Svjetlost Geometrijska optika prouava zakone irenja i odbijanja svjetlostiProuavanjem fenomena poput difrakcije, polarizacije i aberacije svjetlosti bavi se FIZIKALNA ili VALNA OPTIKAU geometrijskoj optici svjetlost promatramo u pojednostavljenom smislu, kao ZRAKU Svjetlost je elektromagnetski valVidljiva svjetlost je elektromagnetski val valne duljine izmeu 400 nm i 750nm

Osnovni predmeti prouavanja geometrijske optike:Ravna zrcalaLom svjetlostiSferna zrcalaLee

Osnovni zakoni optikeU homogenom sredstvu zraka svjetlosti iri se po pravcuAko jedan snop zraka svjetlosti prolazi kroz drugi snop, jedan na drugog ne utjeu.

Ravno zrcalo i refleksija svjetlostiSvjetlost se moe odbijati SPEKULARNO, to znai ZRCALNO ili DIFUZNO, to jest RASPRENO. Na kakav se dakle nain zrake svjetlosti odbijaju od jezera na slici?

ZrcaloObjekt koji ima svojstva dobrog spekularnog odbijanja svjetlostiNajea vrsta zrcala je obino ravno zrcalo, ija je svrha formiranje jasnog odrazaZrcala su stakla sa reflektirajuim premazom (npr. srebro) sa stranje strane

Zakon odbijanja svjetlostiUPADNI KUT = KUT ODBIJANJA

Razlika spekularnog i difuznog odbijanjaNain odbijanja zrake svjetlosti ovisi o hrapavosti, tj. glatkoi povrine na koju svjetlost upada

Lom svjetlostiKada zraka svjetlosti prelazi iz jednog sredstva u drugo, dolazi do pojave LOMA ili REFRAKCIJE SVJETLOSTI.

Snellov zakonLom zrake na granici dva sredstva nastaje zbog razlike brzine irenja u tim sredstvimaZbog toga je zraka u mediju veeg indeksa loma vie priklonjena normali

Snellov zakon-formulaILI

Totalna refleksijaAko je kut upada zrake na granicu dvaju sredstava vei od tzv. GRANINOG KUTA, dolazi do reflektiranja upadne zrake u natrag u isto sredstvoTo je mogue samo ako svjetlost putuje iz sredstva veeg indeksa loma prema onom manjeg indeksa loma.

Kritini kut je kut pri kojem se svjetlost lomi tako da bi trebala putovati na granici dvaju sredstavaNo umjesto toga, zraka se reflektira natrag u sredstvoKRITINI KUT:

Sferna zrcalaZrcala sa zakrivljenom reflektirajuom povrinomPostoje dvije vrste:

Konkavna (udubljena) Konveksna (ispupena)

Pojmovi optike sfernih zrcalaARITE ili FOKUS sfernog zrcala, oznaka FSREDITE SFERNOG ZRCALA, to jest sredite SFERE, oznaka CNAJUDUBLJENIJA (konkavno zrcalo) to jest NAJISPUPENIJA (konveksno zrcalo) toka sfernog zrcala - TJEME, oznaka T

Konkavno zrcalo

Openita konstrukcija slike konkavnog zrcalazraka 1 je paralelna sa optikoj osi i odbija se kroz arite F.zraka 2 prolazi kroz arite F i odbija se paralelno sa optikoj osi.zraka 3 prolazi kroz sredite zakrivljenosti C i odbija se sama u sebe.zraka 4 ide do tjemena T i odbija se pod istim kutom pod kojim je upadna zraka pala na zrcalo

Posebni sluajevi (1)Ako nam se predmet nalazi na sreditu zakrivljenosti C; slika nam je realna, obrnuta i jednake veliine kao i predmet.

Posebni sluajevi (2)Ako nam se predmet nalazi izmeu sredita zakrivljenosti C i arita F; slika nam je realna, obrnuta i uveana.

Posebni sluajevi (3)Ako nam se predmet nalazi na aritu F; slike nema, odnosno ona je u beskonanosti.

Posebni sluajevi (4)Ako nam se predmet nalazi izmeu arita F i tjemena T; slika nam je virtualna, imaginarna, uspravna, uveana.

Openita konstrukcija slike konveksnog zrcalazraka 1 je paralelna sa optikoj osi i odbija se kao da dolazi iz arita F.zraka 2 usmjerena je prema aritu i odbija se paralelno sa optikoj osi.zraka 3 usmjerena je prema sreditu zakrivljenosti C i nakon to dolazi do zrcala odbija se u istom smjeru odakle je i dola dok njezin produetak ide prema sreditu zakrivljenosti C.

Jednadba sfernog zrcalaNo, budui da jemoemo pisati

Poveanje sfernog zrcalaOmjer veliine slike i predmeta:

Veza poveanja te udaljenosti slike i predmeta od tjemena T:

Usporedba konkavnog i konveksnog zrcalaKod konkavnoga zrcala slika je realna, obrnuta i umanjena, ako nam se predmet nalazi iza sredita zakrivljenosti C Kod konveksnog zrcala slika je virtualna, uspravna i umanjena.

LeeLea je optiki instrument koji proputa i lomi zrake svjetlosti.U ovom sluaju, kine kapi se ponaaju kao lee kad se kroz njih promatra most u pozadini.

Vrste leaRazlikujemo dvije osnovne vrste lea koje se razlikuju s obzirom na zakrivljenost svojih povrina:

KonvergentneDivergentne

Konvergentna leaZraka koja ide paralelno s optikom osi lomi se u konvergentnoj lei tako da prolazi drugim aritemZraka koja ide prvim aritem lomi se u konvergentnoj lei tako da ide paralelno s optikom osiZraka koja pada na sredinu lee prolazi leom bez lomljenja

Virtualna slika konvergentne leeIspred konvergentne lee nastaje VIRTUALNA slika ako se predmet nalazi izmeu arita i lee

Divergentne leeDivergentne lee mogu stvarati samo virtualne slike

Jednadba tanke leeZa zanemarivo tanku leu u zraku odnos udaljenosti predmeta od lee, lee od slike te fokusa je:

Napomena: za divergentne lee uzimamo da je fokus NEGATIVAN

KonvergencijaJakost lee ili konvergencija je reciprona vrijednost arine daljine izraene u metrima:

Mjerna jedinica za konvergenciju je DIOPTRIJAKod konvergentnih lea jakost oznaavamo znakom +, a kod divergentnih znakom -

Literaturawww.wikipedia.orgYoung & Freedman University Physicsporer Kuntari, Repetitorij fizike, K, Zagreb 1975http://student.fizika.org/~sdavila/seminar2/sferna_zrcala.html