16
GLAS SLOBODE građana i građanki Sarajeva broj 6, 27. mart 2014 Bitka za Dom mladih počinje: Vratite nam naš e! Dom mladih je izgrađen našim novcem i da služi nama. Dom mladih niko ne smije uskraćivati građanima. Mi, dole potpisani, intelektualci/ke, zagovarači/ce ljudskih prava, kulturni radnici/e, novinari/ke, gra đ anke i građani Sarajeva, izražavamo najdublju osudu namjere vlasti Kantona Sarajevo da onemogući nesmetan rad Plenuma kao izvorne i najlegitimnije forme građanske demokratije. Da apsurd bude veći, građankama i građanima Sarajeva se onemogućuje pristup Domu mladih Skenderija, javnom prostoru u kojem se već viš e od mjesec dana otvoreno raspravlja o stvarima od javnog i općeg interesa. Takva gesta jasna je poruka svi‐ ma koliko te vlasti ozbiljno drže do građanki i građana ovoga grada i nji‐ hovih opravdanih zahtjeva. Izgleda da se vlasti KS osjećaju dovoljno sigurnim da se mogu vratiti u svoju kolotečinu vladanja. Osjećaju se opet do‐ voljno jakim da mogu nastaviti kao i do sada u proteklih dvadeset godina sa ig‐ norancijom svojih građanki i građana. Kao što misle da su apsolutni gospodari mišljenja, osjećanja, pa čak, kao što smo vidjeli u slučaju krize JMBG, i života svojih građanki i građana, politički vrh KS u svojoj vladalačkoj nadmenosti sma‐ tra sebe apsolutnim gospodarima javno‐ ga prostora. Nakon što su zaposjeli naša preduze ć a i javne institucije, sada otvoreno zaposjedaju ono jedino što je građanima preostalo, a to je javni prostor. Nije ni čudo, jer taj javni prostor već decenijama predstavlja važnu polugu moći, dragocjeni instrument za manip‐ uliranje sentimentima potla č enog građanstva, za zaglupljivanje i predi‐ zborno dodvoravanje i posljednje što žele je da ga otvore za građanski dijalog i kritičko propitivanje njihove vladavine. Potrebno je na sve načine suzbiti svako slobodno ispoljavanje mišljenja i zahtje‐ va građanki i građana. Potrebno je vratiti građanstvo u disciplinu kolektivističkog nacionalističkog straha. Potrebno je kupiti gumene metke, a nezadovoljne građane i građanke proglasiti vandalima i teroristima. Potrebno je vratiti “ šes‐ torku” u vrhove vijesti i “mirna Bosna”. To više neće proći. Pozivamo vlasti da gra đ ankama i građanima Sarajeva vrate ono što je nji‐ hovo – javni prostor Doma mladih Sk‐ enderija. Smatramo da je krajnje vrijeme da izađu pred Plenum i podnesu izvještaj o onom što su uradili na osnovu zahtjeva koji su im upućeni. Pozivamo poslanike Skupštine Kantona Sarajevo da se suoče s realnošću u kojoj već odavno ne žive. (pismo je u dva dana potpisalo više od 70 istaknutijih ličnosti iz različitih sfera , nakon čega je potpisivanje nastavljeno na internetu na web stranici gopetition.com- Podržimo Plenume i proteste) Prof. dr. Asim Mujkić, Prof. dr. Dino Abazović, Prof. dr. Nermina Mujagić,

Glas slobode broj 6

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Neformalno ulično glasilo sarajevskog plenuma i demonstranata. Budite slobodni da dijelite.

Citation preview

Page 1: Glas slobode broj 6

GLAS SLOBODEgrađana i građanki Sarajeva broj 6, 27. mart 2014

Bitka za Dom mladih počinje: Vratite nam naše!

Dom mladih je izgrađen našim novcem i da služi

nama. Dom mladih niko ne smije uskraćivati

građanima.Mi, dole potpisani, intelektualci/ke,

zagovarači/ce ljudskih prava, kulturni

radnici/e, novinari/ke, građanke i

građani Sarajeva, izražavamo najdublju

osudu namjere vlasti Kantona Sarajevo

da onemogući nesmetan rad Plenuma

kao izvorne i najlegitimnije forme

građanske demokratije. Da apsurd bude

veći, građankama i građanima Sarajeva

se onemogućuje pristup Domu mladih

Skenderija, javnom prostoru u kojem se

već više od mjesec dana otvoreno

raspravlja o stvarima od javnog i općeg

interesa. Takva gesta jasna je poruka svi‐

ma koliko te vlasti ozbiljno drže do

građanki i građana ovoga grada i nji‐

hovih opravdanih zahtjeva.

Izgleda da se vlasti KS osjećaju dovoljno

sigurnim da se mogu vratiti u svoju

kolotečinu vladanja. Osjećaju se opet do‐

voljno jakim da mogu nastaviti kao i do

sada u proteklih dvadeset godina sa ig‐

norancijom svojih građanki i građana.

Kao što misle da su apsolutni gospodari

mišljenja, osjećanja, pa čak, kao što smo

vidjeli u slučaju krize JMBG, i života

svojih građanki i građana, politički vrh

KS u svojoj vladalačkoj nadmenosti sma‐

tra sebe apsolutnim gospodarima javno‐

ga prostora. Nakon što su zaposjeli naša

preduzeća i javne institucije, sada

otvoreno zaposjedaju ono jedino što je

građanima preostalo, a to je javni

prostor.

Nije ni čudo, jer taj javni prostor već

decenijama predstavlja važnu polugu

moći, dragocjeni instrument za manip‐

uliranje sentimentima potlačenog

građanstva, za zaglupljivanje i predi‐

zborno dodvoravanje i posljednje što

žele je da ga otvore za građanski dijalog i

kritičko propitivanje njihove vladavine.

Potrebno je na sve načine suzbiti svako

slobodno ispoljavanje mišljenja i zahtje‐

va građanki i građana. Potrebno je vratiti

građanstvo u disciplinu kolektivističkog

nacionalističkog straha. Potrebno je

kupiti gumene metke, a nezadovoljne

građane i građanke proglasiti vandalima

i teroristima. Potrebno je vratiti “šes‐

torku” u vrhove vijesti i “mirna Bosna”.

To više neće proći.

Pozivamo vlasti da građankama i

građanima Sarajeva vrate ono što je nji‐

hovo – javni prostor Doma mladih Sk‐

enderija. Smatramo da je krajnje vrijeme

da izađu pred Plenum i podnesu izvještaj

o onom što su uradili na osnovu zahtjeva

koji su im upućeni.

Pozivamo poslanike Skupštine Kantona

Sarajevo da se suoče s realnošću u kojoj

već odavno ne žive.

(pismo je u dva dana potpisalo više od

70 istaknutijih ličnosti iz različitih sfera ,

nakon čega je potpisivanje nastavljeno

n a i n t e r n e t u n a w e b s t r a n i c i

gopetition.com- Podržimo Plenume i

proteste)

Prof. dr. Asim Mujkić, Prof. dr. Dino

Abazović, Prof. dr. Nermina Mujagić,

Page 2: Glas slobode broj 6

2 GLAS SLOBODE

Peticija se potpisuje na web adresi

gopetition.com / podrška protestima i

plenumima

PLENUMSKE VIJESTI

Protiv policijske brutalnosti. Sarajevo uz

Mostar

Malverzacije sa cijenama

Doma mladih

11. Plenum na otvorenom

Više od stotinnu građana igrađanki Sara‐

jeva nastavlja da demontrira, iskazujući

n e z a d o v o l j s t v o z b o g s o c i j a l n e

neosjetljivosti vlasti. Nakon što kanton‐

alne vlasti nisu dozvolile korištenje sale

Doma mladih za održavanje 11. Sjednice

Plenuma, građani su se okupili na platou

Skenderije.

Pročitano je pismo podrške demonstran‐

tima i Plenumu koje je potpisalo više od

70 intelektualaca a u kojem se osuđuje

odluka Skupštine Kantona Sarajevo da

blokra mogućnost korištenja prostora za

održavanje Plenuma.

U pismo između ostalog stoji i da je

Skupština KS na ovaj način otvoreno

pokazala da se smatra apsolutnim

vladarom javnog prostora.

“Nakon što su zaposjeli naša preduzeća

i javne institucije, sada otvoreno zapos‐

jedaju ono jedino što je građanima pre‐

ostalo, a to je javni prostor.” navodi se u

pismu.

Građani i građanke Sarajeva dali su po‐

dršku u demonstrantima u Mostaru koji

su zadnjih dana suočeni sa policijskom

represijom i premlaćivanjima. Podršku

demonstrantima i Plenumu, protestnim

nastupom, dao je i bend Dubioza kolek‐

tiv.

Građani i građanke naredni plenum za‐

kazali su za narednu srijedu, opet na is‐

tom mjestu, ne odustajući da Doma

mladih kao javnog prostora koji bi u sv‐

jetlu aktuelnih zbivanja morao građani‐

ma dati mogućnost sastajanja i razgo‐

varanja i djelovanja u važnim društven‐

im temama.

Dom mladih za svaku sjednicu Plenuma

građana i građanki Sarajeva naplaćuje

4.000 KM, a račun isporučuje Skupštini

Kantona.

Prema Izvještaju o poslovanju KJP Cen‐

tar "Skenderija" iz 2012. godine Dom

mladih znatno niže cijene naplačuje

strankama, pjevačima i vjerskim organi‐

zacijama.

Tako je 16. maja 2012. godine u Domu

mladih održana Konferencija za mlade

SDA, a naplaćeno im je svega 1170 KM ,

Stranka za BiH koje je 21. januara iste

godine, održala cjelodnevnu Skupštinu

platila je svega 1965,60 KM. Skupu Je‐

hovinih svjedoka naplaćeno je tek 819

KM, dok je za Dan sindikata trgovine

koji je Dom mladih koristio cijeli jedan

dan faktura iznosila tek 982,40 KM.

Organizatorima priredbe "Najpoželjniji

poslodavac", održanoj 10. maja 2012.

naplaćtilo se 1965,60 KM, dok je Hanka

Paldum za dva koncerta održana 8. i 9.

marta te godine, Domu mladih trebala

platiti svega 4914 KM ili skromnih 2457

KM po jednom koncertu.

Plenum Sarajevo osuđuje policijsku

brutalnost u Mostaru!

U utorak, 25. marta, policija je u

Mostaru ponovo spriječila mirnu šetnju

demonstranata i demonstrantica, te je

tom prilikom bezrazložno upotrijebila

prekomjernu silu.

Muharem Hindić Mušica, jedan od

mirnih demonstranata, uhapšen je, pre‐

tučen pred očevicima, a nakon toga i

odveden u policiju, iako on, kao ni drugi

demonstranti i demonstrantice, nije ura‐

dio ništa zbog čega je policija trebala

tako reagirati. Mostarci i Mostarke su

željeli mirno protestovati i tražiti socijal‐

nu pravdu u gradu u kojem žive.

Zanimljivo je da je nekoliko policajaca

koji su spriječili mirne proteste u

Mostaru bili obučeni u uniforme koje

podsjećaju na vojne.

Svaki dan se Mostarci i Mostarke koji

protestuju suočavaju sa policijskom bru‐

talnošću, kao i mnogi drugi građani i

građanke širom Federacije. Vlasti i dalje

ne žele prihvatiti činjenicu da su građani

i građanke ti koji vladaju u demokratiji,

te da imamo pravo na mirno okupljanje i

protest, kao i da zahtijevamo socijalnu

pravdu koje ovdje odavno nema.

Ovakvo ponašanje policije, koja je aparat

u rukama vlasti, samo je dokaz da su

građani i građanke s pravom izašli na

ulice tražeći promjene.

Dr. Igor Štiks, Boro Kontić, novinar, Jas‐

mila Žbanić, rediteljica, Kumjana No‐

vakova, Dr. Nidžara Ahmetašević, nov‐

inarka, ,Faruk Šehić, pisac, Sumeja Tulić,

Lejla Mamut, Saida Mustajbegović, nov‐

inarka, Doc. dr. Maida Koso-Drljević,

Maja Lovrenović, doktorantica, Gorana

Mlinarević, doktorantica, Sadžida Tulić,

magistrica ljudskih prava, Malka Alić,

)lmska radnica, Zoran Ćatić, novinar,

Jasmina Đikoli, novinarka, Mr. Aida

Kalender, novinarka i kulturna radnica,

Nela Porobić-Isaković, politologinja,

Haris Pašović, reditelj, Enes Zlatar,

muzičar, Dr. Armina Galijaš, Univerzitet

u Gracu, Dragan Golubović, Lea Petro‐

vić, arhitektica, Sunita Subašić-omas,

Mersiha Čerim, arhitektica, Emir Za‐

metica, dramski pisac i novinar, Aldin

Arnautović, novinar, Alida Vrač, mag‐

istrica javnih politika, Doc. dr. Amira

Sadiković, Marijana Kramarić, modna

dizajnerica, Prof. dr. Nerzuk Ćurak,

Prof. dr. Senadin Musabegović, Doc. dr.

Asja Mandić, Emir Imamović, novinar i

pisac, Prof. dr. Zdravko Grebo, Ognjen‐

ka Finci, dipl. ing. Ar, Vedran Mujagić,

muzičar, Brano Jakubović, muzičar,

Armin Bušatlić, muzičar, Lejla Hodžić,

dizajnerica, Jovan Marjanović, Amra

Baksić-Čamo, producentica, Šejla Še‐

habović, književnica, Goran Simić, kn‐

jiževnik, Dr. Gajo Sekulić, profesor

emeritus, Nermina Kurspahić, književni‐

ca, Helena Mandić, Mirna Ler, ma. dipl.

i n g . a r h , Va l e n t i n a P e l l i z z e r ,

aktivistkinja, Dalibor Tanić, novinar,

Leila Šeper, aktivistkinja, Masha

Durkalić, novinarka, i aktivistikinja,

prof. dr Aida Hozić , prof. dr Zarije

Seizović, mr. Damir Banović – Centar za

političke inicijative, doc. dr. Dženana

Husremov ić , Fer id a D ura kov ić ,

spisateljica, Alen Drljević, režiser,

Prof.dr. Enver Kazaz, Nermin Kurtovic

dipl. ecc, Prof.dr. Esad Bajtal, Alen

Hadžikarić, ma. , Sabrina Begović-Ćorić,

rediteljica i producentica, Doc.mr. Adla

Isanović, Lejla Omeragić-Ćatić, novinar‐

ka, dr. prof.emeritus Zoran Radeljković,

mr. Ivan Radeljković, dr. Jadranka

Kolenović-Đapo, Admed Imamović,

režiser, Adnan Huskić, doktrorant , Ines

Tanovic, mr.sc. povijesti umjetnosti,

Đenita Haverić,

Page 3: Glas slobode broj 6

3GLAS SLOBODE

ZENICA: Sin načelnika tukao

demonstranta

GRAČANICA: Vlast o

„postignućima“ umjesto

rješenjima

MOSTAR: Brutalno premlaćivanje demonstranta!

ZENICA: Plenum traži sjednicu

Opštinskog vijeća

Polovinom marta Plenum građana Gra‐

čanice uputio je 15 zahtjeva opštinskim

vlastima. Neki od tih zahtjeva su se

odnosili na hitnu izradu strategija za‐

pošljavanja, revizija privatizacije svih

preduzeća na područ ju Opšt ine,

nemogućnost zastare krivičnih djela ko‐

rupcije i privrednog kriminala, reforma

zdravstvenog osiguranja, revizija be‐

spravno izgrađenih objekata. Više zaht‐

jeva odnosilo se i na ukidanje naknada

viječnicima, te revizija zapošljavanja u

javnim institucijama.

Nakon razmatranja zahtjeva Plenuma,

opštinski načelnik je uputio odgovor, u

kojem je kazao da nabrojao sve što je su

opštinske vlasti uradile do sada, te zaht‐

jeve za koje opština nije nadležna.

Pojašnjavajući zahtjev Plenuma za

izardom strategije zapošljavanja, načel‐

nik je odgovorio kako se nezaposlenost

ne može rješavati na lokalnom nivou, te

da to pitanje „zahtjeva sistematski prist‐

up na svim nivoima vlasti“. Iz Plenuma

kažu kako će dati odgovor na ovakav

stav načelnika, te da smatraju da su

ovakvi odgovori ignorantski odnos vlasti

prema građanima.

Plenum građana Zeničko-dobojskog

kantona zatražio je hitno održavanje

vanredne sjednice Opštinog vijeća zbog

ignorisanja zahtjeva Plenuma.

Učesnici Plenuma zahtjevaju da se na

sjednici pripadnici Ministarstva un‐

utrašnjih poslova (MUP) očituju o izv‐

ještajima sa sastanaka Plenuma, te o

privođenju i kažnjavanju demonstranata.

Zatim, izvještaj o pritiscima i zastraši‐

vanju građana, te o zapošljavanju polica‐

jaca u MUP.

Plenum zahtjeva i liste članova opštin‐

skih odbora i njihova primanja, infora‐

macija o dodjeli stanova, o zapošljavanju

u javnim preduzećima, te o zaduživanju

u Opštine u posljednjih 15 godina.

Građani traže da im se predoči informa‐

cija o reviziji javnih preduzeća, te o nač‐

inu potrošnje budžeta.

U Zenici 23. marta tri osobe su pretukle

demonstranta Benjamina Kaknju. Jedan

od napadača je bio Afan Smajlović, sin

opštinskog načelnika. Slučaj je prijavljen

policiji, a u Plenumu građana Zenice i

Zeničko-dobojskog kantona, kazali su

kako će o ovome obavijestiti međunaro‐

dne organizacije i strane ambasade u

BiH.

"Pritisci na članove Vijeća su svakoga

dana sve veći, brutalniji i okrutniji, ali

nas to sve više jača da nastavimo u našoj

borbi", saopšeno je iz zeničkog plenuma.

O ovom incidentu oglasio se i načelnik

Husejin Smajlović, kazavši da mu je žao

zbog incidenta koji se desio.

"Imam potrebu da se kao odgovoran

roditelj i predstavnik građana ovog grada

obratim javnosti. Izražavam žaljenje zbog

navedenog incidenta, naročito zbog čin‐

jenice što je jedan od učesnika i moj sin.

Smatram neprihvatljivim 'zičke obračune

među ljudima kao način rješavanja

razmirica i sukoba, čak i onda kad su iza‐

zvane ozbiljnim provokacijama. Nasilno

rješavanje problema dovodi do nereda i

treba ga sankcionirati bez odlaganja i

nepristrano. Pozivam policiju da ovom

slučaju pristupi kao što pristupa bilo ko‐

jem drugom, bez obzira na učesnike. Pozi‐

vam sve građane i predstavnike medija da

ne donose ishitrene sudove i da se suzdrže

od komentara dok ne budemo imali jasno

činjenično stanje", saopštio je načelnik.

Demonstrant Benjamin poručio je kako

ga ovaj incident nije prepopao i da neće

odustati od borbe,

Poznat i mostarsk i demonstrant ,

Muharem Mušića Hindić koji je tokom

mirnih protesta 25. marta uhapšen i bru‐

talno pretućen, nakon 24 sata provedena

u policijskoj stanici pušten je na slobodu.

Muše je nakon izlaska na slobodu kazao

da ga je policija tokom hapšenja i

odvođenja u stanicu brutalno tukla.

Ustvrdio je da su ga "svim i svačim"

udarali u kombiju, na način da ne ostaju

masnice, a posebno je bilo bolno kada su

mu zavrtali lijevu ruku, na ivici pucanja.

"Ne daj Bože to nikome", rekao je

Hindić, opisujući kakve je bolove trpio.

Kazao je da su ga udarali u glavu. Iz

stanice odveden je i u bolnicu gdje su

mu konstantovane povrede.

„Ljekarima sam uporno govorio da me

ruka jako boli, ali se oni nisu na to puno

obazirali. U policiji mi nisu ništa dali da

jedem, nisam mogao da spavam od bolo‐

va", kazao je on.

Muše je uhapšen kada je kolona od 50-

ak građana, pretežno penzionera, na

protestima krenula u mirnu šetnju ka

Rondou, uzdignutih ruku, te kako ih je

sačekao kordon policije. Policajci su,

nakon naguravanja, Mušicu propustili

iza policijskog kordona, oborili na pod,

počeli vući i udarati.

Na video snimku koji su demonstranti

snimili vidi se kako policija udara

demonstranta, te ga uvodi u policijski

kombi i nastavlja udarati. Na snimku se

čuje i zapomaganje Mušice iz vozila.

Njegovoj advokatici nije bilo dozvoljeno

da ga vidi, a ona je izjavila kako su se

policajci i prema njoj ponašali izuzetno

drsko.

„Ovakav odnos policije još nisam doživ‐

jela u svojoj advokatskoj praksi, a poslije

svega što sam sinoć doživjela otvoreno

mogu reći da se više bojim policajaca

nego kriminalaca“, rekla kazala je ad‐

vokatica Šemsa Droce.

Mostarski demonstranti kažu da je

nakon stotina telefonskih poziva MUP-

u, te nakon što su brojni domaći i svjets‐

ki mediji, izvještavali o policijskoj bru‐

talnosti u Mostaru, Mušica pušten. Iz

drugih gradova Mušici je stigla podrška.

On je po izlaski kazao kako protesti neće

stati, iako ovakvo nasilje ima za cilj da

zaustave opravdane socijalne proteste

građana. "Bilo mene ili ne, mladi kreću i

ne može ih ništa zaustaviti", rekao je

Hindić.

Zbog hapšenje Muharema Hindića na

Španskom Trgu, te nasilnog nasrtanja

policije na njega u Mostaru su bili orga‐

nizovani ptotesti.

„Držimo ruke uvis, cijeli svijet zna šta se

sinoć dogodilo. Policiji sam rekao neka

ih bude sram i stid, jer je penzionnere i

gladne ljude dočekao kordon policije.

Zaustavili su nas dok smo išli s uzdignu‐

tim rukama, što je bio jasan znak da

ništa loše ne želimo uraditi. Nastavljamo

s mirnim demonstracijama. Kako polici‐

ja bude postupala prema nama, tako

ćemo i mi prema njima. Ohrabuje me

ogromna podrška koja stiže sa svih

strana“, rekao je Hindić u obraćanju

građanima koji su ga dočekali nakon

puštanja iz policijske stanice.

"

Page 4: Glas slobode broj 6

4 GLAS SLOBODE

Institucije se ne bave

prevencijom korupcije

o zdravstvu

Razgovarao: Alen Hadžikarić

Prim.dr. Aziz Kurtović, specijalista urgentne medicine i

koordinator grupe za zdravstvo Plenuma

Sarajevo govori o problemima u oblasti

zdravstva.

KURTOVIĆ: Neophodno je suzbiti korupciju u zdravstvu

Prema rezultatima ispitivanja javnog

mnijenja koje su sredinom 2013. godine,

proveli Centri Civilnih inicijativa, oko

dvije trećine ispitanika smatra da je

zdravstvo, pored policije i obrazovanja,

oblast društvenog života u kojem ima

najviše korupcije u BiH. Posmatrane in‐

stitucije javnog zdravstva u BiH nisu

mnogo uradile u proteklih pola godine

da se percepcija korupcije kod građana u

ovoj oblasti smanji.

Niti jedna ciljna institucija nije provela

svoje interno istraživanje o percepciji ko‐

rupcije u toj instituciji zdravstva kod

građana, niti je uradila javno dostupnu

analizu pritužbi ili prigovora od strane

građana koji su pristigli poštom ili

ubačeni u sandučiće za tu namjenu.

Iako su 2013. zdravstvene institucije za‐

jednički pristupile razvoju planova in‐

tegriteta, niti jedna ga još uvijek nije u

potpunosti razvila i usvojila, kao plan

preventivnog djelovanja protiv korupcije

unutar samih institucija.

Od posmatranih institucija, samo je Fed‐

eralno ministarstvo zdravstva sačinilo

Analizu provođenja Zakona o slobodi

pristupa informacijama, te istu dostavilo

Timu za borbu protiv korupcije Vlade

FBiH, ali ne i Agenciji za prevenciju ko‐

rupcije i koordinaciju borbe protiv ko‐

rupcije.

Ono što se ne može naći na web strani‐

cama svih institucija je objava obrađenih

pritužbi građana i odgovora na iste,

mogućnost anonimne on-line prijave ko‐

rupcije, te ankete percepcije korupcije

kod građana koje provodi nezavisno tije‐

lo, što bi mogli biti jednostavni mehaniz‐

mi za smanjenje percepcije korupcije

kod krajnjih korisnika usluga ovih insti‐

tucija javnog zdravstva.

U pogledu razvoja kapaciteta unutar in‐

stitucija u svrhu provođenja planova za

borbu protiv korupcije postoje veoma

skromni pomaci. Oni se uglavnom

odnose na formiranje radnih tijela za

izradu antikoruptivnih mjera, oslanjajući

se uglavnom na postojeće kapacitete in‐

ternih revizora. Menadžment ciljnih in‐

stitucija zdravstva ne razumije dovoljno

cijeli proces, a neki su mišljenja da mjere

propisane državnom Strategijom i Ak‐

cionim planom nisu obavezujuće.

Takođe, osobe zadužene za ova procese

nisu angažovane u punom kapacitetu,

nego zadatke shvataju kao sporednu i

dodatnu obavezu.

Monitoring antikoruptivnih mjera gen‐

eralno je pokazao da se većina ciljnih in‐

stitucija javnog zdravstva nedovoljno

bavila prevencijom korupcije, iako su

detaljno upoznate sa obavezujućim

mjerama

Na što se najviše odnose zahtjevi up‐

ućeni grupi za zdravstvo?

Sto se tiče zahtjeva oni se najviše odnose

na nepotizam, korupciju, samovolju

rukovodstva, i enormne plaće pojedinih

direktora u javnim zdravstvenim us‐

tanovama koje su veće čak i od plaća

članova predsjedništva BiH. Istovre‐

meno su tri-četiri puta veće od plaća

uglednih ljekara specijalista i primarijusa

u istim ustanovama. Nepravda koja vla‐

da svuda u društvu je i u zdravstvu na‐

jveći uzrokn ezadovoljstva.

Koliko su kompleksni problemi u ovoj

oblasti i koliko je potrebno za njihovo

rješavanje?

Problemi su rješivi neophodnim reform‐

skim procesima kao i depolitizacijom

zdravstva. Kao i u svim drugim porama

društva korumpirani stranački, često i

nestručni ljudi su na vrhu, vođeni prven‐

stveno sebičnim i stranačkim ciljevima,

bez trunke društvene odgovornosti.

Problemi koji se mogu riješiti brzo su or‐

ganizacione promjene koje će ići u korist

pacijenata, na primjer, smanjenje čekanja

na pregled, smanjenje listi čekanja za

bolnicu. Potrebno je raditi na komu‐

nikaciji ljekar-pacijent, kao i poboljšanju

položaja zdravstvenih radnika. Jedan od

imperat iva poboljšanja stanja u

zdravstvu je vraćanje donošenja ključnih

odluka iz politike u zdravstveni sistem.

Sistemski problemi moraju biti riješeni

suzbijanjem korupcije u čitavom

zdravstenom sistemu, kao i depolarizaci‐

jom zdravstva.

Koliko novca građani izdvajaju za

zdravstvo, a koliko od toga zaista bude

dato zdravstvenom sektoru?

Radi se o velikim novcima, i do tih in‐

formacija je gotovo nemoguće doći obič‐

nom čovjeku. Izdvajanje za zdravstvo je

teško utvrditi,ali brojka je otprilike mili‐

jardu i petsto miliona. Koliko procenta

od toga zapravo ide tamo gdje treba,

mogu utvrditi samo inspekcijski organi.

Kakva su Vaša iskustva vezaana za

zdravstvenu zaštitu?

Mogu Vam dati primjere kao pacijent.

Sretan sam da imam dobru komunikaci‐

ju sa zdravstvenim radnicima, kao i da

sam osiguranik u zdravstvenom zavodu

Sarajevo koji ima najviše sredstava, pa

stoga nisam ostao uskraćen za usluge

d e) n i r a n e o s n o v n i m p a k e t o m

zdravstvenog prava. Znam da mnogi ne‐

maju takvu sreću, prvenstveno zbog

raprostranjenosti korupcije u čitavom

sistemu, kao i nedostatkom sredstava u

fondovima, ali bi bilo nezahvalno tako

nešto generalizirati.

Kakva je vaša vizija reforme sistema

zdravstva?

Moja vizija reformi zdravstva je prvo u

stabilizaciji funkcioniranja sistema kroz

)skalnu politiku. Dalje, ključne odluke

se donose bez ikakvog kontakta sa

bazom. Kontrola svih ključnih odluka

vezanih za sistem racionalizacije bol‐

ničke zaštite mora biti uspostavljena. I

na kraju ponavljam, depolitizacija sis‐

tema je preduslov za bilo kakvu uspješnu

reformu.

Page 5: Glas slobode broj 6

5GLAS SLOBODE

Iako se građani sve više žale na brutalna postupanja policijskih službenika, ovakvi slučajevi se rijetko sankcionišu, navode u

Instituciji Ombudsmena za ljudska prava u BiH.

Preuzeto sa portala Diskriminacija.ba

Brutalnost policije prolazi nekažnjeno

Protesti od 7. februar 2014. u BiH će os‐

tati upamćen po masovnim protestima u

nekoliko gradova. Ostat će, međutim, u

sjećanju i slike policijske brutalnosti nad

građanima u Sarajevu i Tuzli, za koje još

niti jedan policijski službenik nije kažn‐

jen.

Organizacija za zaštitu ljudskih prava

Human Rights Watch u izvještaju o

policijskom nasilju nad demonstrantima

tokom protesta u Sarajevu i Tuzli od 5.

do 9. februara 2014. godine navodi 19

slučajeva prekomjerne upotrebe sile od

strane policijskih službenika.

Žrtve policijske brutalnosti o kojima piše

HRW, apelujući na vlasti u BiH da is‐

traže i sankcionišu ove incidente, su i

maloljetnici u pritvoru, žene i novinari/

ke kojima je oduzeta ili uništena oprema

i onemogućeno izvještavanje s mjesta

događaja. Maloljetnici tvrde da su,

nakon privođenja, pretučeni i maltreti‐

rani u policijskoj stanici, u pritvoru su

ostali duže od dva dana, a o privođenju

nisu obaviješteni ni njihovi roditelji, niti

Centar za socijalni rad, te je jasno da je

prekršen Zakon o krivičnom postupku.

Uprkos tome, prema podacima koje nam

je dao glasnogovornik MUP-a Kantona

Sarajevo Irfan Ne)ć, u više od mjesec

dana nakon izvještaja HRW-a, samo dva

takva slučaja upotrebe prekomjerne sile

policijskih službenika građani su i

službeno prijavili, te je istraga tih navoda

proslijeđena jedinici za profesionalne

standarde MUP-a KS. Odgovor na upit

je li u proteklih nekoliko godina zabil‐

ježen slučaj sankcionisanja policijskih

službenika koje su građani prijavili za

prekomjernu upotrebu sile je sljedeći:

"U vezi Vašeg upita od 24. marta 2014.

godine, izvršenim provjerama u služben‐

im evidencijama ovog Ministarstva,

utvrđeno je da je u toku 2012. godine,

zbog prekomjerne zloupotrebe sile, na

osnovu prijave građana, u četiri slučaja

sankcionisano 5 policijskih službenika,

dok je po saznanjima iz službe,

sankcionisan jedan policijski službenik.

Tokom 2013.godine, po prijavi građana

sankcionisana su dva policijska

službenika."

Lydia Gall, autorica izvještaja HRW-a u

izjavi za portal Diskriminacija.ba kaže

da dokumentacija koju je prikupila ova

organizacija govori da postoji dovoljno

dokaza koji potvrđuju tvrdnje građana o

prekoračenju policijskih ovlaštenja i

upotrebi prekomjerne sile od strane poli‐

cijskih službenika. Konačan ishod istrage

i potencijalno sankcionisanje ovih poli‐

cajaca, ipak, zavisi od unutrašnje kont‐

role u MUP-u.

Problemi u policijskim strukturama u

BiH

Ombudsmenka Institucije ombudsme‐

na za ljudska prava BiH, Jasminka

Džumhur, kaže da ranije interne istrage

djelovanja policijskih službenika nisu

polučile rezultate koji bi oštećenim

građanima donijeli satisfakciju.

"Institucija ombudsmena u proteklih

nekoliko godina registrira stalni porast

žalbi koje se odnose na ponašanje policije.

U 2014. godini do sada smo primili 38

žalbi na rad policije, koje se odnose na

probleme koje sami policajci imaju unutar

svojih struktura (viktimizacija, mobing,

problemi u činovanju, što sve govori da

unutar same policije postoji niz slabosti

kojima se ne posvećuje dovoljna pažnja),

kao i na odnos policije prema građanima i

upotrebu prekomjerne sile. Naša dosadaš‐

nja istraga u pojedinim predmetima je

ukazala da mehanizmi koji postoje un‐

utar policijskih struktura i koji bi trebali

da vrše nadzor nad radom policije, različ‐

iti nezavisni odbori i interne kontrole su

se pokazali kao nedovoljno e'kasni meha‐

nizmi, da nisu neovisni i da najčešće u

tim tijelima sjede ili sadašnji ili bivši poli‐

cijski službenici ili osobe koje su na neki

način vezane za policiju i njihova neovis‐

nost je zaista pod velikim upitnikom",

kaže ombudsmenka Jasminka Džumhur.

Prema njenim riječima, raniji slučajevi

policijske brutalnosti koju su građani

prijavljivali instituciji Ombudsmena

BiH nisu završavali povoljno po žrtve

policijskog nasilja. Interne istrage poli‐

cije, naprosto, nisu utvrdile nikakve

nepravilnosti.

"U ranijim slučajevima, mi smo utvrdili

da se radilo o brutalnosti i da mehanizmi

kontrole nisu bili e'kasni, na primjer u

slučaju Maje Milinković, o kojem su pisali

i mediji. Sve se završavalo unutar policije,

a interna kontrole policije nije utvrdila

greške policijskih službenika. Nažalost,

nikada se ne sumnja u dobronamjernost

policije i ne vjeruje se u mogućnost

zloupotrebe policijskih ovlaštenja, dok

onaj ko je bio predmet opservacije policije,

prema uvriježenom mišljenju, ima razlog

da laže. Mi smo prepoznali i pro'l osoba

koje su više izložene policijskoj brutalnosti

od drugih: to su najčešće djevojke", doda‐

je Jasminka Džumhur.

Kompleksna struktura i nee'kasnost

policije

Izvještaj organizacije Human Rights

Watch govori o nasumičnim hapšenjima

maloljetnika i demonstranata koji nisu

učestvovali u neredima. Generalno stan‐

je u kompleksnoj policijskoj strukturi u

BiH, manjak koordinacije i kontrole,

rezultirali su neadekvatnom reakcijom i

na demonstracijama u nekoliko bh.

gradova, smatra ombudsmenka za ljuds‐

ka prava u BiH.

"Evropska konvencija o ljudskim pravima,

čija je BiH potpisnica, daje obavezu drža‐

vi da građanima osigura slobodu izraža‐

vanja, udruživanja i javnih okupljanja, a

članovi Konvencije koji se odnose na te

slobode vežu se za demokratska društva.

Mi smo imali demonstracije koje su bile

spontane, koje su proizvod ekonomskog i

socijalnog stanja na koje je institucija om‐

budsmena ukazivala u prethodnim godiš‐

njim izvještajima, čak smo s kolegama

ombudsmenima u regionu ukazali vlasti‐

ma da smo jako zabrinuti po pitanju

ekonomsko-socijalnih prava jer smo, kroz

stranke koje nam se obraćaju, prepoznali

da može doći do socijalnih nemira i es‐

kalacije. Na to nije bilo adekvatne

reakcije", kaže Džumhur, dodajući da su

demonstracije bile očekivan rezultat ove

nebrige.

Prema njenim riječima, zadatak policije

je bio da u toku demonstracija pokažu

senzibilnost prema zahtjevima građana i

da odvoje one koji su počinili krivična

djela, a ne da nasumično privode

prisutne.

"U državi koja ima tako kompleksnu poli‐

cijsku strukturu, pitanje subordinacije i

koordinacije je, očekivano, izostalo. Javni

red, pa i sam državni poredak, u tom su

trenutku bili narušeni jer policija nije

Page 6: Glas slobode broj 6

6 GLAS SLOBODE

RežimPiše: Darjan Bilić

Nema ih u medijima više u grupama... nikad ih više u javnosti

nećete vidjeti po pet, šest ili sedam... idu nam izbori.

stavimala dovoljno e'kasan pristup u spreča‐

vanju nereda ali i dešavanjima koja su us‐

lijedila. U takvom kontekstu, kad nema

koordinacije, postupanje policajaca na

terenu izvan pravila i kodeksa ponašanja

je moguće, moguće je da se dese prekora‐

čenja ovlaštenja, moguće je da određeni

građani samo sticajem okolnosti budu

žrtve, poput onog mladića koji je tog dana

došao iz Varšave i pretučen je od strane

specijalne policije na ulici na kojoj se slu‐

čajno zatekao", dodaje Džumhur.

Nasilje nad novinarima

Nasilje policije na demonstracijama u

Tuzli i Sarajevu iskusili su i novinari.

Izvještaj HRW-a govori o dvojici nov‐

inara i snimatelja iz Tuzle kojima su pri‐

padnici policije zabranili da snimaju, a

potom su ih i )zički napali. Za nasilje

nad novinarima i onemogućavanje da

obavljaju svoj posao ne može biti oprav‐

danja, kaže ombudsmenka Džumhur.

"Novinari imaju obavezu i da informišu

javnost. Praksa Evropskog suda kaže da

pristup informacijama ne podrazumijeva

samo pravo na informacije nego i zaštitu

kanala kojim se prenose informacije. Ako

država nije provela dovoljno e'kasne

mjere da zaštiti novinare i medijske kuće

kao kanal komunikacije, krši Evropsku

konvencije o ljudskim pravima. Mi nismo

imali direktne pritužbe novinara, ali iz

medija imamo saznanja o napadima na

novinare tokom demonstracija. Nema

opravdanja za napade na novinare."

Zbog svega navedenog, od izuzetne je

važnosti da osobe koje su pretrpjele bru‐

talnost policije te incidente i prijave,

kažu naše sagovornice. A što su prijave

brojnije, to je veća mogućnost da će,

putem istrage, oštećeni građani doći do

satisfakcije. Udruženo djelovanje

građana i po pitanju prijavljivanja polici‐

jskog nasilja pomoglo bi u razrješenju

ovih incidenata. Nažalost, građani se ri‐

jetko odlučuju prijaviti policiju i izaći sa

svojim pričama u javnost.

"Vrlo je važno da žrtve prijave nasilje

policije, jer je to jedini način da se otkrije

upotreba prekomjerne sile od strane poli‐

cijskih službenika. Ukoliko se plaše priti‐

saka i viktimizacije koja bi mogla uslijedi‐

ti, građani svoje iskustvo mogu ispričati

javnosti i potpuno anonimno, to također

može pomoći u rasvjetljavanju", kaže Ly‐

dia Gall iz organizacije Human Rights

Watch, a s tim se slaže i ombudsmenka

Džumhur.

"U takvim situacijama veoma je važno da

ljudi traže zaštitu, prvenstveno od

policije, da traže da se prizna greška i da

se u procesu medijacije i facilitacije dođe

do izvinjenja, kompromisa, kojim bi

građani koji su bez razloga bili žrtve mal‐

tretiranja dobili određenu satisfakciju.

Ured ombudsmena u BiH je dobio neko‐

liko žalbi i trenutno radimo istragu u

saradnji s tužilaštvom. Mi kao institucija

zaista stojimo na raspolaganju građanima

jer je naša obaveza da budemo kanal ko‐

munikacije između institucija i građana.

Veoma je važno odrediti ko je kršio

zakon, jer on mora odgovarati, a to se

odnosi i na policiju – ako su policijski

službenici kršili zakon i prekršili prava

građana koji su demonstrirali, moraju

odgovarati za to."

Pojedinac protiv sistema

Većina sagovornika HRW-a odlučila je

anonimno govoriti o nasilju koje su

pretrpjeli od policije, što jasno govori da

kod ljudi postoji i strah od borbe protiv

sistema, od neke vrste osvete. Sveprisut‐

no je i nepovjerenje u institucije koje su

tu da budu servis građanima i da ih za‐

štite, kaže Džumhur.

"S obzirom na cjelokupno stanje, ljudi ne

vjeruju institucijama. Mi smo još prije tri

godine nastojali uspostaviti Nacionalni

preventivni mehanizam protiv policijske

torture, ali zbog sporog donošenja odluka

on nikada nije uspostavljen. Taj meha‐

nizam upravo ima zadatak da prevenira

kršenja ljudskih prava od strane policije,

da redovno posjećuje policijske stanice,

pravi izvještaje i da ukazuje na probleme.

Građani kojima je potrebna zaštita

svakako se trebaju obratiti Instituciji om‐

budsmena, kao i tužilaštvu jer policija ne

može djelovati bez tužilaštva. Ako je poli‐

cija postupala bez naloga, prva adresa na

koju se trebaju obratiti građani svakako je

tužilaštvo, a obratiti se treba i neposred‐

nom rukovodiocu u policijskoj strukturi,

da vidimo koliko je policijska hijerarhija

e'kasna. Osobe koje smatraju da su poli‐

cijski službenici prekršili svoja ovlaštenja

trebaju podnijeti i prijavu protiv tih poli‐

cijskih službenika. Obraćanjem svim ovim

institucijama, koje trebaju djelovati u

saradnji, način je zaštite prava građana",

kaže ombudsmenka Džumhur.

Glasnogovornik Tužilaštva Kantona

Sarajevo Alem Hamzić nije nam mogao

dati informaciju o broju građana koji su

prekoračenje policijskih ovlasti tokom

demonstracija prijavili ovoj instituciji jer,

prema njegovim riječima, upit trebamo

poslati za svaku pojedinačnu osobu za

koju želimo provjeriti da li se obratila

Tužilaštvu.

Ombudsmenka za ljudska prava u BiH

naglašava kako je u ovim situacijama

važno da svi građani koji su pretrpjeli

brutalnost policije te incidente i prijave

jer će jedan usamljeni građanin koji

dođe da se žali na rad policije kao pojed‐

inac teško uspjeti u svojim zahtjevima.

"Veoma je važno osnažiti građane da pro‐

govore o ovim situacijama. Institucije su

samo servisi građana kojima oni daju

vlast i moć, to treba imati na umu."

Neće sada biti ni nekih lafo razgovora na

visokom nivou uz janjetinu na kolcu i

pivo... drugo je vrijeme od februara

2014. godine..., a idu nam i izbori...

Uvod je kratak jer je poruka jasna, nikad

ogoljenija i bolnija. Rečenice također

nisu duge, zareza je malo. Nema ni nas

više toliko u zemlji jednoumlja. Vlast je

u zadnjih mjesec pokazala svoje pravo

l i c e . P r i z n a l a j e d a p o s t a l a j e

režim.Nema više potrebe za medijima

(oni su se pokazali u zadnjih mjesec

dana). Sad se sa nama priča preko suda i

tužilaštva. Preko pendreka policije i

putem direktnih prijetnji i diskreditacija.

Vlast priznala je da postala je režim. Nje‐

mu ne treba umiljatost i uljudnost. Kakvi

maniri i kakvi trice. Pendrek i zlatan zub

učiniti će čudo. Jedan krivi potez i stvar

je gotova jer zna se kako se režim obraća

svome narodu. Kako se obraća onim koji

su protiv naroda, a kako prema onim

koji su protiv čuvara naroda.

Toliko stranaka, a jedna partija. Nema

nikakve razlike u načinu obraćanja. Kon‐

cept jesamo jedan, vođa je jedan, model

je jedan. Naizgled različiti ujedinili su se

sa jednim ciljem. Narodi su im samo iz‐

govor dok suština leži negdje sasvim

drugo. Motiv je novac koji se može troši‐

ti na slobodi. Cijena smo svi mi, a “Eu‐

ropa i svijet“ na nama magistriraju i dok‐

toriraju.

Danas je u Mostaru neko prebijen, sa

njim je bilo nekih sedamdesetak ljudi,

prebili su i priveli neke među njima. Ti si

okrenuo/okrenula glavu jer mislio si da

tese to ne tiče. Sutra će doći da prebiju

nekog od tih koje danas nisu stigli da

prebiju. Hoćeš li i tada okrenuti glavu jer

te se to ne tiče? Šta kada za dva ili tri

dana dođu da prebiju tebe... i kada više i

ne bude nikoga ko će bar pričati o tome?

Namjere režima su jasne, koje su tvoje

namjere, koje su moje namjere, šta ću

učiniti ja, a šta ti? Od toga zavisi šta biće

sutra, od toga zavisi hoćeš li u “slobodi“

moći da gledaš narednu sezonu svog

omiljenog X faktora ili će doći neki još

čudniji ljudi u tvoj grad i iz njega će

odnijeti sve što valja... Ti ćeš potom otići

u bijeli svijet jer tamo te jedva čekaju , a i

bolji im je X faktor tamo u egzilu. To je

rješenje o kojem si čuo/čula da pričaju

stari. Oni koji su nas uvalili u ovu zaje‐

banciju i gle čuda oni koji su tu mahom

ostali....

Čaušesku je mislio da svjetina dolazi pod

prozor da ga pozdravi za rođendan.... za‐

jebao se grdno.

Da sam ja vlast ja bih se bojao vlasti, da

sam ja vlast ja bih počeo da radim svoj

posao, da sam ja vlast ja bih dobro

razmislio o februaru 2014 godine. Da

sam javlast ja bih se opametio, da sam ja

vlast prestao bih da se zajebavam sa

ljudima.

Page 7: Glas slobode broj 6

7GLAS SLOBODE

Razgovarala: Selma Učanbarlić

intervju

Samir Beharić, student Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, učesnik

protesta i plenuma, govori o studentskom (ne)aktivizmu, te stanju na

Univerzitetu.

BEHARIĆ: Studentima "nije" vrijeme za proteste

Zbog čega studenata danas nema na

ulicama?

To je pitanje za milion dolara. Slično pi‐

tanje se može postaviti i za ostale gru‐

pacije bh. društva: za penzionere, za

RVI, za nezaposlene, itd. Međutim,

javnost se sa punim pravom pita gdje su

studenti. Kao student druge godine

Fakulteta političkih nauka, koji je sa

malobrojnim kolegicama i kolegama

učestvovao i na protestima i na plenumi‐

ma, isto pitanje postavljam sam sebi! S

nevjericom posmatram apsolutnu

nezainteresovanost bh. studentske popu‐

lacije najprije za rješavanjem svojih sop‐

stvenih problema, te onda i problema

koji trenutno zaokupljaju bh. društvo u

globalu! Odsustvo studenata, društvene

grupacije koja decenijama čini glavno

pokretačko gorivo sredine u kojoj se

obrazuje i raste govori da naše društvo

pati od teške bolesti čiji se simptomi

ogledaju i u gubitku studentske bun‐

tovnosti i njihovom željom za prom‐

jenom stanja u kojem se nalazimo.

Nepostojanje kritičke svijesti je, rekao

bih, glavni i osnovni razlog zbog čega

studenti najprije i ne razmišljaju o stanju

u kojem se nalaze, a potom ga i ne anal‐

iziraju, te u konačnici nastoje da

postignu promjenu. Studenti mazohistič‐

ki šute već godinama, ne pokušavajući

da riješe probleme mita i korupcije na

Univerzitetu u Sarajevu, te drugim uni‐

verzitetima u BiH. Predaju nam profe‐

sori koji pijani dolaze na predavanja ili

oni koji na predavanja ne dolaze nikako.

Na katedrama Univerziteta u Sarajevu

možemo naći cijele porodice zaposlene

preko fantomskih konkursa. Nepotizam

je, dakle, u punom cvatu, a studentski

predstavnici iz Studentskog parlamenta

Univerziteta u Sarajevu (SPUS), koji

snose veliki dio krivice za studentsku pa‐

sivnost se drže po strani i šute kao po

nečijoj naredbi.

Studenti su pasivni, letargični i nezain‐

teresovani da urade bilo šta korisno za

društvo, ali to ne smije biti opravdanje

čelnicima SPUS-a da se ponašaju isto

tako. Njihove aktivnosti koje u jeku soci‐

jalnih nemira sežu od organizovanja

škola skijanja i pošumljavanja obronaka

olimpijskih planina, pa do odlaska na

pohod u Pariz više nalikuju radu neke

turističke, a ne studentske organizacije.

Za takav (ne)rad neko hitno mora snosi‐

ti odgovornost, jer šteta po studente

svakim danom postaje sve veća!

- Da li visokoškolske ustanove na bilo

koji način zabranjuju studentima

učešće na plenumima/protestima?

Koliko mi je poznato, nije bilo nikakvih

direktnih zabrana studentima da izađu

na proteste. Mislim da studentima niko i

ne može zabraniti izlazak na proteste i

borbu za bolju budućnost. Da je

cjelokupna studentska populacija ob‐

darena kritičkim razumom, kao što

nažalost nije, organizovali bismo

proteste protiv korumpiranih profesora i

gubitka autonomije Univerziteta, te sa

katedri otjerali one koji su naš obrazovni

sistem doveli na korak od pakla. Na to

ćemo, za razliku od naših kolega sa Uni‐

verziteta u Prištini, izgleda, još pričekati.

Za direktne zabrane ne znam. Ono što je

došlo do mene jesu dva slučaja sa

Pravnog fakulteta i Arhitektonskog

fakulteta Univerziteta u Sarajevu, kada

su profesori pojedinim kolegicama i

kolegama, inače mojim ličnim poz‐

nanicima, indirektno prebacivali za

izlaske na proteste, naglašavajući kako su

"preglasni". Međutim, i ovakvi komen‐

tari odražavaju svojevrsno pomračenje

uma intelektualaca koji bi među prvima

trebali raditi na razvoju kritičke misli i

društvene aktivnosti kod studenata. Um‐

jesto toga, svjedoci smo procesa zatuplji‐

vanja kritičke oštrice kod bh. studenata,

što će zasigurno imati dugoročne

posljedice po bh. društvo.

Porazno je da u vremenu kada glavne

odluke Senata Univerziteta u Sarajevu,

umjesto struke, donosi politika na ulica‐

ma glavnog grada možemo vidjeti ono‐

liko studenata koliko i u samo jednoj

ljetnoj bašti nekog od brojnih ka)ća u

Ferhadiji.

- Zašto profesori ne podržavaju proteste

i plenume?

Broj sarajevskih profesora koji su

otvoreno i javno podržali proteste i

plenume se može izbrojati na prste. Pa‐

sivnost ostatka profesora je očekivana i

logična. Odgovor je vrlo jednostavan:

korumpirani su i povezani sa političkim

elitama čiji je nerad i izveo građane na

ulice.

Kako da očekujem od svoje profesorice

Hanke Vajzović , trenutne članice

Demokratske fronte, a nekadašnjeg SDP-

ovog kadra, da pozove studente na ulicu

i posavjetuje ih da se usprotive

nepravednoj vlasti. Kako da ona to

uradi, kad je upravo ona, po mom miš‐

ljenju, oličenje nepravedne vlasti, jedna

od karika u tom lancu? Kako da moja

uvežena profesorica Vajzović i njoj slični

profesori i profesorice pozivaju na rušen‐

je samih sebe? Kako da skaču sebi u

stomak?

Fakultet političkih nauka u Sarajevu, a

potom i drugi fakulteti su puni stranačk‐

ih kadrova koji su nerijetko i stali pred

studente zahvaljujući svom stranačkom

angažmanu. Njima su, kao takvima,

članstvo i angažman u stranci bitniji od

posla na fakultetu, bitniji od studenata

kojima prenose znanje. Ostatak priče

znate - ogleda se u trenutno apokaliptič‐

nom stanju na Univerzitetu. Ponekad

pomislim da su nam studenti dobri i ak‐

tivni, kakvi im profesori predaju.

- Koji je tvoj motiv da učestvuješ u sve‐

mu ovom?

Kao trenutni stipendista Erasmus

Mundus programa na Freie Univerzitetu

u Berlinu, imam priliku svjedočiti skoro

savršenom društvenom ustrojstvu, be‐

sprijekornoj funkcionalnosti jednog od

najboljih europskih univerziteta, te poli‐

tičkom sistemu koji je u konstantnoj ko‐

respondenciji sa glasačkim tijelom. Ni‐

jemci nisu mentalno, niti intelektualno

superiorniji od Bosanaca i Hercegovaca,

niti imaju neko skriveno znanje. Jednos‐

tavno su odlučni u namjeri da izgrade

društvo po svojoj mjeri i mjeri svojih po‐

tomaka.

Društvo u BiH je pravljeno po mjeri po‐

litičara, a interes stanovnika je tek

prepreka vladajućoj oligarhiji da se do‐

mogne svega što je sebi u proteklih 20

godina zacrtala. Onaj ko želi i u nared‐

nih 20 godina da gleda isti scenarij, neka

gleda, ja ne želim! Niti ja, niti moje

kolegice i kolege koji su aktivno

uključeni i u rad plenuma i na protesti‐

ma. Mi nemamo dva života - jedan da tr‐

pimo politički hedonizam, a drugi da iz‐

građujemo sebe i odgajamo svoju djecu.

Činjenica da nam ističe vrijeme, a država

tone je jedan od glavnih razloga zbog

kojih sam odlučio da zajedno sa ostalim

Page 8: Glas slobode broj 6

8 GLAS SLOBODE

Kazaz: Ako ove proteste izmanipulišete dolazi vam potop

Nakon masovnih protesta u BiH Profesor Enver Kazaz je poručio vlastima da ako budu manipulisali

nezadovoljstvom građana, doći će drugi, masovniji, ozbiljniji, sa stotinama hiljada ljudi na ulicama.

intervjustanovnicima BiH pokušam spasiti šta se

spasiti može. Ako to neću raditi kao stu‐

dent, ne znam onda kada bih trebao.

Mark Twain je jednom prilikom mudro

kazao da ćemo se za 20 godina više žaliti

za onim šta u životu nismo učinili, nego

za onim šta jesmo. Ja ne želim da se za

dvije decenije, kad već budem imao dje‐

cu, pogledam u ogledalo i sebi kažem:

"Trebao si mijenjati društvo, možda bi ti

dijete raslo u boljem okruženju. Mogao

si barem pokušati." Taj osjećaj, dok ga

zamišljam, mi je i sada gorak. Kako je

tek onima (ako ih ima) koji ga sada

proživljavaju.

Ako uspijemo u svojim namjerama, biću

najsretniji student na svijetu. Ako ne us‐

pijemo, znat ću da smo slavno propali,

ali ću se boriti dok god budem imao i

najmanju trunku nade.

- Šta studente može potaknuti da dođu

na ulice i izbore se za svoja prava?

Osim ukidanja septembarskog ispitnog

roka, poskupljenja kafe i cigara, mislim

da ih pored trenutne društvene situacije

teško još šta može izvući na ulicu. Bilo bi

zanimljivo vidjeti da li bi i eventualno

povećanje školarine proizvelo neki efekat

kod mojih kolegica i kolega koji su

tokom ovih protesta ostali gluhi, slijepi i

nijemi. Sarkazam nastranu, ali pot‐

punom enigmom smatram nedostatak

volje studenata za poboljšanjem stu‐

dentskog standarda i izmjenom loše

akademske prakse, svepristune na bh.

univerzitetima.

Ono što bi studente trebalo potaknuti na

izlazak na ulice je već tu. Mislim da stu‐

dentima nedostaje vođstvo koje je

spremno uhvatiti se u koštac sa prob‐

lemima u kojima se nalazimo. Rukovod‐

stvo krovne studentske organizaije ne

smije biti podložno nikakvim vanjskim

uticajima ili pritiscima, posebno onim

političkim. Kalkukacije i izjave kako "za

proteste nije vrijeme" nemaju mjesta

među studentskim predstavnicima, koji

trebaju služiti kao uzor svojim kolegica‐

ma i kolegama, te predstavljati najsvjetliji

primjer svega onoga što decenijama

karakteriše studente širom svijeta.

Reputacija studenata kao agensa

društvene promjene je u Bosni i Herce‐

govini de)nitivno poljuljana. Iskreno se

nadam da će studenti i njihovi legitimni

predstavnici ubrzo postati svjesni svoje

moći, te je iskoristiti na najkonstruk‐

tivniji mogući način i tako studente

izvesti na staze poboljšanja društvenog

standarda. Ne smijemo dozvoliti da se

penzioneri bore za naša prava. Dovoljno

smo i mladi i pametni da to sami uradi‐

mo. Pokažimo hrabrost i sa trona zbaci‐

mo one koji već dvije decenije parazitira‐

ju kako na državnim jaslama, tako i na

visokoškolskim institucijama Bosne i

Hercegovine.

Već osam dana u BiH traju protesti

građana, što je dovoljno dugo vremena

da se uplašene i zaprepaštene političke

oligarhije organiziraju i uzvrate udarac

gotovo preko svih medija, a posebno

javnih servisa, kako bi učinile nev‐

idljivim prije svega uzrok, zahtjeve i

karakter protesta. Režim se, dakle, oso‐

vio na svoje vampirske noge i nakon

nokdauna hapsi, odlučuje da nabavi

gumene metke za policiju, donosi oštre

mjere u tužilaštvima i proglašava paljen‐

je zgrade terorističkim aktima i podri‐

vanjem ustavnog poretka. Poruke su

sasvim jasne i zastrašujuće: svaki

uhapšeni protestant koji je učestvovao u

paljenju zgrade Predsjedništva BiH ili

neke od kantonalnih vlada može dobiti

onoliko godina zatvora koliko ih je do‐

bio vehabija Mevlid Jašarević za polusat‐

no pucanje po zgradi ambasade SAD-a.

Takve poruke razotkrivaju karakter reži‐

ma: on je totalitaran, gramziv, pljačkaški,

koruptivan, nepotistički lopovski, vam‐

pirski, represivan, dakle – NEODRŽIV.

Samo je pitanje vremena kad će mase

uvidjeti tu njegovu neodrživost i krenuti

u treći val protesta koji će biti daleko

masovniji i neće se zaustaviti na sadaš‐

njim zahtjevima za socijalno pravedni‐

jim sistemom.

Ako su sadašnji protesti, kako je odlično

primijetio Žarko Papić, bili društveni cu‐

nami, onda bi njihov naredni val mogao

biti društveni potop bez Nojeve barke.U

ovakvoj Papićevoj konstataciji i leži cijela

istina fenomena. Naime, dugotrajni, de‐

setogodišnji mirni, nemasovni protesti

grupa radnika ili manjih skupina

građana, bili su prvi val socijalnih

protesta, koje je režim uspješno anestezi‐

rao, činio nevidljivim i smirivao mini‐

malnim socijalnim davanjima s ciljem

korumpiranja građanskog bunta. Drugi

val, kojemu upravo svjedočimo, daleko

je masovniji i bio je prava eksplozija

dugogodišnjeg potiskivanog socijalnog

bijesa. Ako se on ne razumije na odgo‐

varajući način, a očigledno je da neće i

da će vlastodršci preko medija i režim‐

skih, histeričnih intelektualaca sve učini‐

ti da socijalni bijes proglase za huliganst‐

vo, vandalizam i rušilačko bezumlje,

odnosno za izazivanje međunacionalne

napetosti i prijetnju miru koji političke

oligarhije poimaju kao nezavršeni rat –

onda možemo očekivati treći val koji će

biti masovan sa stotinama hiljada ljudi

na ulicama koje niko i ni na koji način

neće moći kontrolirati i koordinirati.

Svako iole odgovoran i sa zrnom razuma

morao bi već ovog trenutka sve učiniti

da se to ne dogodi. Ali, razum i odgov‐

ornost su kategorije koje su davno

nestale iz vlastodržačkog režima. Tamo

namjesto njih caruju lopovluk, kriminal,

nemoral, nestručnost, gramzivost, laž,

prevara, ucjena, prijetnja, sila, bahatost,

korupcija, jednom riječju bezmjerno

društveno zlo i glupost slijepa za sve

osim za enormno vlastito bogatstvo.

A kako je sve počelo i zbog čega? Počelo

je davno, puno prije Tuzle i protesta rad‐

nika uništenih )rmi u tom bivšem in‐

dustrijskom gradu. Počelo je onog

trenutka kada je vlastodržački aparat

postavio model nepravedne privatizacije

koja se pretvorila u pljačku društvenog

bogatstva. Korijen, dakle, leži u modelu

tranzicije iz socijalizma u vampirski

(etno)kapitalizam u kojemu su političke

oligarhije i njihove familije za samo de‐

setak godina stekle onoliko bogatstvo za

koje je u uređenim državama potrebno

dva-tri ljudska vijeka. To nije bio proces

prelaska iz socijalizma u kapitalizam, iz

državno diktiranog u neoliberalno

tržište. Bio je to po svemu proces refeu‐

dalizacije zemlje sa čežnjom da se u

nekol i ko go d i na s t vore l ok a l n i

kapitalisti. Namjesto njih proizvedena je

neobegovska lopovska kasta i to ne samo

u SDA, u njoj ponajviše, nego i u SDP-u,

u Stranci za BiH, pa i u manjim stranka‐

ma, da bi neobegovski zov odjeknuo i u

novoformiranim partijama, prije svega u

Radončićevom SBB-u. Parnjak neobego‐

vatu u partijama sa tzv. hrvatskim i srp‐

skim predznakom je neoplemićka fan‐

tazma.

BiH je sa takvim mentalnim sklopom

nove kaste enormno bogatih, a po svemu

nesposobnih ljudi, zemlja ispala iz svog

vremena. Ciljano i planski ona je

arhaizirana na svim društvenim planovi‐

ma, a stepen njene deindustrijalizacije

ima razmjere samoubilačkog akta.

Drugim riječima, svu svoju lohotnu

mentalnu energiju političke oligarhije su

koristile za pujdanje nacionalizma i pl‐

jačku, dok je zemlja ekonomski tonula

Page 9: Glas slobode broj 6

9GLAS SLOBODE

da bi danas na svim razinama vlasti

praktički bila u bankrotu.

I onda se vlastodršci čude otkud nasilje

na ulicama i pri tom liju krokodilske

suze lažnog patriotizma skupa sa svojim

histeričnim intelektualcima koji pozivaju

druge patriotske intelektualce da izađu iz

zavjetrine i brane zemlju, jer je ona to‐

bože ugrožena, evo samo što Srbi i Hrvati

nisu napali napaćene Bošnjake. Kolosal‐

na intelektualna i politička glupost i

besramna uvreda za svaki zdravorazum‐

ski uvid u društvenu stvaranost.

A kako se manifestirao višedecenijski

potiskivani socijalni bijes. Sve je počelo

mirno, gotovo neprimjetno u Tuzli, sa

najjednostavnijim zahtjevima radnika da

ih jedan bahati vlastodržac primi i da im

opet da lažna obećanja. A on, Sead Čau‐

šević, (treba upamtiti to ime iz čitavog

niza opće povijesti bešćutnosti i beščašća

kreližijanskih skorojevića, bosanskih

Glembaja i Domaćinskih) ne samo da je

zahtjeve radnika ignorisao, nego je i

policiji dao ovlasti za prekomjernu

upotrebu sile. I počela je tuča, socijalni

bijes je eskalirao, a doslovce niko nije

mogao pretpostaviti njegove razmjere.

Moć društvenih mreža za jednu noć bila

je jača od svih institucija lopovskog sis‐

tema: Bihać, Sarajevo, Mostar, Zenica,

Tešanj, Bugojno, Travnik, Kalesija,

Brčko, Zavidovići, Maglaj itd. itd. Za

samo jednu noć solidarnost sa protes‐

tantima u Tuzli rezultirala je socijalnim

požarima. Ima još jedan direktni krivac

za izazivanje socijalnih požara. Konjički

neuspjeli rukometaš, nešto što glumi

predsjednika Vlade Federacije BiH, a

odaziva se na ime Nermin Nikšić. To je

održalo sastanak sa svim važnijim poli‐

cajcima u Federaciji BiH i time poslalo

poruku da će braniti vlast policijskim

snagama. Danas, kad je medijska

mašinerija lopovskog režima u punom

zamahu i kad Nebojša Radmanović, koji

sanja raspad BiH, roni krokodilske suze

u djelimično spaljenom Arhivu BiH,

slično kao patriotski bošnjački intelektu‐

alci koji se kunu u građansku, cjelovitu i

selmaskuna desničarskom rigidnom por‐

talu Behar – te se činjenice zaboravljaju.

Je li lopovski režim morao odgovoriti baš

na taj način – prekomjernim nasiljem

policije i sastancima koji su trebali zapla‐

šiti protestante. Je li glupost norma

lopovskog režima. Glupost i sila, uz

neograničenu sposobnost manipulacije i

najprovidnijih laži. I još nešto: neka se

konačno dogovore vlastodršci, prije svih

Izetbegović, Lagumdžija i Radončić – čiji

su ono momci sa fantomkama i maska‐

ma bili na ulicama Sarajeva, Tuzle,

Mostara, Zenice i Bihaća, koji su sred‐

njoškolce poveli u paljenje zagrada. I još

jedna opaska: pa nije za ljude koji nema‐

ju šta jesti i za srednjoškolce bez buduć‐

nosti, i za one sa fakultetskim diploma‐

ma koje ne vrijede nigdje, ni pišljiva

boba, a nemaju šansu za posao po dese‐

tak-petnaest godina – zgrada Predsjed‐

ništva simbol odbrane BiH. Taj se simbol

istrošio i postao socijalnim simbolom

troglave političke aždahe. To što histerič‐

ni patriotski intelektualci i bahati vlasto‐

dršci ne vide trošenje i preokretanje

društvenih simbola, posljedica je samo

gluposti koja je konstituirala BiH kao

mentalni zatvor. Pozivanje na te simbole

kao ne presudne povijesne vrijednosti u

situaciji provale socijalnog bijesa samo je

gesta glupih koji vatru gase benzinom.

Dolje, u neosvijetljenom i nevidljivom

podrumu društva, među poniženima,

uvrijeđenima, obespravljenima, gladni‐

ma, onima kojima je uzeta budućnost i

žive u potpunom egzistencijalnom bez‐

nađu – rastu godinama drugi simboli.

Njih akademska zajednica prezire, jer je

iznevjerila znanstveni um, religijske elite

ne vide, jer su nacionalizirale i poli‐

tizirale Boga, a lopovski režim zatire

novom represijom i medijskom manipu‐

lacijom. Drugim riječima i sasvim direk‐

tno – u gladnom stomaku nema patrio‐

tizma. On je de)nitivno postao utočište

hulja.

I na koncu podsjetimo zbog čega su iz‐

bili protesti, danas vrlo civilizirani, sa

čežnjom za socijalnom pravdom; za

minimumom egzistencijalne sigurnosti;

za pravednim kažnjavanjem bezmjernog

kriminala, korupcije, pljačke, metaforič‐

ki rečeno za nizom bosanskih Sanadera

u zatvoru, a ne na funkcijama u vlasti; za

modelom direktne demokratije u kojoj

bi građani mogli imati pravo da budu kr‐

itički korektiv vlasti; za minimalnim

ljudskim licem bezočnog, grabežljivog,

lopovskog režima. Pa BiH je zemlja u

kojoj oko devetsto hiljada (i brojem 900

000) ljudi živi na granici ili ispod granice

siromaštva, zemlja sa oko 70% mladih

nezaposlenih ljudi, sa oko petsto i šezde‐

set hiljada ( i brojem 560 000) ljudi bez

posla i šanse da ga dobiju u skorijoj

budućnosti, sa najplaćenijim političkim

huljama koje za jedan mjesec dobiju na

ruke godišnju radničku zaradu, sa os‐

amdeset i pet (i brojem 85) milijardera u

najsiromašnijom zemlji u Evropi. Ovim

brojkama dodajte ljudska lica, godine

bez nade, strah od beskućništva, svakod‐

nevno ponižavanje, dodajte one ljude

koji u borbi za preživljavanje odlaze u

minska polja sa djecom da kupe staro

željezo i tamo ginu, dodajte demoblisane

borce koji izvršavaju saomoubistva, jer

ne mogu gledati patnju svoje porodice. A

iznevjerili su ih, između ostalih, i oni iz

Predsjedništva BiH, pardon, iz zgrade u

kojoj sjedi troglava aždaha, a Izetbegović

se poziva na očeve zasluge i simboličku

vrijednost, dok patriotski intelektualci

padaju u trans i pjevaju Da te nije

Alija.Dodajte tim brojkama parolu u

pekarama: hljeb za poslije kojom trgovci

pozivaju kupce da ostave novac, kako bi

oni podijelili sirotinji hljeb. Dodajte čin‐

jenicu da građani pakuju hljeb u kese i

ostavljaju pored kontejnera kako bi ga

siromašni mogli pokupiti.

I šta im, ljudima iz lopovskog režima,

treba još reći: neće stati, protesti će se

nastaviti. SIGURNO. Ako ove svojim

manipulacijama potrošite, dolaze

drugi, masovniji, ozbiljniji, sa stotina‐

ma hiljada ljudi na ulicama i sigurnom

t r a n s e t n i č k o m s o c i j a l n o m

solidarnošću. Dolazi potop, a nema No‐

jeve barke, ili ti Nuhove lađe. I još

nešto, socijalno nasilje se ničim ne

može opravdati, ali se mogu razumjeti

razlozi za njega. Zdrav razum bi sve

učinio da do njega ne dođe. Šta ste,

gospodo na vlasti, pardon, šta ste

LOPOVI na vlasti, vi učinili da do nje‐

ga dođe.

Page 10: Glas slobode broj 6

10 GLAS SLOBODE

Skupština KS: Najmanje radili, najviše zaradiliNa devetoj sjednici

Plenuma usvojeni su i zahtjevi koji se tiču

budžeta Kantona Sarajevo

pred zasjedanje Skupštine KS

Ne, zaduživanju! „Umjesto da energiju usmjere na rješa‐

vanje nagomilanih problema u javnim

preduzećima kako bi pružili kvalitetne us‐

luge građanima, vrijeme je utrošeno na

postavljanje stranačkih kadrova u upravl‐

jačke strukture javnih preduzeća i ustano‐

va“, zaključuje CCI.

VEĆI NERAD –VEĆA PLATA

Usklađivanjem kantonalnog zakona sa

Zakonom o platama i naknadama u or‐

ganima vlasti Federacije BiH, poslanici‐

ma u Skupštini KS u 2013. godini pove‐

ćane su plate. Tako predsjedavajuća

Skupštine ima osnovnu platu 2704 KM,

profesionalno angažovani poslanici u

Skupštini 2152 KM.

Od 35 poslanika u Skupštini njih 13 je

profesionaliziralo svoj status, što znači

da imaju status zaposlenih i primaju

punu platu. Oni koji nisu profesional‐

izirali svoj status, primaju plata u )rma‐

ma ili ustanovama u kojima rade, te

paušal koji iznosi 522 KM.

"Većina delegiranih zastupnika iz kanton‐

alnih skupština se profesionalizovala u

Domu naroda jer je tamo plata veća, a

posto ne mogu primati paušal u obje in‐

stitucije onda su se, opredjeljivali za

paušal tamo gdje je bio veći. U KS su pri‐

mali paušal, a u Domu naroda platu bez

paušala, posto je paušal u SKS bio veći.

Bio je u visini prosjećne plate u FBIH oko

820 KM", pojašnjavaju u CCI-u.

Prošle godine, devet delegata Skupštine

KS bilo je profesionalno angažovano u

Domu naroda FBiH.

Plate poslanicima su povećane iako je

budžet Kantona Sarajevo bio je u de)citu

98 miliona maraka, a preko 70 hiljada

građana ovog Kantona bilo je bez posla.

Rad Skupštine Kantona Sarajevo u prvih

devet mjeseci prošle godine ocijenjen je

kao nejnee)kasniji u posljednih sedam

godina, ali i za takav nerad poslanici su

nagrađeni povećanjem plata.

Obimni dnevni redovi, maratonske

diskusije, prekidi sjednica, kašnjenje i

nedolazak na sjednice, međusobna vri‐

jeđanja zastupnika, tijesna i nestabilna

skupštinska većina, uzroci su pada

e)kasnosti rada Skupštine KS, zaključuju

posmatrači Centra civilnih incijativa

(CCI). U svom izvještaju ističu kako su

poslanici u Skupštini KS, od januara do

septembra 2013. godine, najviše vreme‐

na potrošili na zasjedanje a najmanje

uradili.

„Skupština je u prvih 9 mjeseci 2013. od

190 mjera iz Programa rada, realizovala

114, čime je ispunila 59% planiranog, a

realizacija planiranih zakona je svega

31%. Uzrok postizanja najnižeg učinaka

Skupštine u posljednjih 7 godina, je het‐

erogen sastav tijesne i nestabilne skup‐

štinske većine. Stavljenje ličnih i uskos‐

tranačkih interesa ispred interesa građana

Kantona Sarajevo, dovodi do teškog posti‐

zanja dogovora političkih subjekata“,

navode u CCI-u.

NA PAUZI UMJESTO NA RADNOM

MJESTU

Skupština KS održala je devet sjednica,

odnosno 22 zasjedanja, ali ni na jednom

zasjedanju svih 35 poslanika nije pris‐

ustvovalo.

„Najviše izostanaka sa sjednica imali su

Selma Filipović (SBB) 11 izostanaka,

Talović Munir (SBB), Mašović Amor

(SDA), Ademović Kenan (SBB) sa 8

izostanaka od ukupno 22 zasjedanja“,

navodi se u izvještaju.

IX PLENUM GRAĐANA I GRAĐAN‐

KI SARAJEVA 12.3.2014.

ZAHTJEVI PREMA SKUPŠTINI

KANTONA SARAJEVO

BROJ PROTOKOLA 9-III/2014

NACRT BUDŽETA KANTONA SARA‐

JEVO ZA 2014. GODINU MORA BITI

POD HITNO REVIDIRAN PO SLI‐

JEDEĆIM SMJERNICAMA:

1. NE SMIJE SE PLANIRATI ZADUŽI‐

VANJE KOD KOMERCIJALNIH BA‐

NAKA ZA JAVNU POTROŠNJU.

2. MORA BITI JASNA I VIDLJIVA

NAMJERA NADLEŽNIH DA SE

SPROVEDU RADIKALNE MJERE

ŠTEDNJE U SKLADU SA SUŠTINOM

SOCIJALNIH I DRUGIH ZAHTJEVA

K O J E I M Š I R A G R AĐA N S K A

JAVNOST VEĆ DUŽE VRIJEME UPU‐

ĆUJE, SADA I KROZ RAD PLENUMA

GRAĐANA I GRAĐANKI SARAJEVA

Posmatrači koji su prisustvovali sjedni‐

cama uočili su da dio poslanika nije

glasao jer su napuštali sjednicu tokom

rasprave ili glasanja što je suprotno

Poslovniku o radu Skupštine KS. „Sve je

češći slučaj da u sali ne bude kvoruma

zbog toga što većina poslanika izađe u hol

ispred sale“.

Iako su prisustvovali sjednicama neki

poslanici nisu postavili ni jedno poslan‐

ičko pitanje, niti su pokrenuli poslan‐

ičku inicijativu. Tako je zabilježen prim‐

jer i „zastupnice koja nije uzela učešća u

diskusijama ni po jednoj tački dnevnog

reda, radi se o samostalnoj zastupnici

Fikreti Mulaosmanović“.

Svi poslanici učestvuju i u radu radnih

tijela, koja su održala 88 sjednica u prvih

devet mjeseci prošle godine. Međutim,

samo jedan poslanik, Sabahudin Hodžić,

učestvovao je na svim sjednicama

komisija čiji je član. „Zastupnica Selma

Filipović nije prisustvovala ni jednoj sjed‐

nici komisija čiji je član“.

I kada su zasjedale, komisije su se najviše

bavile administrativnim pitanjima, iz‐

borima i imenovanjima, a najmanje

pravdom i ljudskim pravima.

Page 11: Glas slobode broj 6

11GLAS SLOBODE

Aldijana (32), nezaposlena

Ljudi - priče

Jasmin (35) nezaposlen

Pripremila: Unesa Bibić

Esmina (45)

pismo čitatelja

Zoran Petrovski: O civilnom društvu

Demokratija se sastoji od solidarnosti,

opšteg dobra i pravednosti. Sve ove tri

komponente sam vidio na djelu kada

sam se pridružio protestima.

Vidio sam demonstrante koji su i samim

svojim prisustvom pokazali solidarnost.

Svi prisutni su mogli i bili su pozivani da

putem mikrofona javno kažu svoje

stavove što je pravedno, a ono što su gov‐

orili je bilo za opšte dobro. Sve ovo su

demonstranti kroz Plenum uobličili u

zahtjeve koje su uputili tamo gdje treba

da idu, vlastima. Sve ovo opisano je ak‐

tivizam, a ovako iskazan aktivizam je

civilno društvo. Dakle, stanovnici države

Bosne i Hercegovine su pokazali

demokratiju na djelu.

Ovo je primjer direktne demokratije na

djelu ili kako naši vrli političari imaju

običaj samo deklarativno istaknuti da se

zalažu za participativnu demokratiju

građana. Kada su stanovnici Bosne i

Hercegovine demokratiju pokazali na

najdirektniji način tada se ni jedan po‐

litičar nije udostojio da izađe na tu istu

ulicu i da se obrati svojim građanima.

Zaključak je da naši političari ne znaju

šta je demokratija. Oni je ne žele i guraju

je dalje od stanovnika države Bosne i

Hercegovine, kao što guraju van do‐

mašaja stanovnika i osnovna ljudska pra‐

va. Zaključak je jednostavan i jasan -

stanovnici trebaju vladati i stanovnici će

znati izabrati svoje predstavnike preko

Plenuma, to jest kroz aktivnosti civilnog

društva kako sada tako i u budućnosti.

Civilno društvo se sastoji od akcija

stanovnika, građana, svih ljudskih bića,

pojedinačno i zajedno, usmjerenih

poboljšanju svoje zajednice i društva u

smjeru opšteg dobra i pravednosti. Takve

akcije su temelj na kojem počiva

demokratija, pluralizam, poštovanje

ljudskih prava, dobra vladavina i

društvena kohezija, socijalni dijalog itd.

Pod civilnim društvom se najčešće po‐

drazumijeva prostor bez prisilne kolek‐

tivne akcije okupljene oko zajedničkih

interesa, zajedničkih ciljeva i zajedničkih

vrijednosti. Civilno društvo je proctor

drugačiji od države, tržišta i porodice.

Ono zauzima onaj prostor između

pomenutih. Civilno društvo se sastoji od

formalnih i neformalnih organizacija –

građanskih inicijativa. Razvijeno civilno

društvo je osnovni preduslov za nasta‐

janje i održavanjepravne i demokratske

države, te a)rmacije i implementacije

ljudskih prava.

Civilno društvo najčešće obuhvata orga‐

nizacije kao što su: registrirane humani‐

tarne organizacije, organizacije za zaštitu

(ženskih, dječjih) ljudskihprava, religi‐

jske, ekološke, profesionalna udruženja,

poslovna udruženja, sindikati, grupes

amopomoći, društveni pokreti, zago‐

varačke grupe, koalicije itd. Organizo‐

vanje, udruživanje i aktivizam stanovni‐

ka, građana, se izvodi iz korpusao

snovnih ljudskihprava – prava na slobo‐

du udruživanjakoja je zagarantovana

međunarodnim konvencijama koje je

rati)cirala državaBosna i Hercegovina:

Univerzalna deklaracija o ljudskim prav‐

ima (član 20),

Međunarodni pakt o građanskim i ljud‐

skimpravima (član 21 i 22),

Evropska konvencija o zaštiti ljudskih

prava i osnovnih sloboda (član 11).

Ovim pokazujemo da smo za razvoj

civilnog društva, razvoj demokratije,

razvoj socijalne politike, razvoj među‐

narodnih odnosa, integraciju i socijalnu

koheziju I ravnopravan socijalni dijalog.

Civilno društvo je autonomna sfera

javne i private djelatnosti koju ne nadzire

država.To je oblast vaninstitucionalnih

aktivnosti koje se izražavaju posred‐

stvom decentralizacije, samouprave,

širenja lokalne i regionalne autonomije.

Uslov za postojanje civilnog društva je

otvoreno društvo zasnovano na vladavi‐

ni prava, socijalnoj pokretljivosti, komu‐

nikacijama, društvu tolerancije i slobode

kretanja ljudi i ideja. U tom smislu civil‐

no društvo se može de)nisati kao agre‐

gatni, vezivni pojamkojim se označava

speci)čan skup društvenih komunikacija

i socijalnih veza, socijalnih institucija i

društvenihvrijednosti, čija je polazna

tačka i glavni akter ličnost kao državl‐

janin, stanovnik, građanin. Razvojem

civilnog društva došlo je do formiranja

velikog broja nevladinih organizacija.

Sve ovo su pokazali I pokazuju stanovni‐

ci države Bosne i Hercegovine kroz

demonstracije i Plenume.

Svakodnevno Aldijana dolazi na

proteste. Nezaposlena je, kao i njen

suprug. Kaže da želi da podrži sve

nezadovoljne građane, jer svi imaju slič‐

ne probleme. "Ne radim kao ni moj muž

imamo troje djece,od primanja samo

imamo dječiji dodatak od 66 KM. Na

protestima su ljudi nezadovoljni stanjem

u državi i usprkos svojim problemima

prijateljski su raspoloženi. Želim da po‐

zovem sve ljude da nam se pridruze i da

vide kako mi ovdje provodimo svaki

dan."

Od početka protesta Jasmin dolazi na

proteste. Nezaposlen je i ima dvoje mal‐

oljetne djece. Radio sam u preduzeću

"GP Bosna" i izvršavao sam tesarske

radove,pošto je )rma likvidirana prije

pet mjeseci ostao sam bez posla i završio

na birou kao i ostali građani.Trenutno se

nalazim na ulici i tražim svoja prava kao

i ostali demonstranti.Ljudi na protestima

su zaista pristupaćni i ljubazni.Pozivam

ostale građane da izađu i da se bore

zasvoja prava baš kao i ja."

Esmina kaže da na proteste dolazi zbog

siromaštva i nezaposlenosti u državi.

Kaže da je nazadovoljna jer mladi ljudi

nemaju radna mjesta, te se odaju droga‐

ma i kriminalu, umjesto da osnivaju

porodice. "Želim da se naši političari

malo pozabave s narodom. Sva preduze‐

ća na kojima su stavili katanac da ih

otkatanče i tako daju šansu narodu da

zaradi za sebe i svoje porodicu, a ne da

narod šalju u javnu kuhinju i tako im

uništavaju dostojanstvo i budućnost".

Page 12: Glas slobode broj 6

12 GLAS SLOBODE

foto protesti

foto priča

Zidne novine Novina sa demonstracija je postavljanje

zidnih novina sa kojih prolaznici mogu

čitati letke te sadržaje iz Glasa slobode.

Zidne novine rezultat su saradnje grupa

za kulturu, medije I proteste. Budući da

se glasilo štampa u malom tiražu, zidne

novine su odmah našle svoje korisnike I

korisnice.

Page 13: Glas slobode broj 6

13GLAS SLOBODE

Ana Benačić | 07.03.2014.-lupiga.com

Mirno i dostojanstveno obilježavamo mjesec dana od demoliranja

institucija

Prošlo je točno mjesec dana otkad su

Bosanci i Hercegovci uzeli stvar u svoje

ruke. A stvar se zvala Molotovljev kok‐

tel. Sedmog veljače leta 2014. poslušalo

se Adnana Hamidovića Frenkija i išlo

se rušit, učinilo se da malo ... gori. U tih

mjesec dana izdogađalo se svašta - bilo

je batina, hapšenja, prijetnji, zalijetanja

u p r o s v j e d n i k e a u t o m o b i l i m a ,

difamacija, subverzija, prosvjednike su

obigravale policijske marice, okruživali

pendreci i pištolji s mecima u cijevima,

podizane su optužnice za terorizam...

Građani su na to odgovorili udruživan‐

jem u plenume, a negdje je njihov trud

urodio plodom.

Plenumi su održani zasad u 14 gradova:

u Brčkom, Bugojnu, Cazinu, Donjem

Vakufu, Fojnici, Goraždu, Konjicu,

Mostaru, Orašju, Sarajevu, Tešnju,

Travniku, Tuzli i Zenici. U Tuzli, gdje je i

počeo zarazni radnički bunt, održano ih

je do sada već deset. Predstavljamo vam

neke od postignutih rezultata tih plenu‐

ma.

A što se političara tiče, prva je pukla vla‐

da Tuzlanskog kantona (TK), a slijedila

ju je vlada Unsko-sanskog kantona

(USK), Kantona Sarajevo (KS) i

Zeničko-dobojskog kantona (ZDK). Pre‐

mijeri TK, ZDK i KS, Sead Čaušević.

Munib Husejnagić i Suad Zeljković te

predsjednik Skupštine Hercegovačko

neretvanskog kantona Ramiz Jelovac

podnijeli su ostavke. Jelovac tek iz dru‐

gog pokušaja.

Skupština Tuzlanskog kantona ukinula je

“bijeli hljeb” poslanicima, odnosno pra‐

vo da i nakon isteka mandata primaju

plaće još godinu dana. Skupština Bosan‐

sko-podrinjskog kantona (BPK) ukinula

je "bijeli hljeb" te smanjila plaće

poslanicima i članovima Vlade.

Skupština Kantona Sarajevo prihvatila je

zahtjeve Plenuma građana, među ostali‐

ma i smanjenje plaća zastupnicima za 20

posto. I Općinsko vijeće Cazina uvažilo

je zaključke plenuma.

U Posavskom kantonu od 1. travnja neće

biti više korištenja službenih vozila izvan

radnog vremena, a ni u kojem slučaju u

privatne svrhe. Službena vozila, nakon

isteka radnog vremena, morat će se

parkirati na parkiralištu Vlade u Orašju,

Policijske uprave u Odžaku i Skupštine

PK-a u Domaljevcu.

U Bihaću nema plenuma, ali postoji or‐

ganizacija Bosansko proljeće. Pritisak

koji su stvorili doveo je do usvajanja

ukupno 13 njihovih zahtjeva - od uki‐

danja privilegija i smanjenja plaćâ

poslanicima te njihovog usklađivanja s

proizvodnim sektorom, smjenâ u javnim

poduzećima, do pretresa javnih natječaja

u zadnjih deset godina.

Zanimljivo je i da se plenumima često

osporavao legitimitet, iako im je priznat

od khm, demokratski izabranih vlasti.

One su, pak, na prirođen im, apsurdni

način, u izjavama izražavale da razumiju

prosvjednike i da se čak slažu da je ključ

njihova problema upravo u političarima.

Naravno, onim drugim i trećim, nikad u

njima samima. Mostarci, možda najpot‐

lačeniji među prosvjednicima, tu su bili

najjasniji - prije mjesec dana zapalili su i

prostorije HDZ-a i SDA, a ovih su dana

obišli i sjedište SBB-a,Fahrudina Radon‐

čića i vikali: "Fahro, lopove!"

Čak je i legendarno visoki predstavnik

međunarodne zajednice u Bosni i Herce‐

govini Valentin Inzko stao na loptu.

Nakon prvotne reakcije na pobunu, koja

ga je nagnala na obznanu lukavog plana

da u BiH pošalje vojsku Europske unije

ukoliko se stanje radikalizira, Inzko je i

sam počeo obilaziti plenume.

Sljedeći korak je plenum koji nadilazi

gradove i ispostavlja zahtjeve državnim,

a ne kantonalnim vladama. Ovi pomaci

za neke su impresivni; drugima su 'nako.

Al', bona, hajd' reci da nisu u pravu?

Page 14: Glas slobode broj 6

14 GLAS SLOBODE

Učesnica sarajevskih demonstracija

poslala je demanti Vijeću za štampu i Novinskoj agenciji

Patria koja je objavila tekst o

smrti bebe koja je preminula "zbog

blokade saobraćaja tokom protesta".

Vijeće za štampu zaprimilo žalbu na vijest o odgovornosti demonstranata za smrt bebe, tužilaštvo istražuje tragediju

Bosna i Hercegovina je već promjenjena!

Martovski broj hrvatskog izdanja lista RollingStone posvećen je

protestima i plenumima u BiH. Pročitajte intervju sa Jasmilom

Žbanić

"Vijeće za štampu u BiH, u skladu sa

Vašmo žalbom, obratiće se uredništvu

novinske agencije Patria i posredovati za

objavu Vašeg demantija. Preporuka Vije‐

ća za štampu u BiH je da se obratite i os‐

talim medijima koji su objavili tekst na

koji se odnosi Vaša zalba, odnosno por‐

talima depo.ba i slobodna-bosna.ba. U

skladu sa žalbenom procedurom, kopije

mailova upućenih pomenutim redakcija‐

ma, pošaljite i na e-mail adresu Vijeća za

štampu u BiH", saopšteno je nakon slan‐

ja demantija.

Na upit poslan direktorici Hitne pomoći,

koja je bila izvor u tekstu agencije Patria,

stigao je odgovor da je Tužilaštvo Kan‐

tona Sarajevo pokrenulo isktragu u

ovom slučaju, te da Hitna pomoć ne

može iznositi nikakve informacije.

Shvatili su da moraju da postave pitanje i

da iskažu svoje nezadovoljstvo. Karakter‐

istično je što ljudi prvi put u BiH postaju

politični. U svojoj dugogodišnjoj istoriji

građani BiH su bili članovi plemena,

familije, vazali, raja, članovi partije.

Nikada nisu bili građani, ohrabrivani da

postavljaju pitanja i zahtjeve. Ćeif i mer‐

ak ma koliko imaju svojih pozitivnih

strana, dva su politička pruđa kojima su

ljudi decenijama zatupljivani. Dok jedni

ćejfe, drugi donose odluke. Ovo je prvi

put da ljudi kao građani govore, zahtije‐

vaju i formulišu zajedničke zahtijeve.

Učinak plenuma je terapeutski, ne samo

što ljudi imaju kome da se požale, nego

što svaki dan vježbaju stvarnu, ali zaista

prvi put stvarnu demokraciju.

U povodu nedavnih nemira u Bosni i

Hercegovini koji su započeli radničkim

protestima u Tuzli, a onda se proširili

na druge gradove u Federaciji, i sami

ste se našli u fokusu javnosti. Za razliku

od mnogih intelektualaca, umjetnika,

analitičara, niste ostali sa strane cinično

posmatrajući kako će se sve brzo

ugasiti. Reagirali ste i pozvali na otpor

korumpiranim političkim elitama. Što

se to uopće dešava u BiH?

Protesti koji su krenuli u Tuzli, a zatim u

cijeloj BiH počeli su spontano zbog

nezadovoljstva radnika, kao i onih neza‐

poslenih, penzionera, gladnih. Ljudi su

shvatili da postoji veza između njihova

siromaštva, lošeg obrazovanja, lošeg

zdravstva i besramnog bogaćenja vlada‐

juće elite.

Plenumi idu jako teško jer je puno ra‐

zličitih interesa, puno je protivnika, a i

ljudi iz stranaka koji plenume pokušava‐

ju preoteti. Bila sam iskreno dirnuta soli‐

darnošću ljudi i načinom na koji ljudi na

plenumu postavljaju pitanja i donose od‐

luke. Ne postoje vođe, svako odgovara za

sebe. To neliderstvo je odlična stvar za

građanke i građane BiH koji je uvijek

trebao tata i bič. Sada izgleda da smo iza‐

šli iz infantilne faze ili polako sazrijeva‐

mo. Zato je ovo za mene važan pokret jer

svaki čovjek mijenja prvo sebe, a onda i

društvo u kojem živi. Do sada smo uvi‐

jek imali slučaj da je država i društvo

bilo važnije od pojedinaca i da su država

i državne ideologije mijenjale nas. Ovo

što se dešava u BiH je, barem kako to ja

vidim, evolucija - gdje svaki građanin za

sebe uči kako govoriti šta ga muči, uči

kako de)nisati ono što želi, kako biti slo‐

bodan, ne plašiti se te slobode, a opet

znati da to što ti tražiš mora biti dobro i

za ostale da bi društvo funkcioniralo.

Kako vidite budućnost otpora i orga‐

niziranja građana na iskustvu Tuzle?

Može li to imati utjecaje većih

razmjera?

BiH je već promjenjena. Kada sam otišla

u Tuzlu i posjetila članove Plenuma,

jedan od učesnika Damir Arsenijević mi

je izrecitovao pjesmu Jose)ne Dautbe‐

gović:

Neidenti)cirani

Kao u zajedničkoj grobnici

svako je umro

od svoje smrti

navodno

ljubav za istu stvar.

Što radi njegova ključna kost uz ovu

čeonu

I na što će dotični nalikovati

sastavljen od različitih dijelova

kad dođe dan ustajanja

Posebno je pitanje

Od čega ćemo se mi sastaviti

ako se ponovo odlučimo voljeti.

Za njega, a i za mene i mnoge druge

ljude koji učestvuju kao građani i

građanke, ovaj poret je i pokušaj da se

p onovo p očnemo vol j e t i na kon

genocida. U tome je ljepota ovoga što se

trenutno dešava u BiH.

Page 15: Glas slobode broj 6

15GLAS SLOBODE

Tu kupujem, tu me vole.

Meki Zlorabi

Vijesti iz Fahrostana

satira i smijeh

Danas je naš predobri gospo-don Fahro

obišao svog dugogodišnjeg prijatelja g-

dona Mišurevića u pansionu Padinska

Skela, gdje se ovaj dobrovoljno povukao,

dok tamo neki ne završe apsurdne priče

da je g.-don Mišurević imao nečasnih

rabota. G-don Fahro je ovom prilikom

izjavio da kad se ove apsurdne priče za‐

vrše g-don Mišurević ima otvorena vrata

njegove, ovaj narodne države, kakva

Fahrostan i jeste. U sklopu ove posjete g-

don Fahro je sklopio još jedan ugovor o

prodaji magle već i onako zamagljenim

očima našeg naroda.

U toku dana kako saznaje jedina objek‐

tivna novina u Fahrostanu “e Daily

Haber” gospo-don Fahro iako na

službenom putu donio je možda i sud‐

bonosnu odluku za sve one kojih se tiče

pisana riječ. Naime naš g-don je odlučio

da ukine sve padeže u službenom jeziku,

jer je shvatio da ga sve češće zaboli glava

kad mora kontat đe koji padež ide. Ipak

on nema vremena turat padeže tamo đe

im je mjesto u toku hipter sastanaka koje

ima tokom dana.

Jučer je predsjednik kluba obožavalaca

presvetlog g-don Midhat Bokal rekao da

će u slučaju da penzioneri prestanu

kupovat “e Daily Haber” obožavaoci

g-dona uzet stvari, to jest palije, u svoje

ruke, te tako starijoj populaciji, objasnit

koliko griješe. Kako saznajemo sa trau‐

matologije su odlučili podržat ovu akciju

u svojim mogućnostima. Tako da su

oslobodili nekoliko kreveta ako pen‐

zioneri ne popuste u svojoj nakani.

Predsjednik "Mladih Sledbenika"

Presvetloga G-dona je žustro upozorio

studente iz Toranjgrada da se ne igraju

svojim sudbinama pokušavajući osnovati

neku “nezavisnu” studentsku organizaci‐

ju, jer se u ovoj postojećoj čuva mjesto

predsjednika za malog od g-dona kad

dospije za studenta.

Vijesti iz kulture nema jer šta će nam po‐

zorišta, muzeji, kultura, kad se svakim

danom pokazuje kolko to unazađuje

prosječnog Fahrostanca, a i bolje na

mjestima tih nepotrebnih građevina iz‐

gradit još koji toranj zlu ne trebalo.

Sport: Na državnom prvenstvu u bacan‐

ju ubleha pobjedio je mlađahni Kemo

Šatrolog ispred iskusnog ublehaša Fejze

Škorića. Drugoplasirani je čestitao pob‐

jedniku i konstatovao da na mlađima i

ubleha ostaje.

Vrijeme u Fahrostanu sutra će biti kako

g-don odluči, a pošto je na putu ne zna

jel' bivša prva dama razmišljala o kakvoj

vrsti šopinga. Iako nisu već dugo u brač‐

noj zajednici, plemeniti g-don i na

razmišljanju o potrebama svoje bivše,

planira i vremensku prognozu. Pa nek'

sad dušmani kažu kako g-don nije ple‐

menit i dobar.

Toliko za ovo javljanje iz Fahrostana.

Page 16: Glas slobode broj 6

16 GLAS SLOBODE

Heather McRobie

KONTAKTI PLENUMA

[email protected]

[email protected]

[email protected]

[email protected]

[email protected]

[email protected]

[email protected]

[email protected]

Tehničke radne grupe:

[email protected]

[email protected]

[email protected]

[email protected]

Kontakt za medije:

00387 (0)63 985 813

www.plenumsa.org

www.bhplenum.info

Glas slobode i svi volonteri uključeni u

kreiranje i distribuciju ovog gerilskog

uličnog lista zahvaljuju se Heather

McRobie, spisateljici i novinarki koja je

ličnom donacijom od 500 engleskih fun‐

ti omogućila štampanje ukupno četiri

broja Glasa slobode. Heather je magistri‐

rala u Sarajevu na programu o ljudskim

pravima i demokratiji a tokom godine

očekuje se i izdavanje njene knjige Liter‐

ary Freedom.

Ova donacija je do Glasa slobode stigla

ljubaznošću i trudom Sumeje Tulić kojoj

se također javno zahvaljujemo. .

SVI ZA JEDNOG, JEDAN ZA SVE!


Glas Sumadije 1934 broj 210

Glas Sumadije 1934 broj 210

Documents
GLAS SLOBODE broj 3

GLAS SLOBODE broj 3

Documents
Glas Bistre, broj 02, kolovoz 2007

Glas Bistre, broj 02, kolovoz 2007

Documents
GLAS ISLAMA BROJ 3, MART 1997

GLAS ISLAMA BROJ 3, MART 1997

Documents
Glas Bistre, broj 18, svibanj 2011

Glas Bistre, broj 18, svibanj 2011

Documents
Glas Bistre, broj 07, listopad 2008

Glas Bistre, broj 07, listopad 2008

Documents
Glas Bistre, broj 04, prosinac 2007

Glas Bistre, broj 04, prosinac 2007

Documents
Glas Srpske [broj 12994, 3.12.2012]

Glas Srpske [broj 12994, 3.12.2012]

Documents
GLAS SLOBODE broj 4

GLAS SLOBODE broj 4

Documents
Glas Srpske [broj 12428, 28.1.2011]

Glas Srpske [broj 12428, 28.1.2011]

Documents
Glas Srpske [broj 12451, 24.2.2011]

Glas Srpske [broj 12451, 24.2.2011]

Documents
Glas Sumadije 1934 broj 194

Glas Sumadije 1934 broj 194

Documents
Glas sa Cera broj 11-sadrzaj

Glas sa Cera broj 11-sadrzaj

Documents
Glas Srpske [broj 12439, 10.2.2011]

Glas Srpske [broj 12439, 10.2.2011]

Documents
Glas Bistre, broj 34, ožujak 2016

Glas Bistre, broj 34, ožujak 2016

Documents
GLAS ISLAMA BROJ 2, FEBRUAR 1997

GLAS ISLAMA BROJ 2, FEBRUAR 1997

Documents
Glas Srpske [broj 12589, 8.8.2011]

Glas Srpske [broj 12589, 8.8.2011]

Documents
Glas Sumadije 1934 broj 181

Glas Sumadije 1934 broj 181

Documents
Glas [broj 1, 31.7.1943]

Glas [broj 1, 31.7.1943]

Documents
Glas Srpske [broj 12458, 4.3.2011]

Glas Srpske [broj 12458, 4.3.2011]

Documents
Glas Bistre, broj 31, travanj 2015

Glas Bistre, broj 31, travanj 2015

Documents
Glas Bistre, broj 17, travanj 2011

Glas Bistre, broj 17, travanj 2011

Documents
Glas Srpske [broj 12452, 25.2.2011]

Glas Srpske [broj 12452, 25.2.2011]

Documents
Glas Topnika broj 2

Glas Topnika broj 2

Documents
Glas sa Cera broj 7-sadrzaj

Glas sa Cera broj 7-sadrzaj

Documents
Glas Zovika [broj 4, 4.1.1993]

Glas Zovika [broj 4, 4.1.1993]

Documents
Glas Bistre, broj 13, travanj 2010

Glas Bistre, broj 13, travanj 2010

Documents
Vedanta Glas Slobode

Vedanta Glas Slobode

Documents
Glas sa Cera broj 9-sadrzaj

Glas sa Cera broj 9-sadrzaj

Documents
Glas Srpske [broj 12744, 9.2.2012]

Glas Srpske [broj 12744, 9.2.2012]

Documents