GINEKOLOGIJA

SADRAJ:

MENSTRUALNI CIKLUS, METODE KONTRACEPCIJETRUDNOA,PREGLEDI U TRUDNOILIJEKOVI U TRUDNOI NOVOROENE, NEDONOE, POROD,ENA POSLIJE POROAJAGINEKOLOKI PREGLEDI,OBOLJENJA U GINEKOLOGIJI...

Menstrualni ciklus je razmak od jedne do druge menstruacije. Prvi dan ciklusa je zapravo prvi dan menstruacije. Uredan menstrualni ciklus traje 287 dana. U mnogih ena trajanje ciklusa varira, stalno ili povremeno. Menstrualni ciklus odvija se na tri razine: hipotalamus i hipofiza jajnik - gametogeneza i stvaranje spolnih hormona maternica - promjene vrata i sluznice maternice tijekom ciklusa. Hipotalamus, kao most izmeu mozga i hipofize, kontrolira luenje svojih oslobaajuih i inhibirajuih hormona iz prednjeg renja hipofize. Nasuprot tomu, prednji reanj hipofize otputa svoje hormone i regulira rad jajnika. Najvaniji hormoni menstrualnog ciklusa: GnRH (gonadotropin realising hormon) je oslobaajui hormon iz hipotalamusa. Vee se na receptore gonadotropnih stanica prednjeg renja hipofize i potie sintezu gonadotropnih hormona FSH i LH. FSH - folikulstimulirajui hormon hormoni hipofize koji LH - luteinizirajui hormon kontroliraju funkcije gonada i reprodukciju ovjeka GnRH se oslobaa u skokovima (pulsativno), to utjee i na skokovito oslobaanje FSH i LH. Skokovitost GnRH stvara se u hipotalamusu meusobnom reakcijom neurotransmitera i neuromodulatora: dopamin, endorfini, GABA, acetilkolin... FSH i LH potiu proizvodnju spolnih hormona u jajnicima. Spolni hormoni jajnika su: estrogeni - estradiol (najvaniji estrogen), estron i estriol (slab estrogen, jajnik ga proizvodi 20-30 posto), dominantni hormon 1. faze ciklusa

progesteron - dominantni hormon 2. faze ciklusa

androgeni - androstendion i testosteron (prekursori estrogena).

Hormoni jajnika alju tijekom ciklusa povratne informacije u mozak, tj. djeluju na hipofizu i hipotalamus mehanizmima povratne sprege. Postoji, dakle, stalna interakcija izmeu hipotalamusa, hipofize i jajnika, to ukazuje na kompleksnost menstrualnog ciklusa. Ciklus ima 2 faze: 1. faza : Folikularna faza menstrualnog ciklusa u kojoj se zbiva rast i sazrijevanje folikula i jajne stanice. Poinje prvim danom menstruacije, a zavrava sazrijevanjem jajne stanice i ovulacijom. U svakom ciklusu sazrije samo 1 folikul do stadija dominantnog folikula i 1 jajna stanica. Menstruacija je ljutenje sluznice maternice koje se javlja tijekom fertilne dobi, traje 3-7 dana i ponavlja se svakog mjeseca, osim u trudnoi. Oznaava kraj jednog ciklusa i poetak novog. U 1. fazi ciklusa izluuje se FSH koji stimulira rast folikula. Folikul tijekom sazrijevanja izluuje hormon estrogen. Estrogen, meu ostalim, potie: Daljnje sazrijevanje folikula

Zadebljanje sluznice maternice u smislu proliferacije (bujanja)

Promjene vrata maternice: ue se otvara, cervikalna sluz je obilna, prozirna i elastina (fenomen paprati pri ovulaciji)

alje povratnu informaciju u mozak o zbivanjima na razini jajnika

U trenutku kad koncentracija estrogena dosegne odreenu razinu, hipofiza pojaano izluuje hormon LH (i neto manje FSH) te ovaj skok u izluivanju dovodi do ovulacije. Promjene kanala grlia maternice prije/nakon, te u vrijeme ovulacije Ovulacija je rasprsnue dominantnog folikula i oslobaanje jajne stanice. Najee se dogaa izmeu 10. i 16. dana prije sljedee menstruacije. Jajna stanica sada putuje kroz jajovod prema maternici i eka oplodnju. Slijedi 2. faza ili luteinska faza: Folikul koji je prsnuo i oslobodio jajnu stanicu pretvara se u uto tijelo pod utjecajem LH (luteinizirajui hormon), hormona prednjeg renja hipofize. uto tijelo proizvodi progesteron, dominantan hormon ove faze, i estrogen koji je sada 30 posto nii od predovulacijske razine. Progesteron i estrogen sinergistiki djeluju na transformaciju endometrija i pripremu za implantaciju. Zbivanja u 2. fazi pod utjecajem su prije svega progesterona i estrogena: sekretorna transformacija sluznice maternice (endometrija);

alje povratnu informaciju u mozak o zbivanjima na razini jajnika;

promjene na vratu maternice: ue se zatvara, cervikalna sluz postaje oskudna i gusta.

Ako ne doe do oplodnje, pada razina hormona progesterona i estrogena, a sluznica maternice se ljuti. Nastupa nova menstruacija i zapoinje novi ciklus.

Metode kontracepcijeKontraceptivne tablete Ostale hormonske metode Unutarmaternini sustav (IUS) Metode barijere Prirodne metode kontracepcije Prekinuti snoaj (coitus interruptus) Kirurke metode Kontracepcija obuhvaa sve metode koje sprjeavaju nastanak neeljene trudnoe. Kontraceptivne metode nisu specifikum dananjice. Najvjerojatnije postoje koliko i ljudski rod. U nekim dijelovima svijeta primjenjuju se normalno, dok u nekima jo uvijek postoje predrasude i strah, naalost zbog opeg neznanja populacije. Hormonske kontraceptivne tablete najsigurniji su i najee koriten oblik kontracepcije u zemljama razvijenog svijeta. Osim njih, postoje i druge metode hormonske kontracepcije (injekcije, potkoni implantati, flasteri, vaginalni prstenovi). Maternini uloci kontraceptivna su metoda koja se uglavnom koristi u ena koje su raale. Danas se koriste uloci s bakrom ili s hormonima. U metode barijere ubrajaju se kondom, dijafragma, cervikalna kapa, spuvica i spermicidi. U prirodne metode kontracepcije ubrajaju se periodika (odreivanje plodnih i neplodnih dana, kalendarska, metoda cervikalne sluzi (Bilingsova) te temperaturna metoda. Sterilizacija je kontraceptivna metoda koja je u nekim zemljama sve ea. Postoji jo i hitna ili postkoitalna kontracepcija.

SVE O TRUDNOI

Jajnik i hormoni jajnika

Jajnik ili ovarij, parni je unutranji spolni organ ene, koji se nalazi u maloj zdjelici, sa svake strane maternice. Izmeu jajnika i maternice nalaze se jajovodi, koji povezuju ta dva organa. Jajnik je graen od vezivna tkiva u kojem se nalaze jajne stanice. U enskog novorodeneta ima 300.000 do 400.000 prvotnih (primordijalnih) jajnih stanica, od kojih oko 90 posto nestaje te ih u vrijeme puberteta ima oko 30.000.

Prvotna jajna stanica, tzv primordijalni folikul, pod utjecajem je hipofiznih hormona, FSH i LH. FSH hormon porie rast skupine primarnih folikula, od njih 30.000 koji se nalaze u jajniku zrele ene. Od petog do sedmog dana ciklusa odabire se samo jedan primarni folikul, a ostali propadaju. Veliina primarnog folikula je oko 50-100 mikrometara (tisuih dijelova milimetra). Pod djelovanjem FSH jedan folikul raste, njegova se veliina postupno poveava, u vrijeme ovulacije dosie najvei obujam, od oko 1,5 cm, kada je vidljiv i golim okom. Za potpuni rast i razvoj folikula, u vrijeme ovulacije, potrebno je i djelovanje LH hormona hipofize. Oko 14. dana pravilna ciklusa, uzajamnim djelovanjem FSH i LH hormona, folikul koji se sada naziva Graafov folikul prsne te se jajna stanica izlije u trbunu upljinu. U to vrijeme resice jajovoda prijanjaju jajniku, obuhvate jajnu stanicu. Ako je u vrijeme ovulacije, uoi ili neposredno nakon nje ena imala spolni snoaj, u jajovodu se susreu spermij i jajna stanica. Samo nekoliko spremija se nalazi u poetnom dijelu jajovoda (ampula jajovoda) i u pravilu samo jedan spermij oplodi jajnu stanicu, jedan od vie od 50 milijuna spermija u itavom izbaenom sjemenu zdrava mukarca. U svakom ciklusu sazrijeva i postie oplodnu sposobnost samo jedna jajna stanica, a oplodi je samo jedan od nekoliko spermija koji doputuju u ampulu jajovoda. Oploena jajna stanica sljedeih est dana putuje jajovodom te se estog do sedmog dana ugnijezdi u sluznicu maternice.

Graafov folikul, dalje pod utjecajem FSH i LH hormona, pretvara se u tzv uto tijelo, (korpus luteum). Ako ne nastane oplodnja, vijek trajanja utog tijela je 14 dana, najjae je njegovo djelovanje oko sedam dana od ovulacije (21. dana redovita ciklusa). Ve 9.- do 11. dana svoga trajanja uto tijelo poinje propadati, njegova funkcija potpuno prestaje poetkom menstruacije, dakle 14. dana od njegova nastanka, odnosno 28. dana redovita ciklusa, ono postaje tzv bjeliasto tijelo (korpus albikans). Ako nastupi oplodnja, uto tijelo ne nestaje, ve nastavlja svoju funkciju sljedea tri do etiri mjeseca trudnoe, sve do trenutka kada tu funkciju u potpunosti preuzima posteljica. Funkcija utog tijela posebice je vana prvih est do osam tjedana trudnoe. Nedovoljna funkcija utog tijela moe biti uzrokom spontanih pobaaja. Tijekom reproduktivna ivota ene, koje traje 30 do 40 godina, od 300.000 do 400.000 primordijalnih folikula u enskog novorodeneta, odnosno oko 30.000 folikula u vrijeme puberteta, godinje sazrije oko 1213 folikula, u djelom ivotu njih 300-400, a svi ostali propadaju.Hormoni jajnika:Folikul u rastu i uto tijelo proizvode svoje hormone: gestagene, androgene i estrogene. Sve tri skupine hormona imaju slinu strukturu, razlikuju se po smjetaju ugljikovih atoma. Ti hormoni nastaju naime iz kolesterola, uobiajenog sastavka hrane; odnosno masnih tvari. Kolesterol iz hrane nakon resorpaje iz crijeva, kola krvlju, taIoi se u masnim tkivima, a sastojak je i svih stanica. Folikul i uto tijelo jajnika iz kolesterola stvaraju zajednikog hormonskog prethodnika "pregnenolon". Iz njega nastaje progesteron i androgeni hormoni androstendion i testosteron. Pretvorbom androgena stvaraju se "pravi" enski hormoni; estrogeni (estron i esiradiol). Androstendion i testosteron su karakteristini muki spolni horrnoni, potrebni su za rast brade i muki oblik dlakavosti. U nekim sluajevirna, kada se eni umjetno daju androgeni, ili kada jajnici ene sami stvaraju umjesto estrogena androstendion i testosteron, nastaje tzv. "virilizacija" ene, u ene se javljaju muke spolne oznake (dlakavost, glas, promjena oblika vanjskih spolnih organa). Androgeni hormoni su prethodnici estrogena, oni se u ena mogu iz krvi i mokrae otkriti u maloj koncentraciji. Daleko su vaniji estrogeni i gestageni, a njihova koncentracija u krvi i izluivanje mokraom mijenja se tijekom menstrualnog ciklusa.Estrogeni se stvaraju tijekom djelog ciklusa, iz folikula jajnika i utog tijela. Najjae im je luenje u vrijeme ovulacije i nekoliko dana nakon nje. Estrogeni su "pravi" enski hormoni. Oni djeluju na razvoj spolnih organa, na cijeli organizam, na metabolizam i na psihu ene. U pubertetu pod djelovanjem estrogena rastu maternica (broj i veliina njenih miinih stanical i rodnica, stidnica dobije svoj konani oblik, oblikuju se klitoris, velike i male stidne usne. Meu djelovanje na spolne organe spada i poticaj na rast kanalia lijezdi dojke. Djelovanje na cijeli organizam se oltuje u "enskom" obliku tijela, u odnosu na mukarce: ramena su u ena, neovisno o visini, ua i zaobljena, kukovi iri, mast se karakteristino odlae u stijenci trbuha i na stidnom breuljku, ramenom obruu i nadlakticama, na stranjici i natkojenicama.. Dojke se poveavaju, a bradavica dojki se ispupuje, razvija se karakteristini oblik kostiju zdjelice, prikladan za raanje djeteta. Na stidnom breuljku te pod pazuhom pojavljuju se dlaice.U ene u reproduktivnoj dobi, u prvoj fazi ciklusa, miije tijela maternice je osjetljivije na podraaj, buja sluznica maternice, pojavljuje se sluz u lijezdama vrata maternice, poveava se slojevitost stijenke rodnice i broj odljutenih stanica u rodnici. Metaboliki uinak estrogena je zdravstveno neobino vaan. U kostima estrogeni potiu stvaranje osnovne tvari te ulaganje vapna (kalcija) i fosfora. U ena s ranom, umjetnom menopauzom (odstranjenje jajnika) i u ena s kasnom postmenopauzom, u pravilu se razvija osteoporoza (razrjeenje kostiju) sa sklonou prijelomima. Na toj spoznaji se temelji suvremeno nadomjesno hormonsko lijeenje. Od opeg, metabolikog djelovanja valja naglasiti da estrogeni zadravaju u organizmu sol i vodu te sudjeluju u metabolizmu masti odnosno lipida: snizuju u krvi kolesterol, mijenjaju meusobni omjer lipoproteina te tako djeluju zatitno na razvoj ateroskleroze i krvoilnih komplikacija.Progesteron se, u primarnom folikulu, u maloj koliini stvara u prvoj polovici ciklusa. Ve uoi ovulacije, u razvijenom Gaafovom folikulu, 11 do 12 dana ciklusa, pojaava se njegovo luenje, a oko 21. dana ciklusa, dosie 10-20 puta vie vrijednosti od onih u prvoj polovici ciklusa. Progesteron djeluje na spolne organe i na itav organizam. Naroito je izraeno djelovanje na maternicu. Progesteron se suprostavlja razdraujuem uinku estrogena na trup maternice: snizuje spremnost maternice na stezanja (kontrakcije), a podjednako djeluje i na druge trbune organe graene od glatkog miija: crijevo, mokrani mjehur, mokraovodi. Progesteron mijenja karakteristike sluzi lijezda vrata maternice, ona postaje gusta, nerastezljiva, kroz nju spermiji ne prolaze lako. Progesteron zaustavlja daljnje umnaanje epitela rodnice. Na dojke djeluje umnaanje lijezdanog epitela. Opi metaboliki uinak se oituje izluivanjem zadrane soli i vode. Razina progesterona i njegovo djelovanje je najizrazitije u trudnoi: "smiruje maternicu", usporava pokrete crijeva, pa je odavna nazvan "uvarem trudnoe".Tijekom ciklusa jajnici proizvode estrogene hormone i progesteron. U prvoj polovici ciklusa, prvih 14 dana, dominira djelovanje estrogena, sve izrazitije to je ovulacija blia, kad je maksimum estrogene sekrecije. U drugoj fazi ciklusa dominira luenje progesterona. Ti hormoni imaju, kao to je reeno, djelovanje na spolne organe, ali i na cijeli organizam, meu ostalim i na psihu ene. Pribliavanjem kraja ciklusa, pred menstruaciju se moe pojaviti tzv. premenstrualna napetost : nakupljanje tekuine, blagi otok sklonih zglobova, napetost dojki, nadutost u trbuhu, pojaava se apetit, a i tjelesna teina se moe poveati. Zbog djelovanja progesterona na toplinsko sredite u mozgu, povisuje se temperatura za pola do jednog stupnja Celzijusa, to se koristi za otkrivanje ovulacije, mjerenjem tzv. jutarnje temperature. U nekih ena je spolni nagon naroito izraen u vrijeme ovulacije, to je zaostatak rasplodnog nagona (estrusa) koji postoji u ivotinja. Neke ene se u prvoj polovici ciklusa osjeaju svjeima, sposobnima za rad i stvaranje, a u drugoj polovici se povlae u sebe, ili su s pojaanom, ali neciljanom aktivnou, postajurazdraljive, zajedljive, ili i s izljevima gnjeva. Tei oblici su rijetki, mogu se javiti u psiholabilnih ena. Pojavom menstruacije sve smetnje prestaju, poinje ponovno nova faza svjeine i radosti.

Graa maternice i unutranjih spolnih organa

Unutranje spolne organe ene ine jajnici, jajovodi, maternica i rodnica. Na njih se nadovezuju vanjski spolni organi: stidnica (vulva) s velikim i malim usminama i Bartholinovim lijezdama te draica (klitoris). Klitoris prema naprijed prelazi u stidni breuljak, pokriven dlakama, a stidnica prema straga u meicu. maternica (u sredini ), jajnici(rozo) i jajovodi koji ih povezuju

Maternica (lat. uterus) se nalazi u sredini male zdjelice, ispred nje je mokrani mjehur, a iza nje zavrno debelo crijevo. Maternica ima oblik i veliinu naopako okrenute kruke, s najveim dijelom (koji se naziva korpus ili tijelo maternice) smjetenim prema gore, a najuim dijelom (nazvanim cerviks ili vrat maternice) smjetenim najnie. Tijekom trudnoe se, meutim, njezina veliina izrazito poveava te zauzima itavu trbunu upljinu, sve do donjih rebara, da bi se nakon poroda ponovno vratila na svoje mjesto, izmeu mokranog mjehura i zavrnog debelog crijeva (rektuma). Teina maternice iznosi 50-60 g. Krukolika je oblika, njena je duljina u odrasle ene oko 7-8 cm. Maternica je pomini organ, koji se moe pomaknuti i nekoliko puta tijekom dana za po nekoliko centimetara (kada su mokrani mjehur i zavrno debelo crijevo puni). No, pomino je samo tijelo maternice, jer vrat, zbog svojeg smjetaja i povezanosti s mokranim mjehurom i zavrnim debelim crijevom, ostaje nepomian. Maternicu na mjestu dre tri sustava sveza:

Sustav podupiranja: Vrat maternice se nalazi poduprt miinom ovojnicom oblika lealjke, nazvanom zdjelinim dnom, koje zatvara najnii dio zdjelice i podupire unutarnje organe, osobito maternicu, crijeva i rodnicu.

Sustav ovjesa: Maternica je okruena svezama (ligamentima) koji joj, poput meke rastezljive uadi koja omoguuje blago pomicanje, omoguuje stabilnost. Osobito su vane uterosakralne sveze koje usidruju maternicu sa stranje strane (polaze s vrata maternice, okruuju zavrno debelo crijevo i hvataju se na sakrum (najdonji dio kraljenice); kardinalne ili Mackenrodtove sveze koje pridravaju maternicu sa strana (proteu se izmedu postraninih dijelova vrata maternice i stijenke zdjelice) i pubo-vezikalne sveze kojc fiksiraju maternicu sprijeda prema mokranom mjehuru i stidnoj kosti (dijelu zdjelice koji se nalazi sprijeda).

Sustav usmjeravanja: Usmjerenost tijela maternice osigurana je osobito rastezljivim svezama koje se mogu prilino izduiti. Radi se o dvije okrugle sveze (ligamenta rotunda), koje polaze jedna s desne strane, a jedna s lijeve strane maternice te dre gornji dio usmjeren prema stidnoj kosti i mokranom mjehuru, i o irokim svezama, desnoj i lijevoj (ligamenta lata) koje prekirvaju prednju i stranju stijenku maternice i proteu se sve do zida zdjelice.Kako je normalno smjetena? Maternica je normalno presavijena na nain da ini dva nagiba: "fleksija" je nagib koji postoji izmedu tijela matrnice i vrata, to je kut od oko 120 stupnjeva, otvoren prema naprijed; "verzija" oznaava nagib izmedu smjera maternice u cijelosti i rodnice: normalno on iznosi oko 90 stupnjeva, kada je ena u stojeem stavu. Svako odstupanje veliine ovih kuteva od normale, znai nenormalni smjetaj maternice.Tijelo ili trup maternice je duljine oko 4,5 cm, a vrat maternice 3,5 cm. Ono se sastoji od tri razliita sloja: vanjskog glatkog sloja (perimetrija), debelog srednjeg miinog sloja graenog od brojnih miinih vlakana (miometrija) i unutarnjeg sloja sluznice (endometrija). Debljina stijenke tijela maternice je oko 1,5 cm, pokrivena je tankom potrbunicom, najvei dio ini miino tkivo (miometrij), a prema unutra je sluznica (endometrij), debljine 2-6 mm, ovisno o fazi ciklusa. Sluznica oblae upljinu tijela maternice, koje se naziva materite (kavum uteri). Tijelo maternice ini oko dvije treine gornjeg dijela matemice, a njegova je zadaa prihvaanje i odravanje razvoja fetusa. Materite je trokutasta oblika, na dnu ima otvore za jajovode, a prema dolje zavrava suenim dijelom, tzv istmusom duljine oko 0,5 cm. Bioloka je zadaa tijela maternice da prihvati oploenu jajnu stanicu, jajace, da omogui razvoj djeteta te da ga u porodu istisne u vanjski svijet. Ta je funkcija omoguena poveanjem broja i veliine (duljine) glatkih miinih stanica, tako da se teina maternice tijekom trudnoe povea od oko 50 g na jedan kilogram. Miije tijekom normalne trudnoe uglavnom miruje, a u porodu se poinje stezati

Vrat maternice, lat. naziva cerviks, ini donji dio, duljine je oko 3,5 cm. Prema upljini maternice je unutranje ue, a prema dolje vanjskim uem zavrava u rodnici (vagini). Vrat maternice je manjim dijelom graden od miija, a veim dijelom od vezivna tkiva. U svojoj sredini ima kanal koji je obloen sluznicom, koja je tanja od sluznice tijela maternice, sadri brojne lijezde, koje izluuju sluz. Cervikalna sluz se mijenja tijekom ciklusa, uoi i za vrijeme ovulacije je vrlo obilna, rastezljiva, omoguuje prihvaanje i prolaz spermija, koji za vrijeme snoaja budu izbaeni u svod rodnice. Nakon ovulacije, u drugoj fazi ciklusa, sluz postaje oskudnija i gusta, nije vie prikladna za transport spermija. Funkcija vrata maternice je obrnuta od funkcije trupa maternice. Bioloki gledano, izvan trudnoe sprjeava ulazak u upijinu maternice bakterija, u vrijeme ovulacije omoguuj; transport spermija, a tijekom trudnoe ini zaporni mehanizam, koji sprjeava ispadanje jajaca i ploda u razvoju.

Rodnica (vagina)

je uplja cijev, duljine 8-10 cm, koja spaja vrat maternice s vanjskim svijetom. U gornjem dijelu u rodnicu stri oko dva cm vrata maternice, tako da se izmedu prednje stijenke i vrata maternice oblikuje prednji, a izmedu vrata i stranje stijenke stranji svod rodnice.Prema dolje rodnica zavrava u djevica himenom (djevinjakom), koji se prigodom snoaja razdere, a nakon poroda od njega ostanu samo krvice (karunkule) od 1-2 mm. Ispred rodnice je mokrani mjehur i mokrana cijev (monica, uretra), a iza rodnice je zavrno debelo crijevo. Stijenka rodnice je tanka, i graena od veziva, elastinih i glatkih miinih niti, prema unutra obloena mnogoslojnim ploastim epitelom, koji ne sadri lijezde. Zato se iscjedak rodnice sastoji od raspadnutih odljutenih stanica epitela i sluzi iz vrata maternice. Prednja i stranja stijenka rodnice su jedna drugoj priljubljene, tako da je rodnica samo zamiljena (virtualna) upljina. Bioloki gledano je funkcija rodnice da omogui istjecanje sadraja maternice za vrijeme menstruacije, da omogui snoaj i ulazak mukog sjemena, a u i rodnica porodu da omogui izlazak djeteta pa posteljice na vanjski svijet. Spolni ivot i spolna ugoda (orgazam) ena rezultat su psihoseksualne nadgradnje, uvjetovani su psihikim, fizikim, emocionalnim i socijalnim imbenicima, kulturnim i civilizacijskim obiajima te okolinom.

Lijekovi: to treba razmotritiAko imate zdravstveni problem, ak i manji, zbog kojeg uzimate lijek, razgovarajte sa svojim lijenikom moete li nastaviti uzimati taj lijek tijekom trudnoe. Nikad ne prekidajte s lijekom bez provjere sa svojim lijenikom. Lijenik moe preporuiti da probate tretman bez lijekova (primjerice, smanjivanje konzumiranja kisele hrane i alkohola za prevenciju garavice) prije nego se okrenete lijeku. Mnogi lijekovi nisu testirani na trudnicama i nitko ne zna kako mogu utjecati na zdravlje fetusa. Za neke se pokazalo da uzrokuju ozbiljne poroajne defekte. Zato probajte izbjei uzimanje lijekova, osim ako ih je posebno odobrio lijenik koji zna da ste trudni.Lijekovi koje u trudnoi treba izbjegavatiBudui da nekim lijekovima trebaju dani, tjedni ili ak mjeseci da nestanu iz vaeg tijela, pokuajte prestati uzimati lijekove ak i prije trudnoe.Sljedee lijekove treba izbjegavati tijekom trudnoe:Androgeni (hormoni koji sekoriste za lijeenje endometritisa)

Antikoagulansi (za prevenciju zgruavanja krvi)

Antikonvulzivi (za lijeenje epileptikih napadaja)

Antidepresivi (fluoxetin, paroxetin i ostali selektivni inhibitori serotonina)

Antitiroidni lijekovi (za lijeenje hiperaktivnosti tireoidne lijezde)

Aspirin, andol, ibuprofen i ostali antireumatski lijekovi (npr. voltaren, ketonal i dr.) - protiv bolova i visoke temperatureBarbiturati (za lijeenje tjeskobe, bolova i nesanice)

Benzodiazepini (koriste se za lijeenje tjeskobe i nesanice)Kemoterapijski lijekovi kao to je metotrexat (za lijeenje raka)

Dietilstilbestrol (DES, koji se koristi za tretiranje problema s menstruacijom, kod menopauze i raka dojke)

Estradiol (koristi se u oralnim kontraceptivima)

Isotretinoin (za lijeenje akni)

Litijum (za lijeenje manijakalno depresivnog i bipolarnog poremeaja)

Nesedativni antihistaminici (terfenadin, astemizol, koji se uzimaju protiv alergija)

Streptomicin (antibiotik koji se koristi kod lijeenja tuberkuloze)

Tetraciklin (antibiotik za lijeenje virusnih infekcija

Lijekovi koji se mogu sigurno uzimati u trudnoiNajsigurnije je izbjegavati uzimanje bilo kakvih lijekova u trudnoi, ali ako vae zdravstveno stanje zahtijeva lijeenje, za ove lijekove je utvreno da su relativno sigurni za uzimanje u trudnoi. Uvijek sesavjetujte sa svojim lijenikom prije uzimanja bilo kakvih lijekova.Acetaminofen (protiv bola i vruice)

Antibiotici (za bakterijske infekcije) AmpicilinEritromicinPenicilin

Antiemetici (protiv povraanja)Klorpromazin Meklizin PrometazinTrimetobenzamid

Antihistaminici (za alergije i prehlade)Difenhidramin (Dimidril)

Antihipertenzivi (protiv visokog krvnog tlaka)HidralazinLabetalolMetildopa

Bronhodilatori (protiv astme)AlbuterolMetaproterenolSalmeterolTerbutalin

Lijekovi protiv prehladeMaxflu, Coldrex

Fenilefrin, sprej za nos

Folna kiselinaS uzimanjem folne kiseline morate poeti ak i prije trudnoe, kako biste sprijeili razvoj oteenja mozga i lene modine kod fetusa. Primjeroteenja lene modine je spina bifida uzrokovana grekom u lenoj modini koja se ne zatvori u trudnoi. Folna kiselina je najvanija u prvih nekoliko tjedana trudnoe - u vrijeme kada mnoge ene nisu ni svjesne da su trudne. Veina vitaminskih tableta za svakodnevno uzimanje sadri preporuene koliine (0,4 mg).eljezoVae tijelo mora sada proizvesti vie krvi da dovede hranjive tvari do fetusa. Za to mu je potrebno eljezo. Nacionalna akademija znanosti preporua da trudnice prehranom svaki dan dobivaju 30 mg eljeza. Hrana bogata eljezom ukljuuje crveno meso, suhi grah, obogaene itarice i suhe ljive. Svaki prenatalni dodatak hrani takoer opskrbljuje eljezom. Neke ene tijekom trudnoe naginju anemiji. U tom sluaju lijenik vam mora preporuiti uzimanje dodatnog eljeza. Ako niste anemini, dodatak eljeza nije nuan, moete dobiti potrebno eljezo iz hrane.Kalcij i fosforKosti fetusa u razvoju trae vie kalcija i fosfora. Poveana potreba za ovim mineralima nastaviti e se ako budete dojili. Postoje dokazi da kalcij pomae u prevenciji visokog krvnog tlaka i preeklampsije tijekom trudnoe. Trebat ete oko l.200 mg kalcija i isto toliko fosfora dnevno. Da biste dobili ove minerale, svaki dan jedite mnogo mlijenih proizvoda s niskom razinom masnoe. Jedna aa vie obranog mlijeka svakoga dana zadovoljit e tu potrebu. Ostala hrana bogata kalcijem ukljuuje sardine i zeleno lisnato povre. Od ne-mlijenih proizvoda fosforom je bogato meso, piletina, riba, leguminoze i cjelovite itarice (vidi tablicu dolje). Veina ljudi nema tekoa s dobivanjem dnevnih potreba fosfora, zato to se taj mineral lako apsorbira u tijelo. Ali ako vam je teko dobiti hranu bogatu kalcijem u vaoj prehrani, savjetujte se s lijenikom o uzimanju dodataka kalcija.ProteiniKalorije koje pojedete veinom dolaze u tri oblika: masti (maslac i ulja, 9 kalorija po gramu), ugljikohidrati (itarice i eeri, 4 kalorije po gramu) i proteini (meso, riba, mlijeni proizvodi, grah, 4 kalorije po gramu). Iako ensko tijelo treba vie proteina u trudnoi nego inae, veina ena u razvijenim zemljama jede mnogo proteina. Ako ste vegetarijanka, moratete poduzeti mjere kako biste bili sigurni da dobivate dovoljno proteina u pravilnim omjerima.

Prenoena trudnoato je uzrok i tko je ugroen? U otprilike 50% trudnoa dijete se rodi izmeu 38. i 42. tjedna. Oko 10% poroda dogodi se prije 37. trudnoa tjedna pa se raa nedonoad. Preostalih 10% traje due od 42 tjedna i za njih se smatra da porod nastupa poslije termina.Mnoge od tih trudnoa na koncu ipak uope nisu prenoene. esto se pokae da je samo pogreno izraunat datum poroda. Ako se za potvrdu datuma poroda rano u trudnoi koriste ultrazvuni pregledi, stvarna je uestalost prenijetih trudnoa samo oko 2%.Uzroci koji dovode do prenoenja uglavnom su nepoznati. Smatra se da udjela ima naslijee i hormonski imbenici.Rizici koji nastaju za bebu u prenijetim trudnoama glavni su razlog za zabrinutost. Nakon 41. tjedna naglo se smanjuje koliina plodove vode u maternici. Zbog toga se tijekom trudova i poroaja poveava rizik pritiska na pupkovinu to moe ometati dotok kisika bebi.Kod prenoenih trudnoa poveava se rizik pojave mekonija u plodovoj vodi. Mekonij je djetetova stolica, a njegova prisutnost znai da je djetetu ve probava proradila u maternici. Ukoliko u maternici bebi udisanjem mekonij dospije u plua, moe se razviti oblik upale plua. Zbog toga e lijenik, im se u porodu pojavi djetetova glava, oistiti mu nos, usta i drijelo. Pedijatar e potom odmah uvesti cjevicu u nos, grlo i dunik kako bi brzo izvukao mekonij prije no to dospije do djetetovih plua. Vjerojatno neete uti djetetov pla sve dok ienje ne bude gotovo.Drugi je mogui problem prenoene trudnoe makrosomija, odnosno poveanje djetetove teine iznad 4500 g. Tako velikim bebama moe biti otean siguran prolaz kroz poroajni kanal. Carski rez je uslijed toga ei u trudnoama koje su prenijete. Ipak, unato poveanim rizicima za bebu koja je roena poslije termina, uz paljivo voenje poroda veina ove djece raa se zdrava.Kakav je postupak? Ako se vaa trudnoa nastavi i nakon 41. ili 42. tjedna trudnoe, jedna e od prvih lijenikovih zadaa biti utvrivanje je li termin tono izraunat. Prouavanje rezultata svih tijekom trudnoe uinjenih testova, proba i pregleda, pomoi e mu da precizno utvrdi duinu gestacije. Znajui kad ste prvi put osjetili micanje eda, kada su zabiljeeni prvi otkucaji bebina srca, koliko je djetetova veliina odgovarala pretpostavljenom datumu zaea, poloaj fetusa u 20. tjednu (uobiajen je u visni majina pupka) i rezultate ranih ultrazvunih pregleda, lijenik e na osnovi podataka vidjeti kako je trudnoa napredovala u razliitim razdobljima.Ako lijenik utvrdi da je trudnoa uistinu prenoena, postupak koji e se primijeniti razlikovat e se od sluaja do sluaja. Testovi o stanju u kojem je fetus (praenje otkucaja bebina srca, kardiotokografski test ili biofiziki profil), dat e mu korisne informacije. Ultrazvunim pregledom vidjet e se koliko plodove vode okruuje bebu. Na svaki znak da se djetetu pogorava stanje, ili da je koliina plodove vode mala, bit e donijeta odluka o izazivanju poroda.Nakon 40. tjedna svakog e se tjedna provjeravati da li se cerviks poeo otvarati. Mnogi se lijenici odlue na provociranje poroda poslije 41. tjedna ukoliko cerviks postane zreo (mek, izduen, otvara se).U ena iji se cerviks jo nije poeo otvarati, ali je nuno dovriti porod, lijekovima e se izazvati irenje vrata maternice. Gelovi koji sadre hormon prostaglandin ili mali umeci zvani laminarija stavljaju se u cerviks maternice jer se ire nakon to su navlaeni.Mnogi se lijenici opredjeljuju za "ekaj-i-promatraj postupak" ako se cerviks nije poeo iriti, a nema znakova djetetove ugroenosti. Drugi misle da se pri kraju 42. tjedna, bez obzira na stanje cerviksa maternice, trudnoa treba zavriti porodom. Uglavnom se nee dopustiti da trudnoa traje due od 43 do 44 tjedna jer se vremenom poveava opasnost za edo.Kad je ve odlueno da se izazove porod, hoe li biti izabran vaginalni ili carski rez, ovisit e o vie imbenika. Beba koja je prevelika za prolaz kroz majinu zdjelicu morat e biti izvaena carskim rezom. ena iji je grli otvoren, a nije bilo znakOva ugroenosti djeteta, kandidatkinja je za vaginalni porod. Otkucaji djetetova srca i kontrakcije majine maternice pomno e se pratiti tijekom vaginalnog poroda prenijete trudnoe. Moda e se ipak morati primijeniti carski rez ako se pokae da beba dobro ne podnosi stres raanja.Prenoene bebe mogu imati duga mrava tijela bez bjelkastog sloja verniksa koji imaju normalna novorodenad. Kako su due vrijeme boravile u maternici, ove bebe esto imaju duge nokte, puno kose i smeuranu kou na stopalima i akama.Izgledi za budunost. Unato svim rizicima, bebe prenoenih trudnoa najee dolaze na svijet sigurno i zdrave. Kako na najbolji mogui nain okonati prenoenu trudnou, odluit ete zajedno s lijenikom, razmotrivi sve nedostatke i prednosti moguih

Prirast teineTrudnoa je razdoblje u ivotu kada je poeljno da dobijete na teini. Ali to ne znai da trebate postati debeli. Vaa se tjelesna masa poveava zbog razliitih zbivanja u tijelu, ukljuivi i tjelesnu masu djeteta koje ete roditi.

Preporuke koliko treba dobiti na teini za vrijeme trudnoe mijenjale su se godinama. Vaoj majci je vjerojatno reeno da ne treba dobiti vie od 7 kg. Prije 20 do 30 godina smatralo se da je za dijete i majku najbolji najmanji prirast teine kod majke. Sada su znanstvenici utvrdili da je za zdravu trudnou i zdravo dijete najbolje da ena s normalnom tjelesnom masom u trenutku koncepcije dobije 12 kg do 16 kg.

Lijenik ili primalja koji brinu o vaoj trudnoi odredit e pravi prirast tjelesne mase u trudnoi. Preporuke e se zasnivati na raznim injenicama kao to je tjelesna masa prije trudnoe, medicinska anamneza, zdravstveno stanje u trudnoi i zdravstveno stanje vaeg ploda.

Tjelesna masa djeteta djelomino ovisi o tome koliki je va prirast na teini tijekom trudnoe, a normalna poroajna tjelesna masa je vana za zdravlje novoroeneta. Poeljna tjelesna masa novorodeneta je izmeu 2950 do 4100 g. Djeca roena s tom tjelesnom masom imaju: Manju uestalost smrti u dojenakoj dobi Manje tjelesnih i duevnih oteenja Manje tekih bolesti u djetinjstvu Bolji poetak u ivotu nego manja djeca

Stremite polaganom i stalnom poveanju svoje tjelesne mase, ali imajte na umu da svaka ena ima individualne osobine. Ovdje su neka openita mjerila prirasta tjelesne mase u trudnoi:

Prvi trimestar 450 g do 680 g mjeseno Drugi trimestar 230 g do 340 g tjedno Trei trimestar 340 g do 450 g tjedno

Da biste postigli dodatnu tjelesnu masu, morat ete u trudnoi unijeti vie od 100 000 dodatnih kalorija (418 680 J). To izgleda mnogo, ali i nije kad uzmete u obzir da trudnoa traje devet mjeseci.

U ranoj trudnoi fetus je gotovo iskljuivo ovisan o onom to vi jedete i pijete. Zbog toga ne trebate pretjerano mnogo jesti, ali trebate jesti ee. Mnoge neugodnosti rane trudnoe, npr. osjeaj gladi, munina i povraanje, mogu se ublaiti time da neto "prigrizete" izmeu obroka. Ako se bolje osjeate kad neto "prezalogajite", jedite manje obroke da ne biste dobili previe na teini.

U drugom trimestru razvija se posteljica koja izluuje hormone koji djetetu osiguravaju ujednaeniji izvor hrane. Tada je potreba za eim malim obrocima manje izraena. U to ete se vrijeme vjerojatno bolje osjeati i jest ete redovito.

U prvom trimestru trudnoe svoj ete preporueni mjeseni prirast tjelesne mase od 450 g do 680 g osigurati dnevnim dodatkom od 200 kalorija (837,36 J) u odnosu na koliinu energije koju ste unosili prije trudnoe. Vano je da te kalorije dolaze iz hrane koja ima najveu hranjivu vrijednost i za vas i za dijete. Tih dodatnih 200 kalorija dobit ete iz npr. jedne krike kruha od punog zrna, ae obranog mlijeka i 30 g nemasnog mesa.

U drugom i treem trimestru trebat ete dnevno 300 do 500 kalorija (1256 do 2093 J) vie nego to ste ih uzimali u prehrani prije trudnoe. to budete aktivniji, trebat ete vie kalorija.

Va lijenik ili primalja kontrolirat e vau tjelesnu masu prilikom svakog posjeta.Odakle potjee prirast vae teine

Dijete2500 do 4100 g Posteljica700 g Plodova voda900 g Poveanje dojki450 do 1350 g Poveanje maternice900 g Zalihe masti i poveanje miine mase1800 do 3600 g Povean volumen tekuine900 do 1350 g Povean volumen krvi1350 do 1800 g

Ukupno

Uloga i vanost vjebanja u trudnoi

U tehnikama prirodnog poroda psihika stabilnost i spremnost imaju veliku ulogu, ali je jednako vana i tjelesna kondicija. Uloga vjebe tijekom poroda potvrena je ve 30-ih godina naega stoljea kada je jedna britanska studija pokazala da fizike radnice lake raaju od ena boljeg socijalnog statusa koje su provodile ivot bez veih tjelesnih naprezanja.

Puno je dananjih ena tjelesno jako aktivno, a takvima ostaju i tijekom cijele trudnoe. Njima, kao i buduim majkama koje bi za vrijeme trudnoe eljele zapoeti program tjelesnih vjebi, potreban je prethodno pregled i preporuke lijenika. Ako slijedom tih preporuka nastavite s prethodnim "fitness" programom ili ga zaponete, zapoeli ste time i put k zdravijem ivotu i, vjerojatno, lakem porodu.

Tijekom trudnoe u vaem se organizmu odvijaju brojne promjene. Jednu od njih ini i vea labavost ligamenata, posebice u zglobovima zdjelice. To je posljedica djelovanja hormona estrogena i progesterona, koju moete iskoristiti u izvoenju pripremnih vjebi za laki porod.Vjebe se odnose u prvom redu na jaanje onih miia koji su izvrgnuti najveim naporima tijekom posljednjih nekoliko mjeseci trudnoe i raanja, a ue se na svakom teaju za "prirodni poroaj".

Sjedenje razmaknutih koljena.Ova vjeba istee i jaa miie lea, bedara i zdjelice te ispravlja dranje. Istovremeno zglobove zdjelice odrava pokretljivim i poboljava krvotok usmjeren prema donjem dijelu tijela. Sjedenje valja odravati tako da su koljena savijena, a stopala priljubljena i u liniji paralelnoj s kukovima.

Ako vam je teko postii opisani poloaj, pokuajte se donjim dijelom lea oduprijeti prema zidu, postaviti jastuie ispod natkoljenica, ili sjesti prekrienih nogu mijenjajui povremeno onu gornju.

Lea moraju biti ispravljena. Pokuate li ostvariti gore opisani poloaj, iznenadit e vas da to nije tako teko kako se u prvi mah ini. Vaa vea pokretljivost rezultat je promjena koje donosi trudnoa.

Hegelove vjebe.Miii koji grade dno zdjelice ujedno podupiru organe poput maternice, mokranog mjehura i debelog crijeva. Jaanje tih miia olakava pritisak svojstven kasnoj trudnoi i smanjuje mogunost da se nakon poroda nastave smetnje poput nekontroliranog istjecanja mokrae i pojavljivanja hemoroida

uanje na petama. Samo u zapadnim kulturama obiaj je da ena raa leei na ledima, tj. u neprirodnom antigravitacijskom poloaju. U drugim dijelovima svijeta oduvijek se preferirao uspravni poloaj, a za to postoje i prirodni razlozi. Dijete je, naime, svojim poloajem u poroajnom kanalu usmjereno prema dolje, tj. u smjeru djelovanja gravitacije. U uspravnom poloaju kontrakcije su jae, djelotvornije i manje bolne. Sjedenje i uanje pomau otvaranju donjeg otvora zdjelice za gotovo nekoliko centimetara, inei dodatni prostor za silazak djeteta.Tijekom poroda provest ete dosta vremena sjedei i hodajui. Pokuajte svako malo unuti jer e to ubrzati otvaranje poroajnog ua. Za razliku od sjedenja koje je lako, uanje tijekom visoke trudnoe je naporno, pa zahtijeva esto uvjebavanje poetkom gravidnosti.Vjeba nazvana klizanje po zidu pomoi e vam u tome.

Klizanje po zidu.Razmaknite stopala za irinu ramena i poduprite se Ieima uza zid. Klizite leima niza zid prema dolje sve do poloaja nalik na sjedei (ali bez stolca). Ruke lagano poloite na koljena radi boljeg odravanja ravnotee. Koljena i stopala moraju biti usmjerena prema van, a sjedei poloaj odravajte nekoliko sekundi. Nakon toga se vratite u poetni poloaj, takoer klizei po zidu prema gore. Ponavljajte vjebu tri do pet puta, poveavajui postupno broj do deset.

Naginjanje zdjelice.Ta vjeba jaa trbune miie, poveava pokretljivost kraljenice, slabi bol koji se tijekom trudnoe i poroaja javlja u leima i olakava sam porod. Kao i sve prijanje vjebe i ova samo izgleda teka, a moe se tijekom trudnoe ostvarivati uz minimalan napor. Zdjelini pretklon vjeba se u razliitim poloajima tijela, npr. sjedeem, stojeem, ili "etveronoke", oslanjajui se na dlanove i koljena, s glavom u visini lea, a trbuh uvlaimo, izvijajui istovremeno lea u obliku luka prema van. Tu poziciju valja odravati nekoliko sekundi, a potom ponouo ispraviti lea. Ponovite tri do pet puta, poveavajui postupno broj do najvie 10.

Opisane vjebe ne zahtijevaju nikakvu dodatnu opremu, ve samo udobnu odjeu i dobru volju.

Utjecaj stresa u trudnoi

Da biste razumjeli stres u njegovom najiem obliku, zamislite pastuha zebre, iroko razrogaenih oiju i s prainom koja prti ispod njegovih kopita dok galopira kroz nacionalni park Serengeti ispred lavice koja ga prodrljivo proganja. U trenutku kada je zebra otkrila grabeljivca, signal iz njenog kopitarskog mozga pokrenuo je adrenalnu lijezdu smjetenu na vrhu bubrega i ova je poela luiti hormone stresa: adrenalin i noradrenalin (takoer zvane epinefrin i norepinefrin), i kortizol. Zajedno, hormoni smjesta ubrzavaju zebrine otkucaje srca, optok krvi i disanje, tako da bi mogla pobjei najveom brzinom. Ti hormoni su takoer prekinuli procese koji zebri nisu trebali dok je bila zaokupljena borbom za goli ivot: probavu, rast, proizvodnju sperme, reagiranje imunih stanica, te grananje i nicanje neurona u mozgu. Ako zebra dovoljno brzo tri da bi pobjegla napadau, te vitalne aktivnosti se kasnije mogu povratiti. To je vano, jer bez njih ova bi ivotinja isto tako sigurno uginula kao i da su snane eljusti pregrizle njen vrat. Istraiva Rober Sapolsky s Univerziteta Stanford u Palo Alto, Kalifornija, jednostavno postavlja tu dilemu: "Taj izlaz nije jeftin!"

Pod normalnim okolnostima, nakon to ivotinje u divljni preive razdoblja stresa izazvanog borbom ili bijegom, vraaju se pai ili drijemanju na popodnevnom suncu. Luda jurnjava u sigurnost je gruba, ali njihov stres je akutan i privremen. U osobe s kroninim, dugotrajnim stresom tijelo vei dio vremena reagira kao da ga progoni nevelik, kotunjav, kaskajui lav, no svejedno lav.

U svom radu na Stanfordu, Sapolsky je otkrio da tijekom produljenih razdoblja kroninog sresa, kortizol i s njim povezani hormoni stresa uzrokuju da ivane stanice u odreenim dijelovima mozga gube svoje grane i konano potpuno umiru. To moe dovesti do slabog pamenja, nejasnog razmiljanja i odsutnosti kreativnosti. Stres takoer pogorava ve prethodno postojee bolesti mozga kao to su epilepsija, kap, Alzheimerovu bolest i slaboumnost uzrokovanu SIDOM. Zbog ostalih efekata prekidanja funkcija u tijelu, kronini hormoni stresa u odraslih takoer mogu voditi u zamorenost, miine bolove, povieni krvni pritisak, ireve, niski rast, probleme plodnosti i povienu ugroenost svim bolestima.

Upravo kao to galopirajua zebra doivljava privremeni prekid u reprodukciji, ena u trudnoi koja doivljava djelovanja kroninog stresa u svom vlastitom tijelu i prenosi ih na fetus. Kortizol u njenoj krvi skree krv od uterusa i to zauzvrat smanjuje koliinu kisika i hrane koje fetus dobiva - u ekstremnim sluajevima ak do 60%. Hormoni stresa takoer prolaze kroz placentu i povisuju otkucaje fetusova srca. Iako to prolaenje nije u potpunosti izueno, pretpostavljamo da hormoni stresa u fetalnom mozgu djeluju kao i u odraslih - smanjuju broj neurona koji se razvijaju i sprjeavaju njihovo potpuno formiranje.

Istraivanja su pokazala: to je via razina tjeskobe u majke, to je vea vjerojatnost da e imati produljenu muninu, pobaaj ili produljeni, bolni porod i vjerojatnije je da e njena beba biti nemirna, razdraljiva, sklona grenju i razboljevanju.

Ironino je da mnogi parovi koji odgaaju trudnou do srednjih ili kasnih 30-ih godina, nadajui se veoj stabilnosti u karijeri i finacijama, nalaze da je njihova razina stresa via tijekom trudnoe - jer brinu zbog problema uzrokovanih majinim godinama, jer ih dobronamjerni lanovi obitelji i prijatelji opsjedaju zastraujuim priama o problematinim trudnoama u starijih ena i jer su njihova vlastita oekivanja dugooekivanog dogaaja suvie visoka: savrena trudnoa, savrena beba, savrena obitelj.

U mnogim kulturama irom svijeta, trudnoa se stoljeima smatrala vremenom samovoljnog spokoja. Naprimjer, drevna japanska Taikyo tradicija, opominje trudnice da izbjegavaju bune prepirke ulinih prodavaa i da se dre mirnih vrtova i zvukova zvonia i udaraljki pokretanih vjetrom. U Shakespearovom Henriku V, Lady Grey glasno brine da njena tuga i suze mogu "uguiti ili udaviti" njeno neroeno dijete.

Suvremenim enama, talk showovi i zdravstveni asopisi esta su zamjena za tradiciju i predrasude, a trenutni savjet protiv stresa u trudnoi daju podupirujue grupe, povjerljivi prijatelji, voena relaksacija i meditacija. Ako ove tehnike, znaajno sputajui razinu nekontroliranog stresa, mogu ustrijeliti kaskajueg lava, dobar su nain da zatitite budue mentalno i emocionalno blagostanje djeteta.

Pregledi u trudnoi

tjedan trudnoeobvezatne mjeredodatne mjere1. pregledprobiranje ugroenih trudnoa na temelju obieljske, osobne i reproduktivne amnezeOGTT; test optereenja glukozom8-12visina i teina,krvni tlak, urin sa sedimentacijom, krvna slika, krvna grupa i Rh, stupanj istoa vag. iscjetka i PAPA test, upute za hig. mjere i aktivnosti, pregled zubi, planiranje genetskog savjetovalita i amniocentezeurinokultura

pregled uzv

amniocenteza

16.tjelesna teina

krvni tlak

proteinurija

kucanje edinjeg srca (CTG)

mjerenje udaljenosti fundusa od sifize

20.

pregled uzv

24.

28.

32.

35.

pregled uzv

38.

39

amnioskopija

Kada se beba poinje micati?

Vi to ne osjeate, no vaa se beba mie ve od estog, sedmog tjedna trudnoe! Ti su pokreti za nju vrlo vani jer olakavaju okotavanje kostiju. Cijeli je kostur bebe, naime, graen od hrskavice i tijekom trudnoe upija mineralne tvari koje su mu potrebne za postizanje vrstoe i otpora.

Kada se ti pokreti mogu osjetiti?

Negdje oko 16., 20. tjedna trudnoe. No ti su pokreti tada jo toliko slabi, da se lako mogu zamijeniti s pokretima crijeva. No s 20-ak tjedana sigurno razaznajete pokrete svog djeteta. Nemirne bebe promijene poloaj i po 90 puta tijekom 12 sati u kojima se pokreti broje. Neka djeca miu se njenije, dok su druga znatno grublja.

S 36 tjedana smirivanje

Zbog veliine djeteta i sve tjenjeg prostora u maternici i manje koliine plodove vode u kojoj se dijete "kupa" smanjuje se i broj pokreta.

Kada je broj pokreta manji od 10 u 12 sati trebate se savjetovati s ginekologom.

Plodova vodaZa plodovu vodu vlada veliki interes jo iz doba Hipokrata, pa je jo u to doba postavljena teorija da je plodova voda produkt fetalnih bubrega. Podova voda ima kompleksno postojanje i nastaje:

Aktivnom sekrecijom stanica amnionskog epitela Trasudacijom kroz krvne ile majke Sekrecijom traheo - bronhalnog stabla ploda Aktivnom funkcijom bubrega (uriniranjem)

Mijenja li se koliina plodove vode?

Svaki od perioda gestacije ima udjela u stvaranju plodove vode. Plodova voda nije konstantna nego se stalno mijenja. Smatra se da poslije 3 - 4 dana nakon oplodnje poinje aktivna sekrecija stanica amnionskog epitela u amnionsku upljinu, tako da prve koliine plodove vode su zapaene u drugom mjesecu trudnoe i one iznose oko 10 ml.

Trajanje trudnoe

voda

98% - 99%vrsti elementiorganski, anorganski, hormoni...

1% - 2%specifina teina

1.003 - 1.005Ph vrijednost

7 - 7,33

Polihidramnion i oligoamnion (prevelika i premala koliina pl. vode)

Maksimalna koliina plodove vode u 37. - 38. tjednu je 1,5 L. Sve preko dvije litre se smatra poveanjem plodove vode. To poveanje moe biti akutno ili kronino. Kada se ustanovi poveanje plodove vode trae se razlozi koji su doveli do toga. Obino su razlog defekt jednjaka ili anencefalus, mikrocefalija i poveanje plodove vode postaje kronino. Ako polihidramnion nastane naglo onda pacijentice imaju dispneju, teko diu i plodova voda se mora evakuirati.

Oligoamnion se javlja u ranijoj trudnoi. Ako se javi u prvoj polovini trudnoe obino je povezan sa velikim malformacijama djeteta. To su obino djeca sa agenzijom ili opstrukcijom urinarnih puteva. Takva djeca se raaju malih teina sa hipoplastinim srcem i pluima jer uslijed male koliine plodove vode dolazi do pritiska gravidnog uterusa na plod koji esto moe biti deformiran, a mogu se javiti i amputacije ekstremiteta.

Postupak kod prijevremenog prsnua plodovih ovoja

Ako je trudnoa od 38 ili 39 tjedana, ako majka nije dijabetiarka i ako se ne oekuje nezrelo dijete, postupak je blaga stimulacija sintocinonom, a pacijenticu ne treba dirati prvih 6 sati.

Ako je do prsnua plodovih ovoja dolo prije termina, pacijentici se daju antibiotici. U tom stanju treba se napraviti pregled kada se oekuje porod. Ako je trudnoa mnogo prije termina treba dati tokolizu, uzimaju se brisevi i daje dexametazon.

Mekonijalna plodova voda ne znai nita ako je u pitanju karlina prezentacija. Ako prednjai glava, mekonijalna plodova voda govori o hipoksiji PLODA.

PREGLEDI TOKOM TRUDNOE

4d ultrazvuk

Znate li da su stari kinezi smatrali da je svatko od nas zapravo devet mjeseci stariji nego to misli? Danas ima sve vie dokaza da je to istina. Mnogi znanstveni rezultati govore da neroeno dijete, osobito u poslijednjem razdoblju intrauterinog ivota osjea, razumije i reagira na vanjske podraaje (zvuk, svjetlo, dodir).

Fetus se poinje spontano pokretati ve u sedmom tjednu trudnoe, no majka ga osjeti mnogo kasnije (15.-21. tj.). Vrste pokreta fetusa su mekoljenje, otri udarci te mali, ritmini udarci. Tijekom trudnoe mekoljenje se pojaava, ritmini udarci se nastavljaju konstantno od petog do devetog mjeseca, dok se otri udarci pojaavaju do sedmog mjeseca, a zatim se smanjuju. Tako se u kasnijoj trudnoi dijete moe smijeiti, mrtiti, sisati ruice ili trljati oi.

Jo se krajem 19. stoljea smatralo da novoroene dolazi na svijet potpuno gluho. Danas znamo da je srednje uho potpuno razvijeno ve sredinom trudnoe. Do pojave ultrazvuka znanost se u svrhu prouavanja ploda koristila uglavnom makroskopskim i mikroskopskim analizama pobaenih embrija i fetusa.

Mogunost izravnog praenja normalnih i poremenih aktivnosti jo neroenog djeteta dobili smo tek posljednjih eterdesetak godina, razvojem ultrazvuka. Prvi ultrazvuni aparati omoguavali su tek grubi prikaz morfologije fetusa. Detaljniji prikaz omoguila je siva slika. Razvojem prikaza u ivom vremenu (real time) omogueno je izravno praenje dinamike fetusa, njegove fizioloke funkcije, kao i otkrivanje patolokih zbivanja. Danas presudnu ulogu u pravodobnom pronalaenju poremeaja razvoja fetusa te njegove ugroenosti ima obojeni (color) doppler.

Kompjutorska obrada ultrazvune slike omoguava trodimenzionalni prikaz fetusa (3D), a zadnja rije tehnike je takav prikaz u ivom vremenu (4D). Ovim, za sada jo vrlo skupim aparatom, mogu je prikaz najsitnijih detalja ploda te se mogu otkriti i najmanje fetalne mofoloke anomalije. Prikazom lica imamo gotovo uvid u raspoloenje oekivane prinove. Vidi se kako plod trlja oi, sie ake ili stopala, mrti se ili smije, zijeva ili plazi jezik. Valja ipak napomenuti da ponekad, u odreenom trenutku trudnoe, mogunost prikaza pojedinih dijelova tijela ograniava koliina plodove vode, poloaj posteljice i ploda.

4D ultrazvuk mogue je primjenjivati bez opasnosti za zdravlje majke i djeteta tijekom cijele trudnoe. Ve u embrionalnoj fazi razvoja zauujui je prikaz detalja, a krajem trudnoe izgled lica u potpunosti odgovara onome u novoroeneta. Ovom metodom roditelji, u doslovnom smislu, mogu upoznati svoje dijete i prije roenja.

AC (Abdominal circumference)

AC oznaava promjer trbuha (Abdominal circumference) i slui za mjerenje veliine i teine fetusa, a ne toliko njegove starosti. Mjeri se preko najireg dijela trbuha, preko jetre. Pokazuje ne samo razvoj organa poput jetre, ve i to, raste li fetus proporcionalno.Naime, ukoliko je AC premali, a ostala mjerenja pokazuju normalne vrijednosti, rije je o asimetrinom rastu. Ukoliko se ovaj problem otkrije na vrijeme, moe se spasiti ivot inae normalnom fetusu.

FL (femur lenght)

FL (femur lenght) duljina je najdue kosti u tijelu i pokazatelj je postoje li ikakve abnormalnosti, odnosno zastoji u rastu (patuljasti rast). Svrha mu je ista kao i mjerenju BPD. Najbolje je mjeriti nakon 14. tjedna.

Bipartijalni promjer BPD (BIP)Bipartijalni promjer

je promjer dviju strana glave. Najbolje je mjeriti nakon 12. tjedna .Svrha tog mjerenja identina je svrsi mjerenja femura. U kasnoj trudnoi ovo mjerenje nije vjerodostojno, jer kako fetusi rastu, tako se razlikuju veliine njihovih glava. Kako se razvija mozak, raste i promjer glave fetusa. No, kod nekih se beba razvija vie ovalni oblik glave, stoga BPD moe varirati. Da bi se u takvim sluajevima dolo do preciznijih rezultata, BPD se koristi uz APD, odnosno HC.

HC je mjerenje slino BPD-u, no preciznije, jer ne ovisi o obliku glave (plosnatija glava dat e manji BPD). Radi takvih sluajeva koristi se ponekad (mjerenje je komplicirano) HC, da bi se dobili precizniji rezultati. HC je rezultat dobiven kombinacijom BPD-a i APD-a(anterior/posterior diameter). APD mjeri glavu od prednje ka stranjoj strani glave. Formula za dobivanje HC je:(APD + BPD)/2 X 3.14 = head circumference

NEDONOE---Komplikacije - Sindrom respiratornog distresa

Sindrom respiratornog distresa (Bolest hijalinih membrana, hiposurfaktoza)

To je problem disanja zbog nezrelosti plua. Pluima nedostaje tekua tvar koja se zove surfaktant. Surfaktant daje normalnim, potpuno razvijenim pluima elastinost potrebnu za disanje. U 1960-im to se stanje zvalo bolest hijalinih membrana, a od nje je mnogo nedonoadi umrlo. Stanje se obino moe sprijeiti ili ublaiti. Iako je za najmanju nedonoad bolest jo uvijek vrlo rizina, danas je postotak preivljavanja i ishod odlian. Kada pone prijevremeni porod, nekad je korisno odrediti hoe li djetetova plua biti zrela ako se ono odmah rodi. Openito, veina djece ispod 36 tjedana gestacijske dobi imat e nezrela plua, ali ima iznimaka. Neka djecaimaju iznenaujue nezrela plua, a druga udesno zrela za svoju gestacijsku dob. Nekad je mogue iz amnijske tekuine odrediti stupanj zrelosti plua. Laboratorijski rezultati koji glase visok LS kvocijent ili pozitivan PG dobre su vijesti i obino znae da su fetalna plua zrela. Ponekad se majci u koje je poeo prijevremeni porod daju lijekovi poput betametazona ili deksametazona koji potiu sazrijevanje fetalnih plua. Katkad se samo s jednim do dva dana takve terapije moe znaajno poboljati zrelost plua novoroeneta.

Dijagnoza sindroma respiratornog distresa postaje oita obino u prvim minutama ili satima nakon poroda. Zasniva se na klinikim znakovima oteanog disanja i abnormalnostima rendgenograma plua. Nedonoad sa sindromom respiratornog distresa treba razne vidove potpore disanja. Obino je potreban dodatni kisik. Zrak koji udiemo sadri 21% kisika. Nedonoad sa sindromom respiratornog distresa treba razliite postotke dodatnog kisika pa i 100% kisik. Mnoga djeca s ovim sindromom trebaju i dodatne udahe. Ventilator (respirator) je stroj koji daje paljivo kontrolirane udahe u rasponu od nekoliko dodatnih udaha u minuti do potpunog preuzimanja cjelokupnog disanja. Nekoj djeci koristi disajna pomo nazvana CPAP (engl. continuous positive airway pressure= trajni pozitivni tlak na dine puteve). Preko plastinih cjevica stavljenih u nosnice unosi se zrak i kisik u dine putove, ime se odravaju napuhnute alveole (siune zrane vreice) u pluima. Kako je sindrom respiratornog distresa izazvan nedostatkom surfaktanta, djeci s tekim oblicima bolesti daje se surfaktant izravno u plua. Ostali lijekovi koji se daju djeci sa sindromom respiratornog distresa su diuretici (lijekovi koji poveavaju izbacivanje mokrae i oslobaaju tijelo vika tekuine), deksametazon (lijek slian kortizonu koji smanjuje upalu u pluima), bronhodilatatori (lijekovi koji ire male dine puteve) i teofilin ili kofein (lijekovi koji skrauju pauze u disanju).

Djeca koja dobivaju respiratornu pomo (ventilator, CPAP) ili dodatni kisik pomno se nadziru kako bi dobili odgovarajuu koliinu kisika. To se radi pomou aparata koji se zove oksimetar ili monitor saturacije (zasienosti) kisikom i koji stalno pokazuju koliinu kisika u krvi djeteta. esto se odreuju kisik i ugljini dioksid u arterijskoj krvi kao i pH. Ova mjerenja slue procjeni kvalitete disanja djeteta i voenju potebnih promjena respiratorne terapije

Znakovi koji upozoravaju na prerani poroaj

Tko raa nedonoad?

Zbog razloga koji su ostali nejasni, svake godine se prije vremena, to znai prije navrenog 37. tjedna razvoja, rodi 13% crne i 6% bijele djece. Djeca roena prije 23. tjedna rijetko preive, ak i uz najbolju njegu u najbolje opremljenim jedinicama za intenzivno lijeenje novoroenadi. Uz pomo intenzivnog lijeenja danas moe preivjeti vie od dvije treine djece roene s 24 do 25 tjedana. Rizik komplikacija je manji u djece ije se roenje moe odgoditi barem za nekoliko dana nakon to je porod zapoeo. Majci se mogu dati lijekovi koji e pomoi sazrijevanju fetalnih plua i smanjiti rizik krvarenja u mozgu nedonoeta. Ipak, da bi ti lijekovi bili djelotvorni, treba proi nekoliko dana. Veina nedonoadi ne samo da preivi nego se i normalno razvija, kao to je to bio sluaj i s Julienim djetetom. Izgledi ove djece znaajno su poboljani razvojem intenzivnog lijeenja novoroenadi.

Znakovi koji upozoravaju na prerani poroaj

Priblino tri od etiri sluaja preranog poroda nastupaju u ena koje su ve znale da imaju visok rizik takvog ishoda trudnoe. To su mahom ene koje su ve ranije raale nedonoad ili koje oekuju dvojke ili trojke. Ponekad lijenik otkrije prijevremeni porod pri rutinskom pregledu trudnice; to se dogaa u oko 10% trudnih ena. Za lijenika i trudnicu prijevremeni porod moe biti potpuno neoekivan dogaaj. Meutim, kod veine ena se javljaju znakovi koji upozoravaju na prijevremeni porod. Jedan od njih je otjecanje plodove vode.

Ostali znakovi su:

Bezbolne kontrakcije maternice -"stezanje" maternice. ene to nekad zabunom pripisuju nadutosti, opstipaciji ili micanju djeteta. npr. ritanju

Bol u trbuhu, zdjelici ili leima

Grevi slini onim pri menstruaciji

Vaginalno krvarenje ili vaginalni iscjedak ruiasto obojen

Pritisak u zdjelici

Uestalije mokrenje

Proljev

Ako imate neke od ovih znakova upozorenja, odmah se javite lijeniku. ali nemojte automatski zakljuiti da zapoinje prijevremeni porod. Zato nemojte paniariti. ak i ako je prijevremeni porod zapoeo, to ne znai da ete i roditi prije vremena. Ovisno o okolnostima Vae trudnoe i zdravlju vaeg fetusa, lijenik moe poduzeti mjere da zaustavi porod. Vie od polovice ena u kojih je zapoeo prijevremeni porod rode svoju djecu na vrijeme

Ako je dijete roeno prije vremena, a vi i partner slite drugim ljudima koji su se suoili sa slinim kustvom, vjerojatno ete oboje biti zaudeni i moda valo okirani kad prvi put bolje pogledate svoje dijete jedinici za intenzivno lijeenje. Roditelji su obino zaudeni dimenzijama te siune osobe i zaprepateni nizom cjevica, katetera i elektrinih vodova privrenih na njegovo tijelo. Nedonoad moe biti tako mala da muki vjenani prsten moe sluiti kao rukvica. U usporedbi s donoadi, nedonoad ima manje tjelesne masti koja uva toplinu. Zato ih setavlja pod grija ili u inkubator gdje mogu odravati normalnu tjelesnu temperaturu i bez vlastitih zaliha masti. Tamo mogu biti gola i nepokrivena, pa zdravstveno osoblje moe dobro promatrati njihovo disanje i opi izgled.

Na nedonoe su esto privrene razne cjevice i ice. Koliko god na prvi gled djeluju zastraujue, one su korisne jer osoblju daju stalne obavijesti o zdravstvenom stanju djteta. Uskoro ete se naviknuti na izgled jedinice za intenzivno lijeenje i na veliinu vaeg djeteta. Nekad ak roditelji vide svoje nedonoe kao dijete normalne veliine, a donoe kao veliko dijete. Vae nedonoe moe biti pokriveno s vie finih dlaica (lanugo) nego to se to via kod donoenog djeteta. Koa nedonoeta je naborana jer ono nema potkone masti koja ini jedrom kou donoenog djeteta. Koa djeteta izgleda tanka i njena, posebno ako je ono roeno prije 28 tjedana trudnoe. Obino koa poinje izgledati kao normalna koa novoroeneta nekoliko dana nakon roenja. Koa i hrskavica koja oblikuju vanjsko uho djeteta bit e takoer jako mekana i savitljiva.

U jedinici za intenzivno lijeenje radi specijalizirano osoblje koje promatra dijete, odgovara na njegove potrebe i nadzire svu opremu. Tipian tim u klinici intenzivnog lijeenja novoroenadi sastoji se od:Medicinska sestra posebno izobraena za zbrinjavanje nedonoadi i visokorizine novoroenadi.

Neonatolog - pedijatar specijaliziran za dijagnostiku i lijeenje bolesti novoroeneta.

Pedijatrijski kirurg- kirurg specijaliziran za dijagnostiku i lijeenje onih bolesti novoroeneta koje zahtijevaju kirurki zahvat.

Pedijatar - lijenik specijaliziran za lijeenje djece.

Lijenik-specijalizant iz pedijatrije - lijenik koji specijalizira pedijatriju.

Respiratorni terapeut - osoblje obueno za procjenu respiratornih problema novoroeneta i vodenje mehanike ventilacije.

U jedinici intenzivnog lijeenja novoroenadi mogu biti prisutni ili su dostupni i drugi strunjaci kao npr. specijalist za prehranu i radioloki tehniar. U mnogim bolnicama tu su i socijalni radnici koji pomau obitelji da se prilagodi problemima zbrinjavanja nedonoadi.

POROD

Uza sve tekoe koje donosi, porod moe biti nezaboravan doivljaj i ugodan poetak novog ivotaKako u znati kad je poeo porod? Koliko traje? Jesu li trudovi bolni i koje su mogunosti ublaavanja bolova? Mogu li odmah na carski rez? Je li epiduralna analgezija tetna? To su neka od najeih pitanja koje trudnice postavljaju na teajevima u sklopu bolnikih ustanova. Naizgled banalna pitanja za lijenika, ali vana za buduu rodilju i majku. Pravilna edukacija i psiholoka priprema otklonit e veinu nepoznanica i omoguiti rodilji da na porod doe maksimalno pripremljena i educirana. Nepoznavanje osnovnih pojmova o raanju, te nerijetko pogrene informacije iz susjedstva, stvaraju negativan stav prema porodu, rodiljama unose strah, a esto i paniku. To ne samo da oteava posao lijeniku i medicinskom osoblju, nego se jedan tako prirodan in u ivotu ene umjesto zadovoljstva pretvara u traumu.Iako je istina da je porod bioloka i mehanika trauma za enu, psiholoki aspekt ipak je vaniji. Donoenje novog ivota na svijet samo je poetak potpuno novog naina ivota, roditeljstva, brige, obveza i ljubavi prema vlastitome djetetu. Stoga je taj in iznimno vaan te ga je, uza sve tekoe koje donosi, ipak mogue doivjeti kao nezaboravan i ugodan poetak neeg novog u vaem ivotu. Za tako neto nuno je da budete maksimalno psiholoki pripremljeni i dobro educirani o svemu to vas oekuje. Poetak - tijek - postporoajno razdoblje Poetak - Porod prije navrenih 37 tjedana trudnoe nazivamo prijevremenim. Nakon navrenih 37 tjedana trudnoe porod je u terminu ili na vrijeme. esto postoji strah ako ne pone ba u 40. tjednu trudnoe, to je neopravdano. Poetak poroda oznaavaju trudovi ili prsnue vodenjaka. Nije neuobiajeno da trudnica dolazi nekoliko puta u bolnicu zbog bolova, uvjerena da je poeo porod. Najee je rije o takozvanim pripremnim trudovima koji su kratki i neregularni. Pravi trudovi traju najmanje jednu minutu i javljaju se u pravilnim vremenskim razmacima, u poetku svakih 15 minuta, a zatim u sve kraim razmacima. Stoga se uvijek savjetuje trudnici da prieka nekoliko sati, pratei trajanje i regularnost trudova, i tek se onda odlui za odlazak u rodilite. Vodenjak moe prsnuti samostalno ili za vrijeme trudova. Svaka sumnja na prsnue vodenjaka znak je da odmah krenete u bolnicu. Uz to, bilo kakvo krvarenje razlog je da se odmah obratite ginekologu.Priprema - Trajanje normalna poroda razlikuje se ovisno o tome je li rije o prvorotkinji ili vierotkinji. Prvorotkinje raaju u vremenskom razmaku 12 do 18 sati, a vierotkinje znatno bre. Stoga, nakon pojave prvih trudova, ne treba panino trati u bolnicu. Ako ste sigurni da je porod poeo, bez panike se istuirajte, pripremite osobne stvari koje su vam potrebne za boravak u bolnici (toaletni pribor, grudnjake za dojenje, predloke za dojenje, spavaice i drugo prema preporuci vaeg lijenika). Nikako ne zaboravite svu medicinsku dokumentaciju o vaoj trudnoi, osobito nalaz krvne grupe.Dolazak u raaonicu - Dolaskom u raaonicu pregledat e vas deurni ginekolog koji odluuje o daljnjem postupku i nainu voenja poroda. Osim brijanja spolovila, rodilje esto bivaju iznenaene dobivanjem klizme, to je rutinski postupak. U naim raaonicama rodilje cijelo vrijeme poroda provedu u leeem poloaju, to nije sluaj u drugim zemljama. Porod - Za vrijeme poroda iznimno je vano stalno praenje stanja majke i djeteta. Rodiljama se redovito mjeri krvni tlak, puls i provodi nadoknada tekuine. Nerijetko rodilje povraaju, najee za prvog porodnog doba, to je najee neeljeni uinak analgetika koji se koriste za smanjenje boli. Vano je istaknuti i da mokrani mjehur za poroda ne smije biti pun jer sprjeava trudove. Stanje djeteta prati se kardiotokografom koji biljei otkucaje srca te uestalost i intenzitet trudova. Kardiotokograf je najee pripojen tankom spiralnom elektrodom na oglavak djeteta. Sam porod dijeli se u etiri porodna doba:Prvo porodno doba oznaava stadij otvaranja grlia maternice i samog ua. Poinje ili prvim trudovima koji dovode do nestajanja cerviksa i otvaranja ua ili prsnuem vodenjaka. Trudovi su u poetku slabog intenziteta i trajanja, da bi se pred kraj prvoga porodnog doba javljali tri puta u 10 minuta. Kod prvorotkinja traje od osam do deset sati, a zavrava kad se ue maternice od poetna dva centimetra otvori potpuno (10 cm). Za to vrijeme rodilja dobije oko 150 trudova. U vierotkinja traje pet do sedam sati. Ako je prsnuo vodenjak bez pojave trudova, nemate razloga za brigu. Stav je ekati trudove sljedeih 12 sati, za koje ima vrijeme 90 posto rodilja dobije pod uvjetom da nema znakova infekcije. Prvo porodno doba je i najtee za rodilje, pogotovo prvorotkinje, jer dugo traje, a bolovi su sve jai i ei. Rutinska primjena razliitih analgetika u svake rodilje ublait e bolove do podnoljive granice. Epiduralna analgezija jedini je nain potpuna kupiranja boli. Prisustvo supruga mnogo znai veini rodilja, naroito u ovom dobu, kad je psiholoka potpora najvanija. Drugo porodno doba je doba istiskivanja djeteta. Poinje kad je ue potpuno otvoreno (10 cm), a vodenjak prsnuo. Trudovi su izrazito esti i jaki. Kod prvorotkinja traje sat do dva, a u tom vremenu rodilja dobije oko 50 trudova. Trudovi se javljaju svake dvije minute i traju oko stotinjak sekundi. U vierotkinja traje do 30 minuta, nerijetko i krae. U tom dobu dolazi do sputanja vodee esti (najee glavica) kretnjama rotacije kroz poroajni kanal. Pred kraj rodilja dobije neizdriv nagon za tiskanjem, kao da e imati stolicu. To znai da se glavica nalazi na dnu zdjelice te da e uskoro nastupiti porod. Za to vrijeme treba pozorno pratiti upute lijenika i babice. Rodilja se postavi u poloaj za raanje. Za najjaeg intenziteta truda potrebno je svom snagom tiskati dijete prema uputama lijenika. Kad glavica djeteta izboi meicu, uini se epiziotomija, koju rodilje uglavnom ne osjete. Prvo se poraa glavica, potom prednje, pa stranje rame, trup i noice. Nakon samog poroda djeteta zavrava drugo porodno doba. Babica podvee pupkovinu i preree je, nakon ega prvi put vidite svoje dijete. Novoroene je esto prekriveno verniksom (bijeli sirasti premaz), ponekad krvavo, to vas ne treba iznenaditi. Ako dijete ne zaplae odmah nakon roenja, nemojte oajavati. Novoroenetu je esto potrebno nekoliko minuta oporavka i prilagodbe na potpuno nove uvjete ivota. I vi i vae dijete dobit ete narukvicu s matinim brojem. Uvijek dobro pogledajte spol djeteta i usporedite brojeve na narukvicama.Tree porodno doba poinje roenjem djeteta, a zavrava roenjem posteljice. U fiziolokim uvjetima traje 30 do 60 minuta, a aktivnim voenjem puno krae. Svaka rodilja odmah nakon roenja djeteta dobije intravenski injekciju uterotonika koji e potaknuti jo nekoliko tru-dova koji e u kratko vrijeme poroditi posteljicu, to je bezbolno. Svaku posteljicu lijenik koji vas je porodio detaljno pregleda, kako bi se izbjeglo zaostajanje posteljinog tkiva u materitu. Nakon poroda posteljice potrebno je saiti epiziotomiju. Epiziotomija je opstetrika operacija kojom se karama ree meica u sredinjoj ili postraninoj liniji. Izvodi se u interesu majke (profilaksa razdora mekog poroajnog kanala) i djeteta (ubrzava drugo poroajno doba). est strah od ivanja meice neopravdan je, jer se ivanje provodi u lokalnoj analgeziji koja potpuno kupira bol.etvrto porodno doba oznaava stadij ranog oporavka, a traje oko dva sata. Za to vrijeme bit ete zadrani u raaonici i praeni. Neke od komplikacija kao to su krvarenje ili eklamptiki napadi najee se dogaaju upravo u tom dobu. Stoga je u vaem interesu da budete pod neposrednim struno-medicinskim nadzorom iz profilaktikih razloga. Carski rez - 10 do 15 posto poroda, ovisno o vrsti bolnike ustanove, dovri se carskim rezom. Carski rez je operativni nain dovrenja poroda, a provodi se samo u interesu majke ili djeteta ako postoji vrsta medicinska indikacija. Relativno velik broj rodilja od lijenika trai operativno dovravanje poroda, pa je vano istaknuti da je carski rez operativni zahvat koji moe imati kirurke i anestezioloke komplikacije. Isto tako, pobol ili komplikacije nakon carskog reza deset puta su ee nego nakon normalna vaginalnog poroda. Iako su dananjim napretkom medicinske struke komplikacije svedene na najmanju moguu mjeru, svaka rodilja mora znati da je lijenik nee izlagati poveanim rizicima carskog reza ako ne postoji stvarna i vrsta indikacija za operativno dovrenje poroda.Mogue komplikacije tijekom poroda - Porod u stavu zatkom, veliko dijete, suena zdjelica, intraamnijske infekcije, krvarenja u treem porodnom dobu, samo su neke od komplikacija koje se javljaju za poroda. Vano je istaknuti da se do 90 posto poroda dovri bez ikakvih komplikacija vaginalnim putem. Doe li do komplikacija, imajte puno povjerenje u vaega ginekologa opstetriara koji e ih rijeiti na najbolji mogui nain za vas i vae dijete.Nakon poroda - Dva sata nakon poroda bit ete premjeteni u bolesniku sobu na odjelu za babinjae, gdje ete biti zadrani dva, tri dana, ovisno o vaem stanju i stanju djeteta.

Izgled novoroenetaGlavicaZbog tzv. poroajne otekline djetetova je glavica prva 24 sata izduljena. Kosti su joj meke i nisu meusobno srasle, kako bi se to bolje prilagodile izlasku kroz poroajni kanal. Ako je ijete roeno na zadak, glavica mu je izboena na zatiljku, a moe se vidjeti poroajna oteklina na guzi. Dijete roeno carskim rezom, bez prethodnih trudova, ima oblu glavicu. Kefalhematom, tj. vea oteklina na glavi, nije opasna, no ostaje oko mjesec dana.

Fontanele

To su mali otvori, odnosno mekani dijelovi izmeu kostriju koji omoguuju rast lubanje i mozga. Prekriveni su koom i vrstim modanim opnama. Velika fontanela nalazi se na vrhu glavice, ima oblik romba i otvorena je do 18. mjeseca ivota. Vana je za praenje razvoja mozga, te lijenik pri svakom pregledu mjeriti njenu napetost i veliinu.

Lice Prvih je dana djetetovo lice esto asimetrino zbog njegova poloaja u maternici, no to se brzo ispravi. Koa moe u poetku biti plavkasta, zbog sitnih tokastih krvarenja nastalih u porodu.Milije, bijele sitne tokice, su lijezde lojnice koje same nestaju. Ima ih svaka druga beba. Nemojte ih stiskati.

KosaVaoj bebi kosa naraste jo u maternici. Na nekim ultrazvunim slikama u kasnoj trudnoi moe se ak vidjeti kako kosa leluja oko bebine glave. Na vaoj bebi prije rodenja naraste i dlaka po tijelu, koju zovemo lanugo i koja se katkad moe vitljeti i na novoroenoj bebi. Nakon roenja beba pone gubiti tu prvu kosu, pa zato esto nastaje malo elavo mjesto na zatiljku bebine glnve. Oko estog rnjeseca poet e ratsti nova, gusta kosa, koja je potpuno drugaije boje i grae od one prve.

Oi Sva novoroenad ima sivoplave oi, a njihova e prava boja biti vidljiva tek za par mjeseci. Eventualne crvene mrlje na bjeloonicama bezopasna su posljedica poroaja i brzo nestaju. Oi vae bebe najbolje se fokusiraju na predrnete i objekte udaIjene od nje oko 20-30 cm. Ta se udaljenost povezuje s tim koliko je daleko beba mogla usmjeriti pogledl dok je jo bila u maternici, kao i s prirodnom udaljenou majina lica dok bebu dri u naruju.

Ui, sluhIzvana, uha vae novorodene bebe gotovo su jednako dobro razvijena kao i kod odraslih. Unutranji dijelovi jo su uvijek nezreli, to znai da beba vjerojatno ne uje vrlo njene i tihe zvukove. Beba bolje uje visoke tonove od niskih, a najbolje reagira na ljudski glas - posebno majin, koji prepoznaje od vremena kada je jo bila u maternici.Unutranje uho sadri i organ za ravnoteu, koji e biti naroito vaan i u punoj upotrebi kada se beba pone preokretati u maternici i zatim ponovno kad pone uiti sjediti i puzati, te kretati se u prostoru na razliite naine.

ZubiBebe se raaju s desnima u kojima su zameci svih mlijenih zubia, ali samo jedna od oko 2000 beba ima zubi im se rodi. Prvi zubii, obino donji sjekutii ("jedinice"), pojavljuju se oko estog mjeseca. Svako pojavljivanje zubia unutar etvrtog i 14. mjeseca starosti potpuno je normalno. Hoe li zubii izbiti ranije ili kasnije ini se da je obiteljska karakteristika i nije znak je li dijete napredno ili kasni li u razvoju. U dobi od jedne godine veina beba ima i barem jedan zubi.

RukeBeba se rodi sa stisnutim ruicama koje se opuste i isprue u prvih nekoliko mjeseci ivota. Ako stavite prst na dlan vae bebe, ona e ga vrsto stisnuti; to je refleksna radnja, koja nestaje oko drugog mjeseca. U poetku, ruice vae bebe mogu biti plavkaste i hladne, to je normalno i posljedica je jo nerazvijene cirkulacije. Oko treeg mjeseca beba e otkriti svoje ruke, postat e ih svjesna i poet e se njima igrati. Noktii su u poetku maleni, ali rastu vrlo brzo pa ih treba paljivo rezati posebnim karicama za bebe i to najbolje dok beba spava.

NogeKad se beba rodi, noge su joj skvrene u tipinom, tzv. fetalnom poloaju (onako kako su bile prekriene dok je beba bila u maternici). Ako je polegnete na trbuh, vjerojatno e se pojavitl refleks puzanja, jer e noge skvriti i podviti pod trbui i radit e pokrete sline puzanju. Taj se refleks gubi tijekom prvih triju mjeseci kako se bebine noge ispravljaju i pruaju i dok beba ne pone uivati u slobodnom mlataranju noicama. Oko estog mjeseca beba e se poeti sluiti nogama namjerno, tj. pomicat e predmete dok lei na leima..Splovilo Spolovila novoroenih beba obaju spolova mogu u prvim danima nakon roenja izgledati kao da su nateena, a i bebe obaju spolova mogu imati "prsa", tj. malo nateeno podruje oko bradavica. Novoroene djevojice mogu imati ak i blago krvarenje (poput menstruacije). Sve te pojave posljedica su djelovanja hormona koji su s majke, putem posteljice, prenijete bebi prije nego to se rodila, normalne su i ubrzo nestaju.

NAVIKE NOVOROENADIRije navika vjerojatno je pogrena kada se odnosi na novoroene bebe koje ele jesti i spavati uvijek onda kada su gladne i pospane. No, oko estog mjeseca beba e imati mnogo stabilniji raspored i vi ete puno bolje moi predvidjeti u koje vrijeme i kada bebi neto treba, te kako se osjea.

HranjenjeZbog veoma malog eluca, novoroena beba moe odjednom pojesti samo oko 25-75 ml mlijeka, pa e vam se moda initi da je svaki as morate hraniti jer je gladna, posebno ako je dojite, jer se majino mlijeko jo bre probavi od umjetnog mlijeka. Razmak izmeu hranjenja mijenjat e se kako beba raste; u dobi od mjesec dana, beba moe pojesti u jednom obroku oko 75-150 ml, a jednogodinja beba oko 200-300 ml mlijeka ili druge hrane. U razdoblju od etvrtog do estog mjeseca poinje nova faza u hranjenju, kada bebe treba poeti privikavati na druge vrste hrane.

SpavanjeNovoroene bebe su pospanci i provode u prosjeku oko 16 sati dnevno spavajui (ne u jednom spavanju, ve rascjepkano). Ne spavaju uvijek vrsto, ve vie drijemaju oko dvadesetak minuta, a kada se probude, obino neto zahtijevaju i to najee hranjenje. U dobi od oko tri mjeseca jedna od triju beba spava barem est sati tijekom noi bez budenja, a sa est mjeseci tri od etiri bebe spavaju nou bez budenja barem est sati. U toj dobi koliina spavanja tijekom dana smanji se na oko 14 sati ukupno, i to kroz mirnije i due spavanje nou i dva do tri kraa spavanja preko dana

.APGAR ocjene

To je ocjena kojom se na ljestvici od 1- 10 ocjenjuje svako novoroene prve i pete minute nakon roenja Na ocjenu utjee 5 faktora: broj otkucaja srca u minuti, disanje, miini tonus, refleksi na podraaj i boja koe. Najvea pojedinana ocjena je 1 ili 2, a najmanja 0. Najea je ocjena 10/10, to znai da je beba i 1. i 5. minute ocijenjena s 10, no 8 i 9 takoer su dobre ocjene. Ocjenu 4, 5, 6, 7, imaju novoroenad s manjkom kisika pri porodu, a 0, 1, 2 i 3 ima ozbiljno ugroena novoroenad. U tim je sluajevima i pH vrijednost djetetove krvi sniena, pa je potrebno hitno oivljavanje i lijeenje. Broj sranih otkucaja;ako ih je vie od 100 u minuti, zbrajaju se 2 boda. Disanje;ako dijete nakon roenja snano zaplae, pribrajaju se 2 boda.Miini tonus;ako snano mae rukama i nogama, dodaju se 2 boda.Kaljanje i kihanje; refleksi su odlini ako dijete uz pla kalje i kie, te se zbrajaju se 2 boda. Boja koe;jednolino ruiasta boja koe ocjenjuje se sa 2 boda

Nakon poroda

Iscjedak:Po porodu iscjedak (lochia) je krvav i jaine osrednje menstruacije, bez mirisa i ugruaka. Moe se dogoditi i da ima komadia zaostalog tkiva, ovoja. nakon nekoliko dana boja mu se mijenja u tamnosmeu, koliina smanjuje, pa u ukastu, da bi za 2- 3 tjedna postao proziran, ili potpuno nestao. U to vrijeme lochia ima karakteristian kiselkast miris. Ako ne prestane za 2- 3 tjedna, otiite lijeniku. Mokrenje i stolica:Potreba za mokrenjem je vrlo rijetka, jer se ene u porodu "isue". 12 sati po porodu se morate pomokriti. Pijte dosta tekuine, no jesti nemojte jo barem 2- 3 sata.to se tie stolice, veina mama to obavlja s dosta potekoa. Crijeva su jo lijena, pritisak glavicom na debelo crijevo umrtvio je itavo podrujei esto se osjea jo nekoliko sati nakon poroda. Prva se stolica ima obino 2- 3 dana poslije poroda, a ako izostane, daju se tablete koje izazivaju pojaan rad crijeva. Majka ne moe biti otputena iz rodilita dok ne dobije stolicu.

Prva menstruacija:Obino se javi po prestanku dojenja. Nekada i 2- 3 mjeseca poslije poroda, bez obzira na dojenje. Obilna je i nije bolna. Namojte, meutim, raunati da ste potpuno sigurni od trudnoe, jer se ovulacija pojavljuje prije prve menstruacije, tj., nikada ne moete znati kada e nastupiti prvi plodni dani. Spolni odnos:Zbog naglog prestanka djelovanja hormona, sluznica rodnice postaje tanka, ne proizvodi se dovoljno sekreta, te je suha. Prvih 3- 8 tjedana nakon poroda vaginalno izluivanje sadri krv i sekret, uglavnom iz maternice i djelomino iz rodnice, a zove se lochia. Za to vrijeme nisu preporuljivi spolni odnosi, jer je povean rizik od infekcija. No, treba uzeti u obzir vrijeme potrebno za zaljeenje urezane meice.

Pripremite se da prvi spolni odnos moe biti neugodan zbog promjena u rodnici koji sada slie onima u menopauzi. Dok god majka doji, spolni su hormoni inhibirani, te takvo stanje moe potrajati i nekoliko mjeseci.

MaternicaPo izlasku djeteta, maternica se sputa do visine pupka, pri odljutenju posteljica je neto malo vie (oko jedan do dva prsta), a nakon njenog izlaska oko pupka ili nie. Kako se maternini mii stalno stee i razina hormona naglo pada, smanjuje se i miina masa. Maternica je svakim danom sve manja. Obino se jo 10 do 14 dana moe pipati iznad stidne kosti. Nakon toga se vraa u malu zdjelicu te veliinu moemo ocijeniti samo uobiajenim ginekolokim pregledom. Maternici je potrebno est do osam tjedana da dode na istu veliinu kao prije trudnoe, iako iza svakog poroda najee ostaje malo vea. Pipanje maternice nije bolno, no ako je ipak bolno, najvjerojatnije je prisutna upala pa se obratite lijeniku.

MeicaElastine medice se u porodu dovoljno rasteu te nije potrebna epiziotomija. Meuim, u veine ena se manje ili vie zaree te se skrati faza tiskanja i sprijee ozljede mekog tkiva. Kada popusti lokalna anestezija, pri pomicanju tijela i hodanju osjea se vea ili manja bol. Ako nema upale i meica je dobro saivena trebalo bi se samo osjeati to mjesto kod hodanja. Posebno pazite na istou meice, da ne dode do upale. Mijenjajte ee zamazane uloke. Nemojte sjediti sve dok rana potpuno ne zaraste. etvrti ili peti dan poet e otpadati vanjski avovi sami, jer se ije takvim koncem kod kojeg se avovi ne vade. Posebno pazite kada otpadnu avovi jer je sada najopasnije razdoblje za otvaranje rane, koja jo nije dobro zarasla, a nema avova koji bi drali rubove zajedno. Stoga se kod sjedenja rubovi sami raziu.Meicu ne treba pricati nikakvim antibiotikim sprejevima. Potrebno je nekoliko puta dnevno oprati to podruje, a kada leite u krevetu, barem prva dva dana legnite na suprotnu stranu od one koja vam je rezana. Tako lohije nee direktno curiti po rani. Meica obino zaraste za dva tjedna. Crvenilo,bol i otok toga podruja su znak infekcije te se javite lijeniku radi daljnjeg postupka.

Odmor i kretanjeNakon tekog fizikog rada, kakav je porod, svakoj majci odgovara leanje, relaksacija i odmor. Obino vas hvata san. Slobodno spavajte - vi ste pod nadzorom i nita se ne moe dogoditi. im se osjetite sposobni, dignite se i malo proetajte pokraj kreveta. To ne mora biti duga etnja, dovoljno je uiniti nekofiko koraka koji su vani i u spreavanju tromboze i embolije. Za prvo ustajanje, ako morate ii do toafeta, zovite sestru. Nemojte ii sami, jer su este vrtaglavice, slabost u nogama, nesvjestice i slino.U sljedeim danima vrijeme provodite u krevetu. Vi se morate dobro odmoriti i pripremiti za napore koji vas ekaju kod kue, a to moete samo u bolnici, gdje drugi rade sve umjesto vas. No, ne zaboravite, trebate malo proetati kako biste se ponovo osjeafi sigurni.Kod kue ne smijete odmah "navaliti" na sve poslove. Bilo bi dobro zamoliti nekoga da vam doe jo prvih deset dana pomagati, jer inae neete imati vremena za odmor. Naime, o ovom mirovanju ovisi zacjeljivanje medice, smanjenje maternice i sl. Nije narod badava izmislio babinje i uveo posebne obiaje koji omoguuju majci odmor to ona zbog zdravlja mora prihvatiti. Ponaajte se prema vlastitim osjeajima.

Hrana i piePoslije poroda osjeat ete samo ed te je dobro sa sobom u rodilite ponijeti mlijeko i sok u tetrapaku. Tekuinu moete nadoknaditi i ajem. Nemojte uzimati gazirana pia koja e vas napuhavati. Ako niste primili narkozu, moete poeti jesti im osjetite potrebu, no neka to bude laka hrana. Sada morate razmiljati i o nainu prehrane i zbog dojenja. Hrana ne smije bit jako zainjena kisela, preslana, premasna. Najbolje je uzimati kuhanu hranu, a onda postepeno poeti jest i svjee voe i povre.

LJEKARSKI PREGLEDI, MEDICINSKA ISPITIVANJA I POSTUPCI

Ljekari opte prakse smatraju da dobar, rutinski pregled podrazumijeva niz pregleda, ispitivanja i postupaka. Ponekad ovi pregledi i ispitivanja mogu biti neprijatni, optereujui, a u nekim sluajevima ak i nepotrebni. Sledei predlozi mogu da pomognu u donoenju odluke da li se i kada podvri nekom od ispitivanja.Pre nego to pristanemo na bilo koji od dole pobrojanih pregleda ili ispitivanja treba svom lekaru postaviti sledea pitanja:1. Zato je predloeni pregled potreban?2. Koje su prednosti predloenog pregleda/ispitivanja u odnosu na druga?3. Kako se obavlja predloeni pregled/ispitivanje?4. ta se osea tokom i posle predloenog pregleda/ispitivanja?5. Koje su opasnosti takvog pregleda/ispitivanja?6. Da li su mogue negativne posledice predloenog pregleda/ispitivanja?7. ta se moe dogoditi ukoliko ne prihvatite predloeni pregled/ispitivanje?8. Koliko je lekar iskusan i vet u obavljanju ovog pregleda? Na primer, koliko ih godinje obavi? Iako nijedna lekarka ili lekar ne mogu da garantuju ishod nekog pregleda, ispitivanja ili zahvata, oni su duni da o pregledu prue sve vane i potrebne informacije. Ukoliko se pojavi sumnja ili potreba za irim informacijama treba zatraiti jo neije miljenje.

Pregled i osnovna ispitivanjaTokom fizikalnog pregleda trebalo bi da ljekarka ili ljekar tano objasne ta rade i zato to rade. To nam omoguava da bolje upoznamo i da nauimo neto o svom tijelu, a to je i prilika da postavimo pitanja kojima bismo otklonili bilo kakve nesigurnosti. Ukoliko su ljekarka ili ljekar nestrpljivi ili ure treba izabrati druge koji imaju vremena i strpljenja. Za vrijeme pregleda lake ete se opustiti uz ljekarku ili ljekara koji saoseaju, i ele da saradjuju.U okviru opteg pregleda treba oekivati sledee: pitanja o porodinoj i linoj istoriji bolesti, pregled glave i vrata (ukljuujui oi, nos i grlo), pregled koe i noktiju, pregled dojki uz uputstvo o samopregledu, pregled srca i plua stetoskopom, merenje krvnog pritiska i pulsa, pregled krvi, sedimentacije i celokupne krvne slike, odreivanje visine eera u krvi, test na gonoreju i sifilis, ispitivanje mokrae, merenje telesne teine, test po metodu Papanikolau, pregled trbuha, pregled male karlice i pregled rektalnog dela debelog creva.Pregled trbunih organaTrebalo bi da lekar ili lekarka trbuh pregledaju dodirom, kako bi utvrdili da li postoje bilo kakvi znaci promena na jetri ili slezini i da provere da li postoji osetljivost lea u predelu bubrega.

Ginekoloki pregledGinekoloki pregled ukljuuje pregled spoljanjih i unutranjih polnih reproduktivnih organa. Ljekarka ili ljekar pregled izvode pomou ruke (dodirom) i spekulumom (posebnim instrumentom za unutranji pregled). Ginekoloki pregled podrazumeva i pregled unutranjih polnih organa preko debelog creva. Ukoliko se radi o prvom ginekolokom pregledu ovu injenicu treba saoptiti lekaru. Bilo da se radi o prvom ili ponovljenom pregledu lekaru treba skrenuti panju na eventualne neprijatne momente u toku same procedure. Trebalo bi lekara zamoliti da pregled obavlja polako i objanjavajui ono to radi. Pre ginekolokog pregleda ne treba zaboraviti da se isprazni mokrana beika.Kod pregleda vulve ljekarka ili ljekar provjeravaju da li postoji crvenilo, otok, promjena boje ili povreda na spoljanjim polnim organima. Takoe je pri pregledu potrebno utvrditi veliinu klitorisa (draice), raspored stidnih dlaka i proveriti eventualno prisustvo stidnih vai. Pregleda se i spoljanje ue vagine (rodnice) kako bi se ustanovilo da li postoje znaci oboljenja. Posle spoljanjeg, pristupa se unutranjem pregledu. Prstom se pregledaju Bartolinijeve lezde kako bi se utvrdilo da li u njima postoje ciste ili se iz njih cedi neki sadraj, gnoj ili slino. Pitae vas da li vam nekontrolisano otie mokraa kada se zasmejete ili kaljete, to je znak ispadanja materice, rektocele ili cistocele.Tada lekar/ka stavlja spekulum u vaginu, ime omoguava da njeni zidovi budu odvojeni, a deo unutranjih polnih organa dostupan posmatranju. Spekulum je od metala ili plastike i veoma je vano da bude temperature tela pre pregleda ni hladan ni pregrejan. Zidovi vagine se pregledaju da bi se utvrdilo postojanje povreda, zapaljenja i ostalih moguih promena. Pri ovoj proceduri pregleda se i grli materice, koji je zahvaljujui upotrebi spekuluma postao vidljiv. Na grliu materice posmatraju se mogui znaci zapaljenja, povrede, promena boje, defekti sluznice ili izrasline. Sa grlia materice uzima se za pregled bris po metodu Papanikolau utvrivanje prisustva ili odsustva premalignih ili malignih elija i bris za mikrobioloki pregled odreivanje stepena istoe vagine.Kod nekih ena se pri uvoenju spekuluma javlja oseaj pritiska u predelu mokrane beike ili debelog creva. Da bi se ova neprijatnost odstranila ili ublaila potrebno je pokuati da se to vie opuste miii male karlice i trbuha. Ukoliko ovaj pokuaj ne uspe treba lekara/ku zamoliti da spekulum izvue i ponovo ga stavi, odnosno zameni nekim manjim.Posle pregleda spekulumom, ljekar/ka dva prsta jedne ruke u rukavici stavlja u vaginu, dok drugu ruku postavlja spolja, na predeo donjeg dela trbuha. Na ovaj nain, pritiskom spolja i iznutra, mogue je odrediti poloaj i veliinu, oblik i konzistenciju materice, jajnika i jajovoda. Ovim postupkom se takoe moe utvrditi postojanje osetljivosti ili bola.Palpacija (opipavanje) materice uobiajeno je bezbolna, ali ovakav pregled jajnika esto moe da bude neprijatan. Jajnike je esto teko napipati i laki bol koji se javlja pri pregledu je jedini pokazatelj da lekar/ka budu sigurni da su ih napipali.Pregled rukom je laki i prijatniji ukoliko ena uspe da potpuno opusti vratne, trbune i lene miie, da die polako i duboko i da potpuno izdahne vazduh.Kod rektovaginalnog preglada lekar/ka stavlja jedan prst u debelo crevo, a drugi u vaginu i na taj nain moe bolje da odredi stanje organa male karlice, kao to su jajnici, jajovodi i materine veze. Ovakav pregled isto tako omoguuje da se utvrde i mogue promene debelog crijeva. Nekim enama ovaj pregled je veoma neprijatan, dok ga druge sasvim dobro podnose.Neki ljekari/ke obavljaju ginekoloki pregled mnogo njenije i vjetije od drugih, a neke ene mogu tokom pregleda da se mnogo bolje opuste od drugih. Oputanje se moe vebati primenom Kegelovih vebi ili vebanjem stavljanja tampona ili spekuluma kod kue.

SamopregledPoslednjih godina su mnoge ene otkrile prednosti pregleda rodnice i grlia materice koji same mogu da izvedu. Redovnim samopregledima ena moe da naui to je za nju i njeno telo normalno. Vidjee kako izgledaju smetnje koje ima, zatim boju, veliinu i oblik svog grlia kao i promene izgleda sluzi koja istie iz grlia tokom menstrualnog ciklusa.Dok samu sebe pregleda, ena vidi delove svog tela koje je zanemarivala ili kojih se bojala. Ukoliko pregled obavlja spekulumom ena ima utisak da i sama uestvuje u tajni tehnologije medicinskog pregleda to joj omoguava da povrati kontrolu nad svojim tijelom. Mnoge ene su nainile korak dalje dijelei svoje iskustvo pri pregledima sa drugim enama u okviru grupa samopomoi.Tehnika samopregledaTehnika samopregleda je veoma jednostavna i zahteva samo nekoliko osnovnih stvari:- izvor svetlosti koji se moe usmeriti u eljenom pravcu, najbolje baterijska lampa,- spekulum,- lubrikant sredstvo koje omoguava klienje (najbolje gel), ili jednostavno toplu vodu,- ogledalo sa dugakom drkom,- sapun ili alkohol.Trebalo bi da ena zauzme oputen poloaj na odgovarajuoj podlozi, na podu ili kauu. Takoe se moe zauzeti i sjedei poloaj sa leima naslonjenim na jastuk. Poto je legla na lea savijenih kolena i iroko rairenih nogu, uzima spekulum koji je premazan gelom i zatvoren sa rukom navie i polako ga uvodi u rodnicu. Kada je spekulum postavljen, preko mehanizma ga otvara i gura spoljni deo nadole dok ne uje zvuk koji obavjetava da je spekulum ispravno fiksiran.Nekim enama stavljanje spekuluma i pronalaenje grlia materice predstavlja prilian napor, pa da bi pregled bio prijatan treba duboko disati i polako rukovati spekulumom uz pomo ogledala. Svetlo treba upraviti u ogledalo da bi se bolje videlo. Ako je spekulum dobro postavljen mogue je istovremeno videti nabore rodnice i grli materice, koji je ruiast, vlaan i loptast. Grli materice u trudnoi je boje mastila, a u menopauzi ili kod ena koje doje moe biti sasvim bled. U zavisnosti od vremena menstrualnog ciklusa u kojem se ena nalazi izluena sluz iz grlia moe biti bijela i kremasta, ili providna i rastegljiva. Uei ta je za nju normalno ena e lake moi da utvrdi promene koje ukazuju na ovulaciju, trudnou ili infekciju.Spekulum se moe iz rodnice ukloniti otvoren ili zatvoren, prema tome kako se ena odlui. Posle upotrebe, spekulum treba oprati sapunom ili alkoholom i skloniti do sledee upotrebe.