ISSN 2566-3690

INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU BOSNE I HERCEGOVINE; GODINA XII; BROJ 2, JULI 2018

TAJNAOTKRIVANJAZELENIH FINANSIJA

GLASNIK BAS 1 2/2018

2/2018 2 GLASNIK BAS

Glasnik

Instituta za standardizaciju BiH; godina XII, broj 2,

juli 2018. ISSN 2566-3690

Izdavač Institut za standardizaciju

Bosne i Hercegovine 71123 Istočno Sarajevo,

Vojvode Radomira Putnika 34 telefon: +387 57 31 05 60;

fax: +387 57 31 05 75 e-mail: stand@bas.gov.ba;

www.bas.gov.ba

Glavni i odgovorni urednik Aleksandar Cincar

Uređivački odbor Borislav Kraljević, Goran Tešanović,

Dejana Bogdanović, Miljan Savić, Biljana Maletić

Design/DTP BAS

S A D R Ž A J

Tajna otkrivanja zelenih finansija......................................... 3 Izgradnja standarda za budućnost koju želimo .................. 7 Naš svijet sa standardom ISO 45001 ................................. 11 NOVOSTI ISO ........................................................................................ 16 IEC ......................................................................................... 19 ETSI ....................................................................................... 20 BAS ....................................................................................... 21

GLASNIK BAS 3 2/2018

TAJNA OTKRIVANJA ZELENIH FINANSIJA Preuzeto iz ISOfocusa #128

Autor: Rick Gould

Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) tvrdi da smo mi posljednja generacija koja može zaustaviti klimatske promjene. Da bismo to postigli, moramo evoluirati ka nulta-karbonskoj, održivoj, cikličnoj ekonomiji. Ipak, oslobađanje finansijskih sredstava za ovakav projekt ostaje veliki izazov... bar do sada. Otkrijte kako se ISO, koji trenutno razvija nekoliko standarda namijenjenih pokretanju, kataliziranju i podsticanju nove održive ekonomije, nalazi na čelu ove tranzicije. Da postoji spisak deset najvažnijih rizika po okoliš, onda bi iscrpljenost resursa, zagađenje i klimatske promjene bili u samom vrhu. U stvari, ova tri rizika su usko povezana, baš kao što su ekonomija i upravljanje zaštitom okoliša sada neraskidivo vezani sa održivom ekonomijom. Očito je da postoji namjera da se ova tranzicija održi. Na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP21) koja je održana u Parizu 2015. godine više od 400 glavnih investitora čija imovina iznosi 24 milijarde dolara pozvalo je da se postigne globalni dogovor za suzbijanje klimatskih promjena. Iako je sporazum postignut na konferenciji, njegovo finansiranje predstavljat će ogroman izazov zbog obima potrebnih investicija. Obim investicije je ogroman. Naprimjer, UNEP je utvrdio da će do 2030. godine većina svjetske infrastrukture morati biti redizajnirana i zamijenjena u tranziciji ka novoj ekonomiji. Štaviše, prema međunarodnoj inicijativi New Climate Economy, odnosno vodećem projektu Globalne komisije za ekonomiju i klimu - koja ispituje kako zemlje mogu balansirati ekonomski rast sa rizicima klimatskih promjena - ova ekonomska i ekološka revolucija će zahtijevati finansiranje u vrijednosti 90 biliona dolara. Samo u energetskom sektoru Međunarodna agencija za energetiku procjenjuje da će u svijetu do 2035. godine biti potrebno uložiti najmanje 53 biliona dolara kako bi se spriječile opasne posljedice klimatskih promjena. U međuvremenu, na kontinentu koji je iznjedrio Pariški sporazum o klimatskim promjenama iz 2015. godine, ekspertska grupa visokog nivoa Evropske komisije (EK) za održive finansije (High-Level Group on Sustainable Finance - HLEG) izračunala je da će EK godišnje morati uložiti 180 milijardi američkih dolara ukoliko želi da realizuje ambicije Evrope u borbi protiv posljedica klimatskih promjena. Podstaknuti i prisiliti

Iako su investiranja već izvršena, pojavili su se značajni problemi zbog nedostatka alata za procjenu prirodnih resursa kao i nedostatak jakog, univerzalnog standarda koji će barem podstaknuti, ako ne i prisiliti, finansijske institucije da smanje svoju izloženost riziku od

2/2018 4 GLASNIK BAS

klimatskih promjena. Naprimjer, investitori na Pariškoj konferenciji iz 2015. godine zatražili su od finansijskih institucija da utvrde i otkriju takve rizike. Ipak, Izvještaj investicione kompanije Boston Common Asset Management, objavljen početkom godine, otkrio je značajne praznine u ovoj oblasti: manje od polovine 59 najvećih banaka u svijetu ne procjenjuje rizike povezane s klimatskim promjenama, a više od polovine nije uspjelo ograničiti svoje finansiranje sektora uglja.

Međutim, postoje i drugi izazovi. Tokom proteklih deset godina pojavila se nova vrsta investicionog proizvoda poznata kao „zelena obveznica“. Jednostavno, obveznica je zajam kojim zajmodavac dobija fiksni povrat u ograničenom periodu, nakon čega se zajam isplaćuje u potpunosti. Zelene obveznice omogućavaju vitalno finansiranje u sektorima kao što su obnovljivi izvori energije, objekti s niskom emisijom karbona i transport, energetska efikasnost, minimiziranje otpada, reciklaža i kružna ekonomija, održiva poljoprivreda i prilagođavanje klimatskim promjenama. Na prvi pogled, zelene obveznice su dobitna kombinacija: investitori zarađuju novac finansiranjem razvoja boljeg svijeta, dok promoteri ove ideje dobijaju vitalno finansiranje za nove projekte i programe za zaštitu okoliša.

Počeci zelenih obveznica

Svjetska banka je 2008. godine skovala termin „zelena obveznica“ kada je predstavila svoj Strateški okvir za razvoj i klimatske promjene, čime je uspostavljena ekooznaka za novu vrstu zajma usmjerenog na finansiranje projekata i programa održivog razvoja. Od tada je tržište zelenih obveznica značajno poraslo i, prema podacima Inicijative o klimatskim obveznicama, međunarodne organizacije koja radi na mobilizaciji tržišta obveznica za rješenja klimatskih promjena, finansijske institucije su izdale oko 155,5 milijardi američkih dolara u zelenim obveznicama tokom 2017. godine. Međutim, uprkos ovim naporima, vrijednost zelenih obveznica i dalje je za pola procenta manja od vrijednosti globalne tržišne obveznice.

Kao i kod mnogih inovacija, ovo je dovelo do raznih kontroverzi, pogotovo u pogledu „zelene obveznice“ čija je namjena bila da finansira dodatna poboljšanja u operativnoj efikasnosti rafinerije nafte. Pored toga, različite definicije zelene obveznice i novih sistema osiguranja su zbunjujuće i neusklađene. „Različite definicije vezane za zelene obveznice su zbunile investitore i umanjile njihov broj“, kaže dr. John Shideler, predsjedavajući tehničkog komiteta ISO/TC 207, Upravljanje zaštitom okoliša, potkomiteta SC 4, Procjena ekoloških performansi, koji je već više od deset godina izuzetno aktivan u oblasti ublažavanja klimatskih promjena.

„Izdavači su bili u mogućnosti da biraju između različitih okvira da potkrijepe svoja potraživanja, kao što su Principi zelenih obveznica, standard za klimatske obveznice i smjernice Narodne banke Kine. Međutim, nedostatak jedinstvenih pravila o podobnosti i različite definicije 'zelene' ograničili su rast u ovom sektoru“, naglasio je on. Srećom, nova porodica ISO standarda, uključujući i standard ISO 14030, Green bonds – Environmental performance of nominated projects and assets, u velikoj mjeri će pomoći da se ublaže takvi problemi. Uspostavljanje okvira

Decenijama su standardi bili ti koji su osiguravali uvođenje korisnih promjena, kao i strukturu koja takve promjene podržava. Upravljanje zaštitom okoliša to savršeno ilustruje. Naprimjer, ISO 14001 za sisteme upravljanja zaštitom okoliša je pomogao prehrambenoj industriji da reciklira svoj otpad. Brojne organizacije su također prijavile ogromne godišnje

GLASNIK BAS 5 2/2018

uštede električne energije zahvaljujući ISO 50001 sistemu za upravljanje energijom. Osim toga, povratak uloženih troškova obično se postigne za manje od godinu dana. Na osnovu ovih uspjeha, ISO razvija sljedeću generaciju standarda za upravljanje zaštitom okoliša, koji će se posebno fokusirati na spajanje ekonomije i upravljanje zaštitom okoliša. Naprimjer, procjena prirodnih resursa i analiza troškova i koristi za okoliš su strateški i taktički važni koraci u programima održivog razvoja. Shodno tome, ISO 14007 će omogućiti organizacijama da utvrđuju i prenose troškove i koristi povezane s njihovim ekološkim aspektima, utjecajima i zavisnostima od prirodnih resursa. Paralelno s tim, ISO 14008 opisuje set alata koji omogućavaju da se utvrdi monetarna vrijednost utjecaja okoliša. „Postoji rastući trend vrednovanja prirodnog kapitala, kao i potreba da se preduzme monetarna procjena ekoloških aspekata i utjecaja organizacije“, objašnjava Martin Baxter, predsjedavajući potkomiteta SC 1 ISO/TC 207, Sistemi upravljanja zaštitom okoliša. „Stoga je važno imati set standardizovanih, usklađenih metoda.“ Dok Baxter smatra da oba standarda imaju ulogu u rješavanju rizika klimatskih promjena, u rješavanju ovih zahtjeva neophodno je imati sredstva za prilagođavanje, otpornost i prelazak na održivu ekonomiju s niskim emisijama karbona. Ovdje će ključnu ulogu imati još dva standarda - ISO 14097 za procjenu i otkrivanje investicionih rizika koji proizlaze iz promjene klime i ISO 14030 za zelene obveznice. Standardi se uključuju u igru Godinu nakon Pariškog savjetovanja u 2015. godini, Francuska je usvojila prvi zakon u svijetu koji se bavi rizicima u vezi s klimatskim promjenama i objelodanjivanjem informacija o njima. „Član 173 francuskog zakona o energetskoj tranziciji zahtijeva od institucionalnih investitora da otkriju informacije o tome kako se oni bave rizicima povezanim s klimatskim promjenama“, objašnjava Stanislas Dupré, koordinator radne grupe koja je zadužena za razvoj ISO 14097, standarda koji postavlja zahtjeve za dokumentaciju rizika kao i utjecaj aktivnosti finansijskih institucija u vezi s klimatskim uslovima. Postojeći standardi o ovoj temi su raznovrsni i fragmentirani, što ukazuje na hitnu potrebu za harmonizovanim, ujednačavajućim i međunarodnim standardom. ISO 14097 će ispuniti ovaj cilj. „Očito je da postoji jasna potreba za tehničkim uputstvima i standardizovanim okvirom, koja bi opisala kako finansijske institucije, banke, investitori i menadžeri sredstava mogu procijeniti klimatske rizike, a zatim ih saopćiti“, dodaje Dupré. Istovremeno, ISO 14030 će postići ekvivalentnost kredibilnosti i uniformnosti za osiguranje zelenih obveznica. Do 2015. bilo je očigledno da je zelenim obveznicama bio potreban jedinstveni standard na osnovu kojeg treba izgraditi početne baze koje su predviđene principima zelenih obveznica, standarda o klimatskim obveznicama i velikim brojem postojećih taksonomija za zelene obveznice i tako eliminisati rizik od umnožavanja regionalnih standarda i razbijanje tržišta. „To će biti prvi međunarodni standard za zelene obveznice“, objašnjava Shideler. Kako će ISO 14030 uzeti u obzir postojeće standarde? Glavna snaga ISO-a leži u harmonizaciji postojećih standarda. Prema tome, ISO 14030 će se oslanjati na Principe zelene obveznice i Standard za klimatske obveznice baziran na inicijativi za klimatske obveznice, koji se zasnivaju na ovim principima. Stručna radna grupa koja razvija standard

2/2018 6 GLASNIK BAS

također proučava taksonomiju zelenih obveznica koje su razvijene zajedničkim naporima Komiteta za zelene finansije Kineskog društva za finansije i bankarstvo i Evropske investicione banke. Ovi resursi, u kombinaciji sa mnoštvom drugih, pružaju osnovne dokumente za ISO 14030. Istovremeno, Evropska ekspertska grupa visokog nivoa za održive finansije (Europe’s High-Level Expert Group on Sustainable Finance - HLEG) preporučila je da Evropska komisija izradi standard za zelene obveznice razvijene unutar EU. „Preporuke HLEG-a dobro su usklađene s područjem primjene i pristupom predloženim za standard ISO 14030, dok nova radna grupa za ISO 14030 uključuje pojedince iz HLEG-a i stručnjake sa iskustvom u razvoju i korištenju drugih postojećih standarda“, kaže Shideler.

Prednosti na svim nivoima Dakle, kako će se svi ovi standardi kombinovati kako bi se riješile klimatske promjene? Jednostavno, oni će omogućiti donosiocima odluka da donesu informisane odluke za koje je vjerovatnije da su ekonomski i ekološki održive. „ISO 14008 mogu da koriste organizacije svih vrsta i veličina jer pruža standardizovan pristup za evaluaciju prirodnog kapitala. ISO 14007, s druge strane, namijenjen je da se koristi na organizacionom nivou. Dakle, dva standarda će se međusobno dopunjavati“, objašnjava Baxster. Kakve koristi će sa sobom donijeti ISO 14097? „Standard bi trebao imati tri glavne koristi“, objašnjava Dupré. „Prvo, on će usmjeravati one koji investiraju i upravljaju finansijama u procjeni rizika u vezi s klimatskim promjenama. Drugo, pomoći će u prebacivanju na niskokarbonsku ekonomiju smanjivanjem izloženosti rizicima u vezi s klimom; i treće, ISO 14097 će ponuditi prednosti standardizacije. Drugim riječima, jedinstveni okvir koji pruža osnovu za procjenu, verifikaciju i uporedivost“, dodaje on. Plan je da se ISO 14097 objavi u 2020. godini. ISO 14030 će također imati tri glavne koristi, nastavlja Shideler: „Prvo, otklanja svaku zabunu oko toga šta zelena obveznica predstavlja. Drugo, osigurat će taksonomiju sredstava i projekata koji se mogu finansirati zelenim obveznicama, a treće, osigurat će da zelene obveznice izdate u skladu sa standardom omoguće generisanje ekoloških prednosti, što će investitorima dati povjerenje.“ Ako sve bude išlo po planu, ISO 14030 će biti objavljen 2019. godine. Da sumiramo, ako su ekonomije i trgovina temelj civilizacije, onda integracija ekonomskih parametara sa upravljanjem zaštitom okoliša je od ključnog značaja ako želimo usvojiti održiv životni stil. Ova tranzicija zahtijeva promjenu paradigme na način na koji vrednujemo resurse i koristimo metode za izračunavanje ekoloških troškova. A ako je finansiranje sredstava za zaštitu okoliša ključ za mobilizaciju kapitala potrebnog za pokretanje ove tranzicije, onda će ISO standardi, putem harmonizacije i garancija, pružiti okvir, strukturu i snagu da bi se to desilo.

GLASNIK BAS 7 2/2018

IZGRADNJA STANDARDA ZA BUDUĆNOST KOJU ŽELIMO Preuzeto iz ISOfocusa #128

Autor: Clare Naden

Uprkos velikim naporima međunarodne zajednice, ekstremni vremenski uslovi i klimatske promjene nastavljaju da pogađaju naše živote i egzistenciju. Međutim, mjere prilagođavanja pomoći će nam da se pripremimo za najgore - a novi ISO standardi će popuniti prazninu nudeći okvir visokog nivoa, koji je potreban da pomogne organizacijama da se izbore sa ovim problemom i da se adaptiraju. Još od prvog Zemaljskog samita u Riju, održanog 1992. godine, aktuelno je ublažavanje efekata klimatskih promjena. Od samita do samita, vlade širom svijeta se pozivaju da uvedu mjere za ograničavanje emisije stakleničkih plinova (GHG) i rastuće temperature planete. Podsticajni programi za solarne ploče, hidroelektrane, vjetroelektrane, kampanje u vezi sa električnim transportom i recikliranjem samo su neki od načina na koje se svijet suočava s ovim problemom - a ipak, prema Izvještaju o emisijama plina iz 2017. godine koji je objavio UN Environment (Program Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša), nastavlja se globalna emisija GHG-a iako je stopa rasta smanjena u posljednjih nekoliko godina. Cijena koju teba platiti Svi mi i dalje plaćamo visoku cijenu, izraženu ne samo u smrtnim slučajevima i povredama izazvanim ekstremnim vremenskih pojavama, već i u finansijskom smislu, zbog izgubljenih materijalnih sredstava, uništenih zajednica i masovnih rekonstrukcija. Prošle godine je, naprimjer, oboren rekord za najskuplje isplaćeno osiguranje za odštetu od elementarnih nepogoda, s najskupljom sezonom uragana u Sjedinjenim Američkim Državama i razornim poplavama u Južnoj Aziji. Ekstremni vremenski uslovi, pogoršani klimatskim promjenama, zajedno sa efektima sagorijevanja fosilnih goriva po zdravlje, koštali su američku ekonomiju najmanje 240 milijardi dolara godišnje u ovih posljednjih deset godina, navodi se u izvještaju The Economic Case for Climate Action in the United States, koji je objavio Univerzalni ekološki fond, neprofitna organizacija koja distribuira naučne podatke za istraživanje klimatskih promjena. U Velikoj Britaniji ekstremne hidrološke pojave, kao što su suše ili poplave, a koje su pripisane klimatskim promjenama, uzimaju svoj danak i u zajednicama i u poslovanju. Anglian Water, najveća britanska kompanija za vodu i reciklažu vode, može o ovome posvjedočiti. „Tokom proteklih 40 godina, broj suša je daleko prevazišao sva očekivanja, a drastične mjere za restrikciju vode imale su veliki utjecaj na naše kupce“, rekao je Christopher Hayton, šef za javne poslove u kompaniji Anglian Water.

2/2018 8 GLASNIK BAS

„Istovremeno, sve je teže predvidjeti poplave, što povećava rizik ne samo po naše kupce, već i po vitalne resurse. Ovi rizici otežani su brzim ekonomskim i stambenim rastom koji se očekuje u narednih 25 godina.“

Urbana migracija, naravno, nije samo izazov za Veliku Britaniju, to je svjetski problem koje će imati veliki utjecaj na globalne resurse koji su već pod pritiskom. Dodajmo tome i nastavak rasta svjetske populacije - prema procjeni Odjeljenja za ekonomska i socijalna pitanja Ujedinjenih naroda, do 2050. godine ova cifra bi trebala dostignuti 9,7 milijardi. Stoga je malo vjerovatno da će se pritisak na naš okoliš smanjiti.

Poduzimanje odgovarajućih mjera

Nema sumnje da je u svijetu potrebno uspostaviti mjere za suzbijanje efekata nepovoljnih vremenskih utjecaja. Jedna od važnih mjera je adaptacija na klimatske promjene, tj. poduzimanje odgovarajućih mjera za prevenciju ili smanjenje šteta prouzrokovanih prirodnim katastrofama, što će spasiti živote i smanjiti troškove.

„Iako su neke zemlje već uspostavile planove za prilagođavanje klimatskim promjenama, potrebno je uraditi još više“, kaže Zelina Zaiton Ibrahim, potpredsjednica ISO-ovog podkomiteta SC 7, Upravljanje stakleničkim plinovima i srodne aktivnosti, tehničkog komiteta ISO/TC 207, Upravljanje zaštitom okoliša.

„Studije objavljene prošle godine pokazale su direktnu vezu između ljudskog uzroka klimatskih promjena i nedavnih ekstremnih vremenskih događaja“, rekla je ona. „Stoga se mjere koje su neophodne za ublažavanje klimatskih promjena i mjere za adaptaciju moraju istovremeno provoditi. Ublažavanje i prilagođavanje su dvije strane iste medalje u borbi protiv klimatskih promjena“.

Na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama 2016 (COP22), godinu dana nakon Pariškog sporazuma, do 2020. obećano je 100 milijardi dolara godišnje kako bi se pomoglo zemljama u razvoju, od kojih su neke od najgore pogođenih klimatskim promjenama, da smanje svoje emisije i prilagode se klimatskim promjenama. Od toga, 20 milijardi dolara će biti namijenjeno adaptaciji. Zatim je na COP23 2017. godine pokrenut niz inicijativa kako bi se pomoglo zemljama da se prilagode realnosti klimatskih promjena. Jedna od ovih inicijativa je da se ljudima koji žive u malim ostrvskim zemljama u razvoju pomogne u zaštiti od efekata klimatskih promjena na zdravlje; druga ima za cilj poboljšanje klimatske otpornosti žena u regionu Sahela u Africi, između Sahare i sudanske savane.

Pored toga, vlade i nacionalne vlasti uspostavljaju planove za prilagođavanje, koji često zahtijevaju od preduzeća i industrije da redovno dostavljaju izvještaje o napretku. Tako je Japan, naprimjer, pokrenuo Strategiju za prilagođavanje klimatskim promjenama u januaru 2017. godine kako bi doprinio Pariškom sporazumu, pri čemu su mnoge lokalne samouprave osmislile sopstvene mjere adaptacije.

Prefektura Hiogo, naprimjer, u regiji Kansai, čiji je glavni grad Kobe, definisala je vlastiti Plan za promociju mjera protiv globalnog zagrijavanja, koji uključuje nacionalnu politiku i uzima u obzir ciljeve i akcioni plan Strategije za adaptaciju promjeni klime. Kako bi angažovala lokalne stanovnike, prefektura je također održala radionice kako bi utvrdila stvarni utjecaj globalnog zagrijavanja.

Hiroshi Koshio, direktor Odjela za rješavanje globalnog zagađenja u prefekturi Hiogo, kaže: „Bolje razumijevanje utjecaja zagrijavanja omogućava nam da bolje razmotrimo

GLASNIK BAS 9 2/2018

mjere za adaptaciju koje ljudi ili lokalne zajednice mogu poduzeti. U konačnici, nadamo se da će rezultati biti uključeni u budući plan adaptacije“. Poboljšanje otpornosti U komercijalnom smislu adaptacija je dobar potez, a John Dora, iz kompanije John Dora Consulting Limited, ima bogato iskustvo u ovoj oblasti. Konsultant za vlade, regulatorna tijela, infrastrukturne operatore i pružaoce usluga u oblasti otpornosti na vremenske prilike i klimatske promjene, Dora je također sazivač jedne od radnih grupa ISO/TC 207/SC 7, koja je uključena u razvoj standarda za ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama. „Poremećaj infrastrukture organizacije izazvan ekstremnim vremenskim uslovima šteti i prihodu i reputaciji kompanije“, kaže on. Također može utjecati na obavezu savjesnosti i dužne pažnje organizacije. „Pravno, rukovodioci organizacija imaju obavezu da budu savjesni, a klimatske promjene sada se smatraju rizikom koji je u stanju da izazove štetu i koji se može predvidjeti“, rekao je on. „Stoga, direktori trebaju razmotriti utjecaj klimatskih promjena na svoj biznis, u suprotnom bi mogli biti odgovorni za buduće gubitke“. Anglian Water, naprimjer, smatra da je ovo veoma bitno. Kompanija je uložila više od pet milijardi funti u proteklih pet godina u programe koji imaju za cilj izgradnju otpornosti i stvaranje nove infrastrukture za rast. „Sada smo u procesu planiranja za period 2020-2025 i želimo još više da ulažemo u osnovne programe kako bismo dodatno ojačali našu otpornost na ove izazove“, rekao je Hayton. „Jednostavno rečeno, ako se ne poduzmu nikakve mjere za ublažavanje i prilagođavanje utjecajima klimatskih promjena, neće biti moguće zadovoljiti potražnju za vodom“, dodao je on. Postati „adaptiran na klimatske promjene“ Za Doru, otpornost je ključ. Da bi se smatrale fleksibilnim i „klimatski adaptiranim“, organizacije moraju uključiti sposobnost prilagođavanja u sve svoje funkcije, rekao je on. Moraju shvatiti kako sadašnji i budući vremenski uslovi mogu utjecati na njihovu organizaciju i imati uspostavljene operativne i upravljačke strategije koje im omogućavaju da, kako u sadašnjem tako i budućem vremenu, odgovore na klimatske izazove. „Organizacije trebaju imati strategije za prilagođavanje klimatskim promjenama, a poželjno bi bilo prije nego što ove klimatske promjene počnu utjecati na njih“, rekao je on. „I sve ovo treba biti dio „rutine“, uzimajući u obzir troškove koji će na kraju imati samo marginalan utjecaj na finansijske performanse“. Zadatak nije uopće lak... zato nam standardi mogu pomoći. Realizacija vizije Neohodno je imati stratešku viziju i okvir za predviđanje vremenskih promjena i njihovih utjecaja, te ih uključiti, zajedno s mjerama prilagođavanja, u operacije i strategije upravljanja organizacijom. Upravo je to ono što motiviše trenutni rad na nizu međunarodnih ISO standarda. Budući ISO 14090, Adaptacija na klimatske promjene - Principi, zahtjevi i smjernice, pomoći će organizacijama svih vrsta da uspostave strukturu koja im pomaže da se pripreme za promjene u vremenskim obrascima i implementiraju mjere prilagođavanja.

2/2018 10 GLASNIK BAS

Standard će biti od koristi bilo kojoj organizaciji koja želi bolje razumjeti ranjivost, utjecaje i rizike ovih promjena, jer će im omogućiti da poboljšaju svoju otpornost kroz adekvatno prilagođavanje. Također se izrađuje dopunski standard ISO 14091 koji se bavi ranjivošću, utjecajem i procjenom rizika kao i tehnička specifikacija ISO/TS 14092 za lokalne vlade i zajednice. Popunjavanje praznina Dora vjeruje da će standardi popuniti veliku prazninu. „Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) razvila je Smjernice s objašnjenjima za pripremu nacionalnih akcionih programa za prilagođavanje i tehničke smjernice za izradu nacionalnog plana za prilagođavanje za najmanje razvijene zemlje“, rekao je on. „Međutim, tu je ogromna praznina jer ne postoji okvir visokog nivoa za prilagođavanje, naprimjer, organizacije ili nivoa zajednice koji će podržati ove smjernice. Standardi su dizajnirani da pomognu svim vrstama organizacija, bez obzira na njihov stepen napretka u izradi plana adaptacije“. Za prefekturu Hiogo, standardi će pomoći da se napravi velika razlika. „Očekujemo da predstojeći standardi prilagođavanja podrže lokalne vlasti da doprinesu Pariškom sporazumu i primijene efikasne mjere prilagođavanja“, rekao je Koshio. Anglian Water također očekuje da će imati koristi od ovih standarda, iako su njihovi planovi i programi adaptacije već uspostavljeni. „Sa interesovanjem očekujemo objavljivanje ovih standarda“, rekao je Hayton, „i mislimo da će međunarodna standardizacija u ovoj oblasti biti vrijedan alat koji će pomoći organizacijama da predvide klimatske promjene i da im se prilagode“.

GLASNIK BAS 11 2/2018

NAŠ SVIJET SA STANDARDOM ISO 45001 Preuzeto iz ISOfocusa #127

Autor: Elizabeth Gasiorowski - Denis

Bilo da se radio o neuspjehu da se radnici zaštite od toksičnih hemikalija ili o fatalnoj automobilskoj nesreći izazvanoj zamorom zaposlenika, milioni ljudi svake godine bivaju povrijeđeni ili izgube život na poslu. Objavljivanjem prvog međunarodnog standarda za zaštitu zdravlja i bezbjednost na radu, mnogi takvi incidenti se mogu spriječiti. Saznajte zašto ISO 45001 ima potencijal da promijeni ovu situaciju za milione radnika (i ograniči opasnosti po zdravlje na radnom mjestu) širom svijeta. Sljedeći put kada vam neko kaže da ga „posao ubija“, budite svjesni da to možda nije samo način izražavanja. Svakih 15 sekundi, negdje u svijetu, neki radnik izgubi život usljed nesreće ili bolesti u vezi sa radom, a 153 osobe dožive povredu na poslu. Sada imamo nove podatke koji ukazuju na to da je tokom posljednje tri godine broj nesreća na radnom mjestu porastao, što predstavlja oko 500.000 dodatnih povreda. Prema najnovijim procjenama Međunarodne organizacije rada (ILO), svake godine desi se 2,78 miliona smrtnih slučajeva koji su u vezi sa radom. Drugim riječima, svakoga dana skoro 7.700 osoba umre od bolesti ili povreda u vezi sa radom. Procijenjeno je da je u 2014. godini bilo 2,3 miliona smrtnih slučajeva što se može pripisati povećanju očekivanog životnog vijeka i novim podacima korištenim u novijim procjenama. Pored toga, svake godine se evidentira 374 miliona povreda koje nemaju fatalan ishod i bolesti u vezi sa radom, što rezultira produženim odsustvima sa posla. Ove cifre prikazuju realističnu sliku savremenog radnog mjesta - gdje radnici mogu pretrpjeti ozbiljne posljedice zato što jednostavno „rade svoj posao“. Pored rastućih (i ogromnih) troškova za radnike i njihove porodice, sistem upravljanja zaštitom zdravlja i bezbjednosti na radu (OH&S) ima ogroman uticaj na ekonomski i društveni razvoj. Agencija Ujedinjenih nacija objavila je procjene koje pokazuju da u cijelom svijetu ukupni troškovi u vezi sa bolestima, povredama i smrtnim slučajevima iznose 3,94% globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno oko 2. 990 milijardi dolara, a odnose se na direktne i indirektne troškove. Ali to nije sve. Generalni direktor ILO-a Guy Ryder je na prošlogodišnjem XXI svjetskom kongresu o zaštiti zdravlja i bezbjednosti na radu u Singapuru izjavio da je ekonomski uticaj nedovoljnog ulaganja u bezbjednost i zdravlje radnika skoro ekvivalentan kombinovanom BDP-u 130 najsiromašnijih zemalja svijeta. Zaista, izazovi sa kojima se suočavamo su ogromni.

2/2018 12 GLASNIK BAS

Složenost lanaca snabdijevanja Zaštita zdravlja i bezbjednost na radu (OH&S) su sve komplikovanije s obzirom da mnoga današnja preduzeća posluju i van nacionalnih granica. Disperzovana priroda lanaca snabdijevanja povećava nivo rizika za multinacionalne kompanije i čini pitanje OH&S-a i kritičnim i složenim. Treba imati na umu da bez efikasnog OH&S-a u svojim lancima snabdijevanja menadžment kompanije nema dobru vidljivost bitnog aspekta svoje strukture upravljanja preduzećima, što može dovesti do značajnih pravnih i finansijskih rizika i nanijeti štetu reputaciji same kompanije. Prema tome, organizacija se ne može baviti samo problematikom u vezi sa zdravljem i bezbjednošću već i onim što društvo u cjelini očekuje od nje. Takođe, mora uzeti u obzir i svoje izvođače i dobavljače, jer način na koji oni rade svoj posao može uticati na ljude u njihovoj okolini. Očigledno je da nije lako postići ciljeve OH&S-a na nivou lanca snabdijevanja, a takvi ciljevi zahtijevaju čvrstu osnovu i kontinuirano poboljšanje. Ovdje stupa na snagu standard ISO 45001, prvi globalni međunarodni standard za sisteme upravljanja zaštitom zdravlja i bezbjednosti na radu. Standardom se javnim agencijama, industriji i relevantnim zainteresovanim stranama pružaju efikasne i konkretne smjernice za poboljšanje bezbjednosti radnika u zemljama širom svijeta. Zahvaljujući okviru koji se lako može koristiti, te smjernice se mogu primijeniti i na fabrike i proizvodne objekte, bilo da su u pitanju partneri ili podružnice, bez obzira na njihovu lokaciju. Skoro stotinu stručnjaka učestvovalo je u razvoju ISO-a 45001 - predvođeni ISO-ovim Projektnim komitetom ISO/PC 283, Sistemi upravljanja zaštitom zdravlja i bezbjednosti na radu - zajedno sa desetinama organizacija, uključujući Instituciju za zaštitu zdravlja i bezbjednost na radu (IOSH), najveću profesionalnu organizaciju na svijetu za ljude koji su zaduženi za bezbjednost i zaštitu zdravlja na radnom mjestu. IOSH podržava, savjetuje, zastupa i obučava stručnjake za bezbjednost i zdravlje na radu u organizacijama svih veličina. Pošto je bio blisko uključen u razvoj standarda ISO 45001 i to kao organizacija koja je bila povezana sa Projektnim komitetom ISO/PC 283, IOSH je sada tu da pomogne 46.000 svojih članova širom svijeta u njihovoj tranziciji ka novom standardu. Vodeći stručnjak za OH&S Richard Jones, direktor za politiku i odnose sa javnošću u IOSH-u, doprinio je razvoju standarda ISO 45001. Za njega se čitava priča svodi na to da se u oblastima zdravlja i bezbjednosti na radnom mjestu prevaziđu nacionalne i ekonomske granice. „U našem sve globalizovanijem svijetu, razvojem proširenih i složenih lanca snabdijevanja i rastom broja migranata i ugroženih radnika, fokus standarda ISO 45001 na upravljanje zdravljem i bezbjednost u lancima snabdijevanja trebao bi značiti da se odgovornije rukovodi ugovaranjem, nabavkama i spoljnim podugovaranjem, što bi moglo spasiti mnogo života“. Ovo bi moglo imati dalekosežne posljedice, sa organizacijama koje šire svoje upravljanje rizikom toliko da kontrolišu ili utiču na svoje lance snabdijevanja“. S obzirom da su spoljni procesi i podugovarači veoma istaknuti u standardu, organizacije mogu odabrati da iskoriste rješenja koje nudi sistem upravljanja ISO 45001 za utvrđivanje, kontrolu i stalno poboljšavanje mogućnosti za smanjenje ili eliminaciju rizika po bezbjednost i zdravlje radnika u lancu snabdijevanja.

GLASNIK BAS 13 2/2018

Od vrha ka dolje Mnogi poslodavci shvataju da uspješno rukovanje rizikom OH&S sistema ne samo da pomaže u sprečavanju povreda, bolesti i smrtnih slučajeva, već unapređuje uslove života, preduzeća i zajednice. A sistemski pristup koji se koristi u standardu ISO 45001 može pomoći većem broju organizacija da to i postignu. Međutim, kako to izgleda u praktičnom smislu? Da bi OH&S sistem bio stabilan i zdrav, svi u organizaciji moraju osjećati da imaju određenu odgovornost za održavanje bezbjednog okruženja. Ovo uključuje sve u organizaciji, od zaposlenih do rukovodstva. Uključivanje cjelokupne kompanije je jedna od ključnih prednosti standarda ISO 45001. Novim standardom se prepoznaje vrijednost konsultovanja radnika za razvoj boljih OH&S praksi i stavlja se veći naglasak na aktivno učešće zaposlenih u razvoju, planiranju, implementaciji i stalnom usavršavanju OH&S sistema upravljanja. Najviše rukovodstvo mora da preuzme aktivnu ulogu, da promoviše pozitivnu kulturu, saopšti šta treba da se uradi i, što je najvažnije, naglasi zašto je to bitno . Lideri treba da pokažu da su aktivno uključeni i da preduzimaju korake da integrišu sistem upravljanja OH&S-om u sve poslovne procese. „ISO 45001 naglašava učešće lidera i radnika, istovremeno obezbjeđujući da sistem uzima u obzir 'svijet' u kojem organizacija djeluje, kao i unutrašnje i spoljne faktore koji na njega utiču - odnosno njegov kontekst“, kaže Richard Jones. „To znači da najviše rukovodstvo mora da preuzme jasnu lidersku ulogu i da bude aktivno uključeno u implementaciju sistema te da obezbijedi njegovu integraciju sa drugim poslovnim sistemima“. Prema Jonesu, sistem mora biti proporcionalan profilu rizika i složenosti organizacije. Na primjer, u manjim organizacijama efektivno učešće radnika može se postići na direktniji i jednostavniji način. On takođe smatra da postoje i dodatni pokretači za poboljšanje. „Klijentske organizacije će sve više od svojih snabdjevača i pružalaca usluga zahtijevati da pokažu postojanje dobrog OH&S sistema, kako bi obezbijedili da su ti sistemi kompatibilni sa njihovim vlastitim sistemom“. Prevencija se isplati Dakle, koje obaveze preduzeća moraju ispuniti da bi zaštitila svoje zaposlenike? Poslodavci imaju obavezu da smanje izloženost svojih zaposlenika ili da im omoguće korištenje preventivnih vještina i alata za smanjenje rizika. Drugim riječima, prevencija se isplati. Stoga nije iznenađujuće što je slogan XXI svjetskog kongresa 2017 bio „Globalna vizija prevencije“. Prevencija, koja je ključna za rješavanje problema bezbjednosti radnika, smatra se efikasnijom (i jeftinijom) od liječenja i rehabilitacije. U skladu sa sloganom Svjetskog kongresa, ISO 45001 koristi pristup zasnovan na riziku u upravljanju OH&S sistemom. David Smith, predsjedavajući ISO/PC 283 koji je izradio standard ISO 45001, smatra da kompanije koje žele da se održe i dalje prosperiraju treba da obezbijede da upravljaju svim svojim rizicima. „OH&S je ključni aspekt kojim svako preduzeće mora proaktivno upravljati“, kaže on. „Osim dalekosežnih posljedica za ljude, loše upravljanje OH&S sistemom može imati i mnogo negativnih efekata na organizacije, kao što su gubitak

2/2018 14 GLASNIK BAS

kvalifikovanog osoblja, prekid aktivnosti, potraživanja, premije osiguranja, regulatorne mjere, narušavanje reputacije, gubitak investitora i, konačno, gubitak poslovanja“. Smith kaže da pristup zasnovan na riziku u upravljanju OH&S sistemom koji je sadržan u standardu ISO 45001 zagovara preventivi pristup OH&S-u kako bi se utvrdilo koje aktivnosti i procesi organizacije mogu nanijeti štetu ljudima koji tu rade ili trećoj strani (tj. posjetiocima, javnosti, itd.) te šta treba uraditi kako bi se ispunili svi uslovi za usklađivanje sa zakonskom regulativom. Dodao je da je utvrđivanje opasnosti na poslu preduslov za eliminisanje ili smanjenje onih koji predstavljaju značajan rizik. Stalna procjena rizika i mogućnosti je takođe zajednički element koji ovaj standard ima sa standardima ISO 9001 (upravljanje kvalitetom) i ISO 14001 (upravljanje zaštitom životne sredine), koji koriste sličan okvir zasnovan na riziku i modelu Plan-Do-Check-Act (Planiraj- uradi- provjeri- djeluj). „Efikasnom primjenom ovih mjera trebalo bi da se riješe pitanja koja mogu dovesti do dugoročnih zdravstvenih problema radnika i njihovog odsustva sa posla, kao i ona koja se odnose na povećanje broja nesreća“, kaže Smith. To je jedan od razloga zbog kojih se ISO 45001 smatra značajnim poboljšanjem u odnosu na standard OHSAS 18001, koji će biti zamijenjen novim ISO standardom nakon perioda od tri godine. Kultura preduzeća Naravno, u sve diskusije u vezi sa OH&S-om trebaju obavezno biti uključene i kompanije. Činjenica je da kada je jedan od njihovih zaposlenika povrijeđen, kompanija gubi iskustvo i vještine te osobe, odnosno radnu snagu. Pomnožite ovo sa više stotina (ili hiljada) zaposlenih i troškovi mogu postati poprilično ozbiljni. Idealno bi bilo da svako radno okruženje poboljšava naše zdravlje i olakšava nam život. Mnoge kompanije mogu i rade na tome, uključujući LEGO Group, kompaniju za proizvodnju igračaka za djecu čije je sjedište u Danskoj. Sa 16.836 zaposlenih (LEGO-ov godišnji izvještaj za 2016), kompanija prepoznaje značaj i vrijednost osiguranja zdravlja i bezbjednosti svojih zaposlenika, a uskoro će započeti tranziciju ka standardu ISO 45001. Sofka Ane Brændgaard, viši menadžer sistema upravljanja u kompaniji LEGO, objašnjava: „Mi želimo da dobijemo certifikat prema ISO-u 45001, jer se posebno nova poglavlja, koja se odnose na predanost rukovodstva i definisanje zainteresovanih strana, savršeno uklapaju u našu kompaniju i naš pristup prema svim zainteresovanim stranama. Već smo to primijenili na preispitivanje rukovodstva“. Ona tvrdi da će LEGO koristiti ISO 45001 na isti način kao i sve druge standarde: „Mi vidimo ISO standarde kao sredstvo koje nam omogućava da se fokusiramo na procese i našim kupcima i potrošačima pružimo prave vrijednosti“. Kao dio OH&S sistema, kompanija angažuje svoje zaposlenike na više načina, uključujući i formiranje proaktivne komisije za bezbjednost koja podiže svijest o pitanjima kao što su ergonomske opasnosti, kao i interni blog u kome zaposleni prijavljuju bezbjednosni rizik, sa poboljšanjima koja su uvedena kao odgovor na njihove izvještaje i sugestije. „Dobijanje certifikata prema standardu ISO 45001 pokazaće da ozbiljno shvatamo zdravlje i bezbjednost naših zaposlenika i svih onih koji rade u ime LEGO grupe, a to je u potpunosti u skladu sa okvirom LEGO brenda i njegovom posvećenošću partnerima, ljudima i planeti“, kaže Brændgaard. „Mi smo kompanija sa niskim rizikom i ne

GLASNIK BAS 15 2/2018

ugrožavamo zdravlje i bezbjednost, a ISO 45001 je jedan od alata koji ćemo koristiti kako bismo osigurali najbolje moguće uslove rada“. ISO 45001 usvaja strukturu na visokom nivou (Dodatak SL), što znači da ima istu strukturu kao i drugi ISO standardi za sisteme upravljanja, kao što su ISO 9001 i ISO 14001. Ovo će olakšati organizacijama, ukoliko to žele, da integrišu svoje povezane sisteme, bilo djelimično ili potpuno, jedne s drugima, na primjer, sistem za upravljanje kvalitetom, zaštitom životne sredine ili bezbjednosti sa sistemom upravljanja zdravljem i bezbjednosti. Upotreba zajedničkih procesa omogućava povećanje njihove efikasnosti. „Mogućnost rada sa tri standarda sa istom strukturom na visokom nivou i istim pristupom za nas predstavlja značajno poboljšanje“, objašnjava Brændgaard. „To što smo certifikovani u skladu sa sva tri standarda nam je ogromna olakšica, jer u osnovi imamo integrisani sistem upravljanja u kojem ne razlikujemo standarde, a kvalitet, zaštita životne sredine i procesi zaštite zdravlja i bezbjednosti su integrisani u naše poslovne procese“, kaže ona. Najbolji u svojoj klasi Zamislite da ste veliki broj godina posvetili unapređenju svojih profesionalnih vještina i sposobnosti, da bi vam se taj trud izjalovio u djeliću sekunde. To je otprilike ono što bi osjećali kada bi doživjeli nesreću na radnom mjestu. Međutim, značajno smanjenje povreda i profesionalnih bolesti nije lako. Zadatak može biti težak i ne može se ispuniti preko noći, ali progres je svakako moguće postići. Zagovornici standarda ISO 45001 takođe vjeruju da će organizacije koje implementiraju standard biti bolje pozicionirane da kontrolišu rizike u vezi sa problemima OH&S sistema, da poboljšaju svoje sveukupne bezbjednosne performanse i pruže čvrst dokaz kupcima i potrošačima o svojoj posvećenosti zdravlju i bezbjednosti svojih zaposlenika. Izgradnja OH&S sistema u trenutnom globalnom kontekstu je prilika, a ne teret. Preduzeća koja ovaj problem ozbiljno shvataju prenose poruku radnicima i zajednici da se njihovo vrijeme vrednuje i da je njihovo blagostanje bitno, kao i da su zaštićeni od gubitaka života, imovine pa čak i cjelokupnog poslovanja. Nema sumnje će se nesreće i dalje dešavati u budućnosti, ali zajedno možemo uspjeti da promijenimo taj trend i ograničimo njihovu pojavu. Smith je uvjeren da bi ISO 45001 trebao da nam svima pomogne da se osjećamo bezbjednije u pogledu zdravlja i blagostanja na radnom mjestu. „Novi standard ISO 45001 bi trebalo da poveća kredibilitet upravljanja OH&S sistemom“, kaže on. „Masovno usvajanje standarda bi trebalo da smanji broj užasnih primjera koji se objavljuju u medijima, a tiču se lošeg upravljanja OH&S sistemom koje je dovelo do smrtnih slučajeva, povreda i katastrofa većih razmjera“. Uz razumne mjere predostrožnosti i primjenu standarda ISO 45001, ubrzo bi svi mogli malo lakše disati na radnom mjestu.

2/2018 16 GLASNIK BAS

NOVOSTI

Tajna poslovnog uspjeha u novom ISO standardu Autor: Clare Naden Prosječan životni vijek preduzeća se smanjuje, a neka od njih su tu već stotinama godina. Kako opstati na tržištu u svijetu koji se brzo mijenja? Cilj novoobjavljenog standarda je odgovoriti na ovo pitanje. Prema Prognozi koorporativne dugovječnosti za 2018. godinu, do 2027. godine prosječan životni vijek kompanije prema indeksu Standard & Poor's 500 (S&P 500) - indeks od 505 akcija izdatih od 500 velikih kompanija s tržišnom kapitalizacijom od najmanje 6,1 milijardi dolara - iznosit će svega 12 godina. Nove tehnologije, ekonomski šokovi, neugodni konkurenti i neadekvatno predviđanje i priprema za buduće izazove su ključni razlozi za nestajanje kompanija. Novoobjavljeni standard ISO 9004, Upravljanje kvalitetom - Kvalitet organizacije - Uputstvo za postizanje održivog uspjeha, otkriva tajne i strategije nekih od najtrajnijih svjetskih kompanija kako bi se pomoglo drugim organizacijama da se pripreme za takve izazove, a da istovremeno optimiziraju svoje performanse. Charles Corrie, sekretar ISO-ovog komiteta koji je razvio ovaj standard, rekao je da on pomaže organizacijama ne samo da prežive, već i da postignu „održivi uspjeh“. „Često je poslovni neuspjeh posljedica neprilagođavanja promjenama na tržištu, konkurenciji ili novim tehnologijama“, rekao je on. „ISO 9004 se zasniva na strategiji, najboljoj praksi i iskustvu nekih od najuspješnijih svjetskih kompanija te pruža smjernice svim preduzećima, bez obzira na veličinu ili vrstu. Ovo podrazumijeva i predviđanje budućih izazova i kako ostvariti viši nivo performansi na tom putu“. Standard je revidirana verzija ISO 9004: 2009, izrađen na osnovu prethodnih smjernica kako bi se organizacijama pomoglo u poboljšanju njihovih ukupnih performansi pomoću oslobađanja potpunog potencijala njihovog sistema upravljanja kvalitetom. Standard će omogućiti organizacijama da pređu na sljedeći nivo ISO 9001 (sistemi upravljanja kvalitetom) obrađujući teme kao što su usaglašavanje i primjena strategije, politika i ciljeva unutar šireg konteksta vizije, misije, vrijednosti i kulture organizacije. ISO 9004 je izradio tehnički komitet ISO/TC 176, Upravljanje i osiguranje kvaliteta, Podkomitet SC 2, Sistemi kvaliteta, čiji sekretarijat drži BSI, član ISO-a iz Velike Britanije. Dostupan je preko Instituta za standardizaciju BiH ili putem ISO Storea.

GLASNIK BAS 17 2/2018

Doprinos ISO standarda Svjetskom danu zdravlja Autor: Clare Naden

Svjetski dan zdravlja, inicijativa Svjetske zdravstvene organizacije, ima slogan „Zdravlje za sve“, a novoformirani ISO komitet ima za cilj da doprinese ovoj temi. Zdravlje i pristup zdravstvenim uslugama, kvalitetna njega i sigurna medicinska praksa i oprema predstavljaju fundamentalno pravo svih nas širom svijeta. Pored toga, zdravlje i blagostanje su jedan od ciljeva održivog razvoja UN-a, u njihovoj mapi puta za poboljšanje života ljudi do 2030. godine. Svjetski dan zdravlja je dio aktivnosti Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da podrži države u postizanju univerzalne zdravstvene zaštite. Ne samo da je WHO jedan od naših ključnih partnera, već imamo više od 1 300 međunarodnih standarda u svim oblastima zdravstva, od javnog zdravlja i medicinskih sredstava do zdravstvene informatike i tradicionalnih lijekova. ISO-ov tehnički izvještaj ISO/TR 14639, Health informatics – capacity-based eHealth architecture roadmap, naprimjer, pruža najbolje prakse za implementaciju i korištenje informacionih i komunikacionih tehnologija, kao i okvir za nadležne iz oblasti zdravstva koji će se koristiti prilikom izgradnje arhitekture e-zdravstva, u cilju poboljšanja usluga javnog zdravstva. Pored toga, standardi kao što su ISO 13485, Medicinski uređaji - Sistemi za upravljanje kvalitetom - Zahtjevi za svrhe regulative, pomoći će da se osigura da medicinski aparati ispunjavaju sve regulatorne zahtjeve za kvalitet. Štaviše, nedavno je formiran novi ISO-ov tehnički komitet koji će pomoći u smanjenju ukupnih troškova brige u zdravstvenim ustanovama. Lee Webster, sekretar ISO/TC 304, Healthcare organization management, rekao je da je u toku izrada brojnih standarda koji će pomoći u poboljšanju efikasnosti zdravstvenih ustanova i smanjenju otpada. „Zdravstvene organizacije predstavljaju oko 10% do 20% globalnog BDP-a“, rekao je on, „a činjenica da njihove prakse upravljanja nisu standardizovane znači da ima prostora za poboljšanje, posebno na međunarodnom nivou“. „Nova serija standarda koja je u pripremi pomoći će smanjenju otpada, povećanju transparentnosti podataka i jačanju interdisciplinarne saradnje, što će omogućiti bolju zdravstvenu zaštitu po nižoj cijeni. Pored toga, nedavne studije ukazuju na to da su pacijenti zadovoljniji, a rezultati bolji u medicinskom okruženju kojim se dobro rukovodi. Samim tim svi su pobjednici“. Da biste saznali više o ISO međunarodnim standardima i zdravlju, posjetite našu internet stranicu i pogledajte našu brošuru.

2/2018 18 GLASNIK BAS

Igračke za djecu: Kladite se na sigurnost Autor:Clare Naden

Osigurati da djeca ne budu povrijeđena dok se igraju, fokus je ISO-ovog međunarodnog standarda za sigurnost igračaka, koji je upravo ažuriran kako bi se osiguralo da pokriva sve u vezi sa ovom temom. Napravljene za igru, dječije igračke obiluju potencijalnim skrivenim opasnostima: od oštrih ivica do kablova ili malih dijelova. Jednostavna igračka može prouzrokovati veliku štetu ako nije pravilno dizajnirana i proizvedena. Upravo je objavljena nova verzija ISO-ovog najpoznatijeg standarda za sigurnost igračaka kako bi se osiguralo da se sigurnost održava na nivou koji je neophodan u našem svijetu koji se stalno mijenja. ISO 8124-1, Sigurnost igračaka - Dio 1: Sigurnosni aspekti vezani za mehanička i fizička svojstva, definiše zahtjeve i metode ispitivanja za igračke namijenjene djeci mlađoj od 14 godina i obuhvata i razumni vijek trajanja igračke. Standard određuje prihvatljive kriterije za strukturne karakteristike igračaka, kao što su oblik, veličina i kontura, kao i aspekte koji su specifični za određene igračke. Također uključuje odgovarajuća upozorenja i uputstva za upotrebu. Christian Wetterberg, predsjedavajući tehničkog komiteta koji se bavi izradom ove serije, koji ima ogroman utjecaj širom svijeta, kaže da standard od 150 stranica pokriva širok spektar potencijalnih rizika, kao što su oštri vrhovi, mali dijelovi i maksimalne vrijednosti kinetičke energije za projektile. „ISO 8124 već igra važnu ulogu zbog svog utjecaja na zahtjeve za sigurnost igračaka u mnogim zemljama, tako da je veoma važno da bude što je moguće aktuelniji i relevantniji“, rekao je on. „Najnovije izdanje sadrži ažurirane definicije i zahtjeve za upozorenja, revidirane specifikacije koje obuhvataju niz materijala i dijelova, kao što su kablovi i trake, kao i dodavanje novih proizvoda kao što su jo-jo loptice“. ISO 8124-1 je jedan od najdužih i najdetaljnijih ISO standarda. Ostali standardi u ovoj seriji uključuju Dio 2 o zapaljivosti i Dio 4 za ljuljačke, tobogane i slične igračke. ISO 8124 izradio je ISO/TC 181, Sigurnost igračaka, čiji sekretarijat drži DS, članica ISO-a za Dansku. Serija je dostupna preko Instituta za standardizaciju BiH ili putem ISO Storea.

GLASNIK BAS 19 2/2018

Cablewire 2018 - IEEMA 8. međunarodna konferencija o kablovima i žicama Nju Delhi, Indija, od 23. do 24. augusta 2018. god. Ključni akteri će razmatrati međunarodne standarde, najnovija tehnološka dostignuća u vezi s prijenosom i komunikacijom, trendove dizajna, proizvodnje i testiranja, trendove rasta, instalacione prakse, pouzdanost električnih instalacija, sigurnost i još mnogo toga. http://events.ieema.org/EventHome.aspx?EventID=X84IQibygC4=

*****

Upravljanje obnovljivim i alternativnim izvorima energije Johanesburg, od 4. do 7. septembra 2018. / Singapur, od 6. do 9. novembra 2018. god. Na dnevnom redu: saznati o tržišnim okruženjima, faktorima projektnog rizika i izazovima integracije povezanim s masovnim prijelazom na obnovljivu energiju, procesom razvoja, investicionim zahtjevima, ekonomskim rizicima, identifikovanjem ključnih investicija, razvojem projekata, političkim rizicima i još mnogo toga.

http://www.infocusinternational.com/renewable/

*****

Međunarodni forum o obnovljivim izvorima energije Beč, Austrija, od 6. do 7. septembra 2018. god. Pridružite se stručnjacima i naučite o pristupu zelenim finansijama, ugovorima o kupovini obnovljivih izvora energije, ulaganjima u obnovljive izvore energije u Evropi u biomasu i još mnogo toga.

http://ict-solutions-hu.com/international-renewable-energy-forum/

*****

Afrička konferencija Sedmica električne energije 2018 Johanezburg, od 10. do 14. septembra 2018. god. Pridružite se ključnim akterima u afričkoj industriji energije i saznajte o najnovijim pitanjima / trendovima, ulogama regulatora, vladinim politikama, tehnološkim razvojima, finansiranju projekata, energetskoj efikasnosti i još mnogo toga.

http://www.power-week.com/Africa/

*****

2/2018 20 GLASNIK BAS

Analitika mreže Evropa 2018 London, UK, od 25. do 27. septembra 2018. god. Više od 120 stručnjaka će razgovarati o integraciji starijih sistema, novim okvirima za upravljanje podacima, naprednom čišćenju podataka, pristupima standardizaciji / strukturisanju u vezi s kvalitetom podataka / dosljednosti, analizom podataka za pametne komunalne kompanije i još mnogo toga.

https://www.gridanalytics-europe.com/

ETSI MEC (Multi-Access Edge Computing) Hakaton Berlin, Njemačka, od 18. do 19. septembra 2018. god. ETSI, sa svojim partnerima, organizuje 1. ETSI MEC Hakaton u Berlinu tokom MEC Kongresa koji kompanija Knect365 organizuje od 18. do 20. septembra 2018. godine. http://www.etsi.org/news-events/events/1302-1st-etsi-mec-hackathon

*****

Podsticanje ICT poslovanja i inovacija: sveobuhvatan pristup obrazovanju u standardizaciji Sofija Antipolis, Francuska, od 4. do 5. oktobra 2018. god. ETSI sa zadovoljstvom objavljuje predstojeću konferenciju pod nazivom „Podsticanje ICT poslovanja i inovacija: sveobuhvatan pristup obrazovanju u standardizaciji“, koja će se održati od 4. do 5. oktobra 2018. godine u ETSI-ju, Sofija Antipolis, Francuska. http://www.etsi.org/news-events/events/1275-2018-10-boosting-ict-business-and-innovation-a-comprehensive-approach-to-standardization-education

*****

UCAAT 2018 – ETSI-jeva korisnička konferencija o naprednom automatizovanom ispitivanju Pariz, Francuska, od 16. do 18. oktobra 2018. god. UCAAT je ETSI-jeva godišnja konferencija posvećena svim aspektima automatizovanog ispitivanja. UCAAT 2018 će se održati od 16. do 18. oktobra 2018. godine u Parizu, u Francuskoj. http://www.etsi.org/news-events/events/1269-ucaat-2018-etsi-user-conference-on-advanced-automated-testing

*****

GLASNIK BAS 21 2/2018

ETSI IoT Sedmica 2018 ETSI, Sofija Antipolis, Francuska, od 22. do 26. oktobra 2018. god. ETSI IoT Sedmica, nastavak naše izuzetno uspješne serije M2M/IoT radionice, postala je događaj kojem moraju prisustvovati svi koji su uključeni u IoT i koji cijene vrijednost tehnologija koje je omogućila upotreba standarda. Događaju bi trebalo prisustvovati osoblje tehničkog planiranja i razvoja, istraživanja i inovacija, bez obzira na to jeste li uključeni u ICT standarde ili ste jednostavno korisnik IoT-a. http://www.etsi.org/news-events/events/1294-iot-week-2018

Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine je usvojio sljedeće standarde metodom prijevoda u periodu od 1. 4. 2018. do 30. 6. 2018: Putem Tehničkog komiteta BAS/TC 3, Upravljanje kvalitetom i osiguranje kvaliteta, preuzeti su sljedeći standardi: BAS EN ISO/IEC 17011:2018, Ocjenjivanje usaglašenosti – Opšti zahtjevi za akreditaciona tijela koja akredituju tijela za ocjenjivanje usaglašenosti. Standard je preuzet metodom prijevoda međunarodnog standarda ISO/IEC 17011:2017, Conformity assessment – Requirements for accreditation bodies accrediting conformity assessment bodies.Ovo je treće izdanje bosanskohercegovačkog standarda. Ovaj standard specificira zahtjeve u pogledu kompetentnosti, dosljednog rada i nepristrasnosti akreditacionih tijela koja ocjenjuju i akredituju tijela za ocjenjivanje usklađenosti. Međunarodni forum za akreditaciju (IAF) i Međunarodna organizacija za akreditaciju laboratorija (ILAC) razvili su tranzicioni plan kako bi osigurali da sva tijela za akreditovanje koja su potpisnici IAF MLA i ILAC MRA pređu na ISO/IEC 17011:2017 u roku od tri godine od dana objavljivanja. Bоsаnskоhеrcеgоvаčki stаndаrd BAS EN ISO/IEC 17011:2018 pripremila je Radna grupa BAS/TC 3/WG 1, Ocjenjivanje usklađenosti, a prihvatio Tehnički komitet BAS/TC 3, Upravljanje kvalitetom i osiguranje kvaliteta.

BAS EN ISO/IEC 17025:2018, Opšti zahtjevi za kompetentnost ispitnih i kalibracionih laboratorija. Standard je preuzet metodom prijevoda međunarodnog standarda ISO/IEC 17025:2017, General requirements for the competence of testing and calibration laboratories. Ovo je treće izdanje bosanskohercegovačkog standarda.

2/2018 22 GLASNIK BAS

Ovaj standard specificira opće zahtjeve za kompetentnost, nepristrasnost i konzistentan rad ispitnih i kalibracionih laboratorija i može se primjenjivati na sve organizacije koje obavljaju laboratorijske aktivnosti. Također, koristi se za potvrđivanje ili priznavanje kompetentnosti ispitnih i kalibracionih laboratorija. Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) objavila је 30. 11. 2017. godine treće izdanje standarda ISO/IEC 17025:2017 i odlukom (ILAC Resolution GA 20.15) iz 2016. godine za primjenu navedenog standarda propisan je prijelazni period od tri godine od datuma objavljivanja nove verzije. Bоsаnskоhеrcеgоvаčki stаndаrd BAS EN ISO/IEC 17025:2018 pripremila je Radna grupa BAS/TC 3/WG 1, Ocjenjivanje usklađenosti, a prihvatio Tehnički komitet BAS/TC 3, Upravljanje kvalitetom i osiguranje kvaliteta.

Putem Tehničkog komiteta BAS/TC 25, Tehnologija zaštite zdravlja, preuzet je standard BAS EN ISO 15189:2018, Medicinski laboratoriji - Zahtjevi za kvalitet i kompetentnost. Treće izdanje međunarodnog/evropskog standarda BAS EN ISO 15189:2018 prevedeno je na jedan od službenih jezika u BiH, a specificira zahtjeve za kvalitet i kompetentnost u medicinskim laboratorijama. Medicinske laboratorije mogu koristiti ovaj standard u razvoju vlastitih sistema upravljanja kvalitetom i ocjeni kompetentnosti rada. Također, može se primijeniti za potvrdu ili prepoznavanje kompetentnosti medicinskih laboratorija od strane korisnika usluga laboratorije, regulatornih tijela i tijela za akreditiranje.

GLASNIK BAS 23 2/2018

Putem Tehničkog komiteta BAS/TC 27, Rudarstvo, pripremljena su druga izdanja niže navedenih izvornih BAS standarda: BAS 1003:2018, Metode uzimanja uzoraka uglja za utvrđivanje eksplozivnih osobina ugljene prašine Ovim standardom se utvrđuju metode uzimanja uzoraka uglja za utvrđivanje eksplozivnih osobina ugljene prašine pri izradi istražnih bušotina, istražnih rudarskih radova, otvaranja novih slojeva (blokova) i otkopnih revira. BAS 1026:2018, Čvrsta mineralna goriva – Mješavina uglja za koksovanje Ovim standardom utvrđuju se karakteristike i uslovi kvaliteta mješavine uglja za koksovanje, namijenjenog za dobijanje livačkog i metalurškog koksa. BAS 1037:2018, Čvrsta mineralna goriva – Ugalj za upotrebu u domaćinstvu – Klasifikacija i tehnički uslovi Ovim standardom se utvrđuju klasifikacija i tehnički uslovi za ugalj koji se koristi u domaćinstvima kao čvrsto gorivo. BAS 1038:2018, Čvrsta mineralna goriva – Ugalj za upotrebu u industriji – Klasifikacija i tehnički uslovi Ovim standardom se utvrđuju klasifikacija i tehnički uslovi za ugalj koji se koristi u industrijskim kotlovskim postrojenjima kao čvrsto gorivo. BAS 1039:2018, Čvrsta mineralna goriva – Ugalj za upotrebu u termoelektranama – Klasifikacija i tehnički uslovi Ovim standardom se utvrđuju klasifikacija i tehnički uslovi uglja za upotrebu u termoelektranama. BAS 1040:2018, Čvrsta mineralna goriva – Metalurški koks Ovim standardom se utvrđuju karakteristike i uslovi kvaliteta metalurškog koksa. BAS 1041:2018, Čvrsta mineralna goriva – Livački koks Ovim standardom se utvrđuju karakteristike i uslovi kvaliteta livačkog koksa. BAS 1042:2018, Čvrsta mineralna goriva – Briket tvrdog uglja i antracita Ovim standardom se utvrđuju karakteristike briketa iz tvrdog uglja za industriju i domaćinstvo. BAS 1043:2018, Čvrsta mineralna goriva – Briket mrkog uglja i lignita Ovim standardom se utvrđuju karakteristike briketa iz mrkog uglja i lignita za industriju i domaćinstvo

2/2018 24 GLASNIK BAS

Putem Tehničkog komiteta BAS/TC 42, Drvo i proizvodi od drveta, metodom prijevoda, preuzeti su sljedeći standardi: BAS EN 1729-1:2018, Namještaj – Stolice i stolovi za odgojno-obrazovne ustanove – Dio 1: Funkcionalne dimenzije. Ovo je treće izdanje standarda. Standard BAS EN 1729-1:2018 propisuje funkcionalne dimenzije i označavanje svih stolica, stolica bez naslona i stolova za opće edukativne svrhe u obrazovnim institucijama, uključujući fiksne i podesive stolice i stolove. Primjenjuje se i na netapecirane i tapecirane stolice i stolice bez naslona, kao i na nerotirajuće i rotirajuće stolice. Primjenjuje se na namještaj koji se upotrebljava za laptop kompjutere ili prenosive uređaje. Ne primjenjuje se na sjedišta spojena u redove ili radne stanice s posebnom namjenom. Ne primjenjuje se na namještaj koji koriste učitelji/nastavnici. BAS EN 1729-2+A1:2018, Namještaj – Stolice i stolovi za odgojno-obrazovne ustanove – Dio 2: Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja. Ovo je četvrto izdanje standarda. Standard BAS EN 1729-2+A1:2018 propisuje sigurnosne zahtjeve i metode ispitivanja za stolice i stolove za opće obrazovne svrhe u obrazovnim institucijama. Odnosi se na namještaj koji se upotrebljava za laptop kompjutere ili prenosive uređaje, ali ne i za radne stanice s posebnom namjenom, npr. laboratorije, sjedišta spojena u redove i radionice. Aneks A (normativni) obuhvata stolice s jednim nagibom i pridružene stolove.

Aneks B (normativni) obuhvata visoke stolice s dvostrukim nagibom i pridružene stolove.

Aneks C (normativni) obuhvata visoke stojeće stolove.

Aneks D (normativni) obuhvata visoke stolice i pridružene stolove.

Aneks E (normativni) obuhvata stolice bez naslona i pridružene radne površine.

Aneks F (normativni) obuhvata metode mjerenja.

Aneks G (informativni) obuhvata vodič za oznake veličina za podesive stolice i stolove.

Aneks H (informativni) obuhvata vodič za kalkulaciju visina dvostruko nagnutih stolica i pridruženih stolova.

Aneks I (informativni) obuhvata obrazloženje za funkcionalne dimenzije.

Izvorne tekstove evropskih standarda priprеmiо је Tehnički komitet CEN/TC 207, Furniture, čiji je sekretarijat pod nadležnošću UNI-ja.

GLASNIK BAS 25 2/2018

Putem Tehničkog komiteta BAS/TC 58, Projektovanje građevinskih konstrukcija – Eurokod EN 1990, eurokodovi 1,7,8 i 9, preuzeti su sljedeći standardi BAS EN 1991-1-3/NA:2018 Evrokod 1: Dejstva na konstrukcije - Dio 1-3: Opšta dejstva - Opterećenje od snijega – Nacionalni dodatak Ovaj izvorni bosanskohercegovački standardizacijski dokument, prvo izdanje, određuje vrijednosti nacionalnih parametara ili određenih postupaka proračuna koji će se upotrebljavati prilikom proračuna zgrada i inženjerskih građevina koje se grade u Bosni i Hercegovini i omogućuje primjenu standarda BAS EN 1991-1-3:2015, Evrokod 1: Dejstva na konstrukcije - Dio 1-3: Opšta dejstva - Opterećenje od snijega. Kao sastavni dio ovog izvornog bosanskohercegovačkog standardizacijskog dokumenta za primjenu standarda BAS EN 1991-1-3:2015 izrađena je interaktivna karta opterećenja snijegom na tlo u Bosni i Hercegovini. Karta je dostupna na http://www.eurokodovi.ba/. Ovaj bosanskohercegovački standardizacijski dokument pripremio je Tehnički komitet BAS/TC 58, Projektovanje građevinskih konstrukcija – Eurokod EN 1990, eurokodovi 1, 7, 8 i 9. BAS EN 1991-1-3/A1:2018 Evrokod 1: Dejstva na konstrukcije - Dio 1-3: Opšta dejstva - Opterećenje od snijega, prvo izdanje, prijevod je engleske verzije amandmana EN 1991-1-3:2003/A1:2015 na srpski jezik. BAS EN 1999-1-1:2018 Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija – Dio 1-1: Opća pravila prijevod je engleske verzije standarda EN 1999-1-1:2007 s uključenim amandmanima A1 iz 2009. godine i A2 iz 2013. godine. EN 1999-1-1 sadržava osnovna pravila proračuna konstrukcija izrađenih od aluminijskih legura i ograničene smjernice za lijevane legure. BAS EN 1999-1-2:2018 Eurokod 9: Projektovanje aluminijskih konstrukcija – Dio 1-2: Proračun konstrukcija na djelovanje požara, drugo izdanje, prijevod je engleske verzije standarda EN 1999-1-2:2007 s uključenom amandmanskom korekcijom AC iz 2009. godine. Standard EN 1999-1-2 se bavi proračunom aluminijskih konstrukcija u incidentnim situacijama izloženosti požaru i namijenjen je za korištenje zajedno s EN 1999-1-1 i EN 1991-1-2. Ovaj standard se bavi samo pasivnim metodama zaštite od požara, dok aktivne metode nisu obrađene. EN 1999-1-2 se primjenjuje na aluminijske konstrukcije za koje se zahtijeva da ispune funkciju nosivosti ukoliko su izložene požaru, u smislu izbjegavanja prijevremenog kolapsa konstrukcije. BAS EN 1999-1-3:2018 Eurokod 9: Projektovanje aluminijskih konstrukcija – Dio 1-3: Konstrukcije osjetljive na zamor prijevod je engleske verzije standarda EN 1999-1-3:2007 s uključenim amandmanom A1 iz 2011. godine. EN 1999-1-3 daje osnove za proračun konstrukcija od legura aluminija s obzirom na granično stanje loma uzrokovano zamorom. Ovaj standard daje pravila za: proračun na sigurni vijek trajanja; proračun s obzirom na dopušteno opterećenje; te proračun potpomognut ispitivanjem. EN 1999-1-3 je namijenjen da se koristi zajedno sa EN 1090-3. Standard EN 1999-1-3 ne pokriva posude ili cijevi pod pritiskom. BAS EN 1999-1-4:2018 Evrokod 9 – Projektovanje aluminijumskih konstrukcija – Dio 1-4: Hladno oblikovani konstrukcioni limovi, drugo izdanje, prijevod je engleske verzije standarda EN 1999-1-4:2007 s uključenom amandmanskom korekcijom AC iz 2009. godine i amandmanom A1 iz 2011. godine. EN 1999-1-4 daje proračunske zahtjeve za hladno oblikovane trapezoidne aluminijske limove. Primjenjuje se na hladno oblikovane aluminijske proizvode izrađene od toplo valjanih ili hladno valjanih limova ili traka koje su hladno oblikovane procesima kao što su hladno valjanje ili presovanje. Također su date metode za stressed-skin proračun aluminijskih limova kao konstrukcione dijafragme. Ovaj dio se ne odnosi na hladno oblikovane aluminijske profile kao što su C-, Z- itd. profili niti na hladno oblikovane i zavarene kružne ili pravougaone šuplje presjeke. EN 1999-1-4 daje metode projektovanja putem proračuna i projektovanja putem ispitivanja. Standard EN 1999-1-4 ne pokriva raspored opterećenja za opterećenja nastala tokom izvođenja i održavanja.

2/2018 26 GLASNIK BAS

BAS EN 1999-1-5:2018 Evrokod 9 - Projektovanje aluminijumskih konstrukcija – Dio 1-5: Ljuske prijevod je engleske verzije standarda EN 1999-1-5:2007 s uključenom amandmanskom korekcijom AC iz 2009. godine. Standard EN 1999-1-5 se odnosi na projektovanje alumijskih konstrukcija, ukrućenih ili neukrućenih, koje imaju oblik rotacionih ljuski ili kružnih ploča samonosivih konstrukcija. Odredbe EN 1999-1-5 odnose se na osnosimetrične ljuske (cilindre, kupe, lopte) i srodne kružne i prstenaste ploče i grede prstenastih presjeka i meridijalnih ukrućenja tamo gdje čine dio kompletne konstrukcije. Pojedinačne panelne ljuske (cilindrične, konusne ili sferne) nisu posebno obrađene standardom EN 1999-1-5. Međutim, njegove odredbe se mogu primijeniti ukoliko se u obzir pravilno uzmu odgovarajući granični uslovi. Predviđeno je da se odredbe EN 1999-1-5 primjenjuju u temperaturnim granicama definisanim u EN 1999-1-1. Standard EN 1999-1-5 ne pokriva aspekte curenja. Putem Tehničkog komiteta BAS/TC 61, Projektovanje građevinskih konstrukcija – Eurokodovi 2,4 i 6, preuzeti su sljedeći standardi BAS EN 1994-1-1:2018 Eurokod 4: Projektovanje spregnutih konstrukcija od čelika i betona – Dio 1-1: Opća pravila i pravila za zgrade, drugo izdanje, prijevod je engleske verzije standarda EN 1994-1-1:2004 s uključenom amandmanskom korekcijom AC iz 2009. godine. Dio 1-1 Eurokoda 4 daje opću osnovu za projektovanje spregnutih konstrukcija, kao i posebna pravila za zgrade. BAS EN 1994-1-2:2018 Eurokod 4: Projektiranje spregnutih čelično-betonskih konstrukcija – Dio 1-2: Opća pravila – Projektiranje konstrukcija na djelovanje požara, drugo izdanje, prijevod je engleske verzije standarda EN 1994-1-2:2005 s uključenom amandmanskom korekcijom AC iz 2008. godine i amandmanom A1 iz 2014. godine. Standard EN 1994-1-2 obrađuje proračun spregnutih čelično-betonskih konstrukcija za vanrednu situaciju izloženosti požaru, a predviđen je za upotrebu zajedno s EN 1994-1-1 i EN 1991-1-2. Ovaj dio obrađuje samo pasivne metode požarne zaštite, dok aktivne mjere nisu obuhvaćene. EN 1994-1-2 primjenjuje se na spregnute čelično-betonske konstrukcije od kojih se zahtijeva ispunjavanje određenih funkcija kad su izložene požaru, i to:

- izbjegavanje preranog rušenja konstrukcije (funkcija nosivosti);

- ograničavanje širenja požara (plamena, vrućih gasova, prekomjerne toplote) izvan predviđenih područja (razdjelna funkcija).

Metode navedene u ovom standardu primjenjive su na vrste konstrukcijskih čelika S235, S275, S355, S420 i S460 iz EN 10025, EN 10210-1 i EN 10219-1. BAS EN 1994-1-2 ne obuhvata proračun spregnutih konstrukcija s betonima klase čvrstoće manje od C20/25 i LC20/22 i više od C50/60 i LC50/55. BAS EN 1994-2:2018 Evrokod 4 - Projektovanje spregnutih konstrukcija od čelika i betona - Dio 2: Opšta pravila i pravila za mostove, drugo izdanje, prijevod je engleske verzije standarda EN 1994-2:2005 s uključenom amandmanskom korekcijom AC iz 2008. godine. Dio 2 Eurokoda 4 daje pravila za projektovanje spregnutih mostova od čelika i betona ili elemenata mostova, kao dodatak općim pravilima u EN 1994-1-1. Ovješeni mostovi nisu u potpunosti pokriveni ovim dijelom. Putem Tehničkog komiteta BAS/TC 62, Projektovanje građevinskih konstrukcija – Eurokodovi 3 i 5, preuzeti su sljedeći standardi BAS EN 1993-1-10:2018, Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija - Dio 1-10: Žilavost materijala i svojstva po debljini, drugo izdanje, prijevod je engleske verzije standarda EN 1993-1-10:2005 s uključenom amandmanskom korekcijom AC iz 2009. godine. BAS EN 1993-1-10 sadrži uputstva za proračun pri izboru čelika u pogledu žilavosti i svojstava po debljini zavarenih elemenata kod kojih postoji značajan rizik od lamelarnog cijepanja tokom proizvodnje. Dio 2 se

GLASNIK BAS 27 2/2018

primjenjuje na čelike kvaliteta od S 235 do S 690, dok se dio 3 primjenjuje samo na čelike kvaliteta S 235 do S 460. BAS EN 1993-1-11:2018, Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija - Dio 1-11: Proračun konstrukcija s vlačnim dijelovima, drugo izdanje, prijevod je engleske verzije standarda EN 1993-1-11:2006 s uključenom amandmanskom korekcijom AC iz 2009. godine. Standard BAS EN 1993-1-11 sadrži pravila proračuna konstrukcija s čeličnim zategnutim dijelovima koji su zbog svojih spojeva s konstrukcijom prilagodljivi i zamjenjivi. On također daje i pravila za određivanje tehničkih zahtjeva za prefabrikovane zategnute dijelove pri ocjenjivanju njihove sigurnosti, upotrebljivosti i trajnosti. BAS EN 1993-1-12:2018, Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija - Dio 1-12: Dodatna pravila za proširenje EN 1993 na čelike kvalitete do S700, drugo izdanje, prijevod je engleske verzije standarda EN 1993-1-10:2007 s uključenom amandmanskom korekcijom AC iz 2009. godine. Standard BAS EN 1993-1-12 daje pravila koja se mogu upotrijebiti zajedno s dijelovima 1-1 do 1-11, dijelom 2, dijelovima 3-1 i 3-2, 4-1 do 4-3, te dijelovima 5 i 6 standarda BAS EN 1993, čime se omogućava da se čelične konstrukcije projektuju s čelicima čiji je kvalitet veći od S460 pa do S700. BAS EN 1993-1-8:2018, Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija - Dio 1-8: Projektiranje priključaka, drugo izdanje, prijevod je engleske verzije standarda EN 1993-1-8:2005 s uključenom amandmanskom korekcijom AC iz 2009. godine. BAS EN 1993-1-8 daje metode proračuna za projektovanje priključaka koji podliježu pretežno statičkom opterećenju upotrebom čelika klasa S235, S275, S355, S420, S450 i S460. BAS EN 1993-1-9: 2018, Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija - Dio 1-9: Zamor, drugo izdanje, prijevod je engleske verzije standarda EN 1993-1-9:2005 s uključenom amandmanskom korekcijom AC iz 2009. godine. BAS EN 1993-1-9 daje metode ocjenjivanja otpornosti na zamor elemenata, spojeva i priključaka izloženih opterećenju koje prouzrokuje zamor. Ove metode su izvedene iz ispitivanja zamora na ispitnim uzorcima u velikom mjerilu, što uključuje utjecaje geometrijskih i konstrukcijskih imperfekcija zbog proizvodnje materijala i izvođenja (npr. utjecaj dopuštenih odstupanja i zaostalih naprezanja zbog zavarivanja). Metode ocjenjivanja navedene u ovom dijelu mogu se primijeniti na sve kvalitete konstrukcijskih čelika, nehrđajuće čelike i nezaštićene čelike otporne na atmosfersku koroziju, osim ako nije drukčije napomenuto u tabelama s kategorijama detalja. Ovaj se dio primjenjuje samo na materijale koji su u skladu sa zahtjevima za žilavost iz EN 1993-1-10. BAS EN 1993-2:2018, Eurokod 3: Projektovanje čeličnih konstrukcija - Dio 2: Čelični mostovi, drugo izdanje, prijevod je engleske verzije standarda EN 1993-2:2006 s uključenom amandmanskom korekcijom AC iz 2009. godine. BAS EN 1993-2 daje opće osnove za statički proračun čeličnih mostova i čeličnih dijelova spregnutih mostova. Ovaj evropski standard se bavi pitanjima otpornosti, upotrebljivosti i trajnosti konstrukcija mosta. BAS EN 1993-3-1:2018, Eurokod 3: Projektovanje čeličnih konstrukcija – Dio 3-1: Tornjevi, jarboli i dimnjaci – Tornjevi i jarboli, drugo izdanje, prijevod je engleske verzije standarda EN 1993-3-1:2006 s uključenom amandmanskom korekcijom AC iz 2009. godine. BAS EN 1993 primjenjuje se za proračun konstrukcija rešetkastih tornjeva i jarbola učvršćenih pomoću užadi, kao i za proračun ovog tipa konstrukcija na koje se oslanjaju prizmatični, cilindrični ili drugi elementi širokih vertikalnih strana. Odredbe za užad u konstrukcijama učvršćenim pomoću užadi, uključujući dimnjake učvršćene užadima, date su u EN 1993-1-11, a u ovom dijelu su dopunjene. Odredbe iz ovog dijela EN 1993 dopunjavaju one koje su date u dijelu 1.

2/2018 28 GLASNIK BAS

BAS EN 1993-3-2:2018, Eurokod 3: Projektovanje čeličnih konstrukcija – Dio 3-2: Tornjevi, stubovi i dimnjaci – Dimnjaci, drugo izdanje, prijevod je engleske verzije standarda EN 1993-3-2:2006. BAS EN 1993-3-2 primjenjuje se za proračun konstrukcija vertikalnih čeličnih dimnjaka kružnog ili konusnog presjeka. Uključuje konzolne dimnjake, dimnjake oslonjene na međunivoima ili učvršćene pomoću užadi. Odredbe ovoga dijela dopunjavaju one koje su date u dijelu 1.1 u EN 1993. Ovaj dio bavi se samo zahtjevima za otpornost (čvrstoća, stabilnost i zamor) čeličnih dimnjaka. BAS EN 1993-4-1:2018 Evrokod 3: Projektovanje čeličnih konstrukcija - Dio 4-1: Silosi prijevod je engleske verzije standarda EN 1993-4-1:2007 s uključenom amandmanskom korekcijom AC iz 2009. godine. Ovaj dio Eurokoda 3 daje principe i pravila primjene proračuna konstrukcija čeličnih slobodnostojećih ili oslonjenih silosa kružnog ili pravougaonog tlocrtnog oblika i odnosi se samo na zahtjeve za otpornost i stabilnost čeličnih silosa. Dio 4-1 ne obuhvata: otpornost na požar; silose s unutrašnjim podjelama i unutrašnjim konstrukcijama; silose kapaciteta manjeg od 100 kN (10 tona); slučajeve za koje su neophodne posebne mjere ograničenja posljedica incidenata. BAS EN 1993-4-2:2018 Evrokod 3: Projektovanje čeličnih konstrukcija - Dio 4-2: Rezervoari prijevod je engleske verzije standarda EN 1993-4-2:2007 s uključenom amandmanskom korekcijom AC iz 2009. godine. Dio 4-2 Eurokoda 3 daje principe i pravila primjene proračuna konstrukcija vertikalnih cilindričnih i pravougaonih nadzemnih čeličnih rezervoara za skladištenje tečnih proizvoda određenih karakteristika, a odnosi se samo na zahtjeve za otpornost i stabilnost čeličnih rezervoara. Ovim dijelom nisu obuhvaćeni: plutajući krovovi i plutajući pokrovi, kao ni otpornost na požar, dok su tlocrtno kružni rezervoari obuhvaćeni ovim standardom ograničeni na osnosimetrične konstrukcije, iako mogu biti izloženi nesimetričnim dejstvima, a mogu biti oslonjeni nesimetrično. BAS EN 1993-4-3:2018 Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – Dio 4-3: Cjevovodi, drugo izdanje, prijevod je engleske verzije standarda EN 1993-4-3:2007 s uključenom amandmanskom korekcijom AC iz 2009. godine. Standard BAS EN 1993-4-3 daje principe i pravila primjene proračuna konstrukcija cilindričnih čeličnih cjevovoda za transport tečnosti ili gasa ili mješavina tečnosti i gasa pri temperaturi okoline, koji nisu obrađeni u drugim evropskim standardima koji obuhvataju posebne primjene. Posebno je namijenjen za upotrebu za ukopane cjevovode u naseljenim i nenaseljenim područjima, te ukopane cjevovode koji prelaze nasipe, saobraćajne ceste, pruge i kanale. Ovaj standard određuje zahtjeve koji se odnose na svojstva materijala ploča i šavova, u smislu čvrstoće i duktilnosti. Područje primjene ovog standarda ograničeno je na kvalitete čelika gdje određena minimalna granica razvlačenja ne prelazi 700 N/mm

2.

BAS EN 1993-5:2018 Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – Dio 5: Piloti i žmurje, drugo izdanje, prijevod je engleske verzije standarda EN 1993-5:2007 s uključenom amandmanskom korekcijom AC iz 2009. godine. Dio 5 iz EN 1993 daje principe i pravila primjene za konstrukcijski proračun pilota i žmurja izrađenih od čelika. Također daje primjere detalja za temelje i konstrukcije potpornih zidova. Područje primjene obuhvaća: temeljenja na čeličnim pilotima za inženjerske građevinske objekte na kopnu ili u vodi; privremene ili trajne konstrukcije potrebne za izvedbu čeličnog žmurja; te privremene ili trajne potporne konstrukcije koje se sastoje od čeličnog žmurja, uključujući sve vrste kombiniranih zidova. BAS EN 1993-6.2018 Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija – Dio 6: Konstrukcije kranskih staza, drugo izdanje, prijevod je engleske verzije standarda EN 1993-6:2007 s uključenom amandmanskom korekcijom AC iz 2009. godine.

GLASNIK BAS 29 2/2018

Standard BAS EN 1993-6 daje pravila za projektovanje pri proračunu konstrukcija kranskih staza i ostalih konstrukcija na koje se oslanjaju kranovi. Standard obuhvata staze mosnih kranova u zgradama i vanjske kranske staze, uključujući kranske staze za pomične mosne kranove (oslonjene na gornju stranu kranskih greda ili zavješene ispod kranskih greda), kao i jednošinski sklop vitla.

OSTALE VIJESTI IZ BAS-a

Sedma balkanska konferencija o standardizaciji

Od 16. do 18. maja u Sofiji je održana Sedma balkanska konferencija o standardizaciji, čiji je domaćin bio Bugarski institut za standardizaciju (BDS). Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine predstavljali su Aleksandar Cincar, direktor Instituta i Borislav Kraljević, zamjenik direktora Instituta. Više na: http://www.bas.gov.ba/pages/page_6621.html

Konferencija „Trenutni status i daljnji razvoj eurokodova na području Zapadnog Balkana“

Dana 29. maja 2018. godine održana je konferencija „Trenutni status i daljnji razvoj eurokodova na području Zapadnog Balkana” koju je organizovao Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine (BAS) u saradnji s Češkom kancelarijom za standarde, metrologiju i ispitivanja, a uz podršku Češke razvojne agencije. Više na: http://www.bas.gov.ba/pages/page_6625.html

2/2018 30 GLASNIK BAS

Seminar: „Zahtjevi za rad različitih tijela koja obavljaju kontrolisanje prema ISO/IEC 17020:2012“

Privredna komora Republike Srpske u saradnji s Institutom za standardizaciju Bosne i Hercegovine, Republičkim zavodom za standardizaciju i metrologiju Republike Srpske i Institutom za standardizaciju Srbije od 7. do 8. juna 2018. godine u Banjoj Luci organizovala je seminar „Zahtjevi za rad različitih tijela koja obavljaju kontrolisanje prema ISO/IEC 17020:2012“. Više na: http://www.bas.gov.ba/pages/page_6628.html

14. GODIŠNJI SASTANAK CEN-a I CENELEC-a Od 20. do 22. juna 2018. godine u slovenačkom alpskom odmaralištu Bled održan je 14. godišnji sastanak Evropskog komiteta za standardizaciju (CEN) i Evropskog komiteta za standardizaciju u elektrotehnici (CENELEC). Domaćin sastanka bio je Slovenački institut za standarde (SIST). Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine predstavljali su Aleksandar Cincar, direktor Instituta i Borislav Kraljević, zamjenik direktora. Više na: http://www.bas.gov.ba/pages/page_6635.html