Gourmet vodič sjeverozapadne Istre

Gourmet vodičsjeverozapadne IstreUmag | Novigrad | Savudrija | Brtonigla | Buje

Gourmet vodič sjeverozapadne Istre

Sadržaj

Uvod

Očuvajmo povijesne lokalitete Istre i čistoću njezinog okoliša

Enogastronomski itinereri sjeverozapadne Istre

Put maslinovog ulja

Put istarskog terana

Put istarske malvazije

Put momjanskog muškata

Put mesa istarskog goveda

Put divljih šparoga

Put bijeloga tartufa

Put mirisa mora

Put agroturizama i domaće kuhinje

Informacije i kontakti

Preporučeni restorani, konobe, agroturizmi, vinske ceste i ceste

maslinova ulja na području sjeverozapadne Istre

Smještajni kapaciteti u sjeverozapadnoj Istri

ImpressumNakladnik: Turističke zajednice klastera Umag-Novigrad – Umag, Novigrad, Savudrija, Brtonigla, Buje; Oblikovanje: Studio Sonda,

Poreč; Fotografije: Arhiv Turističke zajednice Istarske županije; Tisak: Comgraf, Umag 2009; Naklada: 30.000

4 5

Gourmet vodič sjeverozapadne Istre Gourmet vodič sjeverozapadne Istre

Sjeverozapadna Istra

Područje sjeverozapadne Istre proteže se između slovenske granice na sjeveru i rijeke Mirne na jugu. Ovdje nalazimo bogatstvo prirodnih razno-likosti, od pretežito ravničarskog područja uz more u kojem prevladavaju makija i plodne oranice, preko zelenih brežuljaka u zaleđu sa kojih se pružaju jedinstveni vidici pa sve do plodne doline rijeke Mirne.

Tragovi bogate povijesti prisutni su na brojnim lokalitetima od kojih izdva-jamo srednjovjekovni gradić Grožnjan, koji je čuven po svojoj iznimnoj ljepoti, ali i po brojnim umjetničkim kolonijama i manifestacijama koje se tu održavaju tijekom ljeta. Tu su i gradići Brtonigla i Momjan, čuveni po vinarskoj tradiciji, grad tenisa Umag i mjesto koje je najtješnje povezano sa morem i ribarstvom - Savudrija. Nikako ne smijemo zaboraviti Novigrad, sa svojim odlično očuvanim gradskim zidinama i gradskom ložom na samome moru, te Buje, po svojim maslinama poznato kao “grad ulja”.

Uvod

Istra

Istra, ovaj čaroban i raznovrstan minijaturni svijet koji je ujedno i najveći poluotok na Jadranu, smjestio se u podnožju Alpa zaronivši u plavetnilo Sredozemnog mora.

Na relativno malom prostoru pronaći ćete cijelo bogatstvo raznolikosti. Od zelenih polja i brežuljaka, vinograda i maslinika, pa sve do primorskih gradova bogate kulturno-povijesne baštine i srednjovjekovnih urbanih bisera smještenih na vrhu brežuljaka opasanih moćnim gradskim zidi-nama. Već desetljećima poznata kao destinacija za ljetovanje s pitomom obalom, ugodnom klimom i kristalno bistrim morem, Istra je regija koju sve više gostiju otkriva i kao destinaciju s odličnim hotelima, vrhunskim vinima i maslinovim uljima te brojnim vrhunskim restoranima, konobama i agroturizmima.

Ukratko, Istra je škrinja puna raznovrsnih ljepota i gurmanskih doživ-ljaja u vašem susjedstvu, a ovom knjižicom pomoći ćemo Vam da na jednostavan i ležeran način upoznate zemlju, ljude i običaje područja sjeverozapadne Istre.

7


Na svakom se koraku možete uvjeriti u čistoću našeg okoliša, koju u Istri njegujemo već desetljećima, i na koju smo posebno ponosni. U organizaciji regionalne turističke zajednice održava se velika ekološka akcija “Neka moja Istra blista” tijekom koje se organiziraju akcije i radi-onice za djecu kojoj se već od malih nogu usađuje ljubav prema čistoći našeg kraja. Pomozite nam i Vi da budućim naraštajima ostavimo čisti okoliš, te Vas molimo da prilikom posjete našim lokalitetima ne ostavlja-te tragove vlastitog prisustva, odnosno da s prostora istih ne odnosite dijelove povijesnih monumenata trajno ih oštećujući.

Očuvajmo povijesne lokalitete Istre i čistoću njezinog okoliša

8


Enogastronomski itinereri sjeverozapadne Istre

Područje sjeverozapadne Istre, zahvaljujući svojim brojnim različitostima, na relativno malom prostoru koji se proteže od ribom bogatog priobalja pa do brdovitog zaleđa bogatog tartufima, gljivama, šparogama i drugim sa-moniklim biljem, idealno je ishodište za zanimljiv godišnji odmor u znaku izuzetnih enogastronomskih doživljaja.

Kako bismo Vam olakšali osmišljavanje Vašeg boravka te izbor lokala i podruma, u nastavku Vam nudimo devet enogastronomskih puteva u ko-jima je sadržano najbolje što enogastronomija sjeverozapadne Istre nudi. A kako biste naše specijalitete mogli pripremati i kod kuće, pojedini putevi obogaćeni su odabranim receptima istarske kuhinje.

Želimo Vam ugodan i nezaboravan boravak u sjeverozapadnoj Istri!

10 11

3

4

10

8

5

2

9

1

76

12

11

3

2

7

6

1

9

4

85


Priča o teranu, nekoć najrasprostranjenijoj crnoj sorti u Istri je vrlo stara i seže u daleku prošlost, a prema dostupnim pisanim tragovima spominje se još pred više od 600 godina. Tako u povijesnim zapisima nalazimo da su teranom 1390. godine darivani carski ambasadori kojima je poklonjeno 20 “ingastarisa” (keramičkih boca), pa je zatim 1408. godine teranom darivan mletački, a 1411. godine austrijski ambasador, što govori o iznimnoj cijenje-nosti ovog istarskog crnog vina. Prvi opis terana potječe od istarskog agro-noma kanonika Petra Stankovića iz 1825. godine, dok se u domaćoj stručnoj literaturi o teranu raspravlja već oko 180 godina. Naime, zbog iznimne slič-nosti u karakteristikama između terana i refoška, ove su se dvije sorte dugo poistovjećivale da bi na kraju ipak bilo zaključeno kako se radi o dvije sorte.

Još samo prije nekoliko godina teran je bio znatno oporije vino nego danas, no povećanu oporost istarski vinari izbalansirali su kombinacijom modernih i tradicionalnih tehnologija smanjenjem jabučne kiseline u vinu čime ono do-biva posve nove kvalitete.

Uvjereni smo da će se mnogima svidjeti moderni terani, od kojih najbolje primjerke nalazimo upravo na području sjeverozapadne Istre na našem putu istarskog terana. Naime, teran ima karakterističnu rubin-crvenu boju, koja je pri kružnom okretanju u čaši protkana ljubičastim tonom. Aroma je fina, izražena i prepoznatljiva, tipičnog voćnog karaktera kod kojeg dominira miris maline. Relativno visok sadržaj ukupnih kiselina i određena nijansa trpkosti, uklopljena u visok ekstrakt, daje ovom vinu karakterističan okus punog, ja-kog, robusnog ali istovremeno i ugodno sljubljenog vina. Radi te svojstvene punoće i velike količine polifenola teran se smatra i ljekovitim vinom.

enogastronomski itinereri

Put istarskog terana

Vinari

Umag

Savudrija

Plovanija

Momjan

Buje

BrtoniglaGrožnjan

1. CUJ – Kraljević, Farnežine2. Kabola, Koreniki 3. Kozlović, Momjan 4. Zigante Duvilio, Kostanjica5. Coronica, Koreniki 6. Istravino, Brtonigla7. Cattunar, Nova Vas8. Clai, Krasica9. Gambaletto, Krasica10. Celega, Buje11. Sinković, Momjan 12. Degrassi, Savudrija

Maslinari

Maslina, jedno od najdugovječnijih stabala i simbol Mediterana, u Istri se uzgaja od pamtivijeka. Istarsko maslinovo ulje iznimno je cijenjeno još od doba antičkih Rimljana koji su ovo ulje smatrali posebnom delicijom izuzetne kvalitete, o čemu postoje pisani zapisi iz prvog stoljeća n.e.

Ništa nije ravno toj tekućini, ona je naprosto jedinstvena: ona je simbol zdravlja, gastronomskog užitka i napose lagodne i spokojne starosti. Neuobičajenog je gorkastog okusa, intenzivnog mirisa i nezaobilazan je začin najboljim jelima. Maslinovo ulje najvrjednija je masnoća u ljudskoj prehrani, a koristi se i kao sredstvo za njegu tijela i lijek kod raznih tegoba, po mnogima - eliksir života.

Danas su istarska maslinova ulja ponovo na mjestu koje im i pripada, a to je sami svjetski vrh, prema renomiranom vodiču za ekstra djevičanska ulja “L’extravergine” u kojem već petu godinu za redom između 15-ak najbolje ocijenjenih maslinovih ulja na svijetu pronalazimo ulja istarskih proizvođača.

Na našem putu maslinovog ulja pruža vam se jedinstvena prilika da vi-dite slikovite maslinike smještene na terasastim obroncima brežuljaka savršeno uklopljenim u pejzaž, da naučite tehnologiju uzgoja maslina i proizvodnje ekstra djevičanskih ulja te da u jedinstvenim izvornim ambi-jentima naših uljara kušate i kupite ponajbolja istarska ulja s kojima ćete kući ponijeti istinske okuse Istre.


Put maslinovog ulja

Buje

Brtonigla

Novigrad

Savudrija

Umag

Livade

1. CUJ – Kraljević, Farnežine2. Ipša, Ipši3. Beletić, Novigrad4. Babić, Novigrad 5. Veralda, Brtonigla6. Marija Buršić, Nova Vas 7. Alojzje Pavlović, Savudrija 8. Nino Činić, Krasica9. Franco Basiaco, Buje

12 13

117

15

13

1416

10

32

4

8

69

12

1

5


Bitno je za znati da je kolijevka malvazije u Istri mjesto Brtonigla koje je poznato i pod nazivom Grad vina. U Brtonigli se već 25 godina u čast “Kraljici vina” – kako ovdje nazivaju malvaziju, upriličuje “Fešta Istarske malvazije”. Fešta se svake godine održava sredinom mjeseca srpnja i traje tjedan dana – program i evente “Fešte istarske malvazije” pogledajte na www.tzo-brtonigla.hr.

Sjeverozapadna je Istra među prvima počela primjenjivati nove tehnologije u proizvodnji vina, ne čudi stoga da se upravo na ovom području nalazi veliki dio najcjenjenijih proizvođača istarske malvazije koji vas pozivaju da posjetite njihove moderne podrume i kušate vrhunska vina u ukusno uređenim kušaonicama sa daškom tradicije.

A vas koji želite više pozivamo da posjetite Istru krajem svibnja jer je zadnja nedjelja u mjesecu rezervirana za “Wine day” – dan kada istarski vinari otvaraju vrata svojih podruma širokoj publici kako bi imali priliku razgledati njihova moderna postrojenja i naravno kušali njihova izuzetna vina (više na www.istria-gourmet.com).

Malvazija, čije ime dolazi od grčkog grada Monamvasia s poluotoka Peloponeza, sorta je stara najmanje dvije tisuće godina, a smatra se da su je u Istru donijeli venecijanski trgovci vinom u 14. stoljeću. Kada se govori o malvaziji, obično se govori o sorti bijelog grožđa, iako po-stoje i malvasie nere koje se uzgajaju ponajviše u talijanskim regijama Piemonte i Puglia. Danas su najpoznatije bijele malvazije iz Italije i to Malvasia bianca del Chianti, Malvasia del Lazio, Malvasia delle Lipari, Malvasia di Candia i Malvasia di Sardegna, i naravno, malvasia Istriana ili istarska malvazija.

Na području Istre se malvazija počela intenzivno širiti 30-ih i 40-ih godina 20. stoljeća, te nakon toga postaje dominantna među bijelim sortama. No, kako se tada proizvodila po tehnologiji crnih vina, karakteristike sorte bile su slabo izražene. Takva malvazija imala je smeđkastu boju, mirisa praktički nije bilo, s vrlo malo voćno-cvjetnih aroma a okusu je nedostajalo svježine, tako da su to obično bila prosječna vina u kojima je uglavnom dominirao alkohol.

Tijekom 80-tih godina počinje preokret, kada nekolicina mladih istarskih vinara malvaziju počinje proizvoditi na tehnološki napredniji – moderan način, a početkom 90-tih počinje prava mala istarska vinarska revolucija u kojoj sve više vinara koristi modernu tehnologiju i procese proizvodnje kvalitetnih bijelih vina. Potvrda iznimne kvalitete dolazi 1998.g. na Me-đunarodnom sajmu vina “Vinovita” u Zagrebu, kada istarska malvazija iz podruma obitelji Kozlović biva proglašena najboljim autohtonim vinom u Hrvatskoj, a već iduće godine dobiva priznanje za najbolje bijelo vino u Hrvatskoj.

U skladu sa svjetskim trendom povećane popularnosti autohtonih sorti, istarska malvazija postaje sve zanimljivije i cjenjenije vino i van granica Istre. Njena izražena alkoholnost i bogatstvo ekstrakta, s istovremeno umjerenim i nižim sadržajem kiselina, od malvazije stvara puno i zaokru-ženo vino. Diskretna je, cvjetno-voćne arome koja mnoge podsjeća na miris bagremova cvijeta. Od voćnih aroma najčešće dominiraju jabuka i šljiva, a u zrelom vinu može se osjetiti i lagani gorkasti okus badema.


Put istarske malvazije

Vinari

Umag

Savudrija

Plovanija

Momjan

Buje

BrtoniglaGrožnjan

1. Degrassi, Savudrija2. Kabola, Kremenje3. CUJ Kraljević, Farnežine4. Coronica, Koreniki 5. Veralda, Brtonigla6. Istravino, Brtonigla7. Zigante, Kostanjica8. Kozlović, Momjan 9. Clai, Krasica10. Cattunar, Brtonigla 11. Gambaletto, Krasica12. Celega, Buje13. Sinković, Momjan 14. Brajko, Oskoruš15. Bassanese, Kaštel16. Prelac, Momjan

14 15

4

3

1

2

4

1

2

3

5


Vrijednost dobivena prirodnim odabirom i trudom seljaka kroz stoljeća na-pokon je valorizirana na jedinstven gastronomski način.

I dok je istarsko govedo, “boškarin” godinama seljaku služilo za teški rad u polju, vuklo kamenje za izgradnju kuća i zidova, skromno se hranilo na siromašnoj ispaši, nudilo ono malo mlijeka za svaku obitelj, danas od njegovog mesa priređujemo izvorno prirodne gastro delicije svojstvene ovom kraju.

Tradicija okusa koja se vraća u kuhinje renomiranih restorana i u centar pažnje vrsnih gastronoma oplemenjuje turističku ponudu istarskog pod-neblja, revitalizirajući drevne običaje pripreme hrane uz divne mirise koji su se nekada širili iz ruralnih domova istre.

Pripremljeno na lešo ili u padeli, pečeno pod čripnjom, kuhano kao šugo s fužima ili njokima, aromatizirano samoniklim biljem ili marinirano u doma-ćem ulju - samo su neki od načina pripreme ove jedinstvene sirovine, izni-kli iz domaće kuhinje naših predaka. Pojam ‘domaće’ – riječ koja danas postaje čarobna, istinski opisuje meso istarskog goveda, budi nostalgiju, pobuđuje osjetila i uveličava vaš boravak u Istri, poluotoku koji uvijek i iznova iznenađuje!


Put mesa istarskog goveda

Restorani i konobe

1. Konoba Nono, Petrovija2. Buščina, Buščina3. San Mauro, Momjan4. San Rocco, Brtonigla

Buje

Grožnjan

Umag

Savudrija

Brtonigla

Momjan

Vinari

Želite li u Istri doživjeti nešto posebno, posjetite Momjan, malo slikovito mjesto na sjeverozapadu poluotoka.

Na 275 m nadmorske visine pred Vama se, nadohvat ruke, pružaju vrhovi Alpa i Dolomita s jedne, te bogato zelenilo netaknute prirode i prekrasne morske panorame, s druge strane.

Povijest Momjana seže u daleku 1035. godinu, a duh stoljetne povijesti prati Vas i danas na svakom koraku. Ono što Momjan čini neodoljivim je svakako Momjanski muškat. To je sorta bijelog grožđa koja raste na ograničenom području Momjanštine a većim dijelom na potezu brda od Oskoruša do Sv. Ivana kod Merišća. Uspijeva na zemljištu bogatom lapo-rom-flišom na nadmorskim visinama od 200 do 350 m submediteranskog enogeografskog položaja.

Muškat je tijekom stoljeća, zahvaljujući posebnostima klime i tla, poprimio gotovo savršene osobine. Pored tradicionalnog načina proizvodnje koji se još uvijek njeguje kod nekoliko obitelji u Merišću, u novije vrijeme se na momjanštini razvija i suvremena proizvodnja.

Mnogi poznavaoci istarskih vina na prvo mjesto će izdvojiti Momjanski muškat, zbog njegove zlatne boje, intenzivnog mirisa divljih karanfila i izuzetne arome. Suho i slatko. Vrli je pratilac slastica, ali i svakog profi-njenog jela. Muškatu se pripisuju i afrodizijska svojstva, posebice kad su u pitanju čedne gospe.

Zbog svoje posebnosti Momjanski muškat je cijenjen i izvan Istre. Još 1935. godine na smotri vina u Bruxellesu dobio je zlatnu medalju, a u nje-govim čarima rado su uživali na dvoru cara Franje Josipa u Beču i kralja Emanuela III u Rimu.

Ako u njemu uživaju carevi, uživajte i Vi u carskom muškatu Momjanštine!


Put momjanskog muškata (Momjan - carstvo muškata)

Momjan

Buje

1. Kabola, Kremenje 2. Sinković, Momjan 3. Kozlović, Momjan 4. Prelac - Konoba Rino, Momjan 5. Brajko, Oskoruš

16 17


Fritaja sa divljim šparogama (za 4 osobe)

Sastojci

600 g divljih šparoga8 jaja1 glavica luka 100 g pršuta Maslinovo ulje Sol i papar

Priprema

Divlje šparoge operemo, odstranimo donji drvenasti dio, a mekani dio stabljike s vršcima izlomimo na kraće komade (cca 3 cm). U tavi ugrijemo pet žlica maslinovog ulja, dodamo sjeckani luk, malo posolimo i pirjamo na laganoj vatri dok luk ne omekša. Zatim dodamo pripremljene šparoge, popaprimo i na laganoj vatri dalje pirjamo 4-5 minuta (što su šparoge mlađe, kraće ih pirjamo). U zdjeli umutimo jaja, dodamo na trakice narezane kriške pršuta, začinimo s vrlo malo soli i papra, izmiješamo sastojke i prelijemo preko šparoga. Po želji ispečemo mekšu ili tvrđu fritaju i poslužimo.

RECEPTI ISTARSKE KUHINJE

Ime šparoge dolazi od grčke riječi asparagus što znači izdanak. Biljni rod šparoga obuhvaća preko 300 vrsti, od kojih se za prehranu koristi navedena vrsta Asparagus officinalis, dok se neke vrste koriste kao ukrasne biljke.

Šparoga je jedna od najstarijih samoniklih kultura Mediterana, gdje je uzgajana još od antičkog doba. Egipćani su divlju šparogu, koja je rasla uz tok rijeke Nila, osim za prehranu, nudili bogovima na dar, a u grobnicama faraona pronađene su slike šparoga. Grci su brali divlje šparoge, a kao i Rimljani vjerovali su da ima ljekovita svojstva te su ih dodatno upotrebljavali kod uboda insekta i zubobolje. Rimljani prvi počinju kultivirati šparogu, a znali su ju i zamrznuti: nakon branja na jugu, kočijama su dopremali šparoge na Alpe gdje bi njene izdanke držali u snijegu do šest mjeseci, a nazad bi ih dopremili za velika slavlja. Arapi su smatrali da ovaj izdanak ima afro-dizijačko djelovanje, te ga u 16-stoljetnom ljubavnom priručniku spominju kao stimulans za ljubavne želje. Isto je smatrala Madame Pompadour, a francuski kralj Louis XIV dao je uzgajati šparoge u staklenicima kako bi ih mogao imati tokom cijele godine.

Divlje šparoge su svakako jedna od najcjenjenijih samoniklih kultura koje uspijevaju na području Istre, a beru se od sredine III, pa do kraja IV mjeseca. U navedenom periodu na području sjeverozapadne Istre održavaju se “Dani šparoga” kada brojni restorani i konobe nude vrsne specijalitete na bazi ove ukusne i iznimno zdrave biljke. Vrhunac manifestacije je šparogada u Kaštelu, koja se organizira u tjednu nakon Uskrsa i čiji se program doga-đanja može vidjeti na stranici www.tzg-buje.hr i www.istria-buje-buie.com. Posjetite dakle, restorane i konobe koji sudjeluju u projektu “Dani šparoga’’ duž puta divljih šparoga i uvjerite se zašto je ova biljka u Istri tako popularna i cijenjena (popis restorana i konoba nalazi se na stranicama: www.istra.hr/umag, www.istra.hr/savudrija, www.tzo-brtonigla.hr, www.tzg-buje.hr, www.novigrad-cittanova.hr).


Put divljih šparoga (Proljetni put )

Restorani i konobe* na web adresi www.istra.hr/umag

možete naći popis svih restorana i konoba koji sudjeluju u projektu “Dani istarskih šparoga”

Umag

Plovanija

Momjan

Buje

Brtonigla

Novigrad

KaštelKaštel

18 19

8

6

5

3

47

2

1


Fuži sa tartufima (za 4 osobe)

Sastojci

500 g fuži 20 g bijelih tartufa 20 g crnih tartufa80 g maslaca 100 ml vrhnja za kuhanje Sol i papar

Priprema

Fuže stavimo u vrelu, pouljenu i posoljenu vodu i kuhamo po uputama na pakiranju. U tavi rastopimo maslac, dodamo vrhnje za kuhanje i ostavimo da vrije 1-2 minute. Ugasimo vatru, dodamo na tanke listiće bijelog tartufa, kuhane i ocijeđene fuže, promiješamo i premjestimo na tanjure. Preko svake porcije po vrhu naribamo crne tartufe i poslužimo.

RecePtI IStarSke kUhInje

Što je tartuf? Gastronomi se još ne mogu složiti je li on vrsta hrane ili začina, no zasigurno se slažu u jednom - tartuf je vrhunac gastronomije. Čudan je to, tajnovit i pod zemljom sakriven gomolj, bez nadzemne biljke i moguće ga je naći samo uz pomoć posebno dresiranih pasa ili svinja.

na području Istre nalazimo tri vrste zemlje, crvenu u priobalnom području, bijelu na padinama Učke i istočnom dijelu poluotoka te sivu u središnjem dijelu. Upravo tu, u vlažnoj sivoj zemlji raste tartuf, a područje u kojem raste prostire se dolinom rijeke Mirne do planine Ćićarije na sjeveru, te do Pazina i raškog zaljeva na jugu.

Ovaj čudan i neugledan gomolj, nadaleko čuven kao afrodizijak intenzivnog i jedinstvenog mirisa, još od vremena starih rimljana ostao je neprikosno-veni kralj kulinarstva. tartuf je oduvijek nepresušni izvor najraznovrsnijih kulinarskih ostvarenja, od predjela, salata, glavnih jela pa do deserata.

Istarski bijeli tartuf jedan je od najcjenjenijih na svijetu, zri u jesen i najbolje je kušati ga odmah, tek ubranog u izvornom ambijentu naših konoba i resto-rana. Osim najcjenjenijeg i skupocjenog bijelog tartufa (tuber magnatum) koji uspijeva od sredine rujna pa do kraja siječnja, u Istri nalazimo i više vrsta crnog tartufa koji raste gotovo cijele godine.

na putu bijelog tartufa odabrali smo konobe i restorane koji nude maštovite menije na bazi tartufa sljubljenih sa vrsnim istarskim vinima, a ističu se ljepotom ambijenta te ljubaznošću i profesionalnošću osoblja. Zahvaljujući svemu navedenom, odabrani lokali su od turističke zajednice županije istarske dobili oznaku “Izvorni tartuf – tartufo vero”. Više o tartufima na www.istria-gourmet.com


Put bijelog tartufa

restorani i konobe

Livade

Buje

Plovanija

Grožnjan

Momjan

Brtonigla

1. Marino, kremenje2. San Rocco, Brtonigla3. Enoteca Zigante, Livade4. Stari podrum, Momjan5. Morgan, Bracanija6. Igor, kaštel7. Buščina, Buščina8. Tončić, Čabrnica

20 21

Buie


List u umaku sa povrćem (za 4 osobe)

Sastojci

4 fileta lista 1 žlica Vegete 2 žlice maslinovog ulja 1 tvrdo kuhano jaje1 žlica limunova soka 300 g mlade mrkve 200 g kelja 200 g brokule 2 žlice ulja 1 češanj češnjaka 2 žlice nasjeckanog lista peršina4 žlice nasjeckanog svježeg kopra

Priprema

Ribu očistiti, osušiti, posuti Vegetom i položiti u pleh za pečenje obložen aluminijskom folijom. Tako pripremljenu ribu preliti maslinovim uljem i peći u pećnici zagrijanoj na 200°C oko desetak minuta. Povrće očistiti, oprati i narezati, staviti u kipuću posoljenu vodu s tim da najprije treba skuhati mrkvu, a nakon 15 minuta dodati preostalo povrće. Sve kuhati još 5-10 minuta, ocijediti i promiješati s uljem i protisnutim češnjakom. Kuhano jaje izrezati na manje kockice i pomiješati s limunovim sokom. Ribu izvaditi iz pećnice, preliti mješavinom limuna i jajeta, te vratiti u pećnicu još par minuta da se kratko zapeče. Toplu ribu izvaditi na tanjur, posuti koprom i peršinom te poslužiti s kuhanim povrćem.


Povijest Istre i istarskog čovjeka od pamtivijeka je vezana uz more, a povijesni značaj istarskih primorskih gradova vidljiv u svoj raskoši gra-đevina i palača koje u njima nalazimo. U posljednjih pola stoljeća more i ljepota istarske obale doprinijele su snažnom razvoju Istre u jednu od vodećih turističkih regija Mediterana. Zahvaljujući čistoći mora, stjenovitom priobalju i pjeskovitom dnu na otvorenom moru pred Istarskom obalom, akvatorij Istre bogat je ribom i drugim plodovima mora.

Kušajte vrhunsku ribu spremljenu “u soli” ili pećnici sa krumpirima, ili zašto ne, sirovu sa malo limunova soka i maslinovog ulja pripremljenu pred vama. Uživajte u rižotu sa plodovima mora ili kombinaciji škampa i divljih šparuga, u sirovim kamenicama iz Limskoga kanala ili škampima na žaru ili buzaru, a kao hladno predjelo, u izvanrednoj salati od rako-vica ili hobotnice, ili jednostavno u sirovim repovima od škampi uz čašu osvježavajuće istarske malvazije.

Upravo je kombinacija tradicije ribarstva, bogatstva mora i turizma, dovela do procvata gastronomije u priobalnom području tako da ovdje danas nalazimo cijeli niz vrhunskih restorana koji će vam pružiti nezaboravne gourmet doživljaje na bazi svježe ribe i plodova mora, sljubljenih naravno s vrhunskim istarskim vinima i ekstra djevičanskim maslinovim uljima.

Za sve ljubitelje ribe i plodova mora na području sjeverozapadne Istre tijekom druge polovice mjeseca listopada pa sve do sredine mjeseca studenog održava se gourmet manifestacija “Dani švoja” tijekom koje je u odabranim restoranima moguće uživati u ovoj izuzetnoj ribi pripre-mljenoj na najraznovrsnije načine (više o “Danima švoja’’ na www.istra.hr/umag, www.istra.hr/savudrija, www.tzo-brtonigla.hr, www.tzg-buje.hr, www.novigrad-cittanova.hr).


Put mirisa mora

Restorani i konobe

* na web adresi www.istra.hr/umag možete naći popis svih restorana i konoba koji sudjeluju u projektu “Dani švoja”

Umag

Brtonigla

Novigrad

Savudrija

Plovanija

22 23

263

5

41


Njoki sa šugom (za 4 osobe)

Satojci za pripremu šuga (gulaša)

600 g junetine ulje ( miješano maslinovo-suncokretovo) 4 režnja češnjaka 3 glavice kapule 3 dcl pirea od rajčice 2 mrkve malo ružmarina malo peršina 2,3 lovorova lista sol i papr 0,2 dcl crnog vina

Priprema

Komad junetine narežite na jednake komadiće i posolite. Zafrižite kapulu. Kad kapula dobije zlatnu boju dodajte narezano meso i pržite ga na laganoj vatri 5 minuta. Dodajte nasjeckani češnjak i pire od pomidora. Kuhajte i dolijevajte vode po potrebi. Dodajte izmrvljeno lišće ružmarina i lovor. Popaprite i po potrebi posolite. Kuhajte dok meso ne omekša. Pred kraj dodajte vino. Popaprite jelo i dodajte isjeckanog peršina. Kad se šugo zgusne jelo je gotovo!

Sastojci za pripremu njoki

600 g krumpira 2 jaja 200 g brašna (po potrebi više) žlica masti (ili margarina) malo ulja soli po potrebi

Priprema

Krumpir u kori operite i stavite kuhati. Kuhani krumpir ogulite i propasirajte na stolu ili na podlozi na kojoj ćete raditi njoke. U vrući krumpir dodajte jaja, sol, mast, ulje i brašno te zamijesite tijesto. Tijesto zatim razvaljajte u dugačke “ko-basice”, a onda izrežite na komadiće 2-3 cm. Njoke stavite u kipuću zasoljenu vodu i kuhajte dok se ne dignu na površinu. Izvadite ih lopaticom i poslužite prelivene već pripremljenim šugom.

Konobe (bez najave)

Kušaone autohtonih proizvoda


Malo selo, FratrijaAstarea, BrtoniglaPino, BrtoniglaStari podrum, MomjanNono, PetrovijaRino, MomjanPjero, KremenjeTabasco, Novigrad

Loggia, OprtaljZigante, GrožnjanEnoteka San Rocco, BrtoniglaKušaona Veralda, BrtoniglaDelicatessen Zigante tartufi, BujeRigo, Novigrad

Unutrašnjost Istre, taj simpatičan svijet zelenih brežuljaka i plodnih dolina pruža fantastičnu kulisu za izlete automobilom u slikovita sela i mjesta, čija ćete imena često teško izgovoriti, ali će vas svojom ljepotom očarati tako da smo uvjereni da ih nećete tek tako zaboraviti. Upravo u tom središnjem dijelu Istre vrijedni istarski seljaci su na svojoj djedovini obnovili stare kamene kuće u tradicionalnom stilu, u kojima danas ugo-šćuju svoje posjetitelje nudeći im proizvode tradicionalne istarske kuhinje. Mnoga od tih domaćinstava i dan danas žive od poljoprivrede nudeći jela isključivo na bazi namirnica iz vlastite proizvodnje (agroturizmi), dok druga žive od ugostiteljstva koje se temelji na tradicionalnoj istarskoj kuhinju (konobe – taverne).

Tradicionalna Istarska jela temeljena su na mesu i tjestenini, a najčuvenija jela su istarski pršut sušen na buri, ovčji sir i panceta kao hladno predjelo, istarska maneštra (juha sa grahom, krumpirom i suhim mesom), fuži, njoki ili ravioli (tjestenina) sa umakom od divljači ili domaće kokoši kao toplo predjelo, te teletina ispod čripnje (zvona), ili ombolo i kobasice sa kupusom kao glavno jelo. Za kraj služe se tradicionalne slastice fritule i kroštule, ili zašto ne, svježe sezonsko voće iz vlastitog vrta.

Za put agroturizama i domaće kuhinje odabrali smo samo najbolje agrotu-rizme i konobe u kojima ćete, uvjereni smo, iskusiti pravi doživljaj izvornih istarskih okusa i svu ljubaznost i srdačnost istarskog čovjeka.


Putevi agroturizama i domaće kuhinje

Agroturizmi (samo uz prethodnu najavu - idealno za manje grupe, ali i za parove)

Buje

Momjan

Grožnjan

Zrenj

Brtonigla

1. Dešković, Kostanjica

2. Tončić, Čabrnica

3. Montižel, Završje

4. Vinerino, Brtonigla

5. Sinković, Momjan

6. Radešić, Punta - Krasica

Prep

oruč

eni r

esto

rani

, kon

obe,

agro

-tu

rizm

i, vin

ske

cest

e i c

este

mas

lino-

vog

ulja

na p

odru

čju sj

ever

ozap

adne

Ist

re

Racc

oman

dati

risto

rant

i, tra

ttorie

, ag

ritur

ismi, s

trade

del

vino

e d

ell’o

lio

d’ol

iva

nell’

Istria

nor

d-oc

cide

ntal

e

Na

pOm

ENa

! O

bziro

m d

a su

bro

jni n

aši

partn

eri

poljo

privr

edni

ci ko

ji sv

oje

dane

pr

ovod

e ra

deći

u po

lju i

svoj

im p

roizv

od-

nim

pog

onim

a sa

cilje

m d

a bi

vam

pru

žili

najvi

šu k

valite

tu s

vojih

uslu

ga i

proi

zvod

a,

mol

imo

da o

brat

ite p

ažnj

u na

radn

e da

ne

i rad

no v

rijem

e po

jedi

nih

obje

kata

, te

uko-

liko

je ta

ko n

apom

enut

o da

ne

zabo

ravit

e se

PRA

VOVR

EMEN

O N

AJAV

ITI.

NO

Ta!

Num

eros

i dei

nos

tri p

artn

er s

ono

agric

olto

ri ch

e sp

endo

no le

loro

gio

rnat

e la

vora

ndo

sui c

ampi

e s

tabi

limen

ti di

pro

-du

zione

, per

offr

irvi l

a qu

alitá

mig

liore

dei

lo

ro s

erviz

i e p

rodo

tti, p

er fa

vore

pre

ndet

e no

ta d

elle

gio

rnat

e di

lavo

ro e

l’ o

rario

la-

vora

tivo

del s

tabi

limen

ti di

inte

ress

amen

-to

, e

se c

osi

nota

to n

on d

imen

ticar

e di

AV

VISA

RE IN

TEM

PO.

San

Rocc

oSr

ednj

a ul

ica,

Brto

nigl

aTe

l. +3

85 (0

)52

725

000

ww

w.sa

n-ro

cco.

hr

1,2

,3,4

,5,6

,7

12

:00

- 23:

00

I,

D, E

Spec

ijalite

ti od

ribe

, svje

žih ta

rtufa

, gljiv

a i d

ivljih

špa

roga

• Sp

ecia

lita’ d

i pes

ce,

tartu

fi fre

schi

, fun

ghi e

asp

arag

i.

Mar

ino

Krem

enje

96

b, M

omja

nTe

l. +3

85 (0

)52

770

047

www.

kono

ba-m

arin

o-kr

emen

je.h

r

1,3

,4,5

,6,7

12

:00

- 22:

00

I,

D, E

Spec

ijalit

eti s

a sv

ježi

m ta

rtufim

a - S

pe-

cija

litet

i sa

divl

jači

• Spe

cial

ita’ c

on ta

r-tu

fi fre

schi

; spe

cial

ita’ d

i sel

vagi

na.

Mar

e &

Mon

tiN

asel

je Is

trian

Villa

s, U

mag

Tel.

+385

(0)5

2 71

0 59

9w

ww.

istra

turis

t.com

1,2

,3,4

,5,6

,7

12

:00

- 23:

00

I,

D, E

Tave

rna

Hot

el S

ol C

oral

Kato

ro b

b, U

mag

Tel.

+385

(0)5

2 70

1 00

0w

ww.

istra

turis

t.com

1,

2,3,

4,5,

6,7

12

:00

- 23:

00

I, D

, E

Sidr

o - A

ll’ An

cora

Man

drač

5, N

ovig

rad

Tel.

+385

(0)5

2 75

7 60

1

1,2

,3,4

,5,6

,7

11

.00

- 23.

00

I, D

, E

Riba

sa

žara

• Pes

ce a

lla g

riglia

Ma-

Ni

Mar

ino

Bem

bi 3

, Um

agTe

l. +3

85 (0

)52

751

222

1,2

,3,4

,5,6

,7

09

:00

- 24:

00

I, D

, E, R

US

Mes

o ili

riba

ispod

pek

e, s

vježa

riba

i pl

o-do

vi m

ora • R

isotto

con

can

estre

lli, a

spa-

ragi

e s

cam

pi.

Info

rmac

ijei k

onta

kti

Info

rmaz

ioni

e

cont

atti

ra

dni d

ani u

tjed

nu

gior

ni la

vora

tivi in

set

timan

a

ra

dno

vrije

me

or

ario

d’a

pertu

ra

pot

rebn

a na

java

a

richi

esta

mog

ućno

st d

egus

tacij

e

degu

staz

ione

st

rani

jezic

i

lin

gue

parla

te

Enot

eca

Ziga

nte

Liva

de 7

, Liv

ade

T. +

385

(0)5

2 66

4 30

2G

SM. +

385

(0)9

5 64

4 14

6w

ww.

ziga

ntet

artu

fi.co

m

1,2

,3,4

,5,6

,7

12:

00 -

23:0

0

I, D,

E

Spec

ijalite

ti sa

svje

žim t

artu

fima

cijel

e go

dine

• S

pecia

lita’ c

on t

artu

fi fre

schi

tu

tto l’a

nno

Perg

ola

Sunč

ana

2, Z

ambr

atija

Te

l. +3

85 (0

)52

759

685

2,

3,4,

5,6,

7

11

:00

- 23:

00

I,

D, E

Mes

o od

koz

ica s

a vr

ganj

ima

na ž

aru

na

podl

ozi o

d ru

kole

- Ri

žoto

sa

škam

pim

a i

špar

ogam

a - R

iba

peče

na u

kruh

u • P

olpa

di

gam

bere

tti c

on fu

nghi

por

cini a

lla b

race

su

letto

di r

ucol

a - R

isotto

con

sca

mpi

e

aspa

ragi

- Pes

ce c

otto

in p

asta

di p

ane

Mar

uzel

laU

ngar

ija 2

, Zam

brat

ijaTe

l. +3

85 (0

)52

759

147

GSM

. +38

5 (0

)52

759

147

1,

2,3,

5,6,

7

12

:00

- 23:

00

I,

D, E

Dam

ir i O

rnel

aZi

dine

5, N

ovig

rad

Tel.

+385

(0)5

2 75

8 13

4

2,

3,4,

5,6,

7

12:0

0 - 1

5:30

1

8:30

- 23

:00

I, D,

E

Siro

vi šk

ampi

- sp

ecija

liteti

na b

azi s

irove

rib

e • S

cam

pi c

rudi

- Sp

ecia

lita` d

i pes

ce

(a b

ase

di a

limen

ti cr

udi)

Pepe

nero

Sv. A

nton

a 4,

Nov

igra

dTe

l. +3

85 (0

)52

758

542

www.

pepe

nero

.citt

ar.h

r

1,

2,3,

4,5,

6,7

12

:00

- 15:

00

18:

00 -

23:0

0

I,

D, E

, RUS

File

od

bran

cina

na m

ouss

u od

blitv

e •

File

tto d

i bra

nzin

o co

n m

ouss

e di

bie

tola

.Čo

kSv

. Ant

ona

2, N

ovig

rad

Tel.

+385

(0)5

2 75

7 64

3

1,

2,4,

5,6,

7

12:0

0 - 1

5:00

1

8:00

- 2

3:00

I,

D, E

Spec

ijalite

ti od

ribe

- sir

ova

riba • S

peci-

alita

’ di p

esce

- pes

ce c

rudo

Nav

igar

eSv

. Ant

on 1

5, N

ovig

rad

Tel.

+385

(0)5

2 60

0 40

0w

ww.

naut

icah

otel

s.co

m

1,

2,3,

4,5,

6,7

07

:00

- 24:

00

I, D

, E

Toni

Zam

brat

ija b

b, Z

ambr

atija

Tel.

+385

(0)5

2 75

9 57

0

1,

2,3,

4,5,

6,7

11

:00

- 23:

00

I, D

, E

Rest

oran

i / R

isto

rant

i

Anto

nia

Crv

ene

Uva

le b

b, Z

ambr

atija

Tel.

+385

(0)5

2 75

9 56

5

I,

D, E

Vilo

laU

maš

ka 2

/a, Z

ambr

atija

Tel.

+385

(0)5

2 75

9 94

0w

ww.

villa

-vilo

la.h

r

1,

2,3,

4,5,

6,7

11

:00

- 24:

00

I,

D, E

Belv

eder

Karig

ador

51,

Nov

igra

dTe

l. +3

85 (0

)52

735

199

1,

3,4,

5,6,

7

11

:00

- 23:

00

I, D

, E

Siro

va ri

ba, r

ezan

ci s

jast

ogom

• Pe

sce

crud

o - T

aglia

telle

all’

ast

ice

Bass

anes

eKa

štel

125

, Buj

eTe

l. +3

85 (0

)52

777

280

www.

risto

rant

e-ba

ssan

ese.

com

1,

2,4,

5,6,

7

12

:00

- 24:

00

I, D

, SLO

Spec

ijalite

ti na

baz

i tar

tufa

• Spe

cialita

’ a

base

di t

artu

fi

Igor

Kašt

el 1

20 e

, Buj

eTe

l. +3

85 (0

)52

777

131

www.

rest

aura

nt-ig

or.c

om

1,

2,4,

5,6,

7

11

:00

- 23:

00

I, D

, SLO

Njok

i sa

tartu

fima

i ška

mpi

ma,

špa

geti

s šk

ampi

ma

na k

onja

ku •

Gni

occh

i con

ta

rtufi

e sc

ampi

- Spa

getti

con

sca

mpi

al

cogn

ac

Gio

vann

iSt

. Ros

ello

30,

Nov

igra

dTe

l. +3

85 (0

)52

757

122

1,

3,4,

5,6,

7

11:0

0 - 1

5:00

1

8:00

- 23

:00

I, D

, E

Reza

nci s

a ja

stog

om •

Tagl

iate

lle a

ll’ ar

agos

taTa

basc

oBo

lnič

ka 8

, Nov

igra

dG

SM. +

385

(0)9

8 42

0 31

4

1,

3,4,

5,6,

7

12

:00

- 15:

00

1

8:00

- 23

:00

I,

D, E

Mor

gan

Brac

anija

, Buj

eTe

l. +3

85 (0

)52

774

520

1,

3,4,

5,6,

7

12:0

0 - 1

5:00

18:

00 -

22:0

0 I

Vepa

r sa

pale

ntom

- pe

čeni

pije

tao

- Mes

o po

d pe

kom

• Ci

nghi

ale

con

pole

nta-

gal

lo

arro

sto-

Car

ne s

otto

la c

ampa

na

1,

2,3,

4,5,

6,7

11

:00

- 23:

00

I, D

Janj

etin

a po

d pe

kom

- Ri

ba n

a ža

ru -

Crni

Ri

žotto

• Agn

ello

sot

to la

cam

pana

-Pes

ce

alla

grig

lia- R

isotto

al n

ero

di s

eppi

a

Furia

Smilo

vići

145

, Mom

jan

Tel.

+385

(0)5

2 77

9 00

1ww

w.fu

ria.h

r

1,2,

4,5,

6,7

11

:00

- 23:

00

I, E

Spec

ialiti

es w

ith t

ruffl

es-

Gam

e- G

rille

d m

eat • H

auss

pezia

litate

n m

it Tr

uffe

ln-

Wild

- Fle

isch

vom

Gril

l

Serg

ioŠa

ini 2

a, N

ovig

rad

Tel.

+385

(0)5

2 75

7 71

4

1,2,

3,4,

5,6,

7

12:0

0 - 1

5:00

18:

00 -

23:0

0 I,

D, E

Brod

etto

and

po

lent

a- N

oodl

es w

ith lo

b-st

er •

Brod

etto

und

Pol

enta

- Ban

dnud

ein

mit

Hum

mer

Brun

oBa

šani

ja 6

, Sav

udrij

aTe

l. +3

85 (0

)52

759

592

1,

2,4,

5,6,

7

10

:00

- 24:

00

I,

D, E

Dav

idKa

štel

120

c, B

uje

Tel.

+385

(0)5

2 77

7 09

0ww

w.go

stio

nada

vid.h

r

1,

2,3,

5,6,

7

11

:00

- 23:

00

I, E

Tjes

teni

na i

njok

i sa

tartu

fima,

mes

o sa

ža

ra s

a ta

rtufim

a • P

asta

-Gno

cchi

ai

tartu

fi- C

arne

alla

grig

lia c

on ta

rtufi

Port

o Sa

lvor

eLu

ka, S

avud

rija

Tel.

+385

(0)5

2 75

9 21

3ww

w.po

rto-s

alvo

re.c

om

1,

3,4,

5,6,

7

08

:00

- 23:

00

I, D

, E

Mul

ino

Škril

e 75

a, B

uje

Tel.

+385

(0)5

2 72

5 30

0ww

w.m

ulin

o.hr

1,

2,3,

4,5,

6,7

08

:00

- 01:

00

I, D

, E, S

LO

Soufl

e od

špa

roga

, rib

lji ca

rpac

cio,

tje-

sten

ina

s ja

stog

om •

Souf

fle’ d

i asp

arag

i se

lvatic

i- Ca

rpac

cio d

i pes

ce-

Past

a al

l’ as

tice

Serg

ioD

igitr

onsk

a 21

, Buj

eTe

l. +3

85 (0

)52

772

005

1,2

,3,5

,6,7

08

:00

- 23:

00

I, D

, SLO

Divlj

ač, r

iblji

spec

ijalite

ti • B

rode

tto e

po-

lent

a- T

aglia

telle

all’

arag

osta

Non

oUm

aška

36,

Pet

rovij

aTe

l. +3

85 (0

)52

740

160

2,

3,4,

5,6,

7

11

:00

- 23:

00

I, D

, E

Sezo

nski

spec

ijalite

ti na

baz

i špa

ruga

, glji-

va i

tartu

fa •

Men

u st

agio

nale

a b

ase

di

aspa

ragi

, fun

gi e

tartu

fi

Alle

gro

J.B.

Tita

9, U

mag

Te

l. +3

85 (0

)52

700

000

1,2

,3,4

,5,6

,7

09

:00

- 24:

00

I, D

, E

Villa

Ros

etta

Crv

ena

uval

a 31

, Zam

brat

ijaTe

l. +3

85 (0

)52

725

710

ww

w.vi

llaro

setta

.hr

1,

2,4,

5,6,

7

12

:00

- 22:

00

I, D

, E

Riba

u fo

liji iz

peć

nice

s m

orsk

im p

lodo

vi-m

a - d

omać

a tje

sten

ina

s te

rano

m, š

kam

-pi

ma

i prš

utom

• Pe

sce

al c

arto

ccio

con

fru

tti d

i mar

e - P

asta

cas

erec

cia c

on te

rra-

no, s

cam

pi e

pro

sciu

tto.

Asta

rea

Ronk

ova

6, B

rtoni

gla

Tel.

+385

(0)5

2 77

4 38

4G

SM. +

385

(0)9

1 53

9 68

89

www.

kono

ba-a

stare

a-br

tonig

la.co

m

Kono

be /

Trat

torie

Star

i pod

rum

Mos

t 52,

Mom

jan

Tel.

+385

(0)5

2 77

9 15

2G

SM. +

385

(0)9

8 58

0 16

6

1,

2,4,

5,6,

7

12

:00

- 22:

00

I,

E, S

LO

Tjes

teni

na s

a ta

rtufim

a i g

ljivam

a, m

eso

sa

žara

• Pa

sta

ai ta

rtufi

e fu

nghi

, car

ne a

lla

brac

e.

Mon

tižel

Mon

tižel

59,

Zav

ršje

Tel.

+385

(0)5

2 77

6 21

2 ww

w.pi

ncin

-mon

ticel

lo.h

r

I

Dom

aći

pršu

t -

Tjes

teni

na s

a ta

rtufim

a - N

joki

sa d

ivlja

či • P

rosc

iutto

cru

do a

rti-

gana

le, p

asta

con

tartu

fi, g

nocc

hi c

on la

se

lvagi

na

Sink

ović

San

Mau

ro 1

57, M

omja

nTe

l. +3

85 (0

)52

779

033

www.

sinko

vic.h

r

6, 7

12

:00

- 22:

00

I

Dom

aći s

ir i p

ršut

, Tar

tufo

ne • P

rosc

iutto

cr

udo

artig

anal

e, ta

rtufo

ne

Pjer

oKr

emen

je 9

9, M

omja

nTe

l. +3

85 (0

)52

779

200

2,

3,4,

5,6,

7

12

:00

- 22:

00

I

Jela

od

tartu

fa, t

jest

enin

a sa

špa

roga

ma

ili gl

jivam

a • P

iati

con

tartu

fi, p

asta

con

as

para

gi e

fung

hi.

Mal

o Se

loFr

atrij

a bb

, Buj

eTe

l. +3

85 (0

)52

777

332

ww

w.vi

lla-v

ilola

.hr

1,

2,4,

5,6,

7

12

:00

- 22:

00

I

Ravio

li s

tartu

fima

- Nj

oki s

kok

ošom

• Ra

violi

con

tartu

fi -

Gni

occh

i al s

ugo

di

gallin

a

Rino

Mom

jan

49, M

omja

nTe

l. +3

85 (0

)52

779

170

www.

prel

ac.c

om

1,

3,4,

5,6,

7

12

:00

- 22:

00

I

Tjes

teni

na s

a ta

rtufim

a - n

joki

sa d

ivlja

či •

Past

a ai

tartu

fi- G

nocc

hi a

lla s

elva

ggin

a

Jela

pod

pek

om -

jela

od

mes

a ist

arsk

og

gove

da, t

artu

fi, ri

ba •

Piat

ti pr

epar

ati s

otto

“la

cam

pana

”, sp

ecia

lita a

l man

zo is

trian

o,

tartu

fi, p

esce

.

Kabo

laKr

emen

je b

b, M

omja

nTe

l. +3

85 (0

)52

779

047,

779

208

ww

w.ka

bola

.hr

2,

3,4,

5,6

10

:00

- 15:

00

I,

E

Mor

eno

Coro

nica

Kore

niki

86,

Um

agTe

l. +3

85 (0

)52

730

357

GSM

. +38

5 (0

)98

334

378

I,

E

Vina

ri / P

rodu

ttori

di v

ino

Pino

Katu

nari

Pisc

ine

30, B

rtoni

gla

Tel.

+385

(0)5

2 77

4 31

1 G

SM. +

385

(0)9

5 85

5 47

38

1,

3,4,

5,6,

7

11

:00

- 23:

00

I,

D

Reza

nci s

a ta

rtufim

a, fi

oren

tina •

Ta

glia

telle

ai t

artu

fi - B

istec

ca fi

oren

tina

Tonč

ićČa

barn

ica 4

2, Z

renj

Tel.

+385

(0)5

2 64

4 14

6

6,

7

I

Dom

aći p

ršut

- J

anje

tina

s kr

umpi

rom

-

Njok

i sa

šugo

m o

d ku

nića

• Pr

osciu

tto

crud

o ar

tigan

ale,

agn

ello

con

le

pata

te,

gnoc

chi c

on s

ugo

di c

onig

lio

Deš

kovi

ćKo

stan

jica

58, K

osta

njica

Tel.

+385

(0)5

2 77

6 31

5

6,

7

13

:00

- 22:

00

I

Dom

aći p

ršut

- Do

mać

a tje

sten

ina

- Ist

ar-

ska

man

eštra

- T

elet

ina

pod

peko

m •

Pros

ciutto

cru

do a

rtiga

nale

, pa

sta

fatta

in

cas

a, m

ines

tra is

trian

a, v

itello

sot

to “l

a ca

mpa

na”

Vine

rino

Drus

kovic

8, B

rtoni

gla

Tel.

+385

(0)5

2 77

4 41

7

1,

2,3,

4,5,

6,7

17

:00

- 23:

00

w

eeke

nd: 1

1:00

- 23

:00

I, E

Dom

aći

pršu

t, nj

oki

s po

vrće

m,

dom

aća

panc

eta,

man

eštre

• Pr

osciu

tto c

rudo

ar-

tigan

ale,

gno

cchi

con

le v

erdu

re, p

ancie

tta

artig

anal

e, m

ines

tre

Rade

šićPu

nta

80 a

, Kra

sica

Tel.

+385

(0)5

2 77

6 00

1

2,3,

4,5,

6,7

12

:00

- 22:

00

I,

E

Bušč

ina

Bušč

ina

18, M

arija

na

Kras

uTe

l. +3

85 (0

)52

732

088

ww

w.ko

noba

-bus

cina

.hr

1,

3,4,

5,6,

7

12

:00

- 24:

00

I

San

Mar

tinZe

mljo

radn

ička

11,

Um

agG

SM. +

385

(0)9

8 92

7 83

37

1,

2,3,

4,5,

6,7

0

9:00

- 24

:00

I,

D, E

Ravio

li s

ombo

lom

, sk

utom

, ra

diće

m i

gl

jivam

a,šp

arog

e, ri

ba i

mes

o sa

gra

dela

• R

avio

li co

n om

bolo

, rico

tta, r

adicc

hio

e fu

nghi

, as

para

gi,

carn

e e

pesc

e al

la

grig

lia.

La P

aren

zana

Volp

ija 3

, Buj

eTe

l. +3

85 (0

)52

777

460

ww

w.pa

renz

ana.

com

.hr

1,

3,4,

5,6,

7

07:0

0 - 2

3:00

I,

D, E

Plju

kanc

i sa

gljiv

ama

- frit

ule

u um

aku

od

smok

ve -

Ista

rska

dom

aća

jela

• P

ljuka

n-

ci (p

asta

trad

izion

ale

istria

na) c

on fu

nghi

, Fr

itelle

con

sal

sa a

i ficc

hi, c

ucin

a tra

dizio

-na

le is

trian

a.

Agro

turiz

mi /

Agr

ituris

mi

Clai

Bije

le Z

emlje

Braj

ki 1

04, K

rasi

caG

SM. +

385

(0)9

1 57

7 63

64

1,

3,5

11

:00

- 15:

00

I,

D

Duv

ilio Z

igan

teKo

stan

jica

66, K

osta

njic

aTe

l. +3

85 (0

)52

776

320

GSM

. +38

5 (0

)91

253

53 9

2w

ww.

vina

-zig

ante

.hr

1,

3,5

11

:00

- 15:

00

I

CUJ -

Kra

ljevi

ćFa

rnež

ine

5, M

arija

na

Kras

uTe

l. +3

85 (0

)52

732

385

GSM

. +38

5 (0

)98

219

277

ww

w.cu

j.hr

1,

2,3,

4,5,

6,7

09

:00

- 15:

00

I, D

, E, E

SP

Cattu

nar

Nov

a Va

s 94

, Brto

nigl

aTe

l. +3

85 (0

)52

774

722

GSM

. +38

5 (0

)98

327

441

ww

w.vi

na-c

attu

nar.h

r

1,

3,5

11

:00

- 15:

00

I,

D

Sink

ović

Sv. M

auro

107

, Mom

jan

Tel.

+385

(0)5

2 77

9 03

3w

ww.

sink

ovic

.hr

1,

3,5

11

:00

- 15:

00

I,

D, E

Klau

dio

Ipša

Ipši

10,

Liv

ade

Tel.

+385

(0)5

2 66

4 01

0G

SM. +

385

(0)9

8 21

9 53

8w

ww.

ipsa

-mas

linov

aulja

.hr

1,

3,5

11

:00

- 15:

00

I

Aloj

zije

Pavl

ović

C

rven

i Vrh

, Sav

udrij

aTe

l. +3

85 (0

)52

737

097

1,

3,5

11

:00

- 15:

00

I,

D, E

Ulja

ra B

abić

Stan

cija

Vin

jeri

bb, N

ovig

rad

Tel.

+385

(0)5

2 75

8 70

1 G

SM. +

385

(0)9

8 33

5 46

0w

ww.

ulja

ra-b

abic

.hr

1,

3,5

11

:00

- 15:

00

I,

D, E

Ulja

ra C

UJ

Farn

ežin

e 5,

Mar

ija n

a Kr

asu

Tel.

+385

(0)5

2 73

2 38

5G

SM. +

385

(0)9

8 21

9 27

7w

ww.

cuj.h

r

1,

2,3,

4,5,

6,7

09

:00

- 15:

00

I,

D, E

, ESP

Mas

linar

i / P

rodu

ttori

d’ol

io d

’oliv

a

Kozlo

vić

Vale

78,

Mom

jan

Tel.

+385

(0)5

2 77

9 17

7w

ww.

kozl

ovic

.hr

1,

3,5

11

:00

- 15:

00

I,

E

Mor

eno

Deg

rass

iBa

šani

ja b

b, S

avud

rija

Tel.

+385

(0)5

2 75

9 25

0G

SM. +

385

(0)9

8 25

9 14

4w

ww.

degr

assi

.hr

1,

3,5

11

:00

- 15:

00

I

Istra

vino

Palih

bor

aca

17, B

rtoni

gla

Tel.

+385

(0)5

2 77

4 71

7w

ww.

istra

vino

-rije

ka.h

r

1,

3,5

11

:00

- 15:

00

I

Vera

lda

Krši

n 3,

Brto

nigl

aTe

l. +3

85 (0

)52

774

111

GSM

. +38

5 (0

)98

205

507

ww

w.ve

rald

a.hr

1,

3,5

11

:00

- 15:

00

I, D

, E

Gam

bale

ttoBr

ajki

103

, Kra

sica

GSM

. +38

5 (0

)91

591

8707

ww

w.ga

mba

letto

.com

1,

3,5

11

:00

- 15:

00

I

Cele

gaG

arib

aldi

43,

Buj

eG

SM. +

385

(0)9

1 51

1 51

57

1,

3,5

11

:00

- 15:

00

I

Mar

ija B

uršić

Nov

a Va

s, B

rtoni

gla

Tel.

+385

(0)5

2 77

4 10

2G

SM. +

385

(0)9

1 54

0 29

60

ww

w.bu

rsic

.net

1,

3,5

11

:00

- 15:

00

I,

D, E

Nin

o Ći

nić

Kras

ica

40, B

uje

Tel.

+385

(0)5

2 77

6 16

4 G

SM. +

385

(0)9

1 52

9 55

21

1,

3,5

11

:00

- 15:

00

I

Al To

rcio

Stra

da C

onte

ssa

22a,

Nov

igra

dTe

l. +3

85 (0

)52

758

093

GSM

. +38

5 (0

)98

929

28 7

3w

ww.

alto

rcio

.hr

1,

3,5

15

:00

- 18:

00

I,

D

Enot

eca

Ziga

nte

Gor

jana

5, G

rožn

jan

Tel.

+385

(0)5

2 72

1 99

9 w

ww.

ziga

ntet

artu

fi.co

m

1,

2,3,

4,5,

6,7

09

:00

- 22:

00

I

Del

icat

esse

n Zi

gant

eTr

g J.

B. T

ita, B

uje

Tel.

+385

(0)5

2 77

2 12

5 w

ww.

ziga

ntet

artu

fi.co

m

1,

2,3,

4,5,

6,7

0

9:00

- 21

:00

I, D

, E

Rigo

Velik

a ul

ica

5, N

ovig

rad

Tel.

+385

(0)5

2 75

8 68

1G

SM. +

385

(0)9

8 80

4 66

7

1

,2,3

,4,5

,6,7

0

9:00

- 22

:00

I,

D, E

, FR

Vino

teka

Ver

alda

Gar

ibal

dije

va 2

8, U

mag

Tel.

+385

(0)5

2 77

4 11

1 w

ww.

vera

lda.

hr

1,

2,3,

4,5,

6,7

0

9:00

- 23

:00

I,

D, E

Kem

pins

ki H

otel

Adr

iatic

****

*Al

beri

300

A, 5

2475

Sav

udrija

Tel. +

385 (

0)52

707 0

00; F

ax. +

385 (

0)52

707 0

11

E-m

ail: r

eser

vatio

ns.a

driat

ic@ke

mpin

ski.c

omww

w.ke

mpi

nski-

adria

tic.c

om

Hot

el S

ol C

oral

****

*Ka

toro

bb,

524

70 U

mag

Tel.

+385

(0)5

2 70

1 00

0 ww

w.ist

ratu

rist.c

om

Hot

el S

ol G

arde

n Ist

ra **

**Ka

toro

bb,

524

70 U

mag

Tel.

+385

(0)5

2 71

6 00

0 ww

w.ist

ratu

rist.c

om

Hot

el S

ol U

mag

****

Jadr

ansk

a bb

, 524

70 U

mag

Tel.

+385

(0)5

2 71

4 00

0 ww

w.ist

ratu

rist.c

om

Hot

el S

ol A

uror

a **

**Ka

toro

bb,

524

70 U

mag

Tel.

+385

(0)5

2 71

7 00

0 ww

w.ist

ratu

rist.c

om

Nas

elje

Istri

an V

illas *

***

Savu

drijs

ka c

esta

bb,

524

70 U

mag

Tel.

+385

(0)5

2 71

0 55

0 ww

w.ist

ratu

rist.c

om

Hot

el S

an R

occo

****

Sred

nja

ulica

2, 5

2474

Brto

nigl

aTe

l. +3

85 (0

)52

725

000

www.

san-

rocc

o.hr

Hot

el K

rista

l ***

Oba

la J

.B. T

ita 9

, 524

70 U

mag

Tel.

+385

(0)5

2 70

0 00

0ww

w.ho

tel-k

rista

l.com

Villa

Pun

ta **

*Še

tališ

te V

. Gor

tana

24,

524

70 U

mag

GSM

. +38

5 (0

)91

20 6

0 47

5ww

w.pu

nta-

umag

.com

Hot

el L

agun

a **

*Te

rre b

b, 5

2466

Nov

igra

dTe

l. +3

85 (0

)52

757

050

www.

lagu

na-n

ovig

rad.

hr

Pans

ion

Sant

a M

arija

Gra

dska

vra

ta 3

7, 5

2466

Nov

igra

dTe

l. +3

85 (0

)52

757

444

www.

sant

a-m

arija

.hr

Hot

el i V

illa C

ittar

***

Prol

az V

enec

ija 1

, 524

66 N

ovig

rad

Tel.

+385

(0)5

2 75

7 73

7ww

w.cit

tar.h

r

Hot

el M

akin

***

Ista

rska

1, 5

2466

Nov

igra

dTe

l. +3

85 (0

)52

757

714

www.

istra

.com

/mak

in

Hot

el P

lova

nija

***

Porto

rošk

a 3,

Plo

vani

ja, 5

2460

Buj

eTe

l. +3

85 (0

)52

752

222

Pans

ion

Kolo

Kršin

37,

524

66 N

ovig

rad

Tel.

+385

(0)5

2 75

8 65

8ww

w.ko

lo-p

ansio

n.hr

Vino

teke

i pr

odav

aoni

ce

auto

hton

ih is

tars

kih

proi

zvod

a /

Le e

note

che

e i n

egoz

i con

pr

odot

ti tip

ici i

stria

ni

Smje

štaj

ni k

apac

iteti

u sje

vero

zapa

dnoj

Istri

Le st

ruttu

re ri

cetti

ve n

ell’Is

tria

nord

-occ

iden

tale

Vera

lda

Krši

n 3,

Brto

nigl

aTe

l. +3

85 (0

)52

774

111

GSM

. +38

5 (0

)98

205

507

ww

w.ve

rald

a.hr

1,

3,5

11

:00

- 15:

00

I, D

, E

Kabo

laKr

emen

je b

b, M

omja

nTe

l. +3

85 (0

)52

779

047

1,

2,3,

4,5,

6,7

11

.00

-15.

00

I,

D, E

Špilja

/ Gr

otta

M

ram

orni

caSt

. Dru

škov

ić 2

0, B

rtoni

gla

Tel.

+385

(0)5

2 77

4 31

3 G

SM. +

385

(0)9

9 25

0 29

58

1,

2,3,

4,5,

6,7

10

:00

- 18:

00

I,

D, E

Logg

iaM

atka

Lag

inje

bb,

Opr

talj

Tel.

+385

(0)5

2 64

4 21

9 G

SM. +

385

(0)9

1 55

5 70

28

1,

2,3,

4,5,

6,7

10

:00

- 20:

00

I

“San

Roc

co” F

ood

& W

ine

Buna

rska

2, B

rtoni

gla

Tel.

+385

(0)5

2 77

4 70

4 G

SM. +

385

(0)9

1 52

3 97

16

ww

w.sa

n-ro

cco.

hr

1,

2,3,

4,5,

6,7

12

:00

- 24:

00

I

Hot

el C

asin

o M

ulin

o **

**Šk

rile 7

5/a,

524

60 B

UJE

Tel.

+385

(0)5

2 72

5 30

0ww

w.m

ulin

o.hr

Hot

el V

illa R

oset

ta **

**Cr

vena

uva

la 3

1, 5

2475

Zam

brat

ijaTe

l. +3

85 (0

)52

725

710

www.

villa

rose

tta.h

r

Hot

el M

aest

ral

****

Terre

bb,

524

66 N

ovig

rad

Tel.

+385

(0)5

2 75

7 55

7ww

w.la

guna

-nov

igra

d.hr

Hot

el N

autik

a **

**Sv

. Ant

ona

15, 5

2466

Nov

igra

dTe

l. +3

85 (0

)52

600

400

www.

naut

icaho

tels.

com

Rezid

enci

ja S

kipe

r ***

*Al

beri

300,

524

75 S

avud

rijaTe

l. +3

85 (0

)52

708

000

www.

skip

er.n

et

Hot

el S

ipar

***

Jadr

ansk

a bb

, 524

70 U

mag

Tel.

+385

(0)5

2 74

1 23

3 ww

w.ist

ratu

rist.c

om

Hot

el L

a Pa

renz

ana

***

Volp

ia 3

, 524

60 B

uje

Tel.

+385

(0)5

2 77

7 46

0ww

w.pa

renz

ana.

com

Villa

Vilo

la **

*Um

aška

2/a

, 524

75 Z

ambr

atija

Tel.

+385

(0)5

2 75

9 94

0ww

w.vil

la-v

ilola

.hr

Ost

alo

/ Altr

o

TZ UmagTrgovačka 6, 52470 UmagTel. +385 (0)52 741 363Fax. +385 (0)52 741 [email protected]

TZ NovigradPorporela 1, 52466 NovigradTel. +385 (0)52 757 075 +385 (0)52 758 011Fax. +385 (0)52 757 [email protected]

TZ SavudrijaIstarska 2, 52475 SavudrijaTel. +385 (0)52 759 659Fax. +385 (0)52 759 [email protected]

TZ BrtoniglaGlavna 3/A, 52474 BrtoniglaTel. +385 (0)52 774 307Fax. +385 (0)52 720 [email protected]

TZ BujeIstarske 2, 52460 BujeTel. +385 (0)52 773 353Fax. +385 (0)52 773 [email protected]

Turističke zajednice Enti per il turismo

Documents

Gourmet vodič sjeverozapadne Istre