GLASNIK BAS 1 4/2017

4/2017 2 GLASNIK BAS

Glasnik

Instituta za standardizaciju BiH; godina XI, broj 4, decembar 2017.

Izdavač Institut za standardizaciju

Bosne i Hercegovine 71123 Istočno Sarajevo,

Vojvode Radomira Putnika 34 telefon: +387 57 31 05 60;

fax: +387 57 31 05 75 e-mail: stand@bas.gov.ba;

www.bas.gov.ba

Glavni i odgovorni urednik Aleksandar Cincar

Uređivački odbor Borislav Kraljević, Goran Tešanović,

Dejana Bogdanović, Miljan Savić, Biljana Maletić

Design/DTP BAS

S A D R Ž A J

Novi standard za upravljanje rizicima .................................. 3 Kako Google koristi ISO 31000............................................. 6 Ftalati u igračkama ................................................................ 8 Optička vlakna, kablovi i sitemi ......................................... 11 NOVOSTI ISO ........................................................................................ 24 IEC ......................................................................................... 26 CEN/CENELEC ..................................................................... 28 BAS ....................................................................................... 29

GLASNIK BAS 3 4/2017

NOVI STANDARD ZA UPRAVLJANJE RIZICIMA Preuzeto iz ISOfocusa #125

Nova verzija ISO 31000 treba da bude predstavljena početkom 2018. godine. Pošto opasnost od rizika jednako raste za vlade, organizacije i javnost, kako novi, pojednostavljeni standard može pomoći da naša budućnost bude sigurnija? Prije desetak godina upravni odbori banaka i finansijskih institucija širom svijeta bili su šokirani viješću o kolapsu prestižnih i visokocijenjenih kompanija, kao što su Lehman Brothers, Bear Stearns i Northern Rock. Alan Greenspan, bivši predsjednik Federalnih rezervi SAD-a, opisao je udarni val koji je uzdrmao svijet kao pravi „cunami na kreditnom tržištu”.

Porodična preduzeća, vlade i industrija još uvijek osjećaju posljedice globalne finansijske krize. Od tada se centar pažnje usmjerio na rizik i izloženost riziku – kako njime upravljati; kako se pripremiti; kako ga iskoristiti; kako izvući pouku. U našem sve složenijem i međusobno povezanom svijetu, obilježenom političkom nesigurnošću, ekonomskom nestabilnošću i štedljivošću, ova pitanja su važnija nego ikada, a potreba za primjerima najbolje prakse još veća.

Kako upravljati rizikom

Kevin Knight, predsjedavajući ISO-ove radne grupe koja je izradila ISO 31000 standard o upravljanju rizikom, koji je objavljen u 2009. godini, ukratko je objasnio: „Rizik je inherentan u svim aktivnostima. Može se tvrditi da je globalna finansijska kriza nastala usljed neuspjeha upravnih odbora i izvršnog menadžmenta da efikasno upravljaju rizikom. Od standarda ISO 31000 se očekuje da pomogne industriji i trgovini, iz javnog i privatnog sektora, da sigurno izađu iz krize.”

Rizici, naravno, mogu poticati iz različitih izvora – neizvjesnosti na finansijskim tržištima, pretnji od propusta u projektima (prilikom projektovanja, izrade ili proizvodnje), zakonskih obaveza, kreditnog rizika, nesreća, prirodnih uzroka i katastrofa – i mogu uzeti veliki danak. Pogledajte samo haos i gubitak života koje je uragan Irma prouzrokovala na Karibima i razorne poplave u Indiji i Bangladešu.

Pretvaranje rizika u mogucnosti

Lekcije se ponekad uče na teži način – ali se nauče, a rizici se mogu pretvoriti u mogućnosti. Na primjer, u Japanu je stalna opasnost od zemljotresa i tajfuna dovela do razvoja jednog od najsofisticiranijih sistema za upravljanje vanrednim situacijama na svijetu. Sistem koji je kasnije iskorišten za protivraketnu odbranu. Vlasti sada mogu poslati poruke na svaki mobilni telefon u zemlji, kao i prekinuti TV i radio emitovanje. Kako svijet ulazi u novu „pametnu” eru, tehnologija postavlja nove rizike, od robotike,

4/2017 4 GLASNIK BAS

vještačke inteligencije i mašinskog učenja pa do Interneta stvari. I ovdje je odgovor na izazove doveo do inovativnih rješenja. Uzmite na primjer blokchain tehnologiju, složen skup algoritama koji dozvoljava elektronsku trgovinu tzv. kripto-valutama pomoću centralnog registra. Uprkos zabrinutosti zbog nestabilnosti digitalne valute i straha od prevare, banke sada koriste ovu tehnologiju kako bi ubrzale centralne sisteme za poravnanje. Velike i male organizacije širom svijeta, kako bi zadovoljile mnoge nove izazove, shvatile su značaj integrisanja upravljanja rizikom u svoju poslovnu strategiju. Shodno tome, opšte područje primjene standarda ISO 31000 – prvi standard u porodici standarda za upravljanje rizikom – nije izrađeno za određenu industrijsku grupu, sistem upravljanja ili predmetnu oblast, već da bi se obezbijedila najbolja struktura i smjernice o primjerima dobre prakse koji se primjenjuju na sve operacije koje se tiču upravljanja rizicima. Ukorak s vremenom Na primjer, Thales Grupa je vodeća organizacija u sektoru sigurnosti koja vjeruje da je upravljanje društvenim i ekološkim rizicima i razvoj novih standarda i procedura ključno za prevenciju rizika. Jason Brown, direktor nacionalne bezbjednosti Thales Grupe iz Australije i Novog Zelanda, predsjedavajući je ISO-ovog tehničkog komiteta ISO/TC 262, Upravljanje rizikom. O standardu ISO 31000 kaže: „Standard se sada koristi da pomogne u planiranju i donošenju odluka u različitim oblastima kao što su finansije, inženjering, svemirski letovi i međunarodna sigurnost.” Idući u korak s vremenom, ISO-ov standard za upravljanje rizikom se sada revidira, a novo izdanje zakazano je za početak 2018. godine. Da bi se osiguralo da principi i smjernice u standardu ostanu relevantni za korisnike, ISO 31000 i ISO Vodič 73, koji sadrži operativnu terminologiju, revidirani su 2015. godine, a revizija iz 2018. godine predstavlja sljedeći korak za olakšavanje, razjašnjavanje i pojednostavljivanje upravljanja rizicima. Sadržaj standarda je sveden na osnovne koncepte kako bi se sačinio kraći, jasniji i koncizniji dokument koji je lakši za razumijevanje i primjenu. Braun ističe činjenicu da model zasnovan na principima ISO 31000 i njegov pristup otvorenog sistema, s novim naglaskom na iterativnu prirodu procjene rizika, održava i osigurava relevantnost standarda u više disciplina. „Vlade, velike i male kompanije, i zapravo svi oni koji imaju ciljeve koje bi željeli da ostvare u našem sve složenijem svijetu, imaće koristi od upotrebe standarda 31000 kao vodiča za upravljanje rizicima vezanim za njihove aktivnosti”, kaže on. On kaže da je nova verzija unaprijedila i poboljšala ključne elemente i naglasila iterativnu prirodu procesa. „Važno pitanje rekurzivnog, iterativnog modela je njegov značaj za smanjenje nesigurnosti u izuzetno promjenljivom i neizvjesnom operativnom okruženju, gdje su zahtjevi za praćenjem i kontinuiranom procjenom rizika često izazvani spoljnim događajima”. Stvaranje rasta Latinska Amerika je jedan od regiona koji koristi prednosti standarda ISO 31000. Jorge Escalera, član meksičke delegacije za ISO/TC 262, Upravljanje rizikom i ISO/TC 292, Sigurnost i otpornost, ističe da je upravljanje rizikom možda relativno nova tema u Latinskoj Americi, ali da je njen značaj sve veći. On tvrdi da su organizacije sve

GLASNIK BAS 5 4/2017

proaktivnije kada razmišljaju o ISO 31000 u implementaciji upravljanja rizikom u svojim opštim sistemima upravljanja. Escalera je takođe direktor kompanije Risk Mexico, kompanije koja nudi rješenja za obuku, sertifikaciju i konsalting u javnom i privatnom sektoru. „Risk Mexico promoviše implementaciju upravljanja rizicima (Risk management – RM) u skladu sa standardom ISO 31000, a pri svakoj konsultaciji koju sprovodimo osnovni principi našeg poslovanja zasnovani su na implementaciji RM-a koji će omogućiti stvaranje vrijednosti za naše klijente i koristiti našoj zajednici”, objašnjava on. Nema lakih zadataka Kooperacija i saradnja su od najveće važnosti. Iako nije lako uspostaviti kulturu koja je faktor kohezije, ISO 31000 je veliki korak u tom pravcu. Naravno, potrebno je više od primjene revidiranog standarda ISO 31000 da izbjegnemo stvari poput još jednog globalnog finansijskog kraha, ali će on pomoći u razumijevanju uzroka i identifikovanju mjera potrebnih za smanjenje neizvjesnosti vezane za našu finansijsku budućnost. Jason Brown kaže: „I dalje će svi partneri morati da budu spremni da preduzmu neophodne mjere za smanjenje neizvjesnosti. Neke od ovih mjera moraju uključivati transparentnost finansijskih operacija, dobru regulativu i usklađenost, integritet i odgovornost i, što je još važnije, dobro upravljanje.” A šta je s budućnošću – koji su sljedeći koraci za ISO 31000? Između ostalog, aktivnosti tehničkog komiteta će se fokusirati na povećanje usvajanja standarda na globalnom nivou. Primjer povećanog interesovanja dolazi iz Latinske Amerike. Kao što gospodin Brown ističe: „Nekoliko zemalja članica imaju nove ideje koje uključuju posebnu radnu grupu za prevod standarda na španski jezik koja će za 400 miliona španskih govornika ponuditi jedinstveni pristup i koja ima zvanični status u 21 zemlji, koja obuhvata Južnu, Centralnu i Sjevernu Ameriku, Španiju, kao i Afriku i Evropu. Obratite pažnju na ovaj region.”

4/2017 6 GLASNIK BAS

KAKO GOOGLE KORISTI ISO 31000 Preuzeto iz ISOfocusa #125

Erik Jang, Googleov menadžer za globalnu sigurnost, koji je učestvovao u razvoju nove verzije, objašnjava zašto je ISO 31000 standard koji pomaže kompanijama širom svijeta da donesu najbolje odluke o upravljanju rizicima. Dinamičan, inovativan, spreman da preuzme rizike. To su samo neki od atributa koji nam padaju na pamet prilikom opisivanja korporativne kulture u Googleu. Multinacionalni tehnološki gigant, koji je specijalizovan za usluge i proizvode povezane s Internetom, navodi da je njegova misija „da organizuje informacije na globalnom nivou i učini ih univerzalno pristupačnim i korisnim”. U mnogim aspektima rizik je bio i nastavlja da bude integralni dio rasta i razvoja kompanije. Da bi motivisao svoje inženjere, Google koristi politiku koja se često naziva Innovation Time Off (slobodno vrijeme za inovacije), gdje ih podstiče da posvete 20% svog radnog vremena projektima koji ih zanimaju. Neke novije Googleove usluge, kao što su Gmail, Google vijesti, Orkut i AdSense, rezultat su takvih smjelih inicijativa. Erik Jang, Googleov menadžer za sigurnost, naglašava važnost standarda ISO 31000 za upravljanje rizikom koji omogućava da se zapale te genijalne varnice. ISOfocus: Šta vi smatrate da su glavne prednosti i vrijednosti standarda ISO 31000 za Google? Erik Jang: Glavna prednost za Google i druge globalne kompanije jeste to što ISO 31000 pruža zajednički jezik i pristup za procjenu rizika, a da pritom nije previše preskriptivan. Ova fleksibilnost, u kombinaciji s naglaskom postavljenim u revidiranom standardu o tome kako lideri organizacije mogu da koriste procese upravljanja rizicima u donošenju boljih odluka za dodatnu i održivu vrijednost, predstavlja značajno poboljšanje u odnosu na verziju standarda iz 2009. godine. Šta mislite da su najveci izazovi u upravljanju rizicima? Od objavljivanja standarda ISO 31000:2009, porastao je značaj i razumijevanje upravljanja rizicima od strane odbora i korporativnog rukovodstva. Nažalost, paradigma da samo „menadžer rizika” ili „sektor za rizik” upravlja rizikom, još uvijek je model koji koriste mnoge organizacije. Realnost je ta da svi u organizaciji upravljaju rizikom i donose odluke koje mogu uticati na sposobnost organizacije da ostvari svoje ciljeve. Iako ovo nije ništa novo, količina raspoloživih podataka i brzina kojom se donose odluke u današnjem svijetu čine sposobnost da se identifikuje i ublaži rizik još većim izazovom za organizacije.

GLASNIK BAS 7 4/2017

Kako standard ISO 31000 može pomoci u rješavanju ovih izazova? Jedno od glavnih poboljšanja u revidiranom standardu je to što je napisan kako bi krajnji korisnici bili ti koji upravljaju rizikom, tako da to nije standard samo za profesionalne menadžere rizika. Neke jednostavne promjene uključuju upotrebu što jednostavnijeg jezika – bez žargona – i fokusiranje na ideju da je upravljanje rizikom tako jednostavno kao i identifikovanje rizika koji mogu uticati na ciljeve organizacije, procjenjivanje navedenih rizika i donošenje odluka o tome kako ublažiti (tretirati) te rizike.

4/2017 8 GLASNIK BAS

FTALATI U IGRAČKAMA Tatjana Vidovic

1

Uvod Ftalati su hemijski spojevi, esteri ftalne kiseline i alifatskih alkohola. Pripadaju grupi industrijskih hemikalija, ali se nalaze i u predmetima opće upotrebe: adhezivi, otapala za parfeme, lakovi za kosu, šamponi, sapuni, lijekovi, igračke itd. Molekulska masa ftalata određuje njihovu primjenu. Ftalati visoke molekulske mase koriste se u svrhu poboljšanja savitljivosti u procesu proizvodnje različitih vrsta plastike (fleksibilni PVC materijali, koji se koriste u potrošačkim proizvodima kao što su npr. posude za pakovanje hrane, podovi, kućni namještaj, građevinski materijal, medicinska sredstva), a ftalati niske molekulske mase imaju funkciju rastvarača, a koriste se u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji (npr. antibiotici, antihistaminici, laksativi, nutritivni suplementi). Ftalati u igračkama Ftalati su u fokusu svjetske javnosti posljednjih desetak godina, zbog ispoljavanja štetnog djelovanja na okolinu i ljudsko zdravlje. Zbog njihove reproduktivne i razvojne toksičnosti, utvrđene predkliničkim ispitivanjima, ftalati su zabranjeni u igračkama u Evropskoj uniji od 2007. god., a di (2-etilheksil) ftalat (DEHP) je zabranjen i u proizvodima za njegu djece, kozmetici i medicinskim sredstvima (Evropska komisija: 2007; 2008; 2009. god.). Evropska unija je posebnim propisom regulisala maksimalni dozvoljeni sadržaj ovih opasnih supstanci u igračkama i proizvodima za djecu. Izloženost djece ftalatima je općenito veća, najvjerovatnije zbog njihove navike da predmete stavljaju u usta. Direktivom 2005/84/EZ, koja predstavlja 22. izmjenu Direktive 76/769/EEZ o ograničavanju stavljanja na tržište i upotrebu određenih opasnih supstanci i preparata u igračkama i predmetima za djecu, utvrđena je maksimalna dozvoljena koncentracija sljedećih šest ftalata u igračkama i proizvodima za djecu, koja ne smije prelaziti 0,1% mase materijala, koji sadrži ftalate:

1. DEHP di (2-etilheksil) ftalat,

2. DBP dibutilftalat,

3. BBP benzilbutilftalat,

4. DINP di-„izononil” ftalat,

5. DIDP di-„izodecil” ftalat,

6. DNOP di-n-oktilftalat.

1 Tatjana Vidović,mr.ph, Institut za standardizaciju BiH, Vojvode Radomira Putnika 34, tatjana.vidovic@bas.gov.ba

GLASNIK BAS 9 4/2017

Ispitivanja Odbora za toksikologiju, ekotoksikologiju i zaštitu okoliša u EU (Comité Scientifique de la Toxicité, de l`Écotoxicité et de l`Environnement – CSTEE) pokazala su da ftalati mogu ugroziti zdravlje djece, koja su izložena njihovom djelovanju, izazivajući reproduktivne, hormonske i razvojne poremećaje. Također, mogu oštetiti respiratorni sistem, uzrokujući astmu i rinitis, te štetno djelovati na kožu. Američki kongres je ograničio stavljanje na tržište igračaka i proizvoda za djecu, koji sadrže gore navedene ftalate u koncentraciji većoj od 0,1 %. Međunarodni standard ISO 8124-6 (preuzet kao bosanskohercegovački standard, BAS ISO 8124-6, 2015. god.), koji je objavila Međunarodna organizacija za standardizaciju (International Organization for Standardization, ISO) 2014. god., specificira metod za određivanje sadržaja svih šest ftalata u igračkama i proizvodima za djecu, koji su izrađeni od plastike, tekstila i premaza itd. Predklinička ispitivanja na laboratorijskim pacovima (studije na pacovima nude najbolje dostupne podatke za procjenu rizika na ljudsko zdravlje) pokazala su malformacije izražene u području: epididimisa, vas deferensa, sjemene vrećice, prostate, vanjskih genitalija i kriptorhidizma (neispušteni testisi), kao i retencije bradavica/areola i demaskulinizacije perineuma, što rezultira smanjenom anogenitalnom distancom (AGD). Također, izloženost ftalatima može uzrokovati disfunkciju štitne žlijezde, što su pokazale predkliničke studije na glodarima i ukazale na histopatološke promjene na štitnoj žlijezdi, koje korespondiraju s hiperaktivnošću nakon izlaganja DEHP, DNOP i DnHP (di-n-heksil-ftalat). Neke studije upućuju na slična djelovanja kod ljudi, uključujući smanjenu AGD, hypospadias, slabu kvalitetu sperme i smanjenu plodnost. Utvrđena je korelacija koncentracije ftalata i komplikacija u trudnoći poput anemije i preeklampsije sa prijevremenim porođajem. Djevojčice izložene povišenoj koncentraciji DEHP imaju povećane ovarijume i uterus, a javlja se i prerani pubertet. ZAKLJUČAK Opasnost od uticaja ftalata na ljudsko zdravlje se nalazi u okolini, hrani, pakovnom materijalu, lijekovima, kozmetičkim preparatima i posebno u dječijim igračkama i proizvodima za djecu, što ukazuje na stalnu potrebu za većom kontrolom koncentracije ovih spojeva, zbog čega je potrebno stvoriti efikasniji mehanizam zaštite, posebno djece u Bosni i Hercegovini.

4/2017 10 GLASNIK BAS

LITERATURA

Bajkin I., 2016, „Uticaj estara ftalne kiseline na tiroidnu funkciju”, Univerzitet u

Novom Sadu, Medicinski fakultet;

Koniecki D1, Wang R, Moody RP, Zhu J., 2011, „Phthalates in cosmetic and

personal care products: concentrations and possible dermal exposure” Environ.

Res.;

René Habert, Gabriel Livera, and Virginie Rouiller-Fabre. „Man is not a big rat:

concerns with traditional human risk assessment of phthalates based on their anti-

androgenic effects observed in the rat foetus”, 2014; Basic Clin Androl;

http://saferchemicals.org/2014/08/10/scientific-panel-recommends-steps-to-lower-

unsafe-phthalate-exposures/ 13. 12. 2017.;

https://www.cdc.gov/biomonitoring/phthalates_factsheet.htmL 13. 12. 2017.;

https://phthalates.americanchemistry.com/Regulators/Toys/, 13. 12. 2017.

GLASNIK BAS 11 4/2017

OPTIČKA VLAKNA, KABLOVI I SITEMI Dragan Micic

1, Dragan Ćucilo

2

Uvod

U svijetu telekomunikacija danas okosnicu čine optička vlakna, tj. kablovi. Prenos podataka na velike udaljenosti, velikom brzinom uz minimalne gubitke je nemoguć bez optičkih vlakana i kablova.

Osnovna podjela optičkih vlakana je na multimodna (višemodna) i monomodna (jednomodna) vlakna. Ova podjela se zasniva na načinu prostiranja svjetlosti kroz vlakno. Kroz monomodna vlakna se prostire jedan snop (zrak) svjetla, dok u multimodnim se prostire više snopova svjetla.

Optički kablovi se, pored podjele određene vrstom vlakana, dijele i po načinu ugradnje, tj. mjestu primjene, te kapacitetu (broju vlakana u kablu). Po kapacitetu kablovi mogu biti sa 2, 4, 6, 8, 12, 24, 48, 60, 72, 96, 144 i više vlakana. Po načinu ugradnje optičke kablove dijelimo na podzemne i nadzemne, te kablove za unutrašnju montažu (unutar objekata), podvodne (podmorske) kablove. Optički sistemi se mogu klasifikovati po različitim kriterijumima, a najčešći su: radni talasni opseg, jednokanalni i višekanalni sistemi, WDM sistemi, po karakteristikama interfejsa, itd.

U radu s optičkim vlaknima i kablovima se primjenjuju ITU-T (International Telecommunication Union) standardi i preporuke. ITU-T preporukama od G.600 do G.699 određene su vrste optičkih vlakana, kablova, te druge karakteristike prenosnih medija i optičkih sistema. ITU-T preporuke G.970 do G.989 definišu podvodne kablovske sisteme, te optičke linijske sisteme za lokalne i pristupne mreže. Preporuke ITU-T L.100 do L.399 definišu strukture i karakteristike optičkih kablova, načine instalacije i evaluacije, zatim optičku infrastrukturu te održavanje kablova i infrastruktura.

Optička vlakna

Optičko vlakno je providna nit, koja je najčešće izrađena od stakla ili polimernih materijala i kroz nju se prenosi svjetlost. U telekomunikacijama se za komunikaciju kroz optičko vlakno koristi infracrvena svjetlost, nevidljiva ljudskom oku, na talasnim dužinama od 800 do 1675 nm. Ispitivanjima je utvrđeno da se najmanji gubici javljaju na ovim talasnim dužinama.

Optička vlakna se sastoje od jezgra i omotača. I jezgro i omotač se izrađuju od stakla (staklena vlakna), polisterina ili pleksi-stakla (polimetakrilati), tzv. plastična vlakna. 1 Dipl. ing. el. Dragan Mićić, Optikum d.o.o. Istočno Sarajevo, Vuka Karadžića 28, dragan.micic@hotmail.com

2 Dipl. ing. el. Dragan Ćućilo, Institut za standardizaciju BiH, Vojvode Radomira Putnika 34, dragan.cucilo@bas.gov.ba

4/2017 12 GLASNIK BAS

Pored ove podjele optičkih vlakana (po vrsti materijala od kog su napravljeni), osnovna podjela vlakana je na multimodna i monomodna vlakna (Slika 1). Prva napravljena vlakna su bila multimodna, jer tadašnja tehnologija izrade vlakana i slanja svjetla kroz vlakno nije omogućavala proizvodnju i korištenje monomodnih vlakana. Prva multimodna vlakna su bila prečnika 62,5 µm i danas ona nose oznaku OM1. Razvojem su multimodna vlakna dovedena do prečnika 50 µm (oznaka im je OM2 i/ili OM3). Kod multimodnih vlakana, svjetlo se prenosi na taj način da se indeks loma, postupno ili naglo, smanjuje od središta (jezgra) optičkog vlakna prema omotaču (rubu) i tako se svjetlost lomi, reflektuje i usmjerava u smjeru pružanja ose vlakna. Mana ovih vlakana je ta što zrake svjetlosti od izvora do odredišta prelaze različite puteve, ne stižu istovremeno do odredišta i time slabe signale. Zbog te karakteristike, ova vlakna se koriste na kratkim udaljenostima i za prenos većih snaga.

Slika 1. Razlika između multimodnih i monomodnih vlakana [1]

Napretkom načina izrade optičkih vlakana došlo se do proizvodnje vlakana s prečnikom jezgra manjim od 10 µm. Kod ovih vlakana svjetlost se ne odbija, nego ide po osi vlakna, te na taj način svi dijelovi signala stižu istovremeno. Kroz ova vlakna se šalje jedan snop svjetlosti, te se ona radi toga nazivaju monomodna optička vlakna. Danas je standardni prečnik jezgra za ova vlakna 9 µm. Monomodna vlakna se koriste za prenose signala na veće udaljenosti, jer je moguće slanje signala do 100 km udaljenosti bez potrebe za regenerativnim jedinicama.

Prečnik omotača i za multimodna i monomodna vlakna je isti i iznosi 125 µm, a prečnik vanjskog omotača je 250 µm.

Predajnik, koji konvertuje električni signal u optički je obično foto ili laserska dioda, dok je prijemnik foto-dioda.

Optički kablovi

Glavna svrha konstrukcije optičkih kablova je održavanje prenosa i mehaničkih osobina optičkih vlakana tokom instalacije, rada i održavanja. Optička vlakna su ta kroz koja se prenosi signal i podaci, ali su zbog svojih dimenzija i materijala od kog su napravljeni jako

GLASNIK BAS 13 4/2017

krhki te ih je potrebno zaštititi. Zato se vlakna “pakuju” u višeslojne izolacije te se time obezbjeđuje njihova čvrstoća, otpornost na različite fizičke uticaje i dugotrajnost.

Izradom izolacija u različitim slojevima, prilikom proizvodnje optičkog kabla, definiše se njegova primjena, tj. instalacija. Optički kablovi mogu biti vazdušni, podzemni, podvodni itd. Svaki od ovih tipova optičkih vlakana ima različitu vrstu izolacije koja mu omogućava optimalne instalacione mogućnosti.

Vazdušni kablovi se dijele na OPGW (Optical Ground Wire – optičko zemno uže), ADSS (All-Dielectric Self-Supporting – samonosivi optički kabl) i samonosivi optički kabl s nosećim užetom.

OPGW kablovi imaju dvostruku ulogu, ulogu zemnog užeta i optičkog komunikacionog kabla. Montiraju se na vrhove dalekovodnih stubova umjesto klasičnog zemnog užeta. OPGW kabl se sastoji od metalne cjevčice (tube) u kojoj se nalaze optička vlakna (Slika 2). Cjevčica s vlaknima je okružena slojevima čelične ili aluminijumske žice. Na taj način provodni dio kabla služi za uzemljenje stubova dalekovoda i štiti visokonaponske vodove od udara munje. Optička vlakna unutar kabla mogu se koristiti za prenos različitih podataka (za vlastitu upotrebu kompanije u čijem je vlasništvu dalekovod ili se mogu iznajmiti i prodati za prenos drugih podataka između gradova). Kako su optička vlakna sama po sebi izolator, ona su imuna na prenosnu mrežu i druge električne vanjske uticaje. OPGW kablovi uglavnom sadrže monomodna optička vlakna.

ADSS kabl je vrsta optičkog kabla koja je ojačana da nosi sama sebe između nosivih elemenata, bez korištenja provodnih elemenata (sajli i drugih metalnih ojačanja) (Slika 3). Koriste ga elektroprivrede kao komunikacijski medij, instaliran obično na postojećim nadzemnim vodovima dijeleći na taj način i strukturnu podršku kao i električni vodovi. ADSS je alternativa OPGW-u s nižim troškovima instalacije. Kablovi su dizajnirani tako da budu dovoljno jaki za postavljanje na raspone do 700 m, a opet da su dovoljno lagani i malog prečnika, kako bi što manje opterećivali strukturu tornja na koji se kače. Pošto su oni dielektrični, obično se postavljaju ispod električnih vodova, radi bezbjednosti pri radu na vodovima. Kapacitet te unutrašnja struktura ADSS kabla zavisi od zahtjeva i potreba investitora. Obično su monomodna vlakna unutar ADSS kabla.

Samonosivi kabl s nosećim užetom (Slika 4) je optički kabl sličnih karakteristika kao i ADSS kabl, s tim da se ovaj kabl na ovjesnu opremu kači nosećim užetom koji je dio kabla. Noseće uže je obično aluminijumska ili čelična sajla obložena dielektričnom izolacijom. Ova vrsta optičkih kablova se postavlja samostalno na stubove ili između objekata, a najčešće ga koriste kablovski i telekomunikacioni operateri.

Slika 2. OPGW kabl [2] Slika 3. ADSS kabl [2]

4/2017 14 GLASNIK BAS

Slika 4. Samonosivi optički kabl s nosećim užetom [2]

Podzemni optički kablovi su vrsta optičkih kablova koji se polažu u cijevi ukopane u zemlju ili se direktno ukopavaju u zemlju. Konstrukcija podzemnih optičkih kablova (Slike 5 i 6) je takva da u njemu postoje rasteretni članovi, koji povećavaju podužnu čvrstinu kabla. Ovaj parametar je bitan, jer omogućava ručno ili mehaničko uvlačenje kabla u cijevi, ili razvlačenje po podzemnom rovu, ukoliko se kabl polaže direktno u zemlju. Danas se uglavnom podzemni kablovi polažu u PEHD cijevi, tj. u kablovsku kanalizaciju, jer na taj način se omogućava bolja mehanička zaštita kabla, lakša zamjena kabla ukoliko je to potrebno, a i izbjegava se ponovno kopanje kablovskog rova. Rasteretni elementi mogu biti u plaštu kabla i tada obično idu dva, ili mogu biti postavljeni centralno u sredini kabla. Kod kablova gdje je rasteretni element centralni, vrši se upredanje cjevčica s vlaknima oko elementa, a zatim se oko cjevčica namotavaju ostali slojevi izolacije. Kod kablova gdje se rasteretni element nalazi u vanjskom plaštu, cjevčice s vlaknima se ili upredaju ili polažu paralelno. Rasteretni element može biti metalni (sajla) ili nemetalni (upredena staklena vlakna). Danas je češća primjena nemetalnih optičkih kablova, jer su dielektrični, te nemaju uticaja na druge instalacije pored kojih prolaze.

Slika 5. Konstrukcija podzemnog optičkog kabla sa centralnim rasteretnim elementom [2]

Bitna karakteristika podzemnih optičkih kablova je i podužna otpornost na prodiranje vode (vlage). Prodiranje vode u kabl se obezbjeđuje na različite načine, a najčešće korišteni načini su ispuna gelom prostora između cjevčica, vlakana i drugih slojeva izolacije, te primjena bubreće trake i praha, koji reaguju u dodiru s vodom, te se šire i na taj način zaptivaju rupe i zaustavljaju prodor vode dalje niz kabl. Optička vlakna su otporna na vodu, ali je moguće da usljed promjene temperature, posebno na niskim temperaturama, kada se voda ledi i širi, dođe do prekidanja optičkih vlakana. Optička vlakna su, kao što je već rečeno, neotporna na mehaničke uticaje koji su okomiti na osu pružanja vlakna. Podzemni

GLASNIK BAS 15 4/2017

optički kablovi imaju još jednu dodatnu zaštitu, a to je zaštita od glodara. Ona može biti od kevlara, staklenih vlakana ili najlonskih vlakana.

Slika 6. Konstrukcija podzemnog optičkog kabla [2]

Podvodni optički kablovi su optički kablovi s ojačanom zaštitom protiv prodora vode i vlage, a postavljaju se u rijeke i jezera. U podvodne kablove spadaju i podmorski optički kablovi. Ovi kablovi su specijalizovani za morske uslove, a postavljaju se po dnu mora i okeana. Imaju jaču zaštitu od prodora vlage i vode, te zaštitu od uticaja soli iz morske vode. Podvodni kablovi se obično rade velikog kapaciteta i većih fabričkih dužina, kako bi se izbjegla potreba za čestim izradama spojeva. Sve ove vrste optičkih kablova se razlikuju i po načinu použavanja i namjeni sekundarne zaštite, tj. unutrašnjoj konstrukciji kabla. Najčešće unutrašnje konstrukcije kablova su: Tight-buffered (kabl ojačanih vlakana), Ribbon (kabl s trakasto slijepljenim vlaknima), Loose-tube (kabl savitljivih vlakana) i Slotted-core (kablovi s nažlijebljenim cilindričnim elementom).

Tight-buffered kablovi su stegnute konstrukcije i imaju naležuću sekundarnu zaštitu. Optički kablovi ove konstrukcije se obično koriste za unutrašnju montažu (po objektima). Ovoj grupi kablova pripadaju i prespojni (patch cord) kablovi, koji na oba svoja kraja imaju konektore, te se koriste za prespajanje između dva uređaja. Rasteretni element kod tight-buffered kablova je kevlar, koji je omotan oko primarne zaštite na vlaknu (u patch cord kablovima najčešće).

Ribbon kablovi su kablovi kod kojih je unutrašnja struktura takva da su vlakna poredana horizontalno i paralelno kao na traci. Tako poredana vlakna su zaštićena prvo primarnom zaštitom, a zatim slojem termoplastičnog materijala, koji im povećava čvrstoću i otpornost na vanjske uticaje. Najčešće se koriste za umrežavanje računara.

Loose-tube kablovi su kablovi sa slobodnom konstrukcijom jezrga. Ovi kablovi su namijenjeni za horizontalno polaganje. Unutrašnjost kabla sadrži plastične cjevčice u kojima se nalaze optička vlakna. Unutrašnjost cjevčice je punjena gelom, te vlakna mogu slobodno da klize unutar cjevčice. U cjevčice se obično stavljaju 2, 4, 6 ili 12 vlakana. Ovaj tip kablova je jedan od najzastupljenijih u izradi podzemnih optičkih spojnih puteva.

Slotted-core kablovi s nažlijebljenim cilindričnim elementom su konstruisani tako da se vlakna postavljaju u žljebove datog elementa, koji je ujedno i jezgro ovog kabla a

4/2017 16 GLASNIK BAS

i njegov noseći element. Kod ovih kablova cilindrični element najčešće sadrži 10 ili 12 žljebova.

Bez obzira koji je tip optičkog kabla u pitanju i koja mu je funkcija, najbitnije su sljedeće karakteristike:

1. Dimenzija

2. Broj i tip vlakana koje kabl sadrži

3. Težina i pakovanje kabla

4. Dozvoljeni radijus savijanja

5. Vučna sila

6. Temperaturni opseg

7. Obavezni sistem obilježavanja. Pored svih ovih vrsta optičkih kablova, potrebno je spomenuti i kablove specijalne namjene, a to su:

Hybrid (hibridni kablovi) - Optički kablovi koji u sebi sadrže i monomodna i multimodna optička vlakna

Composite (kompozitni kablovi) - Optički kablovi koji u sebi sadrže pored optičkih vlakana i bakarne provodnike.

Optički sistemi Radni talasni opseg Da bi se obezbijedio veoma visok kapacitet za sisteme optičkog prenosa, poželjno je dozvoliti što veći mogući opseg talasnih dužina za sistem. Izbor opsega radne talasne dužine zavisi od nekoliko faktora, uključujući tip vlakna, karakteristike izvora, opseg slabljenja sistema i disperziju optičkog puta. U ITU-T preporukama definisani su sljedeći spektralni opsezi za monomodne optičke sisteme:

"Original" O-opseg, od 1260 nm do 1360 nm,

"Extended" E-opseg, od 1360 nm do 1460 nm,

"Conventional" C-opseg, od 1530 nm do 1565 nm,

"Short wavelength" S-opseg, od 1460 nm do 1530 nm,

"Long wavelength" L-opseg, od 1565 nm do 1625 nm,

"Ultra-long wavelength" U-opseg, od 1625 nm do 1675 nm.

GLASNIK BAS 17 4/2017

Jednokanalni i višekanalni sistemi Interfejsi optičkog sistema mogu se podijeliti u dvije kategorije: jednokanalni i višekanalni interfejsi. Na jednokanalnom interfejsu prisutan je samo jedan optički kanal (jedna talasna dužina ili frekvencija) na jednom optičkom vlaknu. Ovo je sistem gdje se optički predajnik poveže preko jednog vlakna s optičkim prijemnikom. Na višekanalnom interfejsu je nekoliko optičkih kanala (nekoliko talasnih dužina ili frekvencija) na jednom optičkom vlaknu. Višekanalni sistemi su WDM sistemi. WDM (wavelength - division multiplexing: multipleksiranje s talasnom dužinom) sistemi Radi povećanja prenosnog kapaciteta jednog optičkog vlakna koristi se tehnika WDM-a. Ova tehnika omogućava više optičkih kanala, gdje svaki kanal radi na drugoj talasnoj dužini. Ovo se ostvaruje putem optičkog multipleksera, koji vrši obradu signala i pušta ih kroz optičko vlakno. Na strani predajnika se nalazi optički demultiplekser, koji vrši razdvajanje optičkih kanala. Na taj način se kroz jedno vlakno može poslati više kanala sa 10 Gbit/s brzinom. WDM sistemi se dijele u nekoliko kategorija:

Coarse WDM (CWDM), razmak između kanala talasne dužine je manji od 50 nm, ali veći od 1000 GHz

Dense WDM (DWDM), razmak između kanala je manji ili jednak 1000 GHz,

Wide WDM (WWDM), razmak između kanala talasne dužine je veći od ili jednak 50 nm

ITU-T koristi "rešetke" za lociranje nominalne centralne frekvencije u WDM sistemima. Preporuka ITU-T G.694.1 definiše set frekvencija za DWDM, a ITU-T G.694.2 za CWDM. Pored ovih podjela optičkih sistema, po načinima prenosa podataka, može se izvršiti i podjela po topologijama mreža koje se ostvare optičkim kablovima. Topologija predstavlja opis veza u mreži. U optičkim sistemima se obično primjenjuju sljedeće topologije:

Od tačke do tačke (point to point)

Prsten

Zvijezda Od tačke do tačke je vrsta mreže gdje se pojedine tačke povezuju optičkim kablom direktno. Ovaj način povezivanja, tj. ova topologija je osnova svih drugih tipova mreža u optici. Prsten predstavlja mrežu gdje se svaka sljedeća tačka uvezuje na prethodnu sve dok se ne uvežu s prvom tačkom i na taj način naprave prsten (krug) kroz koji se vrši komunikacija. Topologija zvijezda predstavlja uvezivanje jedne tačke (centralne) posebno i direktno sa svakom drugom tačkom u sistemu. Kod ove topologije imamo skup point to point mreža, s tom razlikom da je jedna tačka zajednička za sve.

4/2017 18 GLASNIK BAS

Standardizacija u oblasti optičkih vlakana, kablova i sistema Optička vlakna, kablovi i sistemi su regulisani standardima i preporukama koje je izdala ITU (International Telecommunication Union) organizacija, tačnije njen ITU-T sektor, koji vrši koordinaciju standarda u telekomunikacijama. Ova organizacija izdaje preporuke kako telekomunikacione mreže trebaju da funkcionišu. ITU-T preporuke imaju neobavezujući status sve dok ne budu usvojeni u nacionalnim zakonima. Nivo usklađenosti domaćih zakona s preporukama je, ipak, visok zbog međunarodne primjenljivosti i visokog kvaliteta koji garantuje sekretarijat ITU-T, kao i članovi iz najistaknutijih svjetskih kompanija za informacionu i komunikacionu tehnologiju i globalnih administracija. ITU-T preporuke koje regulišu oblast optičkih telekomunikacija su definisane u G i L serijama preporuka. G-serija preporuka definiše prenosne sisteme i medije, digitalne sisteme i mreže. U G seriji su, pored optičkih vlakana i kablova, definisani i bakarni kablovi. L-serija preporuka reguliše odnos telekomunikacija i okoline. Kroz ove preporuke definisano je šta kablovi i drugi sistemi trebaju da ispunjavaju da bi njihov uticaj na prirodnu sredinu bio što manji, tj. da bi bili ekološki prihvatljiviji. ITU-T G i L seriju preporuka čine sljedeće preporuke: ITU-T G-serija preporuka: Prenosni sistemi medija, digitalni sistemi i mreže: G.600-G.699 Prenosni mediji i karakteristike optičkih sistema

G.600-G.609 Opšte

G.610-G.619 Simetrični kablovi

G.620-G.629 Koaksijalni kablovi

G.630-G.639 Podvodni kablovi

G.640-G.649 Optički sistemi slobodnog prostora

G.650-G.659 Optički kablovi

G.660-G.679 Karakteristike optičkih komponenti i podsistema

G.680-G.699 Karakteristike optičkih sistema

G.910-G.919 Parametri optičkog kablovskog sistema

G.970-G.979 Optički podvodni kablovski sistemi

G.980-G.989 Optički linijski sistemi za lokalne i pristupne mreže

ITU-T L-serija preporuka: Okolina i ICT, klimatske promjene, e-otpad, energetska efikasnost, izgradnja, instalacija i zaštita kablova i drugih elemenata spoljašnjih postrojenja

L.100-L.199 Optički kablovi

L.100-L.124 Struktura i karakteristike kablova

L.125-L.149 Evaluacija kablova

L.150-L.199 Uputstva i instalacione tehnike

GLASNIK BAS 19 4/2017

L.200-L.299 Optička infrastruktura

L.200-L.249 Infrastruktura koja uključuje čvorne elemente (osim kablova)

L.250-L.299 Opšti aspekti i dizajn mreža

L.300-L.399 Održavanje i rad

L.300-L.329 Održavanje optičkih kablova

L.330-L.349 Održavanje infrastrukture

L.350-L.379 Radna podrška i infrastrukturni menadžment

L.380-L.399 Upravljanje katastrofama

L.400-L.429 Pasivni optički uređaji.

Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine putem tehničkih komiteta BAS/TC 5, Telekomunikacije, i BAS/TC 30, Električni kablovi, preuzima međunarodne i evropske standarde i druge standardizacijske dokumente iz oblasti optičkih vlakana, kablova i sistema. Međunarodni komiteti/potkomiteti koji objavljuju standarde iz oblasti optičkih vlakana, kablova i sistema su CLC TC 86, Fibre optics, CLC/TC 86A, Optical fibres and optical fibre cables, CLC/TC 86BXA, Fibre optic interconnect, passive and connectorised components, CLC/TC 86D, Semiconductor optoelectronic devices, CLC TC 86/SC 86A, Fibres and cables, CLC TC 86/SC 86B, Fibre optic interconnecting devices and passive components, CLC TC 86/SC 86C, Fibre optic systems and active devices. Bosanskohercegovački standardi i drugi standardizacijski dokumenti Lista preuzetih važećih međunarodnih standarda u BiH iz oblasti optičkih vlakana, kablova sistema sastoji se od 456 standarda. Neki od najvažnijih standarda iz ove oblasti koji su usvojeni u sistem bosanskohercegovačke standardizacije su:

BAS EN 61751:2012, Laserski moduli koji se koriste u telekomunikacijama – Ocjenjivanje pouzdanosti

BAS EN 61744:2012, Kalibriranje kompleta za ispitivanje kromatske disperzije optičkog vlakna

BAS EN 61315:2012, Kalibriranje optičkih mjerača snage

BAS EN 62496-1:2012, Ploče optičkih kola – Dio 1: Opšte

BAS EN 61746-1:2012, Kalibriranje optičkih reflektometara u vremenskom domenu (OTDR) – Dio 1: OTDR za monomodna vlakna

BAS EN 62496-3-1:2012, Ploče optičkih kola – Dio 3-1: Standardi za performanse – Savitljive ploče optičkih kola koje koriste optička staklena vlakna bez konektora

BAS EN 62614:2012, Optička vlakna – Zahtjevi početnih uslova za mjerenje multimodnog slabljenja

BAS EN 61746-2:2012, Kalibriranje optičkih reflektometara u vremenskom domenu (OTDR) – Dio 2: OTDR za višemodna vlakna

BAS EN 62496-3:2012, Ploče optičkih kola – Dio 3: Standardi za performanse – Osnove i upute

BAS EN 62496-4:2012, Ploče optičkih kola – Dio 4: Standardi za interfejs – Osnove i upute

4/2017 20 GLASNIK BAS

BAS EN 62496-2-2:2012, Ploče optičkih kola – Dio 2-2: Mjerenja – Dimenzije ploča optičkih kola

BAS EN 62129-2:2012, Kalibriranje instrumenata za mjerenje talasne dužine/optičke frekvencije – Dio 2: Mjerači jedne talasne dužine sa Michelson-ovim interferometrom

BAS EN 62496-2-1:2012, Ploče optičkih kola – Dio 2-1: Mjerenja – Optičko slabljenje i izolacija

BAS EN 62496-2-4:2015, Ploče optičkih kola – Osnovni postupci ispitivanja i mjerenja – Dio 2-4: Ispitivanje optičkog prenosa za ploče optičkih kola bez ulazno-izlaznih vlakana

BAS EN 62522:2015, Kalibracija podesivih laserskih izvora

BAS EN 62129-1:2017, Kalibriranje instrumenata za mjerenje talasne dužine/optičke frekvencije – Dio 1: Analizatori optičkog spektra

BAS EN 61269-1:2012, Kompleti završetaka optičkih vlakana – Dio 1: Opšta specifikacija

BAS EN 61313-1:2013, Optički sklopovi za međusobno povezivanje i pasivne komponente – Dio 1: Potvrda sposobnosti – Opšta specifikacija

BAS EN 61754-16:2013, Interfejsi konektora za optička vlakna – Dio 16: Familija konektora tipa PN

BAS EN 62099:2013, Optički komutatori talasnih dužina – Opšta specifikacija

BAS EN 62148-5:2015, Aktivne optičke komponente i sklopovi – Standardi za kućište i interfejs – Dio 5: SC 1x9 moduli za optička vlakna

BAS EN 61290-10-3:2012, Optička pojačala – Metode ispitivanja – Dio 10-3: Višekanalni parametri – Metode sonde

BAS CLC/TS 50429:2015, Optički kablovi – Kablovi za ugradnju u kanalizaciju – Specifikacija familije kablova za ugradnju u kišne odvode i sanitarnu kanalizaciju

BAS CLC/TS 50430:2015, Optički kablovi – Kablovi za plinske cijevi – Specifikacija familije kablova za ugradnju u plinske cijevi visokog tlaka

BAS CLC/TS 50431:2015, Optički kablovi – Kablovi za vodovodne cijevi – Specifikacija familije kablova za ugradnju u cijevi pitke vode

BAS EN 60793-1-49:2013, Optička vlakna – Dio 1-49: Metode mjerenja i procedure ispitivanja – Diferencijalno kašnjenje moda

BAS EN 61280-2-10:2012, Postupci ispitivanja optičkih komunikacionih podsistema – Dio 2-10: Digitalni sistemi – Mjerenje vremenski razloženih varijacija frekvencije i alfa faktora laserskih predajnika

BAS EN 60794-2-50:2013, Optički kablovi – Dio 2-50: Kablovi za unutrašnju montažu – Specifikacija familije kablova za simpleks i dupleks prenos koji se koriste u završnim kablovskim sklopovima

BAS EN 60794-3-30:2013, Optički kablovi – Dio 3-30: Kablovi za vanjsku upotrebu – Specifikacija familije za optičke telekomunikacione kablove za jezera, riječne prelaze i priobalnu primjenu

BAS EN 60794-2-30:2013, Optički kablovi – Dio 2-30: Kablovi za unutrašnju montažu – Specifikacija familije trakastih kablova

GLASNIK BAS 21 4/2017

BAS EN 61290-3-2:2012, Optička pojačala – Metode ispitivanja – Dio 3-2: Parametri veličine šuma – Metoda analizatora električnog spektra

BAS EN 60794-3-40:2013, Optički kablovi – Dio 3-40: Kablovi za vanjsku upotrebu – Specifikacija familije kablova i cjevovoda za instalaciju uduvavanjem i/ili uvlačenjem u čovjeku nedostupnoj kišnoj i sanitarnoj kanalizaciji

BAS EN 61291-6-1:2015, Optička pojačala – Dio 6-1: Interfejsi – Skup komandi

BAS EN 60794-3-20:2013, Optički kablovi – Dio 3-20: Kablovi za vanjsku upotrebu – Specifikacija familije za samonosive vazdušne telekomunikacione kablove

BAS EN 62148-11:2015, Aktivne optičke komponente i sklopovi – Standardi za kućište i interfejs – Dio 11: Moduli aktivnih sklopova sa 14 nožica

BAS EN 61280-4-1:2012, Postupci ispitivanja optičkih komunikacionih podsistema – Dio 4-1: Kablovska instalacija – Mjerenje multimodnog slabljenja

BAS EN 61280-2-9:2012, Postupci ispitivanja optičkih komunikacionih podsistema – Dio 2-9: Digitalni sistemi – Mjerenje odnosa optički signal-šum za multipleksne sisteme sa gustom podjelom talasnih dužina

BAS EN 60794-3-21:2017, Optički kablovi – Dio 3-21: Kablovi za spoljnu montažu – Specifikacija proizvoda za samonosive nadzemne telekomunikacione optičke kablove za korišćenje u lokalnim kablovskim mrežama

BAS EN 62148-16:2015, Aktivne optičke komponente i sklopovi – Standardi za kućište i interfejs – Dio 16: Komponente predajnika i prijemnika za upotrebu sa interfejsom LC-konektora

BAS EN 61280-2-1:2012, Postupci ispitivanja optičkih komunikacionih podsistema –Dio 2-1: Digitalni sistemi – Mjerenje osjetljivosti i preopterećenja prijemnika

BAS EN 61280-1-3:2012, Postupci ispitivanja optičkih komunikacionih podsistema – Dio 1-3: Opći komunikacioni podsistemi – Mjerenje centralne talasne dužine i širine spectra

BAS EN 60793-1-32:2013, Optička vlakna – Dio 1-32: Metode mjerenja i procedure ispitivanja – Mogućnost uklanjanja omotača vlakna

BAS EN 60794-3-11:2013, Optički kablovi – Dio 3-11: Kablovi za spoljnu montažu – Proizvodna specifikacija monomodnih optičkih telekomunikacionih kablova položenih u cijevi, direktno ukopanih ili pričvršćenih u vazduhu

BAS EN 62148-2:2015, Aktivne optičke komponente i sklopovi – Standardi za kućište i interfejs – Dio 2: SFF primopredajnici sa 10 nožica

BAS EN 60793-1-30:2013, Optička vlakna – Dio 1-30: Metode mjerenja i procedure ispitivanja – Ispitivanje izdržljivosti vlakna

BAS EN 60793-1-44:2013, Optička vlakna – Dio 1-44: Metode mjerenja i procedure ispitivanja – Granična talasna dužina

CLC standardi i drugi standardizacijski dokumenti

Data je lista važećih međunarodnih standarda koje je potrebno preuzeti u narednom periodu kako bi se detalјnije uredila oblast optičkih vlakana, kablova i sistema u BiH:

EN 60794-5:2016, Optical fibre cables – Part 5: Sectional specification – Microduct cabling for installation by blowing

4/2017 22 GLASNIK BAS

EN 61300-1:2016, Fibre optic interconnecting devices and passive components – Basic test and measurement procedures – Part 1: General and guidance

EN 61754-32:2016, Fibre optic interconnecting devices and passive components - Fibre optic connector interfaces - Part 32: Type DiaLink connector family

EN 61753-052-3:2016, Fibre optic interconnecting devices and passive components – Performance standard – Part 052-3: Single-mode fibre non-connectorized fixed attenuator – Category U in uncontrolled environment

EN 61753-052-6:2016, Fibre optic interconnecting devices and passive components – Performance standard – Part 052-6: Single-mode fibre non-connectorized fixed attenuator – Category O in outside plant environment

EN 61757-1-1:2017, Fibre optic sensors – Part 1-1: Strain measurement – Strain sensors based on fibre Bragg gratings

EN 61757-2-2:2017, Fibre optic sensors – Part 2-2: Temperature measurement – Distributed sensing

EN 61300-3-25:2016, Fibre optic interconnecting devices and passive components – Basic test and measurement procedures – Part 3-25: Examinations and measurements – Concentricity of non-angled ferrules and non-angled ferrules with fibre installed

EN 60794-3-20:2016, Optical fibre cables – Part 3-20: Outdoor cables – Family specification for self-supporting aerial telecommunication cables

EN 61290-4-1:2016, Optical amplifiers – Test methods – Part 4-1: Gain transient parameters – Two-wavelength method

EN 62150-5:2017, Fibre optic active components and devices – Test and measurement procedures – Part 5: Wavelength channel tuning time of tuneable transmitters

EN 61754-34:2016, Fibre optic interconnecting devices and passive components – Fibre optic connector interfaces – Part 34: Type URM connector family

EN 60794-2-22:2017, Optical fibre cables – Part 2-22: Indoor cables – Detail specification for multi-simplex breakout optical cables to be terminated with connectors

EN 60794-1-2:2017, Optical fibre cables – Part 1-2: Generic specification Basic optical cable test procedures – General guidance

EN 61300-2-9:2017, Fibre optic interconnecting devices and passive components – Basic test and measurement procedures – Part 2-9: Tests – Shock

EN 61291-5-2:2017, Optical amplifiers – Part 5-2: Qualification specifications – Reliability qualification for optical fibre amplifiers

EN 61280-4-4:2017, Fibre optic communication subsystem test procedures – Part 4-4: Cable plants and links – Polarization mode dispersion measurement for installed links

EN 62496-2:2017, Optical circuit boards – Basic test and measurement procedures – Part 2: General guidance for definition of measurement conditions for optical characteristics of optical circuit boards

EN 61202-1:2017, Fibre optic interconnecting devices and passive components – Fibre optic isolators – Part 1: Generic specification

GLASNIK BAS 23 4/2017

EN 61755-3-10:2017, Fibre optic interconnecting devices and passive components – Connector optical interfaces – Part 3-10: Connector parameters of non-dispersion shifted single mode physically contacting fibres – Non-angled, ferrule-less, bore alignment connectors

EN 61300-2-55:2017, Fibre optic interconnecting devices and passive components – Basic test and measurement procedures – Part 2-55: Tests – Strength of mounted adaptor

EN 60793-1-60:2017, Optical fibres – Part 1-60: Measurement methods and test procedures – Beat length

EN 60793-1-61:2017, Optical fibres – Part 1-61: Measurement methods and test procedures – Polarization crosstalk

EN 60793-2-70:2017, Optical fibres – Part 2-70: Product specifications – Sectional specification for polarization-maintaining fibres

EN 60793-1-1:2017, Optical fibres – Part 1-1: Measurement methods and test procedures – General and guidance

EN 60794-1-3:2017, Optical fibre cables – Part 1-3: Generic specification – Optical cable elements

Zaključak Optička vlakna, kablovi i sistemi su sadašnjost ali i budućnost telekomunikacionih sistema i kao takvi moraju biti izrađeni u skladu sa standardima i preporukama ITU-T organizacije. Prihvatanjem ITU-T preporuka i njihovim uključivanjem u lokalne zakone, omogućiće se bolja regulacija kompletne ove oblasti, lakša izgradnja i održavanje optičkih sistema i smanjenje svih troškova vezanih za optičke sisteme. Literatura [1] Optical fibres, cables and systems, Malcom Johnson, ITU Telecommunication Standar-

dization Sector, Geneva 2009

[2] Zbirka propisa iz oblasti linija i mreža LN-VII, Telekomunikacione mreže sa optičkim kablovima, Zajednica jugoslovenskih PTT, Beograd, 1998.

[3] https://www.itu.int

[4] https://sr.wikipedia.org/

[5] http://www.bas.gov.ba

4/2017 24 GLASNIK BAS

NOVOSTI

OBJAVLJENO NOVO IZDANJE STANDARDA ISO/IEC 17025 Autor: Sandrine Tranchard Najpopularniji standard za kompetentnost laboratorija za ispitivanje i kalibraciju upravo je ažuriran kako bi se uzela u obzir najnovija dostignuća u laboratorijskom okruženju i radnim praksama. ISO/IEC 17025: 2017, Opšti zahtjevi za kompetentnost laboratorija za ispitivanje i kalibraciju, postao je međunarodna referenca za laboratorije koje se bave kalibracijskim i ispitnim aktivnostima širom svijeta. Izrada validnih i visokopouzdanih rezultata je srž laboratorijskih aktivnosti. ISO/IEC 17025:2017 omogućava laboratorijama da implementiraju jak sistem kvaliteta i demonstriraju da su tehnički kompetentne i sposobne da daju validne i pouzdane rezultate. ISO/IEC 17025 takođe pomaže da se olakša saradnja između laboratorija i drugih tijela obezbjeđivanjem boljeg prihvatanja rezultata između različitih zemalja. Izvještaji o testiranju i sertifikati iz jedne zemlje mogu se priznati u drugoj bez potrebe za daljnjim ispitivanjem, što zauzvrat poboljšava međunarodnu trgovinu. Da bi se reflektovale najnovije promjene tržišnih uslova i tehnologije, novo izdanje standarda obuhvata aktivnosti i nove metode rada današnjih laboratorija. On uključuje tehnička dostignuća, rječnik i napredak IT tehnika i uzima u obzir najnoviju verziju ISO 9001 o upravljanju kvalitetom. Tri lidera radne grupe 44 CASCO-a (CASCO/WG 44) koja su revidirala standard, objašnjavaju nam zašto je nova verzija ISO/IEC 17025 toliko važna za laboratorije: Laboratorije koje su već akreditovane prema ISO/IEC 17025:2005 moraće imati tranzicioni period od tri godine od datuma objavljivanja novog standarda da usklade svoje procese sa novom verzijom. Zajednička izjava ILAC-a i ISO-a objašnjava ovu tranziciju. ISO/IEC 17025:2017 su zajednički izradili ISO i Međunarodna elektrotehnička komisija (IEC) u nadležnosti ISO-ovog Komiteta za ocjenjivanje usaglašenosti (CASCO). Koje su glavne promjene u verziji iz 2017. godine?

Područje primjene je revidirano kako bi obuhvatilo ispitivanje, kalibraciju i uzorkovanje povezano s kasnijom kalibracijom i ispitivanjem.

Procesni pristup se sada poklapa s novijim standardima kao što su ISO 9001 (upravljanje kvalitetom), ISO 15189 (kvalitet medicinskih laboratorija) i ISO/IEC 17021-1 (zahtjevi za tijela za audit i sertifikaciju).

Standard je sada više fokusiran na informacione tehnologije i uključuje upotrebu računarskih sistema, elektronskih zapisa i izradu elektronskih rezultata i izvještaja.

Novo poglavlje uvodi koncept razmišljanja zasnovanog na riziku.

GLASNIK BAS 25 4/2017

NOVI NACRT STANDARDA ZA UPRAVLJANJE ENERGIJOM ISO 50001 Autor: Barnaby Lewis Od 2011. godine standard ISO 50001 je pomogao organizacijama da usvoje sistematski pristup u postizanju stalnog poboljšanja energetskih performansi, uključujući energetsku efikasnost, korišćenje energije i potrošnju. Kao i svi međunarodni standardi, ISO 50001 je podvrgnut periodičnoj reviziji kako bi se osiguralo da standard nastavlja da zadovoljava potrebe koje se brzo mijenjaju u energetskom sektoru. Rad na reviziji obavlja tehnički komitet ISO-a odgovoran za upravljanje energijom i uštedu energije (ISO/TC 301), čiji sekretarijat je u nadležnosti ANSI-ja, člana ISO-a za SAD, u sklopu twinning projekta sa SAC-om, članicom ISO-a za Kinu. Uz pomoć Deanne Desai, profesora na Tehnološkom institutu u Gruziji i sazivača radne grupe zadužene za reviziju standarda, nudimo vam pregled ključnih promjena. „Najznačajnija promjena u verziji iz 2018. godine je vjerovatno integracija strukture na visokom nivou, koja omogućava poboljšanu kompatibilnost s drugim standardima sistema upravljanja.” Struktura na visokom nivou (HLS) je jednostavan i efikasan koncept. „Zbog toga što organizacije često implementiraju niz standarda za sisteme upravljanja, upotreba zajedničke strukture, kao i mnogih istih termina i definicija olakšava im rad”, objašnjava prof. Desai. To je posebno korisno za one organizacije koje se odluče da upravljaju jedinstvenim sistemom upravljanja koji se ponekad naziva „integrisanim”, koji istovremeno može zadovoljiti zahtjeve dva ili više standarda sistema upravljanja. Profesor Desai nastavlja: „Postoje i druga poboljšanja u verziji iz 2018. godine koja će osigurati da ključni koncepti koji se odnose na energetske performanse budu jasni za mala i srednja preduzeća (MSP).” Ovo je korisno za podsticanje korištenja standarda za sisteme upravljanja u MSP-ovima, koji ponekad smatraju da se koristi od međunarodnih standarda uglavnom odnose na multinacionalne kompanije. To nije slučaj, a mnoga mala i srednja preduzeća širom svijeta koriste ISO standarde kako bi izgradila povjerenje kupaca i smanjila troškove u svim aspektima svog poslovanja, uključujući ispunjavanje regulatornih zahtjeva. S obzirom da energetska efikasnost ima ključnu ulogu u ispunjavanju socijalnih i ekoloških ciljeva preduzeća bez obzira na njihovu veličinu, promovisanje usvajanja ISO 50001 je takođe važna komponenta rada prof. Desai. Ona nam navodi niz različitih inicijativa koje su doprinijele povećanju upotrebe ISO 50001 širom svijeta, uključujući Ministarstvo za čistu energiju (CEM) i Organizaciju za razvoj Ujedinjenih nacija (UNIDO). Ministarstvo za čistu energiju je globalni program nagrada putem kojih se identifikuju vodeće organizacije u postignućima upravljanja energijom i upotrebi standarda ISO 50001 za rješavanje energetskih i klimatskih izazova. Organizacije sertifikovane prema ISO 50001 pozivaju se da dostave studije slučaja. Ako mislite da vaša organizacija ispunjava ove kriterijume, onda imajte na umu da Ministarstvo za čistu energiju trenutno prihvata prijave za svoje nagrade za upravljanja energijom iz 2018. godine. Link je: http://www.cleanenergyministerial.org/News/global-energy-management-awards-program-now-accepting-entries-89248.html Nacrt međunarodnog standarda ISO/DIS 50001 je odobren u novembru 2017. godine, a očekuje se da će nova verzija ISO 50001 biti objavljena 2018. Više informacija o ISO 50001 možete naći na ISO.org.

*****

4/2017 26 GLASNIK BAS

Energetski samit o hidrogenskim gorivnim celijama 2018. Brisel, Belgija, 24-25. januara 2018 Ključni akteri u industriji su razgovarali o ekonomskim i infrastrukturnim inovacijama, investicijama, implementaciji najnovijih tehnologija, optimizaciji materijala, proizvodnji, monetizaciji, transportu u ovoj industriji.

*****

Azijski kongres o skladištenju energije 2018. Bangkok, Tajland, 25-26. januara 2018. 300 viših predstavnika i međunarodnih lidera u ovoj industriji razgovaralo o globalnim trendovima za skladištenje energije za komercijalne, industrijske i stambene potrebe, upravljanje sistemima, poslovnim modelima, najnovijim inovacijama i još mnogo toga.

*****

Skladištenje energije 2018 Keln, Njemačka, 31. januar - 1. februar 2018. Ključni akteri u ovoj industriji bavili se trenutnim izazovima na tržištu skladištenja energije i razgovarali o najnovijim tehnološkim dostignućima, politici i propisima, reciklaži baterija itd.

*****

NextGen SCADA Evropa 2018 Amsterdam, Holandija, 30. januar - 1. februar 2018. Na dnevnom redu: pregled nedavnih implementacija naprednih SCADA sistema unutar TSO i DSO okruženja, mapa puta za buduću arhitekturu sistema, integraciju digitalne mreže i zahtjeve funkcionalnosti i još mnogo toga.

*****

ACI 5. godišnja konferencija o odgovoru na potražnju nove generacije San Dijego, SAD, 7-8. februar 2018. Na dnevnom redu: stručnjaci iz oblasti industrije, predstavnici regulatornih tijela i provajderi tehnologija ispitali trendove na tržištu, fokusirali se na to kako komunalna preduzeća mogu izvući punu korist od odgovora na potražnju i programa energetske efikasnosti, kao i najboljih praksi za dizajniranje i implementaciju istih.

*****

GLASNIK BAS 27 4/2017

Indijska sedmica pametne mreže 2018 5-9. mart 2018, Nju Delhi, Indija Vodeće indijske elektroenergetske kompanije, kreatori politike, regulatorna tijela, investitori, globalni eksperti za pametnu mrežu i istraživači razgovaraće o trendovima, podijeliti primjere najbolje prakse i predstaviti tehnologije nove generacije i proizvode za pametne mreže i pametne gradove.

*****

11. svjetski forum o skladištenju energije i forum za skladištenje energije u domacinstvima Berlin, Njemačka, 14-18. maja 2018. Prva evropska konferencija o skladištenju energije kojoj će prisustvovati više od 250 komunalnih preduzeća. Na dva odvojena foruma, lideri iz ove industrije i djelatnici iz javnih preduzeća, EPC-a i predstavnici međunarodnih regulatornih tijela iz 22 zemlje fokusiraće se na ovu temu kao i na skladištenje energije u domaćinstvima.

*****

Hidrovizija 2018 Šarlot, NC, SAD, 26-28. juna 2018. Globalni stručnjaci za hidroelektrane razgovaraće o otpornosti i održivosti, građevinskim radovima i sigurnosti brana, aktivnostima i održavanju, politikama i propisima, opremi i tehnologiji, morskoj i hidrokinetičkoj energiji i još mnogo toga. http://www.hydroevent.com/index.html

4/2017 28 GLASNIK BAS

Standardi: poslovni alat za MSP

Milioni preduzeća, među kojima je većina MSP-ova, svakodnevno primjenjuju i koriste standarde. Standardi mogu poboljšati efikasnost MSP-a, pomoći im da dobiju novi posao i izgrade povjerenje kupaca u njihove proizvode i usluge. Pored direktnih koristi od upotrebe standarda, oni takođe mogu imati i indirektne prednosti koje su jednako važne za dugoročni uspjeh njihovog poslovanja: Standardi predstavljaju način da se svijetu pokaže da su mala i srednja preduzeća posvećena izvrsnosti – ne samo u kvalitetu njihovih proizvoda i/ili usluga – već i u smislu zdravlja i sigurnosti, procesa upravljanja, ekoloških aspekata itd. S obzirom da su ključni korisnici standarda, od vitalnog značaja za uspjeh njihovog poslovanja je da znaju koje standarde treba koristiti i kako ih pravilno primijeniti. Takođe je veoma važno da se više uključe i aktivno učestvuju u razvoju standarda, tako da mogu osigurati da standardi odgovaraju određenoj svrsi, da su relevantni i da odgovaraju njihovim potrebama. MSP-ovi koji učestvuju u standardizaciji dobijaju pozitivnu percepciju, a njihovo poslovanje stiče reputaciju. Da bi to postigli, MSP-ovi moraju razumjeti način na koji se standardi razvijaju i način na koji oni mogu doprinijeti procesu standardizacije. Ako se uključe, mala i srednja preduzeća mogu oblikovati sadržaj novih standarda koji će uticati na njihovo poslovanje. Mala i srednja preduzeća mogu osigurati da se svaka nedoumica ili pitanje koje smatraju važnim uzme u obzir tokom procesa izrade i razvoja i spriječi (ili minimizira) potencijalne troškove ili druge negativne uticaje na njihovu djelatnost. Kako se MSP-ovi mogu uključiti? Glavni put za uključivanje malih i srednjih preduzeća u standardizaciju ide preko njihovog nacionalnog tijela za standardizaciju ili nacionalnog elektrotehničkog komiteta. Ove nacionalne organizacije će dati malim i srednjim preduzećima najnovije informacije o tome koji se standardi razvijaju u njihovom domenu interesovanja i kako oni mogu učestvovati u njihovom razvoju. MSP-ovi takođe mogu indirektno učestvovati u razvoju standarda kroz svoja trgovačka ili poslovna udruženja na nacionalnom, evropskom i međunarodnom nivou. Standardi za mala preduzeća (Small Business Standards – SBS) je evropsko neprofitno udruženje osnovano uz podršku Evropske komisije da zastupa evropska mala i srednja preduzeća u procesu izrade standarda. Štaviše, SBS ima za cilj da podigne svijest MSP-a o prednostima standarda i da ih podstakne da se uključe u proces standardizacije. CEN i CENELEC zajedno sa SBS-om snimili su video za MSP-ove o važnosti standarda kao poslovnog alata. U videu se MSP-ovi pozivaju da učestvuju u standardizaciji i da daju svoj doprinos izradi standarda. Link je: https://www.cencenelec.eu/news/videos/Pages/VIDEo-2017-025.aspx Ako je vaše preduzeće MSP koje želi da optimizuje svoje poslovanje, sada se možete uključiti i pomoći u izradi standarda koje vaše poslovanje treba!

GLASNIK BAS 29 4/2017

Institut za standardizaciju BiH je usvojio sljedece standarde metodom prijevoda, u periodu od 1.10. 2017. do 31.12.2017.

Putem tehničkog komiteta BAS/TC 3, Upravljanje kvalitetom i osiguranje kvaliteta, metodom prijevoda preuzeti su i objavljeni sljedeci standardi iz oblasti ocjene usklađenosti:

BAS EN ISO/IEC 17021-1:2017, Ocjenjivanje usaglašenosti — Zahtjevi za tijela koja obavljaju provjeru i sertifikaciju sistema upravljanja — Dio 1: Zahtjevi Ovaj standard definiše principe i zahtjeve za kompetentnost, konzistentnost i nepristrasnost tijela koja obavljaju audit i certifikaciju svih vrsta sistema upravljanja (kvalitetom, upravljanja okolinom, sigurnošću informacija i dr.). Certifikaciona tijela koja rade prema ovom međunarodnom standardu nisu obavezna da nude sve vrste certifikacije sistema upravljanja. Certifikacija sistema upravljanja jeste aktivnost ocjenjivanja usklađenosti preko treće strane, a tijela koja obavljaju takve aktivnosti su tijela za ocjenjivanje usklađenosti preko treće strane. Certifikaciona tijela mogu biti nevladina i vladina, sa zakonskim ovlaštenjima ili bez njih. Ovaj standard predstavlja osnovu za akreditaciju certifikacionih tijela za sisteme upravljanja. BAS ISO/IEC 17021-2:2017, Ocjenjivanje usaglašenosti — Zahtjevi za tijela koja obavljaju provjeru i sertifikaciju sistema upravljanja — Dio 2: Zahtjevi za kompetentnost za provjeravanje i sertifikaciju sistema upravljanja životnom sredinom Ovaj standard specificira dodatne zahtjeve za kompetentnost osoblja uključenog u audit i certifikaciju sistema upravljanja okolinom (EMS) i upotpunjuje postojeće zahtjeve standarda BAS EN ISO/IEC 17021-1. BAS ISO/IEC 17021-3:2017, Ocenjivanje usaglašenosti — Zahtjevi za tijela koja obavljaju provjeru i sertifikaciju sistema upravljanja — Dio 3: Zahtjevi za kompetentnost za provjeravanje i sertifikaciju sistema upravljanje kvalitetom. Ovaj standard specificira dodatne zahtjeve za kompetentnost osoblja uključenog u proces audita i certifikacije za sisteme upravljanja kvalitetom (QMS) i upotpunjuje postojeće zahtjeve standarda BAS EN ISO/IEC 17021-1.

4/2017 30 GLASNIK BAS

Putem Tehničkog komiteta BAS/TC 10, Oprema za mjerenje električne energije i upravljanje opterećenjem, metodom prijevoda preuzeti su sljedeci standardi:

BAS EN 50470-3:2017, Oprema za mjerenje električne energije (naizmjenična struja) - Dio 3: Posebni zahtjevi - Statička brojila za aktivnu energiju (klase A, B i C), prijevod je engleske verzije standarda EN 50470-3:2006, Electricity metering equipment (a.c.) - Part 3: Particular requirements - Static meters for active energy (class indexes A, B and C).Ovo je drugo izdanje bosanskohercegovačkog standarda. Ovaj standard primjenjuje se na statička brojila aktivne energije novije proizvodnje, indeksa klasa A, B i C, koja mjere aktivnu električnu energiju, namijenjena za upotrebu u domaćinstvima, komercijalnoj i lakoj industriji, u električnim

mrežama frekvencije od 50 Hz. Standard specificira opće zahtjeve i metode tipskih ispitivanja. Također, standard se primjenjuje na statička brojila aktivne energije za unutrašnju i vanjsku primjenu koja se sastoje od mjernog elementa i brojača (jedan ili više njih) ugrađenih u kućište brojila, ali i na rad jednog ili više indikatora i ispitnih izlaza. Ako brojilo ima mjerni element ili elemente za više od jednog tipa energije (višefunkcionalna brojila), ili kad su u kućište brojila smješteni drugi funkcionalni elementi, kao što su indikator maksimalne potrošnje, elektronski tarifni registri, uklopni satovi, prijemnici elektronskih impulsa, podatkovni komunikacioni interfejsi i dr., tada se ovaj standard primjenjuje samo za dio koji mjeri aktivnu energiju.

BAS EN 16247-1:2017 Energetski auditi – Dio 1: Opći zahtjevi,prijevod je engleske verzije standarda EN 16247-1:2012, Energy audits – Part 1: General requirements. Ovo je drugo izdanje bosanskohercegovačkog standarda. Ovaj standard utvrđuje zahtjeve, zajedničku metodologiju i mogućnosti za energetske audite. Primjenjuje se na sve vrste ustanova i organizacija, sve vidove energije i korištenja energije, izuzev individualnih privatnih objekata za stanovanje. Standard obuhvata opće zahtjeve koji su zajednički za sve energetske audite. Specifični

zahtjevi za energetske audite upotpunit će opće zahtjeve u posebnim dijelovima koji su namijenjeni energetskim auditima za zgrade, industrijske procese i transport.

GLASNIK BAS 31 4/2017

BAS EN 62053-23:2017, Oprema za mjerenje električne energije (naizmjenična struja - a.c.) – Posebni BAS EN 62053-23:2017, Oprema za mjerenje električne energije (naizmjenična struja - a.c.) - Posebni zahtjevi - Dio 23: Statička brojila reaktivne energije (klase 2 i 3), prijevod je engleske verzije standarda EN 62053-23:2013, Electricity metering equipment (a.c.) - Particular requirements - Part 23: Static meters for reactive energy (classes 2 and 3). Ovo je drugo izdanje bosanskohercegovačkog standarda.

Ovaj dio standarda primjenjuje se samo za novoproizvedena statička brojila reaktivne energije (varh) klase tačnosti 2 i 3, za mjerenje reaktivne energije mreža naizmjenične struje frekvencije 50 Hz ili 60 Hz, i primjenjuje se samo za ispitivanje tipa ovih brojila. Iz praktičnih razloga, ovaj standard je zasnovan na konvencionalnoj definiciji reaktivne energije za sinusoidalne talasne oblike struja i napona samo osnovne frekvencije. Primjenjuje se samo za statička varh brojila za upotrebu u zatvorenim i otvorenim prostorima kod kojih su mjerni element i registar/registri ugrađeni zajedno u kućištu brojila. Također, primjenjuje se za indikator(e) rada i ispitni(e) izlaz(e). Ukoliko brojilo ima mjerni element za više tipova energije (multienergetska brojila) ili više funkcionalnih elemenata (kao što su indikatori maksimalne potrošnje, elektronski tarifni registri, uklopni satovi, prijemnici kontrole talasnog oblika, podatkovni komunikacioni interfejsi, itd.) ugrađenih zajedno u kućištu brojila, tada se primjenjuju i relevantni standardi za ove elemente. Ne primjenjuje se za varh brojila kod kojih je napon na priključnim stezaljkama veći od 600 V (linijski napon višefaznih sistema), prenosiva brojila, podatkovne interfejse za registre brojila, referentna brojila. BAS EN 62053-24:2017, Oprema za mjerenje električne energije (a.c.) - Posebni zahtjevi - Dio 24: Statička brojila reaktivne električne energije na osnovnoj mrežnoj frekvenciji (klase 0,5 S, 1 S i 1), prijevod je engleske verzije standarda EN 62053-24:2015, Electricity metering equipment (a.c.) - Particular requirements - Part 24: Static meters for reactive energy at fundamental frequency (classes 0,5 S, 1 S and 1). Ovo je drugo izdanje bosanskohercegovačkog standarda. Ovaj dio IEC 62053 primjenjuje se samo na novoproizvedena brojila reaktivne energije koja rade preko transformatora klase tačnosti 0,5 S i 1 S kao i direktno povezanih statičkih brojila reaktivne energije klase tačnosti 1, za mjerenje reaktivne energije naizmjenične struje u mrežama sa 50 Hz ili 60 Hz i primjenjuje se samo na njihova tipska ispitivanja. Standard koristi konvencionalnu definiciju reaktivne energije, gdje se reaktivna snaga i energija računaju samo iz osnovnih komponenti frekvencija struje i napona. Primjenjuje se samo na statička brojila reaktivne energije za unutrašnju i vanjsku upotrebu koja se sastoje od mjernog elementa i registara zatvorenih u zajedničko kućište brojila. Također se primjenjuje na operacione pokazivače i testne izlaze. Ako brojilo ima mjerne elemente za više od jednog tipa energije (multienergetska brojila), ili kad su u kućište brojila smješteni drugi funkcionalni elementi kao indikator maksimalne potrošnje, elektronski tarifni brojači, uklopni satovi, prijemnici elektronskih impulsa, podatkovni komunikacioni interfejsi i dr., tada se relevantni standardi za ove elemente također primjenjuju.

4/2017 32 GLASNIK BAS

Ne primjenjuje se na brojila reaktivne energije, gdje napon između priključaka prelazi 600 V (linijski napon za brojila u višefaznim sistemima), prenosiva brojila, podatkovne interfejse za registre brojila, referentna brojila.

Putem Tehničkog komiteta BAS/TC 19, Električne instalacije u zgradama,usvojeni su sljedeci standardi iz područja električnih instalacija niskog napona:

BAS HD 384.4.45 S1:2017, Električne instalacije u zgradama – Dio 4: Zaštitne mjere – Poglavlje 45: Zaštita od podnapona BAS HD 384.4.46 S2:2017, Električne instalacije u zgradama – Dio 4: Zaštitne mjere – Poglavlje 46: Razdvajanje i uklapanje BAS HD 60364-4-41:2017, Električne instalacije niskog napona – Dio 4-41: Zaštitne mjere – Zaštita od električnog udara BAS HD 60364-4-42:2017, Električne instalacije niskog napona – Dio 4-42: Zaštitne mjere – Zaštita od toplotnog djelovanja

BAS HD 60364-4-42/A1:2017, Električne instalacije niskog napona – Dio 4-42: Zaštitne mjere – Zaštita od toplotnog djelovanja – Amandman 1 BAS HD 60364-4-43:2017, Električne instalacije niskoga napona – Dio 4-43: Zaštitne mjere – Prekostrujna zaštita BAS HD 60364-4-442:2017, Električne instalacije niskog napona – Dio 4-442: Zaštitne mjere – Zaštita instalacija niskog napona od povremenih prenapona uslijed zemljospoja u visokonaponskom sistemu i uslijed kvarova u niskonaponskom sistemu BAS HD 60364-4-443:2017, Električne instalacije niskog napona – Dio 4-44: Zaštitne mjere – Zaštita od naponskih i elektromagnetnih smetnji – Sekcija 443: Zaštita od prenapona atmosferskog porijekla ili usljed isklapanja BAS HD 60364-4-444:2017, Električne instalacije niskoga napona – Dio 4-444: Zaštitne mjere – Zaštita od naponskih i elektromagnetskih smetnji

Putem Tehničkog komiteta, BAS/TC 30, Električni kablovi, usvojeni su sljedeci standardi

BAS IEC 60502-1:2017, Energetski kablovi sa ekstrudiranom izolacijom i njihov pribor, za nazivne napone od 1 kV ((Um = 1,2 kV) do 30 kV (Um = 36 kV) - Dio 1: Kablovi za nazivni napon 1 kV (Um = 1,2 kV) i 3 kV (Um = 3,6 kV), prijevod je engleske verzije međunarodnog standarda IEC 60502-1:2004 i njegovog amandmana IEC 60502-1:2004/AMD1:2009, Power cables with extruded insulation and their accessories for rated voltages from 1 kV (Um = 1, 2 kV) up to 30 kV (Um = 36 kV) - Part 1: Cables for rated voltages of 1 kV (Um = 1, 2 kV) and 3 kV (Um = 3, 6 kV). Ovo je treće izdanje bosanskohercego-vačkog standarda.

GLASNIK BAS 33 4/2017

Ovaj dio IEC 60502 specificira konstrukciju, dimenzije i zahtjeve za ispitivanje energetskih kablova s ekstrudiranom čvrstom izolacijom za nazivne napone od 1 kV (Um= 1,2 kV) i 3 kV (Um = 3,6 kV) za fiksne instalacije kao što su distributivne mreže ili industrijske instalacije. BAS IEC 60502-2:2017, Energetski kabeli s ekstrudiranom izolacijom i njihov pribor, za nazivne napone od 1 kV (Um = 1,2 kV) do 30 kV (Um = 36 kV) – Dio 2: Kabeli za nazivne napone od 6 kV (Um = 7,2 ) do 30 kV (Um = 36 kV), prevod je engleske verzije međunarodnog standarda IEC 60502-2:2014, Power cables with extruded insulation and their accessories for rated voltages from 1 kV (Um = 1,2 kV) up to 30 kV (Um = 36 kV) – Part 2: Cables for rated voltages from 6 kV (Um = 7,2 kV) up to 30 kV (Um = 36 kV). Ovo je treće izdanje bosanskohercegovačkog standarda.

Ovaj dio standarda IEC 60502 utvrđuje konstrukcione, dimenzione i ispitne zahtjeve za elektroenergetske kablove s ekstrudovanom krutom izolacijom za napone od 6 kV do 30 kV za stabilne instalacije kao što su distributivne mreže ili industrijske instalacije. Prilikom određivanja primjene, preporučuje se da bude uzet u obzir rizik od radijalnog prodora vode. Kablovi dizajnirani s pregradama koje treba da spriječe longitudinalni prodor vode i za tu vrstu kablova pripadajuća ispitivanja uključeni su u ovaj dio standarda IEC 60502. Kablovi za specijalnu montažu i radne uslove nisu obuhvaćeni ovim standardom, kao na primjer kablovi za nadzemne mreže, rudarsku industriju, postrojenja nuklearnih elektrana (kao i njihovo okruženje), kao ni za primjenu u podmornicama ili na brodovima.

Putem Tehničkog komiteta BAS/TC 52, Upravljačka i sklopna postrojenja, usvojen je standard:

BAS IEC 60050-441:2017, Međunarodni elektrotehnički rječnik – Poglavlje 441: Sklopna i upravljačka postrojenja i osigu-rači, prvo izdanje, prijevod je engleske verzije međunarodnog standarda IEC 60050-441:1984, International Electrotechnical Vocabulary – Chapter 441: Switchgear, controlgear and fuses i njegovog amandmana IEC 60050-441:1984/A1:2000, International Electrotechnical Vocabulary – Chapter 441: Switchgear, controlgear and fuses. Ovim standardom se utvrđuju termini i definicije za opće pojmove, sklopove sklopnih i upravljačkih postrojenja, dijelove rasklopne opreme, sklopne uređaje, dijelove sklopnih uređaja, dejstvo, karakteristične veličine rasklopnih aparatura i osigurača.

4/2017 34 GLASNIK BAS

Putem tehničkog komiteta, BAS/TC 56, Konvencionalni i alternativni izvori električne energije, usvojeni su sljedeci standardi:

BAS EN 50308:2017, Vjetroturbine – Mjere zaštite – Zahtjevi za projektovanje, rad i održavanje, prevod je engleske verzije međunarodnog standarda EN 50308:2004, Wind turbines – Protective measures – Requirements for design, operation and maintenance. Ovo je drugo izdanje bosanskohercegovačkog standarda. Ovaj evropski standard utvrđuje zahtjeve za zaštitne mjere koje se odnose na zdravlje i bezbjednost osoblja, koje je odgovorno za puštanje u pogon, rad i održavanje vjetroturbina. Standard ne opisuje uputstva i propise za bezbjedan rad za vrijeme proizvodnje, transporta, montaže i ugradnje vjetroturbine. Zahtjevi su navedeni za nabavku mehaničkih dijelova turbine, kao što su platforme, ljestve, rasvjeta, I za priručnike i znakove upozorenja za obezbjeđenje sigurnog i brzog rada, provjere i održavanja. Ovaj standard nije primjenljiv za vjetroturbine koje su proizvedene prije nego što je CENELEC objavio standard.

BAS EN 62116:2017, Fotonaponski invertori povezani na mrežu - Procedura ispitivanja mjera za sprečavanje ostrvskog režima rada, prijevod je engleske verzije standarda EN 62116:2015, Utility-interconnected photovoltaic inverters - Test procedure of islanding prevention measures. Ovo je treće izdanje bosanskohercegovačkog standarda. Svrha ovog evropskog standarda je da osigura proceduru ispitivanja za ocjenu performansi mjera za sprečavanje ostrvskog režima rada, korištenih u PV sistemima povezanim na mrežu.

Ovaj standard propisuje uputstvo za ispitivanje performansi mjera za sprečavanje automatskog ostrvskog režima rada, instaliranih u ili sa jednofaznim ili višefaznim PV invertorima priključenim na elektroenergetsku mrežu. Prikazana procedura ispitivanja i kriteriji predstavljaju minimalne zahtjeve koji će omogućiti ponovljivost. Dodatni zahtjevi ili stroži kriteriji mogu se specifikovati ukoliko postoji dokaziv rizik. Invertori i drugi uređaji koji ispunjavaju zahtjeve ovog standarda smatraju se ne-ostrvskim, kako je definisano u IEC 61727.

GLASNIK BAS 35 4/2017

Standard se može primijeniti na ostale tipove sistema priključenih na mrežu (npr. mikroturbine i gorive ćelije bazirane na invertorima, indukcione i sinhrone mašine). Međutim, za druge sisteme, koji nisu PV sistemi zasnovani na invertoru, može biti neophodno tehničko revidiranje.

Putem Tehničkog komiteta BAS/TC 58, Eurokodovi – Osnove projektovanja,dejstva na konstrukcije,geotehničko projektovanje i projektovanje seizmičkih otpornih konstrukcija, usvojeni su sljedeci standardi: BAS EN 1997-1:2017, Eurokod 7: Geotehničko projektiranje – Dio 1: Opća pravila (EN 1997-1:2004, IDT; EN 1997-1:2004/AC:2009, IDT; EN 1997-1:2004/A1:2013, IDT) Bosanskohercegovački standard BAS EN 1997-1:2017, drugo izdanje, prijevod je engleske verzije standarda EN 1997-1:2004, Eurocode 7: Geotechnical design – Part 1: General rules, na hrvatski jezik s uključenom amandmanskom korekcijom AC iz 2009 i amandmanom A1 iz 2013. godine. BAS EN 1997-1:2017 je namijenjen da se koristi zajedno s BAS EN 1990:2014, koji uspostavlja principe i zahtjeve za sigurnost i upotrebljivost, opisuje osnove projektovanja te daje smjernice za pripadajuća pitanja pouzdanosti konstrukcija. BAS EN 1997-1:2017 je namijenjen da se primjenjuje na geotehničke aspekte proračuna zgrada i inženjerskih građevina, da se bavi zahtjevima za čvrstoću, stabilnost, upotrebljivost i trajnost konstrukcija. BAS EN 1997-1:2017 obrađuje sljedeće teme: Poglavlje 1: Općenito, Poglavlje 2: Osnove geotehničkog projektiranja, Poglavlje 3: Geotehnički podaci, Poglavlje 4: Nadzor građenja, praćenje ponašanja i održavanje, Poglavlje 5: Nasipavanje, odvodnjavanje, poboljšanje i ojačanje tla, Poglavlje 6: Plitki temelji, Poglavlje 7: Piloti, Poglavlje 8: Sidra, Poglavlje 9: Potporne konstrukcije, Poglavlje 10: Hidraulički slom, Poglavlje 11: Cjelokupna stabilnost, Poglavlje 12: Nasipi. BAS EN 1997-1:2017 sadrži i anekse A do J u kojima se nalaze: Aneks A: preporučene vrijednosti parcijalnih koeficijenata, pri čemu se druge vrijednosti parcijalnih koeficijenata mogu definisati u nacionalnom dodatku, Aneksi od B do J: dodatne informativne smjernice, kao što su međunarodno prihvaćene metode proračuna. BAS EN 1997-2:2017, Eurokod 7: Geotehničko projektovanje – Dio 2: Istraživanje i ispitivanje temeljnog tla, drugo izdanje, prijevod je engleske verzije standarda EN 1997-2:2007, s uključenom amandmanskom korekcijom iz 2010. godine Standard BAS EN 1997-2:2017 je namijenjen za upotrebu zajedno sa BAS EN 1990:2014, koji uspostavlja principe i zahtjeve za sigurnost i upotrebljivost, opisuje osnove projektovanja i provjere te daje smjernice za odgovarajuće aspekte pouzdanosti konstrukcije. Ovaj standard je namijenjen za primjenu na geotehničke aspekte proračuna zgrada i građevinskih objekata. BAS EN 1997-2:2017 se bavi zahtjevima za čvrstoću, stabilnost, upotrebljivost i trajnost konstrukcija. BAS EN 1998-3:2017, Evrokod 8: Projektovanje konstrukcija otpornih na dejstvo zemljotresa – Dio 3: Procjena stanja i ojačanje zgrada, drugo izdanje, prijevod je engleske verzije standarda EN 1998-3:2005 s uključenom amandmanskom korekcijom AC iz 2013. Oblast primjene BAS EN 1998-3:2017 je sljedeća: osigurati kriterije za evaluaciju seizmičkog ponašanja postojećih pojedinačnih konstrukcija zgrada; opisati pristup pri izboru potrebnih mjera za popravke; postaviti daljnje kriterije za projektovanje mjera sanacije (tj. koncepcija, analiza konstrukcije uključujući intervencijske mjere, konačno dimenzionisanje konstrukcijskih dijelova i njihovih veza s postojećim konstrukcijskim elementima).

4/2017 36 GLASNIK BAS

BAS EN 1998-4:2017, Projektiranje konstrukcija otpornih na djelovanje potresa – Dio 4: Silosi, spremnici i cjevovodi, drugo izdanje, prijevod je engleske verzije standarda EN 1998-4:2005. Standard BAS EN 1998-4:2017 specificira principe i pravila primjene zemljotresnog proračuna konstrukcijskih pitanja građevina koje se sastoje od nadzemnih i ukopanih sistema cjevovoda i rezervoara različitih tipova i upotreba kao i nezavisnih građevina kao što su npr. pojedinačni vodotornjevi koji služe posebnoj svrsi ili grupe silosa koje sadrže rastresite materijale itd. Ovaj standard uključuje dodatne kriterije i pravila koja se zahtijevaju za zemljotresni proračun tih konstrukcija bez ograničenja njihove veličine, konstrukcijskih tipova i drugih funkcijskih karakteristika. Za neke tipove rezervoara i silosa on daje i podrobne metode ocjenjivanja i pravila provjere. BAS EN 1998-5:2017, Eurokod 8 – Projektiranje konstrukcija otpornih na djelovanje potresa – Dio 5: Temelji, potporne konstrukcije i geotehnička pitanja, drugo izdanje, prijevod je engleske verzije standarda EN 1998-5:2005. Standard BAS EN 1998-5:2017 utvrđuje zahtjeve, kriterije i pravila odabira lokacije i tla temelja konstrukcija otpornih na zemljotres. On obuhvata projektovanje različitih sistema temelja, projektovanje potpornih konstrukcija i međudejstvo tlo – konstrukcija pri zemljotresnim dejstvima. BAS EN 1998-6:2017, Evrokod 8 – Projektovanje konstrukcija otpornih na dejstvo zemljotresa – Dio 6: Tornjevi, jarboli i dimnjaci, drugo izdanje, prijevod je engleske verzije standarda EN 1998-6:2005. Ovaj standard BAS EN 1998-6:2017 uspostavlja zahtjeve, kriterije i pravila za projektovanje visokih vitkih konstrukcija: tornjeva, uključujući tornjeve sa zvonima, ulivne tornjeve, radio i TV tornjeve, jarbola, dimnjaka (uključujući slobodnostojeće industrijske dimnjake) i svjetionika. Dodatne odredbe specifične za armiranobetonske i čelične dimnjake date su u poglavljima 5 i 6, respektivno. Dodatne odredbe specifične za čelične tornjeve i čelične jarbole sa zategama date su u poglavljima 7 i 8. Također, dati su zahtjevi za nenosive elemente kao što su antene, materijal za oblaganje dimnjaka i ostala oprema. BAS EN 1991-1-2/NA:2017, Evrokod 1: Dejstva na konstrukcije – Dio 1-2: Opšta dejstva – Dejstva na konstrukcije izložene požaru – Nacionalni dodatak. Ovaj izvorni bosanskohercegovački standardizacijski dokument, prvo izdanje, utvrđuje nacionalno određene parametre ili posebne postupke proračuna u okviru standarda BAS EN 1991-1-2:2015 i primjenjuje se zajedno s tim standardom.

Putem Tehničkog komiteta BAS/TC 61, Eurokodovi ‒ Projektovanje betonskih i zidanih konstrukcija, usvojeni su sljedeci standardi iz područja građevinarstva: BAS EN 1996-1-2:2017, Eurokod 6: Projektovanje zidanih konstrukcija – Dio 1-2: Opća pravila – Projektovanje konstrukcija na dejstvo požara, drugo izdanje, prijevod je engleske verzije standarda EN 1996-1-1:2005, Eurocode 6 – Design of masonry structures – Part 1-2: General rules – Structural fire design, s uključenom amandmanskom korekcijom AC iz 2011. Dio 1-2 bavi se projektovanjem zidanih konstrukcija za slučajne situacije kada su zgrade izložene dejstvu požara i mora se upotrebljavati zajedno sa EN 1996-2, 1996-3 i EN 1991-1-2. BAS EN 1996-1-2:2017 odnosi se samo na pasivne metode zaštite od požara. Aktivne metode nisu obuhvaćene. Ovaj standard se također primjenjuje na zidane konstrukcije, od kojih se, iz razloga opće sigurnosti od požara, zahtijeva da zadovolje određene funkcije za slučaj izloženosti požaru, u smislu izbjegavanja prijevremenog rušenja konstrukcije (funkcija nosivosti) i ograničavanja širenja požara (plamen, vrući gasovi, prekomjerna toplota) izvan određenih označenih područja (funkcija razdvajanja). Dio 1-2 daje principe i pravila primjene za projektovanje konstrukcija prema propisanim zahtjevima u odnosu na gore navedene funkcije i nivoe ponašanja. On se primjenjuje na konstrukcije, ili dijelove konstrukcija, koje su unutar oblasti primjene EN 1996-1-1, EN 1996-2 i EN 1996-3 i na osnovu toga su projektovane. Dio 1-2 ne obuhvata zidane konstrukcije koje su izgrađene s elementima od prirodnog kamena u skladu s EN 771-6. BAS EN 1996- 1-2:2017 bavi se: nenosivim unutrašnjim zidovima, nenosivim vanjskim zidovima, nosivim unutrašnjim zidovima koji imaju ili nemaju funkciju razdvajanja, nosivim vanjskim zidovima koji imaju ili nemaju funkciju razdvajanja.

GLASNIK BAS 37 4/2017

BAS EN 1996-2:2017, Evrokod 6 – Projektovanje zidanih konstrukcija – Dio 2: Proračunska razmatranja, izbor materijala i izvođenje zidanih konstrukcija, drugo izdanje, prijevod je engleske verzije standarda EN 1996-2:2007, Eurocode 6 – Design of masonry structures – Part 2: Design considerations, selection of materials and execution of masonry, s uključenom amandmanskom korekcijom AC iz 2010. BAS EN 1996-2 daje osnovna pravila za odabir materijala i izvođenje zidanih konstrukcija kako bi se omogućilo da budu u skladu s proračunskim pretpostavkama iz drugih dijelova Eurokoda 6. S izuzetkom stavki datih u 1.1(3)P, područje primjene dijela 2 bavi se običnim aspektima proračuna zidanih konstrukcija i njihovog izvođenja, uključujući odabir materijala za zidanje, faktore koji utiču na performanse i trajnost zidanih konstrukcija, otpornost zgrada na prodor vlage, skladištenje, pripremu i upotrebu materijala na gradilištu, izvođenje zidanih konstrukcija, zaštitu zidane konstrukcije tokom izvođenja. BAS EN 1996-2 ne pokriva sljedeće stavke: aspekte zidanja koji su pokriveni drugim dijelovima Eurokoda 6, aspekte estetike, aspekte završnih obrada, zdravlje i sigurnost osoba uključenih u projektovanje ili izvođenje zidanih konstrukcija, uticaje na okolinu zidanih zgrada, građevinskih radova i konstrukcija u njihovom okruženju. BAS EN 1996-3:2017, Evrokod 6 – Projektovanje zidanih konstrukcija – Dio 3: Pojednostavljene metode proračuna za nearmirane zidane konstrukcije, drugo izdanje, prijevod je engleske verzije standarda EN 1996-3:2008, Eurocode 6 – Design of masonry structures – Part 3: Simplified calculation methods for Unreinforced masonry structures, s uključenom amandmanskom korekcijom AC iz 2010. BAS EN 1996-3 daje pojednostavljene proračunske metode za olakšavanje proračuna sljedećih nearmiranih zidanih zidova, izloženih određenim uvjetima primjene: zidova izloženih vertikalnom opterećenju i opterećenju vjetrom, zidova izloženih koncentrisanim opterećenjima, smičućih zidova, podrumskih zidova izloženih bočnom pritisku tla i vertikalnim opterećenjima, zidova izloženih bočnim opterećenjima, ali koji nisu izloženi vertikalnim opterećenjima. Standard BAS EN 1996-3 se primjenjuje samo na one zidane konstrukcije, ili njihove dijelove, koje su opisane u EN 1996-1-1 i EN 1996-2.

Putem Tehničkog komiteta BAS/TC 62, Eurokodovi – Projektovanje čeličnih, spregnutih, drvenih i aluminijskih konstrukcija,usvojeni su sljedeci standardi iz područja građevinarstva: BAS EN 1993-1-6:2017, Evrokod 3 – Projektovanje čeličnih konstrukcija – Dio 1-6: Nosivost i stabilnost ljuski, drugo izdanje, prijevod je engleske verzije standarda EN 1993-1-6:2007, Eurocode 3 – Design of steel structures – Part 1-6 : Strength and Stability of Shell Structures, s uključenom amandmanskom korekcijom AC iz 2009. godine. BAS EN 1993-1-6:2017 daje osnovna pravila za projektovanje pločastih čeličnih konstrukcija koje imaju oblik rotacijske ljuske. Ovaj standard definiše karakteristične i proračunske vrijednosti nosivosti konstrukcije, obrađuje zahtjeve za projektovanje prema graničnim stanjima nosivosti: granica plastičnosti, ciklična plastičnost, izvijanje, zamor. Odredbe u ovom standardu se primjenjuju na osnosimetrične ljuske i povezane kružne ili prstenaste ploče te na gredne prstenove i linijska ukrućenja, gdje oni čine dio cijele konstrukcije. Obuhvaćene su opće procedure za kompjuterske proračune svih oblika ljuski. Detaljni izrazi za ručne proračune neukrućenih cilindara i konusa dati su u aneksima. BAS EN 1993-1-7:2017, Evrokod 3: Projektovanje čeličnih konstrukcija – Dio 1-7: Pločaste konstrukcije opterećene izvan ravni, drugo izdanje, prevod je engleske verzije standarda EN 1993-1-7:2007, Eurocode 3: Design of steel structures – Part 1-7: Plated structures subject to out of plane loading, s uključenom amandmanskom korekcijom AC iz 2009. BAS EN 1993-1-7 daje osnovna proračunska pravila konstrukcijskog proračuna neukrućenih i ukrućenih ploča koje su sastavni dio pločastih konstrukcija, kao što su silosi, rezervoari tečnosti ili rezervoari zrnastih materijala, opterećenih dejstvima izvan ravni. Ovaj standard se odnosi na proračunske zahtjeve za granična stanja: plastičnog kolapsa, ciklične plastičnosti, izbočavanja, zamora.

BAS EN 1995-1-1:2017, Eurokod 5: Projektovanje drvenih konstrukcija – Dio 1-1: Opće odredbe – Opća pravila i pravila za zgrade (EN 1995-1-1:2004, IDT; EN 1995-1-1:2004+AC:2006, IDT; EN 1995-1-1:2004+A1:2008, IDT; EN 1995-1-1:2004+A2:2014, IDT).

4/2017 38 GLASNIK BAS

Bosanskohercegovački standard BAS EN 1995-1-1:2017, drugo izdanje, prijevod je engleske verzije standarda EN 1995-1-1:2004, Eurocode 5 – Design of timber structures – Part 1-1: General – Common rules and rules for buildings, s uključenom amandmanskom korekcijom AC iz 2006, amandmanom iz 2008 i amandmanom iz 2014. godine. Standard BAS EN 1995-1-1:2017 primjenjuje se za projektovanje zgrada i inženjerskih građevinskih objekata od drveta (monolitno drvo, rezano ili oblo drvo, lijepljeno lamelirano drvo ili konstrukcioni proizvodi na bazi drveta, npr. lijepljena furnirska građa) ili ploča na bazi drveta koje su međusobno spojene adhezivnim ili mehaničkim spojnim sredstvima. BAS EN 1995-1-2:2017, Evrokod 5: Projektovanje drvenih konstrukcija – Dio 1-2: Opšte odredbe – Projektovanje konstrukcija na dejstvo požara (EN 1995-1-2:2004, IDT; EN 1995-1-2:2004+AC:2009, IDT). Bosanskohercegovački standard BAS EN 1995-1-2:2017, drugo izdanje, prijevod je engleske verzije standarda EN 1995-1-2:2004, Eurocode 5: Design of timber structures – Part 1-2: General – Structural fire design, s uključenom amandmanskom korekcijom AC iz 2009. Standard BAS EN 1995-1-2:2017 bavi se projektovanjem drvenih konstrukcija za vanrednu situaciju izlaganja požaru i namijenjen je da se koristi u kombinaciji s BAS EN 1995-1-1:2017 i BAS EN 1991-1-2:2015. Ovaj standard se primjenjuje na građevinske objekte za koje se zahtijeva da ispune određene funkcije kada su izloženi požaru, u smislu izbjegavanja prijevremenog rušenja konstrukcije (funkcija nosivosti), ograničavanja širenja požara (plamena, vrelih gasova, pretjerane toplote) van određenih područja (funkcija razdvajanja). On daje principe i pravila primjene za projektovanje konstrukcija za određene zahtjeve u pogledu navedenih funkcija i nivoa ponašanja. Primjenjuje se i na konstrukcije ili dijelove konstrukcija koji su obuhvaćeni područjem primjene BAS EN 1995-1-1:2017 i koji su u skladu s njim projektovani. Metode date u BAS EN 1995-1-2:2017 primjenlјive su na sve proizvode obuhvaćene standardima za proizvode na koje upućuje ovaj dio. BAS EN 1995-2:2017, Evrokod 5 – Projektovanje drvenih konstrukcija – Dio 2: Mostovi (EN 1995-2:2004, IDT). Bosanskohercegovački standard BAS EN 1995-2:2017, drugo izdanje, prijevod je engleske verzije standarda EN 1995-2:2004, Eurocode 5 – Design of timber structures – Part 2: Bridges. Standard BAS EN 1995-2:2017 daje principe i zahtjeve za sigurnost, upotrebljivost i trajnost drvenih mostova. Zasniva se na konceptu graničnog stanja korištenog zajedno s metodom parcijalnog koeficijenta. Numeričke vrijednosti za parcijalne koeficijente i druge parametre pouzdanosti su preporučene kao osnovne vrijednosti koje osiguravaju prihvatljivi nivo pouzdanosti. Odabrane su uz pretpostavku primjene odgovarajućeg nivoa izrade i upravljanja kvalitetom.

GLASNIK BAS 39 4/2017

Program rada BAS-a na usvajanju standarda za 2018. godinu

U skladu sa zahtjevima EU Uredbe br. 1025/2012 kojom se uređuje evropski standardizacijski sistem, svako evropsko i nacionalno standardizacijsko tijelo mora barem jednom godišnje izraditi svoj program rada. Objavljivanje programa rada također je obaveza koju nacionalna standardizacijska tijela preuzimaju prihvatanjem WTO TBT Kodeksa dobre prakse za pripremu, usvajanje i primjenu standarda, a čije je prihvatanje utvrđeno Sporazumom o tehničkim preprekama trgovini Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Program rada za 2018. godinu dostupan je na web-stranici Instituta http://www.bas.gov.ba/button_64.html

Održan seminar „Aktivnosti u oblasti standardizacije i novi standardi

Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine je 6. decembra 2017. godine organizovao seminar na temu „Aktivnosti u oblasti standardizacije i novi standardi” na kojem su prisutni upoznati s najnovijim aktuelnostima u oblasti standardizacije u Bosni i Hercegovini, s posebnim osvrtom na opšte područje standardizacije i standardizaciju iz područja rada elektrotehnike. Na seminaru su predstavljene sljedeće teme:

Izrada i važnost Programa rada Instituta na usvajanju standarda i drugih standardizacijskih dokumenata,

Pozivanje na standarde prilikom donošenja tehničkih propisa,

Aktuelni standardi iz područja opšte standardizacije,

Aktuelni standardi iz područja elektrotehnike,

Pretraživanje web stranice Instituta. Cilј seminara je bio predstaviti rad i aktivnosti Instituta za standardizaciju BiH, te pozivanjem na aktivnije učešće predstavnika nadležnih institucija u radu stručnih tijela Instituta, raditi na unapređenju saradnje.

Krajnji cilј seminara je dodatno pobolјšanje koordinacije između nadležnih institucija u cilјu ostvarivanja pune funkcionalnosti sistema za osiguravanje slobode kretanja robe, a u skladu s preporukama iz Izvještaja Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2016. godinu.

Seminaru su prisustvovali predstavnici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Uprave za zaštitu zdravlja bilja BiH, Regulatorne agencije za komunikacije BiH, Instituta za akreditovanje BiH, Agencije za nadzor nad tržištem BiH, Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH, Republičkog zavoda za standardizaciju i metrologiju Republike Srpske, Zavoda za mjeriteljstvo BiH i Federalnog ministarstva prostornog uređenja.

Predavači na seminaru su bili zaposleni Instituta za stanardizaciju BiH: Tihomir Anđelić, Mirjana Šućur, Biljana Baljaj i Željka Popić.

4/2017 40 GLASNIK BAS

Održana ISO-ova regionalna radionica o razvoju nacionalnih strategija standardizacije

Od 13. do 16. novembra u Taškentu, Uzbekistan, održana je ISO-ova regionalna radionica o razvoju nacionalnih strategija standardizacije (NSS), koju je organizovala Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) u saradnji s Agencijom za standardizaciju, mjeriteljstvo i certificiranje Uzbekistana (UZSTANDARD). Radionici je prisustvovalo 28 učesnika iz 15 zemalja centralne i istočne Evrope te centralne Azije. Cilj radionice bio je povećati sposobnost učesnika da odrede metodologiju nacionalnih prioriteta za standardizaciju, uzimajući u obzir ekonomske, socijalne i okolinske aspekte u svojim zemljama, kao i zatražiti povratnu informaciju od zainteresiranih strana. Nacionalna strategija standardizacije je jedna od prioritetnih inicijativa ISO-ovog Akcionog plana za zemlje u razvoju za period 2016-2020, odnosno jačanje strateških kapaciteta nacionalnih tijela za standarde.

Na radionici je predstavljena metodologija za identificiranje nacionalnih prioriteta za standardizaciju i nadogradnju iskustava stečenih na sličnim radionicama koje su održane tokom 2012. Sveukupno gledajući, cilj NSS-ove inicijative je pomoći članicama ISO-a da uspostave, ažuriraju ili poboljšaju (prema potrebi) svoj NSS. Osim objavljivanja NSS-a, ISO-ove članice koje su imale koristi od NSS-ove inicijative trebaju poduzeti konkretne korake ka njegovoj implementaciji i oni također trebaju razmotriti integraciju razvoja NSS-a u osnovne strategijske procese. Bosnu i Hercegovinu na ovoj regionalnoj radionici predstavljali su Tihomir Anđelić i Mirjana Šućur iz Instituta za standardizaciju Bosne i Hercegovine.

GLASNIK BAS 41 4/2017

81. generalna skupština Međunarodne komisije za elektrotehniku (IEC)

U Vladivostoku, Rusija, održana je 81. generalna skupština IEC-a u periodu od 9. do 13. oktobra 2017. godine. Domaćin ovogodišnje Generalne skupštine bio je ruski nacionalni komitet u IEC-u – Agencija za tehničku regulativu i metrologiju Ruske Federacije (ROSSTANDART). Bosnu i Hercegovinu su na Generalnoj skupštini predstavljali gospodin Aleksandar Cincar, direktor Instituta za standardizaciju Bosne i Hercegovine i gospođica Mirjana Šućur, generalni sekretar Bosansko-hercegovačkog komiteta za elektrotehniku (BAKE) i šefica Odjeljenja za standardizaciju iz područja rada IEC/ITU/CENELEC/ETSI u Institutu.

Delegacija Bosne i Hercegovine prisustvovala je i učestvovala u radu sjednice IEC-ovog Odbora za standardizaciju – SMB (Standardization Management Board), sjednice Odbora za ocjenjivanje usklađenosti – CAB (Conformity Assessment Board), radionice za zemlje u industrijalizac (Workshop for Industrializing Countries), te Foruma sekretara i predsjednika nacionalnih IEC-ovih komiteta. Na skupštini su podneseni izvještaji o radu IEC-a i njegovih radnih tijela, izabrani su novi članovi, a razgovaralo se i o realizaciji plana, saradnji s drugim međunarodnim i regionalnim organizacijama, kao i o drugim aktuelnim temama. Ovogodišnja Generalna skupština nadmašila je u organizacionom smislu prethodne skupštine zahvaljujući domaćinu i organizatoru, ROSSTANDARTU, kojim rukovodi gospodin Aleksej Abramov. Na marginama skupštine obavljeni su razgovori o budućoj saradnji predstavnika ruske i bosanskohercegovačke institucije, direktora Abramova i direktora Cincara. Osim saradnje u oblasti standardizacije, diskutovalo se i o narednoj posjeti gospodina Abramova Bosni i Hercegovini, imajući u vidu da je gospodin Abramov predstavnik ruske delegacije u Mješovitoj komisiji za trgovinsko-ekonomsku saradnju Ruske Federacije i Bosne i Hercegovine.