, æelite da djeËja hrana moæestajati ili æelite viπe obroka u jednompakiranju, onda Êete kupiti PodravkinudjeËju hranu, koja nakon otvaranja mo-æe stajati i do tri tjedna. Smatramo danaπa djeËja hrana ima prednosti i zbogpripremanja. VeÊina mama uæiva u

pripremi obroka za svoje dijete, iako sene radi o nekakvom kuhanju, veÊ brzojpripremi. Naposljetku, Podravkina djeË-ja hrana ne preporuËuje se samo zaprehranu dojenËadi, veÊ je to dijetetskiproizvod prikladan i za stariju, pa ipoznu dob. Upravo zbog toga razmi-πljamo da Podravkina djeËja hrana ubuduÊnosti malo ‘odraste’ kako bismoistakli tu univerzalnost. Led smo probili»okolinom-plus, koji nije za dojenËad,veÊ za stariju djecu i odrasle.- Dakle, djeËja hrana i dalje je lider u

Hrvatskoj. Kakva je situacija u stranimzemljama?- Lider smo ne samo u Hrvatskoj, veÊ

i ostalim zemljama bivπe Jugoslavije.No, priliku vidimo i drugdje. Rusija jeveoma pogodno træiπte i pomalo setamo vraÊamo, no joπ nismo zauzelimjesto koje moæemo. Problem za veÊeπirenje jesu naπi kapaciteti, koji supopunjeni do maksimumu, tako da diogodine radimo u Ëetiri smjene.Moramo se modernizirati- Jesu li na vidiku investicije u obnovu

tehnologije i nove kapacitete?- Tehnologija valjaka u Tvornici djeË-

je hrane jest stara, no ovih dana dolazinova oprema za mijeπanje i usipe, pa Êese slika donekle popraviti. ©to se tiËeveÊeg zahvata, moæe se naslutiti daslijedi modernizacija proizvodnje, no uovom je trenutku teπko reÊi u kojem Êesmjeru iÊi. Radi se na nekoliko projeka-ta, od modernizacije na postojeÊoj lo-kaciji do preseljenja u novu ili kombi-nacije tih dviju moguÊnosti. Do moder-nizacije mora doÊi, a vjerojatno i donove tehnologije, koja Êe pruæiti mo-guÊnost πirenja asortimana.- Kakva je situacija sa zaposlenoπÊu -

ima li kakvih problema?- Problemi se javljaju zbog rada u

Ëetiri smjene, jer osjeÊamo nedostatakradne snage, ali se ‘pokrivamo’ sa 122radnika, uz popunu unutar Podravke.Sve obveze uspijevamo izvrπiti navrijeme.- Na kraju, kako procjenjujete poslo-

vni rezultat na koncu godine?- KoliËinski Êemo prebaciti planirane

veliËine, a prihodi Êe biti na raziniplaniranih. Ono πto nas veseli, dobitdjeËje hrane bit Êe oko planiranevrijednosti. Zato se i usudim reÊi da jedjeËja hrana Podravkina slatka Vegeta.

Razgovor s direktorom Proizvodnje djeËje hrane i koordinatorom za ostaleproizvodnje u SPJ Lino, Dolcela i Kviki Mladenom Cahunekom

DjeËja hrana - slatka VegetaRazgovarao: Hrvoje ©labek

Mladen Cahunek

DjeËja hrana prebrodila je krizu i sad je u novom razvoju

Ivan VitkoviÊ Podravkin je umiro-vljenik veÊ pune Ëetiri godine, a uPodravki, u kojoj je proveo gotovocijeli svoj radni vijek zaposlio se 1965.godine. Najprije je radio u OpÊemsektoru, nakon toga u Prodaji, a kadaje s radom zapoËeo Sektor za unapre-enje prodaje u okviru Marketinga,poËeo je raditi u njemu. U mirovinu jeotiπao kao direktor unapreenja pro-daje.- Od 33 godine provedene u

Podravki, 26 godina neprekidno samradio u Sektoru za unapreenje pro-daje. Bio je to izuzetno dinamiËan izanimljiv posao zahvaljujuÊi mnoπtvudivnih suradnika koji su proπli kroz tajsektor. Upravo mi je zato teπko paorastanak s njima, a vjerujem da su i onibili zadovoljni suradnjom s obziromna oproπtaj koji su priredili meni i joπnekolicini djelatnika na odlasku. Ko-lege su nas iznenadile druæenjem u©taglju i mnoπtvom krasnih poklonakoji Êe me uvijek podsjeÊati na godine

provedene u Podravki i divnu sura-dnju s njima.- Pratite li joπ uvijek zbivanja vezana

uz Podravku?S velikim zanimanjem pratim

dogaaje u Podravki putem medija,uglavnom Podravkinog lista ili konta-ktirajuÊi s bivπim kolegama i suradni-

cima s kojima se naem ponekad usvoje slobodno penzionersko vrijeme.Tako znam da posao unapreenjaprodaje i danas egzistira u Podravki, stime da je doπlo do reorganizacije.Posebno me oduπevljava πto se danassve viπe mladih sposobnih ljudi moæedokazati. Ne mislim da se prije nijedavala πansa mladima, meutim, danassu oni u prvom planu. Jedno samvrijeme kao i ostali zaposlenici i ja biozabrinut πto Êe se dogoditi s Podrav-kom, ali pokazalo se da je, zahvalju-juÊi svojem vodstvu, Podravka napravom putu. Kada sam se zaposlio,govorili su nam da treba graditi Po-dravku kako bi bilo bolje sutra naπojdjeci, a to i nadalje mora biti moto.Drago mi je da u sindikatu ima ljudikoji se bore za prava radnika, alizaËuuje me i rastuæuje pomisao naπtrajk, jer smatram da se sve moæepostiÊi ustupcima i kompromisima.- Na koji je naËin djelovao Sektor za

unapreenje prodaje?- Osnovna preokupacija unapree-

nja prodaje u Podravki bila je: naπekvalitetne proizvode, prihvaÊene u

cijelom svijetu, pribliæiti potroπaËu.To obuhvaÊa brigu o prodajnom mje-stu i brigu o potroπaËu, odnosno osmi-πljavanje naËina na koji πto pristupaË-nije i jednostavnije staviti potroπaËuproizvod u koπaricu. U tu je svrhupotrebno organizirati medijski praÊe-ne propagandno-prodajne akcije s lju-dima na prodajnim mjestima. Takav jenaËin rada ostao nepromijenjen dodanas. U Sektoru za unapreenje pro-daje znalo je biti zaposleno i oko 80ljudi od kojih do 70 posto na terenu usvim naπim predstavniπtvima. Zada-tak unapreivaËa prodaje je organiza-cija postavljanja proizvoda na prodaj-na mjesta i edukacija trgovaËkog osob-lja s ciljem uoËljivosti i dostupnostiproizvoda potroπaËu Ëim kroËi u trgo-vinu. Svaka je akcija imala svoju cjeli-nu i sve je trebalo osmisliti i napravitikoncept. Ono πto se dobro prodajetreba unaprijediti da se prodaje joπbolje, a na ono πto ne prolazi kodpotroπaËa - ne treba gubiti vrijeme.- Idete li na godiπnja druæenja Po-

dravkinih umirovljenika?- Da, svakako! Mislim da nitko nema

Susret: Ivan VitkoviÊ, Podravkin umirovljenik

Na unapreenju prodaje proveo dinamiËnih 26 godinasliËne susrete i u takvom obimu kaoπto ima Podravka i vjerujem da svikoji smo radili u njoj danas zbog togamoæemo biti ponosni. Smatram toneprocjenjivom vrijednoπÊu za bivπedjelatnike Podravke jer sam na timdruæenjima u razgovoru s drugim umi-rovljenicima saznao da stvarno imaljudi koji jedva Ëekaju taj dan kada Êesusresti svoje bivπe kolege, prisjetitise zajedniËkih dana i dogaaja. Osimtoga, korisno je s obzirom na to dadogaaje moæemo pratiti samo putemmedija, pa je ovo izmeu ostaloga ikorisna razmjena informacija.- Kako provodite slobodno vrijeme?- BuduÊi da se viπe aktivno ne

bavim sportom, pratim rukomet inogometne susrete Slaven Belupa,ali ipak najviπe vremena provodimsa svojim unucima i to mi predstav-lja veliko zadovoljstvo. Jurica ide uprvi razred, a Tomislav u Ëetvrti pauËimo zajedno. Osim toga, dostavremena posveÊujem vrtu i voÊnja-ku, a konaËno je doπlo i vrijeme daproËitam knjige za koje prije nisamimao vremena.

Ivan VitkoviÊ

9Broj 1635 Petak 29. studenoga 2002.

Postali smo ljudi koji brinu o koliËinikonzumiranih kalorija i to je dobro.Znamo za povezanost izmeu koliËineprimljenih kalorija i onoga πto pokaæekazaljka na kuÊnoj vagi ili broja sakoa ilihaljine koje traæimo kad kupujemo odje-Êu.

RijeË ”kalorija” dolazi od latinske rijeËicalor, a znaËi ”toplina”, to jest oznaËavapotencijalnu energiju u hrani koju jede-mo. Kao πto auto treba benzin kako bidobio energiju za pokretanje, tako mi”izgaramo” hranu kako bi stekli energijuza hodanje, govor, rad, igru i Ëak spava-nje. Na primjer, u koliËini od 10 dkgneobrano mlijeko sadræi 70 kalorija,kiselo vrhnje 216, dva jaja 160, kobasice450, slanina 700, maslac 750, med 320,jabuke 60, orasi 700, konjak 340.

Naravno, πto smo viπe aktivni, treba-mo viπe energije, to jest viπe kalorija.

Mirno sjedeÊi u toploj sobi, izgaramooko jedne kalorije u minuti, a kad æustrohodamo oko 5 u minuti.

Gotovo sva hrana i piÊa mogu se svestina tri hranjive kemijske supstance: bje-lanËevine, ugljikohidrati i masti. Sva trisastojka u odreenim omjerima su vital-na za uravnoteæenu prehranu. VeÊinavrsti hrane u razliËitim postocima sadræisva tri hranjiva sastojka. Hrana posebnobogata bjelanËevinama je meso, perad,ribe, jaja, sir. Vaæni izvori ugljikohidratasu voÊe, povrÊe, kruh, æitarice. Glavniizvori masti su masti, meso, mlijeËniproizvodi, ulja, orasi.

Vaæno je istaknuti da se ta tri sastojkarazlikuju u svojoj kalorijskoj vrijednosti.Dok veÊina bjelanËevina i ugljikohidra-ta na svakih tri dekagrama oslobaa oko120 kalorija, tri dekagrama masti moæesadræavati Ëak 240 kalorija. Upravo zatosmanjenje samo masnoÊa koje jedemomoæe rezultirati znatnom razlikom uukupnom dnevnom unosu kalorija. Nu-

tricionisti preporuËuju da smanjimo ”ma-sne” kalorije s oko 1000 na 720 do 840dnevno.

Danas, dok milijuni ljudi, naæalost,gladuju, drugi milijuni traæe pomoÊ kakosmanjiti unos kalorija s ciljem da izgubena teæini, da æive duæe i izgledaju ljepπe.Ako dnevno, kroz 35 dana, konzumira-te samo 100 ”masnih” kalorija viπe negoπto ih izgarate u dnevnim aktivnostima,dobit Êete pola kilograma na tjelesnojteæini. Isto tako ako dnevno stavljamo uhranu ili piÊe dodatnih samo Ëetiri æliËi-ce πeÊera, na kraju godine bit Êemo teæiza 3 kilograma! Kalorije koje ne izgara-mo skladiπte se u tijelu kao masno tkivo.

Razumljivo, kod kupovine hrane po-trebno je proËitati informacije koje senalaze na pakovanjima i koje govore otome πto pakovanje stvarno sadræi (ko-liËine kalorija, bjelanËevina, ugljikohi-drata, masti, vitamina i minerala).

Govore nam i koliko se obroka unjemu nalazi.

StruËnjaci preporuËuju da zbrojite svekonzumirane kalorije tokom tjedna, pri-mljene hranom i piÊem i da ih podijelitesa sedam kako biste vidjeli prosjeËnidnevni unos kalorija. Recimo da je ispa-lo 3200 kalorija, to je moæda 700 viπenego πto u stvari trebate.

Nekada je sva naπa hrana dolazila iznaπih vlastitih ili susjedovih vrtova, voÊ-njaka, s polja i gospodarstava. Meutim,danas je drukËije. Velik dio naπe hraneje preraen, rafiniran, ima temeljitu kon-trolu kvalitete. Lakπe ju je pripremiti unaπim danas viπe kompliciranim æivoti-ma. Ta je hrana Ëesto obogaÊena vitami-nima i mineralima.

Ipak, usprkos svih tih prednosti i po-godnosti, mnogi od nas - i naπe djece -jedu manje zdraviju hranu nego πto bitrebali. Mi smo Ëesto potroπaËi tzv. brzehrane (fast food), koja sadræi preko-mjerne koliËine masti, πeÊera ili soli.Jedemo viπe mesa nego πto su naπepotrebe za bjelanËevinama. Konzumi-

ramo viπe alkohola nego πto bi trebali. Izaπto se onda Ëuditi πto velik postotakljudi ima prekomjernu tjelesnu teæinu.

Za veÊinu od nas brojiti kalorije jejedan od naËina kako se oduprijeti spo-menutom trendu, kako prijeÊi na laga-nu, razliËitu i dobro uravnoteæenu pre-hranu s cjelovitom hranom. NauËimo uzpomoÊ ishrane osjeÊati se dobro, odræa-vati normalnom svoju tjelesnu teæinu irazinu svoje energije visokom.

Ako je potrebno da izgubite na teæini,budite u tome umjereni. Zaboravite dra-stiËne dijete koje obeÊavaju skidanje 5kilograma u tjedan dana. Pola do jednogkilograma tjedno je medicinski razu-mno. »inite to postupno i imat Êetemnogo bolje πanse da odræavate takosmanjenu teæinu.

UËinite da vam kontrola kalorija iuravnoteæena prehrana, plus redovnatjelovjeæba, postanu stil æivota. Viπe Êeteuæivati u æivotu i imat Êete duæi æivot zauæivanje.

Vodimo li raËuna o koliËini konzumiranih kalorija?LijeËnik za vas

Piπe: dr. Ivo Belan

Druπtvo kemiËara i tehnologa Ko-privnica za kraj 2002. godine pripre-ma druæenje za svoje Ëlanove urestoranu ‘’Klas’’ u petak 6. prosinca2002. BuduÊi je to dan kada se inaËeobiljeæava Sveti Nikola, uz bogatuveËeru i glazbu, pripremamo niziznenaenja za prisutne. Pozivamosve Ëlanove DKTK da nam se pridru-æe i da zajedno proslavimo kraj ovegodine. Cijena iznosi 100 kuna, teVas molimo da najkasnije do 3. 12.2002. izvrπite uplatu kod Deana ©a-lamona, Podravka, tel. 651-145 ilikod Sanje PavloviÊ, Belupo (tel. 652-519).

Jasmina RaniloviÊ,predsjednica DKTK

(1975-2002)

Prije nekoliko dana na groblju uKalinovcu pokopan je naπ radnik Da-rio LonËar.Dario je doπao u Podravku 1991.

godine u tvornicu Linolade sa nepu-nih 16 godina kao NKV radnik. Pro-πao je kroz nekoliko organizacijskihcjelina, a u Tvornici juha i VegeteomoguÊeno mu je da zavrπi srednjo-πkolsko obrazovanje. Stekao je zvanjerukovatelja prehrambenim strojevima,te nastavio raditi u novoj tvorniciVegete do trenutka kad nas je iznena-da napustio. Bolest je pratila Dariakroz æivot no on ju je bez pogovoranosio, a usprkos njoj marljivo je isavjesno obavljao svoje radne zada-tke, te animirao i druge svojom vese-lom naravi i mladoπÊu. Poærtvovno jegradio kuÊu sa svojom suprugom, snestrpljenjem Ëekao prinovu, ali srcega je izdalo, prestalo je kucati.Ova iznenadna smrt duboko je po-

tresla sve koji su poznavali Darija, alinajviπe Êe nedostajati svojoj obitelji ineroenom djetetu koje ga neÊe upo-znati.

ZahvaljujuÊi, prije svega, agilnosti gastrokoordinatora Podravke za sjeverozapa-dnu Hrvatsku Igora ManjiÊa, u varaædin-skom hotelu Turist organizirana je 26.studenoga radno-struËna prezentacija ci-ljanih proizvoda iz gastro programaPodravke - Dolcele i Fant umaka. Gastropromotori Zlatko SedlaniÊ i Draæen –

uriπeviÊ zajedno s kuharskim osobljemtvrtke Turist, koja osim hotela, u svomsastavu ima restorane Janja i Barbara,pivnicu Raj, Gradsku kavanu i pizeriuPataËiÊ, priredili su brojne delicije u koji-ma su mogli uæivati gosti hotela Turist.Osnovni cilj prezentacije bio je da sepokaæe kupcima Podravkinog gastro pro-

grama brzina, efikasnost i vremenska uπte-da pripreme jela s Podravkinim proizvo-dima. Vrlo zadovoljna prezentacijom bilaje i direktorica Turista Stanka Beg koja jerekla: ”Oduπevljena sam brzinom, kvalite-tom te znaËajnom financijskom uπtedompripreme Podravkinih umaka i slatkogprograma. Osim toga, naπoj tvrtki je najva-ænije sigurnost kvalitetne distribucije igarancija da najveÊa hrvatska prehrambe-

U varaædinskom hotelu Turist odræana prezentacija gastro programa Podravke

Podravkin gastro asortiman zanimljiv Turistovimugostiteljskim objektima

Druπtvo kemiËara i te-hnologa Koprivnica

Druæenje zakraj godine

In memoriam

Dario LonËar

NajveÊi hrvatski proizvoaË vina - Badel 1862, koji dræi oko 60 postotræiπnog udjela u zemlji, æeli postati poslovni partner Podravkinom ugostitelj-stvu. To je podvuËeno na degustaciji vina i rakija (na slici) prireenoj u srijedu27. listopada u restoranu ©tagelj, na kojoj su kvalitetne proizvode svoje tvrtkepredstavili pomoÊnik direktora prodaje Branko ©ourek, direktor VinarijeKriæevci Robert KujundæiÊ i predstavnik za naπe podruËje Branko »orluka.- Badel znaËajno poveÊava prodaju vina u Hrvatskoj, ove godine biljeæimo

rast od Ëak 30 posto, a buduÊi da smo uveli novine u asortimanu koje moguzadovoljiti i najprobranije ukuse, æelja nam je da se naπa piÊa nau i uvisokorangiranim restoranima kakve ima Podravka - podvukao je Branko»orluka.Osim Badelovih vina, meu kojima je bilo i ekoloπkih s otoka Hvara, gosti

degustacije mogli su isprobati i sireve mljekare Bohnec, te specijalitete Mesneindustrije Danica.

Foto - vijest: u ©taglju odræana degustacija vina

Badel 1862 ponudiosuradnju

na industrija Podravka stoji iza nas.” Kaoπto je istaknuto na prezentaciji, gastroprogram Podravke vrlo je zanimljiv Turi-stu, jer u njihovoj pivnici Raj svakodnevnose hrani oko 800 varaædinskih studenata.

Profesionalno odraena prezentacija ga-stro programa Podravke u potpunosti jeuspjela, a veÊ od iduÊega tjedna varaædin-ska Gradska kavana Êe nuditi kupcimakompletni asortiman Dolcele. B. F.

U ludbreπkom Belupu nedavno jepuπten u rad sustav za proizvodnju idistribuciju proËiπÊene vode i vodeza injekcije (na slici). Radi se o vrlomodernoj tehnologiji proizvodnjeproËiπÊene vode koja primjenjujeprincipe reverzne osmoze i kontinu-irane deionizacije (deionizacije u ja-kom elektriËnom polju). Tako proi-zvedena proËiπÊena voda ulazna jesirovina za proizvodnju vode za inje-kcije koja se u ovom sluËaju provodidestilacijom u viπestupnjevitom de-stilatoru.Zahtjevna kvaliteta vode u farmace-

utskoj industriji (gdje su propisanivrlo strogi zahtjevi) s obzirom namikrobioloπku ËistoÊu i fiziËko - ke-

Belupo Ludbreg

Piπe: dipl. inæ. Damir BijaË

Novi sustav za proizvodnju i distribuciju proËiπÊene vode ivode za injekcije

mijska svojstva ovim je sustavom upotpunosti ispunjena.Primjena tehnologije reverzne

osmoze i kontinuirane deionizacijepoznata je, jer je veÊ vrlo sliËansustav instaliran u Belupu u Kopriv-nici, unutar tvornice krutih lijekova.To je bila i prva instalacija takvog tipau Hrvatskoj.Sustav je u velikoj mjeri automatizi-

ran, omoguÊuje praÊenje svih parame-tara rada sustava i fiziËko - kemijskihparametara kvalitete ulazne i proizve-dene vode. PouËeni iskustvima iz Ko-privnice poboljπana su neka rjeπanje ufazi pretpripreme vode koja rezultirajusmanjenom potroπnjom pitke vode, atime i konaËnom cijenom proizvoda.Primjena kemikalija i sam rad,

odnosno izloæenost zaposlenika ke-mikalijama kod ovog je sustava sma-

njena na minimum, pogotovo u uspo-redbi s dosadaπnjim radom s klasiË-nim ionskim izmjenjivaËima, πto dru-

gim rijeËima znaËi i sigurniji naËinrada ljudi koji su u svakodnevnomkontaktu sa sustavom.

10 Broj 1635 Petak 29. studenoga 2002.

Druπtvena prehrana

Jelovnik

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKAGrafiËka urednica:Vanesa GrgiÊTisak:KoprivniËka tiskarnica d.o.o.KoprivnicaNaklada:8300 primjerakaList izlazi svakog petka i primaju ga sviradnici besplatno.Adresa uredniπtva:Ulica Ante StarËeviÊa 32,48000 KoprivnicaTelefoni - direktni:651-505 (urednik) i651-503 (novinari)Faks: 621-061e-mail: novine@podravka.hr

OsnivaË i izdavaË:PODRAVKA, prehrambenaindustrija, d.d. KoprivnicaDirektorica Sluæbe za internokomuniciranje:Jadranka LakuπGlavni i odgovorni urednik:Branko PeroπRedakcija lista:Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ,Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje©labekFotograf:Nikola WolfGrafiËki dizajn:Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

4. 12. srijeda: - JuneÊi paprikaπ, tjestenina, salata

5. 12. Ëetvrtak: - –uveË, pirjana riæa, salata

6. 12. petak: - ©pek fileki, krumpir pire, salata

3. 12. utorak: - Pohana pileÊa prsa, dinstani krumpir, salata

2. 12. ponedjeljak: - Varivo grah s kiselim kupusom, kobasica, kolaË

Prodaja smrznute ribeObavjeπtavamo radnike koncerna Podravka da Odjel za standard organizira

prodaju smrznute ribe dobavljaËa YETI (DIONIZ) - Kriæevci. Na ponudi suslijedeÊe vrste ribe:A) Lignja california (ËiπÊena) 5,5 kg ( 4 x 1,38 kg), cijena 154,00 kn/paket.B) OsliÊ bez glave, 3,0 kg, cijena 63,00 kn/paketC) File osliÊa, 3,5 kg, cijena 108,50 kn/paketD) Panirani fileti osliÊa - πtapiÊi, 2,5 kg, cijena 82,50 kn/paketE) ©karpina bez glave, 3,5 kg, cijena 106,75 kn/paketF) Papalina, 6,0 kg, cijena 50,00 kn/paketG) Morski pas - odresci 3,0 kg cijena 96,00 kn/paketH) Skuπa 5,0 kg, cijena, 70,00 kn/paketPredbiljeæbe u Odjelu za standard najkasnije do 5. 12. na tel. 651 781.

Podjela sirevaObavjeπtavamo radnike Podravke koji su naruËili sireve proizvoaËa Lud-

breπke mljekare Bohnec da Êe biti 3. prosinca od 13,30 do 15,30 sati u dvoriπtuGalantpleta za sve radnike koji su ih naruËili.

Prodaja puricaObavjeπtavamo radnike Podravke da Odjel za standard organizira prodaju

purica proizvoaËa Puris - Pazin, teπkih oko 3,5 do 4 kg, cijena 34,28 kn/kg,uz moguÊnost plaÊanja na tri rate.Predbiljeæbe u Odjelu za standard najkasnije do 5.12. na tel. 651-781.

Ako ste zaposlenik Podravke i uz to- komunikativni i prilagodljivi- skloni timskom radu, pedantni- sistematiËni- poznajete rad na raËunalute imate srednju struËnu spremu(prehrambenog ili zdravstvenog

smjera)JAVITE SE!Sektor Razvoj tehnologije i kontrola,

Kontrola i unapreenje kvalitete objav-ljuje slobodno radno mjesto za posloveTEHNI»ARA IVU Centralnom mikrobioloπkom la-

boratorijuPrijave poπaljite do Ëetvrtka 5. pro-

sinca 2002. godine na naslov:Ljudski potencijaliZapoπljavanje i razvoj kadrova(za natjeËaj)Ante StarËeviÊa 3248000 KoprivnicaKandidate Êemo o izboru obavijesti-

ti u roku 30 dana.

Ako ste zaposlenik Podravke i uz to- komunikativni i prilagodljivi- uredni i pedantni- dobrog zdravljate imatezavrπenu osnovnu πkoluJAVITE SE!Sektor Razvoj tehnologije i kontrola,

Kontrola i unapreenje kvalitete ob-javljuje slobodno radno mjesto za pos-lovePOMO∆NOG RADNIKA Iu Centralnom mikrobioloπkom la-

boratorijuPrijave poπaljite do Ëetvrtka 5. pro-

sinca 2002. godine na naslov:Ljudski potencijaliZapoπljavanje i razvoj kadrova(za natjeËaj)Ante StarËeviÊa 3248000 Koprivnica

Kandidate Êemo o izboru obavije-stiti u roku 30 dana.

Ako ste zaposlenik Podravke i uz to• komunikativni i snalaæljivi• skloni timskom radu i sistematiËni• sluæite se engleskim jezikom• poznajete rad na raËunalu• imate najmanje dvije godine rad-

nog iskustvate imatevisoku struËnu spremu ekonomskog

smjeraJAVITE SE!SPJ “LINO, DOLCELA, KVIKI”, KON-

TROLING objavljuje slobodno radnomjesto za poslovePLANERA - KONTROLORAPrijave poπaljite do Ëetvrtka 5. pro-

sinca 2002. godine na naslov:Ljudski potencijaliZapoπljavanje i razvoj kadrova(za natjeËaj)Ante StarËeviÊa 3248000 KoprivnicaKandidate Êemo o izboru obavijestit

u roku od 30 dana.

Oglasi za slobodna radna mjesta

Obavijesti

KoprivniËka prometna policija upozorava vozaËe na nadolazeÊe zimskeuvjete voænje, te im preporuËuje neka se za njih pripreme.- PouËeni iskustvom iz ranijih godina, upozoravamo vozaËe da u

potpunosti oËiste naslage leda ili snijega sa svojih vozila, jer djelomiËnooËiπÊeno vjetrobransko staklo smanjuje vidno polje vozaËa i preglednost.Nadalje, naslage snijega s krova vozila pri naglom usporavanju Ëestoskliznu na vjetrobransko staklo, Ëime se u potpunosti zaklanja vidljivosti poveÊava opasnost od nesreÊa - kaæu u policiji.Osim s krova i stakala automobila, snijeg i led (mraz) valja skinuti i sa

svjetala te pokazivaËa smjera, a u voænji se pridræavati ograniËenja brzinei poveÊati razmak izmeu vozila. Usto, policija preporuËa vozaËima daautomobile ne ostavljaju uz rub kolnika, jer tako oteæavaju rad zimskimsluæbama.Ove preporuke dobro je posluπati, jer Êe djelatnici prometne policije iz

prometa iskljuËivati vozila koja ih se ne pridræavaju.H. ©.

Udruga invalida KoprivniËko-kriæevaËke æupanije na meunarodni Daninvalida organizira 3. prosinca 2002., s poËetkom u 18 sati, u ”Domoljubu”humanitarni koncert pod nazivom “Sve se kreÊe - osim nas”.Na koncertu sudjeluju: Vlatka Pokos, Ivana Vrdoljak - Vanna, kvartet

tamburaπkog orkestra KUD-a “Podravka” pod vodstvom Kreπe LukaËiÊa,tamburaπki sastav “Harme”, DjeËji zbor “TratinËice” pod vodstvom Gordane©kundriÊ, pjesnikinja Elza Herceg i puËki zabavljaË Nikola - Miπka Novosel.Sav prihod od ulaznica namijenjen je za kupnju vozila za invalide, stoga vas

pozivom da kupnjom ulaznica po cijeni od 30 kuna pomognete nabavcineophodnog vozila. Ulaznice za humanitarni koncert po navedenoj cijenimoæete kupiti i u Podravki, u knjiænici kod Dragice NakiÊ AlfireviÊ. A. V. 

Udruga branitelja, invalida i udovicaDomovinskog rata djelatnika Pod-ravke (UBIUDR) pokrenula je joπ je-dnu akciju za hrvatske branitelje -otvoreni telefon 060-112-112.U æelji da se sazna koji su to proble-

mi i poteπkoÊe s kojima se danassusreÊu hrvatski branitelji, invalidi,roditelji poginulih i drugi, udruga jeotvorila ovaj telefon na kojem svatko,

U Koprivnici je 19. i 20. listopada ove godine odræana dræavna Smotrakoreografiranog folklora koja je zahtijevala dobru organizaciju s obzirom naveliki broj folklornih druπtava koja su nastupila na toj znaËajnoj dræavnojsmotri. Veliki doprinos u organizaciji te dvodnevne priredbe imala je iPodravkina Druπtvena prehrana kojoj je 22. studenoga Zajednica kulturno-umjetniËkih udruga KoprivniËko-kriæevaËke æupanije dodijelila priznanje zadoprinos u organizaciji 9. susreta hrvatskih folklornih ansambala. Kao πto jereËeno na sveËanosti, doprinos Podravkine Druπtvene prehrane bio jeznaËajan i predstavlja znaËajnu kariku u Ëitavoj organizaciji manifestacije kojaje pak puno pridonijela daljnjoj promidæbi Koprivnice i KoprivniËko-kriæevaË-ke æupanije. B. F.

U utorak u ”Domoljubu”

Humanitarni koncert

Podravkina Druπtvena prehrana

Priznanje za doprinosu folklornoj manifestaciji

Proπlog petka u Ludbregu je natamoπnjem srediπnjem trgu Udrugabranitelja, invalida i udovica Domo-vinskog rata djelatnika Podravke ot-krila spomen pluËu u Ëast i slavu svimpoginulim hrvatskim braniteljima. Toje prvo takvo obiljeæje u tom gradu.U Ludbregu, u sklopu naπeg pogo-

na Belupo, djeluje i Podruænica UBI-UDR Podravka. Ona je zajedno sgradom Ludbregom bila i organiza-tor ove svaËanosti, koju su poredbrojnih branitelja i graana uveliËalii uËenici Osnovne πkole Ludbreg teBemian duet, koji su izveli prigodanprogram.

UBIUDR-a Podravka

Spomen ploËa hrvatskim braniteljima uLudbregu

Sa skromne svaËanosti otkrivanja spomen - ploËe u Ludbregu

Otvoren telefon 060-112-112za hrvatske branitelje

od 0 do 24 sata, moæe ispriËati sve πtoga muËi.OËekuje se da se istaknu i pozitivni

primjeri, a Udruga branitelja PodravkeÊe se potruditi da se najmanje jednommjeseËno javnost upozna s iznesenim- bilo pozitivnim ili negativnim, nokad je rijeË o konkretnim imenima,niπta se neÊe iznositi u javnost prijeprovjere i pruæenih Ëvrstih dokaza.

ZahvaljujuÊi ovom telefonu bræe Êese doÊi do podataka o teπkoÊamaljudi koji su bili prvi kad je trebalo.Cijena poziva je 1,13 kuna po minu-

ti, a Udruga branitelja Podravke i naovaj Êe naËin prikupljati financijskasredstva te ih u cijelosti darovati inva-lidima Knina! Na telefon 060-112-112javlja se samo automatska sekretarica,a sve izjave bit Êe snimljene.

Varaædinski APprevozit Êe radnikena DanicuVaraædinsko prijevozniËko poduzeÊe

Autobusni prijevoz od ponedjeljka Êeprevoziti na posao i s posla radnikekoji rade na industrijskoj zoni na Da-nici. Prema rijeËima direktora Logisti-ke i transporta Franje Balenta, AP jedao financijski povoljniju ponudu od»azmatransa, koji je dosad prevozioPodravkine radnike. Usto, obeÊao jeviπi prijevozni standard te grijane au-tobuse.Polaziπta za sve tri smjene i dalje su

kod Autobusnog kolodvora, Hrvat-skog autokluba, bolnice i stadiona, aodrediπta kod nove tvornice Vegete,Belupa te industrije mesa Danice.Vozni red neÊe se mijenjati. H. ©.

KoprivniËka prometna policija upozorava:

VozaËi - pripremite se za zimu!

11Broj 1635 Petak 29. studenoga 2002.

Sport Kuglanje - Prva hrvatska liga, 8. kolo

Streljaπtvo

Piπe: Æeljko ©emper

Atletika

Nakon proπlotjednog boravka u »e-πkoj gdje su rukometaπice PodravkeVegete odigrale tri prijateljske uta-kmice s reprezentacijom »eπke - udvije su zabiljeæile pobjede dok jejedna utakmica odigrana nerijeπeno -Podravkaπice su ovog tjedna odradile9. i 10. kolo domaÊeg prvenstva. U 9.kolu gostovale su kod zagrebaËkeTreπnjevke i, prema oËekivanju, pobi-jedile rezultatom 35:24. ZagrepËankesu tek u prvom poluvremenu pokaza-le odreeni otpor KoprivniËankama,ali kada proradi Podravkina maπina,onda zaista u Hrvatskoj nemaju do-stojnih protivnica. VeÊ poËetkom dru-gog poluvremena Podravkaπice dajusedam, a primaju tek jedan pogodaki tu se zapravo rjeπava utakmica kojaniti u jednom trenutku nije bila upit-na. Upitna je bila tek razlika golova skojom Êe rukometaπice Podravke Ve-gete pobijediti. (S tim u vezi jednazanimljivost: nakon utakmice zag-rebaËki kolege novinari proveli suanketu meu Podravkaπicama - kolikije toËan rezultat utakmice? ©est odsedam igraËica nisu znale rezultat, a

Ljerka Vresk je to komentirala: ”Zaπtobismo to pamtile, naπ je posao da πtobolje igramo.”) Najefikasnije u Po-dravkinim redovima bile su Petika sasedam, »uljak i PalËiÊ sa πest te Hodaksa sedam postignutih pogodaka.Protiv Treπnjevke za Podravku Ve-

getu igrale su: BraËko, StanËin, Vresk2, Pensa 2, PalËiÊ 6, Hodak 5, »uljak6, Bilobrk 3, Sirovec 3, Petika 7, Tarle1, JuriÊ 1 i FraniÊ 1.Da su Podravkaπice vrlo ”neugo-

dan” domaÊin osjetile su rukometaπi-ce Slavonijetransa u desetom koludomaÊeg prvenstva. KoprivniËankesu naprosto pregazile goπÊe iz Slavon-skog Broda rezultatom 34:9. TrenergoπÊi Darko Celner uzaludno je poku-πavao sve, ali uËinkovite igre protivraspoloæenih Podravkaπica nije bilo.©toviπe, pomoÊni trener Podravke Ve-gete Neven Hrupec gotovo cijelu uta-kmicu u igri je dræao najmlae Po-dravkaπice koje su zaista vrlo uËinko-vito odradile svoj posao. Marina Siro-vec postigla je πest, Ljerka Vresk pet,a Kristina FraniÊ i Nikolina JuriÊ po Ëetiripogotka, vidjeli smo nekoliko uspje-πnih obrana mlade Davorke BraËko ipuno lijepih rukometnih poteza. Joπjednom je dokazano da Podravka Ve-geta ima veliki mladi rukometni po-tencijal koji pomalo stasa u respekta-bilni rukometni kadar. Ipak, kao i u

veÊini utakmica domaÊeg prvenstva,vidjeli smo ”igru maËke i miπa” u kojojsu goπÊe iz Slavonskog Broda zapra-vo bile sparing partner joπ jedne tre-ning utakmice. Osim Podravke Vege-te, æenski rukomet u hrvatskoj zaistaje na niskim granama.Protiv Slavonijetransa za Podravku

Vegetu su igrale: StanËin, Vresk 5,PalËiÊ 4, Hodak 3, Bilobrk 3, Sirovec6, FraniÊ 4, Tarle 2, BraËko, »uljak 3i JuriÊ 4.

B. Fabijanec

Na teπkom gostovanju u Osijeku, uderbiju kola, kuglaËice Podravke po-bijedile su vodeÊu ekipu prvenstva iosvojile “zlatne” bodove u sudaru sdirektnim suparnikom u borbi za vrh.Osijek ’97 posljednjih je godina jedanod najveÊih kandidata za prvakadræave, svake godine odliËnom igrom,posebice u Osijeku, vodi na ljestvici,a onda u zavrπnici izgubi korak. Po-bjeda Podravke za samo πest Ëunjevaugodno je iznenaenje i predstavljakrupan korak u trci za titulu prvakadræave.U svakoj utakmici, a posebno u

ovakvim derbijima, treneri najviπe “ra-zbijaju” glavu s rasporedom igraËica -tko Êe protiv koga igrati. Ivka Rogu-ljiÊ, trener Podravkaπica, odluËila jeod samog poËetka krenuti ofenzivno,s najjaËim “figurama” i tako steÊi odlu-ËujuÊu prednost. U toj taktiËkoj igripotpuno je uspjela.KoprivniËki dvojac Picer - Zver, koji

je u proπlom kolu postigao dva vrhun-ska rezultata, izazvao je kod osjeËkihkuglaËica previπe respekta i to sepokazalo presudnim za konaËan re-zultat derbija. Mladoj Jeleni Radako-viÊ, juniorskoj reprezentativki, zakle-cala su koljena kad joj se kao protivni-ca “ukazala” Marija Zver. Pobjedniktog dvoboja znao se i prije poËetkautakmice, a πto se dogodilo iskusnojMarici AbramiÊ u dvoboju s LjiljanomPicer, to samo ona zna. AbramiÊka jeodigrala daleko ispod svojih moguÊ-nosti (495) i taj podbaËaj OsjeËankenisu mogle nadoknaditi. Podravka jepovela s 2:0 i stekla prednost od 46Ëunjeva.U drugom paru Æeljka Orehovec

iznenadila je i nadigrala iskusnu»ordaπ. Naπa reprezentativka sruπi-la je 562 Ëunja, πto je bio i najboljirezultat derbija. Mlada Melita Valen-tiÊ vodila je protiv iskusne Getoπveliku i neizvjesnu borbu do samogkraja i u zavrπnici ipak izgubila za 16Ëunjeva. Prije zadnje izmjene rezul-tat je 3:1 u korist Podravke, a pred-

nost je poveÊana na 66 Ëunjeva.Prije zadnjeg para u osjeËkom gleda-

liπtu lebdi dilema - moæe li se tonadoknaditi, kod Podravke - hoÊe lizadnji par izdræati? –urica LukaË,najugodnije iznenaenje u prvih se-dam kola, nije imala nikakvih izgledaprotiv reprezentativke Marije Maare-viÊ - bilo je samo pitanje razlike.Marija je odigrala odliËno (557), bila jenajbolja kod domaÊih, a LukaË s pre-viπe respekta prema jedinoj domaÊojreprezentativki zaostaje za 47 Ëunje-va. Dvoboj Vuka - MikloπiÊ bio je dozadnjeg hica neizvjestan, a domaÊakuglaËica bila je bolja za 13 Ëunjeva.To ipak nije bilo dovoljno, pa Podravkazbog viπka od πest Ëunjeva osvaja dvadragocjena boda.Nakon 8. kola u vodstvu su Zagreb,

Podravka, Zagi i INA sa 10 bodova,slijedi Osijek ’97 sa 9, Rijeka sa 8bodova itd. Podravka ima utakmicumanje (s Varteksom igra 14. prosincau Varaædinu), a ove subote u 15 sati uKoprivnici igraju Podravka - Kraπ.Rezultati: AbramiÊ - Picer 0:1

(495:519), RadakoviÊ - Zver 0:1(511:533), »ordaπ - ValentiÊ 1:0(536:520), Getoπ - Orehovec 0:1(526:562), Vuka - MikloπiÊ 1:0(510:497), MaareviÊ - LukaË 1:0(557:510).

Gostovanje u Kostreni pomalo po-staje bauk za nogometaπe SlavenBelupa. Naime, nakon nedavnogporaza u Kupu, koprivniËki nogo-metaπi i u prvenstvu ”provlaËe sekroz iglene uπi”, iako su Slavenaπitijekom cijele utakmice bili znatnobolja momËad od posljednje plasira-nog Pomorca.VeÊ od prve minute nogometaπi

Slaven Belupa agresivnom igrom ipresingom prenose igru na polovi-cu domaÊina. Redaju se poluprigo-de gostiju, a rezultat takvog pristupaigri je i jedanaesterac za Slavenaπe u27. minuti. FerenËina kao brzi vlakulazi u πesnaesterac Pomorca, ruπega BrajkoviÊ i ÆivkoviÊ i - nakondvije godine natjecanja u Prvoj HNL!- sudac MariÊ sudi jedanaesterac zaSlaven Belupo. IzvoaË najstroæekazne bio je Mario Dodik. Pucao jeu donji desni kut, vratar PomorcaKnez ga je proËitao i odliËno obra-nio udarac prvog strijelca SlavenBelupa. ”Teren je bio loπ pa sam seodluËio na udarac, a ne na plasiranjekako obiËno izvodim jedanaesterce.Knez je pogodio stranu i obranio, ada smo poveli, vjerujem da bismo ina kraju pobijedili.” - rekao je Dodiknakon utakmice. Ali to nije sve.Uslijedio je korner, Gerπak visokoskaËe i glavom pogaa vratnicu.Zaista, lopta nikako da ue u gol.

I u nastavku Slavenaπi pritiπÊu.Opet je na sceni FerenËina, odliËanudarac, ali joπ bolja obrana Kneza.Nekoliko minuta kasnije gotovo istaprigoda, ali ovaj put za Pomorac.VujiÊ snaæno tuËe, ali Solomun je namjestu. Mora se priznati da su malo-brojni domaÊi navijaËi stalno strepilikada Êe KoprivniËanci postiÊi pogo-dak. Naæalost, kao πto to veÊ biva unogometu, kada ne iskoristiπ brojneprigode, slijedi kazna. U 82. minutiguæva u πesnaestercu Slavena, pucaPaniÊ i pogaa gredu, a na odbijenuloptu natrËava MohoroviÊ i πalje je umreæu KoprivniËanaca. No, Slave-naπi nisu gubili nadu. U zadnjojminuti utakmice FilipoviÊ snaænopuca i pogaa desnu vratnicu, loptase odbija do Frane AmiæiÊa koji juspretno πalje u mreæu Pomorca. Nakraju, podjela bodova u Kostreni, skojom Slavenaπi ne mogu biti zado-voljni jer su gotovo tijekom cijeleutakmice bili bolja momËad. Neza-dovoljan podjelom bodova bio je idirektor Slaven Belupa Robert Mar-kulin koji je nakon utakmice rekao:- Nesretan sam, jer smo konaËno u

Kostreni odigrali dobru utakmicu, ana kraju osvojili samo bod. Moglismo ostati i bez njega, iako smo biliznatno bolji. Zbog pristupa premaigri nikome se ne moæe niπta prigo-voriti, ali ne mogu biti zadovoljan jersmo bez pobjede ostali zbog greπkepojedinaca koji neke stvari nisu na-pravili onako kako bi trebalo.

U drugom kolu 1. hrvatske lige -juniori, disciplina serijska zraËnapuπka, ekipa S©K Podravka ostva-rila je novu pobjedu.Juniori Podravke otpucali su 1134

kruga u susretu sa ekipom MetalisDonja Stubica koja je otpucala 1102kruga. Za S©K Podravka u drugomkolu lige nastupili su: Zoran Ko-prek 385 krugova, Mihajlo Obrano-viÊ 373 kruga i Alen GolubiÊ 374kruga.U treÊem kolu lige strijelci S©K

Podravka susreÊu se s proπlogodiπ-njim prvacima i trenutaËno vode-Êom ekipom Duge Rese.

R. KovaËiÊ

U nedjelju 24. studenoga 2002. atletiËari AK Podravka nastupili su napojedinaËnom Prvenstvu Hrvatske u krosu u Medulinu.U konkurenciji mlaih juniora Boæidar Horvat istrËao je 3.710 m za 14.40,0

i osvojio 10. mjesto.Kod djevojËica Iva BelËiÊ je osvojila 9. mjesto na 1.270 m u vremenu 4.40,1.

D. Kiπ

“Obrtnici” iz Krapinskih Toplica teπko su poraæeni na koprivniËkoj kuglani,gdje su ih naπi deËki potpuno nadigrali. Pobjeda Podravkaπa nije ni jednogtrenutka doπla u pitanje, bila je samo dilema hoÊe li gosti otkinuti koji poen.Najbliæi tome bio je Cvrtila, koji je umalo iskoristio slabije izdanje ZdravkaVuËiÊa. Gost bi to vjerojatno i iskoristio, da mu nije pala “zastavica” - hitac prijekraja isteklo mu je 12 minuta i VuËiÊu ostaje +4 Ëunja. To je bila i jedinaneizvjesnost u ovoj utakmici, sve ostalo bila je ”uspavanka”.Protiv takvog protivnika nedostajalo je motivacije, nije bilo neizvjesnosti, pa

ni visokih rezultata. Tek je Zlatko Betlehem “preskoËio” preko granice od 600Ëunjeva, a prosjek momËadi od 569 Ëunjeva nije ni tako slab.Rezultati: VuËiÊ 561, BakaË 573, Betlehem 603, Troπelj 532, GroπaniÊ, 561,

MikloπiÊ 587.

Prva hrvatska rukometna liga - 9. i 10. kolo

Podravkaπice nedodirljive u domaÊemprvenstvuTRE©NJEVKA - PODRAVKAVEGETA 24:35 (12:15)

PODRAVKA VEGETA -SLAVONIJATRANS 34:9 (21:5)

Mlade snage dolaze - MarijanaTarle i Kristina FraniÊ

Prva hrvatska nogometna liga - 16. kolo

Bolja igra Slavenaπa od domaÊina,a jedva osvojen bodPOMORAC - SLAVEN BELUPO1:1 (0:0)

Priliku za osvajanje sva tri prven-stvena boda nogometaπi Slaven Be-lupa imat Êe ove subote kada ugoste dolazi desetoplasirani Zadar.Protiv Pomorca u Kostreni za Sla-

ven Belupo su igrali: Solomun, JuriÊ,Meimorec, Boæac, P. Boπnjak, Fe-renËina, KovaËeviÊ (od 70. Filipo-viÊ), JurËiÊ, ViπkoviÊ (od 75. Ami-æiÊ), Gerπak (od 46. KosiÊ) i Dodik.

B. F.

Nova pobjedajuniora

Podravka “osvojila” i Osijek

Druga liga kuglaËa - sjever

Osijek ’97 - Podravka 3:5 (3135:3141)

Teπka ”havarija” ObrtnikaPodravka - Obrtnik 8:0 (3417:3184)

Aktivni juniori

Æeljka Orehovec

12 Broj 1635 Petak 29. studenoga 2002.

Crta: Ivan Haramija - Hans

Iako su proizvodi Linolade veÊodavno poznati na domaÊem, a iinozemnim træiπtima, prvi puta ovegodine organizirana je nagradna igraza potroπaËe pod nazivom ”Otkrijtesvijet Linolade”. Od 29. listopada do16. studenoga svi potroπaËi koji susudjelovali u nagradnoj igri trebalisu poslati 3 etikete s bilo kojegLinolada proizvoda od 200 i 400grama.Putovanje u Gardaland, Playstation

2, dva Mountain bikea GT, tri CDwalkmana, Ëetiri mobitel paketa, petrola, deset naprtnjaËa za πkolu irazonodu te joπ 175 vrijednih po-klon paketa Linolade Ëekale su naj-sretnije.Iz kutije u kojoj je bilo nekoliko

tisuÊa pristiglih koverti propagandi-stica iz Apela Smiljana KranjËec izvu-kla je 22. studenoga najsretnije po-troπaËe. Naravno, izvlaËenje je bilopraÊeno budnim okom troËlane ko-misije i koprivniËkog javnog biljeæ-nika Nikole BakraËa.Prvu i najvredniju nagradu - puto-

vanje u Gardaland za 4 osobe osvo-jila je Valentina Klinec iz Orehovice.Drugu nagradu - Playstation 2 osvo-jile su sestre Matea i Dorotea Kos izZagreba. Mountain Bike osvojili suEmilija Forjan iz »azme i Marta Bar-tovËak iz Zagreba. Imena joπ preo-stalih 197 nagraenih bit Êe objavlje-na danas u Jutarnjem listu. B. F.

Ovih su dana na police trgovinadoπli novi proizvodi Podravkineprehrambene industrije Danica. Pa-leta salama od mesa peradi proπi-rena je pileÊim i pureÊim parize-rom, dok su paleti smrznutog mesaza roπtilj ponuena manja pakira-nja ÊevapËiÊa i mijeπanog mesa.Nakon izvrsnih rezultata prodaje

u nekoliko mjeseci, otkako je Da-nica na træiπtu ponudila pileÊu ipureÊu ekstra salamu, asortiman jeproπiren pileÊim i pureÊim parize-rom u dvije varijante. Salame seprodaju u komadima od pola kilo-grama u manjem formatu, a moguse kupiti i narezane u duÊanima uveÊem formatu. Od Mirele Severo-viÊ iz DaniËina marketinga doznalismo kako su u pripremi i noviproizvodi iz peradarske palete, arijeË je o pileÊim i pureÊim salama-ma ”Miniko” od 300 grama.Nakon πto su se veÊ poznatim

DaniËinim ÊevapËiÊima, danbur-gerima i dansteakovima pridruæiligrill-mix, pljeskavice, ÊevapËiÊi idanburgeri s Vegeta-Twistom, me-sne okruglice, roπtilj-kobasice i piv-ske kobasice, te je Ëitava skupinasmrznutih proizvoda dobila novidizajn, potroπaËima se sada nude iÊevapÊiÊi te grill-miks u manjempakiranju. U novom pakiranju Êe-vapËiÊa je 12, dok manji grill-mixsadræi po jedan danburger, pljes-kavicu i roπtilj-kobasicu te osamÊevapËiÊa. H. ©.

U Podravki 22. studenoga izvuËene nagrade ”Otkrijte svijet Linolade”

Putovanje u Gardaland osvojila je ValentinaKlinec iz Orehovice

Novo iz Danice

Nove salame i meso za roπtilj