Upload
plenumsa
View
239
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
neformalno ulično glasilo plenuma i demonstracija. share please
Citation preview
GLAS SLOBODEgrađana i građanki Sarajeva broj 7, 31. mart 2014
Nastavlja se potpisivanja peticije podrške. Vratite nam Dom mladih! 9. aprila građani i građanke devet gradova dolaze u
Sarajevo
SVI NA PLATO! SVI NA PLENUM! Srijeda 2. april,17:30 Dom mladih
Potpisi za podršku protestima i građani‐
ma skupljaju se već danima i na ulicama
Sarajeva, a oko 5.000 građana dalo je po‐
dršku i ovoj akciji.
Građani za ovu sedmicu najavljuju i
druge akcije kojima nastavljaju BITKU
ZA DOM MLADIH.
"Pozivamo vlasti da građankama i
građanima Sarajeva vrate ono što je nji‐hovo – javni prostor Doma mladih Sk‐enderija. Smatramo da je krajnje vrijeme
da izađu pred Plenum i podnesu izvještaj
o onom što su uradili na osnovu zahtjeva
koji su im upućeni".
Zajedno do pobjede!
U nerednim danima očekuju se ulične
akcije i nastavak potpisivanja peticije za
podršku sarajevskim protestima i plenu‐
mu koje vlasti uporno pokušavaju op‐
struirati.
Nakon što su vlasti Kantona Sarajevo
(KS) odlučile da zabrane okupljanje i rad
Plenuma u Domu mladih, građani su
krenuli u akciju vraćanja prostora koji
oni plaćaju i koji im pripada. Grupa in‐
telektualaca, profesora, kulturnih radni‐
ka, novinara, aktivista, građana i građan‐
ki Sarajeva, pokrenula je prošle sedmice
potpisivanje peticije za vraćanje Doma
mladih građanima.
Nakon prvih 70 potpisa podrške, potpi‐
sivanje peticije nastavljeno je i na inter‐
netu.
"Izgleda da se vlasti KS osjećaju dovoljno
sigurnim da se mogu vratiti u svoju
kolotečinu vladanja. Osjećaju se opet do‐voljno jakim da mogu nastaviti kao i do
sada u proteklih dvadeset godina sa igno‐rancijom svojih građanki i građana.
Kao što misle da su apsolutni gospodari
mišljenja, osjećanja, pa čak, kao što smo
vidjeli u slučaju krize JMBG, i života svo‐jih građanki i građana, politički vrh KS u
svojoj vladalačkoj nadmenosti smatra
sebe apsolutnim gospodarima javnoga
prostora. Nakon što su zaposjeli naša pre‐duzeća i javne institucije, sada otvoreno
zaposjedaju ono jedino što je građanima
preostalo, a to je javni prostor.
Nije ni čudo, jer taj javni prostor već decenijama predstavlja važnu polugu
moći, dragocjeni instrument za manipuli‐ranje sentimentima potlačenog građanst‐va, za zaglupljivanje i predizborno dodvo‐ravanje i posljednje što žele je da ga otvore
za građanski dijalog i kritičko propitivan‐je njihove vladavine", navodi se u pismu
koje je napisanom uz peticiju.
Potpisivanje peticije nastavljeno je prošle
sedmice i na web adresi gopetition.com /
Podrška protestima i plenumima. Na in‐
ternetu peticiju je do sada potpisalo oko
300 građana.
2 GLAS SLOBODE
Devetog aprila, devet gradova
dolazi u Sarajevo!
MOSTAR: Odgovor Skupštine
GRAČANICA: Plenum protiv
načelnikove demagogije
SARAJEVO: Policija u
službi političke stranke
BIHAĆ: Policija zabranila
proteste, hiljadu ljudi na ulici
PLENUMSKE VIJESTI
BUGOJNO: Vlast ignoriše
zahtjeve građana
Više od hiljadu krajišnika protestovalo je
u petak, 28. marta, na ulicama Bihaća
uprkos tome što je policija tri sata pred
početak okupljanja zabranila proteste.
Iz bihaćke organizacije "Bosansko prol‐
jeće" kazali su kako je održavanje protes‐
ta bilo najavljeno 72 sata ranije, ali da ih
je policjija neposredno pred okupljanje
obavijestila o zabrani odražavanja tih
protesta. Kao razlog su naveli da protesti
nisu na vrijeme najavljeni. Demonstranti
i pored zabrane nisu odustali od protesta
na koje je došlo preko hiljadu građana iz
Unsko-sanskog kantona.
"Ne prihvatamo da nam policija oduzima
naše ustavno pravo da se okupljamo i slo‐bodno govorimo, da se mirno udružujemo
i organizujemo sa našim zahtjevima pro‐tiv korumpirane vlasti", kazao je jedan
demonstrant.
Demonstrantima u Bihaću pridružili su
se i muzičari benda Dubiza kolektiv koji
su za zabranu čuli pred ulaskom u Bihać,
te su objavili na svom pro'lu: “MUP
USK-a izdao rješenje o zabrani današnjih
mirnih protesta u Bihaću. Idemo da
vježbamo građanski neposluh, pa da vidi‐mo šta će se desiti”.
Kolona demonstranata na čelu sa
članovima Dubioze kolektiv, išla je kroz
grad, parolama i pjesmama podsjećali su
vlast na socio-ekonomske zahtjeve
građana cijele BiH
Desetak demonstranata koji su u subotu,
29. marta, došli na plato ispred Sportske
dvorane Skenderija u kojoj se održavala
Konvencija Socijaldemokratske partije
(SDP) policija je otjerala. Prisutni poli‐
cajci su objašnjavali da ne mogu dva sku‐
pa biti na istom mjestu, te je pokušala da
otjera demonstrante. Demonstrantima je
prijetila i osoba iz SDP-a koja je kazala
da se "svašta može desiti" ukoliko ne odu
sa platoa.
Policija nije reagovala na prijetnje člana
SDP-a, kazavši kako oni "ništa nisu čuli".
Demonstranti su nakon toga nastavili
proteste ispred zgrade Predsjedništva
BiH.
Na sastanku Plenuma osam gradova koji
je održan u Zenici 30. marta, dogovoreni
su zajednički nastupi u sljedećim oblasti‐
ma: dijeljenje pravnih resursa, pomagan‐
je manjim sredinama u razbijanju medi‐
jske blokade, te korištenje protesta kao
jedinog alata u slučaju neispunjavanja
zahtjeva. Predstavnici Plenuma iz svih
gradova, za 09. april najavili su dolazak u
Sarajevo na demonstracije.
Skupština Hercegovačko-neretvanskog
kantona odgovorila je na zahtjeve Plenu‐
ma Mostara koji su se odnosili na set so‐
cijalnih zakona, ukidanje bene'cija po‐
litičarima, te izvještaj o sigurnosnom
stanju, kazavši da je Skupština 28. febru‐
ara zadužila Vladu da izradi prijedlog
Zakona o izmjenama i dopunama Za‐
kona o pravima izabranih zvaničnika
HNK. Dalje se navodi da je Skupština
zadužila Vladu i da izradi prijedlog Za‐
kona o zaštiti porodica s djecom, te da je
krajem februara obavljena i rasprava o
sigurnosnoj situaciji, uključujući i do‐
gađaje od 7. februara.
Na devetom Plenumu građani Gračanice
jednoglasno su odbili "demagoško očito‐
vanje Kabineta Općinskog Načelnika po
pitanju 15 zahtjeva" koji su mu ranije up‐
ućeni. "Na osnovu izvještaja dobijenih od
pojedinih općinskih službi zaključujemo
da šefovi službi koji su stručno tijelo, nisu
bili konsultirani niti po jednom zahtjevu
građana i građanki Plenuma Gračanice.
Općinski načelnik je po dobro poznatoj
praksi vrlo autokratski zanemario miš‐ljenje i uvažavanje struke ", navodi se u
saopštenju Plenuma.
Polovinom marta Plenum građana Gra‐
čanice uputio je 15 zahtjeva opštinskim
vlastima. Neki od tih zahtjeva su hitna
izrada strategije zapošljavanja, revizija
privatizacije, nemogućnost zastare kriv‐
ičnih djela korupcije i privrednog krimi‐
nala, reforma zdravstvenog osiguranja,
revizija bespravno izgrađenih objekata.
Više zahtjeva odnosilo se i na ukidanje
naknada viječnicima, te revizija zapošlja‐
vanja u javnim institucijama. Nakon raz‐
matranja zahtjeva, opštinski načelnik je
uputio odgovor:
"U okviru očitovanja Kabineta načelnika
Općine Gračanica de'nisana su mišljenja
i stavovi kabineta, a stvarni podaci statis‐tika, analiza, prijedlozi i rješenja su u ve‐likom dijelu istog očitovanja izostavljeni."
Odlučeno je da će se Plenum Gračanica
kao grupa građana obratiti i pravosud‐
nim institucijama sa kolektivnim pri‐
javama, zahtjevima za inspekcijske kont‐
role, a u krajnjem slučaju i tužbama.
Na posljednjoj sjednici Opštinskog vije‐
ća Bugojno nisu razmatrani zahtjevi
građana za poboljšanjem socijalnog i
ekonomskog statusa.
Građani su izrazili nezadovoljstvo jer ni
jedan njihov zahtjev nije razmatran, te su
nastavili protestno okupljanje. I pored
ignorisanja njihovih zahtjeva, poručili su
da će istrajati u svojim namjerama, te da
neće odustati od zahtjeva koje su
postavili pred aktuelnu vlast.
3GLAS SLOBODE
Policija tuče, kažnjava, privodi i prijeti
nastavak policijske brutalnosti
Prošle sedmice tri demonstranta su pretućena, dvojicu su tukli organi reda, a trećeg sin načelnika. Mostarska
policija piše kazne, a sarajevska "ne čuje" kada stranački kadrovi prijete demonstrantima.
U utorak, 25. marta, poznati mostarski
mirni demonstrant, Muharem Mušica
Hindić, uhapšen i brutalno tućen pri‐
likom hapšenja i odvođenja u policijsku
stanicu. Nakon 24 sata provedena u
stanici, pušten je na slobodu. Mušica je
opisao kako su ga policajci udarali "svim
i svačim". Na video snimku koji su
demonstranti snimili vidi se kako polici‐
ja udara Mušicu, te ga uvodi u policijski
kombi, gdje ga nepotrebno nastavljaju
udarati, te se čuje i kako Mušica zapo‐
maže iz vozila.
Nedugo nakon izlaska iz pritvora Mušica
je zbog lošeg zdravstvenog stanja preba‐
ćen u bolnicu i zadržan na pretragama.
On je uhapšen kada je kolona od 50-ak
građana, pretežno penzionera, na protes‐
tima krenula u mirnu šetnju ka Rondou,
uzdignutih ruku, gdje ih je sačekao kor‐
don policije. Policajci su, nakon nagura‐
vanja, Mušicu propustili iza policijskog
kordona, oborili na pod, počeli vući i
udarati.
Mostarski demonstranti kažu da je
nakon stotina telefonskih poziva Minis‐
trastvu unutrašnjih poslova Hercegov‐
ako-nerevtvanskog kantona (MUP
HNK), brojnih izvještaja domaćih i sv‐
jetskih medija, koji su prenijeli vijest o
policijskoj brutalnosti u Mostaru, Muši‐
ca pušten. Iz drugih gradova Mušici je
stigla podrška.
On je po izlaski kazao kako protesti neće
stati, iako ovakvo nasilje ima za cilj da
zaustave opravdane socijalne proteste
građana. "Bilo mene ili ne, mladi kreću i
ne može ih ništa zaustaviti", rekao je
Hindić.
Samo dva dana prije brutalnog prem‐
laćivanja mostarskog demonstranta, tri
osobe su pretukle demonstranta Ben‐
jamina Kaknju u Zenici. Među na‐
padačima bio je i Afan Smajlović, sin op‐
štinskog načelnika. Kaknjo je zadobio
tjelesne povrede, slučaj je prijavljen poli‐
ciji, a u Plenumu građana Zenice i
Zeničko-dobojskog kantona, kazali su
kako će o ovome obavijestiti međunaro‐
dne organizacije i strane ambasade u
BiH.
"Pritisci na članove Vijeća su svakoga
dana sve veći, brutalniji i okrutniji, ali
nas to sve više jača da nastavimo u našoj
borbi", saopšeno je iz zeničkog plenuma.
Nakon incidentu građanima se saopšten‐
j em obrat io i načelnik Husej in
Smajlović, kazavši da izražava žaljenje
zbog incidenta, te zbog toga što je jedan
od učesnika bio i njegov sin.
Demonstranti iz Tešnja javljaju kako su
policajci u ovom gradu, 28. marta, pre‐
tukli građanina koji je ratni invalid.
Kad ne tuče policija piše kazne
Mostarska policija građane koji protestu‐
ju počela je i novčano kažnjavati. Naj‐
manje šerst demonstranata, među koji‐
ma su i penzioneri, dobili su prekršajne
naloge od po 500 KM, a zbog navodnog
uzvikivanja "fašisti, fašisti".
"To je još jedan vid represije i zastrašivan‐ja naroda. To nisu male kazne, posebno
za narod koji ovdje protestira, a protestira
zato što je gladan, zato što nema od čega
da živi i pišu se te astronomske kazne", iz‐
javio je jedan od kažnjenih demon‐
stranata.
Dvojica demonstranata u petak su uru‐
čili pritužbe na prekršajne naloge.
Sarajevska policija vidi, ali ne čuje
Manju grupu demonstranata koji su u
subotu, 29. marta, došli na na plato is‐
pred Sportske dvorane Skenderija u ko‐
joj se održavala Konvencija Soci‐
jaldemokratske partije (SDP) policija je
otjerala.
Demonstrantima je tada zaprijetio i
jedan od učesnika SDP-ovog skupa kaza‐
vši im da im se "svašta može desiti" uko‐
liko ne odu. Nakon što se jedan od
demonstrantica obratila pristnom poli‐
cajcu i upitala ga da li čuje da im se pri‐
jeti, policajac je rekao da on ništa ne
čuje.
Nakon protesta od 7. februar 2014. koji
će ostati upamćen policijskoj brutalnosti
nad građanima u Sarajevu i Tuzli, za koje
još niti jedan policijski službenik nije
kažnjen, policijska brutalnost se nastavl‐
ja.
Organizacija za zaštitu ljudskih prava
Human Rights Watch dokumetovala je
gruba kršenja ljudskih prava i zlostavl‐
janja demonstranata tokom februarskih
protesta. Među zlostavljanjima bilo je i
više maloljetnika, te žena i novinara.
Ova organizacija tražila je od nadležnih
organa da ispitaju ove slučajeve, ali
konačan ishod istraga i potencijalno
sankcionisanje nasilnih policajaca, ipak,
zavisi od unutrašnje kontrole ministrsta‐
va unutrašnjih poslova. Sudeći prema
praksi nekažnjavanja nasilnih policajca
prethodnih godina, sumnja se u
učinkovitost rada policijskih službi.
Ipak, građani podnose prijave i tužbe, te
kažu kako neće odustati od svojih zahtje‐
va, a jedan od njih je i kažnjavanje poli‐
cijske brutalnosti.
4 GLAS SLOBODE
glas demonstranta
KORISTOVIĆ: Političari i njihove
hobotnice su se odrodile od svog
naroda!
Drenko Koristović, sarajevski demonstrant, u intervjuu za portal
sarajevo365.com govori o protestima koji u BiH traju već
skoro dva mjeseca.
Drenko Koristović je rođen davne 1955.
godine, voli sebe zvati rokerom, potpisu‐
je se kao Mornar na Facebooku, po stru‐
ci je električar i već 20 godina je na Birou
za nezaposlene, borac je ove države, jed‐
nom rječju legenda sarajevskih protesta.
Muharem Mušica legenda protesta je
bez razloga pretučen u Mostaru od
strane specijalne policije tokom mirnih
demonstracija, optužen je i za napad na
službeno lice a držao je u jednoj ruci
kišobran a u drugoj megafon,trenutno
je u bolnici u kritičnom stanju?
Policijske snage su se očigledno svrstale
pod političku kriminalnu strukturu, i to
nije prvi slučaj da u nedostatku dokaza i
činjenica, policajci u službi politike prav‐
daju svoje poteze na taj način. Sjetite se
samo pretučene žene u Sarajevu, i
mnogih drugih demonstranata koji su
premlaćivani u pritvorima. To pokazuje
da policija radi po zadatku kriminalne
politike i da pokušavaju svim sredstvima
ugušiti pobunu naroda. Ulozi su veliki u
igri. Više od pedeset milijardi dolara
narodnog novca je pronevjereno,
stvoreno je 100 milijardera i treba to
sačuvati po svaku cijenu. Međunarodna
zajednica je svjesna zašto ne možemo u
Evropu, jer kriminalna hobotnica to ne
dozvoljava, jer ima više od 200 Sanadera
u BiH.
Najposjećeniji news portal u BiH je um‐
jesto vijesti o Mušici, kao udarnu vijest
držao vijest o dolasku Angeline Jolie u
Sarajevo?
Pa mediji su kako privatni, tako i javni
emiteri pod strogom kontrolom političk‐
ih stranaka, šta vas to čudi.
Kako reagujete na činjenicu da je nakon
smjene Fahrudina Radončića policija
širom BiH postala uočljivo agresivnija?
Svi koji su se svrstali u odbranu krimi‐
nalne vlasti odgovaraće kako krivično,
tako i moralno i materijalno kad tad.
Nemojte se čuditi ni policiji, ni Tuži‐
laštvu ni sudstvu, činjenica je da su to
njihovi igrači u odbrani kriminalne
pronevjere, i izdaje zemlje Bosne i
Hercegovine i njenog naroda, u svakom
obliku, zarad uskih ličnih interesa izda‐
jnika naše zemlje i naroda.
Jedan po jedan zahtjev naroda vlast
lagano odbacuje, a protesti su ugušeni,
kako dalje?
Protesti nisu ugušeni, već naprotiv, idu
na Federalni nivo što jedva čekam a i
narod to jedva čeka, jer su usko vezani
kantonalni i federalni nivoi vlasti.
Političari i njihove hobotnice su se
odrodile od svoga naroda, žive u svom
jako zatvorenom krugu, i njih narod ne
interesuje, sem da od njih prave robove i
reketiraju svakog građanina do posljed‐
nje marke. Zar vi mislite da se oni brinu
što penzioner ima 320 maraka penziju, i
mora platiti režije, i još uz to prehraniti
članove svoje porodice, dok političar ima
mnogo više, duplo više za topli obrok.
Koje li ironije a plaćaju Bečku šniclu u
njihovom restoranu 3 marke i to znate
koliku, da je nose svojim porodicama
(smijeh), žalosno ali istinito. Ne očekuje‐
mo ali će biti prisiljeni i odgovaraće.
Pokretač protesta u Tuzli Aldin Šira‐
nović je zbog prijetnji smrću njemu i
njegovoj porodici, zajedno sa porodi‐
com napustio BiH i sada zahvaljujući
azilu boravi u Austriji?
Vjerujem da je Aldin bio izložen raznim
pritiscima, ali ne znam činjenice i ne
mogu o tome ništa konkretno reći sem
da je to realnost sa kojom se svakod‐
nevno susrećemo ovdje u Bosni, i šta je
vlast spremna da uradi radi vlastitih in‐
teresa i prikrivanja kriminala.
Kako objašnjavate činjenicu da na
protestima nema studenata?
U svim sferama javnog života, fakulteti‐
ma, javnim preduzećima i ustanovama,
budžetskim korisnicima, postoji direkti‐
va o bojkotu protesta.
Da li ste još uvijek čvrsto uvjereni da
mirni protesti mogu nešto promijeniti?
Međureligijsko Vijeće je deklarativno
dalo potporu javnim mirnim protestima,
ali u stvarnosti je drugačije. Po svim
vjerskim objektima gdje se služe vjerski
obredi javno se proglašavaju demon‐
stracije neprijateljima ovoga sistema. Šta
onda očekujete od studenata kojima je
zaprijećeno da ne smiju izaći na proteste
inače nema prolazne ocjene, ako se
pridruže.
Hoće li po Vašem mišljenju narod veći‐
nom opet glasati za iste političke opcije
kao i do sada bez obzira na sve što se
dešava?
Mislim da će slijedeći izbori donijeti ve‐
lika iznenađenja, pa i mala čuđenja. Nar‐
avno da kriminalne hobotnice koje su
pljačkale ovu državu 20 godina imaju
svoje vjerne glasače, ali samo one, koji su
se najviše okoristili, ali u znatno manjem
broju nego ranije. Biće velikih izne‐
nađenja što se tiče nekih stranaka, kako
malih tako i ovih novoformiranih, bar ja
tako mislim.
5GLAS SLOBODE
Plenum Sarajevo zatražilo je od vlasti Kantona Sarajevo reviziju budžeta za 2014. godinu i ispunjavanje osnovnih socijlnih i ekonomskih zahtjeva građana.
Građani zahtjevaju hitne mjere štednje i prestanak zaduživanja
zahtjevi građana i građanki
Građani i građanke Sarajeva u posljed‐
njih mjesec dana izglasali su desetine za‐
htjeva koje su uputili Skupštini Kantona
Sarajevo s ciljem poboljšanja ekonomske
i socijalne situacije u Kantonu. Zatražili
su reviziju budžeta za ovu godinu i to na
način da se prekine svako zaduživanje
kod komercijanih banaka, te da se prove‐
du radilane mjere štednje u skladu sa
suštinom socijalnih i drugih zahtjeva
koje su im građani uputili kroz rad
Plenuma. Podsjećamo na neke od zahtje‐
va građana.
Zahtjevi koji se odnose na socijalna pi‐
tanja građana Kantona Sarajevo:
1. IZRADU SOCIJALNE KARTE
GRAĐANA I GRAĐANKI KANTONA
SARAJEVO U ROKU OD MAKSIMAL‐
NO 60 DANA
2. USKLAĐIVANJE NAKNADA ZA
SUBVENCIONIRANJE ŽIVOTNIH
TROŠKOVA SOCIJALNO UGROŽEN‐
IM KATEGORIJAMA SA VISINOM
REALNIH TROŠKOVA ŽIVOTA U
KANTONU SARAJEVO
3. ODREĐIVANJE NOVČANE POMO‐
ĆI NEZAPOSLENIM LICIMA KOJA
SE NALAZE U STANJU SOCIJALNE
POTREBE U MINIMALNOM IZNOSU
OD 1/3 MJESEČNE PLATE U KS
4. NOVČANE NAKNADE ZA SVE
PORODILJE U IZNOSU OD MINI‐
MUM 50% PROSJEČNE MJESEČNE
PLAĆE U KS, BEZ OBZIRA NA RAD‐
NI STATUS.
5. PRIZNAVANJE PRAVA NA POSE‐
B A N S TAT U S S A M O H R A N I M
RODITELJIMA KOJI ĆE KLJUČIVATI
NAKNADE, PODSTICAJ PRI ZA‐
POŠLJAVANJU I SL.
6. HITNU IZRADU EFIKASNIH PRO‐
G R A M A Z A P O Š L J AVA N J A I
SAMOZAPOŠLJAVANJA.
7. HITNA PRIMJENA ZAKONSKE
KAZNE ZA POSLODAVCE ZA NEU‐
PLAĆIVANJE DOPRINOSA SOCI‐
JALNOG I ZDRAVSTVENOG OSIGU‐
RANJA.
Zahtjevi upućeni Ministrastvu za bo‐
račka pitanja:
1. PLENUM GRAĐANA I GRAĐANKI
SARAJEVA, KANTONA SARAJEVO,
ZAHTIJEVA IZMJENU I DOPUNU
ZAKONA O PRAVIMA DEMOBIL‐
ISANIH B ORACA I NJIHOVIH
PORODICA NA NAČIN DA SE MAL‐
OLJETNI DOBROVOLJCI PRIZNAJU
KAO POSEBNA BORAČKA KATE‐
GORIJA SA JASNO DEFINISANIM
PRAVIMA I OBAVEZAMA. OVE IZM‐
JENE I DOPUNE, TE EFIKASAN SIS‐
TEM PROVOĐENJA ISTIH KROZ
DONOŠENJE ADEKVATNIH PODZA‐
KONSKIH AKATA, ĆE SISTEMSKI RI‐
JEŠITI PITANJA REHABILITACIJE I
RESOCIJALIZACIJE OVE BORAČKE
POPULACIJE.
2. PLENUM GRAĐANA I GRAĐANKI
SARAJEVA, KANTONA SARAJEVO,
ZAHTIJEVA DA SE PRISTUPI SIS‐
TEMSKOJ REVIZIJI BORAČKE POP‐
ULACIJE TE DA SE REGISTAR SVIH
PRIPADNIKA BORAČKE POPU‐
LACIJE JAVNO OBJAVI. U REGISTRU
JE, OSIM LIČNIH PODATAKA,
POTREBNO OBJAVITI I SLJEDEĆE
INFORMACIJE: NAZIV JEDINICE/A,
PERIOD PROVEDEN U OSRBIH,
TRENUTNI STATUS, ITD.
3. PLENUM GRAĐANA I GRAĐANKI
SARAJEVA, KANTONA SARAJEVO,
ZAHTIJEVA IZMJENU ZAKONA O
UDRUŽENJIMA I FONDACIJAMA, A
U CILJU OBJEDINJAVANJA BO‐
RAČKIH UDRUŽENJA I ORGANI‐
ZACIJA U JEDNU JEDNISTVENU
BORAČKU ORGANIZACIJU KOJU BI
ČINILE PODGRUPE KOJE ČINE PRI‐
PADNICI RAZLIČITIH BORAČKIH
KATEGORIJA (RVI, ORGANIZATORI
OTPORA, MALOLJETNI DOBRO‐
VOLJCI, PORODICE ŠEHIDA, ITD.),
A ČIJI BI PREDSTAVNICI ČINILI UO
ILI VIJEĆE. ISPUNJENJE OVOG ZA‐
HTJEVA BI DOVELO DO OPTI‐
MIZACIJE INFRASTRUKTURE, UKI‐
DANJA OPĆINSKIH UDRUŽENJA I
OTVARANJA PO JEDNE OPĆINSKE
KANCELARIJE JEDINST VENOG
UDRUŽENJA.
4. PLENUM GRAĐANA I GRAĐANKI
SARAJEVA, KANTONA SARAJEVO,
ZAHTIJEVA REORGANIZACIJU ZA‐
VODA/SLUŽBE ZA ZAPOŠLJAVANJE
KS NA NAČIN DA SE FORMIRA
POSEBAN SEKTOR ZA PODRŠKU
RAZVOJNIM PROJEKTIMA KOJI
IMAJU ZA CILJ ZAPOŠLJAVANJE
PRIPADNIKA BORAČKE POPU‐
LACIJE.
5. PLENUM GRAĐANA I GRAĐANKI
SARAJEVA, KANTONA SARAJEVO,
ZAHTIJEVA DA MINISTARSTVO ZA
BORAČKA PITANJA KANTONA
S A R A J E V O J A V N O O B J A V I
S P I S K O V E P O J E D I N A C A I
UDRUŽENJA KOJI SU DOBILI BILO
KAKAV VID POMOĆI IZ BUDŽETA
KANTONA SARAJEVO (DONACIJE,
STANOVI, GRAĐEVINSKI MATERI‐
JAL, ŠKOLOVANJE DJECE, PROFE‐
SIONALNA REHABILITACIJE/PREK‐
VALIFIKACIJA/DOKVALIFIKACIJA,
BANJSKO/KLIMATSKO LIJEČENJE, U
PERIODU OD 1996. GODINE DO
DANAS.
6. PLENUM GRAĐANA I GRAĐANKI
SARAJEVA, KANTONA SARAJEVO,
ZAHTIJEVA DA SE JAVNO OBJAVE
NARATIVNI I FINANSIJSKI IZVJEŠ‐
TAJI BORAČKIH UDRUŽENJA I PO‐
JEDINACA O UTROŠKU DOBIJENIH
SREDSTAVA IZ BUDŽETA KAN‐
TONA SARAJEVO U PERIODU OD
1996. GODINE DO DANAS, TE DA SE
P O Č I N I O C I U O Č E N I H
ZLOUPOTREBA PROCESUIRAJU
KAO I ONI KOJI NISU VRŠILI NAD‐
ZOR NAD TAKVIM NAČINOM
TROŠENJA BUDŽETSKIH SREDSTA‐
VA.
7. PLENUM GRAĐANA I GRAĐANKI
SARAJEVA, KANTONA SARAJEVO,
ZAHTIJEVA DA SE PREDSTAVNICI‐
MA GRUPE ZA BORAČKA PITANJA
PLENUMA GRAĐANA I GRAĐANKI
SARAJEVA, KATONA SARAJEVO,
OMO GUĆ I UČEST VOVANJE U
R ADU KOMISIJA Z A O CJENU
PRISTIGLIH APLIKACIJA PO OS‐
NOV U JAV N I H P O Z I VA KOJ E
RASPISUJE MINISTARSTVO ZA BO‐
RAČKA PITANJA, U SVOJSTVU POS‐
MATRAČA.
Među prvim zahtjevima građana su bili i
revizija plata i bene'cija u javnim insti‐
tucijama, revizija privatizacije, te rad
pravosudnih institucija u predmetima
privrednog kriminala i korupcije:
• TRENUTNO UKIDANJE „BIJELOG
HLJEBA” ODNOSNO ISPLATA PLATA
I PRINADLEŽNOSTI PREMIJERU I
MINISTRIMA NAKON PRESTANKA
VRŠENJA DUŽNOSTI.
• UKIDANJE DODATNIH BENEFICI‐
JA ZASTUPNICIMA U KANTONU
6 GLAS SLOBODE
SARAJEVO PO OSNOVU UČEŠĆA U
K O M I S I J A M A , O D B O R I M A I
DRUGIM TIJELIMA, KOJA SU SAS‐
TAVNI DIO SKUPSTINE KANTONA
SARAJEVO.
• UVOĐENJE ZABRANE SVIM ZAS‐
TUPNICIMA I NOSIOCIMA JAVNIH
FUNKCIJA U KANTONU SARAJEVO
ZA UČESĆE U UPRAVNIM I NAD‐
ZORNIM ODBORIMA JAVNIH PRE‐
D U Z EĆA I I N S T I T U C I JA O D
JAVNOG ZNAČAJA U KANTONU
SARAJEVO.
• SVOĐENJE NAJVIŠE PLATE OB‐
NAŠATELJA JAVNIH FUNKCIJA NA
NIVO DVIJE PROSJEČNE PLATE U
KANTONU SARAJEVU.
• REDUCIRANJE VOZNOG PARKA
JAVNIH INSTITUCIJA KANTONA
SARAJEVO ZA 50% I SVIH TROŠKO‐
VA VEZANIH ZA KORIŠTENJE
SLUŽBENIH VOZILA I SLUŽBENA
PUTOVANJA.
Zahtjevi upućeni pravosudnim instituci‐
jama:
1. TRENUTNU OSTAVKU GLAVNE
TUŽITELJICE I NJENIH ZAMJENIKA
SVIH RESORA, KAO I ODGOV‐
ORNIH SLUŽBENIKA ZBOG NESAV‐
JESNOG RADA I NEPREDUZIMANJA
ZAKONOM PROPISANIH DUŽNOS‐
TI U ZAKONSKI PROPISANIM
ROKOVIMA ŠTO JE REZULTIRALO
NEPROCESUIRANJEM VELIKOG
BROJA KRIVIČNIH PRIJAVA ZBOG
ORGANIZOVANOG KRIMINALA,
PRIVATIZACIJSKOG KRIMINALA I
NELEGALNOG STICANJA IMOVINE
I DIREKTNO OŠTETILO GRAĐANE I
GRAĐANKE KANTONA SARAJEVA.
2. HITNO PROCESUIRANJE SVIH
KRIVIČNIH PRIJAVA, A POSEBNO IZ
OBLASTI PRIVREDNOG KRIMI‐
N A L A , P R I V A T I Z A C I J E ,
ZLOUPOTREBE OVLASTI U OR‐
GANIMA JAVNE UPRAVE I DRUGIM
DRŽAVNIM ORGANIMA I IZVJEŠ‐
TAJ O TRENUTNOM STANJU ZA‐
PRIMLJENIH PREDMETA.
3. GRAĐANI I GRAĐANKE KAN‐
TONA SARAJEVO ZAHTIJEVAJU DA
IM SE U ROKU OD 48 SATI DOSTAVI
IZVJEŠTAJ O BROJU POKRENUTIH
POSTUPAKA PROTIV OD GOV‐
ORNIH LICA ZA KOJE POSTOJE OS‐
NOVI SUMNJE DA SU POČINILI
PRIVREDNI KRIMINAL, TE U KOJOJ
SE FAZI TI POSTUPCI NALAZE.
4. DA SE POKRENE PREISPITIVANJE
BLOKADA POSTUPAKA KOJU VRŠE
TUŽITELJI U KANTONU SARAJEVO
KAO I PREISPITIVANJE INERTNOS‐
TI PRAVOBRANILAŠTVA KANTONA
SARAJEVO, A KOJI SE ODNOSE NA
PRIVATIZACIJU, KORUPCIJU, OR‐
GANIZIRANI KRIMINAL, PRIVRED‐
NI KRIMINAL I NEPRAVILNOSTI U
O B A V L J A N J U F U N K C I J A
RUKOVODSTVA JAVNIH PREDUZE‐
ĆA, USTANOVA I FONDOVA.
5 . D A U S K L O P U S V O J I H
NADLEŽNOSTI PROMPTNO PRO‐
CESUIRA DISCIPLINSKE PRIJAVE
PODNESENE PROTIV SUDIJA I
TUŽILACA KAO I DA OD TUŽI‐
LAŠTVA I SUDOVA U KANTONA
SARAJEVO TRAŽI IZVJEŠTAJ O
R A D U I E F I K A S N O S T I R A DA
SVAKOG POJEDINOG SUDIJE I
TUŽIOCA KAO I ANALIZU USPJEŠ‐
NOSTI RADA SVAKOG OD NJIH NA
BAZI ZAVRŠENIH PREDMETA I
POTVRĐENIH PRESUDA.
6. HITAN IZVJEŠTAJ, NAJKASNIJE U
ROKU OD 7 DANA, O SVIM PRED‐
METIMA KOJI SE PRED NJIMA
VODE, KAO I FAZI U KOJOJ SE
NALAZE, A TIČU SE PRIVATIZACIJE,
PRIVREDNOG KRIMINALA, STEČA‐
JNIH POSTUPAKA, SLUČAJEVA
NELEGALNOG STICANJA IMOVINE
I KORUPCIJE
Građani su izglasali i zahtjev za reviziju
privatizacije javnih preduzeća Kantona:
NALOZITI KANTONALNOJ AGEN‐
CIJI ZA PRIVATIZACIJU DA HITNO
IZVRŠI REVIZIJU PROCESA PRIVA‐
TIZACIJE U JAVNIM PREDUZEĆIMA
U KANTONU SARAJEVO, U KOJIMA
P R I O R I T E T I M A J U
«FEROELEKTRO», «HOLIDAY INN»,
«SARABON», «ZORA», «KLJUČ», TE
U SVIM DRUGIM PREDUZEĆIMA U
KOJIMA JE IZVRŠENA SUMNJIVA
PRIVATIZACIJA, UKLJUČUJUĆI
PREDUZEĆA OD FEDERALNOG
ZNAČAJA («VRANICA», «HIDRO‐
GRADNJA», «GP PUT», «UNIS
PRETIS» I DRUGA).
· ZAHTIJEVAMO HITNO ZAMRZA‐
VANJE SVIH PROCESA PRIVATI‐
ZACIJE U KANTONU SARAJEVO, NA
NEODREĐENO VRIJEME, TE ZAM‐
RZAVANJE DJELATNOSTI I KON‐
T R O LU R A DA K A N T O NA L N E
AGENCIJE ZA PRIVATIZACIJU
SARAJEVO.
· ZAHTIJEVAMO ULAZAK LEGIT‐
IMNIH ISTRAŽNIH ORGANA U SVE
PREDMETE POSLIJERATNE PRIVA‐
TIZACIJE.
· GRAĐANI I GRAĐANKE KAN‐
TONA SARAJEVO ZAHTIJEVAJU DA
BUDU INFORMIRANI O ORGANI‐
MA KOJI ĆE DJELOVATI PO OVOM
ZAHTJEVU KAO I O NJIHOVOM
PERSONALNOM SASTAVU.
· SVI IZVJEŠTAJI PO OVOM OS‐
NOVU MORAJU SE UČINITI JAVN‐
IM I DOSTUPNIM PUTEM ŠTAM‐
PANIH I ELEKTRONSKIH MEDIJA.
GRAĐANKE I GRAĐANI KANTONA
SARAJEVO TRAŽE DA IM SE NA E-
M A I L A D R E S U P L E N U M A
GRAĐANA I GRAĐANKI SARAJEVA
DOSTAVI IZVJEŠTAJ O OKONČAN‐
IM POSTUPCIMA PRIVATIZACIJE
PRIVREDNIH DRUŠTAVA, O BROJU
PRIVATIZOVANIH PRIVREDNIH
DRUŠTAVA, ISPUNJENJU PRIVATI‐
ZACIJSKIH UGOVORA, TE O BROJU
POSTUPAKA KOJI SU EVENTUALNO
POKRENUTI U VEZI SA RASKIDOM
ILI PONIŠTENJEM PRIVATIZACI‐
JSKIH UGOVORA.
JAVNA PREDUZEĆA:
· GRAĐANI I GRAĐANKE ZAHTIJE‐
VAJU SMJENU DIREKTORA I V.D.
DIREKTORA SVIH JAVNIH PRE‐
DUZEĆA, PREDUZEĆA U VEĆIN‐
SKOM DRŽAVNOM VLASNIŠTVU,
JAVNIH USTANOVA I FONDOVA U
KANTONU SARAJEVO TE SMJENE
UPRAVNIH I NADZORNIH ODBORA
U ISTIM U NAJKRAĆEM MOGUĆEM
ROKU, A NE VIŠE OD 30 DANA.
· ZBOG OČITOG STRANAČKOG ZA‐
POŠLJAVANJA I NEPOTIZMA PRI
ZAPOŠLJAVANJU NEOPHODNO JE
OSNOVATI ZAJEDNIČKU KOMISIJU
ZA PROMPTNO RASPISIVANJE
JAVNIH KONKURSA ZA POPUNJA‐
VANJE UPRAŽNJENIH POZICIJA UZ
JASNE I JAVNE KRITERIJE ZAPOŠL‐
JAVANJA DIREKTORA I V.D. DIREK‐
TORA SVIH JAVNIH PREDUZEĆA,
PREDUZEĆA U VEĆINSKOM DRŽA‐
VNOM VLASNIŠTVU, JAVNIH US‐
TANOVA I FONDOVA U KANTONU
S A R AJ EVO T E ČL A NOVA U P‐
RAVNIH I NADZORNIH ODBORA.
· DALJE ZAHTIJEVAMO UKIDANJE
MJESTA SAVJETNIKA U SVIM JAVN‐
IM INSTITUCIJAMA I RASPOREĐI‐
VANJE ISTIH NA KONKRETNA I OP‐
ERATIVNA RADNA MJESTA KAO I
JASNO DEFINISANJE I POŠTIVANJE
ROKA U KOJEM MOŽE DJELOVATI
V.D. DIREKTOR I U KOJEM SE
MORA IMENOVATI DIREKTOR.
· TAKOĐE ZAHTIJEVAMO SISTEM‐
ATIZACIJU I RACIONALIZACIJU
RADNIH MJESTA U SVIM POMENU‐
TIM INSTITUCIJAMA I TRENUTNU
OBUSTAVU SVIH ZAPOŠLJAVANJA
U JAVNOJ UPRAVI.
Nakon ostavke Vlade Kantona Sarajevo
građani su od Skupštine zatražili i hitno
uspostavljanje ekspertske vlade.
7GLAS SLOBODE
intervju
Damir Kukić, dekan Filozofskog fakulteta u Zenici, u intervjuu za Oslobođenje, kaže da
je veliki dio akademske zajednice svojom šutnjom o socijalnom buntu građana
zapravo stao u odbranu politike.
KUKIĆ: Stišavanje naroda je priprema
za još veći bunt
Da li je akademska zajednica u BiH na
adekvatan način odgovorila na pojavu
socijalnog bunta u našoj zemlji?
Na ono šta se dešava u BiH, ne samo u
zadnje vrijeme nego dugi niz godina,
akademska zajednica nije adekvatno
odgovorila u smislu rješavanja i poma‐
ganja društvu da izađe iz raznolikih obli‐
ka krize, političke i ekonomske i
moralne. Međutim, takva situacija je,
ustvari, logična. Kada pogledamo čitavu
tu strukturu razvoja akademske zajed‐
nice na ovim prostorima, ne samo u
BiH, vidjet ćemo da su se univerzitet i
akademska zajednica često razvijali u
okviru ideološkog projekta i ideološko-
političkih zadataka. Taj univerzitet bio je
u velikoj mjeri ispolitiziran. Bez obzira
na to što smo poslije rata u BiH i regionu
prešli na različite reformske procese, pa i
taj bolonjski, univerzitet je, u čitavom re‐
gionu, a posebno u BiH, zadobio ulogu
neke vrste tvrđave, utvrde koja brani
određene, prije svega, etnopolitičko-ide‐
ološke postavke. U tom kontekstu meni i
šutnja i neangažiranost akademske za‐
jednice, kad su u pitanju protesti, djeluje
sasvim logično. Veliki dio akademske za‐
jednice je na različite načine, da li ak‐
tivno ili kroz šutnju i kroz konformizam,
uključen u odbranu etnopolitičke ide‐
ologije i njenih političkih zadataka.
U organizaciji Filozofskog fakulteta
održan je okrugli sto na kojem se govo‐
rilo o uzrocima i karakteru protesta.
Može li akademska zajednica dati neke
odgovore?
Katedra za opću kulturologiju smatrala
je da postoji velika potreba da se progov‐
ori o nekim temama. Upravo je bila želja
pojedinih članova Katedre da iz pozicije
akademske autonomije, ali i odgov‐
ornosti, analizira aktualna situacija u bh.
društvu. Nastojat ćemo da organiziramo
slične tribine i u narednom periodu i
tokom ovog semestra, posebno kada je
riječ o samim motivima protesta i soci‐
jalnom karakteru bunta. Nadam se da
ćemo imati ugledne goste iz različitih
oblasti i iz čitavog regiona, jer nam je
želja da to rasvijetlimo iz nekoliko uglo‐
va i na neki način pokušamo dati odgov‐
ore koji neće biti samo teorijskog karak‐
tera, nego koji mogu biti vrlo praktični.
Šest učesnika okruglog stola složila su
se da je ovo bio socijalni bunt?
Nema ništa sporno kada je u pitanju
otkrivanje tog ključnog motiva, odnosno
tog socijalnog elementa. O tome su pisali
strani mediji, list Ekonomist je ukazivao
na to početkom godine. Direktorica Sv‐
jetske banke za jugoistočnu Evropu i
centralnu Aziju Ellen Goldstein bila je
nekoliko dana prije protesta u BiH i
pomenula je da ekonomska kriza, taj
težak socijalni trenutak, može biti svo‐
jevrsna inicijalna kapisla, varnica za
proteste, za iskazivanje tog bunta kod
građana. Na stranicama vašeg lista prije
nekoliko mjeseci, profesor Milojević de‐
cidirano, vrlo eksplicitno je pokazivao tu
ekonomsku strukturu u BiH kao temelj
za ovo sve što će kasnije uslijediti, dakle
za opravdan socijalni bunt, za jedno vrlo
teško stanje kod velikog broja građana u
zemlji.
Pogledajte statistiku - 60 posto mladih je
nezaposleno i jedino je stanje gore u Gr‐
čkoj, kada govorimo o Evropi. I to bez
perspektive da se ti mladi u budućnosti
zaposle. Broj ljudi koji ne rade u ukup‐
nom broju radno sposobnog stanovništ‐
va dostiže broj onih koji rade. A ogrom‐
na je stavka te javne potrošnje, posebno
tih nadoknada koje se odvajaju za plaće,
primanja javnih tijela, političara,
službenika... Tu postoji ogromna dispro‐
porcija i ono što je vrlo bitno - ta sistem‐
ska korupcija koja sve nagriza. Ona je,
praktično, kroz različite nelegalne, krim‐
inogene elemente i kroz tu kriminogenu
strukturu jednog dijela privatizacije,
učinila da veliki broj ljudi ostane bez
posla, da ostanemo bez određenog broja
'rmi koje su imale kakvu-takvu osnovu
za uspješan rad.
S t v o r e n a j e a t m o s f e r a
besperspektivnosti, beznađa, gdje je so‐
cijalni bunt, po meni, sasvim realan i ova
situacija u kojoj se on povukao s ulica,
posebno na način kakav je bio, može
predstavljati samo pripremu za još žešće
stvari za iskazivanje nezadovoljstva. To
posebno ako imamo u vidu da političari
kojima je upućena ova poruka, odnosno
ljudi koji odlučuju nešto u ovoj zemlji,
na to se ne obaziru, te ako nastave da
gaje tu kulturu laži u smislu da ljudi tre‐
baju zaboraviti da su gladni.
"Rođeni" su plenumi građana. Novinar
i književnik Selvedin Avdić kazao je da
je to nešto što ga fascinira. Kako Vi gle‐
date na to?
Plenum je u svakom slučaju pozitivna
stvar. Sami protesti kako god bili oprav‐
dani i koliko god ja ne podržavam onaj
nasilni, posebno kriminogeni njihov dio,
jesu svojevrsni izraz demokratičnosti i
svojevrsni prostor za javnu komunikaci‐
ju i za uobličenje zahtjeva protestanata,
ali i drugih građana koji se mogu
priključiti radu plenuma.
Dakle, plenum kao oblik neposredne
demokratije, kao svojevrsna skupština
dijela građana interesno povezanih, jeste
nešto što zaista predstavlja rudimentalan
oblik stvaranja civilnih elemenata u
okviru bh. društva. Naravno da to treba
pozdraviti kada to ima svoj pozitivan as‐
pekt, posebno kada se kroz taj oblik ak‐
8 GLAS SLOBODE
RežimPiše: Darjan Bilić
Nema ih u medijima više u grupama... nikad ih više u javnosti
nećete vidjeti po pet, šest ili sedam... idu nam izbori.
stavtivizma iznose praktični problemi i
konkretne stvari. E, sad, gledajući kroz
povijest, ne treba biti puno pametan,
precizan i analitičan da se vidi kako ti
oblici neposredne demokracije nigdje
nikad nisu donijeli velike rezultate ako se
ne uključe u sistem. Vrlo je bitno da za‐
htjevi građana budu uobličeni kroz te
plenume i da oni predstavljaju svo‐
jevrsnu komunikacijsku vezu između za‐
htjeva građana i skupština, jer je to jedini
legitimni okvir da protesti dobiju formu
korektiva ponašanja vlasti, da vlast na
bilo kojem nivou i bilo kojem obliku
mora osjetiti empatiju i senzibilnost pre‐
ma zahtjevima protestanata, odnosno
plenuma.
Kroz medije je bilo spinova, pokušaja
prikazivanja tih protesta na ovaj ili onaj
način?
Imali smo kreiranje različitih spinova
putem medija, od toga da su to protesti
isključivo Bošnjaka, da su usmjereni ka
rušenju kantona, ka unitarizaciji BiH, te
da je jedan entitet u ovom slučaju Re‐
publika Srpska apsolutno uređen
društveni prostor i da tamo neće biti
demonstracija, niti ima potreba za
protestima. To, naravno, nije tačno, jer
to dovoljno pokazuju podaci o
zaduženosti tog entiteta od preko 4,5
milijardi maraka, podaci o visini plaća i
penzija koje su niže nego u Federaciji
BiH.
Da li će se poslije svega stvari vratiti na
isto?
Intelektualna javnost u regionu, pa i u
inostranstvu, od Čomskog, Žižeka i
Srećka Horvata iz Hrvatske dobila je više
pristalica i više pozitivnih a'rmativnih
tonova o samom plenumu i dešavanju u
BiH, nego u samoj našoj državi. Gledaju‐
ći ukupno situaciju, nadam se da više
ništa neće biti isto. Nadam se da će ti
protesti i djelovanje plenuma utjecati na
senzibiliranje onih koji donose političke
i javne odluke na ovim prostorima, kako
bi se neki procesi od te sistemske korup‐
cije, od nerada, neprofesionalnosti
konačno zaustavili i kako bi se povećao
taj stepen odgovornosti. Ono što se deša‐
va u BiH možemo posmatrati kao jedan
fenomen.
Vi ste imali proteste u Parizu, a kasnije u
Londonu, u Danskoj, u Mariboru u
Sloveniji, ali sada se to dešava kod nas. I
uvijek se u pozadini tih protesta po‐
javljuju ljudi koji su socijalno ugroženi,
koji su na neki način isključeni iz društ‐
va. To je situacija u kojoj se sada poli‐
tičke i ekonomske razlike više ne nude
na tom nivou, nego se one prikrivaju
kulturološkim razlikama. Dakle, oni koji
protestuju su manje vrijedni. Oni su niži
oblik ljudskih bića i kao takvi su bezvri‐
jedni, što znači i da su i ti protesti bezvri‐
jedni. Zaboravlja se ta ključna pozadina,
zašto je došlo do tih socijalnih razlika i
zaboravlja se čitav proces koji je doveo
do te nejednakosti, do izrabljivanja i te
eksploatacije. U tom kontekstu, jačat će
kultura straha i proizvodnja drugih kao
isključenih, jer je to proces koji se veže
uz neoliberalnu paradigmu egzistencije.
Suprotstavljanje tome podrazumijeva i
kreiranje i jačanje civilnih elemenata
društva, što se na neki način može pre‐
poznati i u ovim aktualnim dešavanjima
u BiH. Zato se nadam da će se i na ovim
prostorima, ipak, neke stvari mijenjati
nabolje.
Smatrate li da političari više neće moći
raditi sve što hoće bez posljedica?
Tu je na djelu jedan oblik koji je davno
kreirao Žižek, to su te-onski političari.
Taj izraz je stvoren za političare koji
odbijaju svaki vid kritike, koji su imuni
na kritiku. Neko pominje kao takvog
Ronalda Regana, a Žižek opisuje Silvija
Berluskonija. Takvi političari su skloni
izljevima različitih emocija i ono što je
jako bitno, skloni su primjeni ekstremne
manipulacije. Bojim se da mi u ovom
trenutku upravo imamo na djelu
kreiranje jednog takvog političkog stava,
jedne takve vizure koja ne želi prihvatiti
kritiku i koja čak kroz, kako Dubravka
Ugrešić kaže, svojevrsnu kulturu laži
traži od ljudi da neke stvari zaborave. U
ovom slučaju, traže da zaborave da su
gladni i da imaju pravo na život, na rad,
na formiranje porodice, na neku buduć‐
nost.
Nema novih kadrova
- Filozofski fakultet kao i čitav Uni‐
verzitet u Zenici u fazi je priprema za ek‐
sternu evoluaciju, dakle za akreditaciju
koja je propisana zakonima na nivou
BiH, te koja podrazumijeva provjeru
kvaliteta svih organizacionih jedinica i
svih elemenata i procedura u oblasti vi‐
sokog obrazovanja. To znači da je i Filo‐
zofski fakultet, uz redovne obaveze,
trenutno zaokupljen tim procesima.
Nažalost, ne možemo reći da smo u pot‐
punosti zadovoljni onim šta radimo i
kako realiziramo naše obaveze i u skladu
sa bolonjskim procesom i u skladu sa
onim što društvo očekuje od nas. Veliko
je pitanje kakav je kvalitet nastave koju
realiziramo i kakav je značaj te utjecaj
našeg znanstveno-istraživačkog rada. S
druge strane, ogroman je nedostatak '‐
nansijskih sredstava za zapošljavanje
novih kadrova i to je ključni problem.
Mislim da ono s čime se suočava Filozof‐
ski fakultet, UNZE i uopće akademska
zajednica u BiH, osim tog nedostatka
sredstava, jeste strateško promišljanje
razvoja visokog obrazovanja i pro'liran‐
je odgovora na to pitanje kako mi dopri‐
nosimo ovom društvu.
Neće sada biti ni nekih lafo razgovora na
visokom nivou uz janjetinu na kolcu i
pivo... drugo je vrijeme od februara
2014. godine..., a idu nam i izbori...
Uvod je kratak jer je poruka jasna, nikad
ogoljenija i bolnija. Rečenice također
nisu duge, zareza je malo. Nema ni nas
više toliko u zemlji jednoumlja. Vlast je
u zadnjih mjesec pokazala svoje pravo
l i c e . P r i z n a l a j e d a p o s t a l a j e
režim.Nema više potrebe za medijima
(oni su se pokazali u zadnjih mjesec
dana). Sad se sa nama priča preko suda i
tužilaštva. Preko pendreka policije i
putem direktnih prijetnji i diskreditacija.
Vlast priznala je da postala je režim. Nje‐
mu ne treba umiljatost i uljudnost. Kakvi
maniri i kakvi trice. Pendrek i zlatan zub
učiniti će čudo. Jedan krivi potez i stvar
je gotova jer zna se kako se režim obraća
svome narodu. Kako se obraća onim koji
su protiv naroda, a kako prema onim
koji su protiv čuvara naroda.
Toliko stranaka, a jedna partija. Nema
nikakve razlike u načinu obraćanja. Kon‐
cept jesamo jedan, vođa je jedan, model
je jedan. Naizgled različiti ujedinili su se
sa jednim ciljem. Narodi su im samo iz‐
govor dok suština leži negdje sasvim
drugo. Motiv je novac koji se može troši‐
ti na slobodi. Cijena smo svi mi, a “Eu‐
ropa i svijet“ na nama magistriraju i dok‐
toriraju.
Danas je u Mostaru neko prebijen, sa
njim je bilo nekih sedamdesetak ljudi,
prebili su i priveli neke među njima. Ti si
okrenuo/okrenula glavu jer mislio si da
tese to ne tiče. Sutra će doći da prebiju
nekog od tih koje danas nisu stigli da
prebiju. Hoćeš li i tada okrenuti glavu jer
te se to ne tiče? Šta kada za dva ili tri
dana dođu da prebiju tebe... i kada više i
ne bude nikoga ko će bar pričati o tome?
Namjere režima su jasne, koje su tvoje
namjere, koje su moje namjere, šta ću
učiniti ja, a šta ti? Od toga zavisi šta biće
sutra, od toga zavisi hoćeš li u “slobodi“
moći da gledaš narednu sezonu svog
omiljenog X faktora ili će doći neki još
čudniji ljudi u tvoj grad i iz njega će
odnijeti sve što valja... Ti ćeš potom otići
u bijeli svijet jer tamo te jedva čekaju , a i
bolji im je X faktor tamo u egzilu. To je
rješenje o kojem si čuo/čula da pričaju
stari. Oni koji su nas uvalili u ovu zaje‐
banciju i gle čuda oni koji su tu mahom
ostali....
Čaušesku je mislio da svjetina dolazi pod
prozor da ga pozdravi za rođendan.... za‐
jebao se grdno.
Da sam ja vlast ja bih se bojao vlasti, da
sam ja vlast ja bih počeo da radim svoj
posao, da sam ja vlast ja bih dobro
razmislio o februaru 2014 godine. Da
sam javlast ja bih se opametio, da sam ja
vlast prestao bih da se zajebavam sa
ljudima.
9GLAS SLOBODE
"Al-shitty" otvorio svoja vrata!
pojava
Piše: Senada Velić
Pomama za novim svetišem s čijih zidova vrišite poruke da je novac jedina sreća u zemlji čiji građani nemaju ni za hljeba.
Prije nekoliko dana, u našem gradu
otvorio se još jedan tržni centar. Mediji
su ga predstavili kao „poklon" gradu. Ne
razumijem zašto poklon, jel' to prostor u
kojem dobijamo poklone?
Svi smo svjedočili kada je Predsjednik,
dan nakon paljeni simbola mita i korup‐
cije, sav potresen na državnoj televiziji
izjavio da modna kuća Zara, neće doći u
Sarajevo. Tu priliku, "naš dobri“ Pred‐
sjednik nije propustio i da izjavi kako „ti
tamo neki političari trebaju praviti pro‐
jekte za siromaštvo“, „da ga mogu smi‐
jeniti samo oni koji su ga izabrali“, te da
„ političari trebaju nešto uraditi“, a on
kao nema ništ s tim. Također je sebe
stavio na čelo ekonomskog razvoja BiH,
izjavljujući da osim što je pomogao da se
nađe investitor za najnoviji tržni centar,
pomogao je i otvaranje fabrike „za izvoz
ribe u Švedsku“, zemlji koja je okružena
morem.
Mora da je Predsjednik mislio na ot‐
varanje novih i sve učestalih tržnih cen‐
tara kao jedan od vidova rješavanja pi‐
tanja siromaštva u zemlji. I izgradiše se
tržni centri, pa i ovaj zadnju, u koji kada
uđete, prvo vas obuzme bijes jer znate da
ulazite sa deset KM u džepu. TRAŽITE
posao, a umjesto posla, oni vam naprave
objekat gdje sve što možete je samo da
potrošite ono što imate. A oni koji dobi‐
ju posao u centru, rade za 350 KM plus
topli obrok, za radno vrijeme od jutra do
sutra.
I nakon prvobitnog naleta bijesa, dolazi
depresija, ne toliko zbog činjenice što
NEMATE novca, već zbog same arhitek‐
ture i atmosfere. Klaustrofobični svodovi
pritišću polutamni prostor koji guši i
oduzima dah. A na zidovima, ono što je
možda najzanimljivije, propagandne
p or u ke : „Šoping j e j e in i j i o d
psihijatra.“ „Odvedite me u šoping i
VAŠA SAM“, „Odjeća čini čovejka. Goli
ljudi nemaju nikakvog uticaja na
društvo“ „Sve u životu je sreća“ „Plakanje
je za obične žene, lijepe žene idu u
šoping“ „Kome treba ljubav kada postoji
stvar zvana šoping“...
Metaforički ili doslovce, nameće se sli‐
jedeća poruka: Pošto sam već otišla u
anksiozno-depresivni poremećaj jer god‐
inama sastavljam kraj s krajem, idem sad
umjesto kod psihologa, naći nekog
„sponzora“ da mi nakupuje krpica, par‐
fema i cipela i da u zamjenu budem nje‐
gova. A osim toga, pošto odjeća čini čov‐
jeka, ja tako dobro obučena sigurno ću
imati veći društveni uticaj i možda čak i
naći posao. Nema veze što posla nema,
jer sve u životu je sreća, a nakon dvade‐
set godina nesreće mora da ću sada biti
sretnije ruke, bar što se tiče posla i
društvenog uticaja.
Ako mi se ovo ne ostvari, onda neću
plakati, već ću sa svojim ljubavnikom,
koji mi je i platio taj šoping, ruku pod
ruku natrag u trgovački centar da pono‐
vo pokušam još jedanput, jer na kraju
krajeva, kome treba ljubav i posao kad
postoji šoping!
Međutim, postavlja se i pitanje kuda ide
pro't, ostvaren od vaše kupovine u tom
tržnom centru? Kao i sve strane banke i
tržni centri IZVOZE novac iz zemlje.
Sav pro't ne ostaje ovdje već ide vani.
Na taj način, strane zemlje od Njemačke,
Amerike, a uskoro i Saudijske Arabije se
bogate baš ovdje!
Samo kupovinom domaćih proizvoda, iz
kakve-takve industrije, možemo pomoći
boljitku naše zemlje.
Postoji mnogo malih lokalnih radnji i
prodavnica čiji su vlasnici bosanci. Zašto
se uopšte grade takvi tržni centri stranih
ulagača? Da pojedinci ostavare ličnu do‐
bit.
Šta nam je donijela neoliberalna
ekonomija, i da li je ona uopšte primjen‐
jena u našoj državi na pravi način? Kome
je bilo u interesu da propadne država u
kojoj je sve bilo naše i gdje smo sami sebi
proizvodili? Zašto takav način upravljan‐
ja nije etabliran nakon rata?
Država je jaka onoliko koliko i njen bru‐
to domaći proizvod. Ali zbog neoliber‐
alne ekonomije i tržišta, prosječan
bosanac vjeruje da su domaći proizvodi
bezvrijedni, „loše kvalitete“, a i da ne iz‐
gledaju dovoljno „dizajnirano“. Tako, u
silnoj želji da pomognem posrnuloj
ekonomiji, odlučih sinoć da kupujem
samo domaće proizvode. Tri sata sam
bezuspiješno zagledala svaki proizvod,
očekujći da ću jasno vidjeti okruglu mar‐
kicu iz kampanje „Kupujmo domaće“.
Nigdje je nema! To me navede na zaklju‐
čak da je i cijela priča oko kampanje
"Kupujemo domaće", bila samo paravan
za pranje novca, jer čemu takva kampan‐
ja ako bar neće tagirati i jasno označiti
domaće proizvode?
Vlastodršci znaju da se gomila ne može
kontrolirati racionalnom mišlju, već
onim što je podsvjesno i iracionalno. In‐
teligentna manipulacija navika mase, je
ono što „nevidljivoj vladi“ daje moć.
Preko medija, šalju nam se podsvjesne
poruke kojima upravljaju našim željama
i razmišljanjem. Oni, koji kontroliraju
medije, kontroliraju SVE. Naš ukus je
oblikovan, naše ideje ukalupljene. Da li
kupujemo nešto zato što nam treba, ili
smo podsvjesno naučeni da to želimo?
Alsheiddijeva zgrada romantično tone u
suton. Na crnoj vizuri se ogledaju okolne
zgrade i roskasto nebo, a na džinovskom
displeju blješte reklame koje poručuju: Ja
sam glavni, ja sam Bog, ja sam Država, ja
ću ti reći šta ćeš misliti, ja sam tvoj Tvo‐
rac, tvoj početak i kraj.
10 GLAS SLOBODE
foto protesti
11GLAS SLOBODE
Nezadovoljstvo nije nestalo, drugi put kada bukne bit će
puno gore.
mediji o nama
Boris Dežulović, poznati hrvatski novinar i pisac, u intervjuu za
portal klix.ba govori o socijalnom buntu u BiH.
Lažno predstavljanje Mensuda KečePlenum građana i građanki Sarajeva upozorava da izvjesni Mensur Kečo
koji se lažno predstavlja kao predstavnik građana i Plenuma
demanti
Proteklih mjesec u BiH, a i vrijeme
poslije, obilježili su masovni protesti
koji su kulminirali nasiljem. Kako
vidite BiH nakon vala protesta koji su
krenuli iz dubokih socijalnih pobuda, a
završili raspravama o budućnosti zeml‐
je i zloupotrebama protesta?
To nije neočekivano. Jednako kao što
nije neočekivano da će najprije nezado‐
voljstvo buknuti u Bosni. Ne najprije u
kronološkom smislu, bilo je nekih
protesta u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, ali
na lokalan način. To nije neočekivano,
jer Bosna je šampion u dizfunkcional‐
nosti, kao država, kao sustav. Nije to
neočekivano. Kao što nije bilo neočeki‐
vano kako će to ''završiti''. Jer ovo, nar‐
avno, nije gotovo. Ovi protesti su
buknuli u BiH, kao što su buknuli, pa se
pretvorili, s jedne strane, u forume ljudi
koji bi htjeli nekako artikulirati sav taj
bunt i nekako ga usmjeriti, do, naravno,
političke zloupotrebe tih demonstracija,
svojatanja i sukoba unutar demonstrana‐
ta i tih poluuličnih pokreta.
Povodom lažnog predstavljanja izv‐
jesnog Mensura Keče koji je na konven‐
ciji stranke Savez za bolju budućnost
(SBB), 30. marta, u Zenici, govorio kao
navodni predstavnik Plenuma građanki i
građana Sarajeva, ovim putem radi is‐
tinitog informiranja javnosti još jednom
ponavljamo:
Plenum nema vođe niti predstavnike a
navedena osoba nema legitimitet da
predstavlja nas građanke i građane Sara‐
jeva. Osuđujemo ovaj novi pokušaj poli‐
tičke manipulacije idejom Plenuma i još
jednom iznosimo stav da Plenum nikada
nije, niti će podržati bilo koju stranku.
U ime građana i građanki, za dobro svih
nas!
Plenum Sarajevo
Dakle, ništa nije neočekivano. Ali ja ih
ne doživljavam kao demonstracije iz
bunta koji se sada rasplinuo i da je to
sada gotovo. To nije propalo vrijeme. To
je prvih pet minuta utakmice. Nekako ih
doživljavam kao žuti karton političkim i
društvenim elitama u BiH, a bogami i
šire. Bit će grubo kad dođe drugi žuti
karton i isključenje, tako mislim da bi svi
oni koji se sada negdje sladostrasno
raduju rasplinjavanju demonstracija
nekako morali biti zabrinutiji nego oni
koji demonstracije organiziraju, koji jesu
pomalo razočarani, malodušni odazivom
itd.
Socijalni bunt, kako je spontano nastao,
tako će se spontano i rasplinuti, ali to
nije konačan kraj. To je početak utak‐
mice! Kako znamo svi iz 'zike, energija
ne nestaje, energija samo mijenja pravce
djelovanja. Energija ne može nestati. Ta
e n e r g i j a b u n t a , e n e r g i j a ,
nezadovoljstva, očaja... nije nigdje
nestala. Ona stoji i vrije. Drugi put
kada bukne bit će puno gore.
12 GLAS SLOBODE
Heather McRobie
KONTAKTI PLENUMA
Tehničke radne grupe:
Kontakt za medije:
00387 (0)63 985 813
www.plenumsa.org
www.bhplenum.info
Glas slobode i svi volonteri uključeni u
kreiranje i distribuciju ovog gerilskog
uličnog lista zahvaljuju se Heather
McRobie, spisateljici i novinarki koja je
ličnom donacijom od 500 engleskih fun‐
ti omogućila štampanje ukupno četiri
broja Glasa slobode. Heather je magistri‐
rala u Sarajevu na programu o ljudskim
pravima i demokratiji, a tokom godine
očekuje se i izdavanje njene knjige Liter‐ary Freedom.
Ova donacija je do Glasa slobode stigla
ljubaznošću i trudom Sumeje Tulić kojoj
se također javno zahvaljujemo.
SVI ZA JEDNOG, JEDAN ZA SVE!