Glas Istre 1

7,00 KUNASLO 1,20 EUR 1,50 EUR nezavisni dnevnikETVRTAK Pula, 25. travnja 2013. Broj 111 GODINA LXX

Danas u Glasu Istre brouraZELENA ABECEDA

ZBOG OVRHA SVE VIE GRAANA STRAHUJE I ZA STANOVE, RJEENJE JE U ZAKONU O OSOBNOM BANKROTU

Bolje proglasiti osobni bankrot nego ostati bez krova nad glavom

INVESTITORI VIE NISU ZAINTERESIRANI

Ulagai digli ruke od Plomina, ostali Japanci i Koreanci

str. 7

NEKADA JEDAN OD NAJLJEPIH GRADSKIH BOTANIKIH PARKOVA OVE GODINE SLAVI SVOJ 150. ROENDAN

STANCIJA 1904 PRISTUPANA I OSOBAMA S TJELESNIM INVALIDITETOM

Stanciji iz Smoljanci nacionalna nagrada za destinaciju izvrsnosti

str. 12 i 13

POVJERENSTVO TVRDI DA ISTARSKI UPAN NIJE NA VRIJEME USKLADIO IMOVINSKU KARTICU

Povjerenstvo za sukob interesa protiv Jakovia, on tvrdi da je u pravu str. 4

ROVINJ: NAKON PRIA DA SU RUSI DOBILI KONCESIJU KRAJ POPULARNE PLAE

Ruski beach club kod Punta Kria - svingerska patka

str. 17

Najvie nekretnina na drabi upravo u Istri, daleko vie nego u Zagrebu i ostalim dijelovima Hrvatskestr. 2 i 3

Man

uel A

NG

ELI

NI

Obnavlja se pulski Mornariki park i eli mu se vratiti stari sjaj

str. 8 i 9

Dav

or P

ON

GR

A

I/C

RO

PIX

Zlatna penkala za lanak o tartufimaPULA - Irska novinarka Marie Claire Digby nedav-

no je u Zadru dobila priznanje Hrvatske turistike za-jednice Zlatna penkala za lanak o istarskim tartufima koji je objavljen u asopisu The Irish Times Magazi-neu. Rije je o priznanju koje HTZ ve godinama do-djeljuje stranim novinarima koji posjeuju Hrvatsku te objavljuje prie o hrvatskoj turistikoj ponudi u svo-jim medijima.

Ova novinarka esto pie o enogastronomiji i ima svoju tjednu kolumnu Food File u asopisu The Irish Times Saturday. Zlatnom penkalom nagraena je za tekst On The Truffle Trail koji na slikovit i informa-tivan nain opisuje gastronomsku ponudu Istre. ju Zlatnu penkalu zasluila je i slovenska novinarka Ve-rica Marui s TV postaje Va kanal. Ona je nagra-du dobila za polusatnu emisiju V objemu hrvakih mest koja se prole godine emitirala u udarnom ve-ernjem terminu njene TV postaje. B. B.

Razlika izmeu SDP-a i HDZ-a pala na 3,4 posto

ZAGREB - Potpora graana SDP-u u travnju je pala na 23 posto, to je najloiji rejting te stranke u po-sljednjih pet godina, dok je istodobno rejting HDZ-a porastao na 19,6 posto, pokazao je Crobarometar, mjeseno istraivanje agencije Ipsos Puls za Novu TV. Prema tim podacima, SDP-u je potpora u odnosu na oujak pala tri postotna poena, dok je HDZ zabilje-io rast od dva postotna poena. Trea najjaa stranka i dalje su Hrvatski laburisti koje podrava 11,2 posto biraa. Najpopularniji politiar jo je predsjednik Ivo Josipovi koji uiva potporu 79 posto biraa. Slije-de ga Ivan Grubii i Dragutin Lesar, a potom Josip Leko. Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko i dalje stoji prilino loe, sa svega 16 posto potpore, dok je na zaelju te ljestvice splitski gradonaelnik eljko Kerum. Prema rezultatima Crobarometra, gotovo 72 posto ispitanika smatra da zemlja ide u loem smje-ru, a neto manje od dvije treine ne podupire politi-ku Vlade. (N. L.)

ZAGREB - Vrhov-ni sud je juer odrao roite na kojem su odvjetnici Radimira a-ia obrazloili albu podnijetu protiv odlu-ke upanijskog suda u Zagrebu prema kojoj e bivi elnik HNS-a sluiti maarsku kaznu za prometnu nesreu u Hrvatskoj.

Odvjetnici Rajko Mlinari i edo Pro-danovi smatraju da je dolo do povreda kaznenog postupka, te da je u aievom sluaju ak prekrena i Konvencija o ljudskim pravima, jer upanijski sud nije dozvolio da okrivljenik prisustvuje na sjednici. Takoer su istaknuli i da je kazna izreena u Hrvatskoj tea od one maar-ske, a to ne bi smjelo

biti prema Konvenciji o transferu osuenika.

U Maarskoj bi a-i, naime, nakon 11 mjeseci bio obvezno puten iz zatvora, dok u Hrvatskoj postoji samo mogunost da ga se pusti. Zbog toga su zatraili da Sud-sko vijee razmotri da se postupak ponovi, odnosno da se kazna aiu ublai. Od-vjetnik Mlinari je ak predloio da se izre-kne kazna zatvora od 11 mjeseci uz dodat-nu uvjetnu kaznu od jo 22 mjeseca, ime bi Hrvatska aia kaznila istovjetno kao i Maarska. Vrhovni sud nema rok u kojem mora donijeti odlu-ku o albi, a o njoj e prvo izvijestiti upanij-ski sud. D. Ra.

Odvjetnici: aiu povrijeena ljudska prava

[email protected]

*ZAGREB - Saborski odbori za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te za medije tematski su raspravljali o slobo-di govora i nacionalnoj ravnopravnosti u medijima, no zastupnici se nisu mo-gli dogovoriti o zakljucima rasprave. Te-

matsku sjednicu zatraio je SDSS, nakon sukoba dvojice HTV-ovih novinara Hrvoja Zovka i Draena Mioia, u kojem je, po prijavi koju je HRT-ovu Etikom povjeren-stvu poslao Zovko, Mioi prebrojavao krvna zrnca Srbima na HTV-u. (H)

Nita o govoru mrnje na HRT-u

MALA ZEMLJA ZA TISUE OVRHA: SVE VIE IMOVINE ZAVRAVA NA BUBNJU, U ISTRI NAJVIE

Hrvatska dobiva Zao osobnom bankr

Blokirani raun ima oko 253.000 graana, koji duguju 18 mi-lijardi kuna Zakon o osobnom bankrotu bi javnosti mogao biti predstavljan ve u lipnju, a po njemu bi se prezaduenim graanima od prisilne naplate izuzela nekretnina u kojoj sta-nuju, veli predsjednik HUS-a Ozren Matijaevi

PIE Vesna KAPELOTOPULA - Hrvatska e vrlo

skoro dobiti Zakon o osob-nom bankrotu, a javnosti e biti predstavljan mogue ve u lipnju, potvrdio nam je Ozren Matijaevi, predsjed-nik Hrvatske udruge sindika-ta. Matijaevi je poetkom tjedna sudjelovao na sastan-ku u Ministarstvu rada, ina-e zatvorenom za javnost, na kojem su bili prisutni i pred-stavnici ostalih relevantnih ministarstva i institucija, a meu njima je bio i predstav-nik predsjednika RH, ali i di-rektor Hrvatske udruge ba-naka Zoran Bohaek.

Istra zatrpana ovrhama- Nepodijeljeno miljenje

svih nazonih bilo je da je ovaj zakon definitivno nuan i da ga je potrebno to hitni-je donijeti, kazao je za na list Matijaevi. Naime izuzetno teka ekonomska situacija u zemlji srozala je standard gotovo svih graana, mno-gi su dovedeni na rub egzi-stencije, a iz dana u dan po-veava se broj onih kojima se zbog dugova na bubnju

nala i cjelokupna imovina. Procjena je da u svim banka-ma koje posluju u Hrvatskoj blokirani raun ima oko 253

tisue graana koji su uku-pno duni oko 18 milijardi kuna. U samo godinu dana broj blokiranih graana po-

veao se za 34,5 tisua, a nji-hovi dugovi za etiri i pol mi-lijarde kuna.

Dramatinost situacije po-sebno postaje oita uvidom u Oevidnik nekretnina i pokret-nina Hrvatske gospodarske komore koji prati prodaju imo-vine u ovrnom i steajnom postupku, i to prema podaci-ma dobivenih od opinskih sudova. Broj onih koji ovrhom na drabama zbog neplaenih kredita gube svoje nekretnine - stanove, obiteljske kue, ze-mljita, zastraujui je.

Frapantan je i podatak da se najvie nekretnina na bub-nju u ovom trenutku nala-zi upravo u Istarskoj upani-ji. U ovrnom ih je postupku, na prvoj i drugoj drabi, uku-pno 298, daleko vie od druge po redu Zagrebake upanije gdje se ovrhom prodaje 212 nekretnina, u Gradu Zagrebu

Broj nekretnina na drabi

Istarska upanija 298Zagrebaka upanija 212Grad Zagreb 188Osjeko-baranjska 128Primorsko-goranska 92Zadarska 71Splitsko-dalmatinska 52Brodsko-posavska 22Liko-senjska 1

Ivo

RA

VLI

/C

RO

PIX

2 Glas Istre etvrtak, 25. travnja 2013.

188, Osjeko-Baranjskoj 128, Bjelovarsko-Bilogorskoj 118, Virovitiko -Srijemskoj 104, Primorsko-goranskoj 92, Za-darskoj 71. U ostalim upani-jama manje je od 60 nekretni-na na drabama, a najmanje, i to jedna, u Liko-Senjskoj.

U Istri su ovrhama zahva-ene nekretnine u svim di-jelovima upanije - u Ba-njolama, Buzetu, Filipani, Gronjanu, Karojbi, Lani-u, Labinu, Novoj Vasi, No-vigradu, Pomeru, Vinja-nu, tokovcima. Najvie ih je naravno u Puli. I dok u ruralnim dijelovima na bu-banj odlaze ponajprije ora-nice, livade, panjaci, u Puli su to gotovo iskljuivo sta-novi i kue. Ponegdje se unutar jednog predmeta na drabama prodaje i po de-setak nekretnina.

Ozren Matijaevi istie da u zemlji paralelno odvijaju dva procesa. S jedne strane je nelikvidnost pravnih oso-ba koja je zalaganjem Vlade smanjena za est milijardi kuna, a s druge je nelikvid-nost graana koja se ne sma-njuje nego u posljednje dvije godine kontinuirano raste i

u ovom trenutku iznosi spo-menutih 18 milijardi kuna.

- Vlada je s nekoliko zako-na, posebno Steajnim za-konom i Zakonom o finan-cijskom poslovanju, uspjela zaustaviti nelikvidnost po-duzea, i to je za pohvaliti. No u isto vrijeme nije uinila ba nita da smanji nelikvid-nost graana. Ona se gra-anima uope ne bavi, oni uope nisu u njenom fokusu

pa zato i imamo nemile sce-ne nasilnog iseljavanja obi-telji, poput ovih najnovijih u Zagrebu ili onih u Zadru, veli Matijaevi.

Napominje meutim da su mnogi graani pasivni duni-ci, da nisu to postali svojom voljom ili krivnjom, nego su u toj situaciji uglavnom zbog gubitka posla. Takvih je gra-ana najvie meu onih 250 tisua nelikvidnih. Ne treba zaboraviti i jamce, kao hrvat-ski specifikum, koji su u du-gove pali zbog tuih dugova.

Po uzoru na TeksasUpravo stoga Matijaevi

istie nunost donoenja za-kona o osobnom bankro-tu, i to po uzoru na Teksas. Takvim zakonom osiguralo bi da se prezaduenim gra-anima od prisilne napla-te izuzme nekretnina u ko-joj stanuju.

- Spomenuo sam upravo Teksas jer ako ta amerika drava ima institut osobnog bankrota onda to moe i Hr-vatska. Kod nas se deava-ju situacije da banke izba-cuju ljude iz kue, a da ih o tome i ne obavijeste. Meu-tim, treba upozoriti da otva-ranje osobnog bankrota, koji pretpostavlja nekoliko faza, predstavlja zapravo strogo kontrolirani proces koji omo-guava osiguravanje mini-malnih uvjeta za preivlja-vanje, kazao je Matijaevi, dodavi da mu je izuzetno drago da se kree u realizaciju zakona budui ga je potrebu njegovog donoenja predlo-io upravo on, odnosno nje-gov sindikat jo 2009. godine.

novosti

**ZAGREB - Ministar pravosua Orsat Mi-ljeni najavio je da e Hrvatska krajem godine dobiti novu strategiju suzbijanja korupcije te revidirani pripadajui akcij-ski plan. Ideja je da u njemu bude ma-nje mjera nego dosad jer antikorupcij-

ska mjera nije provedba zakona, rekao je Miljeni u Hrvatskome saboru na pr-voj tematskoj sjednici Nacionalnog vi-jea za praenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije iz 2008. s temom vrednovanja uinaka i analiza. (H)

Strategija suzbijanja korupcije

KREIMIR SEVER, PREDSJEDNIK NEZAVISNIH HRVATSKIH SINDIKATA, NAJAVLJUJE PROSVJEDE PROTIV VLADE

Ulina demokracija dobra je za drutvo

GRAANA ZBOG DUGOVA NEKRETNINA NA DRABI

akon rotu

ZAGREB - Sindikati u boj kreu. Najava velikog prvosvibanjskog prosvje-da u Zagrebu, to ga orga-nizira dvanaest najveih sindikalnih sredinjica, u javnosti je shvaena kao poetak slojevite akcije za ouvanje radnikih prava koja se nee iscrpiti samo jednim izlaskom na ulice. Sindikalni lideri ne skrivaju mogunost da, poslije pro-svjeda, organiziraju bloka-de rada dravnih institucija te da pripreme i generalni trajk svih zaposlenika u Hr-vatskoj. O dosezima uli-ne demokracije i politi-zaciji sindikalnog pokreta razgovarali smo s Kreimi-rom Severom, predsjedni-kom Nezavisnih hrvatskih sindikata i jednim od orga-nizatora predstojeeg pro-svjeda.

- to organizirate 1. svib-nja - prosvjed ili pobunu protiv Vlade?

- Organiziramo prosvjed kojim e se ljudi pobuniti protiv postojee gospodar-ske politike. Pozivamo ih da izraze svoje nezadovoljstvo i pobune se protiv stanja u zemlji. Svejedno kako emo to nazvati, prosvjedom ili pobunom, pa ne organizi-ramo oruanu pobunu!

Graani su apatini- Kakav odaziv oekuje-

te, pobjeuje li apatija ili elja za akcijom?

- Graani su, zbog po-naanja politikih elita, do-sta u apatiji. Bez obzira radi li se o onima na vlasti, koji su se osam godina pripre-mali za dolazak na vlast, ili o bivoj vlasti, jasno je kako su doveli zemlju u loe sta-nje i sada ne znaju to ini-ti. Moramo poruiti Vladi - ne morate po svaku cijenu biti na vlasti etiri godine. Prevarili su nas prije izbo-ra i rekli da znaju to e na-praviti, ali sada rade ono za to nisu dobili podrku na-roda. Apatije ima dosta, ali ljudi nas ipak zovu i kau - organizirajte prosvjed, doi

emo! Ulina demokraci-ja dobra je za propuhivanje drutva i preispitivanje po-litikih elita koje su se osili-le i udaljile od vlastitog na-roda.

- to je sa sindikalnom elitom? Ne organizirate li prosvjed da se vidi kako ipak neto radite u ime svog lanstva?

- Ne obaziremo se na takve netone primjedbe. Mi svoje raune ne treba-mo polagati cijeloj javno-sti, nego onima koji su nas izabrali. Oni dobro znaju to i koliko radimo u ko-

lektivnom pregovaranju, utjecaju na zakone i obra-ni radnika na sudovima. To je teza kojom se depo-ve okreu naglavake, pa se tvrdi kako se sindikal-na elita, ba poput politi-ke, udaljila od naroda. Tako se pokuava otupiti sindi-kalnu otricu prema vla-sti, kojoj je opozicija iona-ko kilava i nita ne moe. Ne dolaze ljudi u prosvjed zbog Severa, Novosela ili Ribia, nego zbog sebe i svojih problema.

- Radite li moda za HDZ i drugu oporbu - najavlju-jete prosvjede i na dan iz-borne utnje za lokalne izbore, 18. svibnja, to sva-kako ne ide u korist Kuku-riku koalicije?

- To su najavili sindika-ti dravnih i javnih slubi kao dio pritiska na aktual-nu vlast, ali i osvete, zbog toga jer su im oteli neto to im pripada. Oni ele kazniti, otetiti vladajuu politiku, a ne raditi za HDZ ili bilo koga drugoga. Vla-dajui moraju snositi od-govornost za krive poteze i biti spremni da e ih sindi-kati udarati tamo gdje naj-vie boli. Nije svrha trajka organizirati ga tako da po-slodavac nema tete - tre-

ba napraviti tetu onome protiv koga se prosvjeduje i zatim ga pozvati za stol da se dogovore novi uvjeti. Pri tome je nevano o kome se radi. Sindikati ne rade niti za jednu politiku stran-ku, ali traimo podrku od onih koji su spremni po-moi radnicima. Nedvoj-beno je da je socijaldemo-kracija izdala radnike, da HDZ u oporbi nije napra-vio nita i da nema gospo-darski program te mi sva-kako ne elimo svrstavati se na stranu neke politi-ke stranke.

- Socijaldemokratski ministri kau kako su dr-avnim slubenicima uzeli samo tri posto od plae, te da je to u opem inte-resu?

Ministri ne znaju nita- Pokazali su kako ne

znaju nita. Ne moe se rei da smo uzeli neto, jer svako dodatno rezanje potroakog potencijala javnog sektora ide na tetu realnog, privatnog sektora. Ako se ne kupuje, onda se ne prodaje i ne proizvodi, pa se dalje zatvaraju radna mjesta. Oni pokazuju da ne razumiju sustav, jer se u krizi ne ree u javnom sek-toru, nego se donose mjere koje potiu potronju gra-ana i to posebno doma-ih proizvoda. Tako se naj-bolje titi zemlja.

- Koliko je realno da se odri generalni trajk na-redne jeseni?

- Sve je realno. Trebamo voditi rauna kako pro-svjed 1. svibnja nee biti kratak kao petarda, nego je to poetak raznih akci-ja koje e se koordinirati unutar javnog i privatnog sektora. Hrvatsko radni-tvo ii e ruku pod ruku.

D. GRAKALI

Moramo poruiti Vla-di - ne morate po svaku cijenu biti na vlasti etiri godine. Prevarili su nas prije izbora i rekli da zna-ju to e napraviti, ali sada rade ono za to nisu dobili podrku naroda, kae Sever

U samo godinu dana broj blo-kiranih graana poveao se za 34,5 tisua, a njihovi dugovi za etiri i pol milijarde kuna.

Ozren Matijaevi,

HUS

blic intervju

Dra

gan

MAT

I/C

RO

PIX

Arh

iva

Kreimir Sever

D. L

ovro

vi

Glas Istre 3etvrtak, 25. travnja 2013.

novosti

*ZAGREB - Od 11 optuenih za kupopro-daju ispita na Medicinskom fakultetu u Zagrebu njih etvero priznalo je krivnju i nagodilo se s USKOK-om, doznaje se na upanijskom sudu. Rije je uglavnom o posrednicima preko kojih su studenti do-

lazili do prvooptuenog profesora Zlatka Kelovia koji je za ispite, po tvrdnjama iz optunice, uzimao od 500 do 2.000 eura. Dvoje optuenika je na sjednici optunog vijea osueno na uvjetne kazne, a dvoje na est mjeseci rada za ope dobro. (H)

etvero priznalo krivnju za prodaju ispita

RIJEKO SVEUILITE NAJAVILO OSNIVANJE 11. FAKULTETA DOGODINE

Novi Fakultet za zdravstvene studije RIJEKA - Fakultet za zdrav-

stvene studije bit e 11. fa-kultet u okviru Sveuilita u Rijeci, a prvu generaciju polaznika upisat e u aka-demskoj godini 2014./2015. - najavili su na jueranjoj konferenciji za novinare mi-nistar znanosti, obrazovanja i sporta doc. dr. eljko Jovano-vi, rektor Sveuilita u Rijeci prof. dr. Pero Luin i dekan rijekog Medicinskog fakul-teta prof. dr. Alan usti.

Osnivanje novog fakulte-ta koji e preuzeti dio stu-dijskih programa dananjeg Medicinskog fakulteta, upi-sivati oko 300 studenata u poetku, ali i uvesti progra-me koji su u postupku akre-ditacije, ministar znanosti proglasio je jedinim od e-

tiri najvanija povijesna do-gaaja u rijekom zdravstvu i znanosti nakon osnivanja Medicinskog fakulteta, Sve-uilita te KBC-a Rijeka.

- U Hrvatskoj trenutno imamo 24 tisue medicin-skih sestara, a samo deset posto njih je visokoobrazova-no. Prema preporukama EU

taj bi broj trebao biti puno vei, rekao je Jovanovi.

Fakultet za zdravstve-ne studije trebao bi prema njegovoj procjeni privui i studente iz regije i dati do-prinos razvoju zdravstve-ne industrije.

Doprinos zdravstvenoj industriji istaknuo je i rek-

tor Sveuilita u Rijeci prof. dr. Pero Luin koji smatra da je Fakultet za zdravstve-ne studije odgovor Sveuili-ta na potrebe ovog kraja.

- Radi se o fakultetu koji kod nas ne postoji dok nama susjedna Slovenija ima dva takva fakulteta, ustvrdio je dekan Medicinskog fakulte-ta prof. dr. Alan usti.

Uz postojee diplom-ske studije sestrinstva i fi-zioterapije te strunih stu-dija radioloke tehnologije, laboratorijske dijagnosti-ke, sestrinstva, fizioterapije i primaljstva, budui fakul-tet trebao bi ukljuivati i sve-uiline diplomske studije menadmenta u sestrinstvu i medicinsko laboratorijske dijagnostike. B. ALUI

ZAGREB - Povjerenstvo za odluivanje o sukobu interesa dunosnika po-krenulo je juer postu-pak utvrivanja sukoba interesa ministrice kul-ture Andreje Zlatar Violi i istarskog upana Ivana Ja-kovia te upozorilo da bi meu dunosnike u Zako-nu o sprjeavanju sukoba interesa trebalo uvrstiti i zastupnike u Europskom parlamentu.

Sporno suvlasnitvoMinistrica kulture pri-

javljena je zbog injenice da je imenovala Kulturno vijee za knjigu i naklad-nitvo koje je nakladni-ku dvotjednika za kultu-ru Zarez, poduzeu Druga strana d.o.o., u njezinu su-vlasnitvu, dodijelilo 600

tisua kuna. Povjerenstvo e u postupku utvrditi je li odabirom ljudi u to vijee ministrica mogla pogodo-vati takvoj odluci, objasni-

la je predsjednica Povje-renstva Dalia Orekovi.

U Jakovievu sluaju postupak je pokrenut jer se upan ogluio o zaklju-

ak kojim ga je povjeren-stvo pozvalo da dopuni svoju imovinsku karticu. Jakovi je, naime, lani od drave kupio poljopri-vredno zemljite u Zavr-ju, u opini Gronjan, no to nije unio u imovinsku karticu, to je bio duan uiniti do kraja godine. Povjerenstvo je to otkrilo redovitom provjerom imo-vinskih kartica i zatrai-lo od Jakovia da dopuni karticu u roku od 15 dana, to on nije uinio.

Politika kampanjaIstarski upan i pred-

sjednik IDS-a Ivan Jakov-i komentirao je najnovi-je primjedbe povjerenstva za spreavanje sukoba in-teresa dunosnika u kon-tekstu aktualne predizbor-ne kampanje.

To je jo jedan pokuaj mojeg diskreditiranja na sta-ru temu Sv. Jurja, na mene osobno i sve one koji me po-dravaju. Evidentno je i ovo Povjerenstvo ulo u izbornu kampanju na najgori nain. Nedopustivo je koritenje institucije sustava na takav nain. Naime, potpuno je jasno da sam na vrijeme i kako treba ispunio sve svo-je obveze i oito je da se eli ponovo pokrenuti afera oko Sv. Jurja, jer ne postoje argu-menti protiv mene. Na taj nain razgoliuje se sustav koji eli dovesti u pitanje sve oko sebe, a pogotovo moje politiko djelovanje posljed-njih 20 godina, poruuje Ja-kovi. HINA, D. G.

POVJERENSTVO ZA SUKOB INTERESA POKRENULO POSTUPAK PROTIV ZLATAR VIOLI I IVANA JAKOVIA, KOJI ODBACUJE NAVODE

Jakovi: To je pokuaj mojeg diskreditiranja

Potpuno je jasno da sam na vrijeme i kako treba ispunio sve svoje obveze i oito je da se eli ponovo pokrenuti afera oko Sv. Jurja, poruuje Ivan Jakovi

Povjerenstvo tvrdi da se upan ogluio o njihov zakljuak vezano uz imovinsku karticu

DA

MIR

K

OM

RLJ

Kali: Oitovanje dano u rokuJakoviev odvjetnik Alen Kali istie da je rok za oitovanje bio 15 dana, raunajui od dana primitka, to je ispotovano. Ivan Jakovi je postupio u cije-losti i u roku po zakljuku Povjerenstva za odluiva-nje o sukobu interesa, navodi Kali to potvruje priloenom dokumentacijom i pravnim miljenjem. Rok od 15 dana iz zakljuka Povjerenstva za odlui-vanje o sukobu interesa od 27. oujka poinje tei 4. travnja, a istjee istekom dana 18. travnja. Predmetni je dopis poslan Povjerenstvu za odluivanje o suko-bu interesa 18. travnja 2013., to je u roku.

ZAGREB - Slovenija se oko kranjske kobasice dogovori-la s Austrijom i Njemakom, ali ne i Hrvatskom, potvrdio je juer slovenski ministar poljoprivrede Dejan idan. estomjeseni rok za dogo-vor Zagreba i Ljubljane oko toga tko smije koristiti na-ziv kranjska kobasica iste-kao je juer, a Slovenija mora u narednih 30 dana izvije-stiti Europsku komisiju o dogovoru s Austrijancima i Nijemcima te neuspjehu dogovora s Hrvatskom. i-dan je uvjeren da e Komi-sija na kraju odluiti u ko-rist Slovenije.

- Argumenti su na naoj strani i oekujemo da emo doivjeti zatitu i kranjske kobasice, izjavio je sloven-ski ministar.

Znaajna proizvodnja Nakon to je Slovenija

lani u veljai predala zahtjev za zatitu kranjske kobasice oznakom zemljopisnog po-rijekla, spomenute tri dra-ve uloile su prigovor budu-i da se proizvod pod istim nazivom proizvodi i u Au-striji, Njemakoj i Hrvatskoj. Zahvaljujui dogovoru sa Slovenijom, proizvoai u Austriji, primjerice, i dalje mogu nastaviti koristiti na-

zive Ksekrainer, Schwein-skrainer, Osterkrainer i Ba-uernkrainer, ali ih ne smiju prevoditi na druge jezike, recimo, na slovenski kad ih izvoze u Sloveniju. To znai da se spomenuti proizvod Ksekrainer ne smije u Slo-veniji prodavati kao kranj-ska sa sirom. S druge stra-ne, slovenski proizvoai smiju nazive prevoditi na sve jezike.

Brojni popusti S Hrvatskom dogovor

nije postignut pa e se u hr-vatsko-slovenski spor oko kobasice ukljuiti Europ-

ORAK: SUSJEDNA SE SLOVENIJA DO I NJEMAKOM, ALI NE I S HRVATSKOM,

Proizvoai u Austri-ji i dalje mogu kori-stiti nazive Ksekrai-ner, Schweinskrainer, Osterkrainer i Bau-ernkrainer, ali ih ne smiju prevoditi na druge jezike, recimo na slovenski kad ih izvoze u Sloveniju

ZAGREB - Graanska inicijativa U ime obitelji pokuat e od 12. do 26. svibnja prikupiti dovoljan broj potpisa za ras-pisivanje referenduma za uvoenje odredbe u Ustav prema kojoj bi brak bio definiran jedino kao ivotna zajednica ene i mukarca. Referendumsko pitanje glasit e jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak ivotna zajed-nica ene i mukarca, a organizatori su najavili prikupljanje potpisa na vie od 2.000 mjesta. Odvjetniku Kreimiru Plani-niu, jedan od pravnika koji je pripremao referendumsko pi-tanje, vano je prevenirati francuski sluaj, odnosno lega-lizaciju istospolnih brakova. Francuska je postala 14. drava na svijetu koja je ozakonila istospolni brak.

- Referendum je volja biraa i ni jedno tijelo dravne vla-sti nee moi sadrajno drukije odluiti od onoga kako glasi odgovor na refrendumsko pitanje, ustvrdio je na kon-ferenciji za novinare Planini. U Graanskoj inicijativi oe-kuju da e prikupiti najmanje 375.000 potpisa, to je deset posto od popisa biraa. T. P./Hina

Protiv istospolnih brakova

Europska korazrijeiti


novosti

**ZAGREB - Vie od polovine ispitanih Du-brovana smatra da je projekt izgradnje golf igralita, vila i apartmana na Sru pr-venstveno pekulacija nekretninama, po-kazalo je istraivanje koje na uzorku od 400 ispitanika provela agencija za istra-

ivanje trita GFK Hrvatska. Istraivanje je naruila hrvatska ispostava njemake zaklade Heinrich Bll Stiftung. Dubro-vaki referendum o kojem e ovisiti pro-jekt gradnje golf igralita i apartmana na Sru odrat e se 28. travnja. L. T.

Polovica Dubrovana bit e protiv

PORE - Udruga vinogra-dara i vinara Istre Vinistra od Jakovininog je ministarstva, ali i drugih nadlenih tijela zatraila da pred instituci-jama EU-a hitno pokrenu proces osporavanja zatite naziva teran na razini EU-a. U zakljucima sa sjednice Upravnog odbora Vinistre navodi se da su kao budu-i graani zajednike obite-lji EU-a razoarani postup-kom kojim je teran skinut s polica slovenskih trgovina. On je u suprotnosti s vrijed-nostima koje propagira Vi-nistra, a vezane su uz duh zajednitva, prekograninu suradnju te izgradnju do-brosusjedskih odnosa i ja-anja pozicije svih u Istri - i s hrvatske, i sa slovenske strane - na domaem i me-unarodnom tritu.

Poruuju i da e udru-ga potaknuti rad domaih i meunarodnih strunja-ka, kako bi prikupili sveo-buhvatnu grau koja e biti osnova argumentacije za osporavanje postojee za-tite i, kada se to pokae po-trebnim, brzog pokretanja zatite istarskog terana.

lanovi i tijela Vinistre vjeruju da su kroz prote-kle godine s vinarima preko granice gradili dobre odno-se, temeljene na povjerenju, i na zajednikim projekti-ma usmjerenima afirmaciji zajednikih vrijednosti, pri-

je svega na prepoznatljivost teritorija i kvalitete vina. Zato je tim vee iznenae-nje istarskih vinara ovakvim postupkom, kao i naknad-nim krutim stavom sloven-ske politike.

Nakon sastanka Uprav-nog odbora postignuta je su-glasnost da se od Ministar-stva poljoprivrede zatrai da pred nadlenim institucija-ma Europske komisije hitno pokrene proces osporavanja trenutne zatite naziva teran na razini Europske unije.

Sa svoje strane Vinistra najavljuje poticanje rada do-maih i meunarodnih insti-tucija i strunjaka upoznatih s povijesnim, gospodarskim, znanstvenim i drutvenim aspektima vezanima uz te-ran, s ciljem prikupljanja sveobuhvatne grae koja e biti osnovom argumenta-cije osporavanja postojee zatite, te, kada se to poka-

e potrebno, brzog pokreta-nja zatite istarskog terana. U tu svrhu vinari okupljeni u udruzi Vinistra, kao ljudi koje od terana ive i prehra-njuju svoje obitelji, te su tako inili desetljeima, pozivaju na suradnju i zajednitvo sve koji mogu pomoi u relevan-tnosti pisane argumentacije i na taj nain doprinijeti ja-anju zahtjeva za osporava-njem trenutne zatite naziva teran. Motivacija za tu za-jedniku akciju je ouvanje vrijednosti koje proizlaze iz onoga to je iskonski i povi-jesni temelj ivota u Istri.

Jasno nam je da e na uspjeh na tritu prije svega ovisiti o tome koliko su vina koja radimo dobra te e nai napori i nadalje biti usmje-reni ka jaanju prepoznatlji-vosti i kvalitete vina iz Istre, kae se na kraju zakljuaka Upravnog odbora Vinistre.

D. IOVI

ZAGREB - Na dananjoj sjednici Vlade e se rasprav-ljati i o godinjem izvozu i uvozu robe vojne namjene. Sama po sebi tema i ne bi bila previe zanimljiva, jer se naelne brojke ve zna-ju, no danas e se prvi put i slubeno, od hrvatskih izvo-ra, saznati koliko je opreme prodano Jordanu, odnosno sirijskim pobunjenicima.

Naime, u dodacima same 23. toke dananje sjednice Vlade je i popis izvoza po dr-avama i po stavkama. Tako

je Jordanu, odnosno sirijskoj oporbi preko vlasti u Amma-nu, lani prodano ukupno 380 bacaa granata RBG-6, 2.500 komada kaciga, 38 komada topnikog i protutenkovskog oruja, vie od dva milijuna komada raznog vojnog stre-ljiva te 4.800 komada puaka. Za izvoz u Jordan od Vlade je omogueno dozvola za mno-go vie naoruanja. Predvi-eno je ukupno 700 komada runih bacaa, 20.000 kaciga, 450 komada topnikog i pro-tutenkovskog oruja, 14.217

komada puaka te preko est milijuna primjeraka strelji-va razliitih kalibara. Prema ovim brojkama je jasno kako se od predviene i odobrene koliine krajem prole godine izvezlo manje od 50 posto.

Kako se neslubeno sazna-je, a to potvruju i snimke s terena u Siriji, pod topniko i protutenkovsko naorua-nje uglavnom otpadaju ra-ketni lanseri Osa, bestrzajni topovi M60 te VBR-ovi RAK-12. Kod puaka se uglavnom radilo o uskladitenim i kon-

zerviranim kalanjikovima, a jedina stvarna novost koja e sutra proi kroz Vladine dokumente je prodaja kaci-ga. No, ni to nije iznenae-nje obzirom da je nakon rata u vojnim skladitima ostala velika koliina kaciga. Uku-pna zarada na do sada pro-danoj opremi je neto ma-nja od sedam milijuna eura, a treba napomenuti kako je predviena cijena samo svog streljiva koje bi trebalo otii u Jordan, odnosno Siriju, preko 20 milijuna eura. D. Ra.

UDRUGA VINOGRADARA I VINARA ISTRE TRAI PONITENJE ZATITE NAZIVA TERAN NA PODRUJU EU-a

Uzbuna u Vinistri zbog teranaKao budui graani zajed-nike obitelji EU-a, razoa-rani smo postupkom ko-jim je teran skinut s polica slovenskih trgovina. On je u suprotnosti s duhom zajednitva, prekograni-nom suradnjom i izgrad-njom dobrosusjedskih od-nosa, smatraju u Vinistri

SADA OKO KRANJSKE KOBASICE DOGOVORILA S AUSTRIJOM O EMU E ODLUIVATI NADLENI U EUROPSKOJ UNIJI

ska komisija. Ona mora po-novno razmatrati slovenski zahtjev za zatitu, uzimaju-i u obzir hrvatski prigovor i argumente koje su prilo-ili Ministarstvo poljopri-vrede i hrvatski proizvoa-i. Meu ostalim, hrvatska strana istie da se kranjska

kobasica u Hrvatskoj proi-zvodi jo od 1938. godine, da je to financijski znaaj-na proizvodnja te da bi re-gistracija proizvoda na razi-ni Europske unije na nain na koji to trai Slovenija na-tetilo hrvatskom gospo-darstvu.

Dok je spor oko kobasi-ce prebaen u Bruxelles, u Hrvatskoj se nastavila po-lemika oko terana. Ministar Tihomir Jakovina, kako pre-nosi Hina, juer je ustvrdio da su uinjeni mnogi propu-sti tijekom pristupnih pre-govora s EU-om, da se nije reagiralo na vrijeme te da je jo 2009. godine trebalo podnijeti prigovor na slo-vensku zatitu terana.

- Sada u tom suenom manevarskom prostoru ra-dimo maksimalno s naim proizvoaima u zatiti hr-vatskih interesa, kazao je Ja-kovina. Irena FRLAN

Uinjeni su mnogi propusti tije-kom pristupnih pregovora s EU-om, jo je 2009. godine trebalo podnijeti prigovor na slovensku zatitu terana. Tihomir Jakovina

VLADA NA DANANJOJ SJEDNICI PRVI PUT SLUBENO RASPRAVLJA O IZVOZU I UVOZU VOJNE OPREME

Ammanu je lani prodano 380 bacaa granata i 4.800 puaka

Austrijanci mogu koristiti naziv kranjska kobasica - Kaesekrainer sausages

Ivica Matosevi

Jele

na P

RE

KA

LJ

komisija morat e kranjski vor

M. M

.


PIE Barbara BANPULA - Zbog novog Zakona

o porezu na nekretnine istar-ski bi hotelijeri mogli odustati od investicija za koje se tvrdi da su neophodne eli li Hr-vatska biti konkurentnija u toj brani. Naime, kako upo-zoravaju iz Hrvatske udruge poslodavaca, odnosno njiho-ve Udruge ugostiteljstva i tu-rizma taj bi zakon, koji je tek u pripremi, hotelijerima mo-gao poveati trokove od 2,5 do ak pet puta u odnosu na dosadanja davanja komu-nalne naknade. Uz to, porez bi bio vii kada bi se podizala vrijednost objekta, to znai da bi se to automatski odra-zilo na nove investicije.

Svakako je rije o nelogi-noj situaciji budui da se Vla-da to se tie turizma opredi-

jelila za poticaje turizmu koji se pokazao najperspektivni-jom granom gospodarstva u Hrvatskoj te je smanjen PDV u turizmu i ugostiteljstvu na deset posto.

Dodatni nametRije je o simulacijama ho-

telijera na temelju informaci-ja Ministarstva financija pre-ma kojima bi se za djelatnost ugostiteljstva umjesto komu-nalne naknade plaao porez na nekretnine po stopi od 1,5 posto na poreznu osnovicu

koju ini 70 posto fiskalne vri-jednosti nekretnine umanje-ne za poreznu olakicu od 60 posto. Kako je nain izrauna fiskalne vrijednosti i dalje ne-poznanica hotelijeri su mogu-e iznose ovog poreza simuli-rali na vie razina i moguih iznosa. Meutim, svi su izra-uni pokazali da e novi pore-zi biti dodatni namet.

- U naoj tvrtki prema ne-kim simulacijama taj bi po-rez poveao trokove na ra-un komunalne naknade s 10 na ak 40 milijuna kuna, upozorava Edi ernjul, elni ovjek najvee hotelijerske tvrtke u Hrvatskoj, poreke Riviere Adrije.

Najgore je, tvrdi, to e se tim zakonom uvoditi vei porez za veu vrijednost ne-kretnine.

- To je suludo jer ste na taj nain kanjeni za investici-je. Postavlja se pitanje emu svi poticaji za investicije. Ne-mamo nita protiv tog zako-na, ali neka davanja budu na razini dosadanjih, svejedno kako se zvala, savjetuje er-njul. Ipak tvrdi da to nee zaustaviti aktualni investi-cijski ciklus u ovoj tvrtki, jer su krediti HBOR-a ve podi-gnuti. Samo ove godine u ob-novu hotela Sanfior u Rap-cu s apartmanima Lanterna koji e biti otvoreni sljedeeg mjeseca izdvojili su ak 60

milijuna kuna. U velikim su planovima oko obnove kapa-citeta na otoku Sveti Andrija u Poreu.

Ipak, tvrdi da drugi sigurno nee razmiljati na taj nain jer bi se ovim potezom uve-like poveala optereenja, a i studije isplativosti pojedinih investicija tada bi u potpuno-sti drugaije izgledale.

Mali nisu zabrinutiI u pulskom su Arenatu-

ristu, koji je nastavio znaa-jan investicijski ciklus od lani u iznosu od ak 190 milijuna kuna, radili sline simulacije. Meutim jo nisu zabrinuti budui da se govorilo da za-kon jo nee biti usvojen. Me-utim, i oni su istog miljenja kao i HUP-ova Udruga za tu-rizam i ugostiteljstvo. Uma-ki je Istraturist pak zasad bez komentara jer tvrde da novih momenata po pitanju tog za-kona zasad nema.

Za razliku od velikih ho-telijera, mali nisu zabrinuti. To nam potvruje Tullio Fer-netich iz Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela.

- Osobno u svom hotelu u Brtonigli nisam radio simu-lacije i vjerujem da porez na nekretnine nee negativno utjecati na nae poslovanje. Zasad ekamo vie informa-cija, a tek emo tada zauzeti stav, zakljuuje Fernetich.

PULA - Rovinjka Viviana Benussi i Puljanin Miodrag erina IDS-ovi su kandidati za doupane u sklopu kandi-dature Valtera Flega za istar-skog upana. Obznanjeno je to na jueranjoj konferenciji za novinare.

- upanija mora imati inte-gracijsku funkciju, ona mora nositi sinergiju zajedno s op-inama i gradovima u inte-resu gospodarskog i drutve-nog razvoja te zapoljavanja, ali mora imati i koordinacij-sku funkciju. Rad u upaniji, osim kroz klasine odjele, or-ganizirat u po projektnom principu strunih timova - za zdravstvo, kolstvo, po-ljoprivredu, gospodarstvo - s jasno definiranim cilje-vima, ulogama, zadacima i ovlastima. Upravljat u na te-melju etiri naela: vladavi-ne prava, otvorenosti i tran-

sparentnosti, odgovornosti te efikasnosti troenja javnih sredstava i efektivnosti posti-zanja ciljeva, rekao je Flego zakljuivi kako je uvjeren da e zajedno sa svojim zamje-nicima uspjeno suraivati te da e narednih etiri godi-na biti na usluzi graanima te da e ostvariti sve zacrtane

projekte kako bi udarili jedan novi ritam razvoja Istri.

Viviana Benussi poruila je kako e u narednom manda-tu nastaviti raditi na podru-jima na kojima je i do sada bila angairana, a to su ma-njine, odgoj i obrazovanje te osobe s posebnim potreba-ma. Isto tako, aktivno e na-

staviti s radom na europskim projektima.

erina doprinos timu dat e svojim dugogodinjim iskustvom rada u kolstvu, Gradu Puli i upaniji gdje je proteklih devet godina obna-ao funkciju proelnika kabi-neta upana.

- Moj posao, moje zanima-nje i ono to volim je civilno drutvo, kultura i komunika-cija s ljudima, napose mla-dima. Projekte koje imamo u upaniji nisu bili jednodi-menzionalni. To su poslovi u kojima sudjeluje vie ljudi. Projekt s osobama s poseb-nim potrebama nije projekt jedne institucije ve je to za-jedniki problem i zato mo-ramo raditi kao jedan tim. Tako sam radio dosad i tako u nastaviti s novim timom kojeg e predvoditi Flego, re-kao je erina. C. B. GALI

novosti

VALTER FLEGO PREDSTAVIO KANDIDATE ZA DOUPANE NA PREDSTOJEIM LOKALNIM IZBORIMA

Benussi i erina Flegovi zamjenici

Miodrag erina, Valter Flego i Viviana Benussi

M. M

IJO

E

K

HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA UPOZORAVA DA E ZAKON O POREZU NA NEKRETNINE UGROZITI TURIZAM

Investicije e otii u inozemstvoBudui da su rezultati simulacija u potpunoj suprotnosti s dosadanjim tvrdnjama iz Ministarstva financija prema koji-ma iznos poreza na nekretnine ne bi trebao premaiti iznos komunalne naknade, u HUP-Udruzi ugostiteljstva i turizma apeliraju na Ministarstvo financija i Vladu da se hitno oitu-ju o donoenju Zakona o porezu na nekretnine. Takoer, u Udruzi trae prezentaciju konkretnog rjeenja koje e poka-zati da se porezno optereenje u hotelijerstvu nee pove-avati u sluaju donoenja Zakona o porezu na nekretni-ne. U HUP-Udruzi ugostiteljstva i turizma naglaavaju da je brza reakcije Vlade u ovom sluaju nuna jer je vea sama najava uvoenja poreza zaustavila i prolongirala investicije, a sada, zbog sve vee neizvjesnosti, prijeti i opasnosti prelijevanja investicija u susjedne zemlje koje dodatno potiu ulaganja u svoj turizam.

Novi porez bi mogao hote-lijerima pove-ati trokove od 2,5 do pet puta u odnosu na dosadanja davanja komu-nalne naknade

Prvo skidaju PDV, pa onda diu porez

U naoj tvrtki prema nekim simulacijama taj bi porez poveao dosadanje trokove na ra-un komunalne naknade s 10 na ak 40 mili-juna kuna, upozorava Edi ernjul, elni ovjek poreke Riviere Adrije, najvee hotelijerske tvrtke u Hrvatskoj

Edi ernjul

M. M

IJO

E

K

Arenaturist ove godine ulae ak 190 milijuna kuna u svoje objekte

M. A

NG

ELI

NI

Istarski gospodarstvenici u Budimpeti

PULA - Petnaest predstavnika istarskih komunalnih tvrtki, arhitekti, graevinari i projektanti odvodnje posje-tili su proteklog vikenda podrunicu tvrtke Hauraton u Budimpeti. Istarsko izaslanstvo sudjelovalo je na stru-nim predavanjima te praktinom treningu, na kojima su upoznati sa sustavima za linijsku oborinsku odvodnju te separatorima lakih tekuina, masti i kroba koji se pro-izvode u maarskoj podrunici ove tvrtke, priopili su iz HGK-upanijske komore Pula. Hauraton se bavi pro-izvodnjom i razvojem inovativnih sustava za oborinsku odvodnju vie od 50 godina i ima predstavnitva u 50 zemalja irom svijeta. Tvrtka Hauraton Hrvatska osnova-na je 2006. godine, a u Hrvatskoj su putem predstavni-tva prisutni od 1998. Izaslanstvo se susrelo i sa savjet-nicom Veleposlanstva RH u Budimpeti Silvijom Malnar koja je spremna pomoi u uspostavljanju kontakata i poslovne suradnje na maarskom tritu. M. V. I.


PIE Bojana MRVO PAVIZAGREB - Kako dozna-

je na list, samo su jo dvi-je tvrtke - japanski Maru-beni i junokorejski KOSEP - jo uvijek zainteresirane za gradnju i upravljanje budu-im Plominom C zajedno s HEP-om, no neizvjesno je hoe li se i one HEP-u javi-ti na skori poziv da dostave svoje obvezujue ponude za gradnju, koji e im, kako do-znajemo, biti poslan poet-kom svibnja.

Knjiga spala na etiri slova

Od etiri potencijalna par-tnera koje je HEP u rujnu prole godine stavio na tzv. short-listu prihvatljivih mu ulagaa - talijanskog Ediso-na, korejskog KOSEP-a, ja-panskog Marubenija i polj-skog POL-MOT-a, Edison, ujedno jedino ime znaajni-je u europskim okvirima, vie nema namjeru, doznajemo, sudjelovati u natjecanju, od-nosno nee se javiti na po-ziv HEP-a. Poljski POL-MOT, inae tvrtka za proizvodnju traktora, navodno je, kau neslubene informacije, od daljnje igre sama odustala, to u HEP-u demantiraju,

potvrujui da su oni u pro-sincu prole godine s POL-MOT-om prekinuli daljnju komunikaciju jer im ta tvrt-ka, na short-listu stavljena uvjetno, nije dostavila svu traenu dokumentaciju.

Za informaciju koja kae da se ni Edison vie nee utr-kivati za Plomin, u vrhu HEP-a kau da nisu uli, ve se na-daju da e se sva tri preostala ponuaa - KOSEP, Marube-ni i Edison, ipak javiti na po-sljednji poziv u svibnju.

Kad je prole godine HEP u promet pustio meuna-rodni poziv za iskazivanje in-teresa za Plomin C, javilo se 70-tak zainteresiranih. Nakon predkvalifikacijskog odabira u igri je ostalo sedam tvrtki, dok su etiri konano svrsta-ne na short-listu. Uvjeti natje-aja nakon kojeg su ostala e-tiri poduzea, odnosno nakon odbacivanja Poljaka samo tri,

kau upueni izvori iz HEP-a, pisani su tako da se na njih nitko od respektabilnijih, po-put njemakog RWE-a, koji je s HEP-om gradio i uprav-lja Plominom 2, ili talijanskog Enela, nije htio niti javiti, zbog ega e i jedino zvuno ime, barem u europskim okvirima, talijanski Edison, odustati.

to nakon Zlatka Koraevia?

U HEP-u takve informa-cije, slubeno, otro deman-tiraju, napominjui kako je, sasvim suprotno, pretkvali-fikacijski natjeaj pisan tako da mu mogu odgovoriti samo ozbiljni partneri. Od potenci-jalnog se investitora, naime, trai da osigura financiranje gradnje elektrane, da dokae da je unatrag 15 godina su-djelovao u gradnji barem jed-nog takvog postrojenja, da je upravljao i odravao sustav

sline tehnologije, da moe nabaviti opremu za gradnju, da ima iskustva na tritu elektrinom energijom, emi-sijama CO2, kao i da moe nabavljati ugljen kao ener-gent za proizvodnju. Osim toga, to je, mogue, mnoge investitore i odbilo, jest za-htjev da stupanj iskoristivosti elektrane (goriva) bude viso-kih 45 posto, naspram uobi-ajenih do 37 posto. Niti jed-na tvrtka, sama, napominju slubeno u HEP-u, ne moe zadovoljiti sve ove uvjete, ve ih ispotovati moe samo konzorcij, to su i Edison, i Marubeni i KOSEP.

Kako neslubeno dozna-jemo, ministar Vrdoljak, iz ijeg Ministarstva gospodar-stva slubeni odgovor na ovo pitanje nismo dobili, upo-znat je s mogunou da u igri ostanu samo Japanci, od-nosno Koreanci te navodno, i izmeu ostalog, zato trai smjenu Zlatka Koraevia s mjesta predsjednika uprave HEP-a. Hoe li, Koraevie-vom smjenom, biti poniten i natjeaj, te raspisan novi, bit e poznato uskoro, nakon to Vlada, sasvim izgledno, imenuje novog elnika HEP-a. U svakom sluaju, sada se jo uvijek od starog natje-

aja moe donekle bezbol-no odustati jer jo nisu otili pozivi na slanje obvezujuih ponuda, na koje e preostali zainteresirani strateki par-tneri morati potroiti po ne-koliko milijuna eura, i pola godine vremena.

Rok za ponudu do studenog

Nakon to im HEP poet-kom svibnja poalje poziv da dostave konane, zabetoni-rane ponude za sudjelova-nje u 800 milijuna eura vri-jednom projektu, oni e imati rok do studenog da ih izrade, to je vrlo skup proces. Nakon toga, onaj kojeg HEP odabe-re s HEP-om potpisuje ugo-vor i postaje njegov strateki partner koji e u zajednikom poduzeu za gradnju i uprav-ljanje Plominom 3 sudjelova-ti s udjelom od 50 posto, i na-bavljati ugljen i za Plomin 2 i Plomin 3, kojim e se zamije-niti stari, Plomin 1, te ukupna snaga ove termoelektrane sa sadanjih 335 MW poveati na 500 MW. Gorivo za Plomin 1 i 2 sada nabavlja zajedni-ko poduzee HEP-a i RWE-a, koji za koju godinu odlazi iz Plomina, preputajui po-sao HEP-u i novom partneru, ukoliko ga bude.

novosti

MANJE SKRBI? HZZO RADI TEDNJE SRUIO CIJENE USLUGA ZA 30 POSTO

NATJEAJ ZA PLOMIN C OPASNO VISI, NAJJAI ULAGAI DIGLI RUKE

PET/CT samo za spaavanje ivotaZAGREB - Nakon to su

mnoge privatne poliklinike ostale bez mogunosti prua-nja usluga na uputnicu, na-kon 1. svibnja HZZO e raspi-sati novi natjeaj za sklapanje ugovora s privatnim zdrav-stvenim ustanovama za po-jedine postupke radi smanje-nja nacionalne liste ekanja i to za postupke CT koronaro-grafije, hiperbarine oksige-noterapije, operacijskih po-stupaka na ramenu i stopalu, postupaka medicinski pot-pomognute oplodnje, kao i za djelatnost ortodoncije. Ugovaranje PET/CT pretrage s privatnim ugovarateljima nije se razmatralo, jer u HZ-ZO-u usporeuju izvrenje

PET/CT pretraga u Hrvatskoj i Europi u proteklih nekoliko godina te analiziraju potrebu za ugovaranjem tonog broja postupaka prema medicin-skim indikacijama i dijagno-zama kod hrvatskih pacijena-ta. Cijene PET-CT pretrage, kao i ostalih bolnikih uslu-ga, odlukom Upravnog vijea HZZO-a smanjuju se do 30 posto, da bi bolniki sustav mogao funkcionirati s mili-jardom kuna manje u godi-njem proraunu.

- Provjerit emo koje su indikacije za PET/CT doi-sta nune, tako da tu uslu-gu pruimo svim pacijenti-ma kojima je ona potrebna za ouvanje ivota i zdrav-

lja, a ostali e je dobiti pre-ko dopunskog osiguranja ili e je platiti sami, poruio je nakon sjednice Upravnog vijea direktor HZZO-a, Si-nia Varga.

Cijene svih zdravstvenih usluga u bolnicama, izuzev dijalize, srezane su izmeu 20 i 30 posto kako bi sustav mogao funkcionirati na po-stojeoj razini. Bolnice su dosad obavljenim usluga-ma znaajno probijale mje-sene proraune, a HZZO im te usluge ionako nije pla-ao. Kad bi zadrali postoje-e cijene, objanjava Varga, morao bi se smanjiti ili broj ugovornih subjekata, ili bi pacijentima morali uskrati-

ti dio usluga koje im sad po-kriva osnovno zdravstveno osiguranje.

- Potujui odluku da se ouva postojea zdravstvena mrea i da se pacijentima ne uskrati niti jedna usluga, jedi-na je opcija koja nam je pre-ostala smanjenje cijena poje-dinih usluga, istie Varga.

Bolnicama je HZZO odre-dio proraun do kraja godi-ne, koji je za milijardu kuna manji od potreba javnog zdravstva. Uprava HZZO-a nada se da e sanacijska vi-jea pronai nain da pa-cijentima prue potrebnu zdravstvenu skrb bez uskra-ivanja prava.

Lj. BRATONJA MARTINOVI

P. F

AB

IJA

N

Oni kojima PET/CT pretraga nije nuna dobit e je preko dopunskog osiguranja ili e je platiti sami

U igri za Plomin ostali samo Japanci i Koreanci

Kako neslubeno doznajemo, ministar Vrdo-ljak, iz ijeg Ministarstva gospodarstva slube-ni odgovor na ovo pitanje nismo dobili, upo-znat je s mogunou da u igri ostanu samo Japanci, odnosno Koreanci te navodno, i izme-u ostalog, zato trai smjenu Zlatka Koraevi-a s mjesta predsjednika uprave HEP-a

Dej

an

TIFA

NI

Tko su Marubeni i KOSEPJapanski Marubeni jedna je od najveih trgovakih korporacija u Japanu, konglomerat uposlen na svim kontinetnima i u mnogobrojnim gospodarskim sfera-ma, pa tako i u energetici. Korporacija je nedavno, na-kon zavrene istrage US Justice Departmenta, morala platiti kaznu od gotovo 55 milijuna dolara zbog svoje uloge u sluaju podmiivanja nigerijskih vlasti prije de-setak godina kako bi etiri druge, udruene europske tvrtke dobile poslove na gradnji nigerijskih plinskih po-strojenja. Junokorejski KOSEP jedna je od mnogo-brojnih tvrtki iz sastava junokorejske elektroprivrede, a upravlja s nekoliko elektrana, ukupnog kapaciteta od gotovo devet tisua megavata. Predstavnici Marubeni-ja lani su boravili u Rijeci na Invest forumu PG-a i Ri-jeke, a u veljai ove godine ponovno su doli, zaintere-sirani za ulaganja.


bez struje

Predstavljanje knjige Mirka tifaniaPULA - Nakladnika kua Histria Croatica c.a.s.h. iz Pule

u svojoj zaviajnoj knjiari Petit u Kandlerovoj 24 organizi-ra danas predstavljanje i razgovor o knjizi Mirka tifania Ukradena demokracija u potrazi za boljom Hrvatskom i direktnom demokracijom. Knjigu e predstaviti autor prof. dr. sc. Mirko tifani, recenzent Drago Kraljevi te urednik i domain Elmo Cvek. Poetak je u 20 sati. B. P.

Savjetovalite za dijabetiarePULA - Pulska podrunica Dijabetike udruge Istar-

ske upanije danas e odrati savjetovalite za obo-ljele od eerne bolesti, u vremenu od 10 do 11 sati, u prostorijama udruge u Mutilskoj 47. U savjetovalitu oboljeli mogu dobiti potrebne savjete o eernoj bolesti i neizbjenim komplikacijama koje ona uzrokuje. Na sa-vjetovalitu se mjeri eer, tlak, kolesterol ukupni, tetni (HDL) i trigliceridi, a vodi ga patronana sestra Gordana Pustijanac-Peruko. B. P.

Predavanje prof. LeoncinijaPULA - Danas s poetkom u 10.30 sati u sveanoj

dvorani Tone Peruko na Sveuilitu Jurja Dobrile (Ro-njgova 1) odrat e se predavanje prof. Paola Leoncinija. Tema je istarsko-venetska poveznica u pismu. S. Z. T.

Majka i dijete u pulskom rodilituPULA - Sutra, u petak, 26. travnja s poetkom u 11

sati u Gradskoj knjinici i itaonici u Kandlerovoj 39 odrat e se predstavljanje publikacije Majka i dijete u pulskom rodilitu u izdanju Djelatnosti za ginekologiju i porodnitvo Ope bolnice Pula. Radi se o uputama i ko-risnim savjetima za rodilje, oeve i druge zainteresirane osobe. Knjigu je pripremila skupina autora koja e ovu publikaciju i predstaviti. B. P.

[email protected]

*PULA - Udruga ZUM nastavlja ciklus be-splatnih novinarskih radionica u Centru za mlade kojima je cilj mlade polaznike ospo-sobiti za samostalno stvaranje magazina za mlade. Radionicu pod nazivom Osno-ve novinarstva tiskanih medija vodit e To-

mislav iki, a odrat e se 26. i 27. travnja s poetkom u 10 sati u Centru (Kandlero-va 10). Namijenjena je mladima od 15 do 30 godina koji ele i vole pisati, a zaintere-sirani se mogu prijaviti na adresu: [email protected] ili broj 099/302 97 86. G. R.

Radionica za novinare udruge ZUM

Piazzetta iznova otvorila vrata

JUERANJIM PROGRAMOM ZAPOELO CJELOGODINJE OBILJEAVANJE 150.

Vraanje sjaja vele

Zbog radova na niskonaponskom postrojenju danas od 8 do 11 sati bez elektrine energije bit e dio Rohregge-rove ulice oko kunog broja 49. Sutra e bez struje, od 12 do 13,30 sati biti dio ulice Valsaline, od broja 1 do broja 9, i dio ulice Veruda, od broja 10 do kunog broja 14.

oping vodi

PULA - Puljanima po-znati gastronomski objekt, Piazzetta u Rizzijevoj 9, iznova je proteklog viken-da, nakon dvije godine, otvorila svoja vrata. Par-tneri Suzana Boljun i Mau-rizio Kalua, nakon 20-ak godina rada u Italiji odluili su bogato znanje i stee-no iskustvo vratiti u rodni grad te Puljanima pruiti prigodu da uivaju u deli-cijama talijanske kuhinje. Naravno, ponajvie doma-oj pati i svim vrstama pi-zza. Uredivi prostor unijeli su i odreene novitete. Na treem katu zgrade otvo-

rena je terasa koja dosad nije bila u funkciji, a bit e predviena za uivanje u ljetnim veerima.

- Uvest emo i giro pi-zza, to je u Puli zasi-gurno novost. Rije je o mogunosti da se jede koliko god se hoe pizze za fiksnu cijenu po osobi. Takoer, jednom tjedno or-ganizirat emo i popular-nu talijansku kombinaciju pia pric apero uz koje emo posluivati stuzzic-hine (zalogajie), najav-ljuje Suzana Boljun dio programa i usluge u ob-novljenoj Piazzetti. S. Z. T.

Dosad su obnovljene postojee staze i rubnjaci, izgrauju se dvije nove fontane, ob-navlja biljni materijal i djeje igralite, a u planu je do kraja godine postaviti javnu rasvjetu, vodnu i elektroinstalaciju te posaditi jo biljaka, stabala i grmlja, postaviti ploice s nazivima biljaka te urediti postojeu skulpturu u parku. U 2014. planiramo postaviti sustav za navodnjavanje, ogradu oko parka i drugo, rekla je Loris Monja, iz gradskog Odsjeka za zatitu okolia

PIE Sandra ZRINI TERLEVISNIMIO Manuel ANGELINI

PULA - Sadnjom cvijea i prvih mladih stabala juer je u Mornarikom parku poelo prigodno obiljeavanje 150. godinjice njegovog postoja-nja koje e se nastaviti i do kraja ove te u 2014. godini. Ujedno je prigodno obiljeen ovogodinji Dan planeta Ze-mlje. Kako je pritom nagla-sio gradonaelnik Boris Mi-leti, veseli ga to su upravo djeca ta koja odrauju sad-nju u parku.

Fontana u gradnji ve devastirana

- Drago mi je to ve naj-mlae uimo o zatiti okolia i ureenju parkova. Ujedno apeliram na sugraane, po-gotovo mlade, da svi zajedno moramo tititi javnu imovinu. Na alost, ve tijekom uree-nja parka i izgradnje fontane bilo je devastacija pa smo tu fontanu, koja nije jo ni dovr-ena, morali popravljati. Sva-

ka utroena kuna u popravke mogla je biti utroena u ne-to novo, naglasio je grado-naelnik.

Loris Monja, iz gradskog Odsjeka za zatitu okolia, po-jasnila je to je dosad uinjeno u Mornarikom parku te na-vela ienje, ureenje i obno-vu postojeih staza i rubnjaka, izgradnju dvije nove fontane koja je jo u tijeku, obnovu bilj-nog materijala i djejeg igra-lita te platoa u funkciji po-zornice.

- U planu je do kraja godine postaviti javnu rasvjetu, vodnu i elektro instalaciju te posaditi jo biljaka, stabala i grmlja, po-staviti ploice s nazivima bilja-ka te urediti postojeu skulptu-ru u parku. U 2014. planiramo postaviti sustav za navodnja-vanje, ogradu oko parka i dru-go, a to e naravno ovisiti o klimatskim i financijskim uvje-tima. Sve dakako radimo s ci-ljem da vratimo stari sjaj ovom prelijepom parku, istaknula je Monja.

Program do kraja 2013.Svibanjobiljeavanje Dana obitelji (ex tempore izloba)otvaranje fontana uz izlobu fotografija nekadanjeg Mornarikog parkaobiljeavanje Dana parkovaLipanjrekreacija RujanTjedan kretanja Dan turizma ListopadSvjetski dan pjeakaDjeji tjedan StudeniSvjetski dan djece

Mornariki park ove godine slavi 150. roendan

Predstavljanje poetka programa revitalizacije


pula

**PULA - Sajam cvijea, sadnica, uree-nja interijera i eksterijera Flora Istra 2013, zapoet e danas u Vrtnom cen-tru Istrasjeme (Mutilska 20) i trajati do nedjelje, 28. travnja. Otvorenje sajma je danas u podne, dok e ostale dane sa-

jam biti otvoren od 9 do 19 sati. Osim kao dobra prilika za sklapanje poslova i prodaju, sajam nudi kupnju po prigod-nim cijenama i brojne popuste te pru-a priliku za dobivanje strune pomoi ili savjeta. Ulaz je besplatan. B. P.

Danas se otvara Flora Istra

POSEBNA REGULACIJA OD 22 DO 6 SATI U CENTRU GRADA

Noas Anticova ulica zatvorena za promet

PULA - Od noas, u vre-menu od 22 do 6 sati u petak ujutro, nastavit e se rado-vi u Anticovoj ulici. U tom e periodu ta ulica biti za-tvorena za sav promet i to na dionici od zgrade Istar-skog narodnog kazalita do Danteovog trga zbog izvo-enja radova na privre-

menom preusmjeravanju dotoka otpadnih voda iz glavnog kanala Pragrande na pomoni kanal u Anti-covoj ulici. Zbog zatvara-nja Anticove ulice nastale su prometne guve, te je od-lueno da e se do okona-nja radovi izvoditi iskljui-vo u nonim satima kada

se promet odvija smanje-nim intenzitetom. Puljani e tako tijekom dana ne-smetano prometovali tim djelom ulice, istiu u Gradu Puli te zahvaljuju graani-ma na razumijevanju i str-pljenju, a sudionike u pro-metu pozivaju na potivanje prometne regulacije. B. P.

GODINJICE POSTOJANJA MORNARIKOG PARKA

ebnom parkuOD SUTRA NOVA REGULACIJA U ULICAMA DUBROVAKE BRATOVTINE, POLJANI SV. MARTINA I DIJELU VUKOVARSKE

Oprez, vraa se dvosmjerni promet!

Prema rijeima direktorice Turistike zajednice grada Pula Sanje Cinkopan Korotaj, TZ se ukljuio jer smatraju da su par-kovi kultura jednoga grada.

- Zajedno s Odsjekom za kulturu Grada Pule i voditelji-com Lidijom Mussi osmislili smo i prigodan cjelogodinji program kojim e se obiljeiti znaaj parka u kojeg namje-ravamo dovesti puno djece i lanove raznih institucija jer moramo kod ljudi, pogotovo najmlaih stanovnika nae-ga grada, osvijestiti njegove vrijednosti, rekla je Cinkopan Korotaj.

Za sadni materijal 150 tisua kuna

Iako su u planu bili i prigod-ni koncerti od njih se za sada odustalo, kae Cinkopan Ko-rotaj, iz straha od devastaci-je parka, ali e se zato odrati neke druge aktivnosti.

Tijekom ove godine u park e se uloiti ukupno 800 tisu-a kuna, od ega TZ izdvaja za ureenje fontana 300 tisu-

a kuna, a ostalo izdvaja Grad Pula putem programa Hercu-lanee. Samo tijekom ove go-dine u sadnju novog biljnog materijala u taj park utroit e se 150 tisua kuna. Video nad-zor za sada nije u planu, odgo-vorio je gradonaelnik na no-vinarsko pitanje, ali se nada da e ve uvoenje javne ra-svjete znatno osujetiti namje-re potencijalnih vandala.

- Moda je edukacija od djeje dobi vanija od neka-kvog video nadzora koji se po-kazao neuinkovit po mra-ku gdje je dovoljno da netko ima kapu na glavi i ve ga se ne moe identificirati. Ovako, kada educiramo graane od najranije dobi oni e poeti ci-

jeniti ono to im ovaj grad daje i uvati u kasnijoj dobi, rekao je gradonaelnik Mileti.

Jueranjoj sadnji prisu-stvovala su djeca iz djejih vr-tia More i Izvor s Verude te polaznici Eko-kole pulske Gi-mnazije na elu s profesori-com Teodorom Beleti.

- Naa je Eko-kola rani-je djelovala kao debatni klub Lumeni i u periodu od 1994. do 1999. u gradu smo posa-dili 200 stabala. Poslije vie nismo brojali, ali sam sigur-na da smo od tada do danas posadili sigurno jo toliko stabala, istaknula je Bele-ti te dodala da su u sklopu Dana planeta Zemlje odr-ali i predavanje Bolji svi-jet je mogu kojim su elje-li pokazati uenicima da nije sve samo problem, ve da su mogua i rjeenja.

Tek za kraj rekla je da eli djeci prenijeti konkretna zna-nja zbog ega ih je i dovela na sadnju stabala jer je poznato da vie vrijedi gram prakse nego tona teorije.

PULA - Nakon to su zbog izgradnje obalnog kolek-tora na rivi Ulica Dubro-vake bratovtine, Poljana svetog Martina i dio Vuko-varske ulice, od semafora u Istarskoj ulici do Rakove-ve ulice, privremenom re-gulacijom prometa postale jednosmjerne, od sutra se u tim ulicama ponovno vraa dvosmjerni promet.

Iz Grada Pule kau da su radovi u dijelu Ulice Riva zavreni te da promet tee nesmetano, pa e nave-dene ulice ponovno biti dvosmjerne, to e se zasi-gurno odraziti na jo pro-tonije i sigurnije prome-

tovanje u samom centru grada.

- Nakon vraanja prome-ta u dijelu rive vjerujem da emo ovim vraanjem pro-meta kakav je nekad bio, ublaiti promet preko Gi-ardina. Dosadanjom re-gulacijom svi vozai koji su eljeli s Rakoveve doi na rivu, morali su ii pre-ko Giardina. Ovime emo im skratiti put. No, pritom upozoravam sve sudioni-ke u prometu na dodatan oprez prilikom prometo-vanja navedenim ulicama, istaknuo je proelnik za ko-munalni sustav i imovinu Damir Prhat.

Kako je rekao, vozai moraju pratiti horizontal-nu i vertikalnu signalizaciju koju e tijekom dananjeg jutra vraati na staro dje-latnici Pula parkinga koji su proteklih dana odraivali i manje radove, poput freza-nja prometnica.

- Osim toga djelatnici Pula parkinga s prometnim redarima i prometnom je-dinicom mladei bit e na kritinim mjestima, odno-sno raskrijima. Moram na-glasiti da e kompletna re-gulacija prometa stupiti na snagu u petak izmeu 14 i 15 sati, rekao je proelnik Prhat. S. Z. T.

Apeliram na graane da uvaju imovinu, rekao je grado-naelnik

Anticova e od 22 sata biti zatvorena za promet

Man

uel A

NG

ELI

NI

Vrtiarci su sadili cvijee

Gimnazijalci su posadili desetak stabala


PULA - U Hrvatskoj gospo-darskoj komori-upanijskoj komori Pula juer je predstav-ljen EU projekt pod nazivom Dunavske kulturne rute Re-publike Hrvatske - Ruta rim-skih careva i Dunavska vinska ruta. Kako je reeno, Sektor za turizam HHK-a ukljuen je u taj program Europske ko-misije od lipnja prole godi-ne u okviru transnacionalne suradnje razvoja Europskih kulturnih ruta, u suradnji s Rumunjskom i Bugarskom te Dunavskim kompetencij-skim centrom iz Srbije, koji je ujedno i voditelj projekta.

Projekt u Hrvatskoj obu-hvaa izuzetno vrijedne rim-skodobne lokacije iz perioda carskog Rima - Pulu i Brijune, Split i Solin, Zadra i Nin kao i Vid - Naronu te Varadinske toplice u okviru Rute rimskih careva, dok u okviru Dunav-ske rute ukljuuje vinarije s po-druja Iloka i Baranje. Kako je navela Vlasta Klari, naci-

onalna koordinatorica pro-jekta, tura je nastala po uzoru na postojee certificirane eu-ropske rute kakvih danas ima ukupno 29. Ova je posebna po tome to tokasto spaja kultur-ne, prirodne, spomenike i ga-stronomske atrakcije tematski vezane za rimsko doba, od pr-vog do petog stoljea. Ruta je, naveo je Danko osi, projek-tni menader na meunarod-noj razini, namijenjena kako turistikim agencijama, tako i individualnim gostima, a nje-

zin je cilj jaanje svih aktera uz ovu rutu, posebice malih i srednjih poduzetnika, od onih koji nude suvenire do onih koji nude svoje smjetajne ili ugo-stiteljske kapaciteta.

Igor Kovaevi, projektni menader iz Turistike orga-nizacije Srbije naveo je kako je Ruta rimskih careva u Sr-biji zapoela prije pet godi-na, no tek e sada dobiti puni smisao, kada se u nju ukljue i ostale zemlje. Jasna Jaklin Ma-jeti, predsjednica pulske Ko-

more naglasila je kako su cilje-vi turistikih ruta smanjivane sezonalnosti turizma, privla-enje novih gostiju i valoriza-cija gastronomije te pozitivne stvari od nje mogu oekivati svi akteri koji se u nju ukljue. Direktorica pulske Turistike zajednice Sanja Cinkopan Ko-rotaj zahvalila se na tome to je Pula ukljuena u ovaj pro-jekt koji e spojiti vie turisti-kih proizvoda u jedan sasvim novi, originalni proizvod.

B. PETROVI

pula U KOLI VELI VRH IZLOENI DIJELOVI STARIH I AVIONA S NATJECANJA RED BULLA

PREDSTAVLJEN EUROPSKI PROJEKT DUNAVSKE KULTURNE RUTE

NASTAVLJA SE PROLOTJEDNO ARHEOLOKO ISTRAIVANJE NA RIVI

Pregledniji i ljepi web pulskih vrtiaPULA - Ustanova Djeji vrtii Pula ovih je dana iz-

bacila novu, mnogo pregledniju web stranicu na kojoj roditelji mogu dobiti sve potrebne informacije o aktiv-nostima i funkcioniranju vrtikih skupina i jaslica. Osim to nova osvjeena stranica i estetski bolje izgleda, pohvalno je to je sada na jednostavniji nain i mnogo lake doi do potrebnih informacija o upisima, aktual-nim natjeajima. One koje zanima, mogu provjeriti i jav-ne nabave u kojima vrtii sudjeluju.

Dostupni su i svi brojevi telefona i kontakti po poje-dinim vrtiima pa roditelji mogu kontaktirati voditelja, psihologa, pedagoga ili medicinsko osoblje. U sklopu stranice, nalazi se i link za e-uplatnicu pa je uslugu vr-tia mogue platiti i preko interneta. Za razliku od stare stranice, nova obiluje i mnotvom arolikih fotografija pulskih maliana. D. B. P.

Pohvale osoblju operacijske saleNa kirurkom odjelu Traumatologije Ope bolnice

Pula nedavno sam provela etiri dana radi manjeg za-hvata. S obzirom da ljudi esto imaju prigovore na rad i ponaanje medicinskog osoblja, imam potrebu ovom prilikom uputiti sve pohvale medicinskom osoblju ree-nog odjela, te posebice medicinskom osoblju u opera-cionoj sali. Doista se usrdno brinu o svakom pacijentu bez obzira na teinu bolesti ili kompliciranost operacij-skog zahvata, netko s veim, a netko s manjim osmje-hom, ali stvarno s velikom brigom o svakom pacijentu. Stoga mislim da zasluuju svaku pohvalu, a posebno ovako javnu. Blaenka Bergi

Cilj je dokumentirati nalaz, ali i izgraditi kanalizaciju

Predstavljanje carske rute do Pule

Rutom rimskih careva do Pule

Mosquito opet letiUenici su mogli uti priu o klipnim i mla-znim avionima, o Mosguitu - prvom zrakoplo-vu koji je u potpunosti bio izraen od drva, Thunderjetu - prvom zrakoplovu koji je mo-gao tankati gorivo u letu, te kao posebnu za-nimljivost pogledati raunalnu simulaciju zranog djelovanja Mosquito zrakoplova

B. P

.

Nalazi kod Porte StovagnagePULA - Radovi na istra-

ivanju arheolokog nala-zita koji je u prvom tjed-nu travnja pronaen na posljednje dijelu izgrad-nje obalnog kolektora du rive, kod ulice Porta Sto-vagnaga, nastavljaju se. Kako doznajemo od ar-heologa eljka Ujia koji nadgleda izgradnju obal-nog kolektora pred sam kraj dionice, prije ulaska radova u brodogradilite Uljanik, pronaeni su ar-heoloki ostaci koji su, za sada, usporili radove.

Iako veli da jo uvijek ne zna sa sigurnou o emu se radi, Uji kae da je vjerojatno rije o di-

jelu nekakve gradske in-frastrukture iz antikog ili srednjovjekovnog doba. Pronaen je, kako veli, monumentalni zid od an-tikih spolija koji se prote-e pravcem sjeveroistok - jugozapad te kanal s dva zida koji su pokriveni ru-stinim ploama i spolija-ma. Zidovi, dodaje, stoje na drvenim balvanima koji su zabijeni u morsko dno.

Na upit koliko e jo tra-jati radovi na istraivanju, Uji nam je rekao da sva-kodnevno surauje s gra-evinarima s kojima ima zajedniki cilj - dokumenti-rati spomeniku batinu, ali i izgraditi kanalizaciju. B. P.

M. M

i. Uenici i profesori ukljuili su se u Festival znanosti Rudolf timac

pisma itatelja

PULA - Uenici i profesori Osnovne kole Veli Vrh i ove su se godine ukljuili u Festi-val znanosti koji se ovog tjed-na osim u Puli odrava u jo devet hrvatskih gradova. Ide-ja za temu koja se ove godine obraivala, kako nam je ispri-

ao profesor povijesti Igor Jo-vanovi, rodila se kada je umi-rovljeni specijalist za avionsku opremu Rudolf timac koli odluio pokloniti komade sta-rih aviona Thunderjet i Mosqu-ito koji su rashodovani jo 50-ih godina prolog stoljea.

Tridesetak komada, koji su izloeni u holu, ueni-ci su koristili na nastavi fi-zike s profesoricom Ivanom Kelava, dok im je povijesnu pozadinu o ovim avioni-ma, osim Jovanovia, ispri-ao i profesor povijesti Ve-dran Dukovski. Istraivanje i rad na prezentacijama tra-jali su vie od tri mjeseca, a u njima su sudjelovali ue-nik osmog razreda Martin Kai-Fiti i uenici sedmog razreda Vedran Kurili, Ma-tija Barac, Hrvoje Satrapa i Luka Vulesica.

Prezentacije su juer izlo-ili svojim kolskim kolega-

ma, ali i gostima iz oblinjeg vrtia. Tako su okupljeni mo-gli uti priu o klipnim i mla-znim avionima, o Mosgui-tu - prvom zrakoplovu koji je u potpunosti bio izraen od drva, Thunderjetu pr-vom zrakoplovu koji je mo-gao tankati gorivo u letu, te kao posebnu zanimljivost, pogledati raunalnu simula-ciju zranog djelovanja Mo-squito zrakoplova.

Poseban dio izlobe ine etiri modela aviona koji je koli posudio Drago Mato-kovi, a s kojima se inae na-tjee na natjecanjima Red Bulla. B. PETROVI

B. P

.

B. P

.


PULA - Privremeno odla-galite graevinskog otpada koje se s rive deponira na di-jelu Mandraa uz Ulicu 119. brigade, odnosno ispod mo-sta, nakon nedavnog pisanja da treba biti sanirano, porav-nato je. Iako ne izgleda ba lijepo, urednije je nego to je bilo prije. Meutim, kako ovih dana saznajemo iz Ze-lene Istre da je, po njihovoj prijavi iz sijenja ove godi-ne, tu lokaciju nedavno obi-ao i inspektor zatite okoli-a koji je s 9. travnjem izdao i rjeenje tvrtki Viadukt u ko-

jem je utvrdio da je prekri-la Zakon o otpadu te im je naredio da uklone sav gra-evinski otpad.

Zemlja za parkiraliteKako smo ve pisali, rije je

o zemljitu u vlasnitvu Repu-blike Hrvatske kojeg je Agen-cija za upravljanje dravnom imovinom (AUDIO) dodi-jelila Gradu Puli i na njemu odobrila privremeno korite-nje za parkiralite. Meutim, zbog izgradnje kanalizacije i ureenja prometnice u Fla-cijusovoj ulici i na rivi, izvo-

au radova, zagrebakom Viaduktu, omogueno je ko-ritenje upravo te lokacije za odlaganje vika materijala, ali uz ispunjavanje odree-nih uvjeta. Takoer, Grad je prije davanja odobrenja za odlaganje, a sve da bi osigu-rao ispunjenje uvjeta, zatra-io izradu prijedloga uree-nja povrine kojim su tono odreene koliine i vrsta ma-terijala, te nain odlaganja, a Viadukt je imao obvezu, po okonanju radova, dostavi-ti geodetski snimak stanja. Ukoliko se pregledom lokaci-

je utvrde bilo kakve nepravil-nosti izvoa je imao obvezu ukloniti ih o svom troku, a povrinu urediti.

No, prema prijavi Zele-ne Istre Inspekciji za zatitu okolia, ponavlja se sluaj iz 2011. godine kada je Luka uprava Pula na istoj lokaciji odloila mulj iz pulske rive.

I tada su sluaj prijavili in-spekciji, a nakon inspekcij-skog nadzora utvreno je krenje Zakona o otpadu. Lukoj upravi naloeno je otklanjanje otpada putem ovlatene osobe, to je i ui-njeno.

Zelena Istra ovaj je put ci-jeli sluaj prijavila i Grae-

vinskoj inspekciji Istarske upanije, koja je, smatraju, takoer nadlena za rjea-vanje sluajeva kada grae-vinska tvrtka neprimjereno odlae graevinski otpad u prirodu i okoli.

Uloena albaOd Vedrana Feroveca iz

tvrtke Viadukt dobili su po-tvrdu da je Ministarstvo za-tite okolia bilo u inspek-cijsko nadzoru i utvrdilo injenino stanje te izdalo rjeenje o uklanjanju mate-rijala s lokacije. Meutim, odreen je i rok za albu od 15 dana i oni su u tom roku albu i predali drugostupanj-skom tijelu ministarstva.

- Dakle, trenutno se jo uvijek odluuje o naoj al-bi i konano rjeenje nije donijeto. Iako je rjeenjem inspektora propisan rok od 180 dana za uklanjanje ma-terijala s lokacije i vraanje u prvobitno stanje, ukoliko se uvai naa alba, tada e se i takvo rjeenje ukinuti. Mi se sporimo, odnosno a-limo, na terminologiju: radi li se o graevinskom otpa-du kako tvrdi inspekcija, ili je to nasip, kako smo mi na-veli u albi. Mi smo naruili geomehanika istraivanja, a dogovor je da se tu formi-ra nasip to sadanje stanje i jest. Mi smo teren za sada izravnali i ekamo drugo-stupanjsku odluku po kojoj emo i postupiti, rekao nam je Ferovec.

S. ZRINI TERLEVI

PULA - Sastavni dio Monte Libria nisu samo knjige, ve i radionice, predstavljanja, ue-nje jezika, dijalekata, likovni i scenski sadraji. U uvijek vese-loj Libri kuici na programu su razne radionice Udruge Bi-rikina. Prilikom naeg posje-ta tamo je djelovala skupina Piccoli terremoti uz maestru Ester Richter Kontoi, a uili su osnovne talijanskog u vrlo veseloj atmosferi.

U velikoj dvorani je u me-uvremenu predstavljen pro-jekt Predkolske ustanove na talijanskom jeziku Rin Tin Tin

Pippi Calzelunghe. Rije je o multikulturalnom i viejezi-nom projektu ovoga vrtia i jednog vrtia iz vedske, kako je objasnila ravnateljica Tama-ra Brussich, a potom je Mar-co Mavia priredio zanimljivu predstavu o Pippi, gdje su vr-tika djeca oduevila publiku.

Djeca iz O Veli Vrh i iz Pot-pina bila su presretna dok su sluali ilustratoricu Marselu Hajdinjak kako objanjava na-stajanje ilustracija, ali su malo ostali zaueni saznavi da je potrebno nekoliko mjeseci za ilustriranje jedne knjige.

pula INSPEKTOR ZATITE OKOLIA UTVRDIO RJEENJEM DA JE VIADUKT PREKRIO ZAKON O OTPADU

MONTE LIBRI STIGAO NA POLA PUTA, AKTIVNOSTI SVE BROJNIJETop pet najprodavanijih naslova

Pio i Pepe - Ako nije onda je - Mauricio Ferlin i Danijel eelj, Bibliote-ka Montelibri (Umjet-nika radionica Petikat i udruga Sa(n)jam knji-ge u Istri)

Gorski dnevnik Pauli- ne P. - Sanja Polak (Mo-zaik)

Interaktivni atlas sve- mira - Robin Scage-ll (Lusio)

Ideje za slaganje lego kocaka - Daniel Lipko-witz (Profil)

Snimamo film - Gra-ham Richards (kolska knjiga)

Piccoli terremoti

Potrebno je nekoliko mjeseci za ilustriranje jedne knjige

Ministarstvo e odluiti: Mandra odlagalite ili nasip?

Rjeenjem inspektora propisan je rok od 180 dana za uklanjanje mate-rijala s lokacije i vraanje u prvobitno stanje. Ukoliko se uvai naa al-ba, tada e se i rjeenje ukinuti. Dogovor je da se tu formira nasip to sadanje stanje i jest, ali ekamo drugostupanjsku odluku, rekao nam je Vedran Ferovec iz tvrtke Viadukt

Da je radio ipak poseban medij i da su prie koje se mogu uti putem radija po-sebne, stalno otkrivaju djeca koja polaze sluaonice-pri-aonice pod vodstvom Mejre Vindakijevi. Super zabavno bilo je i na scenskoj igri Ivi-ca i Marica Teatra Narana, gdje su maliani jedva ekali da ih simpatini glumci zovu da im se prikljue. Hrvoje Kovaevi bio je vrlo nadah-nut na piknicima s djecom, a djecu je posebno zanimalo zato skoro svi naslovi njego-vih romana imaju u naslovu rije tajna.

Uenici niih razreda ta-lijanske osnovne kole Vod-njan te skupina uenika O Stoja uili su pak osnove vodnjanskog dijalekta uz crtanje i pjesmice i studen-ticu Isabellu Matticchio.

V. BEGI

Mandra je dobio novi izgled

Dej

an

TIFA

NI

Treba odluiti je li ovo novoformirani nasip

D.

t.

M. A

NG

ELI

NI


bez strujeDanas e bez struje biti dio Volma oko broja 18 u Ba-

njolama od 12 do 13 sati, dio Trgovake ulice u Vod-njanu od broja 141 do 147, Rudarska oko broja 425 i Trg javne vage i to od 9 do 11.30 sati, dio Krnice oko pote od 12 do 14 sati, Stancija Kumparika od 9 do 11 sati, trped u Vinkuranu od broja 31 do 39 od 8.30 do 10 sati, te Vikovii i Pavini Dvori od 8 do 14 sati. Na Bujtini struju nee od 8 do 14 sati imati dio Petrovije. Na porekom podruju struju od 7.30 do 17 sati nee imati Perci i Rogovika, od 7. 30 do 8.30 te od 15 do 17 sati Katelir, Mezgeci, Tadini, Babii, Rokii, Roj-ci, Diklii. Na Pazintini e bez struje biti od 8.30 do 14 sati Draelj, Kri lindarski, Matunii, Katun graaki i Baki te od 9.30 do 12 sati Borut, Budaki, Sandalji i Ivei. Na Labintini e bez struje biti od 8 do 11.30 sati umber, Radovii, Donadi, Graii i Balarini, u Labinu od 8 do 9 sati Zelenice od socijalnog do krunog toka, Matije Vlaia, iri, Matka Laginje, Vjekoslava Spini-a, Dinka Vitezia i ulica Senari parni brojevi, od 8.30 do 12 sati Ravni - od trafostanice prema Drenju, od 10 do 11.30 sati Nedeina, Klapii, Erie, Lazarii, Jura-zini i ambarelii. U Buzetu e danas od 9 do 13 sati bez struje biti Mejica, Pintori, Strana, Podbreg, Sv. Ivan brojevi 17 i 19.

Struno predavanje za sportske djelatnike

ROVINJ - Udruga kineziologa grada Rovinja u surad-nji s rovinjskim Savezom sportova sutra u 19 sati or-ganiziraju struno predavanje za profesore tjelesne i zdravstvene kulture, sportske trenere i roditelje ija se djeca bave nekim od sportova. Predavanje e u Domu kulture odrati prof. Stjepan Crnoki, vanjski suradnik Kineziolokog fakulteta. N. O. R.

VRSAR - Oko 250 vjernika vrsarske i okolnih upa hodoa-stilo je prekjuer bro-dicama na otok Sveti Juraj ispred Vrsara gdje je odrana sve-ana misa u ast ovog sveca. Euharistijsko slavlje odrano je u ta-monjoj crkvici svetog Jurja, a predvodio ga je poreki upnik elj-ko Zec uz koncelebra-ciju oca Drage Maria i vrsarskog upnika Lina Zohila. Hodoa-u i misnom slavlju prisustvovali su vjerni-ci vrsarske upe, gosti iz susjednih dekanata, te nekoliko obitelji tu-rista koji borave u Vr-

saru. Cijeli je dogaaj pjesmom oplemenio upni pjevaki zbor. Zohil je istaknuo da je crkvica svetog Jurja podignuta u devetom stoljeu, na otoku koji je oduvijek bio prirodni branik Vrsara, njegove, luke, ribara i brodica. Dodao je kako je cr-kvica izgraena na pri-rodnoj stijeni, temeljito je obnovljena i ponov-no posveena polovi-com sedamdesetih go-dina prologa stoljea. Prije neto vie od go-dinu dana napravljena je kruna etnica kroz umarke otoka, koje su obili hodoasnici prije mise. V. H.

Misno slavlje na vrsarskom otoku

[email protected]

*PORE - Torpedna knjiga br. 482 naslov je zbirke pjesama Tanje Sta-ni koja e sutra biti predstavljena u vinjanskoj Palai Sincich. Predstav-ljanju e prisustvovati urednik knjige Mirko Kovaevi, autori fotografija Ta-

tjana Mrvo i Aleksandar Tomuli, ue-nici poreke Osnovne glazbene ko-le Slavko Zlati te Dijana i Anelina Banko, pjevaice tradicionalnih istar-skih pjesama. Predstavljanje poinje u 20 sati. J. P.

Predstavljanje knjige u Palai Sincich

RURALNI TURIZAM KAO NAJPRISTUPANIJE ODREDITE: STANCIJA 1904 POBJEDNICA

Stancija iz Smoljaprestinu turisti

Posebnu pozornost posveujem ljudima s potekoama jer smo svi mi potencijalne osobe s invaliditetom. Budui da je sve bilo u prizemlju, smatrala sam, kada se objekt preureivao 2000. go-dine, da ga treba prilagoditi tim osobama. To nije problem i pre-poruila bih svakome tko nema nijednu stepenicu ili neku bari-jeru da to uini, rekla je vlasnica Stancije 1904 Draenka Moll

PIE Petra LUKESMOLJANCI - Prvakom na-

cionalnog izbora Europske destinacije izvrsnosti (EDEN) za 2012./2013. godinu prek-juer je proglaena Stanci-ja 1904 iz Smoljanci u op-ini Svetvinenat, vlasnice Draenke Moll. Ovogodi-nja tema izbora bio je Pri-stupaan turizam, a Stanciju 1904 najboljom je proglasilo struno povjerenstvo u ko-jem su bili predstavnici Mi-nistarstva turizma, Hrvatske turistike zajednice te Hrvat-ske udruge paraplegiara i tetraplegiara. Uz nju u fi-nalu su bili i gradovi Daru-var, akovec i Varadin kao i Terme Jezerica i Terme Tu-helj te su se uoi proglaenja svi predstavili desetominut-nim prezentacijama.

Na ovogodinji javni poziv mogle su se prijaviti desti-

nacije koje su turistiki pri-stupane, odnosno one koje razvijaju turistiku ponudu tako da bude dostupna svim osobama, bez obzira na tje-lesna ogranienja, invaliditet i godine. Sveanost progla-enja pobjednika odrana je u slavonskoj Pustari Vinjica koja je 2011. godine osvojila titulu EDEN-a.

Moll: Ovo mi je prva nagrada u ivotu

Stancija 1904 prostire se na povrini od est tisua kvadrata na kojoj se nalaze stotinu godina stare istarske kue, renovirane i pretvore-ne u kue za odmor s apar-tmanima. Osobama s inva-liditetom prilagoena su dva apartmana visokog standar-da, a dostupne su im i terase te konoba gdje mogu same pripremati hranu. Jelovnici su otisnuti i na Brailleovom

pismu, a u planu je izgradnja bazena, tueva i sunalita te svjetlosnog alarma za gluho-nijeme i trake za slijepe oso-be, dok je u tijeku izrada po-sebnog ulaza na daljinsko upravljanje.

- Ovo je kruna mog poslo-vanja jer se napokon poka-zalo da se isplatilo truditi i

boriti za svakog gosta i ugo-diti mu. Radni dan, koji po-nekad traje i 20 sati, nije bio uzaludan i ipak je to netko nakon deset godina prepo-znao. Ovo mi je prva nagra-da u ivotu, rekla je Draen-ka Moll, Zagrepanka koja se prije neto vie od desetlje-a, nakon rada u vicarskoj, vratila u Hrvatsku preurediv-i stogodinje imanje u turi-stiki objekt.

- Samo sam eljela kuicu u cvijeu i s majstorima sam u preureenju provela etiri godine. Posebnu pozornost posveujem ljudima s po-tekoama. Budui da je sve bilo u prizemlju, smatrala sam, kada se objekt preu-reivao 2000. godine, da ga treba prilagoditi tim osoba-ma. To nije problem i pre-poruila bih svakome tko nema nijednu stepenicu ili neku barijeru da to uini, poruila je Moll nakon pro-glaenja.

Iako je Stancija 1904 bila jedina manja destinacija u finalu, presudno je bilo, to je pri obilasku finalista, po-vjerenstvo ustvrdilo da neke nisu bile u potpunosti prila-goene osobama s invalidi-tetom. No, uinjeni su veli-ki pomaci u pristupanosti

Radni dan, koji ponekad traje i 20 sati, nije bio uzalu-dan i ipak je to netko nakon deset godina prepoznao.

Draenka Moll

Draenka Moll na svom imanju, Stanciji 1904

Dej

an

TIFA

NI

Obljetnica osloboenja BuzetaBUZET - U Buzetu u subotu obiljeavaju 68.

obljetnicu osloboenja. Prigodna sveanost u Spo-men parku, u organizaciji Grada Buzeta i suorganiza-ciji Udruge antifaista, poinje u 10 sati. U programu sudjeluju mjeoviti pjevaki zbor i limena glazba GD Sokol, pjevai Udruge Mali veliki mikrofon i pjesni-kinja Marija Ribari. G. . .


istra

** ***Koncert ansambla Bosana

Akcija ienja crkvica

BUZET - U povodu obiljeavanja 68. obljetnice osloboenja Grada Buzeta, Nacionalna zajedni-ca Bonjaka Buzeta organizira koncert ansambla Bosana iz Zagreba koji e se odrati u subotu u 19 sati u Narodnom domu. Subotnjim koncertom ujedno zapoinju Dani bonjake kulture.G. . .

ROVINJDan sv. Marka danas u 17 sati lanovi Udruge Kua o batani proslavit e ienjem romani-kih crkvica sv. Bartola i sv. Cristofora. Nakon eko-akcije, lanovi batane oivjet e i tradiciju koja podrazumijeva tzv. bacanje grancevola u vatru.N. O. R.

NACIONALNOG IZBORA EUROPSKE DESTINACIJE IZVRSNOSTI

anci osvojila ku nagradu

objekata, istaknuo je lan povjerenstva Janko Ehrlich iz Hrvatske udruge paraple-giara i tetraplegiara. Udru-ga godinama prati turizam jer je osobama s invalidite-tom taj segment izuzetno bitan, a dolazi im i mnogo upita iz inozemstva.

- Ugodno nas je iznena-dilo da moemo preporui-ti i manje poznate destinaci-je i uvijek elimo suradnju s turistikim sektorom koja je

sve vanija jer sve vie osoba s invaliditetom danas putu-je. Veselilo nas je da je jedan mali objekt potpuno pristu-paan u svim elementima, a ljudi mogu i sami kuhati to je ponekad na odmoru bit-no. Stancija je mirno mjesto koje je blizu drugih poznatih turistikih destinacija te se osoba nakon njihovog obi-laska moe povui u mir sa svojom obitelji i zato je ide-alna za miran obiteljski od-mor, rekao je Ehrlich.

Destinacijama osigurati raznovrsnost

- Glavna ideja vodilja pro-jekta EDEN je odrivi turi-zam, a ovogodinja tema je bila pristupani turizam. To su svakako dvije teme i dvi-je ideje koje ive u skladu, a Draenka Moll je na svom imanju pokazala kako turi-zam moe biti pristupaan i dostupan razliitim posje-titeljima, rekla je direktorica Glavnog ureda Hrvatske tu-ristike zajednice Meri Ma-tei. Navela je da e tijekom nadolazeih godina biti po-trebna intenzivna izgradnja i osiguravanje uvjeta za pri-stupani turizam.

Socijalni turizam nagla-en je i u Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine pa je jedan od prio-riteta u destinacijama osigu-rati kvalitetu i raznovrsnost koja odgovara turistima ra-zliitih potreba, rekao je po-monik ministra turizma Davor Iakovi. Kroz pro-grame Ministarstva turizma dosad je izdvojeno oko 3,5 milijuna kuna za stvaranje uvjeta za jednostavniji pri-stup i kretanje osoba s inva-liditetom.

Projekt EDEN pokrenula Europska komisijaEuropska komisija pokrenula je 2006. godine projekt EDEN (European Destination of Exellence), izbor europ-skih destinacija izvrsnosti s ciljem stvaranja europske mre-e najljepih mjesta odrivog turizma, a s lanicama Eu-ropske unije, kao zemlja kandidat, natjee se i Hrvatska. Projekt EDEN zasniva se na nacionalnim natjecanjima koja rezultiraju izborom turistike destinacije izvrsnosti za svaku zemlju s ciljem ukazivanja na vrijednosti, raznoliko-sti i zajednika obiljeja europskih turistikih odredita te umreavanja nagraenih destinacija.

Nagraena podruja uglavnom su slabije poznata eu-ropska odredita koja se nalaze u zemljama lanicama EU i zemljama kandidatima. Zadatak dosadanjih zemalja sudionica u projektu bio je promocija projekta EDEN i de-stinacija izvrsnosti. Stoga e se pobjednika Stancija 1904 na jesen predstaviti i u Bruxellesu.

Ideja vodilja projekta EDEN je odrivi turi-zam, a ovogo-dinja tema je bila pristupani turizam.

Meri Matei

Finalisti izbora s lanovima povjerenstva i turistikim elnicima na sveanosti u Pustari Vinjica

Konoba Stancije 1904 bez barijera

D-

TIFA

NI

P. L

UK

E

DESET GODINA EKANJA: KRAN KONANO DOBIVA REPREZENTATIVNI DRUTVENI CENTAR

Dom kulture umjesto nekadanjeg diska

KRAN - Djelatnici vuko-varske tvrtke Alte gradnja poeli su s ruenjem neka-danjeg diskokluba u Kra-nu, na mjestu kojeg bi naj-kasnije u godinu i pol dana trebao niknuti dom kulture vrijedan 3,6 milijuna kuna. Izgradnju iz vlastitih sred-stava financira opina koja ovaj polivalentni drutveni centar na parceli od 2.100 etvornih metara, pri emu etvrtinu povrine zauzima zgrada, planira realizirati ve cijelo desetljee.

U prizemlju e se nalaziti dvorana za koncerte, kol-ske priredbe i konferenci-je: koristit e je lokalno Kul-turno-umjetniko drutvo Ivan Fonovi Zlatela, a ko-mercijalni sadraji poput kafia nisu predvieni. Na katu je, pak, planirano ure-enje tonskog studija.

Sjedite potanskog ureda

Primjereno sjedite, ispod valjkastog dijela zgrade, na-pokon e dobiti i potanski ured, ve nekoliko godina smjeten u boarskim pro-storijama na SRC-u Pristav. Vanjski dio doma obuhva-a fontanu, natkrivene tera-se, amfiteatar kao svojevr-snu ljetnu pozornicu, park te parkiralite.

- Kran e konano do-biti ono to mu je kronino nedostajalo - reprezenta-tivan objekt koji e kvali-tetnijim uiniti drutveni i kulturni ivot. Opina je to nakon 20 godina postoja-nja i zasluila. Vie neemo

morati sveane sjednice Vi-jea odravati po restorani-ma, istie opinski nael-nik Valdi Runko.

Napominje da e pro-jekt financirati iskljuivo iz dijela prihoda od termo-elektrane u Plomin Luci: na raun komunalne na-knade i naknade za kori-

tenja prostora Opina od HEP-a godinje ubere oko 12 milijuna kuna. Runko, usto, rauna i na komunal-ni doprinos koji e Elektro-privreda platiti krene li u izgradnju objekata uz ter-moelektrane, koji bi trebali doprinijeti ouvanju oko-lia - silosa za skladitenje ugljena, pristana za odvoz ljake i pepela te pristupne ceste. To bi predstavljalo svojevrsnu uvertiru u na-javljenu TE Plomin 3 (500 MW) na ugljen.

Komplicirani imovinski odnosi

Opina je, podsjeamo, jo lani predvidjela ubrati ak oko sedam milijuna kuna spomenutog nameta, no ra-dovi su izostali pa ostvarenje lanjskog prorauna iznosi 20 milijuna, odnosno 60 posto. Kran je u ovu godinu pre-nio 4,65 milijuna kuna prora-unskog manjka, no naelnik Runko to ne smatra prepre-kom za servisiranje kapital-nog posla.

- Danas je taj minus sma-njen za neto vie od mi-lijun kuna. Manjak iznosi od 12 do 15 posto prorau-na, prema emu smo sta-bilna opina. Dom kulture sigurno e se isfinancirati - mjeseno nam za nj, pre-ma ugovorenoj dinamici ra-dova, treba od 150 do 200 tisua kuna. To nee biti op-tereenje koje e guiti osta-le stavke budeta, poruu-je Runko.

Razloge dugogodinjeg odgaanja projekta nalazi u estim promjenama vlasti te kompliciranom rjeavanju imovinskopravnih odnosa.

Dom kulture projektira-la je tvrtka Nova projekt iz Nedeine, a struni nad-zor vri NPN Brse.

Igor RADI

Izgradnju iz vlastitih sredstava financira Opina Kran koja ovaj polivalentni drutve-ni centar na parceli od 2.100 etvornih me-tara, pri emu etvrtinu povrine zauzima zgrada, planira realizirati ve cijelo desetljee

Ruenje objavili na FacebookuNaputeni diskoklub godinama je predstav-ljao ruglo Krana, no neki od nostalgiara u as su, vjerojatno i s pokojom suzom u oku, pohitali fotografije rue-nja zgrade objaviti na Facebooku. Moda taj potez najbolje obja-njava neformalna izjava opinskog naelnika.

- Da samo zna a se je sve tamo neka delalo, prisjetio se Runko zlat-nih vremena, u kojima je disko bilo stjecite no-nog ivota.

Projekt, vri-jedan 3,6 mi-lijuna kuna, financirat e se iskljuivo iz di-jela prihoda od termoelektrane u Plomin Luci

Izgled budueg doma kulture


istra

PORE - Upuujemo za-htjev politikim strankama da na predstojeim lokalnim iz-borima potuju Zakon o rav-nopravnosti spolova, te kan-didiranju najmanje 40 posto ena. elimo upozoriti da je dunost politikih stranaka da vode rauna o interesima i potrebama ena koje ine 52 posto stanovnitva, rekle su na jueranjoj konferen-ciji za novinare predstavnice porekog Centra za graan-ske inicijative.

Naelo ravnopravnostiTime su, zajedno sa fe-

ministikim organizacijama CESI, Babe!, Domine i Delfin koje su u isto vrijeme u e-tiri razliite hrvatske regije odrale konferencije, eljele upozoriti na vanost poti-vanja ravnopravnosti spolo-va, ali i potaknuti te motivi-

rati ene da se kandidiraju za izvrna i predstavnika tijela jedinica lokalne i podrune samouprave.

- Prema Zakonu o ravno-pravnosti spolova iz 2008. godine, politike stranke su prilikom utvrivanja i pred-laganja liste kandidata i kan-didatkinja za izbor zastu-pnika u Sabor, za lanove predstavnikih tijela jedinica lokalne i regionalne samou-prave, kao i za izbor u Europ-ski parlament duni potivati naelo ravnopravnosti spo-lova i voditi rauna o uravno-

teenoj zastupljenosti ena i mukaraca na izbornim li-stama. Postupno poveanje podzastupljenog spola mora se postii najkasnije prilikom provedbe treih redovitih iz-bora, rekla je Silvia ufi Duj-movi, koordinatorica CGI-a. Dodala je da kreatori i krea-torice listi ove lokalne izbo-re mogu vidjeti i kao dobar uvod u sljedee, kada e se poeti primjenjivati zakon o kvotama i kada vie nee moi izlaziti na izbore s lista-ma na kojima nema jednake reprezentacije oba spola.

Voditeljica projekta Nata-a Vajagi iznijela je podatke o nedavnim izborima za EU parlament na kojima e hrvat-sku delegaciju initi est ena, od ega njih etiri s HDZ-ove, a dvije s SDP-ove liste.

- Iako je HDZ kandidirao pet ena, najmanje meu parlamentarnim stranka-ma, njih etiri bile su u gor-njoj polovici liste. Na razini svih lista udio ena bio je 38 posto, ali ono to je vano je injenica da su sve par-lamentarne stranke, osim HDSSB-a, kandidirale vie od 40 posto ena.

Malo nositeljica listiNo vrlo je malo ena bilo

meu nositeljicama lista, svega 18 posto, i te su se ene u pravilu nalazile u donjim dijelovima lista, re-kla je Vajagi. Dodala je da se na izborima za Europ-ski parlament pokazalo da je mogue zadovoljiti kvote od 40 posto podzastuplje-nog spola, te pozvala stran-ke i nezavisne da na svo-je liste podjednako uvrste oba spola i da se imena na-vode naizmjenino. Rekla je da je na proteklim lokalnim izborima u Istarskoj upa-nijsku u gradska vijea ulo 28, u opinska samo 17 po-sto ena.

- Ukupno

Documents

Glas Istre 1