GRAD PULA GRADSKO VIJEĆE GRADA PULE

GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA PULE

KONAČNI PRIJEDLOG PROSTORNOG PLANA

PULA, 2008.

2

ŽUPANIJA: ISTARSKA ŽUPANIJA GRAD: GRAD PULA GRADONAČELNIK: BORIS MILETIĆ, dipl.oec. NAZIV PROSTORNOG PLANA: GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA PULE FAZA IZRADE PROSTORNOG PLANA:

KONAČNI PRIJEDLOG PROSTORNOG PLANA

PRAVNA OSOBA KOJA JE IZRADILA PLAN:

URBIS 72 d.d. PULA

DIREKTOR: GIANKARLO ŽUPIĆ, dipl.ing.građ. BROJ UGOVORA: 5120/1 GODINA IZRADE: 2000. – 2008. KOORDINATORI PLANA: GRAD PULA

JASMINKA PEHARDA-DOBLANOVIĆ, dipl.ing.arh. URBIS 72 d.d. PULA DRAGAN RADOLOVIĆ, dipl.ing.arh.

CENTRALNA PLANERSKA GRUPA: JASMINKA PEHARDA-DOBLANOVIĆ dipl.ing.arh.

DRAGAN RADOLOVIĆ dipl.ing.arh.

EDI BASSANESE dipl.ing.arh.

BORIS PETRONIJEVIĆ dipl.ing.arh.

INGRID PALJAR dipl.ing.arh.

VLADIMIR ŽMAK dipl.oec.

3

STRUČNI TIM U IZRADI PLANA: VODITELJ PLANA:

Boris Petronijević dipl.ing.arh.

URBANIZAM I ARHITEKTURA:

Boris Petronijević dipl.ing.arh.

Ingrid Paljar dipl.ing.arh.

Rosana Komparić dipl.ing.arh.

Dino Krizmanić dipl.ing.arh.

DEMOGRAFIJA I MREŽA JAVNIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI:

Vladimir Žmak

dipl.oec.

SOCIOLOGIJA:

Teodora Beletić prof.

Damijana Frančić prof.

GOSPODARSTVO:

dr.sc. Marinko Škare dipl.oec.

GRADITELJSKA BAŠTINA:

dr.sc. Attilio Krizmanić dipl.ing.arh.

PROMETNI SUSTAV

PROMET:

Davor Ravnić dipl.ing.prom.

Lucio Toffetti kap. duge plovidbe

TELEKOMUNIKACIJE:

Valter Nađ ing.telekom.

ENERGETSKI SUSTAV ELEKTROENERGETSKI SUSTAV:

mr.sc. Denis Brajković dipl.ing.el.

PLINOOPSKRBA:

Goran Muhvić dipl.ing.stroj.

VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

VODOOPSKRBA I ODVODNJA OTPADNIH VODA:

mr.sc. Serđo Širol

dipl.ing.građ.

ZAŠTITA OKOLIŠA:

Nataša Čehić dipl.ing.agr.

Ljiljana Dravec dipl.ing.kem.teh.

4

PROGRAM MJERA ZA UNAPREĐENJE STANJA U PROSTORU:

SN GRADA PULE 2/05

ODLUKA GRADSKOG VIJEĆA GRADA PULE O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA:

SN GRADA PULE

PEČAT GRADSKOG VIJEĆA GRADA PULE:

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA GRADA PULE:

DENIS MARTINČIĆ

JAVNA RASPRAVA OBJAVLJENA: 26.11.2003. JAVNI UVID ODRŽAN: 1.12.2003. do 31.01.2004. PONOVLJENA JAVNA RASPRAVA OBJAVLJENA:

28.02.2008.

PONOVLJENI JAVNI UVID ODRŽAN: 10.03.2008.do 25.03.2008.

PEČAT TIJELA ODGOVORNOG ZA PROVOĐENJE JAVNE RASPRAVE:

ODGOVORNA OSOBA ZA PROVOĐENJE JAVNE RASPRAVE:

JASMINKA PEHARDA-DOBLANOVIĆ, dipl.ing.arh.

SUGLASNOST NA PROSTORNI PLAN PREMA ČLANKU 24. i 45A. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04):

Klasa: Ur. broj: Datum:

ISTOVJETNOST OVOG PROSTORNOG PLANA S IZVORNIKOM OVJERAVA: PEČAT NADLEŽNOG TIJELA:

5

SADRŽAJ: Tekstualni dio: I. OBRAZLOŽENJE 1. Polazišta 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja grada u odnosu na prostor i sustav Istarske županije i

Republike Hrvatske 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 1.1.3. Obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih

planova 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske

podatke te prostorne pokazatelje 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja 2.1. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja 2.1.1. Značaj posebnih funkcija grada 2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture 2.1.3. Infrastrukturna opremljenost 2.1.4. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 2.2. Ciljevi prostornog uređenja grada 2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika,

gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

2.2.2. Unapređenje uređenja grada i komunalne infrastrukture 3. Plan prostornog uređenja 3.1. Temeljna organizacija prostora grada Pule u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu

Grada Pule 3.2. Organizacija, korištenje, namjena, uređenje i zaštita površina 3.2.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti 3.2.2. Prikaz mreže društvenih djelatnosti 3.2.3. Prikaz prometne i telekomunikacijske mreže 3.2.4. Prikaz komunalne infrastrukturne mreže 3.2.5. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina 3.2.6. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 3.2.7. Način i uvjeti gradnje 3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenje površina 3.4. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliša II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Uvodne odredbe

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena 2. Uvjeti uređenja prostora za građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku i Istarsku

županiju 3. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti 4. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti 5. Lokacijski uvjeti i način gradnje stambenih građevina 6. Lokacijski uvjeti i način gradnje građevina svih namjena – Definicija urbane morfologije i

tipologije 7. Uvjeti utvrđivanja trasa i površina prometne, telekomunikacijske i komunalne

infrastrukturne mreže 8. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih područja i cjelina 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina

6

10. Postupanje s otpadom 11. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 12. Mjere provedbe plana 12.1. Obveza izrade prostornih planova užeg područja 12.2. Mjere uređenja i zaštite zemljišta Grafički dio:

Broj grafičkog

prikaza

Naziv lista Broj lista Mjerilo

1. Korištenje i namjena prostora 1./A. 1./B.

1:5000 1:5000

2. Mreža gospodarskih i društvenih djelatnosti 2. 1:10000

3. Prometna i komunalna infrastrukturna mreža

3.1. Promet 3.1. 1:10000

3.2. Telekomunikacije 3.2. 1:10000

3.3. Energetski sustav 3.3. 1:10000

3.4.1. Vodnogospodarski sustav - Korištenje voda 3.4.1. 1:10000

3.4.2. Vodnogospodarski sustav – Odvodnja otpadnih voda

3.4.2. 1:10000

4. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora

4.1. Uvjeti korištenja 4.1. 1:10000

4.2. Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite 4.2. 1:10000

4.3. Način gradnje 4.3./A 4.3./B

1:5000 1:5000

4.4. Oblici korištenja 4.4. 1:10000

7

I. OBRAZLOŽENJE UVODNE NAPOMENE Generalni urbanistički plan (dalje u tekstu: GUP) je dokument prostornog uređenja, koji utvrđuje temeljnu organizaciju prostora, zaštitu prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, korištenje i namjenu površina s prijedlogom prvenstva njihovog uređenja. Jedinice lokalne samouprave dužne su pratiti stanje u prostoru, izradu i provođenje dokumenata prostornog uređenja te prostorne planove mijenjati ili dopunjavati ukoliko se na temelju istraživanja, odnosno drugih saznanja, utvrde takve promjene koje bitno utječu na postojeće odnose u prostoru ili ako pojedina prostorna rješenja u donesenim planovima više ne odgovaraju interesima društvene zajednice. Sadržaj Generalnog urbanističkog plana Grada Pule (dalje u tekstu: Plan) definiran je Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04). Postupak provedbe rasprava u toku izrade Plana temelji se na Uredbi o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (NN 101/98). Ciljevi i razlozi za izradu Plana, temeljeni su na izmijenjenim pretpostavkama društvenog i gospodarskog razvitka odnosno aktualnim zahtjevima društvene zajednice za novim prostornim rješenjima, a početak izrade i na zakonskoj obvezi, te su verificirani su od strane Gradskog poglavarstva Grada Pule. Osim ovih temeljnih, razlozi za pristupanje izradi novog Generalnog urbanističkog plana grada Pule (u daljnjem u tekstu: GUP) bili su: - Generalni urbanistički plan grada Pule iz 1983. godine (u daljnjem tekstu: GUP iz 1983.)

donesen je u vrijeme bivšeg društveno političkog uređenja i planske ekonomije, s prioritetima u planiranju prostora koji su tada bili aktualni. Obzirom na nastale promjene, ovaj prostorni plan treba prilagoditi potrebama, ciljevima i mogućnostima razvoja budućeg vremena.

- Rezultati analize GUP-a iz 1983. pokazali su da pojedina rješenja ne zadovoljavaju novim zahtjevima u gospodarstvu, javnim i društvenim sadržajima, stanovanju i sl.

- Zbog zaštite prostora od stihijskih pojava "divlje urbanizacije", ovim se GUP-om trebaju stvoriti pretpostavke da se prostor, kao najvredniji resurs sačuva, kroz racionalno ponašanje prilikom njegove provedbe.

Izrada Plana predviđena je Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Pule za razdoblje 1997.-1998. i 1999.-2000., temeljem kojeg je zaključen ugovor o izradi Plana između Grada Pule i Urbisa 72 d.d. Pula. Donošenje Plana predviđeno je Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Pule za razdoblje 2005.-2008. (SN Grada Pule 2/05). Plan se donosi za plansko razdoblje do 2015. godine. 1. POLAZIŠTA Ovim poglavljem iznosi se analiza stanja područja obuhvaćenog GUP-om, analiza resursa s kojima grad Pula raspolaže kao razvojnim potencijalom u kontekstu organizacije šireg prostora, te analiza prostornih planova šireg područja i obveza koje iz njih proizlaze. Pri tome je potrebno napomenuti da je osnovni uvid u stanje u prostoru proveden 2000. – 2001. godine, prethodne rasprave provedene 2001. i 2002. godine, te da se u nekim dijelovima ovoga poglavlja, prikupljeni i analizirani podaci odnose na to vremensko razdoblje. Zbog proteka vremena od 7 godina između faza izrade: od analize stanja ("Polazišta"), planskih rješenja ("Ciljevi prostornog razvoja i uređenja" i "Plan prostornog uređenja"), do pripreme Konačnog prijedloga prostornog plana, u fazi usklađenja (a na temelju usvojenih primjedbi s javne rasprave) ažurirani su oni polazišni dijelovi GUP-a za koje su podaci bili dostupni. Tako je ažurirano stanje, a s tim u vezi i planska rješenja, javnih i društvenih djelatnosti (posebno predškolskog i školskog odgoja i obrazovanja), gospodarskih djelatnosti (posebno turističkog gospodarstva), prometnica i ostale infrastrukture, zaštite kulturnih dobara i prirodnih vrijednosti, te zaštite okoliša.

8

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja grada Pule u odnosu na prostor i sustav Istarske

županije i Republike Hrvatske Temeljne političko-teritorijalne, odnosno administrativno-upravne jedinice uprave i lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj čine: - županije, - općine i - gradovi. Utvrđivanje županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj vrši se temeljem Zakona o područjima županija, gradova, i općina u Republici Hrvatskoj. Tim se zakonom određuje njihov naziv i područje. Kriteriji temeljem kojih je izvršena podjela proizlaze iz načela homogenosti prostora: povijesno-geografske, prometne, reljefne, ekološke i druge karakteristike, kao i načela funkcionalnosti, odnos naselja po hijerarhijskim kriterijima važnosti središta naselja, gravitacijski utjecaj gradskih središta i dr. Po tim kriterijima Pula spada u kategoriju grada. Prema Prostornom planu uređenja Grada Pule površina Grada Pule (administrativne jedinice) iznosi oko 4.181ha na kopnu i oko 1.307ha na moru, površina građevinskog područja naselja Pula iznosi oko 3.029ha, dok je površina koju obrađuje GUP oko 3.205ha na kopnu i oko 1.307ha na moru. Prema pokazateljima iz ovoga GUP-a, a obzirom na različite podloge za izradu grafičkih dijelova Prostornog plana uređenja Grada Pule i ovoga GUP-a kao i primijenjene software, površina koju obrađuje GUP je oko 2.981ha na kopnu i oko 1.307ha na moru. Oba podatka ukazuju da je evidentno da GUP zauzima cijeli akvatorij i veći dio kopnenog teritorija administrativne jedinice Grada Pule, te da se granica GUP-a i administrativne jedinice u velikom dijelu podudaraju. Granice GUP-a su: - sa sjevera: otoci Sv. Jerolim i Kozada, Štinjan, Veli Vrh i Šijanska šuma, do granice Općina

Fažana i Ližnjan i Grada Vodnjana, - s istoka: Monteserpo, Valmade, Busoler, Valdebek, - s juga: Stara Plinara, Marina Veruda i Otok Veruda, do granice Općine Medulin, - sa zapada: Verudella, Lungomare, Musil, lukobran, do otoka Sv. Jerolim. Unutar područja obuhvata GUP-a odnosno grada Pule smješteni su svi relevantni administrativno-politički sadržaji i funkcije, gospodarstvo (industrija, pomorsko. gospodarstvo, turizam, trgovina, proizvodno obrtničke usluge i dr.), promet, javni sadržaji, kulturni sadržaji i sadržaji športa i rekreacije. Novi politički ustroj izmijenio je odnos Pule prema bližoj i široj okolini, izmijenjeni su međusobni utjecaji i interesi, utemeljene nove ovisnosti o čemu treba voditi računa prilikom dimenzioniranja gradskih, posebno javnih, sadržaja. Nove administrativno političke granice grada sadrže i neke nametnute nelogičnosti (Brijunski arhipelag, zračna luka, prostor "Cavae Romane", Pješčana uvala i sl. – prostori koji su pripali susjednim administrativnim jedinicama), koje će u organizaciji funkcija i interesa u prostoru imati nelogične posljedice. Novi, vrlo bitan, prostorni element s kojim ovaj GUP, za razliku od prethodnih, mora računati su vojne zone na području grada, koje nisu integralni dio gradskog prostora i kojima će ovaj GUP odrediti namjenu za svoj planski period (do 2015. godine) i tako ih integrirati u gradski prostor kad se za to stvore povoljne okolnosti. GEOGRAFSKI POLOŽAJ Pula se nalazi na oko 44o 50’ paraleli sjeverne geografske širine i oko 13o 50’ meridijanu istočne geografske dužine. Smještena je na jugu Istarskog poluotoka, odnosno šire gledano, u sjevernom dijelu istočne obale Jadranskog mora.

9

Pulski zaljev prirodna je luka, a brežuljkast teren te agrarni potencijali okoline, strateške su prednosti koje su kroz povijest omogućile kontinuitet egzistencije naselja. Cjelokupno područje grada ima izraženu topografsku raščlanjenost koja u korelaciji s izrazito razvedenom morskom obalom, formira prostorni ambijent visoke ekološke i vizualno-estetske vrijednosti. U Gradu Puli se nalaze i dvije zatvorene doline: Pragrande i Dolinka koje se u nizinskim djelovima koriste kao poljoprivredne površine. Iako su dobre geološke građe koja uvjetuje dobru vodopropusnost u slučajevima kada na vodom zasičeno tlo padnu veće količine vode ( padavine većeg intenziteta i rijeđeg povratnog perioda ) dolazi do povremenog poplavljivanja nižih djelova navedenih dolina. Poplavljivanje nije učestala pojava. Geografski položaj grada različito je utjecao na njegov razvoj. Bilo je razdoblja kad je Pula imala vrlo povoljan geografski položaj u vojno-strateškom, gospodarskom i prometnom smislu (Austro-Ugarska dominacija), što je i rezultiralo demografskim rastom Pule i njenim prostorno-gospodarskim razvojem (1910. godine ima oko 59.600 stanovnika). U današnje vrijeme, kad se bilježi pad pomorskog, teretnog i turističkog prometa, taj se položaj vrlo često negativno tumači kao krajnja planirana destinacija putnika, misleći na njen smještaj na samom kraju Istarskog poluotoka, ne vodeći računa o mogućim prednostima isturenosti Pule u sjeverni Jadran, odnosno njene blizine u odnosu na srednju Evropu, što daje Puli posebnu vrijednost i mogućnosti razvoja. Promatrajući širi prostor, Pula je, u geografsko-prometnom smislu, prema zapadu povezana sa Slovenijom i Italijom a preko njih i s ostalim evropskim zemljama željezničkim i cestovnim pravcima, čiju okosnicu čine željeznička pruga Pula – Buzet (Divača, Slovenija) i državna cesta D21 ("Istarski Y"). Prema istočnim dijelovima Hrvatske Pula je, preko Rijeke, povezana glavnim cestovnim pravcem i to državnom cestom D21 ("Istarski Y"). Isti željeznički i cestovni prometni pravci čine okosnicu prometnih veza grada Pule i s ostalim dijelovima Istarske županije. Grad Pula je također cestovno povezan s više manjih naselja udaljenih oko 10 do 15km (Fažana, Vodnjan, Marčana, Ližnjan, Medulin, Premantura). Osim željeznicom i cestama Pula je povezana i pomorskim prometnim pravcima s Italijom (Venecija i Trst) i ostalim pomorskim zemljama svijeta. Zračni se promet ostvaruje preko Zračne luke Pula koja se nalazi u susjednoj općini Ližnjan, a udaljena je od grada oko 6km. ZNAČAJ I POSEBNOSTI Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99) grad Pula je klasificiran kao veće regionalno središte. U urbanoj mreži Hrvatske osobito mjesto značenja imaju veća regionalna središta od (30.000 do 80.000 stanovnika), koja treba razvijati s odgovarajućim središnjim i gospodarskim funkcijama. Novim ustrojem Hrvatske na općine i gradove došlo je i u Istarskoj županiji do decentralizacije određenih funkcija koje su do tada bile koncentrirane u Puli. Unatoč tome, Pula je ostala i danas najveći gospodarski, zdravstveni, kulturni, informativni (novine, TV, radio) srednjoškolski, sveučilišni, povijesni i upravno-administrativni centar Istarske županije sa 60.000 stanovnika unutar granica GUP-a (iako je u Pazinu središte županije), koji snažno utječe na razvoj naselja u njegovoj neposrednoj blizini kao i na području cijele županije. Za razliku od većine gradova u Istarskoj županiji koji su pretežno orijentirani na turizam i agrar, Pula je grad industrije, turizma i obrta, centar obrazovanja i kulture, velikih kulturno-povijesnih i umjetničkih vrijednosti. STANOVNIŠTVO U dugoj povijesti grada Pule zabilježene su brojne i velike demografske promjene izazvane isto tako brojnim i često dramatičnim političkim i ekonomskim zbivanjima. Od sredine XIX. stoljeća kada je Pula postala glavna ratna luka Austrougarske monarhije, a time i značajno administrativno, industrijsko i, općenito, gospodarsko središte, sve do I. svjetskog rata broj stanovnika stalno se povećavao. Tako po popisu iz 1869. grad ima oko 18.000 stanovnika, 1900. već ima oko 36.000

10

stanovnika a 1910. oko 60.000. Nakon I. svjetskog rata stanovništvo Pule se jako smanjilo i palo je na broj od 38.500 (popis iz 1921.). U iduća dva desetljeća uslijedila je stagnacija, a nakon II. svjetskog rata ponovno je došlo do drastičnog pada broja stanovnika. Popisom 1948. u gradu je registrirano samo 21.065 stanovnika.

Tablica 1. Kretanje broja stanovnika Godina popisa

Broj stanovnika po popisima

1948. 21.065 1953. 28.512 1961. 37.403 1971. 47.498 1981. 56.153 1991. 62.378 2001. 59.856

Razdoblje poslije II. svjetskog rata, premda većim dijelom karakterizirano stalnim rastom broja stanovnika, nije po svojim socio-demografskim karakteristikama homogeno. Najintenzivniji rast broja stanovnika ostvaren je neposredno iza II. svjetskog rata pa sve do sredine 60-tih godina, kada je stanovništvo raslo po prosječnoj godišnjoj stopi od 3 do 4%. Pula je kroz cijelo to vrijeme jaki industrijski centar, a koncem tog razdoblja započinje i intenzivniji turistički razvoj. Relativno velike mogućnosti zapošljavanja, uz relativno visoku razinu osobnog i društvenog standarda u gradu, privlače imigrante. Useljavaju se prvenstveno osobe iz bližeg ruralnog zaleđa i iz manjih urbanih središta Istre, pa ti krajevi doživljavaju snažnu depopulaciju. Imigraciju u pravilu čini mlađe, fertilno stanovništvo, uslijed čega demografske prilike u Puli tog vremena obilježavaju povoljni pokazatelji vitalne statistike karakteristični za progresivni tip stanovništva (relativno visoki natalitet uz stagnaciju stope mortaliteta). Uslijedile su godine u kojima dinamika rasta broja stanovnika postupno ali konstantno slabi. U vremenu između popisa iz 1971. i 1991. broj stanovnika rastao je po prosječnoj stopi od oko 1,5% godišnje. Prirodni prirast i dalje je pozitivan ali sa trendom opadanja. Stope nataliteta i mortaliteta ustaljuju se na razini od oko 10 do 12‰, te je započeo proces starenja stanovništva. Koeficijent starosti1 povećao se sa 0,40 u 1971. na oko 0,60 u 1991. Osnovni pravac demografskim kretanjima ipak i dalje daje imigracija i jedino se daljnjim useljavanjem stanovništva može tumačiti rast njihovog broja uz opisane parametre vitalne statistike. Karakterističan pokazatelj jačine utjecaja migracije na demografska kretanja u gradu je podatak da po popisu iz 1991. tek oko 40% stanovnika Pule živi tu od rođenja. No, sa ravnomjernijim razvojem regije (razvoj turizma na zapadnoj obali Istre i razvoj industrije u gradovima unutrašnje i sjeverne Istre) došlo je do značajnog usporavanja tempa useljavanja. Sva navedena obilježja upućuju na to da je u razdoblju od 1971. do 1991. stanovništvo Pule počelo poprimati intermedijarne elemente prijelaza iz progresivnog u stacionarni tip. Trend je nastavljen i pojačan u zadnjem desetljeću XX. stoljeća, što je na kraju rezultiralo smanjenjem broja stanovnika. Stagnacija demografskih kretanja ogleda se, između ostalog, i u tome što je sredinom 90-tih godina prvi put u posljednjih pola stoljeća u Puli zabilježen negativan prirodni prirast, odnosno broj umrlih bio je veći od broja rođenih. Tako je vitalni indeks2 u 1995. iznosio 98,0, a ponovno je ispod 100 bio 1997. kada je iznosio 91,0. I dalje osnovnu značajku demografskim kretanjima daju migracije. One se, nažalost, ni u gradu, a ni u državi, stalno ne prate. Temeljem analize društveno-političkih i gospodarskih promjena u tom razdoblju, pri čemu su posljedice agresije na Hrvatsku najizraženiji čimbenik utjecaja na demografske prilike, mogu se ipak dosta pouzdano utvrditi smjerovi migracija, a donekle i njihov intenzitet. Evidentno je da su u tom pogledu na demografske prilike u gradu u zadnjih deset godina XX. stoljeća presudno utjecala tri simultana migracijska toka: ekonomska emigracija stanovnika Pule prema razvijenim europskim

1 odnos stanovnika starijih od 60 godina prema onima mlađim od 20 godina 2 broj rođenih na 100 umrlih

11

i prekomorskom zemljama, iseljavanje stanovništva u druge države nastale raspadom Jugoslavije i stalno nastanjivanje prognanih i izbjeglih osoba iz drugih dijelova Hrvatske i iz Bosne i Hercegovine. Prilikom interpretacije i usporedbe pokazatelja po popisima iz 1991. i 2001. treba, osim ocjene stvarnih demografskih kretanja, u obzir uzeti dva značajna čimbenika metodološke prirode. Prvi predstavlja promjena u prostornom obuhvatu grada koji je statistički jedno naselje. Po popisu iz 1991. u grad je statistički bilo uključeno tadašnje prigradsko naselje Pješčana uvala sa 500-600 stanovnika, dok je ono 2001. uvršteno u općinu Medulin (kojoj pripada po političko-teritorijalnom ustroju). Drugi, značajniji, metodološki moment je promjena u definiciji domicilnog stanovništva na razini popisa u cijeloj državi. Dok je ranije prebivalište bio jedini kriterij, u popisu 2001. on je dopunjen, odnosno korigiran boravištem dužim od godinu dana. Eliminacija ovog utjecaja u postupku demografske analize primjerene ovoj planskoj dokumentaciji nije moguća. Sa sigurnošću se, međutim, može tvrditi da je u Puli kao izrazitom imigracijskom području utjecaj te promjene u metodologiji popisa jači nego u sredinama manje zahvaćenim mehaničkim kretanjem stanovništva. Pod utjecajem svega navedenog došlo je do toga da je 2001. evidentirano oko 2.500 stanovnika manje nego pred deset godina. Istodobno je i broj stanovnika Istarske županije stagnirao (u 2001. iznosi 206.344) tako da je Pula, unatoč nepovoljnim demografskom kretanjima zadržala svoje mjesto u regiji, odnosno ona čini oko 1/3 stanovništva Istre. Stanovništvo Pule, kao i 1991. godine, i dalje čini oko 1,3% stanovništva Hrvatske. Međutim, Pula koja je tada bila peti grad po veličini u državi, izgubila je to mjesto po broju stanovnika. JAVNI I DRUŠTVENI SADRŽAJI Pula spada u red deset najvećih gradova u državi i najveći je grad u Istri. Stvaranjem Hrvatske države i promjenama društveno-političkog i ekonomskog sustava bitno su izmijenjeni odnosi koji determiniraju položaj teritorijalnih jedinica, njihove međusobne veze te odnose prema centru. Ako se, međutim, funkcioniranje društvenih i javnih sadržaja grada promatra u užem smislu (kao funkcionalni odnos grada i okruženja), može se reći da se Pula u zadnjih pola stoljeća kontinuirano razvijala kao regionalno središte bez obzira na to kakav je političko - teritorijalni ustroj vrijedio u pojedinim razdobljima bliže prošlosti. U tom je svojstvu Pula, jedina u Istri, razvila sve funkcije karakteristične za naselja najvišeg regionalnog ranga. U te spadaju visoko školstvo i jedan dio srednjih škola, dio institucija u znanosti i kulturi (biblioteke, muzeji, kazalište), bolnica i javno zdravstvo te dio sudstva i uprave. Kada se govori o funkcijama regionalnog značaja treba imati u vidu jednu specifičnost u razvoju Istre. U njoj je kroz duži niz godina planski poticana decentralizacija, najprije gospodarskih kapaciteta, a kasnije i kapaciteta javnih funkcija. Takvom disperzijom Istra nije dezintegrirana već, suprotno tome, ona danas spada u ona područja Hrvatske u kojima je dostignut najviši stupanj gospodarske i socijalne regionalne integracije (uz Međimurje i dio sjeverozapadne Hrvatske). Pula u odnosu na državu ima položaj i značaj primjeren svojem mjestu u sustavu naselja Hrvatske. Ono što je u pogledu disperzije društvenih i javnih funkcija karakteristično za Istru ne može se reći da vrijedi i na razini države. U Hrvatskoj je zadnjih godina dosta prisutna metropolizacija, tako da u naseljima nižeg ranga nije bio dovoljno izražen razvoj onih središnjih funkcija nacionalnog značaja koje su bez štete za glavni grad mogle biti locirane i u nekim od naselja nižeg ranga. GOSPODARSTVO

Zemljopisni položaj grada Pula osigurava prednosti u razvoju turizma i ostalih djelatnosti vezanih uz more i klimu ali zbog loše prometne infrastrukture istodobno je ograničavajući faktor privlačenja malih i srednjih poduzeća visokih tehnologija. Osnovni gospodarski pokazatelji za Pulu nešto su nepovoljniji u odnosu na kretanja na razini Županije i povoljniji u odnosu na kretanja za Hrvatsku i istovjetnog negativnog predznaka. Budući da se pokazatelj bruto domaćeg proizvoda za Pulu još uvijek statistički ne prati kao njegova najbolja aproksimacija poslužit će pokazatelj kretanja ukupnih prihoda (za sve sektore) za grad Pulu u 2000. godini (podaci od 1. siječnja do 30. lipnja). Poduzetnički je sektor u promatranoj godini ostvario 2.678.300.796,00HRK, neprofitni sektor 136.787.119,00HRK te proračunski korisnici

12

172.855.904,00HRK. Prihodi poduzetničkog sektora su se u odnosu na prijašnju godinu povećali za 27%, neprofitnog sektora 20% te proračunskih korisnika 59%. U 2000. godini zabilježena su nešto povoljnija, ali ipak još uvijek stagnantna, kretanja u odnosu na 1999. godinu. Registriran je porast izvoza za 230 indeksnih jedinica praćen rastom uvoza za 180 indeksnih jedinica, pad novčanih sredstava na računima i blagajni (daljnje jačanje nelikvidnosti) u odnosu na isto razdoblje lani (25%), vrlo nizak porast prosječnog broja zaposlenih (2%), pad investicija u dugotrajnu imovinu od gotovo 53%. Pozitivan se trend ogleda u smanjenju vrijednosti zaliha, obveza prema dobavljačima i porast vrijednosti gotovih proizvoda. Gospodarska situacija u gradu Puli, koja je u to vrijeme bila aktualna, ogledala se u značajnom padu investicija u dugotrajnu imovinu, pogoršanoj likvidnosti u 2000. godini uz daljnji porast broja blokiranih poduzeća, usporavanju rasta nenaplaćenih potraživanja prema kupcima i obveza prema dobavljačima, visokim poreznim davanjima i višku prihoda nad rashodima. Osnovna karakteristika gospodarskih indikatora na razini Grada u 2000. godini ogledala se u: - ujednačenom porastu prihoda (125,4) i rashoda (121,7), - smanjenju gubitaka u poljoprivredi, ribarstvu, prerađivačkoj industriji, hoteli i restorani dok su

sve ostale djelatnosti zabilježile porast gubitaka, - porastu dobiti (za neke djelatnosti iznad rasta gubitaka - vidi prilog) u poljoprivredi, lovu i

šumarstvu, ribarstvu, prerađivačkoj industriji, prijevoz, skladištenje i veze, trgovina na veliko i malo, financijsko poslovanje,

- prema udjelu prihoda još je uvijek dominantna prerađivačka industrija, trgovina na veliko i malo, poslovanje nekretninama i iznajmljivanje,

- prosječnom porastu neto plaća po zaposlenom od 106,4, - malom udjelu poduzeća u državnom vlasništvu (0,8%), - strukturi zaposlenosti (u poduzećima u privatnom vlasništvu 46,6%), (u poduzećima u

mješovitom vlasništvu 47,3%), (u poduzećima u zadružnom vlasništvu 0,1%) te (poduzećima u državnom vlasništvu 0,8%),

- najveći udio u gubitku ostvarila su poduzeća u mješovitom (55,1%) privatnom vlasništvu (41,3%) dok je udio poduzeća u državnom vlasništvu iznosio (3,6%),

- najveći udio u dobiti imala su velika poduzeća (57%), srednje velika (7,5%) te mala (47,7%), - najveći udio u gubitku imala su mala poduzeća (47,8%), velika (33,9%) i srednje velika

(18,3%). Takva dinamika prihoda i rashoda rezultirala je pokrivanjem rashoda pa je gospodarstvo, gledano kroz prihode i rashode sektora poduzetnika, pozitivno poslovalo. Svi pokazatelji za Pulu u 2000. godinu pokazuju određeni pozitivan pomak što govori u prilog izlasku (polaganom) iz recesije. Na žalost, negativan trend zadržan je u sferi nezaposlenosti (oko 4.000 u 2000.) i blokadi poduzeća, gdje se pored stagnantnih kretanja u toj sferi bilježi i porast nezaposlenosti. Razvoj Grada može se u ovom trenutku gotovo u potpunosti usporediti (iako povoljniji) sa kretanjima na razini nacionalnog gospodarstva gdje određeni pokazatelji govore o oživljavanju u monetarnoj i financijskoj sferi i izvozu uz zadržavanje negativnih kretanja u sferi zaposlenosti i investicija ukazujući time ne strukturnu narav gospodarskih problema u gradu Puli. Zadnjih je nekoliko godina bilo popraćeno poboljšanjem vanjskotrgovinskog položaja grada, zaposlenosti, investicija te financijskih rezultata poslovanja poduzetnika u gradu Puli. Kretanja u 2000. pozitivnog su predznaka. Najveći udio aktivnog stanovništva Pule (26.426) bio je zaposlen u industriji i rudarstvu (6.594), a zatim slijede trgovina (2.691), zdravstvena zaštita i socijalna skrb (2.305), financijske i druge usluge (1.946), obrazovanje (1.377), lokalna samouprava (974) te ugostiteljstvo i turizam (898).

13

Tablica 2. Pregled kretanja zaposlenosti u Puli, stanje početkom 1998. godine prema NKD

Ukupno Žene UKUPNO 20.646 9.842 A POLJOPRIVREDA LOV I ŠUMARSTVO 112 65 B RIBARSTVO 36 5 C RUDARSTVO 46 7 D PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 6.548 1.756 DA Proiz. hrane, pića i duhanskih proizvoda 379 174 DB Proiz. Tekstila 551 496 DC Proiz. Kože 168 138 DD Prerada drva 8 4 DE Proiz. celuloze i papira, izdavačka i tiskarska djelatnost

138 85

DG Proiz. kemijskih proizvoda 56 30 DH Proiz. proizvoda od gume 4 1 DI Proizv. ostalih nemetalnih proizvoda 879 265 DJ Proiz. Metala 347 84 DK Proiz. strojeva i uređaja 736 99 DL Proz. električne i optičke opreme 476 119 DM Proiz. prometnih sredstava 2.751 247 DN Ostala prerađivačka ind. 55 14 E OPSKRBA ELEKT. ENERG., PLINOM I VODOM

566 149

F GRAĐEVINARSTVO 1.043 178 G TRGOVINA, POPRAV. MOTOR. VOZILA 2.691 1.443 H UGOSTITELJSTVO 898 592 I PROMET, SKLADIŠTENJE I VEZE 1.292 470 J FINANCIJSKO POSREDOVANJE 850 649 K POSLOV. NEKRET. IZNAJMLJIV. I POSLOVNE USLUGE

1.096 542

L JAVNA UPRAVA I OBRANA, OBVEZNO SOCIJALNO OSIGUR.

974 622

M OBRAZOVANJE 1.377 1.102 N ZDRAVSTVENA ZAŠTITA I SOCIJ. SKRB 2.305 1.857 O OSTALE DRUŠT. SOC. I OSOBNE USLUŽNE DJEL.

812 405

Izvor: Državni zavod za statistiku, područni ured Pula, 2000.

Iz tablice 2. je vidljiva gospodarska snaga grada Pule koja je iskazana kroz sferu zaposlenosti. Temeljem podataka možemo zaključiti da je gospodarska snaga grada Pule bila koncentrirana većim dijelom u djelatnosti industrije, točnije prerađivačke industrije u kojoj je zaposleno oko 31,72% od ukupnog broja zaposlenih. Unutar same djelatnosti prerađivačke industrije najveći je broj zaposlenih bio u proizvodnji prometnih sredstava (Uljanik), proizvodnji tekstila, proizvodnji strojeva i uređaja, proizvodnji ostalih nemetalnih proizvoda. Na drugom mjestu bila je trgovina, popravak motornih vozila sa 13,03%, a zatim zdravstvena zaštita i socijalna skrb, obrazovanje itd. Podaci upućuju na zaključak da gospodarska snaga grada uvelike počiva na djelatnost industrije uz neke naznake promjene strukture u korist uslužnih djelatnosti poput financijskog posredovanja, ugostiteljstva i turizma, trgovine i sl. Prosječan broj zaposlenih u Gradu u 2000. godini prema sektorima iznosio je: u poduzetničkom sektoru 15.038, neprofitnim organizacijama 2.277 te proračunskim korisnicima 1.931.

14

Dakle, zaposlenost u industriji i trgovini u gradu Puli važni su izvor kupovne moći potrošačkog sektora grada. Prema ustrojstvu gradskih četvrti, najveća je zaposlenost u gradskoj četvrti broj 1 – Grad, u kojoj je zaposlen veći dio od ukupnog broja zaposlenih po svim gradskim četvrtima. Gubitak tržišta, ratna agresija, relativno tehnološko zaostajanje, niska konkurentnost u posljednjih deset godina XX. stoljeća značajno je promijenila zastupljenost proizvodne djelatnosti, osobito industrije u odnosu na druge djelatnosti kao i u djelatnostima slobodnih zanimanja i obrtu. Zaposlenost je iz djelatnosti industrije “migrirala” u djelatnosti slobodnih zanimanja i obrta. Gospodarski potencijali Pule kao i kupovna moć potrošačkog sektora koja je velikim dijelom ovisna o stabilnosti zapošljavanja i visini nadnica negativnog su predznaka što je vidljivo kroz negativni trend kretanja zaposlenosti koji je konstantno negativan uz povremene prekide (1995. - 1996.), a osobito se produbio tijekom 1999. godine. Uzrokom takvih kretanja zaposlenosti su recesijska kretanja na razini Hrvatske i Istarske županije, suviše restriktivan stabilizacijski program iz 1993. godine, kontrakcijska monetarna politika, loša privatizacija, niska konkurentnost, tehnološko zaostajanje i što je u zadnje vrijeme osobito zabrinjavajuće, pad gospodarske moći koji se ogleda u nezadrživom rastu nezaposlenosti. U posljednjih nekoliko godina XX. stoljeća međunarodna razmjena Pule na strani izvoza bila je u porastu, dok je na strani uvoza bila u stagnaciji osim za 1997. godinu. U tom periodu Pula bilježi porast proizvodnje (brodogradnja) uz stagnaciju potražnje, gdje se agregatna potražnja na razini grada zadovoljava kroz uvoz dobara i usluga. Povoljna kretanja u turizmu i brodogradnji uvjetovala su povoljnu trgovinsku bilancu u zadnje dvije godine XX. stoljeća. Izvoz kao generator gospodarskog rasta ostaje u sjeni zbog visokih uvoznih troškova sirovina i inputa za poduzeća u kojima se glavnina izvoza i ostvaruje. 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.1.1.1. SOCIOLOŠKA ANALIZA STANJA U DRUŠTVU I PROSTORU Unatoč kontinuiranom postojanju urbanog života Pule kroz tisućljeća, na današnju sliku grada najviše je utjecala opća paleoindustrijska strategija (paradigma, model) razvitka stvorena u vrijeme prve modernizacije - industrijalizacije za vrijeme Austro-Ugarske, a karakteristična i za drugu modernizaciju u doba Jugoslavije. Najuočljiviji i najznačajniji procesi karakteristični za paleoindustrijsku paradigmu su: razvitak pod vlašću industrijskog i vojnog sektora, dirigiran izvana nad lokalnim (državnim) interesima, kao rezultat ideologije industrijalizma koja je industriju držala karizmatičnim sektorom ne samo gospodarstva (neovisno o njenim učincima), već i cjelokupne gradske zbilje čiji je razvitak oblikovala i usmjeravala, te gradu nametala vlastite prioritete, prostorni diskontinuitet. Zbog definicije urbanizacije samo kao fizičkog širenja, grad postaje prihvatilište radne snage, a stanogradnju i uopće gradogradnju izravno kontrolira država, ne priznajući kulturne i životne aspiracije građana, što dovodi do kaotičnog naseljavanja i neplanske izgradnje), diskontinuitet urbanog subjekta, naročito dramatiziran nakon II. sv. rata 1947. godine, kad je došlo do gotovo potpune zamjene gradskog stanovništva (sklonog talijanskoj državi i nesklonog socijalističkom političkom sustavu, koje je emigriralo) novonaseljenim, te su starosjedioci postali socijalna i kulturna manjina, oteto im je oblikovanje sudbine grada, čime nastaje nelegitimnost srednjeg sloja, a učvršćuju se prigradske skupine, stanovništvo iz unutrašnjosti Istre i iz Jugoslavije, tradicionalne i predurbane kulture, a kvaliteta života podređena je interesima drugih subjekata (ne samih građana), koji grad tretiraju samo kao mjesto pragmatične efikasnosti. Promjena društvenog i političkog sustava poslije II. sv. rata radikalizira paleoindustrijsku paradigmu te, u kontekstu socijalističkih društvenih odnosa država i industrija postaju jedinstveni subjekt, koji određuje cjelokupni društveni odnos, te svojim izborom i stimuliranjem paleoindustrije a marginaliziranjem neindustrije i ne-paleoindustrije odbacuje alternative i tako, uz vojnu “specijalizaciju”, presudno utječe na prostornu, socijalno-ekološku i inu sliku Pule.

15

Nagli razvoj individualnog prometa ima negativan utjecaj na grad. Odvijanje prometa je otežano, gradske javne prostore (ulice i trgove) zauzeli su automobili, čime se izgubila njihova osnovna funkcija kao mjesta socijalnog okupljanja. Prostorni i demografski rast grada nije bio oslonjen na stvorene urbane vrijednosti, a nepotpuna provedba prostornih planova rezultirala je neorganiziranim i neplanskim razvojem. Grad se širi prema periferiji čime se gubi gradska struktura, što je najvidljivije na njegovim istočnim i sjevernim obodima. Dijelovi grada su loše povezani (urbani diskontinuitet) ograničeni vojnim i industrijskim zonama (koje su diktirale razvoj Pule), nedovoljno organizirani i urbano opremljeni. Grad ne funkcionira kao cjelina, prisutan je nedostatak komunikacije, nepovezanost, nepolicentrični razvitak. Zapostavljeni su najatraktivniji prostori, jer su gradsku obalu – obod grada zauzeli lučki vojni sadržaji koji smanjuju ambijentalnu vrijednost grada, prostorna su zapreka širenju i sprečavaju izlaz na more. Nedovoljno je iskorišten potencijal kvalitetno obrazovanog stanovništva te multikulturalnost, multietničnost, multikonfesionalnost kao bogatstvo grada. Nakon konstantnog rasta (od II. svjetskog rata) dolazi do stagnacije demografskih kretanja i započinje proces starenja stanovništva kao naznaka budućih problema. Kako cjelinu grada ne stvara samo zbroj pojedinačnih gradskih djelatnosti i aktera, već njihov međusobni utjecaj i prožimanje, neophodna integracija teritorijalne razlomljenosti i gradske zbilje, koja je često kaotičan prizor međusobno nepovezanih intervencija. Konflikte prisutne između ekološki neosjetljive industrije i stanovanja, te turizma, gospodarskih djelatnosti i građana, raznorodnih djelatnosti i aktera, nužno je međusobno pomiriti do nivoa održivog razvoja svih djelatnosti i aktera. Da bi se odredio i istaknuo prepoznatljiv identitet i image Pule – srednjeeuropski, multikulturalni, mediteranski (kao značajni izvor prihoda, jer identitet podrazumijeva osnovne vrijednosti i simbole za nas, a image prepoznatljivost našeg identiteta drugima), potrebno je revitalizirati gradsko središte i zaštititi gradsku baštinu, jer obzirni razvitak znači odgovornost spram općih životnih uvjeta i graditeljskih označitelja kulturnog identiteta. Treba preurediti obalu radi integracije mora u svakodnevni život grada, jer je živi kontakt gradskog stanovništva s morem neophodan radi mediteranskog i primorskog identiteta koji je Pula tradicionalno imala. Bitno je odrediti socioprostornu identifikaciju najinteresantnijih mjesta u gradu jer Pula treba (p)ostati zavičajni grad. Zavičaj je životno mjesto i područje oblikovanja sigurne i ponovljive svakodnevnice (s mnoštvom ponovljivih postupaka, rituala, običaja, tradicije), sa dva ključna zahtjeva – sigurnošću i kvalitetom svakodnevnog života te identifikacijom njegovih oblika u mrežama zavičajnog pamćenja (npr. unificiranom originalnom urbanom opremom, stradarijem, dizajnom, suvenirima, mediteranskim zelenilom i stilom gradnje, vizualiziranim mementom prošlosti, memorijom grada vezanom uz običaje, prostore, itd.). 1.1.1.2. STANOVNIŠTVO Osnovni podaci o stanju u prostoru Površina građevinskog područja grada Pule je oko 3.029ha (prema Prostornom planu uređenja Grada Pule) tako da je u njemu 1999. godine gustoća naseljenosti bila oko 19,7 stanovnika po hektaru, dok 2007. godine gustoća naseljenosti iznosi oko 22,4 stanovnika po hektaru. Tablica 3. Razmještaj stanovnika po gradskim četvrtima u 1999. Gradska četvrt Stanovnici Gradska četvrt Stanovnici Grad 3.180 Barake 1.146 Arena 2.110 Sv. Petar 13 Croazia 1.281 Marina Veruda 25 Sv. Martin 1.152 Valsaline 145 Portarata 754 Sisplac 918 Montezaro 3.856 Valkane 265 Kolodvor 1.242 Stoja 7 Monteghiro 1.720 Valovine 107 Šijana 4.673 Štinjan 595 Monvidal 1.940 Camulimenti- 1

16

Sv. Katarina Valvidal 258 Karšiole 553 Kaštanjer 4.811 Paganor 244 Sv. Mihovil 1.700 Veli Vrh 1.298 Bolnica 105 Vidrijan 52 Gregovica 642 Vernal 12 Pragrande 1.886 Valica-Ilirija 263 Drenovica 439 KaiserWald 19 Vidikovac 1.760 Monteserpo-Komunal 475 Monterizzi 5.403 Valmade 218 Veruda 5.946 Busoler 873 Mornarička bolnica

1 Dolinka 175

Sv. Polikarp 5.760 Valdebek 1.748 SVEUKUPNO 59.774

Ovi podaci dobiveni su od anagrafskih službi i vrlo su slični rezultatima popisa. Imajući u vidu to da se podaci ne odnose na istu godinu, može se reći da su ta dva pokazatelja izrazito homogena. Budući da je u trenutku izrade ove analize bilo nemoguće doći do podataka o pojedinačnim demografskim strukturama unutar ovih četvrti (odnosno statističkih i popisnih krugova), u daljnjoj razradi GUP-a pretpostavit će se da je distribucija stanovnika po pojedinim obilježjima u tim prostornim cjelinama ista onoj na razini grada. Ova je pretpostavka metodološki sasvim prihvatljiva s obzirom na vrstu planskog dokumenta za koji se primjenjuje. 1.1.1.3. JAVNI I DRUŠTVENI SADRŽAJI Podaci o vrsti, broju i kapacitetima objekata društvenih djelatnosti i javnih funkcija na prostoru grada Pule daje se u tablicama koje slijede. Tablica 4. Predškolski odgoj 2006/2007 Naziv – adresa Broj Površina (m2)

djece zatvor. otvor. ukupno JASLICE ukupno 493 2.961 4.340 7.301PU Dječji vrtići Pula 313 2.351 3.036 5.386Uspon sv.stjepana 1 Park Monte zaro 1 OJ centar Kamenjak 6 Krležina 41 PU Rin Tin Tin 18 150 164 314privatne jaslice (10 odg. grupa) 162 460 1.140 1.600VRTIĆI ukupno 1.389 8.762 26.238 35.000Park Monte Zaro 1 144 994 1.949 2.943Palazine 1 24 95 316 411Uskočka 20 18 51 - 51Osječka 7 21 53 52 105Ujevićeva 1 20 53 - 53Uspon sv.Stjepana 1 49 518 300 818Rižanska 4 99 896 3.675 4.571Japodska 13 49 245 206 451Varaždinska 15 24 150 200 350Koparska 31 48 220 3.000 3.220Tršćanska 1 51 567 70 637Sponzina 17 a 80 412 1.924 2.336

17

Teslina 15 48 341 265 606Banovčeva 29 96 679 5.226 5.905Krležina 41 50 279 414 693Budičinova 11 24 120 250 370V. Jože 22 24 112 20 132Kamenjak 6 51 276 573 849Glavinićev uspon 4 a 76 460 491 951Banovčeva 7 29 69 - 69Karlovačka 31 25 58 - 58Mohorovičićeva 3 27 64 - 64Dom za CP 34 377 1.500 1.877Gajeva 3 19 70 - 70Medulinska 29 a 24 115 500 615Županska 16 27 150 70 220Štinjan, Kalčeva 11 23 96 300 396Monte Magno 13 40 160 250 510Vernalska 12 28 100 2.000 2.100Orbanin 77 23 120 250 370Nazorova 33 24 60 270 330Ivančićeva 19 24 100 400 500Mutilska 25 30 150 200 350Drenovica 18 25 70 150 220Kovačićeva 5 25 70 260 330 Tablica 5. Osnovne škole 2006/2007 Naziv – adresa Površina Broj Broj

(m2) učenika zaposlenih "Šijana" - 623 68 - 43.istarske divizije 5 4.450 - - -Radnička 10 125 - -"Stoja" – Brijunska 5 2.981 439 52"Centar" – Danteov trg 2 2.136 383 46"Giusepina Martinuzzi" – Santoriova 1 1.250 345 50"Tone Peruško" - 465 48 -Poljana Sv. Martina 6 1.698 - - -Croatia 1 96 - -"Kaštanjer" – Rimske centuriacije 29 2.642 611 51"Vidikovac" – Nazorova 49 2.338 643 66"Monte Zaro" – Boškovićev uspon 24 1.860 242 38"Veruda" – Banovčeva 27 2.100 573 49"Veli vrh" – Zahtilina 1 2.067 421 45"Jurja Dobrile" – Ruže Petrović 15 114 38 20Škola za odgoj i obraz. – Rovinjska 6 1.595 57 32

Ukupno 25.452 4.840 565 Tablica 6. Srednje škole 2006/2007

Naziv – adresa Površina Broj Broj m2 učenika razrednih

odjela Gimnazija – Trierska 8 2.807 795 28Ekonomska škola – Kovačićeva 3 1.663 346 12Medicinska škola – Rižanske skupštine 2 516 212 8Talijanska srednja škola – Santoriova 3 3.202 225 19Glazbena škola – Ciscuttijeva 22 798 370 33

18

Škola primijenjenih umjetnosti i dizajna – Radićeva 19

829 127 13

Tehnička škola – Cvečića 7 1.340 560 20Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu 754 30- Kandlerova 48 2.448 - Brijunska 5 826 - sportska dvorana na Stoji

1.865

Strukovna škola 420 18- Zagrebačka 22 1.110 - Mletačka 3 390 - Rizzijeva 30 183 Industrijsko obrtnička škola 460 18 - Mletačka 3 3.898 - Rizzijeva 30 2.450

Svega srednje škole 24.325 4.269 199

Pučko otvoreno učilište 2.000 - - Rižanske skupštine 6 750 - Benediktinske opatije 3 400 - Uspon na Kaštel 2 250

Učenički dom – Epulonova 18 2.093 107 5 odgojnih

skupina

Pored navedenog u tablici, u Puli djeluje i privatna Gimnazija "Juraj Dobrila". Tablica 7. Visoko školstvo 2000/2001 Naziv – adresa Površina Broj

m2 studenata Filozofski fakultet M. Ronjgova 1 2.980 770Visoka učiteljska škola - 370Ekonomski fakultet (ukupno) 2.215 891 - Preradovićeva 1 1.683 - - Rovinjska 14 532 -Visoka poslovna škola - 600Visoka tehnička škola - 51

Ukupno 2.682

19

Tablica 8. Sport i fizička kultura 2000/2001

Naziv – adresa Površina m2

zatvoreno otvoreno ukupno "Dom mladosti" 6.000 6.500 12.500 "Dom Braće Ribar" 1.400 13.400 14.800 S.C. "Mirna" ("Pattinaggio") 1.840 2.854 3.694 Gradski stadion 4.560 8.000 12.560 Stadion "Uljanik" 2.200 20.315 22.515 S.C. "Valkane" 400 40.000 40.400

Ukupno 16.400 91.069 106.469 Tablica 9. Socijalna skrb 2000/2001

Naziv – adresa Površina Broj Broj m2 korisnika zaposlenih

Centar za socijalnu skrb - Sergijevaca 2 410 - 36 Društvena briga o starijim osobama - ukupno 6.767 385 143 Dom "A.Štiglić" – Krležina 33 3.867 162 69 Dom "Villa Idola" – Veruda 20 1.100 72 16 Dom Gupčeva 2 1.010 102 42 Dom "Villa Maria" – Šišanska 5 790 49 13 Centar za odgoj djece i mladeži - Boškovićev uspon 6 1.322 45 27 Dječji dom - P. Budicina 17 750 59 20

Tablica 10. Zdravstvo 2000/2001

Naziv – adresa Površina m2

zatvoreno otvoreno ukupno

Opća bolnica - ukupno 29.926 - Zagrebačka 30 15.618 64.700 80.308 - Mornarička bolnica 14.318 Dom zdravlja Pula - ukupno

5.126

-

5.126 - Flanatička 27 1.852 - 1.852 - Tomassinijeva 52 1.600 - 1.600 - Bartolomeo dei Vitrei 13 (stomatologija) 1.117 - 1.117 - Istarska 13 (pedijatrija) 400 - 400 - Santorijeva (hitna med. pomoć) 157 - 157 Zavod za javno zdravstvo - Nazorova 33 992 6.159 7.151

20

Ljekarne Giardini 15 ("Centar") Posavskog 11 Paladiova 20 ("Veruda") M. Paradiso 1 Flavijevska 28 ("Arena") Flanatička 14 Sergijevaca 2 ("Forum") Trg 1. Istarske brigade 5 Zagrebačka 29 Karlovačka 24 Marulićeva 17 Tablica 11. Pošte 2000/2001 Naziv – adresa Površina Broj

m2 zaposlenih

Danteov trg 4 1.510 68 Štiglićeva 26 34 1 Ćirilo-Metodske družbe 1 180 12 Istarska 7 40 4 Koparska 64 60 5 Tomassinijeva 15 35 5 Jeretova 16 85 2 Creska 5 90 1 Musilska bb 35 1

Ukupno 2.069 99 Tablica 12. Ostalo 2000/2001 Naziv – adresa Površina m2 Broj

zatvoreno otvoreno ukupno zaposlenih

VATROGASCI - ukupno 1.313 582 1.895 81 - Dobrilina 16 1.188 582 1.770 79 - Lattisova 1 125 - 125 2 TRŽNICE - ukupno 3.070 7.927 10.997 22 - Narodni trg 3.070 6.030 9.100 22 - Trg Kralja Tomislava (Veruda) - 1.356 1.356 - - Trg 1. Istarske brigade (Šijana) - 541 541 - 1.1.1.4. GOSPODARSTVO Industrija i proizvodni obrt Prostorni razmještaj industrijskih kapaciteta grada Pule rezultat je više od 150-godišnjeg razvoja, pri čemu je industrijski sektor grada vezan i specijaliziran oko brodogradnje, strojarstva,

21

metaloprerađivačke, građevinske i prehrambene industrije. Industrijsko-proizvodne površine u gradu prema postojećoj prostornoj planskoj dokumentaciji iznose 173ha od kojih je iskorišteno samo 131ha što ukazuje na nisku razinu industrijsko-proizvodnih kapaciteta. Posljedica toga je predimenzioniranost površine za industriju i servise ili (što je veća vjerojatnost) mala razina industrijsko-proizvodnih kapaciteta grada uslijed nedovoljnih rezultata u privlačenju malih i srednjih proizvodno orijentiranih poduzeća. Industrijska proizvodnja na razini grada Pule opada kao i zaposlenost u industriji i rudarstvu. U vrijeme izrade ove analize najveći pad proizvodnje bilježile su brodogradnja i proizvodnja prehrambenih proizvoda, a porast outputa proizvodnja nemetala, strojogradnja, proizvodnja kemijskih proizvoda i proizvodnja građevnog materijala. Industrija u Puli bilježila je stagnaciju i pad proizvodnje industrijsko proizvodnih kapaciteta. Uzroci takvih kretanja u industrijskoj djelatnosti Pule bili su u strukturi industrijske proizvodnje. Poznato je da se brodogradnja zbog specifičnosti svojeg proizvodnog procesa ne može u kratkom roku prilagoditi potrebama i kretanju na tržištu. Zbog tranzicijskih i drugih problema s kojima se sektor brodogradnje susretao (ponuda nije prilagođena potrebama tržišta i jakoj konkurenciji) udio outputa brodogradnje u ukupnom outputu grada Pule u to je vrijeme opadao. Takva su kretanja bila osobito vidljiva u opadanju broja zaposlenih u toj djelatnosti. Treba imati na umu da je industrijska proizvodnja određena potražnjom i poslovnim ciklusima zaliha. Promjene u potražnji za industrijskim proizvodima u odnosu na output dovode do promjena u zalihama. Pad potražnje za industrijskim proizvodima zbog kvalitete, cijena i makroekonomske nestabilnosti u odnosu na Europsko tržište doveo je do porasta zaliha u industrijskom sektoru. Ukupne su zalihe na razini poduzetničkog sektora Grada u 2000. godini iznosile 1.059.855,399,00HRK što je gotovo 50% ukupnih rashoda poduzetnika u istoj godini. Industrijska se struktura Grada nije uspjela prilagoditi dinamičnim zahtjevima tranzicije, prvenstveno cjenovno i tehnološki što je u uvjetima oslabljene domaće kupovne moći i niske inozemne konkurentnosti rezultiralo padom industrijskog outputa, prihoda i zaposlenosti. Uzrok niskoj konkurentnosti industrijskog sektora grada je i zastarjelost opreme i njezin visoki stupanj otpisanosti. U prilog tomu govori i podatak o visini stupnja amortizacije i vrijednosti opreme u bilanci poduzetničkog sektora. Tako je u 2000. vrijednost amortizacije poduzetničkog sektora grada iznosila 105.706,314,00HRK dok je vrijednost investirane opreme iznosila tek oko 54.000HRK. Zaposlenost u industriji grada u zadnjih nekoliko godina bilježi značajan pad. Primjerice, 1993. godine u industrijskom sektoru grada bilo je zaposleno 5.444 radnika u direktnoj proizvodnji dok je 1997. godine taj broj iznosio 3.728. Najveći pad zaposlenosti bilježile su brodogradnja, elektroprivreda, proizvodnja kožne obuće i galanterije. Postojeće industrijske zone prostorno zadovoljavaju trenutne potrebe industrijskog sektora. Razmještaj zona isto tako zadovoljava iako bi se trebalo povesti računa o boljem povezivanju postojećih zona, posebice povezivanju zona smještenih uz obilaznicu i zona smještenih uz tvornicu cementa i teretne luke. Turizam i ugostiteljstvo Konkurentnost Pule kao turističke destinacije u usporedbi sa ostalim mjestima u Istri slabi što je vidljivo iz opadanju udjela noćenja u ukupno ostvarenim noćenjima u Istri. Posljednji podaci ohrabruju i ukazuju na oživljavanje turizma u gradu (zbog jasnijeg profiliranja Pule kao turističkog odredišta, političke stabilnosti u Republici Hrvatskoj i profiliranja nove turističke ponude grada - kulturno ljeto, sport i rekreacija). Zbog komparativne i multiplikativne prirode turizma u Gradu Puli, a uspoređujući ostale ekonomske indikatore na razini Grada, možemo zaključiti da turizam još uvijek nije postao propulzivna djelatnost za gospodarstvo Grada. Temeljni problemi s kojima se razvoj turizma u Gradu suočava su nedostatak financijskih sredstava za investiranje, nedovoljna marketinška priprema turističke sezone i još uvijek neprepoznatljiv image grada kao atraktivne turističke destinacije. Pregled turističkih kapaciteta po vrstama smještajnih kapaciteta za Grad Puli dan je u nastavku.

22

Tablica 13. Vrste smještajnih kapaciteta u Puli Vrste smještaja PosteljaI. Osnovni kapaciteti

1. Hoteli 2. Turistička naselja 3. Ostali čvrsti objekti

5.9942.0183.756

220II. Komplementarni kapaciteti

1. Hosteli 2. Kampovi 3. Domaćinstva

7.850140

5.7102.000

Ukupno postelja 13.844 Preko 40% kapaciteta čine kampovi – Stoja, Puntižela, Ribarska koliba, Ferijalni savez. Iskorištenost je kampova manja od postojećih kapaciteta tako da se promet ostvaren u kampovima procjenjuje na oko 20% ukupnog turističkog prometa Grada Pule. Privatni smještaj i hosteli čine oko 15% smještajnih kapaciteta grada i u njima se ostvaruje oko 20% turističkog prometa. Najveći promet ostvaruju osnovni kapaciteti koji se najvećim dijelom nalaze u južnom dijelu grada (Verudella). Hoteli s 2.018 postelja čine oko 15% ukupnih kapaciteta, a ostvaruju oko 33% ukupnog prometa. Postojeće hotelske kapacitete čine hoteli Palma, Histria, Park, Brioni, Pula, Scaletta, Riviera, Milan i Omir. Turistička naselja tvore oko 27% kapaciteta te ostvaruju oko 25% turističkog prometa (Punta Verudela, Horizont Pula Resort, Verudela Beach & Villa Resort i Ribarska Koliba). Marine Veruda i ACI raspolažu s ukupno 813 vezova. Glavninu turističkih kapaciteta grada Pule čine hoteli i komplementarni kapaciteti nakon čega slijede domaćinstva i privatne sobe te turistička naselja. U ukupnoj turističkoj ponudi grada, gledano prema broju postelja i soba, glavninu kapaciteta čine turistička naselja, kampovi, hoteli, domaćinstva i privatne osobe. Struktura smještajnih kapaciteta prema kategorizaciji potvrđuje tezu da se Pula još nije profilirala kao mondena i atraktivna turistička destinacija. Glavninu smještajnih kapaciteta u gradu čine hoteli, kuće za odmor, apartmani i kampovi koji, prema smještaju koji nude, spadaju u nižu kategoriju s 2 ili 3 zvjezdice. Današnji gosti traže kompletnu uslugu od klimatiziranih soba s kupatilom, inteligentnih soba s pristupom internetu i kabelskom televizijom, bazenom i sl. (more i sunce više nisu dovoljni). Kapaciteti koji to ne nude nisu primamljivi budući da turisti današnjice žele više od smještaja - sadržaje, atrakcije, zabavu, kvalitetu života za vrijeme odmora, dok u postojećim turističkim zonama u gradu to ne mogu pronaći tako da su prisiljeni veći dio vremena provoditi na moru ili šetnji gradom (nakon što su ga već dobro razgledali). Jaka domicilna valuta gostiju i njezin odnos prema kuni jedan je od važnih čimbenika koji Pulu određuju kao turističku destinaciju. Niska konkurentnost cijena, nedovoljno diversificirana i bogata turistička ponuda u odnosu na ostale turističke destinacije (Mediterana) ograničavajući su čimbenici afirmaciji propulzivnosti turističke djelatnosti u Puli. U razmatranom periodu došlo je do pada smještajnih kapaciteta u skoro svim oblicima i vrstama objekata. To ukazuje na stagnantni trend u izgradnji novih turističkih kapaciteta, gubitku postojećih što je osobito naglašeno kod komplementarnih kapaciteta (kampovi). Povoljna turistička klima za grad koja je u zadnje vrijeme prisutna problem smještajnih kapaciteta još će više potaknuti u prvi plan. Međutim, treba imati na umu da postojeći turistički prihodi na razini grada predstavljaju tek "osvježavajuća" financijska sredstva koja gospodarstvo grada bude iz izvansezonske letargije. Na postojeće turističke prihode nije moguće gledati kao na izlaz i postojeće situacije i čimbenika koji će pokrenuti i oživiti gospodarsku situaciju u gradu. Da bi turizam to zaista i bio potrebno je obogatiti turističku ponudu. O kvaliteti turističke ponude ponajbolje govore podaci da se većina smještajnih kapaciteta grada može ocijeniti "srednjom" kategorijom. Problem s današnjim, modernim turistima je to što oni i za manju cijenu koju su spremni platiti potražuju visoku kvalitetu usluga tako da tri ili četiri zvjezdice više nisu samo stvar prestiža već i nužnost za osiguranje turističke atraktivnosti neke destinacije.

23

Tablica 14. Smještajni kapaciteti prema vrstama i kategorijama objekata za smještaj u Puli (broj postelja) Kategorija Vrsta objekata Nema podataka

o kategorizaciji * ** *** **** ***** Ukupno

Hotel 20 22 183 1.337 456 0 2.018 Apartmansko naselje / Turistički apartman

0 0 2.186 1.570 0 0 3.756

Pansion 220 0 0 0 0 0 220 Hostel 140 0 0 0 0 0 140 Kamp 5.710 0 0 0 0 0 5.710 Domaćinstvo 2.000 0 0 0 0 0 2.000 Ukupno 8.090 22 2.369 2.907 456 0 13.844 Od ukupno ostvarenog turističkog prometa u gradu Puli, najviše je prometa ostvareno u hotelima A i B kategorije, turističkim naseljima, kampovima i odmaralištima te privatnim domaćinstvima. Prema udjelu u ostvarenom turističkom prometu najviše je turista iz Češke, Italije, Njemačke, Slovenije i Austrije. Prometna izoliranost grada na žalost još uvijek predstavlja ograničenja za turizam što je vidljivo iz podataka o broju turista iz nešto udaljenijih zemalja - Skandinavske zemlje, UK, USA. Pomorska orijentacija Grada Pule trebala bi više u budućnosti istaknuti važnost marina u turističkom prometu. Danas marine po svojoj opremljenosti ne udovoljavaju visokim standardima koje pred njih postavljaju njihovi klijenti. Potrebno je diversificirati ponudu u marinama kako kroz diversifikaciju ponuđenih usluga tako i cijena. Promatrajući kretanja nautičkog turizma na razini Istarske županije, gdje on postaje sve značajniji segment turističke ponude, potrebno je raditi na njegovom obogaćivanju i stvaranju novog, nautičkog imagea u gradu Puli. Osnovno ograničenje s kojim se razvoj nautičkog turizma u gradu Puli susreće je manjak kapaciteta vezova, nepotpuna ponuda servisnih usluga, manjak ponude traženih proizvoda, nekonkurentna cijena usluga i ograničena ponuda ugostiteljskih usluga. Postojeće stanje nautičkog turizma u Gradu može se ocijeniti nezadovoljavajućim ne s aspekta negativne i neefikasne nautičke ponude već nedovoljnim s obzirom na rezultate koji bi se mogli ostvariti kroz prihode iz nautičkog turizma kada bi se navedeni problemi riješili. Izgradnja turističkog i putničkog terminala te modernizacije i proširenja postojećih kapaciteta marina ili izgradnja nove marine negdje u prostoru zona koje se očekuju demilitarizirati koje su u blizini luke, mogao bi dati pravi poticaj razvoju nautičkog turizma u gradu i porast udjela prihoda od nautičkog turizma u ukupnim turističkim prihodima Grada Pule. Tablica 15. Kapaciteti marina u Puli

Kapacitet Marina More Kopno

ACI 213 150 Veruda 600 150 Ukupno 813 300

Luke nautičkog turizma na području Grada Pule su marine ACI (Pulski zaljev – luka) i Veruda (Verudski kanal). Kako bi marine u potpunosti mogle zadovoljavati potrebe specifične klijentele za taj vid turizma, potrebno je modernizirati i proširiti servisne kapacitete dizalica i ostale fiksne opreme, povećati broj vezova na suhom, povećati slobodne površine na kopnenom dijelu, obogatiti ugostiteljsku ponudu u neposrednoj blizini marina. Veći se dio prihoda u marinama ostvaruje upravo kroz stacionarne vezove i ugostiteljske usluge, dok su usluge vezova u tranzitu, servisne usluge i prodaja robe daleko manjeg obima. Modernizacijom i povećanjem kapaciteta marina ukupni prihod u marinama mogao bi se povećati za 25%, procjenjujući prema registriranoj dinamici prihoda u promatranom razdoblju.

24

Turistički su prihodi u direktnoj ovisnosti o ugostiteljskoj ponudi u gradu, koja se zadnjih godina uvelike poboljšala (kvaliteta, servis, osoblje). Na žalost, taj segment turističke ponude, usprkos poboljšanju, nije još konkurentan u odnosu na druge turističke destinacije gdje je razina usluga u ugostiteljstvu na višoj razini. Broj poslovnih jedinica, sjedala, prometa i djelatnika zaposlenih u ugostiteljstvu (prosjek na razini godine) u promatranom razdoblju bilježi pad. Prihodi od noćenja bilježe lagani porast što je posljedica rasta cijena, dok ostali oblici turističke potrošnje (hrana, piće) bilježe stagnaciju ili pad. Dokaz je to cjenovne nekonkurentnosti ugostiteljske ponude. Iako je kvalitativno ugostiteljska ponuda u gradu poboljšana, cjenovno ona je uvijek nije dovoljno konkurentna da bi privukla posjetitelje izvanpansionskoj potrošnji. To je posebice slučaj sa pićem, primjerice cijena vina u restoranima i izvan njih. Ugostiteljsku bi ponudu trebalo više vezivati uz same turističke zone, ugostiteljski su objekti danas dislocirani i dijelom izvan turističkih zona tako da posjetitelji u njih ne zalaze jer nisu informirani. Isto tako, afirmiranjem posebne, jedinstvene ugostiteljske ponude pojedinih poslovnih jedinica, diversificirala bi se ugostiteljska ponuda u skladu s turističkim preferencijama čime bi se povećala prosječna turistička potrošnja. Ugostiteljsku ponudu treba obogatiti tradicionalnim jelima s ovog područja (domaća, zdrava hrana) čime bi se znatan dio turističkih prihoda koji se inače odlijeva izvan zemlje (potrošnja stranih proizvoda zbog visokih cijena i nepovjerenja u domaće proizvode) zadržao u gradu (gotovo 30% turističkih prihoda u jednoj sezoni). Trgovina, obrtničke i osobne usluge Obrtnički sektor u Puli je u ekspanziji (uz određene fluktuacije prema dolje) s najvećim brojem obrtnika u djelatnosti usluge/proizvodnje, trgovini i ugostiteljstvu upošljavajući oko 20% zaposlenih djelatnika u gradu. U djelatnosti trgovine na malo i veliko zaposleno je oko 14% ukupnog broja zaposlenih što je praćeno značajnim porastom broja trgovina i prodavaonica. U obrtničkom sektoru Grada aktivno obavlja djelatnost oko 2.000 obrtnika uz ekspanziju obrtničkog sektora zabilježenu zadnjih godina. Obrtnički sektor grada koncentriran je u djelatnosti trgovine, ugostiteljstva, usluge/proizvodnje i poljoprivrede i ribarstva. Najveći je broj obrtnika registriran u djelatnosti usluga/proizvodnje. Većinu zaposlenih u obrtničkom sektoru čine zaposleni kod samostalnih obrtnika, ugostitelja, autoprijevoznika i drugih djelatnosti dok djelatnici zaposleni kod obrtnika slobodnih zanimanja čine neznatan udio. U ukupnom broju zaposlenih u obrtničkom sektoru žene sudjeluju s oko 45%. Značajan udio gospodarstva grada čini trgovina. Promet u trgovini na malo izvan većih trgovačkih centara zadnjih je godina u opadanju, što je rezultiralo zatvaranjem većeg broja prodavaonica i otpuštanjem djelatnika zaposlenih u tim trgovinama. S obzirom na razmještaj, objekti trgovine, obrtničkih i osobnih usluga koncentrirani su u užem dijelu grada dok su ostali objekti smješteni u prigradskim četvrtima. U djelatnosti trgovine zaposleno je oko 10% ukupnog broja zaposlenih. U strukturi prometa trgovine grada Pule u 1996. dominirao je promet živežnim namirnicama, voćem, povrćem i alkoholnim pićima, zatim slijede nafta i naftni derivati, knjige i uredski materijal i trgovina mješovitom robom. Udio prehrambenih proizvoda u ukupnom prometu iznosio je visokih 60% iz čega se može zaključiti da sektor trgovine može u potpunosti zadovoljiti potrebe Grada za prehrambenih proizvodima i proizvodima mješovite robe, dok je ponuda ostalih roba u trgovini na malo ipak suviše oskudna i ne zadovoljava potrebe građana. Podaci za 1997. godinu to potvrđuju, kada je evidentiran porast prometa prehrambenim proizvodima (70%). Isto tako valja primijetiti da trgovina na štandovima i tržnicama u ukupnom prometu sudjeluje s manje od 1%, što pokazuje da postojeća veletržnica zadovoljava (zajedno s ostalim manjim) trenutne potrebe ovakvog oblika trgovine. Planiranje novih prema dosadašnjim iskazanim potrebama kroz prihode od ovakvog oblika trgovine nije potrebno iako bi se moglo razmisliti o boljem prometnom povezivanju, čime bi se ponuda kroz povećanu i ubrzanu opskrbu od strane dobavljača mogla povećati. Promet Volumen cestovnog prometa u Puli nekoliko je zadnjih godina XX. stoljeća bio u značajnom i konstantnom opadanju. Uzrok tomu treba tražiti u makroekonomskom okruženju, ali i izmijenjenoj gospodarskoj strukturi Grada Pule. Osnovne značajke prometnih sustava Pule (gledano u prosjeku) ogledaju se kroz amortizirani infrastrukturni i tehnološki sustav, tehnološki zastarjela

25

prometna postrojenja, nisku tržišnu konkurentnost, prisutnost samo na lokalnoj razini dok na nacionalnoj razini nema veći značaj, uz još uvijek naglašenu prometnu izoliranost (naročito željezničku, pomorsku i zračnu). Prometni cestovni sustav Pule povezuje se na sustav autocesta i brzih cesta putem "Istarskog Y-a". U tom je cilju prioritet uređenje i izgradnja prometnica koje, uzimajući u obzir razvojne potrebe Grada Pule, povezuju sadašnju brzu cestu a buduću autocestu "Istarski Y" preko tri križanja izvan razine, od kojih su dva za fazu brze ceste već izgrađena (Vodnjan, Stancija Peličeti, dok se križanje Galižana planira izgraditi prilikom izgradnje drugog kolnika "Istarskog Y-a". Javni cestovni promet u gradu nalazi se u velikim teškoćama, što je vidljivo iz podataka o prijevozu putnika u javnom cestovnom prometu. Brzi porast prometa u gradu iziskuje daljnja infrastrukturna rješenja koja će imati za cilj poboljšanje i ubrzanje prometa robe i ljudi. Promet ljudi u zadnjih je nekoliko godina iznimno pojačan dok je promet roba u konstantnom opadanju. Uzrok tomu je zasigurno pad gospodarske aktivnosti, no valja primijetiti da je do pada prometa u prijevozu robe došlo tijekom 1995. – 1998. kada je zabilježen značajan gospodarski rast – nacionalni ali i županijski. Karakteristike cestovnog i gradskog prometa Pule ogledaju se kroz smanjenje broja prijevoznih sredstava, visoke prijevozne troškove i nisku konkurentnost te amortizirani prijevozni i infrastrukturni sustav (ceste). Gubitak značaja prometne orijentacije grada vidljiv je i iz podataka o kretanju broj putnika u gradskom i prigradskom prometu. U uvjetima niske kupovne moći teško je povjerovati da je uzrok takvim kretanjima isključivo porast broja osobnih vozila (iako i to ima značajan udio) već nekonkurentnost javnog gradskog i prigradskog prometa. U uvjetima loše cestovne infrastrukture grada i prometne zagušenosti (osobito u ljetnim mjesecima) javni gradski i prigradski prijevoz postaje neprivlačan građanstvu. Rješenje treba tražiti u modernizaciji javnog gradskog i prigradskog prometa kroz povećanje broja manjih vozila i smanjenje broja zastarjelih autobusa uz istodobno povećanje broja vožnji, čime bi se ovaj važan dio prometnog sustava grada mogao učiniti konkurentnim. Ukoliko se polazi od činjenice da je turizam jedna od temeljnih gospodarskih orijentacija Pule tada efikasan gradski i prigradski promet postaje nužnost kako bi se rasteretila cestovna infrastruktura grada koja ni u kojem slučaju ne može udovoljiti potrebama cestovnog prometa jačeg intenziteta (posebice osobnih vozila) u uvjetima turističke sezone. Kretanje prometa robe u luci Pula u prošlih je nekoliko godina u porastu. No i bez obzira na takva kretanja tržišna konkurentnost pulske luke nije na zavidnoj razini, što dokazuje i činjenica da ona uglavnom djeluje u pulskom okruženju (lokalna razina). Uzrok niskoj konkurentnosti lučkog prometa Pule treba tražiti u lošoj cestovnoj i željezničkoj infrastrukturi kao i lučkom postrojenju. Modernizacija jednog i drugog sustava preduvjet je razvoja pulske luke i njenog izdizanja iznad lokalnih okvira samoga grada. Današnji željeznički kolodvor Pula koristi se kao putnički i teretni. Industrijski kolosijek položen je Rivom do industrijske zone u južnom dijelu pulskog zaljeva, što predstavlja svojevrsnu barijeru između grada Pule i mora. Trend kretanja prometa u Zračnoj luci Pula u posljednjih je nekoliko godina XX. stoljeća bio na iznimno niskoj razini. Podatak je tim teži što su značajni investicijski zahvati, izgradnja nove pristanišne zgrade i upotpunjavanje tehničke opremljenosti bili praćeni padom zračnog prometa. Otežavajuća je i činjenica da je zračna luka Pula dominanto orijentirana na prijevoz putnika uz zanemariv promet tereta. Loša tržišna konkurentnost u zračnom prometu kao i neatraktivnost destinacije, ne najbolja zračna povezanost sa ostalim zračnim lukama u zemlji i svijetu, zračnu luku Pula ne čini važnim gospodarskim subjektom (koju ona inače zasigurno zaslužuje) grada. Valja međutim naglasiti da je niskoj gospodarskoj važnosti zračne luke Pule značajnim dijelom uzrok loše makroekonomsko okruženje kako u gradu tako i u Hrvatskoj. Intenzivne infrastrukturne i tehnološke investicije u telekomunikacije i poštu na razini Hrvatske odrazile su se i na Pulu. U takvim uvjetima svi su oblici prometa registrirali porast, dok najveći porast bilježi platni promet. Polazeći od pozitivnih indikatora poslovanja i zaposlenosti u tim subjektima može se zaključiti da je njihova tržišna konkurentnost u postojećim uvjetima zadovoljavajuća. Ukupno stanje prometnog sustava u Gradu može se ocijeniti nezadovoljavajućim, tržišno nekonkurentnim te strateški izoliranim u nacionalnom i međunarodnom okruženju.

26

1.1.1.5. STANJE U PROSTORU – PROSTORNA SHEMA GRADA 60.000 stanovnika Pule smješteno je na kopnenoj površini Grada Pule od oko 4.181ha. Prostor koji je obuhvaćen GUP-om je nešto manji od površine Grada Pule (bez dijela naselja Škatari i Šikići) i iznosi oko 2.981ha. Gustoća stanovništva vrlo je mala (1999.: 20,1 stanovnika/ha, a 2007.: 22,7 stanovnika/ha), što znači da je grad zauzeo veliku površinu i da je raštrkan u prostoru, a takvo obilježje nosi u sebi mane funkcionalne i ekonomske prirode. Prostori su udaljeni, loše povezani, neorganizirani i nedovoljno urbano opremljeni. Oblik Pule (forma urbis), ovaj u kome danas živimo, nastao je u 19. stoljeću, kad je Austrougarska monarhija odlučila na razvalinama zapuštenog srednjovjekovnog gradića od oko 1.000 stanovnika, ali bogate prošlosti, izgraditi svoju glavnu ratnu luku. 1856. godine postavljen je kamen temeljac za arsenal s pratećim objektima, te je tako nastao grad, na ostacima rimskog i mletačkog vremena, s točno određenom funkcijom i s karakteristikama koje su i danas glavno obilježje grada. “Najljepši zaljev gornjeg Jadrana” podijeljen je u dva dijela. Južni dio – ratna luka s industrijskom zonom i sjeverni dio – trgovačka luka s prometnim terminalima, tako da su svi potrebni sadržaji postavljeni po diktatu funkcije i prometne povezanosti, bez posebne osjećajnosti prema zatečenim kulturnim i prirodnim vrijednostima prostora. Brodogradilište s arsenalom, (današnji Uljanik) smješten je u centru zaljeva i gradskog tkiva, odvojen visokim zidom, koji i dan danas stvara simboličnu i stvarnu prepreku u povezivanju gradskih prostora i funkcija na vrlo važnim punktovima (Riva uz Forum i Staru tržnicu, prostor uz Poštu i Mornarički klub – Dom oružanih snaga Republike Hrvatske, te “Bulevar”uz Arsenal, koji je jedina moguća pješačka veza u smjeru sjever-jug sa stambenim i rekreativnim zonama uz more Stoje, Valkana i Verude). Željeznički kolodvor, smješten na sjeveroistočnoj obali zaljeva, svojim funkcionalnim oblikom, manevarskim prostorom i prugom za opsluživanje industrijske i vojne zone na jugu zaljeva, zauzeo je najatraktivniji dio Rive, a grad s Arenom potisnuo u drugi plan. Vojne zone i vojni objekti postavljeni su na vrlo vrijednim prostorima (Vallelunga, Mulimenti s otokom Katarinom, uvala Zonki – na sjevernoj obali zaljeva, Musil uz sam ulaz u zaljev, a u centru grada – sklop vojarni na južnoj padini Montezara, vojno zapovjedništvo na Rivi i dr.), stvarali su oduvijek prepreku za logičniji, svrsishodniji razmještaj i razvoj gradskih – civilnih sadržaja. Poglavlje za sebe čini lanac tvrđava na obodu gradskog prostora, oko kojih nije bila dozvoljena nikakva izgradnja, koje su danas uglavnom zapuštene, ali čine zanimljiv i primamljiv gradski potencijal. Naslijeđena cestovna mreža za teretni i putnički promet postavljena je tako da se što efikasnije i brže servisiraju industrijske i bivše vojne zone, a to znači – po Rivi ispred Arene. Uređenjem cestovne prometne mreže na postavkama GUP-a iz 1983. nisu riješene osnovne mane te naslijeđene prometne sheme. Nedovršena izgradnja okosnice sjever-jug (Tršćanska-Rakovčeva-Marulićeva-ulica Veruda s odvojkom Koparske i ul. 43. Istarske divizije do ulice Prekomorskih brigada), okosnice istok-zapad (Arsenalska-Kranjčevićeva-ulica Marsovog polja-ulica Prekomorskih brigada) te drugog – istočnog kolnika ulice Prekomorskih brigada (obilaznice) kao distributivnog prometnog prstena doprinosi dojmu da se promet nije redistribuirao u dovoljnoj mjeri prema tim postavkama, tako da i dalje ostaje za rješavati naslijeđenu prometnu situaciju u gradu. Prostor ispred Arene i Riva je najatraktivniji, vrlo značajan gradski prostor, ulaz u grad i njegova “visitkarta”, ali je, obzirom na složenost prometne situacije, sve više problematičan. Tu su u dodiru i sukobu 4 vrste prometa: pješački, kolni, željeznički i pomorski. Obalna prometnica uz željeznički kolodvor samo je dodatno opteretila tu osjetljivu točku. Stambene zone smještene su na “ostatku prostora” i na udaljenijim brežuljcima i to tako da su četvrti bile jasno diferencirane: elitne četvrti u južnom dijelu grada ili bliže centru (Monte Paradiso i Monte Rizzi – za visoke časnike, “Palazzine” uz Mornarički park i “vile Minz” uz željeznički kolodvor – za niže časnike), radničke četvrti sjeverno i nešto dalje (Kaštanjer, Monvidal, Šijana i dr.) a kvart radničkih nastamba (barake) uz Arsenal i tvornicu cementa na južnoj padini zaljeva. Takva podjela, svojim načinom izgradnje i različitim tipom stanovanja, stvarala je prepoznatljive dijelove grada, koje, uvijek i u svakom slučaju, obogaćuju izraz gradskog prostora.

27

Izgradnjom iza II. svjetskog rata izgubljene su te posebnosti tako da su danas manje vidljive i teško prepoznatljive. Do 70-tih godina XX. stoljeća građeno je neplanski, popunjavajući slobodne prostore tipskim projektima, čime je stvorena uniformirana slika grada, što je i dan danas njegova glavna karakteristika. Prostor Verude (“Nova Pula”) izgrađen je po urbanističkim planovima onog vremena (GUP iz 1965.) po diktatu jeftine stambene izgradnje. “Neboderi” i “Južni bulevar” su ostaci jednog megalomanskog načina planiranja i pokazuju svu svoju suvišnost i agresivnost u prostoru. “Južni bulevar”, predimenzionirana a istovremeno i polovično izgrađena “inženjerska građevina”, stvara neprelaznu barijeru prodoru gradskih funkcija i tokova prema plažama i rekreativnim prostorima uz more. Javni objekti smješteni su uglavnom uz povijesnu jezgru, izvan zidina stvaraju ambijent centra grada i mogu se podijeliti u dva glavna urbano-pješačka smjera: sjever-jug, od Arene, preko Giardina do kazališta i istok-zapad, od Tržnice, Flanatičkom i ulicom Sergijevaca do Foruma. Evidentna je, međutim, potreba pješačkog povezivanja centra s ostalim dijelovima grada, odnosno produžavanja glavnih pješačkih okosnica - prema sjeveru do Šijane, gradskog groblja, autobusnog i željezničkog kolodvora, prema jugu do Verude, Valkana, Stoje i prema istoku do kompleksa visokih škola i fakulteta, gradskog stadiona i bolnice. Zelenilo i zone za rekreaciju važno su obilježje Pule, a njezin raskošan krajolik: brežuljci, šume i bogato razvedena morska obala čine prirodni ambijent visoke ekološko i vizualno-estetske vrijednosti koji nije valoriziran onoliko koliko zaslužuje. Šijanska šuma na sjeveru, Pragrande u centru grada te Lungomare od Valovina do Stare plinare su glavne gradske zone zelenila i rekreacije, prilično zapuštene, neosmišljene, nedovoljno pješački povezane i urbano neopremljene. 1.1.1.6. PROMET I INFRASTRUKTURA PROMETNI SUSTAV Obzirom na geografski položaj grada Pule kao regionalnog centra, razvoj prometnih sustava zauzima značajno mjesto u njegovom dosadašnjem i budućem sveukupnom razvoju. Stoga su u gradu Puli, u odnosu na regionalni i širi prostor, koncentrirane izvorišne točke svih vidova prometa: cestovnog, željezničkog, pomorskog i zračnog. Razlozi ovakve koncentracije svih vrsta prometa mogu se prepoznati u geopolitičkom i gospodarskom značaju Istre i Pule prema odredištima unutar naše i susjednih država. Cestovni Promet

Cestovni promet (unutrašnji i vanjski) grada Pule se odvija putem sustava postojećih prometnica kojega čine javne ceste, javne prometne površine, nerazvrstane ceste i ostale prometne površine. Javne ceste podijeljene su prema društvenom i gospodarskom značenju na državne, županijske i lokalne ceste, a povezuju Grad Pulu s gradovima i općinama Istarske županije te ostalim domaćim i inozemnim odredištima. Dovršenjem izgradnje prve faze "Istarskog „Y-a“ kao brze ceste namijenjene i rezervirane za promet motornih vozila, Grad Pula je dobio prometnicu koja je glede cestovnog prometa integrirala gotovo cjelokupni prostor Istarske županije te ga povezala u sustav prometnica istih i viših kategorija u primorsko – goranskoj županiji i dalje prema ostalim regijama Republike Hrvatske, kao i sa susjednom Slovenijom i Italijom. Radi stvaranja uvjeta koji bi pratili daljnji razvoj Grada Pule i Istarske županije i očekivanog cestovnog prometa, potrebno je odmah pristupiti izgradnji "Istarskog Y-a“ u kategoriji autoceste posebno na dionicama najvećeg prometnog opterećenja. Ostale javne ceste (državne, županijske i lokalne) koje povezuju gradove i općine s Gradom Pulom su djelomično rekonstruirane i modernizirane, no ta mreža nije na potrebnom stupnju modernizacije cestovne infrastrukture i u kvalitativnom smislu ne zadovoljava potrebe prometa koji se njome odvija, posebice u odnosu na osnovne elemente sigurnosti (tlocrtni elementi, križanja, poprečni profili, nivelete, kvaliteta kolnika i dr.). Državne ceste, putem kojih se distribuira vanjski promet za grad Pulu su cesta D3 („Istarski Y“), D27, D66 koje Pulu povezuju s Koprom u susjednoj Sloveniji, Rijekom u Primorsko goranskoj županiji i dijelom centara u Istarskoj županiji (Vodnjan, Rovinj, Poreč, Pazin, Labin, Buje, Novigrad, Umag te niz

28

manjih općina ), te D400 koja vodi od križanja s D3 – D 66 do putničke luke u Puli (Riva). Ostale javne ceste koje povezuju općine i gradove te državne ceste sa Gradom Pulom a čine dio glavne gradske prometne mreže su: - županijske ceste Ž5119 i Ž5132 (istočna obilaznica) koje povezuju državnu cestu D66 s južnom

gradskom turističkom zonom i vode prema Premanturi u Općini Medulin, - županijska cesta Ž5134 (Pula-Šišan u Općini Ližnjan) koja povezuje Grad Pulu (istočna obilaznica

Ž5119 ) s naseljima u općini Ližnjan, - županijska cesta Ž5133 (Pula-Medulin) koja povezuje Grad Pulu (istočna obilaznica Ž5119) s

Medulinom, - županijska cesta Ž5178 koja povezuje Premantursku cestu Ž5119 s naseljima Vintijan, Pješčana

uvala i Vinkuran u Općini Medulin, - županijske ceste Ž5115 i Ž5176 koje povezuju Štinjan i Fažanu s državnom cestom D3, - lokalna cesta L50163 koja povezuje Ž5119 (istočna obilaznica) s istočnim naseljima Grada Pule i

županijskim cestama prema Ližnjanu Ž5134 i Medulinu Ž5133, - lokalna cesta L50162 koje povezuju Ž5115 (Fažanska cesta) s naseljem Štinjan i zapadnom

gradskom turističkom zonom. Prema prometnoj važnosti na području grada Pule utvrđen je sustav glavnih mjesnih, sabirnih i ostalih ulica te nerazvrstanih cesta. Mirujući promet Brojanje parkiranih vozila na području grada Pule izvršeno je u toku ožujka i travnja 1994. godine (u postupku izrade studije prometa grada Pule). Rezultati brojanja svrstani su po cjelinama: zone užeg centra grada, zone šireg centra grada, turističko – rekreativne zone i ostale zone. Vrlo je jasno da je najveći broj parkiranih vozila (u odnosu prema broju stanovnika i radnih mjesta pojedine zone) upravo u zonama užeg centra grada, gdje je i najviše sadržaja koji su generatori putovanja. Vidljivo je da je znatno manji broj vozila parkiranih na odgovarajućim parkirališnim površinama od broja ulično parkiranih vozila. Parkiranja u garažnim objektima (javnim i privatnim) nema jer do sada nije izgrađen niti jedan garažni objekt za potrebe parkiranja osobnih vozila. Biciklistički promet

Biciklistički promet u gradu Puli nije organiziran i dovoljno iskorišten. U prometnom smislu nisu stvoreni tehnički i sigurnosni uvjeti za nesmetano odvijanje ovakve vrste prometa. Pješački promet Gradsko središte danas predstavlja prostor najživljih urbanih kretanja, a istodobno je to i prostor najvećih vrijednosti. Ovdje su smještene i građevine najvišeg kulturno – povijesnog značaja. Dominantni pješački pravci u gradu Puli povezani su sa širom gradskom povijesnom jezgrom kao turističkom atrakcijom, ali i područjem koncentracije glavnih javnih i društvenih te uslužnih, ugostiteljskih i sličnih sadržaja. Mogu se identificirati tri pješačka prstena: - najširi prsten koji doseže do Arene čine ulice Riva, Flaciusova, Anticova, Laginjina, Giardini i

Istarska, - uži prsten oko Kaštela čine ulice Sergijevaca, Kandlerova i Carrarina, - najuži prsten oko Kaštela čini ulica Castropola. Teretni cestovni promet Pulska obilaznica (ulica Prekomorskih brigada) nije u potpunosti preuzela prometna opterećenja za koja je dimenzionirana. Taj problem najviše se odražava kod teretnog prometa prema turističkim i poslovnim zonama na Stoji te industrijskoj zoni uz Arsenalsku ulicu, koji se danas još uvijek odvija ulicom Riva. Promet kamiona na gradskim ulicama vrlo se negativno odražava kako na kapacitet samih prometnica tako i na sigurnost prometa. Najveći generator ovog prometa je sasvim sigurno sam grad (opskrba), ali i poslovni te industrijski sadržaji smješteni na obali do kojih se pristup odvija kroz uži gradski centar.

29

Glavni pravci kretanja teretnog prometa su: - državne ceste D3 i D66 (prilaz iz Kopra i Rijeke) i prometnice koje su položene radijalno prema

centru grada iz naselja Fažana, Šišan, Ližnjan, Medulin, Premantura te ulica Prekomorskih brigada (obilaznica),

- unutar ulice Prekomorskih brigada (obilaznica), u samom gradskom tkivu: Tršćanska cesta (D400), Vodnjanska cesta (D3), ulica 43. istarske divizije, Koparska ulica, ulica Starih statuta, Riva, Flaciusova ulica, Arsenalska ulica.

Dolazak u poslovno – trgovačku zonu oko centralne gradske tržnice odvija se Tršćanskom ulicom, Trinajstićevom ulicom, odnosno ulicom 43. istarske divizije i Koparskom ulicom putem kojih se Rakovčevom ulicom iz pravca Kopra i Rijeke prilazi zoni centralne gradske tržnice. Za potrebe teretnog cestovnog prometa u gradu Puli nije izgrađeno javno parkiralište odnosno terminal što je svakako nedostatak u funkcioniranju teretnog cestovnog prometa, koji treba otkloniti realizacijom kroz buduće planove i programe grada Pule, temeljem ovog dokumenta prostornog uređenja. Javni prijevoz putnika

Javni gradski i prigradski prijevoz putnika karakterizira relativno mali broj gradskih linija, sa stajalištima koja nedovoljno pokrivaju područje grada. Uz nedovoljan broj linija javni gradski promet je i relativno slabo organiziran, isti vozni red funkcionira u vršnim satima, kao i u izvanvršnim. On je neprilagođen potrebama i željama potencijalnih korisnika. U tom smislu on predstavlja marginalni dio prijevoza u gradu. Autobusni terminal za gradski i prigradski promet izgrađen je na lokaciji u ulici 43. istarske divizije na prostoru bivše vojarne. Željeznički promet Suprotnosti interesa koje su se sukobljavale na području Istre imaju svoje značajke u izgrađenoj željezničkoj pruzi na poluotoku. Obzirom na različitu pripadnost državama koje su bile na ovim prostorima iskazivan je i njihov direktni utjecaj na izgradnju željezničke mreže. Za izgradnju i razvoj željezničke mreže postojala su tri interesa: Austrougarski, Talijanski i Hrvatski. Važnost Pule kao glavne austrijske ratne luke dao je pečat u načinu izgradnje pruge kopnenim dijelom, radi strateških razloga - kako bi bila zaštićena od udara topova s mora. Pitanje povezanosti istarskih pruga s Hrvatskom bilo je aktualno već za vladavine Italije i traje sve do današnjih dana. Današnji željeznički kolodvor Pula koristi se kao putnički i teretni. Ukupna dužina kolosijeka na željezničkoj postaji Pula iznosi 7.399m. Teretni promet danas je ograničen prometno-tehničkim karakteristikama pruge Rakitovec-Pula, a infrastruktura pulskog kolodvora omogućava prometni kapacitet od oko 600.000t tereta godišnje. Industrijski kolosijek vodi Rivom do Uljanika, luke i tvornice cementa, što predstavlja svojevrsnu barijeru između grada Pule i mora. Putnički željeznički promet koristi danas dva perona, ukupne dužine 201m. Uočljiv je pad ukupnog broja putnika, ali i relativno povećanje prometa prema Buzetu i Pazinu. Pomorski promet Značajni razvitak pomorstva, a samim tim i luke, Pula doživljava 1850. godine, kada Austrougarska monarhija odlučuje ovdje sagraditi svoju glavnu ratnu luku. Iz tog razdoblja datira cjelokupna izgradnja njezinih obala, brodogradilišta i lukobrana. Nakon izgradnje lukobrana a zahvaljujući svojim prirodnim karakteristikama i geografskom položaju (prostorna zaštićenost i dovoljna dubina mora) Pulska se luka svrstava u jednu od najbolje zaštićenih prirodnih luka na cijelom Jadranu. Povijesno sagledavajući, Pulska luka je svoje oživljavanje kao trgovačka luka pokušala naći u niz pokušaja. Zbog recesije na svjetskom tržištu teret je birao najjeftinije puteve i velike luke koje su pravovremeno osigurale specijalizirane servise.

30

Danas kroz luku Pula prolazi teret za ili od komitenata iz Pule, a to je pokazatelj koji potvrđuje već ranije teze kako je teško predvidjeti da će se zaleđe koje gravitira ovoj luci povećati. Da li bi Pula mogla postati jedna osrednja teretna luka? Očito da treba niječno odgovoriti, međutim, u slučaju zatrpanosti neke od sjeverno jadranskih luka (pogotovo Rijeke) te uskom specijalizacijom za neke masovne homogene terete za unaprijed poznate komitente i uz uvjet da se kopnene prometnice, kako cestovne tako i željezničke moderniziraju, luka Pula bi ponovno mogla oživjeti. Trajektni promet se odvija samo u vrijeme ljetnih mjeseci i turističke sezone. Izletnički putnički promet odvija se u dva pravca i to dnevni izleti u Veneciju tokom srpnja i kolovoza te dnevni izleti sa više brodova i brodica tokom turističke sezone prema bližim destinacijama kao što su otočje Brijuni, Rovinj, Limski kanal i sl. Prema godišnjem izvještaju Republičkog zavoda za statistiku najveći broj prispjelih putnika u luci Pula bio je 1986. godine i to 33.717 putnika, a otputovalih 33.961, što ukupno čini 67.678 putnika. Veliki pad broja putnika, uzrokovan ponajviše ratnim djelovanjem, zabilježen je u periodu 1991. – 1993. godine kada je 1992. zabilježeno ukupno 8.820 putnika odnosno 4.321 prispjelih i 4.499 otputovalih putnika. Obzirom da se u konstalaciji odnosa u geopolitičkom okruženju (luke Rijeka, Kopar i Trst) luka Pula nije uspjela razviti u trgovačku luku, danas se to možda može smatrati sretnom okolnosti, obzirom na novo usmjerenje i mogućnosti razvoja nautičkog turizma. Nautički turizam počeo se je razvijati u Puli 80-tih godina. Marina Veruda, čija je izgradnja započela 1978. godine, danas raspolaže s oko 600 vezova, a popunjenost je 100%. ACI marina u pulskoj luci kapaciteta je oko 213 plovila. Zračni promet Zračna luka Pula nalazi se izvan područja Grada Pule, na teritoriju susjedne Općine Ližnjan. Telekomunikacije Na području grada Pule danas postoji izgrađena nepokretna i pokretna telekomunikacijska mreža. Nepokretnu telekomunikacijsku mrežu čine komutacijski objekti, magistralna, spojna i korisnička TK mreža. Komutacija se zasniva na jednom komutacijskom središtu i pripadnim pretplatničkim stupnjevima (područnim centralama): - Komutacijsko središte Pula 2 (Valdebek) je ujedno i područna centrala za područje Valdebeka,

Monte Magno, Premanturske ulice, Verude-Porat i dijela Vidikovca. Ostale područne centrale su: - UPS Pula 1 (Centar) - za područje centra grada - UPS Štinjan - UPS Veli Vrh - UPS Šijana 1 (Autobusni terminal) - UPS Monvidal - UPS Kaštanjer - UPS Veruda 1 (kod Tekopa) - UPS Stoja 1 (ul.Lj.Posavskog) - UPS Stoja 2 (ul.Negrijeva) Ukupan instalirani kapacitet u komutacijskim čvorovima je u digitalnoj tehnologiji i iznosi 35.000 telefonskih priključaka, što s obzirom na broj stanovnika područja grada Pule iznosi

56 tp-a / 100 stanovnika Trenutno je u komutacijskim čvorovima uključeno 29.400 telefonskih priključaka, tj.

47,4 tp-a / 100 stanovnika Međumjesne veze se danas prema višoj i nižoj ravni ostvaruju usmjerenim radiorelejnim vezama iz RR baznih postaja i međumjesnim svjetlovodnim (SVK) i TK(Cu) kabelima.

31

RR bazne postaje: - RR postaja Centar ( zgrada TKC-a) - RR postaja Vidikovac – vodotoranj Usmjerene radiorelejne veze: - Pula (Centar) – Učka (Rijeka) - Pula (Vidikovac) – Mutvoran - Pula (Vidikovac) – Goli U bližoj budućnosti planira se demontaža RR veze Mutvoran i Goli, dok bi RR veza Učka (Rijeka) ostala i dalje, ali u funkciji rezervne veze. Međumjesni svjetlovodni kabeli (SVK): - Pula - Pazin - Rijeka (Umag) - Pula - Rovinj - Poreč – Umag - Pula - Fažana - Brijuni - Pula (sjeverna SVK petlja) - Pula - Labin - Rijeka (Pazin) - Pula - Banjole - Medulin - Valtura - Pula (južna SVK petlja) Međumjesni TK(Cu) kabeli: - Pula – Šikići Osnovni kostur korisničke TK mreže čini kabelska kanalizacija koja se proteže kroz cijeli grad te ga okružuje od Musila do Velog Vrha, s radijalnim ograncima uz cestu za Rijeku, Šišansku, Premantursku i Rizzijevu ulicu, te dijelom uz gradsku obilaznicu. Pretplatnička TK mreža je gotovo u potpunosti podzemna, kroz kabelsku kanalizaciju ili s podzemnim kabelima. U pravilu je smještena u koridorima javnih prometnih površina. Kapacitet pretplatničke TK mreže iznosi 50.000 telefonskih linija, tj.

80 linija / 100 stanovnika. Na području grada Pule izgrađeno je 17 baznih postaja nepokretne telefonije (digitalni sustav). Bazne postaje s pripadnim antenama su smještene na raznim građevinama i locirane su na način da pokrivenost bude optimalna. Pokretne mreže imaju 100%-tnu pokrivenost teritorija. ENERGETSKI SUSTAV Elektroenergetski sustav Postojeće elektroenergetske objekte u gradu Puli (trafostanice, dalekovode, kabele) može se razdijeliti u skupine u odnosu na njihov naponski nivo i to: 110kV, 35kV i 10(20)kV. Mreža 110kV Mreža 110kV je prijenosna mreža i na području Grada Pule u nadležnosti je HEP OPS d.o.o. Prijenosno područje Rijeka. Na kraju 2006. godine sastojala se od dvije trafostanice i dijela trase četiri dalekovoda. Njihov pregled s osnovnim karakteristikama prikazan je u slijedećim tablicama: Tablica 16. Pregled transformatorskih stanica 110/xkV 2007.

Pregled transformatorskih stanica 110/x kV 31.12.2006.

TS Omjer transformacije

(kV)

Instalirana snaga (MVA)

110/35 tercijar

Godina puštanja u pogon/rekonstr.

1. PULA-ŠIJANA 110/35/10 2 x 40 2 x 13,3 1958./1989. 2. PULA- 110/35/10 2 x 40 2 x 13,3 1988.

32

Pregled transformatorskih stanica 110/x kV 31.12.2006.

TS Omjer transformacije

(kV)

Instalirana snaga (MVA)

110/35 tercijar

Godina puštanja u pogon/rekonstr.

DOLINKA Tablica 17. Pregled nadzemnih vodova 110kV 2001.

Pregled nadzemnih vodova 110 kV 31.12. 2001.

Dalekovod Dužina (km)

Materijal i presjek (mm2)

Godina puštanja u pogon/rekonstr.

1. RAŠA-PULA ŠIJANA 28,643 AlČe 150/25 1958./1966. 2. RAŠA-PULA DOLINKA 2,388

25,2816,6053

AlČe 105 AlČe 95/15 AlČe 240/40

1958. 1958. 1988.

3. PULA ŠIJANA-PULA DOLINKA

0,0926,6054

AlČe 240/40 AlČe 240/40

1988. 1988.

4. PULA ŠIJANA- VINČENT 24,5039,918

AlČe 240/40 AlČe 240/40

1989. 1989.

U trafostanicama 110/35/10(20)kV instalirana su četiri transformatora 110/35/10kV, ukupne snage 160MVA. Mreža 35kV Mreža nazivnog napona 35kV koja pretežno napaja gradski konzum sastoji se od 5 trafostanica 35/10(20)kV. U slijedu u tablici prikazana je instalirana snaga u trafostanicama: Tablica 18. Pregled instalirana snaga u trafostanicama Trafostanica 35/10(20)kV Instalirana snaga u trafostanicama

(MVA) 1. TS Centar 3 x 8 2. TS Gregovica 1 x 8 3. TS Pula Zapad 2 x 8 4. TS Uljanik 3 x 8 5. TS Tv. stakla 2 x 4

Navedene trafostanice služe i za napajanje potrošača koji se nalaze izvan grada Pule. Ukupna dužina kabelskih vodova 35kV je 33,591km. Mreža 10(20)kV Na području grada Pule izgrađeno je oko 240 trafostanica 10(20)/0,4kV. Ukupna dužina kabelskih vodova 10(20)kV iznosi oko 180km. Pozitivne značajke navedene mreže za distribuciju električne energije su veoma nizak nivo gubitaka (oko 7%) i visok faktor snage od oko 0,97 u pogledu potrošnje te tehnički zavidan nivo zaštite postrojenja.

3 dvostruki vod 4 dvostruki vod

33

Javna rasvjeta Današnje stanje instalacija i opreme javne rasvjete u gradu Puli definirano je slijedećim: - starost 50% opreme prelazi 30 godina ("normalni" vijek trajanja rasvjetnih tijela je 20 godina), - 60% rasvjetnih tijela čine visokotlačne živine svjetiljke koje su tehnološki zastarjele te ih je

potrebno zamijeniti za visokotlačne natrijeve svjetiljke, - 50% stupova nije pocinčane izvedbe te je za njih nužno potrebno održavanje većeg intenziteta

ili zamjena. Ove činjenice ukazuju na nužnost većih zahvata u cilju revitalizacije postojeće opreme. Plinoopskrba Negativna strana sustava proizvodnje i distribucije gradskog plina u Puli je ponajprije dotrajalo postrojenje za proizvodnju (koristi se više od 30 godina), u kojem djelatnici plinare ulažu velike napore da kompletni sustav održe u pogonu. Nadalje, jedan dio plinovodne mreže veoma je star, te zahtijeva neodgodivu rekonstrukciju i zamjenu lijevanoželjeznih cijevi, ali obzirom na skromne financijske mogućnosti, dinamika radova na tim poslovima ne može zadovoljavati. Ukupna dužina gradske plinske mreže je oko 90km. Infrastrukturna opremljenost niskotlačne mreže gradskog plina zadovoljavajuća je u samom gradu kao i u naseljima Pješčana Uvala (u Općini Medulin), Vidikovac Vile i Veruda Porat, dok su ostala rubna naselja bez izgrađene plinske mreže, a to su: - Štinjan te Valbandon i Fažana (u Općini Fažana), - Veli Vrh, Šijana (dio), - Busoler, Valmade, Škatari, Šikići, - Valdebek, Stoja (dio). U poslovnoj zoni Šijana (sjeveroistočni dio) postavljena je mreža isparenog plina u dužini od oko 5.500 do 6.000m, od čeličnih cijevi. Potrošnja gradskog plina Potrošnja gradskog plina u Puli je 17,1 milijuna m3 godišnje. Ukupna godišnja potrošnja UNP-a kreće se oko 19.130t, od čega na gradski i ispareni plin otpada oko 6.850t (podaci prema prostornom planu Istarske županije). Potrošači plina na području grada Pule mogu se podijeliti u tri osnovne grupe: - domaćinstva, - široka potrošnja, - industrijski potrošači. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV Vodoopskrba Grad Pula i susjedne općine koje su činile bivšu Općinu Pula (Fažana, Vodnjan, Savičenta, Barban, Marčana, Ližnjan i Medulin) snabdijevaju se vodom iz četiri vodoopskrbna sustava : - VOS Pulski bunari 100 l/s - VOS Rakonek 250 l/s - VOS Gradole 160 l/s - VOS Butoniga 120 l/s U najpovoljnijim okolnostima na raspolaganju je ukupno Q = 630l/sek. Zbog prekoračenja MDK kod nekih pulskih bunara moguće su i manje ukupne količine vode. Sadašnje su ukupne potrebe za vodom Q = 616l/sek do Q = 645l/sek. Naime, 1988. godine pumpalo se maksimalno moguće Q = 645l/sek (uz povremenu redukciju potrošnje). U periodu domovinskog rata potrošnja se smanjila da bi 1998. godine dostigla Q =616l/sek. Ukoliko dođe do potrošnje vode u količini iz perioda 1988. godine ukupna raspoloživa količina vode neće biti

34

dovoljna u planskom razdoblju za koje se GUP donosi. Vodoopskrba grada podijeljena je u dvije zone i to nisku zonu i visoku zonu. Niska zona dolazi pod utjecaj rezervoara Monte Šerpo koji je lociran na koti +70m.n.v., a visoka zona dolazi pod utjecaj vodotornja Vidikovac koji je lociran na koti +86m.n.v. Magistralni cjevovodi vodoopskrbnih sustava dovode vodu do rezervoara Monte Šerpo koji pokriva nisku zonu grada Pule i preko kojeg se pune sabirni rezervoari koji su locirani u naselju Vidikovac na koti +53m.n.v. Iz sabirnih rezervoara Vidikovac voda se prepumpava u vodotoranj na koti +66m.n.v. koji pokriva visoku zonu ali i južnija naselja kao Pješčanu uvalu, Vinkuran, Banjole, Premanturu i djelomično Medulin. Snabdijevanje vodom južnih naselja preko vodotornja Vidikovac trajat će sve do puštanja u pogon glavnog cjevovoda na potezu od Valture do ogranka za Medulin. Tada će se naselja Medulin, Ližnjan, Pomer, Premantura, Banjole, Pješčana uvala snabdijevati vodom iz vodoopskrbnog sustava Butoniga. Iz pravca Valture do vodotornja Vidikovac dopremat će se voda i za potrebe visoke zone grada Pule. Postojeća vodovodna mreža u gradu (magistralni cjevovod, glavni vodoopskrbni cjevovodi i ulična mreža) je u takvom stanju da je neophodna hitna rekonstrukcija u nekim dijelovima grada. Veliki dio mreže u gradu izgrađen je prije devedeset i više godina i predstavlja veliku sanitarnu i tehničku nesigurnost vodoopskrbe. Odvodnja otpadnih voda Osnova sustava odvodnje grada Pule u dijelu koji odvodi otpadne vode u pulsku luku izgrađena je još u vrijeme Austrougarske. Sustav je tijekom vremena pa sve do danas samo nadograđivan, bez rješavanja odvodnje i dispozicije otpadne vode preko uređaja za pročišćavanje. U južnom dijelu grada Pule, u većem dijelu izgrađenom nakon II. svjetskog rata, nalazi se veći dio turističkih kapaciteta kao i značajna stambena izgradnja. U ovom dijelu postoji izgrađena separatna kanalizacijska mreža koja odvodi sve fekalne otpadne vode na postojeći uređaj za pročišćavanje grada Pule te se dugim podmorskim ispustom ispuštaju u more. Može se smatrati da je ovaj dio grada kvalitetno riješen, u skladu sa studijom odvodnje otpadnih voda grada Pule. Ostali dio grada Pule (prigradska naselja) nije priključen na sustav odvodnje otpadnih voda, već se odvodnja rješava putem sabirnih jama. 1.1.1.7. GRADITELJSKO NASLJEĐE GRADA PULE Pula je u prošlosti bila značajno gradsko središte u antičko-rimskom i bizantskom razdoblju, u srednjem vijeku do 1331. kao slobodna gradska komuna i od druge polovice XIX. stoljeća do 1918. kada je glavno središte svih aktivnosti austrijske carske ratne mornarice. Sačuvane antičke građevine Pule zato su važni svjedoci bogate prošlosti gradskog organizma starog više od dva milenija. Grad Pula jedan je od vrlo rijetkih do danas očuvanih primjera neortogonalnog (nehipodamskog) planiranja rimskog grada već gradinskog tipa zasnovanog na urbanističkoj shemi pretpovijesnog protourbanog naselja – gradine, u cjelini prilagođeno izraženoj padini prirodnog terena brežuljka. Taj urbani koncept – tlocrt grada – začet u antici na shemi predrimskog histarskog naselja traje i sačuvao se, uz određene deformacije, do danas u trasi postojećih uličnih pravaca i praznih prostora unutar povijesne jezgre, što je velika vrijednost, od osobitog značaja u povijesti urbanističkog planiranja. U održanju te svojevrsne vrlo vrijedne urbane sheme najvažniju su ulogu odigrale sve one antičke građevine i sačuvani ostaci antičkih građevina ispod razine terena koje su utjecale na nastanak kasnijeg grada. To znači da je svim antičkim građevinama Pule zajedničko to što se nalaze u osobitom ambijentu koji nije nastao na pravilnoj shemi rimskog logora već je plod organskog rasta antičkog grada poštujući zatečeno stanje protourbanog naselja Histra. Pula je rijetki primjer grada u Evropi u čijoj su povijesnoj jezgri sačuvani znatni ostaci građevina iz rimskog razdoblja s izuzetno vrijednim, dobro očuvanim i vrlo starim primjerom amfiteatra (I. st.pr.Kr.), koji je bio izvan obrambenih zidina, a koji je integriran u modernom gradu XIX. stoljeća. Stoga u istraživanju umjetničkog i graditeljskog života antičkog grada proučavanje sačuvanih građevina antičke baštine Pule zauzima istaknuto mjesto, ne samo zbog kvantitete i kvalitete samih

35

spomenika već i zbog djelovanja antičke umjetničke baštine u kasnijim razdobljima u kojima će predstavljati bitne determinante razvoja. Karakteristični antički raspored ulica određivat će kroz više od dva tisućljeća gradski život Pule. Na toj osobitoj naslijeđenoj urbanoj shemi je kroz cijelo srednjovjekovno razdoblje, posebice u XIII. stoljeću, postupno izrastao prepoznatljiv srednjovjekovni specifičan gradski ambijent, temeljen na relativno autonomnim komunalnim institucijama. Iz ovog razdoblja gradske komune, u kojem su zasigurno građeni sjajni primjeri romaničke i gotičke arhitekture, ostalo je do danas nažalost vrlo malo, uglavnom slojevitih građevina. Razlog je tome bio potisnut gospodarski razvitak koji se očituje već od XVI. stoljeća, a traje do XIX. stoljeća. U tom dugom vremenskom rasponu, ponekad u gotovo praznome gradu, nestajale su ne samo sjajne antičke građevine (pretvorene već ranije u "kamenolome") već i nenastanjene romaničke i gotičke bogate kuće i palače. Tada je nestao i dobar dio onog tzv. “minornog” graditeljstva, koji je činio bitne determinante kontinuiranog procesa rasta i gradogradnje srednjovjekovnog ambijenta pulske komune, u stalnom usponu već od X. stoljeća. Nekoliko pokušaja obnove gradskog života u mletačkom razdoblju, primjerice gradnja modernih obrambenih građevina u XVII. stoljeću, nisu bitno promijenili stanje zapuštenosti grada. Pula je i dalje bila na rubu zbivanja, izvan važnih prometnih i trgovačkih pravaca. Zapuštenost, ruševine pune korova i smeća, Piranesijanski prizori raspadanja grada su česti prizori na raznim vedutama i crtežima proučavatelja pulskih starina u XVIII. stoljeću. Takvi prizori pobuđuju i maštu raznih putopisaca čiji romantično nadahnuti tekstovi gotovo redovito započinju s opisom prelijepih prizora prirodnog ambijenta luke (nažalost prazne bez brodova), a često se u tim opisima spominju pulska slavna stara vremena čemu svjedoče ostaci građevina rimske arhitekture. Pula, međutim, nije nikada, usprkos toj destrukciji, postala selo. Iako je na početku XIX. stoljeća, zapuštena Pula za austrijske vladavine, brojila samo 926 stanovnika i 204 građevine, funkcionirala je uvijek kao gradski ustrojeni prostor, sa svojim statutima i očuvanim komunalnim institucijama. Iz te će se zapuštenosti devastirani grad ponovno izdignuti u trećem važnom razdoblju razvitka, u drugoj polovici XIX. stoljeća, do 1918. Ovoga puta u funkciji stvaranja središnje pomorske ratne luke austrijskog carstva. S modernim brodogradilištem i arsenalom uzdiže se u šezdesetak godina u gradsko središte evropskoga značaja. Bez obzira što je u novoj gradskoj organizaciji i prostornom planiranju dobrim dijelom morala vladati vojna logika razvitka (u valorizaciji graditeljskog nasljeđa čuvale su se gotovo isključivo samo rimske građevine), u tom je austrijskom razdoblju podignut grad na suvremenim osnovama s novim građevinama ne samo u funkciji vojske, arsenala, brodogradilišta, ratne luke i njezine obrane, već i u funkciji podizanja sjajnih primjera građevina javnih gradskih namjena, višestambenih zgrada i privatnih rezidencijskih četvrti za sve socijalne slojeve stanovništva. U duhu vremena u kojem su nastala, ova arhitektonska djela slijede u oblikovanju umjetnički jezik historicizma, a krajem XIX. i početkom XX. st. već s primjesama novog stila, secesije. Uporaba željeza, čelika i armiranog betona omogućuje ostvarenje nekoliko vrlo vrijednih arhitektonskih djela inženjerstva. Gustoća vrijednih građevina iz tog značajnog razdoblja razvitka najveća je u užem području grada, u povijesnoj jezgri i tzv. starom gradu, u industrijskom kompleksu arsenala i brodogradilišta, u novim rezidencijskim gradskim četvrtima Sv. Polikarpa, Verude, Sv. Mihovila i Monvidala, u vojnim kompleksima strateški raspoređenim u širem okružju luke i gradske periferije. Naglo širenje grada praćeno je već u početnoj fazi izgradnjom novih modernih prometnica, komunalnih instalacija i uređaja. Zbog zatečenog nesnošljivog stanja gradske higijene posebna je pažnja posvećena izgradnji novog kanalizacijskog sustava. Tako je stvorena moderna Pula evropske razine. Do kraja XIX. stoljeća grad se razvija na temelju parcijalnih planova, objedinjenih Pravilnikom o građenju, koji je vrijedio za cjeli teritorij grada i predgrađa, uvijek pod strogim nadzorom vojne građevne uprave, posebice zbog određenih zona zabrane gradnje u okružju vojnih građevina i sklopova. Godine 1899. donosi se prvo poznati Generalni regulacijski plan grada Pule, koji se proteže na području približno do današnje obilaznice. Ovaj više uredski nego stvarni planski dokument, često u sukobu s važećim Pravilnikom o građenju za grad Pulu, bio je jako osporavan. Posebice se to odnosilo na novoplaniranu izgradnju u povijesnoj jezgri čije bi ostvarenje značilo praktički rušenje gotovo svih do tada očuvanih starijih zgrada, građenih prije XIX. stoljeća. Na sreću to se nije dogodilo, plan je samo u manjem dijelu ostvaren i zbog izbijanja I. svjetskog rata 1914. godine. Za vrijeme talijanske vladavine nije došlo do dodatnog širenja grada i osvajanja prostora. Grad se u okviru postojeće urbane strukture popunjava i obogaćuje značajnim novim

36

građevinama javne namjene, a u manjem se dijelu interpoliraju individualne i višestambene zgrade. Dvadesetih je godina u arhitektonskom oblikovanju još uvijek prisutna uporaba formi preuzetih iz raznih arhitektonskih stilova prošlosti. Do zaokreta dolazi početkom tridesetih godina, kada se u užem i širem prostoru centra ostvaruje, u desetogodišnjem razdoblju, nekoliko vrhunskih djela moderne arhitekture racionalizma. Krajem 30-ih godina XX. stoljeća, na liniji austrijskog Generalnog regulacijskog plana iz 1899. donosi se novi Generalni plan i Detaljni plan centra grada, po kojem se predviđa rušenje vrijednog graditeljskog nasljeđa. U detaljnom rješenju Glavnog trga taj je plan bio i politički obojen s predviđenom Torre del fascio, na novom većem trgu s novim građevinama, po mjerama Foruma, kako bi se po običaju vremena vratila zaboravljena rimska slava i stvorila iluzija antičkog prostora trga. Ratom i ratnim razaranjima (1944./45.) teško oštećeni grad, posebice u povijesnoj jezgri, nakon 1948. godine doživljava svoj završni čin, rušenjem svega što je bilo oštećeno. Umjesto obnove došlo je do rušenja oštećenog i neoštećenog graditeljskog nasljeđa, onog najvrednijeg dijela u okružju starog Foruma. Umjesto grada dobilo se parkove, odnosno graditeljske kaverne, koje ni do danas nisu sanirane. Iako je već 12. prosinca 1947. propisan Pravilnik o čuvanju starina u gradu Puli, napomenama i prijedlozima za sastav urbanističkog plana izgradnje i uređenja grada Pule pripremljenim u Arheološkom muzeju Istre (1950.), omogućilo se razbijanje i rušenje dvomilenijske vrlo vrijedne urbane strukture i ostvarenje parkova iz Atenske povelje. Nakon duže pripreme sredinom 60-ih godina izrađen je Generalni urbanistički plan grada Pule, jedan od prvih u Hrvatskoj. Bez obzira na relativno dobru analizu stanja graditeljskog nasljeđa, na žalost samo unutar povijesne jezgre za vrednije građevine antike i srednjega vijeka, u planskoj dokumentaciji izostaje integralno uključivanje povijesne jezgre u već zakašnjelu obnovu cjelovitog gradskog prostora. Povijesna jezgra, po običaju onog vremena ostaje "bijela fleka", izvan svih etapa realizacije plana, kao područje o kojem brine netko drugi, bez identificiranja tko bi to morao biti. Detaljni planovi (pod raznim nazivima) izrađivani u razdoblju do 1971. redovito se nisu usvajali od strane Skupštine Općine Pula, a često su bili u neskladu s tada važećim Generalnim urbanističkim planom. Oni su zapravo naručivani da bi se tu i tamo, raštrkano na teritoriju cijeloga grada dokazale nekakve lokacije za građenje na tzv. slobodnom društvenom zemljištu, potom ostvarene uz prethodnu verifikaciju Komisije za lokacije (s pretjeranim ovlastima odlučivanja) i mimo tada važećeg Generalnog urbanističkog plana. Takvo stanje proizvedeno od neplanske i nepostupne izgradnje, na teritoriju grada od oko 2.000ha, bez prethodne nužne pripreme i uređenja zemljišta s prometnicama i komunalnim instalacijama, ni do danas nije popravljeno. Došlo je do dezintegracije prostora i do daljnjega odvajanja starog i novog. Valorizacija, očuvanje i zaštita graditeljskog nasljeđa po GUP-u iz 1983. Na području grada Pule postoje pojedinačni spomenici kulture graditeljstva i karakteristične urbanističke cjeline nastale u neprekinutom dvomilenijskom prostornom razvitku grada. Spomenikom kulture graditeljstva – kulturnim dobrom – smatra se prema Zakonu pojedina građevina i urbanistička cjelina koje su od značaja i interesa zbog svojih arhitektonskih, urbanističkih, arheoloških, povijesnih, socioloških, etnografskih, umjetničkih i drugih svojstava. Takve građevine i urbane cjeline predstavljaju kulturna dobra od osobitog interesa za Republiku Hrvatsku, pa uživaju i posebnu Zakonsku zaštitu bez obzira da li su upisane u registar nepokretnih kulturnih dobara i bez obzira u čijem su vlasništvu. Zato očuvanje graditeljskog nasljeđa, kao značajnog dijela nacionalne kulturne baštine, mora biti utkano u sve radne procese stručnih i drugih skupina koje sudjeluju u obnovi i uređenju gradskih i ruralnih ambijenata. Cilj je svih zahvata na graditeljskom nasljeđu njegovo očuvanje u izvornom stanju, kao i očuvanje integriteta prostora u kojem se nalazi. To često puta znači revalorizaciju njegovih izvornih prostornih vrijednosti i karakteristika, uz nužne i moguće promjene, koje su potrebne za poboljšanje uvjeta u suvremenom odvijanju funkcija i korištenju građevina, ali sve to na način da se ne ugroze izvorne vrijednosti takvih građevina. To se može ostvariti kroz specifičan proces rada. U toku izrade raznih studija i analiza kao podloge za pripremu dokumentacije Generalnog urbanističkog plana grada Pule, započetih krajem sedamdesetih godina, izrađene su također analize i studije urbane geneze i arhitektonske strukture tada zatečene izgradnje u području obuhvata GUP-a iz 1983., u cilju unapređenja valorizacije i zaštite graditeljskog nasljeđa, kako kroz

37

prostorne planove užeg područja tako i kroz utvrđivanje uvjeta za uređenje pojedinačnih vrijednih zgrada na širem području grada. Taj novi GUP grada Pule, usvojen 1983. godine (SN Zajednice općina Rijeka 26/83), predstavlja značajni korak naprijed u odnosu na valorizaciju graditeljskog nasljeđa u do tada važećem Generalnom urbanističkom planu iz 1965. godine, zbog toga što se po novom planu graditeljskom baštinom smatraju također urbani ambijenti i pojedinačni vrijedni objekti, koji su nastali u XIX. st. i prvoj polovici XX. stoljeća. Sastavni su dijelovi GUP-a iz 1983. prostorno povijesni razvoj grada, a vezano za valorizaciju i unapređenje graditeljskog nasljeđa izrađen je odgovarajući kartografski prikaz gdje su, osim povijesne jezgre, određena područja i pojedinačni objekti u širem području grada koji su se po svojim prostorno – urbanističkim i arhitektonskim karakteristikama nedvojbeno mogli svrstati u dio graditeljske baštine Pule. Po tom prikazu valorizacije graditeljskog nasljeđa Pule pod nazivom “Zaštita spomeničkih područja i spomenika kulture” građevine u širem području grada bile su svrstane u šest skupina: - U prvu “a” skupinu spadale su građevine s najvišim stupnjem zaštite u okviru povijesne jezgre,

kao što su kompleks Komunalne palače i Augustov hram, Katedrala sv. Marije, gradske zidine, Herkulova vrata, slavoluk Sergijevaca, Dvojna vrata, Samostan i crkva sv. Franje, crkva sv. Nikole, mletačka utvrda – Kaštel, crkva sv. Marije od Milosrđa, ostaci bazilike sv. Marije Formose, ostaci antičke cisterne i antičkog kazališta te bezbroj poznatih i nepoznatih arheoloških ostataka antičkih i srednjovjekovnih objekata. U tu je skupinu također svrstano nekoliko objekata izvan povijesne jezgre kao što su: ostaci antičkog izvora vode (nymphaeum), ostaci mauzoleja, ostaci antičkog teatra ispod Montezara te ostaci Amfiteatra.

- U drugu “b” skupinu svrstane su sve preostale zgrade u povijesnoj jezgri, koje čine svojevrsnu još očuvanu antičku urbanu shemu unutar obrambenih zidina. To su uglavnom tipične stambene srednjovjekovne zgrade transformirane u kasnijim razdobljima te objekti izgrađeni u XIX. st. i prvoj polovici XX. stoljeća na regulacijskim pravcima antičkih i srednjovjekovnih ulica.

- U treću “c” skupinu spadale su sve zgrade i prostori u području obuhvata PUP-a “Stari Grad Pula” izvan povijesne jezgre, omeđene Rivom do Trga na Mostu i Kukuljevićeve ulice, a istočno i južno do Rakovčeve ulice, Mletačke ulice, Vergerijeve ulice i parka na Montezaru. Ta je gradska struktura nastajala uglavnom u drugoj polovici XIX. st. i prvoj polovici XX. st. na novoplaniranom urbanom rasteru ulica, poštujući naslijeđenu slojevitu podjelu zemljišta na tragovima rimske centurijacije. Pravilna funkcionalna mreža ulica, postavljena u smjeru sjever – jug i zapad – istok (s otklonom od 18° i 30'), biva ispresijecana sa tada zatečenim cestama, koje su vodile iz povijesne jezgre, uz čije se regulacijske pravce počelo graditi već sredinom XIX. stoljeća. Takav je urbani koncept, izražen u karakterističnim odnosima komunikacija, zgrada i praznih prostora sa zelenim površinama, rezultirao nastankom nekoliko izuzetno kvalitetnih gradskih prostora u blokovima oko Amfiteatra te u blokovima oko tri novostvorena trga, nadomak jezgre, na sjecištu nekoliko perimetralnih puteva oko gradske jezgre sa cestama koje su iz jezgre vodile u okolna seoska naselja. Prvi je Trg Portarata definiran izgradnjom oko slavoluka Sergijevaca do Flanatičke ulice; drugi je Trg Giardini, nastao na spajanju i proširenju dviju ulica uz gradske zidine, od Zlatnih do Herkulovih vratiju, zasađen kvalitetnim stablom ladonjom, dok je treći trg planiran na poljani jugoistočno od gradske jezgre (Piazza Verdi – danas Narodni trg i Trg 1. svibnja), gdje je 1903. sagrađena karakteristična zatvorena tržnica u secesijskom stilu, koja već tada postaje novo žarište gradskog života. U tom su ambijentu nastala također posebno vrijedna arhitektonska djela historicizma i secesije s posebno izraženim afinitetom u formiranju gabarita te u oblikovanju pojedinih arhitektonskih elemenata. U tu je skupinu svrstano također nekoliko arheoloških lokaliteta, primjerice histarska gradina kod Vintijana, ostaci antičke vile s mozaicima i grobovima na Bunarini i drugo.

- U četvrtu “d” skupinu spadale su fortifikacijske i slične građevine (razne tvrđave i baterije) na cijelom teritoriju grada i prigradskih naselja, podignute već od prve polovice XIX. stoljeća do I. svjetskog rata kao važne strateške točke u sustavu obrane grada i središnje ratne luke austrijskog carstva. U tu je skupinu svrstano također nekoliko bivših karakterističnih gradskih mitnica (Dazio) sagrađenih početkom XX. st. na svim glavnim ulaznim cestama u grad, u sastavu jedinstvene policijske granice grada na sjeveru, istoku i jugu, izvedene s četiri reda bodljikave žice.

- U petu “e” skupinu svrstana su područja grada i pojedinačne zgrade sa srednjim stupnjem zaštite u što je uključeno oko osamdeset karakterističnih stambenih zgrada – villa i tri dvorca, izgrađenih krajem XIX. st. i prvoj polovici XX. stoljeća i to pretežno u gradskim četvrtima Sv. Polikarpa, Verude i Monte Rizzija. U tu skupinu spada još kompleks vile “Münz” s Hotelom “Riviera”, kompleks zgrada bivše Mornaričke bolnice (izgrađena 1861., izuzetno vrijedan

38

spomenik kulture graditeljstva XIX. stoljeća i jedna od najbolje očuvanih i opremljenih bolnica na Jadranskoj obali), civilne bolnice, Mornaričko groblje i gradsko groblje, Mornarička crkva Gospa od mora, Mornarički park, nekoliko kompleksa vojarni na širem prostoru grada, park Montezaro s ostacima austrijske meteorološke stanice i nekoliko škola između kojih najvažnije mjesto zauzima Pokrajinski ženski licej sagrađen 1903. u secesijskom stilu (danas Sveučilište Jurja Dobrile u Puli – Pedagoški fakultet).

- U šestu "f" skupinu svrstana su područja sa nižim stupnjem zaštite u odnosu na skromnije karakteristike arhitekture zgrada koje su tu izgrađene u drugoj polovici XIX. st. i prvoj polovici XX. st. Uglavnom su to individualne i manje višestambene zgrade nastale uz zacrtane ulične pravce stvarajući gotovo redovito slobodnu arhitektonsku strukturu uvjetovanu pretežno mogućnostima građevne čestice, vlasničkim odnosima i skromnim financijskim sredstvima. Izrađenih nekoliko prostornih studija za neka od tih područja, primjerice za Monteghiro, Monvidal, Kaštanjer i Gregovicu, ukazale su na niz vrijednosti tog danas naslijeđenog urbanog ambijenta, nastalog krajem XIX. st. i početkom XX. st., s gotovo ruralnim svojstvima. Taj je humani rezidencijski prostor grada stvoren po mjeri onih ljudi koji su, radeći u arsenalu i brodogradilištu, u okviru svojih skromnih mogućnosti, tu u tadašnjem predgrađu Pule, izgradili vlastite kuće s gospodarskim vrtom u okviru okućnice kao dopunski izvor života. U tu skupinu spadale su individualne i višestambene zgrade izgrađene prije 1945. u gradskim četvrtima “Barake”, “Sv. Polikarp”, “Monvidal”, “Kaštanjer”, “Gregovica”, “Šijana” i “Montezaro”. U tu skupinu spadale su također stancija Grabar na Verudelli i suvremeno gradsko kupalište na Stoji iz 1936. godine.

Pored spomenutih skupina na navedenom kartografskom prikazu GUP-a iz 1983. evidentirano je još oko tridesetak prahistorijskih i antičkih arheoloških lokaliteta na širem gradskom području. Ovim planom nisu se, na žalost, evidentirali spomenici industrijskog graditeljstva Pule iz XIX. stoljeća, kao što su građevine kompleksa brodogradilišta i arsenala austrijske mornarice, te nekoliko austrijskih vojnih kompleksa nastalih u XIX. stoljeću na širem području grada, koji zasigurno predstavljaju vrlo vrijednu graditeljsku baštinu Pule i dio hrvatskog nacionalnog kulturnog blaga. 1.1.1.8. ZELENE POVRŠINE Površinski pokrov Slika površinskog pokrova na području grada Pule ukazuje na bogat razvoj biljnog raslinja uslijed povoljnih klimatskih i zemljišnih potencijala, ali i na značajan antropogeni utjecaj. Površinski pokrov možemo promatrati na slijedećoj podjeli: površine pod šumama, površine pod makijom, poljoprivredne površine te neobrađene površine i neplodno tlo. Urbane zelene površine Urbane zelene površine predstavljaju osnovni sadržaji zelenih površina grada na užem gradskom području, uključujući i rubni zaštitni zeleni pojas, a moguće ih je razdijeliti u dvije glavne kategorije: javne zelene površine (javno gradsko zelenilo, stambeno zelenilo, zelenilo uz sportsko-rekreativne površine, zelenilo radnih zona i specifičnih namjena) te zaštitne zelene površine (zelenilo izrazito zaštitne funkcije i okvirno zaštitno zelenilo grada). Zaštićeni dijelovi prirode Na području Grada Pule pod režimom zaštite prirodne baštine definirane su površine unutar dviju kategorija i to državnog i županijskog značaja. Unutar tih kategorija pod režimom zaštite prema Zakonu o zaštiti prirode je dio Nacionalnog parka Brijuni ( otoci Jerolim i Kozada ), te park šume Šijana i Busoler. Nacionalni park Brijuni je područje prirodne baštine državnog značaja koju kategoriju proglašava Sabor Republike Hrvatske posebnim Zakonom. Za područje Nacionalnog parka Brijuni izrađen je Prostorni plan (NN 45/01), a kroz odredbe tog plana definiran je način i režim korištenja. Park šume Šijana i Busoler kategorizirane su kao područja prirodne baštine županijskog značaja koja proglašava Županijska skupština. Zakonom o zaštiti prirode ove šume su definirane kao prirodne ili sređene šume veće krajobrazne vrijednosti, namijenjene odmoru i rekreaciji. Osim navedenih prirodnih dobara zaštićenih prema Zakonu o zaštiti prirode, Prostornim planom Istarske županije i Prostornim planom uređenja grada Pule zaštićen je Mornarički park.

39

1.1.1.9. TABELARNE KVANTIFIKACIJE Tablica 19. Gustoća stanovništva

Površina obuhvata GUP-a na kopnu (ha)

Površina obuhvata GUP-a na moru (ha)

Gustoća stanovništva unutar GUP-a – Gnst (st/ha)

3.098 1.015 19 Tablica 20. Gustoća stanovanja

Broj stanovnika unutar zone GUP-a

Površina stambene izgrađenosti (ha) Gustoća stanovanja – Gst (st/ha)

60.000 (2007.: 67.803) 543 110 Tablica 21. Postojeći odnosi površina razvrstanih po namjeni (GUP iz 1983.)

Redni broj

Oznaka zone Opis namjene zona Površina (ha)

% 1. S STAMBENA NAMJENA 543,15 17,5 2. D JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA 77,70 2,5 3. I,K, GOSPODARSKA NAMJENA 173,10 5,5 4. R SPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA 44,25 1,4 5. JZ JAVNE ZELENE POVRŠINE 12,75 0,4 6. Š ŠUMSKE POVRŠINE I MAKIJA 815,25 26,0

7. T POLJOPRIVREDNO, NEOBRAĐENO I NEPLODNO TLO 772,65 25,0

8. N POSEBNA NAMJENA 398,50 12,5 9. G GROBLJE 7,50 0,2

10. KOLNE PROMETNICE 207,15 6,5 11. OTOCI 46,00 1,5

Kopno ukupno 3.098 100 Odnos površina kopna i mora Površina (ha) %

Zone namjene površina na kopnu – ukupno

3.098,00

74

Zone namjene površina na moru – ukupno 1.097,00 26

UKUPNA POVRŠINA OBUHVATA PLANA

4.195,00

100%

Tablica 22. Postojeći turistički smještajni kapaciteti u Puli

Zona Hoteli Postojeći kapaciteti Punta Verudela Palma 219 Punta Verudela Histria 456 Verudela Brioni 402 Verudela Park 390 Valkane Milan 20 Valkane Pula 326 Punta Scaletta 22 Punta Riviera 163 Centar grada Omir 20

Ukupno 2.018

40

Zona Apartmanska

naselja / Turistički apartmani

Postojeći kapaciteti

Punta Verudela Punta Verudela 1.380

Zlatne stijene Horizont Pula Resort 1.540

Verudela Ribarska koliba 30

Verudela Verudela Beach & Villa Resort 806

Ukupno 3.756

Zona Pansioni / Hosteli Postojeći kapaciteti

Puntižela Puntižela 220 Valsaline FSH 140

Ukupno 360 Zona Kampovi Postojeći kapaciteti

Stoja Stoja 4.000 Puntižela Puntižela 1.200 Fischerhütte Ribarska koliba 450 Valsaline FSH 60

Ukupno 5.710 Zona Domaćinstva Postojeći kapaciteti

Područje grada 2.000 UKUPNO SVI KAPACITETI = 13.844

Tablica 23. Vrste smještajnih kapaciteta u Puli Vrste smještaja PosteljaI. Osnovni kapaciteti

1. Hoteli 2. Apartmanska naselja / Turistički apartmani 3. Ostali čvrsti objekti

5.9442.0183.756

220II. Komplementarni kapaciteti

1. Hosteli 2. Kampovi 3. Domaćinstva

7.850140

5.7102.000

Ukupno postelja 13.844 Tablica 24. Prikaz kapaciteta luka nautičkog turizma Luke nautičkog turizma Broj vezova u moru Broj vezova na kopnu ACI marina 213 150 Marina Veruda 600 150 UKUPNO 813 300

41

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 1.1.2.1. STANOVNIŠTVO Stanovništvo, odnosno njegova prirodna i socio-ekonomska obilježja, predstavlja značajan resurs ili ograničavajući faktor ukupnog razvoja nekog područja. Za ocjenu demografskog potencijala Pule važne su prethodno istaknute socio-demografske promjene u zadnjih pedesetak godina, te posebno pokazatelji o dobnom, spolnom, ekonomskom, obrazovnom i drugom sastavu stanovništva kod zadnjeg popisa. Tablica 25. Dobna i spolna struktura stanovništva 2001.

Muškarci Žene Ukupno Dobna skupina Broj % Broj % Broj %0 – 4 1.221 4,36 1.229 4,02 2.450 4,185 – 9 1.394 4,97 1.250 4,09 2.644 4,51

10 – 14 1.746 6,23 1.598 5,23 3.344 5,7115 – 19 1.883 6,72 1.777 5,81 3.610 6,1620 – 24 2.035 7,26 1.976 6,47 4.011 6,8525 – 29 1.977 7,05 1.950 6,38 3.927 6,7030 – 34 1.948 6,95 2.022 6,62 3.970 6,7835 – 39 2.191 7,82 2.194 7,18 4.385 7,4840 – 44 2.214 7,90 2.327 7,61 4.541 7,7545 – 49 2.297 8,19 2.473 8,09 4.770 8,1450 – 54 2.018 7,20 2.297 7,52 4.315 7,3655 – 59 1.447 5,16 1.759 5,76 3.206 5,4760 – 64 1.814 6,47 2.082 6,81 3.896 6,6565 – 69 1.610 5,74 1.910 6,25 3.520 6,0170 – 74 1.128 4,02 1.668 5,46 2.796 4,77

75 i više 1.066 3,80 1.908 6,24 2.974 5,08Nepoznato 94 0,34 141 0,46 235 0,40

Ukupno 28.033 100,0 30.561 100,0 58.594 100,0 Iz gornjih podataka vidljiva su ova osnovna prirodna obilježja demografske strukture (uspoređeno s Istrom, koja je iz povijesnih, socio-demografskih i socio-ekonomskih razloga najrelevantnija za usporedbu): - odnos muškog i ženskog stanovništva sličan je onom u populaciji šireg okruženja (Istre i

Hrvatske). Broj novorođenih dječaka istovjetan je novorođenim djevojčicama, ali zbog veće smrtnosti muškaraca, kao i zbog udjela krnjih generacija starijeg muškog stanovništva (posljedica ratova), broj ženskih stanovnika Pule veći je za 4,32% od broja muškaraca;

- stopa fertiliteta iznosi 48,16%; ona je u opadanju, što je nepovoljno sa stanovišta mogućnosti prirodnog priraštaja stanovništva; prema prosječnoj stopi fertiliteta Istre od oko 47,9%, stanje u Puli je povoljnije;

- stanovništvo stari, što se pokazuje kroz porast koeficijenta starosti; on je 1991. iznosio 0,65; zbog već opisanih značajki spolne strukture koeficijent starosti muškog stanovništva niži je u odnosu na žene; za mušku populaciju grada on iznosi 0,63 a za žensku 0,68; u odnosu na prosjek županije, u kojoj je koeficijent starosti iznosio oko 0,67, grad Pula ima mlađe stanovništvo; gradovi zapadne Istre su, međutim, populacijski vitalniji od Pule;

- radni kontingent, odnosno broj osoba u radnoj dobi (muškarci od 15 do 65, a žene od 15 do 60 godina) čini 65,88 % ukupnog stanovništva; u ostalom dijelu Istre, bez Pule, taj je udio oko 63,1 %.

Mehaničko kretanje stanovnika, kao što je već istaknuto, ne prati se i ne proučava sustavno. Stoga se za potrebe ovog GUP-a ono iskazuje samo kroz ukupno kretanje broja stanovnika, a ne kao migracijska bilanca. Jedini službeni pokazatelj migracijskog obilježja stanovništva grada je onaj o učešću doseljenog u ukupnom stanovništvu.

42

Tablica 26. Učešće doseljenog u ukupnom stanovništvu 2001. Ukupan broj stanovnika 58.594Od rođenja stanuje u istom mjestu – u % 44,81Doseljeno stanovništvo i ostalo – u % 55,19Doseljeno iz iste općine (bivše) – u % -Doseljeno iz druge općine (van bivše) – u % 65,58Doseljeno iz druge države i ostalo – u % 34,42

Podaci potvrđuju da je Pula u bližoj prošlosti stalno bila jaki centar useljavanja. Iz podataka se ne mogu preciznije iščitati pravci imigracije, ali se vidi da je iz neposrednog zaleđa (prostor bivše općine Pula) doseljeno oko 10,32% stanovnika. Među osobama doseljenim iz drugih dijelova Hrvatske (28,72%) sigurno je veliki dio doseljen iz unutrašnjosti Istre, s područja koja su u godinama iza II. svjetskog rata doživjela izrazito jaku depopulaciju. Tablica 27. Struktura stanovništva prema aktivnostima 2001. Ekonomski kontingenti Broj stanovnika %Aktivno stanovništvo 27.098 46,25Osobe s osobnim prihodima 16.887 28,82Uzdržavano stanovništvo i ostalo 14.609 24,93Ukupno 58.594 100,0

Iz pregleda su vidljiva ova ekonomska obilježja stanovništva u godini popisa 1991. (uspoređena sa stanjem u Istarskoj županiji): - Učešće aktivnog u ukupnom stanovništvu je 48,3%, a stopa iskorištenosti radnog kontingenta

iznosi 71,1%. Stopa aktivnosti ženskog stanovništva Pule niža je od ukupne stope i iznosi 42,6%. U Istri aktivni čine 45,6% stanovništva, a iskorištenost radnog kontingenta je 69,1%.

- koeficijent ekonomske ovisnosti je 0,68 i on je u opadanju (1981. koeficijent je bio 0,83). Iz gospodarskog aspekta ovaj je pokazatelj povoljan, jer govori o rastućoj ekonomskoj samostalnosti stanovništva. Ako se ima u vidu ranije navedeno smanjenje udjela mladih u stanovništvu, onda ovaj pokazatelj i ne može biti ocijenjen kao pozitivan.

Tablica 28. Struktura stanovništva starog 15 i više godina prema školskoj spremi 2001. Stupanj školske spreme Broj stanovnika % Bez škole i nepoznato 1.096 2,19 Nezavršena osnovna škola 4.307 8,59 Osnovno obrazovanje 9.105 18,15 Srednje obrazovanje 27.256 54,34 Više obrazovanje 3.510 7,00 Visoko obrazovanje 4.882 9,73 Ukupno 50.156 100,0

Ovakva obrazovna struktura ocjenjuje se kao izrazito povoljna i to stoga jer je vrlo malo stanovnika bez školske spreme, a učešće stanovništva sa srednjom, višom i visokom spremom iznosi čak 61,6%. Posebno se povoljnim ocjenjuje okolnost da je broj osoba sa srednjom spremom čak dvostruko veći od onih sa osnovnim obrazovanjem. Taj kontingent je, uz spomenuto visoko učešće visokoobrazovanog stanovništva, značajan kadrovski potencijal. Tako povoljnu strukturu nemaju ni Istra ni Hrvatska, gdje je učešće stanovništva sa srednjom i višim školskim spremama 49,0% i 37,7%. 1.1.2.2. JAVNI I DRUŠTVENI SADRŽAJI Stupanj razvijenosti društvenih djelatnosti grada sa stanovišta zastupljenosti i raznovrsnosti objekata i institucija je zadovoljavajući i primjeren važnosti koji Pula ima na regionalnom i nacionalnom planu.

43

Isto, međutim, ne vrijedi ako se taj stupanj mjeri veličinom kapaciteta pojedinih funkcija, razinom opremljenosti sadržaja i kvalitetom usluga koje oni pružaju, te njihovim razmještajem. Općenito se može reći da su uslijed višegodišnje gospodarske krize i ograničenih izvora za financiranje investicija i redovnog obavljanja djelatnosti gotovo sve društvene djelatnosti i javne funkcije u gradu nedovoljno razvijene. U tom pogledu Pula svakako nije izuzetak, već je takvo stanje karakteristično za ukupnu društvenu infrastrukturu u zemlji. Zatečeni stupanj razvijenosti raznih vidova društvenih djelatnosti nije ujednačen. To je posljedica različitog odraza promjena u socio-demografskoj slici grada i gospodarskog rasta na svaku pojedinu djelatnost, razlika u načinu financiranja i izdašnosti izvora financiranja, ali i samog karaktera djelatnosti. Dok neke mogu ostvarivati gotovo linearan rast, u drugim djelatnostima u graničnim situacijama ne mogu se ostvariti čak ni najmanji kvalitativni pomaci bez vrlo velikih kapitalnih ulaganja. To dovodi do skokovitog razvoja. Predškolski odgoj i naobrazba Tablica 29. Sadašnja mreža objekata predškolskog odgoja i naobrazbe (u organizaciji dvije predškolske ustanove i 16 privatnih vrtića)

Neto površina (m2) Broj jaslica i vrtića Broj grupa Broj djece Zatvoreno Otvoreno

40 88 1.882 11.723 30.578 Uslijed nepovoljnih demografskih kretanja broj se djece predškolske dobi do sada smanjivao, tako da danas ona čine oko 7,5 do 8,0% ukupne populacije. Danas je organiziranim predškolskim odgojem obuhvaćeno oko 57% djece odgovarajuće dobi. Uslijed toga zatečeni kapaciteti ustanova predškolskog odgoja i naobrazbe mogu u kvantitativnom pogledu zadovoljiti potrebe. Kada su u pitanju kvaliteta smještaja i opremljenost stanje je puno nepovoljnije. Većina jedinica smještena je u neadekvatnim prostorima, a u opremanju permanentno nedostaje dovoljno sredstava. Prostorni razmještaj uglavnom je prilagođen koncentracijama stanovanja, pa su radijusi gravitacije u prihvatljivim granicama. Osnovne škole Tablica 30. Stanje u djelatnosti osnovnog školstva

Broj škola Broj razreda Broj učenika Površina (m2) 12 244 4.840 25.452,00

Broj djece upisane u osnovne škole stalno se smanjuje. Od oko 6.000 učenika (oko 10%) iz sredine 90-tih godina broj je smanjen na 5.677 učenika u školskoj godini 2000/2001, da bi uslijed nastavka nepovoljnih demografskih kretanja u školskoj godini 2006/2007 broj učenika bio 4.840. U vitalnijim populacijama srednje razvijenih zemalja broj djece u dobi od 7 do 14 godina kreće se od 13 do 15%, a u Gradu Puli ta populacija čini danas oko 8% stanovništva. U pogledu temeljnih elemenata standarda pojedinih škola (oprema, kadrovi i dr.) stanje je dosta ujednačeno. Isto ne vrijedi kada su u pitanju prostorni uvjeti u pojedinim školama. Pojedine škole već su danas prekapacitirane. Najveći prostorni problemi su u školi "Tone Peruško" u kojoj prosječno na jednog učenika dolazi oko 2,5m2. U školama "Veruda", "Vidikovac" i "Kaštanjer" jedan učenik prosječno koristi oko 3,5-4,0m2, dok je u ostalim školama ta veličina 5,0m2 i više. Osim skučenog prostora, u pojedinim školama problem predstavljaju stare dotrajale zgrade čije održavanje iziskuje visoke troškove. Razmještaj u prostoru postojećih objekata osnovnih škola nije optimalan, ali pokriva sve dijelove grada prihvatljivim radijusima gravitacije.

44

Srednje škole i učenički domovi U djelatnosti srednjeg školstva, kao i u ostalim djelatnostima odgoja i naobrazbe djece i mladih, osjeća se jaki utjecaj negativnih demografskih kretanja. Pojava je tu još izraženija budući da uslijed specijalizacije programa srednjih škola u Istri pojedine škole u Puli pohađaju i učenici iz onih dijelova Istre u kojima su procesi demografskog starenja i depopulacije još izraženiji nego u Puli. Tako je broj učenika koji je unazad nekoliko godina iznosio i preko 5.000, u školskoj godini 2006/2007 pao na 4.269. Tablica 31. Srednjoškolski kapaciteti

Broj škola Broj učenika Površina (m2) 10 4.269 24.325

Pored navedenog u tablici u Puli djeluje i privatna Gimnazija "Juraj Dobrila". Obrazovni programi srednjih škola u osnovi su profilirani u skladu sa zahtjevima koje u pogledu struka i zanimanja postavlja gospodarsko i drugo okruženje. U Puli djeluje Učenički dom u objektu površine 2.093m2. Dom raspolaže sa 140 mjesta, a u školskoj godini 2006/2007 u njemu je bilo smješteno 107 učenika u 5 odgojnih skupina. Visoko školstvo i znanost Primjereno rangu koji ima u sustavu naselja Republike Hrvatske i Istarske županije Grad Pula jedino je naselje u županiji koje ima djelatnost visokog školstva (osim pojedinih institucija u Poreču i Rovinju). Danas u gradu Puli djeluje Sveučilište "Jurja Dobrile", kojega čine: - Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" - Odjel za odgojne znanosti - Odjel za humanističke znanosti - Odjel za glazbu - Odjel za studij na talijanskom jeziku - Odjel za obrazovanje učitelja i odgajatelja. Rad Sveučilišta odvija se u vrlo skučenim prostorima, i to u objektima od kojih dio ranije i nije bio namijenjen za taj vid djelatnosti, tako da svima nedostaje prostora za razvoj djelatnosti, kako u nastavi tako i u znanstveno-istraživačkom radu. Pored Sveučilišta "Jurja Dobrile" u gradu Puli djeluju i druge visokoškolske ustanove i to: - Poslovni odjel Veleučilišta u Rijeci, - Visoka tehnička škola, - Viša trenerska škola. U akademskoj godini 2000/2001 visokoškolske ustanove u Puli pohađalo je ukupno 2.500 studenata. Kultura Kod ocjene stupnja razvijenosti djelatnosti kulture u gradu važna je konstatacija da je Pula veće regionalno središte, da je ona akademski grad i da se u njoj ostvaruje značajan turistički promet. Sve su to elementi koji potražnju za kulturnim sadržajima u Puli čine jačom nego li u naseljima nižeg ranga. U dosadašnjem razvoju na strani ponude nije stvoreno dovoljno materijalnih uvjeta za realizaciju svih programa kulture i za njihovu prezentaciju što širem krugu korisnika. Sport i fizička kultura Grad raspolaže objektima čiji kapaciteti i kvaliteta omogućavaju odvijanje većine sportskih aktivnosti najvišeg natjecateljskog ranga. Ti kapaciteti, međutim, ne pružaju dovoljno prostora i

45

sadržaja za bavljenje sportom većeg broja klubova na nižim razinama. Doda li se tome da u školama nema dovoljno dvorana za tjelesni odgoj, onda se dolazi do ocjene da su u gradu uvjeti za masovniji razvoj sporta i fizičke kulture više nego nepovoljni. Posebno se ističe nedostatak zatvorenog plivališta. To je razlog da vodeni sportovi u Puli imaju ili samo sezonski karakter ili se odvijaju u neadekvatnim objektima bez mogućnosti natjecanja. Zdravstvo Zatečeni stupanj razvijenosti pojedinih vidova zdravstvene zaštite nije ujednačen, što se u prvom redu odnosi na prostorne uvjeta rada. Oni su nešto povoljniji u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i u javnozdravstvenoj djelatnosti. Kako su u općoj medicini ulaganja u medicinsku i drugu opremu relativno višestruko manja nego u bolnici i specijalističkim ordinacijama i stupanj opremljenosti tu je bolji. Tome su, osim manjih jediničnih troškova, pridonijele i organizacijske promjene u tom segmentu zdravstva. Privatizacija koja je tu provedena uspijeva aktivirati znatno više izvora financiranja nego što to uspijeva proračunsko-fondovski sustav koji vlada u bolničkim djelatnostima. Privatizacija dijela specijalističkih struka i u zubozdravstvenoj zaštiti polučila je iste pozitivne efekte. Koncem proteklog razdoblja napuštena je većina starih objekata u krugu Opće bolnice Pula u Santoriovoj ulici, a djelatnosti su preseljene u novu zgradu na toj lokaciji i na lokaciju bivše Mornaričke bolnice. Time su stvoreni višestruko povoljniji prostorni uvjeti za rad. Djelovanje bolnice na dvije lokacije izaziva, međutim, određene probleme medicinske i logističke prirode, što u organizacijsko-financijskom pogledu umanjuje efekte preseljenja. Socijalna skrb U djelatnosti socijalne skrbi zabilježen je u zadnjih desetak godina veliki porast broja korisnika, posebno u sferi socijalnih pomoći u novcu i u naravi. To je bilo uzrokovano posljedicama rata i teškom gospodarskom krizom koja je zahvatila Hrvatsku. Uslijed toga je došlo do relativnog smanjenja financijskih izvora za ulaganja u razvoj mreže objekata, njihovo opremanje i općenito podizanje standarda usluga koje ustanove socijalne skrbi pružaju korisnicima. Uprava i javne funkcije U sadašnjem teritorijalno- političkom ustroju države Pula nije sjedište županije ali su u njoj smještene brojne službe koje gradu daju status važnog administrativnog središta višeg ranga. Tako grad osim svih onih upravnih i javnih funkcija čiji radijusi gravitacije pokrivaju sam grad, ima i veći broj službi upravnog i javnog karaktera koji osim Pule opslužuju i limitrofne općine, a tu je smješten i dio upravnih i javnih sadržaja od županijskog-regionalnog značaja. Takvo stanje posljedica je već opisanog procesa decentralizacije Istre u kojoj Pula kao najveći i gospodarski najjači grad nije ujedno i jedino naselje u kojem su smještene funkcije višeg stupnja centraliteta. 1.1.2.3. GOSPODARSTVO Prema prostorno razvojnim i resursnim značajkama grad Pula raspolaže značajnim prirodno komparativnim prednostima poput klime, zaštićenosti okoliša – zraka (niska koncentracija sumpor dioksida, dušičnog-dioksida i amonijaka u zraku), mora s pristupačnom obalom i plodnosti obradivog tla, dok podzemlje obiluje kamenom a podmorje u širem akvatoriju plinom. Geoprometni položaj grada ograničavajući je čimbenik budući da je grad još uvijek u cestovnom i željezničkom prometu loše povezan s ostatkom Hrvatske i svijetom. Prometni je položaj grada, kada je riječ o zračnom i morskom prometu, daleko povoljniji i pruža značajne mogućnosti za daljnji razvitak. Obrazovna je struktura stanovništva grada Pule izrazito kvalitetna uz dobru starosnu strukturu, gdje na starije građane otpada tek 9%. Osnovne značajke prometnog sustava grada Pule obilježene su padom prijevoza putnika u javnom cestovnom prometu, padom prijevoza roba u javnom cestovnom prometu, općim padom prometa u željezničkom prometu, stagnacijom i padom prometa robe u lukama, smanjenjem pretovarnih sredstava u luci te padom prometa u zračnoj luci.

46

1.1.2.4. URBANISTIČKO PROSTORNE ZNAČAJKE Pula je grad čiji je razvoj kroz povijest bio uvjetovan i podređen potrebama ratne luke i brodogradilišta, iz čega je proizašla današnja prostorna shema grada i način korištenja prostora. Grad se počeo širiti na jug prema moru i u kontinentalni dio, jer je prostor luke u samom centru grada bio u funkciji brodogradilišta, industrije, prometa i vojske. Današnje prostorne potrebe Ministarstva obrane Republike Hrvatske smanjene su u odnosu na prostor kojim danas raspolaže u gradu Puli, a tehnološki razvoj i automatizacija industrije omogućava racionalnije i ekološki čišće korištenje prostora. Sagledavajući ove činjenice može se zaključiti da grad Pula ima vrlo kvalitetnih, relativno neizgrađenih i ekološki očuvanih prostora, kao jedan od važnih resursa. Otvara se mogućnost sagledavanja cjelovitog prostora grada na bazi čega se planira budući razvoj i širenje gradskih sadržaja i funkcija te osmišljenih urbanih tokova. Pri tome je važno analizirati važnije segmente prostornog potencijala i to: Vojne zone Valelunga, Mulimenti s otokom Katarinom, uvala Zonki, Punta Krišto, Musil i druge, su prostori koji do sada nisu bili u funkciji grada. Danas su to većim dijelom napušteni i zapušteni prostori i građevine. Značajne su za grad jer se nalaze u samom centru grada (nepristupačne enklave) i duž većeg dijela obale u lučkom bazenu. To su danas prostori:

- koji nisu u funkciji grada, - s velikim zelenim površinama, uglavnom šumskim, - s dobrom orijentacijom u odnosu na strane svijeta (insolacija), - s kojih se pružaju kvalitetne vizure, - u direktnom kontaktu s morem, odnosno lučkim bazenom.

Postojeće stambene zone: - nedovoljno izgrađene – neracionalno iskorišten prostor, - mala gustoća stanovanja omogućava nove interpolacije stambenih i drugih sadržaja

kompatibilnih stanovanju, - neorganizirana obiteljska stambena izgradnja na obodima grada širi se stihijski, često je to i

bespravna izgradnja, - postojeće stambene zone nedovoljno su urbano opremljene.

Postojeća poslovna zona u Šijani: - mala gustoća izgrađenosti obzirom da se nalazi u širem gradskom centru, - dobra prometna povezanost (kolni i željeznički promet), - prevladavaju sadržaji trgovačke namjene.

Napuštene poljoprivredne površine i šikare: - pogodne za lokaciju novih gradskih sadržaja, - često su locirane uz važnije prometnice.

Zone rekreacije

- neuređene, - urbano neopremljene, - u centru grada velike neuređene zelene površine (djelomično se koriste kao vrtovi), - većina planiranih nije privedena namjeni.

Prometna i infrastrukturna opremljenost pojedinih već izgrađenih zona je nezadovoljavajuća. Uzrok takvom stanju je neplanska izgradnja, ne poštuju se prostorni planovi, realizacija je stihijska. 1.1.2.5. PROMET I INFRASTRUKTURA PROMETNI SUSTAV Temeljem dosadašnjih prostornih planova za grad Pulu postoje planirani i sačuvani koridori za sve planirane vrste prometa koji se obrađuju ovim GUP-om, što omogućava razvoj prometne mreže u gradu.

47

Telekomunikacije Postojeća izgrađenost TK mreže na području grada Pule zadovoljava trenutne potrebe, te je po izgrađenim TK kapacitetima u nacionalnim okvirima u samom vrhu. Postojeće tehničko-tehnološko stanje telekomunikacijske mreže zadovoljava trenutne telekomunikacijske potrebe stanovništva, gospodarstva i drugih djelatnosti i omogućava pružanje gotovo svih telekomunikacijskih usluga. Također je u mogućnosti praćenja novih tehnoloških rješenja u cilju uvođenja i pružanja novih usluga. Razvoj telekomunikacija se odvija u pravcu sve većeg stupnja decentralizacije, uvođenja i pružanja novih usluga, što uvjetuje izgradnju novih komutacijskih objekata, spojnih i korisničkih mreža i baznih postaja mobilne telefonije, na što će uvjetovati širenje i razvoj grada. Kabelska TK kanalizacija grada u perspektivi može poslužiti i za distributivnu mrežu kabelske televizije. ENERGETSKI SUSTAV Elektroenergetski sustav Elektroenergetski sustav tehnološki čini zaokruženu cjelinu integriranu na području cijele države. Resursne značajke možemo sagledati jedino s aspekta kapaciteta transformacije i postignute razine potrošnje u trafostanicama najviše naponske razine na području grada Pule. Te trafostanice u Puli su trafostanica 110/35/10kV Šijana i 110/35/10kV Dolinka. Konzum napajan iz ovih dviju transformatorskih stanica proteže se na području puno širem od zahvata ovoga GUP-a, odnosno osim gradskog trafostanice napajaju i izvangradsko područje tako da iskoristivost kapaciteta nije moguće promatrati izdvojeno za područje grada Pule. Maksimalno moguća instalirana snaga po trafostanici je 2x40MVA, što iznosi ukupno 160MVA. Današnji konzum ispod je ove razine te se može računati s određenom rezervom u transformaciji. Plinoopskrba Grad Pula ne raspolaže prirodnim resursima plina, odnosno u njemu ne postoji mreža zemnog plina. Opskrba grada vrši se korištenjem UNP-a u proizvodnji gradskog plina čiji su kapaciteti limitirani, bez mogućnosti povećanja. Plin kao energent se u sadašnjim uvjetima može koristiti kao ukapljeni naftni plin (UNP). Prema podacima potrošnje UNP u Istarskoj županiji, te usporedbe s potrošnjom tog plina u Evropi i svijetu, kao i s trendom rasta potrošnje tog energenta, moglo bi se reći da je Istra ravnopravna najrazvijenijim zemljama. Taj podatak sigurno ohrabruje, jer pokazuje veliku tehničku naobrazbu kako ljudi koji obavljaju taj posao tako i samih korisnika plina, što se može smatrati jednim od važnih resursa za budući razvoj. Treba naglasiti da širom Istarske županije postoji i niz poduzetnika koji su uključeni u organizaciju i instalaciju spremnika i opreme za korištenje UNP, te distribuciju isparenog UNP u bocama, za punjenje kontejnera i ugrađenih spremnika, te punjenje autoplina. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV Vodoopskrba Na području Pule ili neposredno uz granicu Grada Pule nalaze se slijedeći bunari pitke vode: - Karolina kapaciteta 19 l/s - Tivoli kapaciteta 34 l/s - Fojbon kapaciteta 8 l/s - Rizzi kapaciteta 11 l/s - Campanož kapaciteta 22 l/s - Izvori Valdragon kapaciteta 32 l/s

48

Pojedini pulski bunari su izvan upotrebe zbog prekoračenja MDK. Vodovod Pula se ipak ne odriče tih bunara koji mogu poslužiti u kriznim situacijama. Pravilnom zaštitom podzemnih voda moguće je pojedine pulske bunare vratiti ponovo u funkciju. Pulski bunari imaju prvorazredan značaj za vodoopskrbu grada Pule i šireg područja. Važnost tih bunara je tolika da se u budućnosti ne može računati na sigurnu vodoopskrbu bez pulskih bunara i to u sto postotnom korištenju. Bez pulskih bunara nemoguće je osigurati potrebnu količinu vode kako za sadašnje tako i za dugoročne potrebe. Važnost pulskih bunara tim više dolazi do izražaja nakon što se utvrdilo da s akumulacijom Butoniga može doći do problema zbog male akumulacije vode u sušnim periodima godine. U ovom stupnju razvoja vodoopskrba je postala ograničavajući faktor razvoja cijele regije. Zadatak ovog GUP-a je stvoriti planske pretpostavke za zaštitu pulskih bunara od daljeg zagađenja. Odvodnja otpadnih voda Analiza postojećeg stanja sustava odvodnje otpadnih voda provedena je na temelju uvida u postojeće stanje i podataka dobivenih od komunalnog poduzeća Herculanea d.o.o. Pula. Osnova sustava odvodnje grada Pule u dijelu koji odvodi otpadne vode u pulsku luku izgrađena je još u vrijeme Austrougarske. Sustav je tijekom vremena pa sve do danas samo nadograđivan, bez rješavanja odvodnje i dispozicije otpadne vode preko uređaja za pročišćavanje. Kontinuirani razvoj grada uvjetovao je intenzivnu izgradnju objekata raspoređenih oko stare gradske jezgre, što se odrazilo u povećanju opterećenja postojećeg sustava odvodnje. Gradska luka, u koju se danas ulijeva veći dio otpadnih voda grada Pule, predstavlja jedan poluzatvoreni recipijent sa slabom cirkulacijom i slabom izmjenom masa morske vode. Otpadne oborinske vode s određenih slivnih površina upuštaju se neposredno u more, pa je duž gradske luke i u zoni brodogradilišta Uljanik registrirano 20 ispusta, od kojih 6 pripada glavnim kolektorima. Četrnaest ispusta raznih profila koncentrirano je duž obale starog grada. U južnom dijelu grada Pule, u većem dijelu izgrađenom nakon II. svjetskog rata, nalazi se veći dio turističkih kapaciteta kao i značajna stambena izgradnja. U ovom dijelu postoji izgrađena separatna kanalizacijska mreža koja odvodi sve fekalne otpadne vode na postojeći uređaj za pročišćavanje grada Pule te se dugim podmorskim ispustom ispuštaju u more. Može se smatrati da je ovaj dio grada kvalitetno riješen, u skladu sa studijom odvodnje otpadnih voda grada Pule. Jedini problem je ilegalno priključenje oborinskih voda na fekalni kolektor te je u kišnim periodima kapacitet crpnih stanica Marina i Valseline podkapacitiran. U budućnosti predstoji hitno odvajanje fekalnih od oborinskih voda. Na dijelu južne pulske rivijere postoji izgrađen niz crpnih stanica počevši od CS Pješčana uvala koja prebacuje otpadne vode naselja Pješčana Uvala i marine Veruda u gradski sustav. Sljedeća crpna stanica je Marina koja prikuplja otpadne vode iz naselja Veruda Porat i iz CS Pješčana Uvala te ih prepumpava u kanalizacijski sustav koji vodi u centralnu crpnu stanicu Valsaline. Na ovu crpnu stanicu gravitacijski dotječe otpadna voda iz dijela naselja Veruda kao i dijela turističke zone Zlatne Stijene (Splendid). Također se putem crpne stanice Verudella prepumpavaju otpadne vode cijelog kompleksa Verudella u mrežu koja vodi prema CS Valsaline. Ova postojeća crpna stanica mora se dopuniti dugim havarijskim ispustom dužine cca 600m zbog toga što se u slučaju havarije crpne stanice Valsaline sve otpadne vode izlijevaju u duboki zaljev kupališne zone. Crpna stanica Valsaline prepumpava otpadne vode na postojeći uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Valkane. Na ovaj uređaj prepumpavaju se otpadne vode iz dijela stare Verude posredstvom crpne stanice Bolnica. Uređaj za pročišćavanje Valkane Uređaj je izgrađen 1986. godine, kao prvi stupanj mehaničkog uređaja. Sadašnji stupanj izgrađenosti uređaja: - kapacitet uređaja: 420l/s - stvarni dotok: cca 120l/s

49

- izgrađeni objekti: rešetke: gruba i fina pjeskolov – mastolov dozator upravna zgrada Podmorski ispust Valkane Za upuštanje u more djelomično pročišćenih voda izgrađen je dugi podmorski ispust. Podmorski ispust Valkane izgrađen je 1985. do 1986. godine, u isto vrijeme kada i mehanički uređaj Valkane. Karakteristike postojećeg ispusta su: - vrsta cijevi PEHD - dimenzije cijevi 500/469mm - propusna moć 446l/s - dužina ispusta 1584m, a od toga - dužina difuzora 108m - odabranog profila 400/315,2mm - dubina mora 38,5m.p.m. Rad podmorskog cjevovoda praćen je deset godina i ocijenjen kao dobro dimenzionirana i izvedena građevina. U dijelu grada koji po pitanju odvodnje otpadnih voda gravitira u pulsku luku postoji par magistralnih kolektora koji predstavljaju okosnicu fekalne i oborinske odvodnje grada. Kolektor Šijana Kolektor Šijana odvodi potrošne vode i oborinske vode stambenog naselja Šijana, Monvidala i ulice 43. Istarske divizije. Dimenzija je 2000x1800/1400/1200mm te je zasvođen. Na šijanski kolektor priključuju se mješoviti kolektori obilaznice, naselja Monte Serpo i zapadnog dijela šijanskog naselja kao i veći dio poslovne zone Šijana. Kolektor je svojevremeno pretrpio značajnije oštećenje prilikom eksplozije plina, a u međuvremenu je rekonstruiran. Predstoji njegova rekonstrukcija od ispusta u more do bivše vojarne V. Gortan. Šijanski kolektor nije dimenzioniran da primi oborinske vode te poslovne zone pa će u budućnosti biti potrebno hitno razdvajanje oborinskih voda u novi oborinski kolektor koji se planira od aerodroma kroz poslovnu zonu do ispusta u pulsku luku. Kolektor Premantura Ovaj kolektor predstavlja glavni odvodni objekt za mješoviti sustav kanalizacije s područja Mirne i centralnog gradskog područja, te se neposredno ulijeva u more na području brodogradilišta Uljanik. Kolektor je na ušću u more cijev dimenzija ∅2000mm, a na udaljenosti 70m od mora prelazi u pravokutni nadsvođeni kanal dimenzija 1900x2000mm. Uslijed samog oblika kolektora i njegove specifične izvedbe, a prvenstveno zbog neodržavanja i utjecaja mora na propusnost, došlo je do taloženja krutih tvari po cijeloj dužini. Kolektor je danas očišćen te omogućava odvodnju sa ovog dijela grada. Ovaj kolektor je od gradskog stadiona preko Valdebeka do naselja Škatari-Šikići otvoreni kanal Pragrande koji iz šire zone prihvaća sve oborinske vode i odvodi ih prema moru. U tijeku je izgradnja oborinskog kolektora od Valdebeka do ispusta u Verudski kanal, čime bi se rasteretio dio Premanturskog kolektora kroz grad Pulu. U dijelu pulske luke izgrađeni su kanalizacijski kolektori u skladu sa studijom odvodnje grada Pule i to: - Crpna stanica Pošta-Uljanik s tlačnim vodom DN600mm do prekidnog okna Polikarpove, - Fekalni kolektor Polikarpova do buduće crpne stanice Luka, - Tlačni vod crpne stanice Luka do prekidnog okna prema uređaju Valkane, - Fekalni i oborinski kolektor ulice Starih statuta sa svim prekidnim oknima. Na temelju gore navedenog mogu se izvesti sljedeći zaključci: - postojećim gradskim sustavom odvodnje otpadnih voda prihvaćaju se otpadne i oborinske

vode s područja staroga grada te se transportiraju i disponiraju u gradsku luku,

50

- razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda izveden je u nizu novih naselja, ali se priključuje na stare mješovite kolektore,

- južni dio grada Pule ima izveden kvalitetan razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda kojime se otpadne vode odvode na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Valkane, s napomenom da je potrebno što hitnije prespojiti ilegalne priključke oborinskih voda na fekalni kolektor.

- veći dio prigradskih naselja još nemaju izgrađenu kanalizacijsku mrežu već se dispozicija otpadnih voda rješava putem vrlo često propusnih sabirnih jama, što direktno ugrožava lokalne pulske bunare kao izvorišta vode za piće,

- stambene građevine koje postoje u prostoru, dijelom izgrađene bez građevnih dozvola u vodozaštitnim zonama, bitno ugrožavaju postojeće pulske bunare bez kojih ne postoji alternativa vodoopskrbe ovog dijela Istre.

1.1.2.6. ZELENE POVRŠINE Površinski pokrov Cjelokupno priobalje Istre prekriveno je zimzelenim šumama, mediteranskom makijom i mnogim vrstama samoniklog bilja, te onog koje se uzgaja u prisustvu čovjeka. Šumsku vegetaciju uglavnom čine četinjače borove kulture koje su većinom nastale planskom sadnjom i to najviše alepski bor (Pinus halepensis) i brucijski bor (Pinus brutia) te niže šume hrasta medunca (Quercus pubescens) i bijelog graba (Carpinus orientalis), s većim brojem ostalih vrsta drveća i grmlja svojevrsnih asocijaciji Querco-Carpinetum croaticum. Pored sklopljenih sastojina šuma na ovom području su zastupljeni i degradacijski stadij šikara i bagrema (Paliurus australis) i smreke (Juniperus oxycedrus). Mogu se naći pojave subasocijacije sa zelenikom (Phillyrea latifolia i Erica arborea), te skupine alepskog bora (Pinus halepensis). U fitogeografskom smislu Pula je, sa širom okolicom, u zoni mediteranskih šuma, makija crnike (Orno-Quercetum ilicis) i njenih degradacijskih stadija (šikare i slično) koji dominiraju u priobalnom pojasu pulskog područja. Za grad Pulu može se reći da raspolaže značajnim površinama za poljoprivrednu proizvodnju s obzirom na njenu urbanu orijentaciju. Kultivirane biljne vrste koje se uzgajaju na obradivim površinama (oranicama, vrtovima, voćnjacima, vinogradima i livadama) ukazuju na heterogenost uzgoja biljnih vrsta i sortimenta. Najviše su to povrtlarske kulture, voćarske, a tek u manjoj mjeri ratarske kulture. Ostale površine, izvan urbanog dijela grada, su ili napuštene poljoprivredne površine te ulaze u kategoriju neobrađivanih površina ili površine neplodnog tla koje nemaju odgovarajući bonitet za poljoprivrednu proizvodnju. Urbane zelene površine Urbane zelene površine čine sve zelene površine u gradu, a to su Javne zelene površine i Zaštitne zelene površine. Javne zelene površine Javno gradsko zelenilo predstavljaju parkovi, zelene padine, zeleni trgovi, zelene površine uz javne objekte, zelenilo obala, šetališta i groblja; stambeno zelenilo uključuje zelenilo uz višestambene građevine s igrališnim i rekreacijskim sadržajima, te zelenilo individualnog stanovanja; zelenilo uz sportsko-rekreativne površine čine rekreacijski centri, dječja igrališta i igrališta mladeži, kupališta, turistički lokaliteti; zelenilo radnih zona i specifičnih namjena zelene su površine uz industrijske pogone, škole, bolnice, građevine posebne namjene i slično. Zaštitne zelene površine Zelenilo izrazito zaštitne funkcije predstavljaju zeleni tamponi uz onečišćivače zraka i izvore buke te zelenilo u funkciji vizualne zaštite, poglavito drvoredi i zeleni pojasevi uz pulsku obilaznicu kao i ostali drvoredi uz prometnice na gradskom području, dok okvirno zaštitno zelenilo grada obuhvaća prije svega gradske park šume (Šijana i Busoler), niz manjih šumskih površina rubno raspoređenih po gradskoj površini, te obalne šume i makijom obrasle površine.

51

Zaštićena prirodna dobra 1. Prirodna dobra zaštićena prema Zakonu o zaštiti prirode:

Park šuma Šijana, površine oko 153ha, smještena na sjeveroistočnoj periferiji grada, svega 2km od njegovog središta, istočno od državne ceste D66 Pula-Rijeka, danas je već na samom rubu grada. Po svojoj flori je bogatija od bilo koje šume u blizini. To je šuma hrasta medunca i bijeloga graba – karakterističnih za većinu šuma u Istri, u kojoj prevladavaju elementi listopadne bjelogorice, ali su prisutni i elementi mediteranske šume, kao crnika, zelenika, lovor, brnistra, bršljan i dr. Prisutni su odjeli s čistim sastojinama četinjača, mješovitim sastojinama četinjača s listačama ili mješovitim listačama. Park šuma Busoler nalazi se uz prometnicu Pula – Šišan i zahvaća površinu od oko 23ha. To je sastojina alepskog bora (Pinus halepensis), brucijskog bora (Pinus brutia) te crnog bora (Pinus nigra), starosti oko 100 godina. Zbog dobrog uzrasta i vitalnosti, ova šuma je izlučena iz redovitog gospodarenja, s namjenom sjemenske baze za šire područje. 2. Prirodna dobra zaštićena Prostornim planom Istarske županije i Prostornim planom uređenja

grada Pule: Spomenik parkovne arhitekture Mornarički park, prvi je gradski park i datira iz 1863. godine. Površinom od 1,2ha, pravilne osno-simetrijske koncepcije, predstavlja florno najraznovrsniju parkovnu površinu u gradu. Park broji više od 40 biljnih vrsta od kojih neke potječu još s kraja prošlog stoljeća. Kao najmarkantnije stablašice izdvajaju se arizonski čempres (Cupressus arizonica), libanonski cedar (Cedrus libani), kalifornijski bor, sekvoje (Sequioa sempervirens), te magnolie (Magnolia grandiflora). 1.1.3. Obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih

prostornih planova Tablica 32. Važeći prostorni planovi na području grada Pule

OBJAVA U SLUŽBENOM GLASILU NAZIV PLANA PLAN IZMJENE I DOPUNE

Prostorni plan uređenja Grada Pule

Službene novine Grada Pule, br. 12/06

PUP “Centar za zaštitu od požara”

Službene novine općine Pula, br. 16/88

PUP “Slovenijales” Službene novine općine Pula, br. 24/88

PUP “Područje BI Uljanik Pula”

Službene novine općine Pula, br. 4/91

Službene novine općine Pula, br. 8/91, Službene novine Grada Pule, br. 12/01

PUP “Stari grad Pula” Službene novine općine Pula, br. 3/92

Službene novine općine Pula, br. 6/92, Službene novine Grada Pule, br. 1/97, 5/97 i 11/07

DPU “ICI – Istra cement international”

Službene novine općine Pula, br. 4/00

DPU SRC Bunarina Službene novine Grada Pule, br. 1/00

DPU Kupalište Stoja Službene novine Grada Pule, br. 4/00

DPU Valkane Službene novine Grada Pule, br. 10/03

DPU "Uljanik otok" Službene novine Grada Pule, br. 2/04

DPU "Molo Carbone" Službene novine Grada Pule, br. 4/07

52

1.1.3.1. ANALIZA PROSTORNOPLANSKIH POSTAVKI I POSTOJEĆEG STANJA Dokumenti prostornog uređenja šireg područja koji se odnose na područje obuhvata GUP-a su: a) Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99) b) Prostorni planovi - Prostorni plan Istarske županije (SN Istarske županije 2/02, 4/05, 5/05 i 14/05 – pročišćeni

tekst) - Prostorni plan uređenja Grada Pule (SN Grada Pule 12/06) - Generalni urbanistički plan grada Pule (GUP iz 1983.) a) STRATEGIJA I PROGRAM PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske daje globalne smjernice prostornog razvitka svih segmenata teritorija Države, koje se u gotovo svim odredbama načelno odnose i na područje obuhvata GUP-a. Ovdje se, međutim, izdvajaju samo neke, koje se neposredno mogu aplicirati na problematiku uređivanja prostora grada Pule. U točki 4. “Gospodarske djelatnosti u prostoru” posebno se navodi: Industrija i rudarstvo • Organizacijske i strukturne promjene koje obuhvaćaju nabavku modernih tehnologija, uvođenje

učinkovite organizacije i rukovođenja, te osvajanje novih tržišta. U gospodarskoj strukturi Hrvatske postupno treba smanjivati dominaciju bazične, teške industrije, zatim industrije koja traži velike količine energije, vode i brojnu nekvalificiranu radnu snagu. Prednost trebaju imati one industrije koje imaju komparativne prednosti zemlje: prirodne resurse, položaj, sposobne radnike, tržište, kapital i tradiciju i koje su vezane na ukupnu-prepoznatljivu fizionomiju područja.

• Prostorni razmještaj proizvodnih kapaciteta temelji se na uravnoteženju razvoja uspostavljanjem široke mreže manjih i raznolikih proizvodnih jedinica, daljnjem razvoju već formiranih velikih i složenih gospodarskih cjelina od posebnog značenja za gospodarstvo Države i većih područja.

Pomorsko gospodarstvo • Hrvatska u daljnjem razvoju treba bolje i sustavnije koristiti prednosti položaja na Mediteranu

snažnijom orijentacijom na turističko i pomorsko gospodarstvo. Ovu orijentaciju treba posebno unapređivati s osloncem na: - pomorski promet i brodarstvo - lučko gospodarstvo (uključivši prateće gospodarske djelatnosti i slobodne zone) - brodogradnja - razvoj marikulture (ribarstvo, školjkarstvo)

Turizam Turizam neprijeporno predstavlja jednu od glavnih gospodarskih okosnica razvitka Države, pa je njegov ukupni razvitak, uključujući i prostorni, potrebno pratiti i ocjenjivati kroz sve njegove neposredne i posredne učinke na pojedine djelatnosti i gospodarstvo u cjelini. Strateški resurs hrvatskog turizma treba ostati do sada očuvani visokovrijedni prostor, koji će dugoročno sve više dobivati na značaju. Prostorni razmještaj i kapaciteti ponude uvažavat će gospodarske i ekološke kriterije. Zbog osobitog utjecaja na prostor potrebno je sustavno kriterijski utvrditi: • razmještaj i dimenzioniranje marina usuglašeno s ostalim aspektima korištenja prostora,

zaštitom vrijednih dijelova obale i potrebama stanovništva, novi sadržaji osobito sporta i rekreacije računajući i na golf igrališta koja treba pripremati istraživanjem najpovoljnijih lokacija na manje kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu,

• prostorne i funkcionalne norme i standarde obiteljskih turističkih jedinica, odnos turizma i kulturne i prirodne baštine s gledišta očuvanja ali i aktiviranja u funkciji turizma.

53

Osnovni ciljevi razvoja turističkog sektora su obnova, potpunija valorizacija i zaštita turističkih potencijala i izgradnja novog turističkog identiteta. Novu izgradnju kapaciteta u turizmu treba usmjeriti na izgradnju kvalitetnih dopuna postojeće ponude. Isto tako, prilikom investiranja u postojeće ili nove hotele stimulirati izgradnju samo viših i visokih kategorija. Turističke zone, utvrđene u važećim prostornim planovima, u kojima su već djelomično ili u cjelini izgrađeni planirani smještajni i drugi kapaciteti, treba prioritetno kvalitativno restrukturirati i dograđivati. Turističke zone, utvrđene tim planovima, ali danas još neizgrađene, treba privoditi namjeni na temelju novih prostornih planova donesenih prema važećim zakonima i propisima, a koji će biti u skladu sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske. Uređenje zona treba provoditi na temelju Urbanističkih planova uređenja i detaljnih planova uređenja. U točki 5. “Zaštita posebnih vrijednosti prostora i okoliša” posebno se navodi: Smjernice za očuvanje i unapređenje krajobrazne raznolikosti zacrtane su za tri prirodno-geografske regije, pri čemu se za jadransku Hrvatsku navodi: prostornoplanskim mjerama strogo ograničiti i nadzirati daljnje građevinsko zauzimanje neposredne obale, posebno na krajobrazno osjetljivim lokacijama (rtovi, slikovite uvale i sl.); očuvati mediteransku fizionomiju starih naselja, kako pažljivim smještajem novih objekata, tako i poštivanjem lokalne tradicijske arhitekture; podsticati prirodnu regeneraciju šuma, a na pojedinim lokacijama obogatiti krajolik podizanjem novih šuma, u skladu s okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima; odgovarajućim mjerama u prvom redu prevencijom, sprečavati šumske požare (između ostalog, izbjegavati borove monokulture, jer su podložnije požarima). Očuvanje prostornog identiteta gradova treba temeljiti na poštivanju jedinstvenosti svakog grada, njegovoj povijesnoj slojevitosti te logici njegova rasta i preobražaja. Pri planiranju gradova, na načelima obzirnog razvitka, mora se odrediti koje je prostore nužno potpuno zaštititi (sukladno uvjetima službi zaštite graditeljske i prirodne baštine), gdje su mogući a gdje nužni zahvati u cilju poboljšanja i koje su dopustive promjene gradskih struktura a da to ne šteti trajnim povijesnim vrijednostima. U točki 6. “Osnove i smjernice za uređenje prostora” posebno se navodi: Određivanje građevinskih područja Oblik i veličina građevinskih područja moraju biti rezultat prostorno-planerske analize i rješenja koja obuhvaćaju potrebne prostorne elemente, određuju stvaran prostor za određenu namjenu i uvjete realizacije. Treba posebno obrazložiti zauzetost prostora po stanovniku ako ona prelazi 300m2/stanovniku pri čemu se uzima u obzir izgrađena cjelina i kompaktni dijelovi naselja unutar građevinskog područja, bez poljoprivrednih, te šumskih i vodnih površina koje nisu u funkciji naselja. Proširivanje građevinskih područja treba primijeniti samo ako su iscrpljene mogućnosti izgradnje u važećim granicama tih područja i na temelju argumentirane razvojne potrebe (porast broja stanovnika, središnje funkcije, razvoj gospodarstva), a koju trebaju pratiti i programi izgradnje i uređenja zemljišta. Veća područja obuhvata postojećih GUP-ova od granica građevinskih područja ne mogu biti razlog i kriterij za povećanje tih građevinskih područja. Usklađenje interesa i rješavanje konflikata u prostoru treba temeljiti na stručnim analizama u sklopu pripreme i izrade dokumenata prostornog uređenja i razvojnih programa, a uvažavajući prioritetne djelatnosti područja. To se posebno odnosi na sukob: - širenja građevinskih područja s interesima poljoprivrede i zaštite obalnog područja uz more,

jezera i vodotoke, - izgradnje novih kapaciteta turizma, industrije i energetike s ciljevima očuvanja prirodnih i

neizgrađenih cjelina, osobito na obalnom području Jadrana, i obalama vodotoka i jezera, - razvojnih potreba luka i infrastrukture s potrebama drugih gradskih funkcija u obalnim

gradovima, itd. Uređenje prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvrđenih prostornih mogućnosti i optimalnog iskorištenja prostora uz osiguranje prostora javne namjene i opremanja infrastrukturom. Prilikom razrade koncepcija prostornog razvoja i određenja planskih mjera u prostornim planovima naselja (osobito gradova) te programima realizacije treba uvažiti:

54

- mogućnost korištenja prostora u odnosu na izgrađenost, - potrebe javnih funkcija, društvenih djelatnosti, prometa i infrastrukture te potreban prostor za

njihovu realizaciju, - potrebe pripreme i uređenja zemljišta za izgradnju. Izgradnju treba usmjeravati u programom predviđena područja, te u tome smislu pripremiti i na vrijeme rješavati vlasničko-pravne odnose. Posebnu pažnju treba posvetiti uređenju zelenih i rekreacijskih površina naselja, uređenju biciklističkih i pješačkih staza odvojeno od kolnika glavnih državnih i županijskih cesta u naseljima kroz koja prolaze te prometnice. Uređenje prostora obalnog područja treba temeljiti na sljedećim osnovnim smjernicama: - izgradnju i uređenje prostora planirati i provoditi tako da se očuvaju prirodne, kulturne i

tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te provode mjere za sanaciju i revitalizaciju ugroženih i vrijednih područja prirodne i graditeljske baštine,

- ako je nužno povećati tj. proširiti građevinska područja gradova i naselja smještenih u obalnom području, uz morsku obalu ili ušća vodotoka, to treba činiti u pravilu na prostorima udaljenijim od obala, iznimno uz obalu i to tako da se izbjegne stvaranje neprekinute dužobalne zone građenja,

- treba osigurati dostupnost obali i javni interes za korištenje tog prostora, kao i mogućnost prioritetnog korištenja za rekreaciju i pomorske djelatnosti, te osobito uvesti odgovarajuće režime očuvanja i korištenja prirodnih plaža,

- određenje jedinstvene cjeline uređenja i zaštite obalnog pojasa te granice pomorskog dobra na kopnu mora se temeljiti na funkcionalnim kriterijima i prirodnim uvjetima na način da se osigura cjelovitost planskog obuhvata i režima korištenja prostora morfoloških jedinica,

- otoci, otočići i hridi s pretežitim ili potpunim prirodnim ambijentom moraju zadržati te značajke i namjenjuju se prvenstveno istraživanju i ograničenom, isključivo rekreativnom, posjećivanju uz isključivanje formiranja građevinskih područja.

b) PROSTORNI PLANOVI Važeći prostorni planovi šireg područja koji se odnose na područje obuhvata GUP-a su: - Prostorni plan Istarske Županije - Prostorni plan uređenja Grada Pule Prostorni plan koji je u vrijeme izrade GUP-a bio važeći, ali je po sili Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN76/07) 1.04.2008. prestao važiti, je: - Generalni urbanistički plan grada Pule (GUP iz 1983.) PROSTORNI PLAN ISTARSKE ŽUPANIJE Pula ima status većeg regionalnog središta IV. ranga. Zastupljene su sve gradske funkcije. Prostornim planom Istarske Županije određuje se područje urbane aglomeracije grada Pule, koje se može poistovjetiti s granicom građevinskog područja naselja Pula. Za područje urbane aglomeracije grada Pule propisana je obaveza izrade generalnog urbanističkog plana, prema odgovarajućim važećim propisima, kao i određeni kriteriji za dimenzioniranje prostorno planskih veličina. Utvrđeni su osnovni kriteriji za dimenzioniranje građevinskih područja naselja i to za gradivi dio građevinskog područja naselja Pula: - brutto gustoća od najmanje 33 planiranih stanovnika/ha, - neizgrađeni dio građevinskog područja najviše 50% gradivog dijela građevinskog područja, - gradivi dio građevinskog područja obuhvaća dijelove građevinskog područja na kojima će se

graditi. Prostornim planom Istarske Županije određene su i druge komponente uređivanja prostora, kao ograničenja ili obaveze koje se primjenjuju u prostornim planovima užih područja (kriteriji i prostorni zahvati značajni za gospodarski razvitak, osnove infrastrukturne opremljenosti i uređenosti zemljišta, kapaciteti i veličine prostornih zahvata, zaštita prirodne i kulturne baštine, zaštita okoliša i sl.).

55

Preporučeni odnosi površina planiranih namjena unutar građevinskog područja naselja Pula: stanovanje 30 – 40%radne zone i turističke zone (ukupno) 15 – 20%centri svih kategorija do 5%promet 10 – 15%parkovi 5 – 10%slobodne zelene površine, prigradske šume, poljoprivredne površine 20 – 25%rekreacija do 5%ostale javne površine, posebna namjena do 5%

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA PULE Smjernice za uređenje područja obuhvaćenog ovim GUP-om date su kroz tekstualni i grafički dio Prostornog plana uređenja Grada Pule te kroz odredbe članaka odluke o njegovom donošenju. Ovdje se posebno navode dijelovi tekstualnog obrazloženja i nekih članaka odluke o donošenju, kojima se ističu te smjernice. U poglavlju tekstualnog obrazloženja 3.2. "Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina", između ostaloga se navodi: "Na području Grada Pule, čija je površina oko 41,8km2, naselje Pula s planiranih 70.000 stanovnika 2015. godine predstavlja Gradsko sjedište razine većeg regionalnog (većeg razvojnog) središta, odnosno naselje IV. ranga prema Prostornom planu Istarske županije. Prema značaju u sustavu središnjih naselja sva se ostala građevinska područja svrstavaju u ostala naselja, u kojima će se neke funkcije, kao i osnovni uslužni i opskrbni sadržaji, realizirati u skladu s postojećim potencijalima i programima eventualnih inicijatora. Koncepcijom ovog Plana određuje se namjena površina i to: - područja naselja

- građevinska područja naselja, - područja gospodarske namjene

- građevinsko područje poslovne namjene - pretežito trgovačke, - građevinsko područje poslovne namjene - komunalno servisne,

- područja javne i društvene namjene - tvrđava,

- područja poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene - vrijedno obradivo tlo,

- područja šuma isključivo osnovne namjene - zaštitna šuma, - šuma posebne namjene,

- područja ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta, - područje posebne namjene - koridori prometnica, - morska područja

- lučko područje Pula, - lučko područje Veruda, - ostalo morsko područje.

Građevinska područja naselja Ovaj Plan, temeljem odredbi važećih propisa, utvrđuje granice građevinskih područja, tj. zemljišta na kojemu se mogu graditi građevine stanovanja i ostale građevine. Ovaj Plan sagledao je iskorištenost postojećih građevinskih područja i predvidio njihove korekcije. Kriterij na kojemu se temelji procjena stanja građevinskog područja naselja Pula kao i mogućnost njegovog proširenja utvrđen je Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN

56

128/04) i važećim prostornim planom šireg područja (Prostorni plan Istarske županije). Kod Pule, kao urbane aglomeracije, planirano građevinsko područje naselja određeno je tako da je zadovoljena najmanje 50%-tna izgrađenost građevinskog područja, pri čemu je buduća gustoća stanovanja u planiranom gradivom dijelu građevinskog područja veća od 33 planiranih stanovnika na hektar površine. Postojeće građevinsko područje Pule ne može se proširiti, jer zatečena izgrađenost u odnosu na planirani gradivi dio građevinskog područja nije veća od 80% (naprotiv, građevinsko područje Pule ovim će se Planom smanjiti). Gradivi dio građevinskog područja određen je prema GUP-u iz 1983., sukladno postupku iz važećeg Prostornog plana Istarske županije. Primjenom navedenih kriterija odredile su se granice građevinskih područja naselja, pri čemu se ukupni planirani broj stanovnika od 71.000 dijeli na naselje Pulu (područje GUP-a grada Pule) sa 70.000 i ostala izdvojena građevinska područja naselja Pule s ukupno 1.000 stanovnika. Uočljivo je da konačna građevinska područja, izvan područja GUP-a grada Pule, omogućuju smještaj većeg broja stanovnika od onoga koje se može očekivati prirodnim prirastom. To navodi na zaključak da će se područje naseliti nauštrb užeg gradskog područja, odnosno da će doći do prerazmještaja dijela stanovništva iz užeg gradskog područja prema prigradskim naseljima." U poglavlju tekstualnog obrazloženja 3.3. "Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti", između ostaloga se navodi: "Razvoj gospodarstva grada temeljit će se na ovim osnovnim postavkama: - morat će doći do potpunijeg aktiviranja vlastitih potencijala i do bolje valorizacije svih prednosti

postojeće gospodarske strukture. Nju danas karakterizira visoko učešće industrije koja u prihodima grada sudjeluje s oko 30%. Visoko češće imaju i turizam i ugostiteljstvo. Kao izraziti nedostatak gospodarske strukture smatra se manjak srednjih i manjih proizvođača viših tehnoloških nivoa i nedovoljno razvijen kvartar;

- trebat će stvoriti povoljniju pro-poduzetničku klimu putem stimuliranja poduzetništva, promptnog rješavanja administrativnih uvjeta za razvoj poduzetništva i konkretnih programa, educiranja radne snage, izgradnje infrastrukture i sl.;

- osim poticanja domaćeg poduzetništva, za razvoj gospodarstva grada važan uvjet je i dolazak stranih investitora i strateških partnera, bilo u postojeće djelatnosti, bilo u nove programe Na tom se planu odmah ne mogu očekivati spektakularni rezultati jer ni na razini grada, niti na razini države još nije izgrađena potrebna pravna, financijska i druga suprastruktruru za realizaciju takvih projekata;

- izvozna orijentacija pulskog gospodarstva, koja se povremeno, uslijed tekuće monetarno-kreditne politike zemlje, pokazuje kao nedostatak, dugoročno predstavlja veliku prednost. Oslanjanje privrede grada na europska i svjetska tržišta, bilo je u prošlosti i još će više biti u budućnosti, uvjet da Pula ostvari dinamičan i skladan ekonomski i društveni razvoj. To se jednako odnosi i na plasman vlastitih proizvoda i usluga na ta područja i na korištenje resursa (sredstava, znanja, programa) iz tih izvora/područja;

- Pula kao jedina prometna refrakcijska točka u županiji treba više nego do sada iskoristiti tu prednost. Za to je potrebno izgraditi svu prometnu i ostalu infrastrukturu, kako onu za teretni tako i onu za putnički promet;

- održivi razvoj i zaštita okoliša moraju postati dominantni faktori pri odlučivanju o izboru gospodarskih aktivnosti na pojedinim lokacijama na području grada. Već sada jako izražena litoralizacija privrednih kapaciteta, u prvi plan ističe probleme korištenja priobalja. To će zahtijevat djelomičnu transformaciju i prilagođavanje dijela kapaciteta te pažljivi izbor novih tehnologija koje će se locirati u obalnom dijelu grada.

Općeprisutna privredna stagnacija zahvatila je i gospodarske subjekte u Puli. Treba očekivati da će u prvim godinama realizacije plana još uvijek dominirati problemi sanacije, restrukturiranja i optimalizacije postojećih kapaciteta, te vlasničke transformacije. Tek potom moći će doći do većih tehnoloških zaokreta i značajnijih strukturalnih promjena. Te će promjene dovesti do toga da se kao vodeći sektori u gospodarstvu grada profiliraju: - turizam, - industrija visokih tehnologija, - međunarodna razmjena i promet i - financijske i druge usluge.

57

Najdinamičniji razvoj očekuje se u oblasti turizma koji će postupno doseći značaj industrije. Na promjenu odnosa industrije i turizma u Puli u korist turizma valja gledati isključivo kao na poželjnu diversifikaciju, a nikako kao na nepoželjnu, strateški opasnu, supstituciju." U poglavlju tekstualnog obrazloženja 3.4. "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora", između ostaloga se navodi: "Jedna od bitnih funkcija Plana je zaštita prostora, prirode i ambijenta, odnosno osiguranja kvalitetnog i zdravog prostora, koji je kroz korištenje i namjenu prostora rezerviran za dugoročan razvoj Grada Pule. Izradom prostornih planova užeg područja za određena područja namijenjena gradnji treba osigurati odgovarajuću zaštitu prostora." U okviru cjelokupnog područja Grada Pule, koje već kao jadransko priobalno područje predstavlja prostor značajne vrijednosti i osjetljivosti, mogu se identificirati značajnija kulturna dobra i dijelovi prirode, koja predstavljaju određenu ambijentalnu vrijednost i kao takva će se čuvati i štititi sveukupnim planskim rješenjem. Na području obuhvata Plana utvrđuju se uvjeti uređivanja prostora i oblikovanja građevina kao mjera zaštite ambijentalne vrijednosti. Za dio područja obuhvata Plana koji se nalazi u zaštićenom obalnom području mora uvjeti uređivanja prostora i oblikovanja građevina utvrđuju se GUP-om, uz uvažavanje odredbi Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04)." Odlukom o donošenju date su odredbe za provođenje, od kojih se kao bitne navode: "Članak 5. Temeljno načelo nadzora nad procesima prostornog razvoja Grada Pule je provođenje dijela njegovog područja obuhvaćenog Generalnim urbanističkim planom putem planskih rješenja i odredbi za provođenje ovoga Plana i tog Generalnog urbanističkog plana. Generalnim urbanističkim planom detaljnije će se strukturirati gradski dio prostora Grada Pule, odrediti uvjeti razgraničavanja prema temeljnim obilježjima, namjenama, oblicima korištenja i zaštite. Također, Generalnim urbanističkim planom detaljnije i podrobnije će se odrediti i drugi elementi uređivanja prostora, načelno određeni u tekstualnom i grafičkom dijelu ovoga Plana. Članak 12. Za razvoj naselja Planom je predviđeno građevinsko područje naselja Pula i njegovi izdvojeni dijelovi. U građevinskom području naselja Pula prostor je namijenjen prvenstveno gradnji građevina stambene namjene, a zatim i svim drugim građevinama i sadržajima koji služe za zadovoljavanje potreba stanovnika za odgovarajućim standardom života, te za radom, kulturom, rekreacijom i sl. U građevinskom području naselja Pula i u njegovim izdvojenim dijelovima postoji mogućnost gradnje i uređenja građevina i ostalih zahvata zajedničkih potreba, kao i za gradnju infrastrukturnih građevina i uređaja, u skladu s ovim Planom. U ovim će se područjima, uz stambene, graditi i javne, društvene, gospodarske, prometne i infrastrukturne građevine, uz uvjet zaštite i unapređenja vrijednosti prostora, očuvanja ekološke ravnoteže naselja, cjelokupnog područja Grada i šireg prostora. U ovim će se područjima, također, graditi građevine za smještaj vozila i druge pomoćne građevine, parkirališni prostori, groblja, te sportske i rekreacijske građevine u skladu sa ukupnim odredbama ovoga Plana i posebnim propisima Grada Pule. U građevinskom području naselja Pula prostoru se određuje namjena uz uvažavanje odredbi Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04). U građevinskom području naselja Pula planiraju se zone gospodarske – ugostiteljsko turističke namjene, čiji se prostorni razmještaj određuje ovim Planom i prostornim planom užeg područja, a u kojima se mogu koncentrirano graditi građevine i kompleksi ugostiteljsko turističke namjene. Izvan tih zona mogu se planirati isključivo pojedinačne građevine za smještaj kapaciteta do 80 postelja, unutar površina određenih prostornim planom užeg područja za ugostiteljsko turističku odnosno mješovitu namjenu, kao i unutar zona određenih za sportsko rekreacijsku namjenu isključivo kao dopunski sadržaj sportskih građevina. Također izvan tih zona, u lukama nautičkog turizma, mogu se planirati građevine za smještaj kapaciteta određenog ovim Planom a većeg od 80 postelja. Građevine odnosno dijelovi građevina za smještaj koje će se graditi izvan zona gospodarske –

58

ugostiteljsko turističke namjene moraju odgovarati uvjetima iz Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata iz skupine “hoteli”. Članak 19. Područje šuma posebne namjene – Park šume Šijana i Busoler – namijenjeno je prvenstveno odmoru i rekreaciji. U njemu će se uzgajati šuma, te uređivati pješačke i biciklističke staze s odmorištima, kao i interventni putevi, građevine i mreže infrastrukture, u skladu s važećim propisima o šumama i uvjetima iz ovog Plana. Članak 25. Morska područja pomorskog prometa su: lučko područje Pula - morske luke otvorene za javni promet županijskog značaja - morska luka posebne namjene državnog značaja – brodogradilište - morske luke posebne namjene državnog značaja – marine - morska luka posebne namjene županijskog značaja – suha marina - morska luka posebne namjene županijskog značaja – brodogradilište - morska luka posebne namjene državnog značaja –MORH/MUP - morske luke posebne namjene državnog značaja – ribarska luka - morske luke posebne namjene državnog značaja – sportske luke kapaciteta više od 200

vezova u moru - morske luke posebne namjene županijskog značaja – sportske luke kapaciteta manje od 200

vezova u moru - stalni granični pomorski prijelaz I. kategorije državnog značaja - poletno sletna staza hidroaviona lokalnog značaja lučko područje Veruda - morska luka posebne namjene državnog značaja – marina - morske luke posebne namjene državnog/županijskog značaja – sportske luke luka Štinjan - morska luka posebne namjene državnog/ županijskog značaja – sportska luka, preostala površina morskog akvatorija udaljena od morske obale 300m i više. Članak 26. Planom se propisuju najveći dozvoljeni kapaciteti morskih luka posebne namjene - luka nautičkog turizma na području Grada Pule: Luka nautičkog turizma Broj vezova

more Broj vezova

kopno 1 Luka 1 – marina 400 2002 Sveta Katarina – marina 400 2003 Luka 2 – Suha marina 150 1.0004 Veruda – Marina (postojeća) Postojeći (600) Postojeći (150) Ukupno 1.550 1.550

Članak 27. Planom se propisuju potrebne površine kopnenog dijela i akvatorija morskih luka posebne namjene – luka nautičkog turizma na području Grada Pule:

Najveći kapacitet Potrebna površina Lokacija Vrsta luke

More Kopno More Kopno Ukupno najviše

Broj plovila po hektaru površine akvatorija

Luka 1 Marina 400 vezova 200 3,3 do

8,0ha 7,0 do 16,0ha

10,0 do 24,0ha 50-120

Sveta Katarina Marina 400

vezova 200 3,3 do 8,0ha

7,0 do 16,0ha

10,0 do 24,0ha 50-120

Luka 2 Suha marina 150 1.000

vezova 2,0 do 3,2ha

17,0 do 25,0ha

20,0 do 30,0ha 50-120

59

Veruda Marina (postojeća)

postojeći broj

vezova (600)

postojeći broj

vezova (150)

Proporcionalna zatečenoj površini u odnosu na zatečene gustoće broja vezova i ekvivalentnog broja postelja na jedinicu površine

Zatečena gustoća

Potrebna površina kopnenog dijela luka nautičkog turizma osigurat će se u građevinskom području naselja Pula. Mikrolokacije luka nautičkog turizma odredit će se u postupku izrade i donošenja prostornog plana užeg područja. U lukama nautičkog turizma mogu se planirati građevine za smještaj sljedećeg maksimalnog kapaciteta: Luka nautičkog turizma Kapacitet (postelja) Vrsta ugostiteljskog smještaja Marina Sveta Katarina 200 Hotel Marina Veruda 100 Hotel

Članak 28. Morska područja sporta i rekreacije protežu se u pojasu širine 300m uz morsku obalu, osim u morskim zonama pomorskog prometa. Morska područja sporta i rekreacije dodatno se mogu razgraničavati na zone maritimne rekreacije i zone sporta, a namijenjena su uređenju plaža, prema važećim propisima o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati. U morskim područjima sporta i rekreacije, zavisno o tome da li je plaža uređena ili prirodna, mogu se graditi potporni zidovi, obale, obalni zidovi i sunčališta, postavljati naprave za rekreaciju, zabavu i privez rekreacijskih plovila i naprava te obavljati i drugi slični radovi, ukoliko se to omogući prostornim planovima užih područja. Članak 34. Na dijelu područja Grada Pule za koje je, prema odredbama ovog Plana, obavezno donošenje novog Generalnog urbanističkog plana, uređivanje prostora provodit će se prema uvjetima iz ovoga Plana i toga Generalnog urbanističkog plana. Pri tome uvjeti gradnje određeni tim Generalnim urbanističkim planom mogu biti detaljniji i razrađeniji te mogu i premašiti vrijednosti uvjeta gradnje određenih ovim Planom. Članak 35. Temeljem važeće Uredbe o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku na području Grada Pule mogu se identificirati postojeći i budući zahvati u prostoru od važnosti za Državu. Članak 36. Temeljem Prostornog plana Istarske županije na području Grada Pule mogu se identificirati postojeći i budući zahvati u prostoru od važnosti za Istarsku županiju." Kroz poglavlje 2.2. "Građevinska područja naselja" utvrđeni su elementi uvjeta gradnje u građevinskom području naselja Pula, koji se Generalnim urbanističkim planom grada Pule mogu dodatno razraditi. "Članak 38. Uvjeti za uređenje prostora za zahvate u građevinskim područjima naselja određuju se temeljem prostornih rješenja i odredbi prostornih planova užih područja.

60

Članak 92. Ukupni planirani maksimalni smještajni kapaciteti u zonama gospodarske – ugostiteljsko turističke namjene i preostalom dijelu građevinskih područja naselja, u koje se (sukladno odredbama prostornog plana šireg područja) ne ubrajaju kapaciteti u “privatnom smještaju”, su sljedeći:

Vrsta ugostiteljskog smještaja Lokacija (zona)

Kapacitet (postelja)

Površina (ha)

Gustoća (postelja/ha) Hotel

(T1) Turističko naselje (T2)

Kamp (T3)

I. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA PULA – Zone gospodarske – ugostiteljsko turističke namjene

1 PULA Štinjan – Puntižela

2.390

38,97

61,33 x x x

2 PULA Stoja – Valovine

850

12,38

68,65 x

3 PULA Stoja – Stara klaonica

200

1,94

103,09

x

4 PULA Valkane – Hotel Pula

postojeći (330)

1,69

postojeća (195,27) x

5 PULA Zlatne stijene

postojeći (1.540)

13,20

postojeća (116,67) x x

6 PULA Stara Saccorgiana

800

7,15

111,90 x

7 PULA Verudella

postojeći (3.660)

27,63

postojeća (132,47) x x

Ukupno 9.770 102,96 94,89 II. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA PULA – Pojedinačne smještajne građevine gospodarske

– ugostiteljsko turističke namjene 8 PULA

Građevinsko područje naselja

6.730 - - x

Ukupno 6.730 - - III. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA PULA – Izdvojena građevinska područja naselja izvan

ZOP-a 9 PULA

Izdvojena građevinska područja naselja

500 - - x

Ukupno 500 - - UKUPNO 17.000 102,96

(i naselja) 94,89 (i naselja)

Postojeće građevine gospodarske - ugostiteljsko turističke namjene koje se nalaze u građevinskim područjima naselja, a čiji su postojeći smještajni kapaciteti veći od 80 postelja, mogu rekonstrukcijom zadržati pa i povećati kapacitet, ali u okviru postojećih gabarita građevine i pod uvjetom da time ne premaše maksimalne smještajne kapacitete na pojedinoj lokaciji (zoni) iz stavka 1. ovog članka." Kroz poglavlje 5. "Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava" utvrđeni su uvjeti i elementi infrastrukturne opremljenosti. "Članak 143. U registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske unesena su sljedeća kulturna dobra na području Grada Pule: - Kapela Sv. Marije Formoze (ili od Canetta), rješenje br. 283/1 od 17.07.1961., br. registra: 14, - Crkva Sv. Nikole, rješenje br. 114/2 od 14.04.1962., br. registra: 34, - Povijesna jezgra grada Pule, rješenje br. 102/11 od 2.03.1965., br. registra: 87,

61

- Ikonostas u crkvi Sv. Nikole, rješenje br. 207/2 od 10.11.1965., br. registra: 4 (pokretna kulturna dobra),

- Katedrala Sv. Marije, rješenje br. 625/1 od 1977., br. registra: 418, - Dvojna vrata, br. registra: Z-861, - Slavoluk sergijevaca, br. registra: Z-862, - Arena (amfiteatar), br. registra: Z-863, - Augustov hram, br. registra: Z-864, - Rimsko scensko kazalište, br. registra: br. registra: Z-865, - Crkva Sv. Franje i franjevački samostan, br. registra: Z-1339, - Vila Martinz u ulici grada Graza, br. registra: Z-1340, - Zgrada stare pošte, br. registra: Z-2475, - Plažni objekt na kupalištu Stoja, br. registra: Z-2476. U registar preventivno zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske unesena su sljedeća kulturna dobra na području Grada Pule: - Kompleks skladišta ugljena na lokaciji Luka Pula, br. registra: P-1471, - Višeslojni arheološki lokalitet u Kandlerovoj ulici u Puli, br. registra: P-1332. Članak 144. Pod pojmom graditeljskog nasljeđa Pule, prema ovim se odredbama smatraju sva arhitektonska djela (nepokretna kulturna dobra) te vidljivi i nevidljivi ostaci arhitektonskih djela (arheološka nalazišta), koja su nastala ljudskim radom na području grada Pule od prahistorije do suvremenih graditeljskih ostvarenja, bez obzira da li se nalaze unutar ili izvan zaštićene povijesne jezgre grada, bez obzira u čijem su vlasništvu, bez obzira na izvornu namjenu za koju su građena, bez obzira da li čine ili ne čine dio kompaktno građenih urbanih cjelina ili su građena kao pojedine građevine u širem području grada i bez obzira da li predstavljaju vrhunska ili skromna arhitektonska djela u odnosu na razdoblje nastanka. Pored graditeljskog nasljeđa iz stavka 1. ovog članka graditeljsku baštinu grada Pule čine također Mornaričko i Gradsko groblje, kao i sva ona hortikulturna djela nastala u širem području unutar i izvan zaštićene povijesne jezgre u drugoj polovici XIX. i prvoj polovici XX. stoljeća, u što se, osim gradskih parkova iz austrijskog razdoblja, uvrštavaju i Šijanska šuma i svi karakteristični autentični okoliši s ogradama stambenih vila i javnih građevina toga razdoblja. Članak 155. Planom su obuhvaćena prirodna dobra: - dio Nacionalnog parka – Brijuni (otoci Kozada i Sv. Jerolim), - park šuma – Šijana, - park šuma – Busoler, - spomenik parkovne arhitekture - Mornarički park, - druga prirodna dobra koja se mogu evidentirati u postupku donošenja prostornog plana užeg

područja. Osim prirodnih dobara iz stavka 1. ovog članka na području Grada Pule planiraju se i druga prirodna dobra manjeg značaja koja se ovim Planom ne navode. Članak 165. U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom otpad će se zbrinjavati u centralnoj zoni za gospodarenje otpadom na lokaciji Kaštijun. U okviru cjelovitog zahvata u prostoru – suvremenog kompleksa za sustavnu obradu i odlaganje otpada, na lokaciji se planira: - sanacija postojećeg odlagališta - proširenje zone za odlaganje otpada - izgradnja postrojenja za obradu otpada - obrada korisnih dijelova otpada, - kompostiranje otpada kontroliranog podrijetla, - prihvat, predobrada i privremeno skladištenje opasnog otpada." Poglavljem 8. "Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš" date su mjere očuvanja okoliša.

62

Poglavljem 9. "Mjere provedbe plana" date su mjere provedbe Prostornog plana uređenja Grada Pule, pri čemu je posebno naglašen značaj Generalnog urbanističkog plana grada Pule i obaveza njegovog donošenja. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA PULE (GUP IZ 1983.) Generalni urbanistički plan grada Pule (GUP iz 1983.) je prostorni plan koji je u vrijeme izrade ovoga GUP-a bio važeći, ali je po sili Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN76/07) 1.04.2008. prestao važiti. U nastavku se daje analiza rješenja iz toga prostornog plana s usporednim osvrtom na stupanj realizacije. STANOVANJE U stambenim zonama pojavljuje se i poslovna djelatnost koja se ostvaruje unutar stambene građevine (posebno kod individualne izgradnje) ili na samostalnim građevnim česticama. Stupanj realizacije većih planiranih stambenih zona: Štinjan: ostvarena stambena izgradnja gotovo u cijeloj planiranoj zoni, u skladu s provedbenim urbanističkim planom za područje Štinjana koji je sada izvan snage. Veli Vrh: ostvarena stambena izgradnja gotovo u cijeloj planiranoj zoni. Djelomično je izgrađena i površina predviđena GUP-om iz 1983. kao "mogućnost stanovanja". Najveća nova stambena izgrađenost realizirana je uz prometnice (Fažanska cesta, Partizanski put). Šijana: Istočno od poslovne zone u Šijani rezerviran je prostor za stanovanje uz postojeću stambenu izgradnju. Nove izgrađenosti gotovo i nema. Monteghiro: djelomično ostvarena stambena izgradnja. Rijetka izgrađenost u području uz poslovnu zonu. Monteserpo: nizak stupanj realiziranosti stambene izgradnje. Monvidal-Kaštanjer-Gregovica: Prostor duž obilaznice, s njene zapadne strane, uglavnom neizgrađen. Ostatak ovoga dijela grada vrlo gusto izgrađen. Povijesna jezgra: Postoje samo pojedinačne neizgrađene čestice. Vrlo gusta postojeća izgrađenost. Valmade: Nizak stupanj realizacije izgradnje. Montezaro: Gusta, gotovo u potpunosti ostvarena stambena izgrađenost. Busoler: Veći dio prostora namijenjen stambenoj izgradnji je izgrađen u skladu s GUP-om iz 1983. Jedan stambeni niz na jugu naselja izgrađen na planiranoj šumskoj površini, a drugi na poljoprivrednoj površini. Monte Magno: Vrlo slaba realizacija izgradnje. Valdebek: Rijetka izgrađenost. “Mirna”: Gotovo u potpunosti ostvarena izgrađenost. Zona napuštenog kamenoloma (kava) uz zgradu suda ostala je neizgrađena. Vidikovac Vile: Veći dio planirane izgrađenosti je ostvaren, iako ne u potpunosti. Grade se slobodnostojeće građevine na građevnim česticama planiranim za gradnju niza. Izgradnja je većinom obiteljska, a u manjoj mjeri višestambena. Prostor planiran za stambenu izgradnju zapadno od Vidikovac Vila, istočno od pinete, i južno od ulice Marsovog polja nije izgrađen. Stoja: Stambena izgradnja ostvarena u skladu s GUP-om iz 1983. Veći dio izgrađenosti čine višekatni stambeni blokovi. Streljana: Realizacija je još u toku. Pretežno višestambena izgradnja. Uz Primorsku ulicu ostvarena obiteljska stambena izgradnja. Južni dio toga prostora je neizgrađen. Veruda I.: Ostvarena stambena izgradnja u skladu s PUP-om Veruda I. u većem dijelu prostora. Značajne površine uz ulicu Veruda ostale su neizgrađene. U prostoru oko križanja Tomassinijeve i ulice Veruda realizirana je stambeno-poslovna izgradnja koja nije u skladu s GUP-om iz 1983., jer onemogućava realizaciju planiranog produžetka ulice Veruda u tom prostoru. Veruda II.: Prostor je ostao neizgrađen. Nova Veruda: Velika gustoća izgrađenosti. Uglavnom je to obiteljska stambena izgradnja. U zoni koju GUP iz 1983. definira kao prostor planiran za centre-opskrbe, suprotno tom prostornom planu, započelo se s izgradnjom stambenih građevina. Vidikovac: Ostvarena velika izgrađenost i to mahom višestambena izgradnja.

63

Veruda Porat: Izgrađenost je velika i morfološki neadekvatna lokaciji na kojoj se nalazi. Malo je građevina izgrađeno u potpunosti – izgradnja dugo traje. Grade se pretežno obiteljske stambene građevine u nizu, u čijim su prizemljima smješteni različiti poslovni prostori. Visine građevina nisu u skladu s prostornoplanskom dokumentacijom koja danas više nije na snazi (PUP Veruda Porat). JAVNE FUNKCIJE Zdravstvena zaštita GUP iz 1983. dijeli zdravstvenu zaštitu na primarnu zaštitu koja se ostvaruje ravnomjerno po cijelom gradu (zone stanovanja) i na polikliničko i kliničko liječenje koje planira na lokaciji Opće bolnice Pula u Santoriovoj ulici, uz adekvatnu modernizaciju i proširenje zone u skladu s razvojnim potrebama grada i napretkom tehnologije. U skladu s postavkom GUP-a iz 1983. razvijala se zdravstvena zaštita grada Pule do napuštanja bivše Mornaričke bolnice od strane Ministarstva obrane Republike Hrvatske, kad se napušta osnovna smjernica GUP-a iz 1983., te se planira bolnica u gradu na dvije dislocirane lokacije. Stupanj realizacije Opće bolnice u Puli Lokacija u Santoriovoj ulici: U sklopu lokacije, a u skladu s GUP-om iz 1983, izgrađeni su sljedeći novi odjeli: transfuzija, ginekologija, prva pomoć, dijaliza, urologija, kao i izveden novi kolni i pješački ulaz u bolnicu. Lokacija bivše Mornaričke bolnice: Danas su u funkciji bolnički odjeli koji su na ovu lokaciju preseljeni s lokacije u Santoriovoj ulici. Odgoj i obrazovanje Dječje ustanove i osnovne škole GUP-om iz 1983. ovi su sadržaji ravnomjerno planirani po cijelom gradu Puli. Sagledavajući današnje stanje u odnosu na planirano može se konstatirati da su dječje ustanove u vlasništvu Grada Pule realizirane u manjem obimu, dok su gotovo sve osnovne škole bile izgrađene i prije donošenja GUP-a iz 1983. Stupanj realizacije Štinjan: Nije ostvarena planirana namjena, a zemljište je neizgrađeno. Veli Vrh: Izgrađena je osnovna škola. koja nema odgovarajućih otvorenih sportskih terena. Izgrađen je i novi dječji vrtić s jednom jasličkom grupom na planiranoj lokaciji na Padulju. Monteghiro: Prostor rubno s južne strane šume ostao je neizgrađen. Šijana: Škola “Šijana” i postojeći dječji vrtić su preopterećeni zbog novoizgrađenih stambenih građevina i naselja, a samim tim i povećanja broja korisnika u gravitacijskom području. Istovremeno je u Valturskoj ulici, u blizini obilaznice, ostalo neizgrađeno zemljište planirano za namjenu odgoja i obrazovanja. Monteserpo: Nije predviđena lokacija za odgojne i obrazovne ustanove. Monvidal-Kaštanjer-Gregovica: Izgrađena Talijanska osnovna i srednja škola. Povijesna jezgra: Postoje osnovne škole “Tone Peruška” i “Centar” te dječji vrtić i jaslice. Valmade: Nije predviđena lokacija za odgojne i obrazovne ustanove. Montezaro: Postoji osnovna škola i dječji vrtić s jaslicama, “Zaro”, Društvo naša djeca. Busoler: Nije predviđena lokacija za odgojne i obrazovne ustanove. Monte Magno: Nije predviđena lokacija za odgojne i obrazovne ustanove. Valdebek: Nije realizirana planirana namjena odgoja i obrazovanja, a prostor je ostao neizgrađen. Mirna: Postoji osnovna škola “Vidikovac”. Veći dio planirane zone nije realiziran. Prostor iza zgrade suda planiran za odgoj i obrazovanje lociran je u postojeću borovu šumicu. Potrebno je valorizirati lokaciju i potrebe, te sagledati da li je lokacija predviđena GUP-om iz 1983. realna. Vidikovac Vile: Nije predviđena lokacija za odgojne i obrazovne ustanove. Stoja: Postoji osnovna škola “Stoja” i dječji vrtić. Izgrađena je školska sportska dvorana. Streljana: Nije realizirana planirana namjena odgoja i obrazovanja, a prostor je ostao neizgrađen. Veruda I.: Postoji osnovna škola “Veruda” i dječji vrtić. Veruda II.: Nije realizirana planirana namjena odgoja i obrazovanja, a prostor je ostao neizgrađen.

64

Nova Veruda: Nije realizirana planirana namjena odgoja i obrazovanja, a prostor je ostao neizgrađen. Potrebno je valorizirati lokaciju i potrebe, te sagledati da li je lokacija predviđena GUP-om iz 1983. realna. Vidikovac: Zona planirana za srednjoškolski centar izgrađena je samo manjim dijelom. Veruda Porat: Nije predviđena lokacija za odgojne i obrazovne ustanove. Srednje škole Srednje škole planirane su uglavnom na lokacijama postojećih, osim novih srednjoškolskih centara na Streljani i Vidikovcu. Stupanj realizacije Postojeće srednje škole su: gimnazija, tehnička škola, ekonomska škola, umjetnička škola, glazbena škola, hotelijerska škola, industrijsko-obrtnička škola, strukovna škola, medicinska škola i talijanska srednja škola. Srednjoškolski centar na Streljani nije realiziran, a zemljište je ostalo neizgrađeno. Više i visoke škole Postojeće više i visoke škole u Puli nalaze se na lokaciji Sveučilišta Juraj Dobrila (Pedagoški i Ekonomski fakultet), dok se u susjedstvu gradi nova zgrada fakulteta ekonomije i turizma. Proširenjem sadržaja Opće bolnice u Puli na lokaciji u Santoriovoj ulici prema istoku, u skladu s GUP-om iz 1983., došlo bi do napuštanja postojećih neuvjetnih bolničkih građevina, u koje bi se eventualno mogli preseliti visokoškolski sadržaji (sveučilišni kampus), što bi omogućilo prostornu koncentraciju visokoškolskih ustanova u gradu i njihovo kvalitetnije funkcioniranje. Banke, Pošta GUP-om iz 1983. određeno je da se lokacije namijenjene bankama, poštama i sl. definiraju prostornim planovima užih područja odnosno lokacijskim dozvolama. Ostvarenost ovih sadržaja u gradu prilično je zadovoljavajuća, jer su se otvarale manje poslovnice u sklopu stambenih četvrti i to u starom dijelu grada kao i u novosagrađenim stambenim zonama u sklopu centara opskrbe. Opskrba i usluge U GUP-u iz 1983. planirani su brojni centri opskrbe, ali je realizacija zakazala, pogotovo u dijelovima grada izvan strogog centra, a lokacije su ostale neizgrađene. Lokacija planirana za centar opskrbe na području Verude Porat djelomično se počela izgrađivati stambenim građevinama. Prostor koji je bio planiran za kamionski terminal uz obilaznicu izmjenom i dopunom GUP-a iz 1983. dobio je novu namjenu – centri-opskrba. Sport i rekreacija Sportski centar u ulici Marsovog polja djelomično je realiziran – gradski stadion, koji nije dovršen. Sportski centar Veruda – u cijelosti je realiziran sportski centar sa stadionom s atletskim borilištem, nizom pomoćnih igrališta, dvoranom za boćanje, a od prije je tu locirana polivalentna sportska dvorana. Planirani sportski centri u Šijani i na Monvidalu nisu ostvareni, a prostori su ostali neizgrađeni. Groblja GUP-om iz 1983. planirano je proširenje gradskog groblja na Monteghiru, koje je i realizirano. Mornaričko groblje na Stoji uredilo se kao spomen-park i nije više u funkciji ukopa. Groblje u Štinjanu nije u GUP-u iz 1983. evidentirano, a novim GUP-om mora se planirati njegovo proširenje, obzirom na nove potrebe naselja Štinjan i grada Pule u cjelini.

65

GOSPODARSTVO U GUP-u iz 1983. industrija je zastupljena na više zona i lokacija. Planirana je industrijska zona u sjevernom dijelu grada, kroz koju prolazi i željeznička pruga. Ova je zona u velikom dijelu ostvarena. Danas se na tim prostorima nalaze Tehnomont, Plinara, više manjih proizvodnih pogona, razna skladišta, veletrgovine, ali i sve više trgovačkih centara, trgovina i sličnih građevina. Grad, zbog prijetnje prema okolišu, osjeća kao sve veći problem tvornicu stakla, a kao najveći problem tvornicu cementa. Sve se više ukazuje potreba za otvaranjem dijela gradske rive u dijelu koji danas koristi (ili bolje rečeno slabo koristi) “Uljanik”. Radi se o dijelu obale u nastavku današnje gradske rive do upravne zgrade “Uljanika”, koji bi za grad Pulu imao neprocjenjivi značaj. Zona luke Molo Carbon se može koristiti kao trgovačka luka otvorena za javni promet, a na kopnu za razvoj malih poduzetnika, tzv. “inkubator”, u slobodnoj zoni. Mala privreda je u GUP-u iz 1983. planirana u manjim zonama u Šijani i na Velom vrhu. Zona na Velom vrhu je gotovo neizgrađena. Ova djelatnost postaje sve značajnija (pogotovo nakon procesa privatizacije i povećanja broja malih poduzetnika). Farme u Valmadama i na Busoleru danas dobro funkcioniraju. Međutim, potrebno je sagledati njihove potrebe i mogućnosti prostora te zavisno o tome zauzeti stav, naglašavajući problem zaštite okoliša i mogućeg zagađenja obližnjih vodozaštitnih i stambenih zona. Prostor rezerviran kao industrijska luka na području Štinjana nije realiziran, iako postoje neki pokazatelji da je takva luka neophodna za razvoj Pule u budućnosti. Lokacija luke na području Štinjana, međutim, ne uklapa se u današnji razvojni koncept zone Puntižela i Hidrobaza, a to je turizam više kategorije. TURIZAM Razvoj turizma planira se GUP-om iz 1983. na prostoru Puntižele, Hidrobaze, Stoje, Valovina, Valkana, Valsalina, Splendida, Zlatnih stijena, Verudelle i Punta Verudele. Na prostoru Puntižele nazire se početak razvoja kvalitetnijeg turizma, dok je Hidrobaza zapuštena i neupotrebljiva bez značajnijih ulaganja. Cijela južna turistička zona značajno je izgrađena iako ima još slobodnog neizgrađenog prostora namijenjenog turizmu. Vrlo je važno da se turistički kapaciteti planirani GUP-om iz 1983. smanje (potrebno je sagledati realne potrebe i mogućnosti), te da se planira turizam više kategorije (bolja ponuda) uz manju gustoću izgrađenosti. Prostor koji je definiran kao turistička zona na kraju lungomare (hostel za mladež, Vega – jedriličarski klub, prostori „Mornara“) vrlo je atraktivan za prostorni razvoj samoga grada, pogotovo ako se u tom dijelu budu planirali određeni javni i društveni, stambeni ili gospodarski sadržaji. Tada bi se ostvario jedan novi gradski prostor sa sadržajima koji bi bili u funkciji stanovnika grada Pule i posjetitelja. Nautički turizam je GUP-om iz 1983. planiran u Verudskom kanalu, s kapacitetom od 1.000 vezova i u sjeveroistočnom djelu Pulskog zaljeva, s kapacitetom od 600 vezova. U Pulskom zaljevu danas funkcionira marina ACI s kapacitetom od 213 vezova u moru i 150 vezova na kopnu, dok je u Verudskom kanalu marina Veruda sa 600 vezova u moru i 150 na kopnu. U Verudskom kanalu danas postoje i dvije sportske luke: Bunarina s oko 420 vezova i Delfin s 513 vezova u moru. U neposrednoj blizini Verudskog kanala nalazi se prostor koji je GUP-om iz 1983. planiran za industriju – plinski spremnici koji će ostati u funkciji dok se u gradu Puli bude koristio gradski plin.

66

1.1.3.2. STANOVNIŠTVO U sklopu izrade polazišta ovoga GUP-a, kao uobičajeni planerski postupak, izvršen je uvid u demografske analize i demografske projekcije GUP-a iz 1983., Prostornog plana Istarske županije i Prostornog plana uređenja Grada Pule. GUP iz 1983. daje demografsku projekciju po kojoj je Pula 2000. godine trebala imati oko 70.000 stanovnika. Bez obzira na utjecaj velikog broja eksternih čimbenika koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme donošenja tog plana (promjene političkog i gospodarskog sustava, agresija na Hrvatsku, stvaranje samostalne države Hrvatske), a koji su izravno ili posredno snažno utjecali i na razvoj grada, odstupanje postojećeg od planiranog broja stanovnika može se smatrati relevantnim polazištem za projekciju budućih demografskih kretanja. U Prostornom planu Istarske Županije demografska postavka za planiranje razvoja je projekcija na 68.000 do 70.000 stanovnika u 2010., pa se, sukladno tome, Prostornim planom uređenja Grada Pule odredio broj od 70.000 stanovnika. Budući da se broj stanovnika u prostornom planu ne propisuje, već demografska projekcija služi kao okvir unutar kojeg se očekuje odvijanje prostornog razvoja, ovaj broj stanovnika uzima se kao orijentacijska veličina koja planerima može dati dodatnu argumentaciju i sigurnost u izradi projekcije stanovništva Pule u 2010. godini na 70.000, a 2015. godine i više. Ono što je sa demografskog aspekta za ovaj GUP najbitnije to je polazište da je grad Pula naselje najvišeg ranga u Istri, te da će slijedom toga i u budućnosti imati primjerenu demografsku dinamiku. 1.1.3.3. JAVNI I DRUŠTVENI SADRŽAJI U hijerarhijskoj mreži naselja predviđenoj Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, Pula zauzima mjesto važnijeg (većeg) regionalnog središta. U toj je skupini još 13 gradova. Primjereno tomu, za Pulu je u tom dokumentu predviđeno da ima sve javne i društvene funkcije koje karakteriziraju taj rang naselja. Prostorni plan Istarske županije Puli također daje rang regionalnog središta, odnosno ona u tom dokumentu ima najviši IV. rang naselja. Županijski plan kao jednu od svojih osnovnih postavki potvrđuje policentričnost razvoja. Uz prednosti koje donosi takav razvoj treba, međutim, voditi računa da on krije i opasnost za samo regionalno središte. Decentralizacija funkcija može, naime, dovesti do poremećaja u osjetljivoj ravnoteži između gospodarskog i demografskog potencijala centra i veličine i kvalitete javnih sadržaja višeg ranga smještenih u njemu (na štetu istih). Ocjenjuje se da na sadašnjem stupnju regionalne razvijenosti, osim dijelom u bolničkoj djelatnosti gdje je došlo do sužavanja gravitacijskog područja, to u Istri i Puli nije bio slučaj. To što Pula nije sjedište Županije, premda je u ovom trenutku stvarni, a u planskim postavkama na razini države i županije deklarativno najjači gravitacijski centar Istre, ipak ne isključuje mogućnost pojave nepovoljnih tendencija. Zadatak je ovoga GUP-a da odgovarajućim dimenzioniranjem mreže društvenih i javnih djelatnosti u Puli spriječi eventualnu pojavu razvojnih impulsa koji bi policentričnost u razvoju regije zamijenili dezintegracijskim procesima štetnim i za grad Pulu i za Istru. 1.1.3.4. GOSPODARSTVO Dosadašnji prostorni planovi Grada Pule po gospodarskim djelatnostima i strukturi u prosjeku su realizirani oko 40%, što znači da su određene gospodarske djelatnosti Grada ostale nerealizirane, dok istodobno infrastrukturno opremanje nije pratilo kretanje razvojnih i gospodarskih trendova pojedinih djelatnosti. Tako, primjerice, u zadnjih deset godina dolazi do jačanja djelatnosti turizma koje nije bilo popraćeno značajnijim infrastrukturnim projektima i investicijama u cilju daljnjeg jačanja, dok istodobno važnost industrije na razini grada opada, što opet s druge strane nije bilo praćeno kritičkom analizom predimenzioniranosti industrijskih zona. Nizak stupanj realizacije prostornih planova u ovom trenutku ostavlja dosta slobodnog prostora za preraspodjelu i novo dimenzioniranje prostora grada, u skladu s novim razvojnim trendovima – jačanjem turizma, trgovine i usluga i slabljenjem industrije.

67

U prostorno razvojnoj strukturi Države i pojedinih područja, industrija se smatra jednim od ključnih segmenata s težnjom prema modernizaciji, visokim tehnologijama i povezanosti s drugim segmentima gospodarstva. U dosadašnjim prostornim planovima Grada Pule industrija je uživala veliki značaj i bila ocijenjena kao jedan od prioritetnih razvojnih orijentacija grada. Zbog opadanja važnosti industrije, osobito nakon 1990. godine, dosadašnje planirane industrijske zone postale su predimenzionirane i neiskorištene. Procjenjuje se da se stupanj realizacije dosadašnjih prostornih planova u industrijskim zonama kreće oko 30-35%. Glavni uzroci odstupanja leže u preoptimističnom planiranju i promjeni gospodarskih i razvojnih trendova na razini države (tranzicija, ratna agresija, gubitak tržišta). Planiranje uređenja luka, željezničkog i drugog oblika prometa treba vršiti u skladu s državnim planovima uređenja obala/priobalja te izvršiti optimalizaciju postojećih površina u skladu s najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima. Dosadašnjim se prostornim planovima u gradu Puli planira razvoj industrijskih luka, luka za međunarodni promet i razvoj nautičkog turizma, kao i intenziviranje teretnog kamionskog (izgradnja terminala) i putničkog željezničkog prometa u Puli, do čega nije došlo zbog promjena u planiranim gospodarskim aktivnostima grada. Temeljni razlozi odstupanja od postojećih prostornoplanskih rješenja leže u nedosljedno provođenoj gospodarskoj politici, učestalim promjenama u razvojnim trendovima i ciljevima, te nepostojanju jasno definirane strategije razvoja Grada Pule, zbog čega su postojeći prostorni planovi (iako gospodarski gledano dobro definirani) ostali neispunjeni. 1.1.3.5. PROMET I INFRASTRUKTURA PROMETNI SUSTAV Cestovni Promet Potrebno je poboljšati postojeću cestovnu mreže, osobito na kritičnim dionicama, rekonstruirati i reorganizirati promet prema sadašnjem rangu prometnica kao prijelazno razdoblje do puštanja u promet planiranih autocesta i poluautocesta (obilaznice, treće trake i drugo). Uvesti nove tehnologije/tehnike kombiniranog, odnosno gdje je moguće i integriranog prometa. Ostale mjere i aktivnosti obuhvaćaju radove kojima će se strogo poštivati zakonska regulativa (u cilju sprečavanja proširenja građevinskog područja uzduž državnih i županijskih cesta, čime dolazi do sniženja kategorije ceste). Željeznički Promet Racionalno korištenje i zaštitu prostora treba provesti u svim segmentima, a posebno kod izvođenja rekonstrukcija ili izgradnje novih objekata. Zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima, a što više koristiti postojeće koridore i prostore (sa što manjim zahtjevima na novim površinama). Također planirati: - izvođenje generalnog remonta i rekonstrukcija pojedinih kritičnih dionica pruga (spoj s istarskim

prugama), - uvođenje novih tehnologija/tehnika kombiniranog prometa na izgrađenoj i rekonstruiranoj

željezničkoj mreži (ne tražiti nove koridore/prostore – koristiti stare, za primjereni gospodarski razvoj).

Pomorski Promet Planiranje uređenja velikih luka razmotriti na razini cjelokupnog gospodarstva i prometa u cjelini, te utvrditi prostorne zahtjeve (proširenja, modernizacija). Planiranje razvoja ostalih luka (lokalna razina) vršiti u skladu s općim planovima razvoja priobalja/otoka te izvršiti optimalizaciju mreže luka temeljem koje će se utvrditi funkcija i značenje, a time i razvoj, s gledišta mogućih prometnih tokova. Uređenje prostora pomorskog prometa mora se vršiti primjenjivanjem odredbi relevantnih zakona. Kod izvođenja rekonstrukcija ili izgradnje novih objekata zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim,

68

ekonomskim i ekološkim kriterijima, te istražiti međusoban utjecaj prometnih koridora ceste-željeznica-more na relativno uskom prostoru priobalja/otoka. Potrebno je izraditi sljedeće dokumente: strateški plan razvoja svih luka, opći razvojni plan za ostale veće luke (Pula), opći razvojni plan trajektne mreže (prostorni aspekti), plan poboljšanja povezanosti luka sa zaobalnom prometnom infrastrukturom i uspostava programa integralnog gospodarenja obalom s provedbom programa tehničko-tehnoloških osobina brodova i pratećeg lučkog posluživanja. Zračni Promet Potrebno je osigurati mogućnost i uvjete za planiranje i izgradnju zračnih luka nižih kategorija na županijskoj ili u nekim slučajevima i na općinskoj razini (1A kategorije), uz uvjet da se temelje na relevantnim gospodarskim programima i opravdanosti sa svih gledišta (za sezonske potrebe poljodjelstva, sporta i turizma), te zagovarati otvoreni pristup odnosno izgradnju uz ulaganje i privatnog kapitala. Prioriteti obuhvaćaju modernizaciju postojećih kapaciteta i sigurnosne opreme zračnih luka. Usklađenje interesa u prostoru postići će se planiranjem izgradnje/proširenja koje mora biti uravnoteženo između potreba šire zajednice i ekološko-ekonomskih parametara. Telekomunikacije Prostornim planom Istarske županije inventarizirano je stanje nepokretne mreže kojim se konstatira da je mreža izgrađena na cijelom njezinom teritoriju, postignut stupanj digitalizacije od 100% u transmisiji, 68% u komutaciji i gustoća telefonskih priključaka od 42,9 na sto stanovnika. U sadašnjem trenutku je stupanj digitalizacije dovršen i u transmisiji i u komutaciji, te iznosi 100%. U vrijeme donošenja Prostornog plana Istarske županije u pokretnim mrežama analogna NMT mreža pokrivala je više od 90% teritorija, a jedna digitalna GSM mreža 30%, dok je druga bila tek u početku gradnje. I u pokretnim komunikacijama je u proteklom vremenu izvršena potpuna digitalizacija. Na cijelom području županije omogućene su gotovo sve dostupne telekomunikacijske usluge nepokretne i pokretne telefonske mreže, kao i mreža za prijenos podataka, što je preuzeto i u Prostornom planu uređenja Grada Pule. U segmentu telekomunikacija se GUP iz 1983. temelji na niskoj tehnološkoj razini gradnje TK mreža i pružanja TK usluga, te skromnoj projekciji rasta TK priključaka i usluga koje su već odavno premašene. Prostorni planovi niti ne dotiču pokretne TK mreže, kao ni TK usluge koje su danas prisutne kako u nepokretnoj tako i pokretnoj TK mreži. Današnji standard u gradnji TK mreža baziran na digitalnim tehnologijama i svjetlovodnim kabelima koji omogućuju velike transmisijske kapacitete gotovo da nije ni spomenut. Prostornim planom Istarske županije evidentiran je postojeći radio relejni koridor za potrebe telekomunikacijskog sustava na relaciji Učka-Pula. Zbog navedenog mora se voditi računa da planske postavke na takav način definiraju TK mrežu da nije ograničavajući faktor pri promjeni tehnologije, kao ni strogim prostornim razmještajem TK kapaciteta i objekata. Također se nameće zaključak da bi trebalo, zbog brze promjene tehnologije, izrađivati nove planske dokumente iz područja telekomunikacija, ili vršiti reviziju postojećih planova, svakih 5 – 10 godina. ENERGETSKI SUSTAV Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske previđa razvoj sustava gospodarenja energijom u kojem bi se posebno promovirale čiste tehnologije, plinofikacija, energetska učinkovitost i obnovljivi izvori, a sve radi zaštite okoliša.

69

Ciljevi energetske politike Republike Hrvatske su: - povećanje energetske učinkovitosti od proizvodnje, transformacije, prijenosa i transporta do

distribucije i potrošnje energije, što uključuje poticanje plinofikacije i mogućnosti korištenja plina, te proizvodnju energije izvan javnih mreža,

- sigurnu dobavu i opskrbu, uključivanje u međunarodno tržište energije, osiguranje više pravaca priključaka na međunarodne mreže i dobavu iz više pravaca za sve umrežene sustave, razvitak prijenosnih i transportnih mreža, razvitak distribucijskih mreža, uvažavanje sigurnosnih ograničenja i državnih interesa,

- diversifikaciju energenata i izvora koja uključuje izbor i dobavu energenata koji će jamčiti sigurnost opskrbe potrošača, te prostorni raspored izvora koji će osigurati stabilnost opskrbe svakog područja,

- korištenje obnovljivih izvora energije u skladu s resursima, razvitkom tehnologije i ukupnom gospodarskom politikom,

- realne cijene energije i razvitak poduzetništva te privatizacijske procese u skladu s interesima hrvatske države koji trebaju potaknuti energetsku učinkovitost i dobro gospodarenje energijom,

- zaštitu okoliša, što u energetskom sektoru podrazumijeva primarno djelovanje kroz energetsku učinkovitost, obnovljive izvore, izbor energenata i primjenu najsuvremenijih tehnologija zaštite, kvalitetno zakonodavstvo i nadzor, utjecaj javnosti i edukaciju te promociju pozitivnih primjera.

Navedeni ciljevi su jednakovrijedne sastavnice energetske politike. Realizacija ovih ciljeva energetske politike Republike Hrvatske zamišljena je putem nekoliko nacionalnih energetskih razvojnih programa. Do sada su pokrenuti sljedeći programi: PLINCRO - program plinofikacije Hrvatske KOGEN - Program kogeneracije MIEE - Mreža industrijske energetske efikasnosti MAHE - Program izgradnje malih hidroelektrana SUNEN - Program korištenja sunčeve energije BIOEN - Program korištenja biomase, bioplina i otpada ENWIND - Program korištenja energije vjetra GEOEN - Program korištenja geotermalne energije KUENzgrada - Program energetske efikasnosti u zgradarstvu KUENcts - Program energetske efikasnosti u centralnim toplinskim sustavima Skrb za povećanje energetske učinkovitosti odnosi se na sve dijelove energetskog sustava, od proizvodnje do potrošnje energije, od izbora energenata do korištenja obnovljivih izvora energije. Proizvodnja i potrošnja energije su među glavnim uzročnicima globalnog i lokalnog onečišćenja. Stoga budući razvitak energetskog sektora treba zasnivati na proizvodnji i potrošnji energije u skladu sa zahtjevima za zaštitu ljudskog zdravlja, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti te kvalitete lokalnog i regionalnog a samim tim i globalnog okoliša. Navedeni principi ugrađeni su u dokument Agenda 21 (Konferencija UN o razvitku i okolišu – Rio de Janeiro 1994.g.) Elektroenergetski sustav Prostornim planom Istarske županije predviđena su 2010. godine opterećenja u Gradu Puli blizu gornje granice maksimalno prihvatljivog vršnog opterećenja. Porast potrošnje i tehnički zahtjevi distributivnog sustava uvjetuju izgradnju još jedne gradske trafostanice 110/20kV. Tim planom, a i Prostornim planom uređenja Grada Pule, predviđena je pretvorba sadašnje trafostanice 35/10kV Gregovica u trafostanicu 110/20kV. Priključak trafostanice na 110kV mrežu planiran je interpolacijom 110KV kabela na postojeći 110kV dalekovoda Pula Šijana-Pula Dolinka. Osnovne studije razvoja mreže u gradu Puli, izrađivane 1960., 1975. i 1997., odredile su njen današnji izgled i razvoj do 2010. godine. Glavne postavke navedenih studija su: - određivanje glavnih pojnih točaka (trafostanice 110/35/10(20)kV Šijana i Dolinka), - određivanje koncepcije mreže i trafostanica 35kV te - određivanje koncepcije mreže i trafostanica 10kV, Glavne postavke poštovane su tijekom razvoja mreže tako da je današnja mreža uz manje izmjene izgrađena upravo prema studijskim pretpostavkama. Jedini veći objekt koji nije izgrađen, a predviđen je studijama i GUP-om iz 1983., je trafostanica 35/10kV Pula jug, od čije se izgradnje

70

odustalo jer je prestala potreba za ovim objektom izgradnjom trafostanice 110/35/10(20)kV Dolinka. Predviđena lokacija iskoristit će se za izgradnju rasklopišta odnosno trafostanice 10(20)/0,4kV. GUP iz 1983., prema kojem su vršene usporedbe uvažavajući sadašnje stanje, također je u potpunosti poštivao važeća studijska rješenja. Na nivou trafostanica 10(20)/0,4kV predviđenih GUP-om iz 1983. veći je broj nerealiziranih objekata, što je uglavnom uvjetovano neusklađenošću stvarne izgradnje s planiranom. Plinoopskrba Prema Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, Prostornom planu Istarske županije, kao i Prostornom planu uređenja Grada Pule, predviđena je izgradnja magistralnih plinovoda i na području Istarske županije. Glavni pravac magistralnog plinovoda (za međunarodni transport) od državnog značaja Casal Borsetti-Karlovac DN700, prolazi na pravcu Pula-Rijeka trasom uzduž istočne obale Istarske županije. Nadalje, od Pule do Umaga, uzduž zapadne obale Istre, predviđena je izgradnja magistralnog plinovoda puno manjeg kapaciteta od spomenutog transportnog plinovoda, kao i njegovo spajanje na magistralni plinovod za međunarodni transport kod Kršana (preko Pazina), čime se zatvara petlja i ostvaruje mogućnost dobave plina magistralnom plinovodu s dviju strana. Navedeni plinovodi se u potpunosti uklapaju u projekt plinofikacije Istarske županije, jer obuhvaćaju gotovo cjelokupni teritorij županije. Predviđeni tlak magistralnog (transportnog) plinovoda je 75 bara, dok je tlak ostalih magistralnih plinovoda od 24-50 bara. Pored navedenih magistralnih plinovoda trebaju se spomenuti i lokalni plinovodi. Oni će uglavnom prolaziti trasom uz cestovne pravce (u koridoru ceste), opskrbljivat će se plinom iz MRS (mjerno redukcijska stanica) magistralnog plinovoda, a služit će za opskrbu manjih mjesta prirodnim plinom. Tlakovi takvih plinovoda iznosit će 3-6 bara. Veoma su značajni jer omogućavaju potrošačima da se snabdijevaju plinom iz umreženog sustava. Na pravcu transportnog magistralnog plinovoda Pula-Rijeka prema GEA projektu (Gas Energy Adria – podloga INA-e) predviđena je izgradnja triju glavnih MRS. MRS Pula na lokaciji Guran u naselju Vodnjan s tlakovima isporuke 12 bara za opskrbu Pule i 24-50 bara za opskrbu plinovoda Pula-Umag, MRS Labin uz cestu Snašići-Labin s tlakom isporuke 3-6 bara, MRS Kršan uz cestu Vozilići-Pazin. Na trasi magistralnog plinovoda Pula-Umag prema već postojećoj prostornoplanskoj i drugoj dokumentaciji, te prema projektu plinofikacije Istarske županije, predviđena je izgradnja 5 lokalnih MRS: MRS Rovinj, MRS Vrsar, MRS Poreč, MRS Novigrad (na lokaciji Kouri), MRS Umag. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV Vodoopskrba Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99) obvezuje izgradnju kvalitetne vodoopskrbe za sva naselja. Prema Prostornom planu istarske županije i Prostornom planu uređenja Grada Pule obaveza je zaštititi vodozaštitna područja pulskih bunara koja su okosnica vodoopskrbe Grada Pule i šireg područja vodoopskrbe. U Prostornom planu Istarske županije dano je rješenje vodoopskrbe predmetnog područja u okviru šireg područja, kao i mogući izvori vodoopskrbe a koji u pojedinim elementima ipak predstavljaju dalju budućnost naročito što se tiče povezivanja vodoopskrbe Istre s Primorsko goranskom županijom.

71

Odvodnja otpadnih voda Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske obvezuje, pored razvoja vodoopskrbe i usporedni razvoj sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Razvoj kvalitetnog sustava odvodnje i pročišćavanja čini osnovu za očuvanje kvalitete voda i zdravlja ljudi. U Prostornom planu Istarske županije i Prostornom planu uređenja Grada Pule dano je rješenje odvodnje na području grada Pule na način da se zaštite svi pulski bunari kako bi se osigurala vodoopskrba predmetnog područja. Također je dano rješenje odvodnje otpadnih voda u zoni pulske luke na način da se sve otpadne vode odvode na gradski uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i putem dugog podmorskog ispusta ispuste u more. Uređaj se u prvoj fazi planira na lokaciji Valkane, a kasnije na lokaciji Stara plinara odnosno Kaštijun. U GUP-u iz 1983. kanalizacijsku mrežu riješena je prema staroj studiji odvodnje otpadnih voda. Staro rješenje odvodnje ne odgovara novim projektima kako po sistemu odvodnje tako ni po broju i položaju crpnih stanica. 1.1.3.6. INTEGRALNI PROCES RADA NA GRADITELJSKOM NASLJEĐU (PREMA

PROVEDBENOM URBANISTIČKOM PLANU "STARI GRAD PULA”) Krajem sedamdesetih godina, istovremeno s izradom GUP-a iz 1983., započela je priprema za izradu Integralnog plana uređenja i Provedbenog urbanističkog plana “Stari grad Pula”. Zbog vrijedne arhitektonske strukture i ambijenta koji okružuje povijesnu jezgru grada Pule, te zbog Amfiteatra koji se nalazi izvan jezgre, granice su se obuhvata tog plana nužno proširile na područje koje uključuje blokove zgrada oko Amfiteatra do Rakovčeve ulice i do Trga na starom mostu, te na sve blokove zgrada koje okružuju povijesnu jezgru prema istoku i jugu, koji u sebi integriraju svu izgradnju nastalu oko trga nove tržnice iz 1903. i sjeverne obronke Montezara gdje su sačuvani arheološki ostaci antičkog kazališta. Produbljene integralne analize urbane geneze i naslijeđene arhitekture u obuhvatu provedbenog urbanističkog plana potvrdile su još jače samo naznake valorizacije graditeljskog nasljeđa iz GUP-a iz 1983. za šire područje Staroga grada izvan povijesne jezgre. Provedbeni urbanistički plan “Stari grad Pula” s odredbama za provođenje usvojen je 1992. godine (SN Općine Pula 4/92 i 6/92). Po tom su planu sve postojeće zgrade svrstane u četiri osnovne skupine vrijednosti i deset kategorija tretmana, a to je također učinjeno za izgradnju (interpolaciju) novih građevina na slobodnim neizgrađenim građevnim česticama. Kako bi se moglo kontrolirati uređenje svake pojedine zgrade kroz utvrđivanje uvjeta gradnje, izradu tehničke dokumentacije te izvedbu radova, u svrhu prilagođavanja postojeće graditeljske strukture (gdje je nužno i moguće) novim funkcijama i suvremenim standardima, na način da se ne ugroze izvorne spomeničke vrijednosti građevine, odredbama za provođenje plana uvjetovan je integralni proces rada na svim postojećim objektima graditeljskog nasljeđa, koji se ostvaruje u sljedećim načelnim radnjama: - Izrada dokumentacije postojećeg stanja (arhitektonski, fotogrametrijski snimci i fotografije) i

prikupljanje dostupne stare grafičke i pisane dokumentacije, što će dati objektivnu sliku zatečenog stanja zgrade. Ta će dokumentacija, sada i u budućnosti, svakom istraživaču koji poznaje graditeljsko nasljeđe biti temelj za znanstvene i stručne interpretacije.

- Izrada studija prostornog i povijesnog razvitka zgrade, koja se temelji na istraživanjima na samoj građevini u stanju u kakvom se nalazi te na prije navedenoj dokumentaciji, kako bi se integralno proučila postojeća, često puta vrlo slojevita, arhitektonska struktura građevine.

- Valorizacija i tretman arhitektonske strukture zgrade u svrhu prezentacije i revalorizacije njezinih ukupnih spomeničkih vrijednosti i pojedinih arhitektonskih detalja.

- Utvrđivanje uvjeta gradnje (oblikovanja) građevine od strane Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture Republike Hrvatske za građevine u području zakonske zaštite.

- Izrada idejne i izvedene dokumentacije potrebne za dobivanje zakonom propisanih dozvola za građenje.

- Izvedba radova na uređenju zgrade. U toj se fazi izvode i prate konačni radovi na građevini te se potvrđuju ili mijenjaju pretpostavke utvrđene u prije izrađenoj dokumentaciji. Istovremeno se dopunjuje ili prilagođava tehnička dokumentacija novim saznanjima, a što od istraživača zahtijeva permanentni znanstveni nadzor u toku izvedbe radova. Slično je odredbama za

72

provođenje propisano za izgradnju (interpolaciju) novih građevina na slobodnim građevnim česticama, a što se ostvaruje propisanim uvjetima u odnosu na značaj lokacije, vodeći računa o funkcionalnoj i morfološkoj homogenosti okolnog područja.

U smislu navedenog, osnovne jedinice intervencija su građevni blokovi, a unutar blokova pojedinačne građevne čestice (manje interpolacije) odnosno kompleksne jedinice intervencija sastavljene od kontinuiranog povezanog slobodnog prostora na više postojećih ili planiranih građevnih čestica unutar jednog bloka. Pod integralnim procesom rada na izgradnji novih zgrada u kontekstu graditeljskog nasljeđa podrazumijeva se izrada dokumentacije, koja se mora izraditi kako za pojedinačne građevne čestice tako i za cjelovite sklopove građevnih čestica kad su zajedno u kontinuitetu u određenom bloku (kompleksne jedinice intervencija), a koja sadrži: - Situacijski plan jedinice intervencija (mjerilo minimalno 1:200) s ucrtanim: susjednim zgradama;

horizontalnom i vertikalnom predstavom terena prikazano apsolutnim kotama; stanjem i položajem komunalnih instalacija i uređaja; zgradama ili dijelovima zgrada koje su predviđene za očuvanje ili rušenje (u skladu s valorizacijom); postojećom parcelacijom i vlasništvom zemljišta; stanjem i položajem zelenila i dostupnim saznanjima o položaju eventualnih arheoloških nalaza.

- Prikaz prostornog razvoja jedinice intervencija (grafički i/ili tekstualno) temeljen na prostornom razvitku grada i dostupnim pisanim izvorima.

- Valorizacija i tretman (tekstualno). - Idejno prostorno- arhitektonsko rješenje pojedinačnih ili kompleksnih jedinica intervencija

(mjerilo minimalno 1:200) po svim etažama, presjecima i pročeljima. Za složenije i važnije (zahtjevnije) lokacije, gdje se grade nove građevine, investitorima se može uvjetovati raspisivanje arhitektonskih natječaja kako bi se dobila kvalitetna arhitektonska rješenja. 1.1.3.7. ZAŠTITA PRIRODE Obveze iz Prostornog plana Istarske županije i Prostornog plana uređenja Grada Pule Za sva područja prirodne baštine, bilo da su ona zaštićena posebnim aktima sukladno Zakonu o zaštiti prirode ili je pokrenut postupak preventivne zaštite, potrebno je izraditi stručne podloge s minimalnim sljedećim sadržajem: - utvrđivanje postojećeg stanja korištenja prostora - utvrđivanje postojećeg stanja temeljnog fenomena - valorizacija temeljnog fenomena obzirom na značaj (međunarodni, nacionalni, regionalni,

lokalni) - valorizacija temeljnog fenomena obzirom na planirane djelatnosti koje ga mogu ugroziti - valorizacija temeljnog fenomena obzirom na moguće gospodarsko ili negospodarsko korištenje - prijedlog mjera zaštite temeljnog fenomena Područja pod režimom zaštite prirodne baštine u Puli su slijedeća: 1. Područja prirodne baštine zaštičena temeljem Zakona o zaštiti prirode: a) kategorija nacionalni park: Otočje Brijuni b) kategorija park šuma: Šijana Busoler

2. Područje prirodne baštine zaštićeno Prostornim planom Istarske županije i Prostornim planom

uređenja grada Pule a) kategorija evidentirani spomenik parkovne

arhitekture: Mornarički park

Navedeni zaštićeni dijelovi prirode od javnog su interesa, te se shodno tome treba pridržavati odredbi Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05), kao i ostalih odgovarajućih propisa.

73

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i

gospodarske podatke te prostorne pokazatelje Ocjena politike prostornog razvitka Procjena razvoja i rasta grada Pule do 2000. godine planirana GUP-om iz 1983. nije ostvarena u planskom razdoblju, kako po broju stanovnika tako ni po gospodarskom razvitku. Uzrok tome može se naći u različitim faktorima i promjenama u društvu (rat, tranzicija, privatizacija, kriza u gospodarstvu u cijelosti i na razini Države). Neophodno je buduću politiku prostornog razvoja bazirati na realnim postavkama i mogućnostima društvene zajednice. Osnovna planska odrednica prostornog razvoja u GUP-u iz 1983. – ujednačeni standard življenja u svim dijelovima grada potrebno je zadržati i u ovom GUP-u. Posebnu pažnju posvetiti zaštiti prirode (tlo, zrak, voda, more, buka). Sintetiziranje postavki Analizirajući postavke razvoja grada Pule koje su date GUP-om iz 1983. i danas zatečenog stanja u prostoru te valorizirajući prethodno izrađene studije, proizlaze sljedeće postavke: - proširiti stambenu zonu u naselju Štinjan, - sagledati prostor Puntižele i Hidrobaze –planirati razvoj turizma s popratnim sadržajima, - na prostoru Katarine planirati nautički turizam, a u manjem dijelu zaleđa stanovanje i turizam

(turistički punktovi), - prostor Vallelunge planirati u skladu sa studijama i prostorno programskim osnovama koje su

se kao prethodne za to područje izrađivale – izgradnja gradskog podcentra s mješovitim javnim i društvenim sadržajima te marine ili sportske luke,

- glavni gradski sportsko rekreacijski centar i gradski park na lokaciji Pragrande, - rješavanje prostorne problematike srednjih škola – fazno, prema realnim prostornim i

financijskim mogućnostima Grada Pule i Istarske županije, uz obveznu izgradnju u I. fazi srednje škole na Vidikovcu i osnovne škole u Šijani,

- neke funkcije visokog školstva koncentrirati u prostorima koji se napuštaju od strane Opće bolnice Pula u Santoriovoj ulici,

- koncentracija zdravstva na jednoj lokaciji (Opća bolnica Pula u Santoriovoj ulici), - koncentracija popratnih zdravstvenih djelatnosti u cilju poticanja razvoja zdravstvenog turizma

planirati u bivšoj Mornaričkoj bolnici, - razvoj turizma visoke kategorije s manjom koncentracijom izgradnje i kapaciteta (južni dio

grada), s ciljem podizanja kvalitete, - proširenje južnog dijela grada preko ulice Veruda prema moru, - ravnomjeran raspored javnih funkcija po cijelome gradu, - reguliranje odnosa s Ministarstvom obrane Republike Hrvatske na svim postojećim lokacijama

posebne namjene unutar granica grada, s ciljem planiranja cjelovitog i funkcionalno jedinstvenog gradskog prostora,

- sagledavanje mogućnosti razvoja turizma na Musilu. 1.1.4.1. STANOVNIŠTVO Unatoč kretanjima koja govore o izvjesnim elementima demografske stacionarnosti u dužem proteklom vremenskom razdoblju, znatan broj demografskih pokazatelja upućuje na ocjenu da demografske prilike u gradu Puli za sada još ne predstavljaju ograničavajući faktor razvoja. Stanovništvo i dalje čini značajan razvojni resurs, pogotovo ako u budućnosti budu djelovali očekivani povoljni gospodarski utjecaji na demografska kretanja. Ovakva se ocjena temelji na dvije osnovne postavke: - Dobna i spolna struktura, te ostala prirodna obilježja stanovništva grada imaju elemente

prijelaza u stacionarni tip, ali važno je to da taj proces nije ireverzibilan, te da u pogledu pokazatelja vitalne demografske statistike Pula u odnosu na veći dio okruženja i na Hrvatsku u cjelini ima povoljnije stanje. Samim tim lakše je očekivati pozitivne promjene pravaca demografskih kretanja.

74

- Socio-ekonomska obilježja stanovništva (aktivnost, obrazovanost i dr.), posebno u uvjetima očekivanih budućih pozitivnih impulsa izvana, daju gradu velike komparativne prednosti.

Nema razloga da se interaktivnost između demografskih prilika i ukupnog društvenog i gospodarskog razvoja, koja je u prošlosti dokazana gotovo kao zakonitost, ne manifestira i u budućnosti, ali sada kao zaustavljanje nepovoljnih demografskih trendova. 1.1.4.2. GOSPODARSTVO Polazeći od osnovnih ciljeva i usmjerenja prostornog i gospodarskog razvoja grada Pule, a u skladu sa ciljevima Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99), osnovni ciljevi gospodarskog razvoja grada i odabir optimalne gospodarske strukture treba sadržavati turističku, industrijsku, prometnu i pomorsku orijentaciju. Ocjena polaznog stanja kreće od povoljnih resursnih značajki grada Pule (povoljni prirodni uvjeti, kvalitetna obrazovna i dobna struktura stanovništva) i niskog stupnja konkurentnosti gospodarstva grada u odnosu na razvojne resurse kojim grad Pula raspolaže. Razvojni je trenutak grada Pule ocijenjen kao negativan, budući da Pula bilježi zastoj u tehnološkoj i kapitalnoj sferi, niskim industrijsko-proizvodnim kapacitetom i nedefiniranim turističkim proizvodom. Približavanjem Hrvatske eurointegracijama otvara se mogućnost privlačenja stranih investitora prema gradu kao nužnog izvora svježeg kapitala, budući da Grad Pula u ovom trenutku iz proračuna ne može financirati projekte koji bi bili u funkciji rasta gospodarstva. Potrebno je raditi na objedinjavanju raznolike gospodarske strukture grada – razvoju onog turističkog proizvoda za koji na tržištu postoji konkurencijski jaz, popuni industrijskih zona grada poslovnim subjektima koji će podupirati investicije u razvoj turističkog proizvoda, izgradnji turističke infrastrukture za ciljani turistički proizvod grada – kongresni vid turizma s prepoznatljivim turističkim atrakcijama, sportskim ribolovom, nautičkim sportovima, obalnim šetalištima. Industrijski sektor grada Pule bilježi konstantan pad te je potrebno ocijeniti njegov budući razvojni značaj za grad – da li se očekuje da taj sektor i dalje bude faktor gospodarskog rasta grada ili ne. Ukoliko se njegov budući razvojni trenutak ocijeni kao značajan za grad, potrebno je razviti uslužnu i infrastrukturnu sferu koja će podržavati razvitak industrijskog sektora, budući da u ovom trenutku industrijski sektor grada Pule nije samoodrživ u dugom roku. Postojeći se gospodarski trenutak Grada Pule ocjenjuje negativno budući da su gospodarski kapaciteti neiskorišteni, raspoloživi resursi nisu u upotrebi, a potrebna infrastrukturna i prometna ulaganja bez izvora financiranja. Negativnost gospodarske stvarnosti ogleda se i kroz prognozirani pad radnog kontingenta na razini grada u sljedećim godinama, uz prognozirani rast ukupnog broja stanovnika (70.000). Daljnji rast broja stanovnika Pule, uz pad radnog kontingenta i posrnulu gospodarsku bazu, učinit će dodatni pritisak na prostorne potrebe i mogućnosti grada. Prenamjena i preseljenje određenih većih (barem ne u cijelosti) gospodarskih sadržaja u ovom trenutku nije realna budući da bi iziskivala značajna investicijska sredstva koja nema tko osigurati, dok zadržavanje postojeće gospodarske strukture bez njezine racionalizacije, afirmacije poslovnih zona i lake industrije te izgradnje turističkih atrakcija, međunarodne luke i tehnološkog parka neće osigurati kvalitetan i dostatan gospodarski razvoj grada. Prenamjena je primjerice moguća kroz planiranje razvoja putničko-turističke luke, luke nautičkog turizma (Vallelunga) te teretne i industrijske luke u južnom dijelu lučkog bazena. Tablica 33. Polazne prednosti, ograničenja i ciljevi budućeg ekonomskog razvoja grada Pule

PREDNOSTI OGRANIČENJA CILJEVI

1. Raspoloživost prirodnim resursima

Konflikti u upotrebi tih resursa – predimenzionirane industrijske zone.

Potreba efikasnijeg iskorištavanja postojećih zona ili možda njihovo preseljenje

2. Blizina razvijenih, europski orijentiranih susjeda

Neprepoznatljiv i blijed image grada izvan gradske zone i šire

Uspostaviti ravnotežu između poslovnih i stambenih zona i afirmirati poslovni image

3. Dobar obrazovni sustav Prikladnost gradskih usluga Revitalizacija starog dijela grada

75

4. Školovanost radne snage

Komunalna ograničenja u sustavu obrazovanja

Afirmacija Pule kao obrazovnog centra – izgradnja potrebne infrastrukture

5. Turistička orijentacija Nedostatak turističkih atrakcija Organizacija međunarodnih aktivnosti (regata, skupova, natjecanja)

6. Relativna prostorna raspoloživost

Relativno skupe prostorne površine Izgradnja rezidencijalnih zona

7. Postojanje potražnje za stanogradnjom Relativno skupa stanogradnja

Fleksibilnost u komunalnim zahtjevima grada – cijeni komunalnog uređenja

8. Relativno dobra maloprodajna infrastruktura

Nedostatak kvalitetnih maloprodajnih prostora

Privlačenje domaće potražnje u maloprodaju radi sprečavanja odlijeva novca

9. Znanstvena i istraživačka obrazovanost

Podcijenjenost važnosti istraživanja i razvoja za grad

Prenamjena postojećih skladišnih, vojnih i drugih objekata u istraživačke i razvojne centre

10. Postojanje industrijske baze

Dominantnost po okoliš štetne industrije

Razvoj lake industrije u industrijskim zonama

11. Pomorska orijentacija Loša lučka infrastruktura Modernizirati lučku infrastrukturu i

opremiti za veći obujam prometa 12. Mogućnost

prenamjene vojnih površina

Sporost u provedbi preuzimanja gradskog nadzora nad površinama

Izgraditi turističke ili prometne sadržaje na lokaciji postojećih vojnih zona

13. Sportska i kulturna zastupljenost grada Nedostatak kulturnog imagea Organizacija međunarodnih

sportskih i kulturnih događanja 1.1.4.3. PROSTORNI POKAZATELJI U prostornom smislu grad Pula je nedovoljno funkcionalan i uređen te urbano nedovoljno opremljen, iako raspolaže slobodnim prostorom za sve neophodne sadržaje koji omogućavaju daljnji razvoj i poboljšanje standarda života građana. Neriješeni povijesni konflikti u prostoru, kroz vrijeme su se samo pojačavali, jer nisu planski i hijerarhijski definirani prioriteti, već su se rješavali na osnovi intervencije. - Bivše vojne zone ograničavaju funkcionalnu i racionalnu organizaciju grada – Vallelunga,

Katarina – Mulimenti, uvala Zonki, Punta Krišto, Musil. To su prostori koji blokiraju pristup i širenje grada prema lučkom bazenu (moru), vrlo velike nedovoljno iskorištene površine, dobro orijentirane i dragocjene za budući razvoj.

- Unutar užeg centra grada vrlo vrijedna povijesna jezgra u neposrednom je kontaktu sa zonama industrije (brodogradilište, tvornica cementa). Dislokacija industrijskih sadržaja bila bi najbolje rješenje, ukoliko se za to ispune svi prethodno potrebni uvjeti.

- Postoje prostorne mogućnosti za povećanje gustoće stambene izgrađenosti uz uvjet odgovarajućeg praćenja infrastrukturom.

- Poslovna zona Šijana, danas je u procesu restrukturiranja. - Zona male privrede Valmarin je nerealizirana. - Gubi se gradska struktura na istočnim i sjevernim obodima grada – suburbanizacija – što

rezultira porastom stanovništva na rubnim dijelovima grada. - Prometna povezanost i protočnost je slaba. - Parkiranje u cijelom gradu je neregulirano u konačnom smislu (neizgrađene garažne kuće). - Riva, kao glavna pješačka zona, velikim je dijelom opterećena neadekvatnim sadržajima i

prometom. - Tvornice i drugi proizvodni pogoni u užem centru grada, vrlo često u neposrednoj blizini

stambenih zona (tvornica cementa, stakla, trikotaža “Arena”, “Brionka”), zagađuju, prometno opterećuju, te predstavljaju prostorno ograničenje.

- Rekreacijske zone su neuređene, neodržavane i urbano neopremljene.

76

Ocjena stanja izgrađenosti Područje grada Pule, sukladno svom gospodarskom razvitku, doživjelo je određene prostorne promjene u posljednjih 20-tak godina. Analiza tog procesa na cjelokupnom području ukazuje na osnovne karakteristike: stagnacija turističke i višestambene izgradnje, propadanje javnih i centralnih funkcija, nedovoljna izgradnja objekata malog gospodarstva, servisa i usluga, intenzivna i neplanska stambena izgradnja, nedostatna ulaganja u zaštitu i obnovu kulturne i prirodne baštine te u izgradnju infrastrukture i sustava gospodarenja okolišem. Bez smišljene razvojne politike pojedinih funkcija i dosljednog praćenja prostornoplanskih dokumenata te njihove realizacije, nemoguće je razmišljati o daljnjem napretku i rastu kvalitete života u gradu Puli. Ovaj GUP bi trebao stvoriti pretpostavke za raznolikost izgradnje koja odgovara mentalitetu građana, uz istovremeno uvođenje pravila za uređivanje prostora. Gustoća izgrađenost područja grada Pule je relativno mala, a ako se i gradi nešto novo to su uglavnom višestambeni blokovi ili stambena izgradnja obiteljskog tipa. Javni i društveni sadržaji u izgradnji gotovo da i nisu zastupljeni. Od komunalnih građevina u proteklom vremenskom razdoblju izgrađen je autobusni kolodvor. Srednje i osnovne škole i dječji vrtići ne grade se, osim što je izgrađena osnovna i srednja škola na talijanskom jeziku. Duži niz godina gradi se fakultet za ekonomiju i turizam. Sportske građevine se u vrlo malom obimu realiziraju – rekonstruirana je sportska dvorana na Verudi, uskoro će se početi koristiti školska dvorana na Stoji, a gradski stadion je još nedovršen. Bespravna izgradnja Može se konstatirati da je na području obuhvaćenom GUP-om bespravna izgradnja rjeđa pojava, ako se problem gleda samo s aspekta da li investitor ima dozvolu za građenje. Problem se pojavljuje kada izvedena građevina ne odgovara dozvoli za građenje (gradi se više od dozvoljenog), ili kada se na bazi osiguranja nužnih uvjeta rada i stanovanja grade građevine koje već svojom veličinom narušavaju prostor, a da se i ne spominje kada se to radi u prostoru koji je planiran za neku drugu namjenu (zaštitni koridori glavnih prometnica, trase postojeće ili planirane infrastrukture i sl.). Zabilježena je i legalizirana izgradnja, uglavnom stambena, u zonama zaštitnog zelenila, odnosno na neobrađenim poljoprivrednim površinama. 1.1.4.4. PROMET I INFRASTRUKTURA PROMETNI SUSTAV Cestovni promet Prometni konflikti na području grada Pule nastali su zbog nedovoljne realizacije prometne infrastrukture svih vidova cestovnog prometa koji su predviđeni GUP-om iz 1983. Smjernice za razvoj ukupnog cestovnog prometa baziraju se na povećanju ulaganja u prometnu infrastrukturu u odnosu na dosadašnji nivo ulaganja te u poduzimanju mjera koje će povećati udio javnog prometa u ukupnom prijevozu putnika u gradu Puli. Sadašnji udio javnog prometa u ukupnom prometu Pule je vrlo mali (oko 15%, s tendencijom daljnjeg opadanja). Razvojna smjernica trebala bi biti da se udjel javnog prometa sa sadašnjih 15% u ukupnom prijevozu poveća za oko 50%, što bi značilo smanjenje individualnih putovanja motornim vozilima i relativno smanjenje prometne potrebe za parkiranjem i povećanjem kapaciteta postojeće prometne mreže. Rješenje prometnih problema u Puli samo izgradnjom novih parkirnih mjesta nije moguće, pa je planski potrebno predvidjeti jačanje javnog gradskog prometa. Analiza postojećeg stanja cestovnog prometa pokazala je da su glavni problemi u gradu Puli sljedeći: - križanje u razini državnih cesta D3, D66 i D400 (na mostu), jer postojeći kapacitet ne zadovoljava

sadašnju prometnu potrebu, - križanje u razini državne ceste D66 i županijske ceste Ž5119 (u Šijani) jer postojeći kapacitet ne

zadovoljava sadašnju prometnu potrebu,

77

- opterećenje obale (Riva) na nivou kapaciteta što uzrokuje povremene zastoje tokom dana, - teretni promet s preko 100 kamiona prolazi dnevno preko Rive, za potrebe opskrbe industrijske i

lučke zone u gradu, zbog čega ga je nužno preusmjeriti na alternativne pravce. Analizom realizacije glavnih prometnica po GUP-u iz 1983. došlo se do zaključka da je glavna prometna mreža realizirana u nedovoljnom obimu, te da zbog toga cjelokupan cestovni promet u Puli ne funkcionira na razini koja bi zadovoljila prometne potrebe. Biciklistički promet

Za uspostavu i odvijanje biciklističkog prometa potrebno je biciklistima ponuditi poboljšanje i obnavljanje postojećih i novih prometnih površina. Načelne pogodnosti gradova za uvođenjem organiziranog biciklističkog prometa su temperatura zraka, vjetar i nagib terena. Konfiguracija terena Pule u najvećem dijelu zadovoljava zadane kriterije. Nepovoljni dijelovi grada za odvijanje biciklističkog prometa u odnosu na uzdužni nagib su centar grada između “Arene”, Monvidala i Kaštanjera, gdje uzdužni nagib u većini premašuje 5%, a što se smatra nepovoljnim za biciklistički promet. Lokalne biciklističke staze trbaju povezivati mjesta stanovanja s trgovinama, školama ili radnim mjestima unutar naselja, a mjere za poboljšanje biciklističkog prometa mogle bi biti: - Magistralna biciklistička staza koja bi se izgradila uz postojeću obilaznicu Pule od križanja na

mostu do naselja Veruda, zatim Tomassinijevom i Arsenalskom ulicom do Rive. - Poboljšanje veze željezničkog i autobusnog kolodvora s centrom. - Povezivanje prigradskih naselja međusobno i sa centrom grada, s mjestom postojećih i planiranih

atrakcija, sportskih i rekreacijskih zona i sl. - Povezivanje turističko rekreacijskih zona postojećim i novoplaniranim biciklističkim stazama. Biciklistički promet u kombinaciji s javnim gradskim i prigradskim prijevozom povećava radijus opsluživanja javnog prijevoza pod uvjetom da se bicikli ostavljaju na stajalištima javnog prijevoza. Mirujući promet Mjere za poboljšanje mirujućeg prometa načelno se ogledaju u predviđanju i razradi buduće politike parkiranja u određenim područjima grada (restriktivna politika parkiranja), poboljšanju kvalitete javnog gradskog prijevoza, decentralizaciji atraktivnih sadržaja i korištenju alternativnih vidova prometa. Parkirne kuće Potrebno je razmotriti ukidanje nekih parkirnih kuća planiranih GUP-om iz 1983. i ispitati mogućnost novih lokacija kao npr.: brodogradilište Uljanik, uz Flanatičku ulicu, u podzemnim etažama ispod postojećeg srednjoškolskog igrališta današnje gimnazije, između Mutilske i ulice Marsovog polja u blizini današnje osiguravajuće kuće Croatia i sl. Otvorena parkirališta Potrebno je razmotriti zadržavanje današnjih otvorenih parkirališta u funkciji, s time da se parkiranje uz Arenu riješi na način kako je prihvaćeno u međunarodnom urbanističkom natječaju za cjelokupan prostor oko Arene. Potrebno je razmotriti mogućnost parkiranja na obali koncentrirano na jednom mjestu, a ne duž cijele obale. Potrebno je razmotriti mogućnost povećanja kapaciteta planiranih garažno parkiranih građevina te prioritetne realizacije (izgradnje) u zonama užeg gradskog centra. Pješački promet Gradsko središte (Stari grad) predstavlja prostor najživljih urbanih kretanja, a istodobno je to i prostor najvećih prostornih vrijednosti. Ovdje su smještene i građevine najvišeg kulturno-povijesnog značenja. Dijelovi Starog grada u kojima bi prevladavao pješački promet mogu se, u tri prometna prstena,

78

definirati oko dvije povijesne znamenitosti, a to su Kaštel i Arena. Izvan tih prstena, glavna pješačka komunikacija počinje od Narodnog trga te vodi Flanatičkom ulicom do Foruma. Trasa prvog pješačkog prstena može se definirati Rivom, Flaciusovom, Anticovom i Istarskom ulicom. Njima bi se trebao odvijati jednosmjerni promet motornih vozila, a pješački promet pješačkim hodnicima s obje strane ulice. Drugi prsten određen je ulicom Sergijevaca, Kandlerovom ulicom, Giardinima i Carrarinom ulicom. Treći prsten čine ulice Castropola i Carrarina. Turističko-rekreacijska pješačka staza uz Premantursku ulicu od Narodnog trga do obilaznice prolazi uz predviđenu zonu sportsko rekreacijskog centra koji će privlačiti veliki broj pješaka. Stoga je od pješačkog područja u Flanatičkoj ulici do Brajdina potrebno izgraditi pješačku stazu koja će zadovoljiti potrebe tog pješačkog prometa. Nastavak ove staze bit će izgrađen u podnožju Vintijana i dalje uz obilaznicu Pule do ispod naselja Vidikovac, gdje će se spojiti sa stazama u turističko-rekreativnoj zoni Verudskog kanala. Pješačke staze ne smiju se voditi uz ceste na kojima je dozvoljena brzina veća od 70km/h, ili ih se mora odvojiti od kolnika zaštitnim zelenim pojasom. Teretni promet Usmjeravanje kamionskog prometa u budućnosti treba izvršiti respektirajući saznanja iz kojih je vidljivo da u centru grada postoje križanja koja su tokom čitavog dana prekapacitirana. To se u prvom redu odnosi na križanja na Rakovčevoj ulici, Rivi, te na Istarskoj ulici. Stoga je u svrhu jednog od glavnih prometnih pravaca neophodno koristiti pravac: obilaznica, spoj Ulice Marsovog polja do Kranjčevićeve i dalje do Uljanika, Luke, tvornice cementa itd. Dnevni smještaj teretnih vozila je akutni prometni problem prisutan u Puli jer ne postoji kamionski terminal sa svim potrebnim sadržajima. Moguće dugoročno rješenje je jedna od zona uz istočnu obilaznicu. Za kamionski terminal potrebno je osigurati zonu od oko 2ha na kojoj bi se, osim 50-ak parkirnih mjesta za kamione, smjestile i servisno-mehaničke radionice, prateći ugostiteljski sadržaji, informatički centar koji bi trebao biti povezan s korisnicima terminala i sl. Javni prijevoz Javni prijevoz se bazira na maksimalnom udjelu javnog prometa u prijevozu putnika. Udjel javnog prometa trebao bi iznositi najmanje 50% ukupnog prometa u gradu Puli. Sadašnji udjel javnog prometa u ukupnom prometu Pule je oko 15%, zbog čega je prisutan veliki pritisak na mirujući promet. Rješavanje problematike mirujućeg prometa samo izgradnjom novih parkirnih mjesta praktično je nemoguće, bez povećanja udjela javnog gradskog prometa u ukupnom prometu primjenom raznih stimulativnih mjera. Predviđena je reorganizacija javnog gradskog prometa u tom smislu da se organiziraju tri linije kao izričito gradske, a njihova trasa se vodi tako da u kompaktno izgrađenom području grada obuhvaća pristup do autobusnih stajališta u vremenu od 3 minute hoda u centralnim dijelovima grada i 4 minute u vanjskim dijelovima grada. Da bi građani Pule koristili javni gradski promet važan je faktor pouzdanosti redovitog i točnog polaska autobusa s autobusnih stajališta. Puli, kao najvećem urbanom središtu Istre, sa svojim postojećim sustavom javnog prometa kojega čine autobusni gradski i prigradski promet (uz pješački i biciklistički promet), nameće se potreba da se uz naprijed navedeno razmotre i neki drugi vidovi prometa, a to su: - tramvajski javni gradski promet, - trolejbusni javni gradski promet, - u izrazito turističkim prostorima Pule vrlo atraktivno bi bilo uvođenje turističkih električnih vlakova, - za snabdijevanje poslovno – ugostiteljskih objekata u zoni samog centra Pule gdje je najveća

koncentracija pješačkih tokova trebalo bi koristiti električna kolica. Željeznički promet Generalno rješenje u budućnosti za šire područje Istarske županije, pa tako i grada Pule, je spajanje istarskih pruga s riječkim željezničkim čvorom.

79

Prognoza teretnog prometa temelji se na današnjoj neiskorištenosti kapaciteta. Današnji promet sveden je na 15% kapaciteta. Pad prometa robe povezan je sa stagnacijom prometa pulske luke. Kako se u Puli ne planira značajniji porast prometa u teretnoj luci, bilo bi neopravdano planirati značajnije zahvate na željezničkoj infrastrukturi na području grada. Značajniji porast putničkog prometa moguće je očekivati tek nakon izgradnje željezničkog tunela kroz Učku. Realno je budućnost putničkog prometa temeljiti na razvoju lokalnog, prigradskog prometa. Linije bi trebalo uvesti na relaciji Vodnjan-Galižana-Pula gdje je broj putnika u lokalnom prometu najveći. Potrebno je napomenuti da je, u dugoročnom razdoblju, moguće spajanje pulske zračne luke s postojećom željeznicom krakom dužine oko 3km, čime bi se postigla bolja integracija putničkog prometa različitim prijevoznim sredstvima. Pomorski promet Jedan od realnih pravaca razvoja pomorskog prometa je pravac nautičkog turizma, tj. povećanje kapaciteta postojeće marine i izgradnje novih, u okviru turističkog usmjerenja općeg gospodarskog razvitka Grada Pule. Moguća pogodnost za razvojni pravac pomorskog prometa je geopolitički položaj Pule, koji joj daje mogućnost formiranja tranzitnog (rezervnog polaznog) pomorskog punkta između sjevernih snažnih prometnih i turističkih destinacija Italije (Venecija, Trst) te sjeverno i srednje jadranskih otoka pa i šire. Lokalni vid pomorskog prometa je povezivanje svih turističkih destinacija u okružju Pule i Brijunskog otočja kvalitetnim pomorskim vezama i sredstvima radi proširenja turističke ponude. Telekomunikacije Bez obzira na nepovoljni razmještaj stanovništva, gospodarstva i drugih djelatnosti (disperzija na velikom broju prigradskih naselja) nepokretna TK mreža dobro je razvijena i pokriva sve korisnike TK usluga. Pristupna mreža, koja je uglavnom podzemna, kvalitetno je izgrađena. Kapacitet priključaka na komutacijskim čvorištima potpuno zadovoljava sve potrebe, a pristupne mreže daleko nadmašuju današnje kao i očekivane potrebe. Sva domaćinstva i gospodarstvo su priključeni na nepokretnu mrežu. Relativno velika gustoća priključaka u odnosu na županijski prosjek posljedica je strukture korisnika (veliki gospodarski subjekti, administrativne i druge institucije). Pokretna mreža u potpunosti zadovoljava potrebnu pokrivenost teritorija. Svim korisnicima su na raspolaganju sve dostupne telekomunikacijske usluge. Telekomunikacije su razvijene u skladu s demografskim, gospodarskim i prostornim pokazateljima i ne uočavaju se ograničenja za daljnji razvoj. ENERGETSKI SUSTAV Elektroenergetski sustav Današnje karakteristike potrošnje u skladu su s postojećim kapacitetima na nivou transformacije 110/xkV. Problemi u napajanju određenih zona prisutni su na nižim naponskim razinama. Konzum napajan iz dviju transformatorskih stanica 110/35/10(20)kV proteže se na području puno širem od grada Pule, odnosno osim gradskog napaja i izvangradsko područje, tako da iskoristivost kapaciteta nije moguće promatrati izdvojeno za područje grada Pule. U svakom slučaju treba računati s maksimalno mogućom instaliranom snagom od 2x40MVA u postojećim TS 110/xkV, što iznosi ukupno 160MVA. Problemi u napajanju određenih zona prisutni su na razini trafostanica 10(20)/0,4kV, zbog popunjenja njihovog kapaciteta uvjetovanog porastom potrošnje i zbog pojave veće potrošnje na rubnim dijelovima tehnički dopuštenog radijusa potrošnje. Na osnovi procjene kvalitete napajanja potrošača identificirani su današnji problemi u opskrbi kvalitetnom električnom energijom:

80

- U zonama Vidikovac (019), Gregovica (016), Valvidal (012) i Paganor (045) nameće se potreba za novim lokacijama za TS 10(20)/0,4kV kao i sa 20kV kabelima koji će ih povezivati s ostalom 10(20)kV kabelskom mrežom i napojnim trafostanicama.

- Porast opterećenja prisutan je u svim stambenim zonama zbog nedostatka drugog kvalitetnog energenta za grijanje i pripremu tople vode. Danas je on najizrazitiji u zonama Sv. Polikarp (023), Barake (024) i Veruda (021) u kojima je premašio normalnu razinu potrebnih rezervi za podmirenje očekivanog porasta potrošnje te je potrebno predvidjeti lokacije za nove trafostanice 10(20)/0,4kV i trase za pripadnu kabelsku mrežu kojom se vežu s ostalom 10(20)kV kabelskom mrežom i napojnim trafostanicama.

- Opterećenje u centralnim zonama grada: Portarata (05), Sv. Martin (04), Grad (01), Arena (02) nameće potrebu za novim lokacijama trafostanica 10(20)/0,4kV kao i trasama 20kV kabela koji će ih povezivati s ostalom 10(20)kV kabelskom mrežom i napojnim trafostanicama prvenstveno zbog porasta potrošnje uvjetovane prenamjenom postojećih prostora u poslovne s daleko većim potrošačkim zahtjevima.

- Tijekom godina onemogućen je pristup trafostanicama u zonama Sv. Martin, Tržnica, Forum, Kaštel te ih je nužno izmaknuti na pogodniju lokaciju u blizini sadašnje.

- Maksimalno opterećenja srednjenaponskih kabela kroz područje Grada (01) uvjetuje polaganje novih kabelskih trasa na dionici trafostanica 110/35/10kV Šijana – trafostanica 10(20)kV Valelunga – Željeznička stanica – Kandlerova ulica.

- Na području Štinjana (040) potrebno je izgraditi nove trafostanice zbog preopterećenosti postojeće u centru.

- Nedovoljna kabelska povezanost trafostanice 35/10(20)kV Gregovica s konzumnim područjem centra grada što uvjetuje polaganje novih kabelskih trasa na potezu TS 35/10(20)kV Gregovica – TS 35/10(20)kV Centar.

- Prevelika koncentracija opterećenja u trafostanici 35/10(20)kV Centar, obzirom na planiranu preorijentaciju trafostanice 35/10(20)kV Gregovica u trafostanicu 110/20kV.

- Značajna izgradnja postojeće distributivne mreže odvijala se šezdesetih i naročito sedamdesetih godina, pa tako u sustavu postoji određeni broj postrojenja starijih od 30 godina, a starost velikog dijela kabelske mreže je 25-30 godina. Iz poznatih razloga posljednjih dvanaest godina ulaganja u distributivnu mrežu nisu bila značajna, iako je trend porasta potrošnje bio pozitivan. Ove dvije činjenice osnova su za konstataciju da će u idućem razdoblju biti potrebno uložiti značajna sredstva, osim u neizbježne investicije u novogradnju, i u rekonstrukciju odnosno revitalizaciju, u cilju održavanja kvalitete i pouzdanosti postojeće mreže.

Plinoopskrba Ograničeni maksimalni kapacitet proizvodnje gradskog plina u plinari je glavna prepreka za daljnji razvoj plinske mreže i korištenja plina kao energenta. Analizom postojećeg stanja plinoopskrbe vidljivo je da postojeći kapacitet proizvodnje plina u odnosu na dnevnu maksimalnu potrošnju plina, u kritičnim periodima u zimskim mjesecima, ne zadovoljava potrebe jer je dnevna potrošnja za oko 30% veća od kapaciteta proizvodnje plina. Planirana plinofikacija Istre ubrzava i obavezuje Grad Pulu, Istarsku županiju i INA d.d. Zagreb, kao suvlasnike “Plinara” d.o.o. Pula, na ulaganje u razvoj potrošnje plina u gradu kao i preorijentaciju na prirodni plin (energent veće energetske moći), odnosno na miješani plin (ispareni UNP+ZRAK) kao prethodnica prirodnom plinu (zamjenski plin) koja bi u konačnici prerasla u opskrbu prirodnim plinom uz prestanak opskrbe gradskim plinom grada Pule. Zato je i ulaganje u osposobljavanje postojeće plinske mreže za takav medij neizbježno, kao i izgradnju srednjetlačnog lokalnog plinovoda (gradskog magistralnog plinovoda), jer bez njega nije moguća opskrba velikih industrijskih potrošača, niti razvoj plinske mreže u područjima koja nisu plinoficirana. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV Vodoopskrba Sadašnje raspoložive količine vode su jednake ili su manje od potrebnih. Vodoopskrba se provodi krajnjim naporima pa su moguće redukcije vode naročito ako dođe do isključenja još kojeg od pulskih bunara. Evidentno je da nema sigurne vodoopskrbe bez pulskih bunara i to u sto postotnom korištenju. Bez pulskih bunara nemoguće je osigurati potrebnu količinu vode kako za

81

sadašnje tako i za dugoročne potrebe. Najveći problem vodoopskrbe je bespravna gradnja u vodozaštitnim zonama pulskih bunara te izgradnja stambenih naselja i industrijskih pogona u širem području bez kanalizacijske mreže, čime se ugrožava kvaliteta podzemnih voda. Na ovom stupnju razvoja vodoopskrba je postala ograničavajući faktor razvoja. Permanentno zagađivanje podzemnih voda dovelo je do toga da su pojedini pulski bunari zbog povećanog zagađenja izvan upotrebe. Cilj koji se nameće je podignuti standard vodoopskrbe s dovoljnim količinama pitke vode u kritičnim mjesecima ljeta. Da bi se postigao ovaj cilj potrebno je utvrditi ukupne količine vode u planskom razdoblju, izvore snabdijevanja vodom, utvrditi potrebe za vodom iz pulskih bunara, te prema tome i poduzeti mjere sanacije zatečenog stanja i daljnje zaštite vodozaštitnih zona oko bunara. Provedbom tih mjera bi se povećala kvaliteta podzemnih voda, čime se otvaraju pretpostavke za daljnje korištenje vode iz pulskih bunara i u budućnosti. Odvodnja otpadnih voda Postojeće stanje odvodnje unutar pulske luke u kojoj se otpadne vode ispuštaju direktno u more ne može zadovoljiti sanitarne standarde. Takvo stanje može biti prepreka daljnjem razvoju grada u dijelu turističke ponude kao i kvaliteti života samih građana. Veći problem je zaštita pulskih bunara koji su u prošlosti bili okosnica vodoopskrbe Pule. Sustavnim zagađivanjem došlo je do pogoršanja kvalitete vode za piće u pojedinim bunarima, zbog čega su pojedini bunari stavljeni izvan funkcije. Nekontrolirano širenje stambenih zona oko bunara i nekvalitetna odvodnja otpadnih voda mogli bi dovesti do potpunog zatvaranja svih bunara. Alternativa u vodoopskrbi Pule bez pulskih bunara ne postoji. Predstoji borba za zaštitu vodozaštitnih zona pulskih bunara, sanaciju postojećeg stanja gdje je to moguće, te rješavanje odvodnje otpadnih voda u široj zoni kako bi se spriječilo akumuliranje zagađenja u tlu i opadanje kvalitete podzemnih voda. Ako se ne pristupi rješavanju navedene problematike prijeti gospodarski zastoj zbog nemogućnosti osiguranja vodoopskrbe u kritičnim mjesecima. Kako bi se spriječilo daljnje ispuštanje otpadnih voda u gradsku luku potrebno je u što kraćem roku izgraditi obuhvatni kanalizacijski sustav oko pulske luke i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Također je potrebno sanirati vodozaštitne zone pulskih bunara na način da se u cijelosti eliminiraju sabirne jame i izgradi kvalitetna kanalizacijska mreža u dijelovima koji se mogu uklopiti u prostorne planove. 1.1.4.5. GRADITELJSKO NASLJEĐE Nadzor nad provedbom uvjetovanog integralnog procesa rada u cilju zaštite objekata i prostora graditeljskog nasljeđa moguće je jedino u cjelini i učinkovito kontrolirati u svim fazama do izvedbe, kada se radi o zgradama i ambijentima koji su pravnim aktom registrirani sukladno važećem propisu. Tamo gdje nema akta o registraciji, a postoji prostorni plan užeg područja s uvjetovanim integralnim procesom rada, kontrola je moguća, ali samo do utvrđivanja uvjeta gradnje građevine, dok tamo gdje nema prostornog plana užeg područja ili je donesen bez sličnih odredbi u vezi s procesom rada, nije moguća gotovo nikakva kontrola niti nadzor nad uređenjem određene zgrade ili ambijenta. Posljedice devastiranja graditeljskog nasljeđa Pule vidljive su na određenom broju pročelja zgrada na širem gradskom području. Do danas su u registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske unesena sljedeća kulturna dobra na području Grada Pule: - Kapela Sv. Marije Formoze (ili od Canetta), rješenje br. 283/1 od 17.07.1961., br. registra: 14, - Crkva Sv. Nikole, rješenje br. 114/2 od 14.04.1962., br. registra: 34, - Povijesna jezgra grada Pule, rješenje br. 102/11 od 20.03.1965., br. registra: 87, - Ikonostas u crkvi Sv. Nikole, rješenje br. 207/2 od 10.11.1965., br. registra: 4 (pokretna

kulturna dobra), - Katedrala Sv. Marije, rješenje br. 625/1 od 1977., br. registra: 418, - Dvojna vrata (Porta gemina), br. registra: Z-861, - Slavoluk sergijevaca (Porta aurea – Portarata), br. registra: Z-862, - Arena (amfiteatar), br. registra: Z-863, - Augustov hram, br. registra: Z-864,

82

- Rimsko scensko kazalište, br. registra: br. registra: Z-865, - Crkva Sv. Franje i franjevački samostan, br. registra: Z-1339, - Vila Martinz u ulici grada Graza, br. registra: Z-1340, - Zgrada stare pošte, br. registra: Z-2475, - Plažni objekt na kupalištu Stoja, br. registra: Z-2476. Do danas su u registar preventivno zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske unesena sljedeća kulturna dobra na području Grada Pule: - Kompleks skladišta ugljena na lokaciji Luka Pula, br. registra: P-1471, - Višeslojni arheološki lokalitet u Kandlerovoj ulici u Puli, br. registra: P-1332, - Obalna potkovasta utvrda "Monte Grosso", br. registra: P-1767, - Arheološko područje nekropole rimske Pule (Campus Martius), br. registra: P-1984 - Područje otoka Sv. Katarina, br. registra: P-2091. Određeni broj vrlo vrijednih objekata u okviru povijesne jezgre nema poseban akt o registraciji, a nije niti pokrenuta inicijativa posebne zaštite: za cjelokupni arheološki kompleks bazilike Sv. Marije Formose, za crkvu Sv. Marije od Milosrđa, za rimski mozaik “Kažnjavanje Dirke”, za antičke i srednjovjekovne obrambene zidine, za Herkulova vrata, za Mletačku utvrdu, za prastari izvor vode – NIMPHAEUM – na “Carolini”, te za određeni broj još očuvanih srednjovjekovnih stambenih zgrada. Pokrenuta je inicijativa za posebnu registraciju Komunalne palače, do danas na žalost neostvarena. GUP-om iz 1983. evidentirane su i zaštićene pojedine građevine i skupine zgrada i prostora izvan područja Starog grada (skupine “d”, “e” i “f”). Nakon toga, međutim, nije došlo do posebne registracije tih građevina od nadležne službe zaštite te do propisivanja u odredbe za provođenje plana navedenog integralnog procesa rada na graditeljskom nasljeđu. To se isto ponovilo kod nekoliko detaljnih planova u širem gradskom području donesenih u razdoblju od 1983. do danas. Sve je to, pored ostalog, uzrokovalo da se kod uređenja određenog broja zgrada i ambijenata nije moglo učinkovito djelovati u cilju zaštite njihovih izvornih urbanih i arhitektonskih vrijednosti. Djelovanje na graditeljskom nasljeđu Djelovanje na zaštiti graditeljskog nasljeđa Pule u širem gradskom području očituje se kroz nekoliko karakterističnih primjera, iz razdoblja poslije 1947. godine: - Dobar je dio od desetak mitnica na staroj granici grada toliko devastiran u raznim promjenama i

dogradnjama da je danas teško na njima prepoznati izvorne arhitektonske oblike. Neke su od njih, primjerice ona koja je postojala na Verudi nasuprot “Ville Idola”, srušene do temelja.

- Dobar dio starih austrijskih tvrđava i baterija je u cjelini bez namjene, zapuštene su i izložene kontinuiranom devastiranju. One tvrđave koje su poslije rata dobile neku namjenu, primjerice ona na Verudelli, neprimjereno su uređene. Neke su tvrđave i baterije nestale, primjerice Fort Maximillian zbog kamenoloma tvornice cementa, ili baterija na Punti Verudeli zbog izgradnje turističkog naselja. Neke tvrđave propadaju, a nalaze se u samom srcu turističkih predjela. Primjerice Fort Bourguignon, sačuvan u vrlo dobrom stanju do 1947. Godinama doživljava neadekvatnu namjenu kao kotlovnica obližnjih hotela. Uz tu tvrđavu se gradi novi disco bar, iako se tvrđavu moglo bolje valorizirati, obnoviti i maksimalno očuvati. Danas se ta utvrda dijelom koristi, ali je u njezinu zaštitu vrlo malo uloženo.

- Destrukcija starih austrijskih stambenih vila širom grada započinje odmah poslije 1947. godine podruštvljavanjem i konfisciranjem te imovine bivšim vlasnicima. U pravilu se veće i vrednije vile “parceliraju” u manje stambene jedinice, uključene u opći stambeni fond, a to dovodi do uništenja njihove izvorne strukture. Dodatne su poteškoće ulaganja u njihovo očuvanje stvorene niskim stanarinama, a često i niskom razinom kulture korištenja tih bogatih prostora od strane novih stanara. Neprimjereno provedena dioba vila poslije rata biva konačno potvrđena i u akcijama prodaje stanova. Tom ponovnom promjenom vlasništva započinje proces određenog, u pravilu skromnog, ulaganja u uređenje vila, ali često to označava i daljnje devastiranje njihovog izvornog oblikovanja, dijelom i s razloga nepostojanja pravnog akta zaštite, kojim se može utjecati na uvjete uređenja i projekt obnove, a također i zbog nemogućnosti da se spriječi izvođenje često bespravnih radnji na objektima graditeljskog nasljeđa u širem gradskom prostoru, zbog neučinkovitosti građevinske inspekcije.

- Izgradnja novih kioska na zapadnom dijelu trga uz gradsku natkrivenu tržnicu je primjer kada, uz postojanje PUP-a ali i nepostojanje pravnog akta zaštite, dolazi do krive interpretacije uvjeta

83

građenja. Zatvorena tržnica, jednom važna prostorna dominanta na kvalitetno oblikovanom trgu, danas se u tom ispunjenom i pozidanom ambijentu gotovo ne vidi i ne doživljava u svojem izvornom volumenu.

Tih nekoliko karakterističnih primjera krivih intervencija na vrijednim objektima i prostorima grada, upućuje da je potrebno što prije, pored povijesne jezgre, pravnim aktom odgovarajuće zaštititi dobar dio građevina iz skupina navedenih u GUP-u iz 1983., kako bi se stvorio formalno pravni temelj za sprječavanje devastacije graditeljskog nasljeđa Pule. Unutar tih skupina treba također uključiti spomenike industrijskog graditeljstva i zaboravljene komplekse austrijskih vojarni. Također treba u odredbe za provođenje GUP-a, a zatim u posebnim postupcima i prostornih planova užeg područja unijeti slične procese integralnog rada na graditeljskom nasljeđu za sve skupine zaštite, uz napomenu da će uvjetovani procesi rada ovisiti o diferenciranoj valorizaciji građevina. Primjerice, za naslijeđenu raznovrsnu skromnu arhitekturu, proces rada treba maksimalno pojednostaviti davanjem stručnih uputa vlasnicima tih građevina, kako bi se očuvao identitet i pučki karakter nekoliko gradskih četvrti nastalih u drugoj polovici XIX. stoljeća. Očuvanje graditeljskog nasljeđa Pule Ako se želi učinkovitije djelovati te unaprijediti rad na očuvanju graditeljskog nasljeđa Pule, sagledavajući ga u današnjem kontekstu i pristupu njegovoj valorizaciji, ne samo u povijesnoj jezgri već i na širem prostoru grada, treba uvažiti i podcrtati slijedeće: 1. Stanje očuvanosti graditeljskog nasljeđa unutar povijesne jezgre je najlošije. Najstarija i

najvrednija graditeljska djela tog nasljeđa su najviše ugrožena i dotrajala. Glavni je uzrok toga propadanja ekonomska devastacija i neumjerena eksploatacija tog nasljeđa, sustavno provedena u drugoj polovici XX. stoljeća. Potrebno je stoga što prije započeti s procesom ekonomske restrukturacije najvrednijeg fonda graditeljskog nasljeđa Pule organiziranim gospodarenjem, kojemu će biti cilj da se povijesna jezgra konstituira kao samostalni ekonomski organizam, kako bi se spriječilo odlijevanje spomeničke rente izvan povijesne jezgre, a što bi mogla biti financijska podloga za osnivanje fonda pod mogućim nazivom “Graditeljsko nasljeđe Pule”. Donošenje takve odluke ima od lipnja 1992. godine čak i obvezu propisanu u točkama 80. do 82. odredbi za provođenje Provedbenog urbanističkog plana “Stari grad Pula”.

2. Identitet grada Pule, kao što je prije rečeno, ne stvaraju samo poznata i znamenita djela graditeljstva već i dobar dio značajnih pa i skromnih arhitektonskih djela, izvan i unutar povijesne jezgre, u širem prostoru grada, koja su nastala u XIX. i XX. stoljeću. Ta, još uvijek prisutna raznovrsnost u gradu Puli, taj ponekad pučki – gotovo ruralni – karakter pojedinih gradskih četvrti, predstavlja važnu komponentu u valorizaciji šireg prostora grada, što doprinosi stvaranju važne simbolične identifikacije pojedinih gradskih četvrti, naselja, ulica, kuća, vila, parkova…

3. Do značajne degradacije naslijeđenih ambijenata i pojedinih građevina dolazilo je, usprkos relativnom poštivanju upravnih postupaka za dobivanje dozvola za izgradnju, na širem području grada. To se događalo već u procesu projektiranja, a naročito u samoj izvedbi, kada je dolazilo do proizvoljnih realizacija pojedinih vlasnika. Primjerice, obnova ili bolje rečeno devastacija pojedinih stambenih vila, odnosno “interpolacija” u njihovim karakterističnim bogatim okućnicama – parkovima – standardnih suvremenih višestambenih zgrada. Kod takvih ili sličnih novogradnji, neplanski i raštrkano raspoređenih na zemljištu u društvenom vlasništvu, u pravilu se nije vodilo računa o mjerilu i kapacitetu prostora, a još manje o zatečenim urbanističkim i arhitektonskim vrijednostima. To je rezultiralo narušavanjem vrijedne naslijeđene graditeljske strukture. Takvih je slučajeva bilo unutar područja Starog grada i u tada prigradskim naseljima Monvidal, Kaštanjer, Gregovica i Veruda. Tu su se na “slobodnim lokacijama” (na zemljištu u društvenom vlasništvu) interpolirale poznate standardne višestambene zgrade u predjelima gdje je prevladavala niska izgradnja s najviše tri nadzemne etaže. Došlo je tako do sukoba i kontrasta umjesto prilagođavanja zatečenom mjerilu ambijenta.

Kako bi se u tim naslijeđenim prostorima očuvalo postojeće stanje u svim bitnim prostornim i arhitektonskim svojstvima, potrebno je zadržati karakter ambijenta ulice (urbani raster) i raznovrsne tipologije izgradnje kuća, u pravilu s okućnicom – vrtom – parkom. U tim prostorima, izgrađenim u XIX. i u prvoj polovici XX. stoljeća, nema slojevite arhitekture. Ti su prostori urbanistički i arhitektonski definirani, pa je zato nepoželjna svaka njihova transformacija koja bi negirala te

84

zatečene vrijednosti. Većina građevina, naročito spomenute vile, izvedene su prema standardima koji su i danas prihvatljivi, pa za njihovo korištenje nisu potrebne nikakve dogradnje i nadogradnje. Kod skromnih postojećih pučkih kuća, međutim, ili u predjelima gdje su one građene, potrebne su i neophodne određene intervencije, pa bi ih u pravilu trebalo dozvoliti, s ciljem poboljšanja uvjeta stanovanja primjerenih današnjem vremenu. Taj proces transformacije treba kontrolirati, prilagođavajući postojeće novim funkcijama, gdje je moguće i potrebno s određenim promjenama volumena građevina, poštivajući karakteristike ambijenta u kojemu se nalaze. Nakon usvajanja ovoga GUP-a, pored povijesne jezgre grada Pule, u registar kulturnih dobara graditeljstva trebat će upisati i neke od navedenih urbanističkih cjelina i pojedinačne vrijedne građevine, primjerice sve austrijske utvrde, kao doprinos stvaranju nove kulture europskog grada, kako bi se očuvale u izvornom obliku, kao sastavni dio hrvatskog nacionalnog kulturnog dobra. 1.1.4.6. ZELENE POVRŠINE I ZONE REKREACIJE Javne zelene površine Na osnovi prikupljenih podataka može se procijeniti da je uređenih zelenih površina (parkovi – 8,5ha, trgovi, zelene padine – 4,5ha i groblja – 7,2ha) u odnosu na ostale zelene površine u gradu relativno malo. Ostale zelene površine unutar kategorije javnih zelenih površina, poglavito stambeno zelenilo - zelenilo stambenih blokova, uglavnom su na niskom stupnju uređenosti, djelomično održavane te nemaju odgovarajuću oblikovnu vrijednost koju bi prema kategoriji urbanog zelenila trebale predstavljati. Zaštitne zelene površine Pod ekološkom kvalitetom definiran je utjecaj zelenih površina na poboljšanje zdravstvenih, psihofizičkih, socioekonomskih sposobnosti stanovnika grada Pule. Različiti tipovi zelenih površina dovode do manjeg ili većeg smanjenja koncentracije štetnih tvari u atmosferi, sprječavanja prevelike insolacije u ljetnim mjesecima, smanjenja utjecaja različitih izvora buke i jakih udara vjetra, stabilizacije i zaštite tla od pojave erozije ili zagađenja podzemnih voda, stvaranja povoljnijih vizualno–estetskih te sportsko-rekreacijskih uvjeta. a) zelenilo izrazito zaštitne funkcije Zaštitne zelene tampon zone ekološka su i vizualna zaštita od onečišćivača zraka, izvora buke i sl. Na području Pule zamjećuje se manjak takovih zaštitnih područja, poglavito u industrijskoj zoni Stoja (tvornica cementa!) te Šijana. Zelena zaštitna zona uz istočnu obilaznicu (sadnja pinija i ukrasnog grmlja) primjer je kako opterećena prometnica uz adekvatna rješenja može postati privlačna šetnica. Uz proširenje koridora zaštite i obostrano ozelenjavanje, unatoč prometu, područje uz obilaznicu bi mogao biti ugodan prostor za jogging, vožnju biciklom i šetnju. Iako je uloga gradskih drvoreda u funkciji zaštite veoma značajna, bilo u ekološkom ili vizualnom pogledu (zvučna izolacija, ublažavanje štetnog djelovanje plinova, cementne prašine, dimova, vizualna barijera i sl.), njihov je broj na području Pule relativno malen (ukupno oko 10km drvoreda). Drvoredne stablašice izložene su velikim štetnim emisijama i čestim mehaničkim oštećenjima, pa zahtijevaju poseban program intervencija u cilju produženja životnog vijeka. b) okvirno zaštitno zelenilo grada Zbog specifičnog položaja (prirodni zaljev) Grad Pula okrenut je moru i kopnu, tako da okvirno zaštitno zelenilo čine šumske površine obalnog ruba i one okrenute gradu i rubnim područjima. Kao takve predstavljaju posebnu kategoriju zelenih površina grada samim tim što su to uglavnom prirodne površine manje ili više modificirane ljudskim djelovanjem. Te zone služe kao određena tampon zona između izvorne prirode i gradske sredine. Općekorisne funkcije šuma očituju se osobito u zaštiti zemljišta, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava; utjecaju na vodni režim i hidroenergetski sustav; utjecaju na klimu; zaštiti i unapređenju okoliša; stvaranju kisika i pročišćavanju atmosfere; utjecaju na ljepotu krajolika; stvaranju uvjeta za liječenje, oporavak, odmor i rekreaciju ljudi. Najkvalitetnije površine ove kategorije prije svega gradske su park šume (Šijana i Busoler). Priobalne šumske i površine pod makijom od velikog su zaštitnog značaja, ali nedovoljno uređene glede turističke orijentacije zona u kojima se pretežno nalaze.

85

U šumama koje se nalaze u rubnim dijelovima grada, a većih su površina te samim tim većeg biološko-ekološkog značaja, potrebno je izvršiti jače biološko-sanacijske zahvate jer su to uglavnom šume koje do sada nisu održavane. Šumske površine i površine pod makijom u bivšim vojnim zonama (Musil i Valelunga), predstavljaju značajan dio okvirnog zaštitnog zelenila priobalnog područja. Šume borove kulture imaju značaj u zaštiti od nepovoljnih utjecaja, svojevrsna su mikroklimatska korektura, a vizualno su prostorni atrakt u odnosu na urbani prostor. Disperzno su raspoređene duž priobalne zone te većih ili manjih skupina premna rubovima grada. Šume listača manje su zastupljene, locirane uglavnom u sjevernim područjima grada, a prema ekološkim osobinama i atraktivnosti od značaja su za razne vidove rekreacije. Značaj makije izrazit je u okviru ekološke zaštite obalnog ruba i to su potencijalno vrlo vrijedne površine za razne vidove rekreacije, naročito ukoliko se bude radilo na postupnom pretvaranju u viši uzgojni tip rekultivacijom u šumske površine. Veće cjeline poljoprivrednih površina u gradskom području su površine u zoni Pragrande i u širem pojasu uz istočnu obilaznicu na potezu između raskrižja s Premanturskom cestom do raskrižja sa Šišanskom cestom, te one u području Velog Vrha i Štinjana. Dio poljoprivrednih površina u neposrednoj je blizini prometnica što je u cijelosti neprihvatljivo za bilo kakav oblik poljoprivredne proizvodnje. U dijelu grada koji je okrenut turizmu (Verudela, Zlatne stijene) današnji “mali poljoprivredni vrtovi” nisu primjereno rješenje tih površina. Velike potencijale za uređenje različitih sadržaja čine i neuređene površine u koje spadaju neobrađeno i devastirano pljoprivredno zemljište, zapuštene i opožarene površine, zone kamenoloma (napuštenih i u eksploataciji) te u manjem dijelu divlje deponije, pretežito građevinskog otpada. 1.1.4.7. ZAŠTITA OKOLIŠA UVODNE NAPOMENE Uzimajući u obzir temeljna opredjeljenja Grada Pule, kao i razvojna opredjeljenja Istarske županije i Republike Hrvatske, za suvremenim oblikovanjem grada koja uključuju održivi razvoj industrije, turizma, poljoprivrede, prometa, male privrede i obrtništva, te značajno podizanje komunalnog standarda uz istovremeno očuvanje okoliša, prirodne i graditeljske baštine, nameće se potreba analize postojećeg stanja kakvoće svih elemenata okoliša kako bi se ovim GUP-om mogle definirati mjere njegove zaštite. Pri tome je potrebno svakako uzeti u obzir smjernice uspostave održivog razvoja, sukladno Programu za 21. stoljeće, usvojenom na najvećem skupu o planeti Zemlji, održanom u Rio de Janeiru u lipnju 1992. godine, pod skraćenim nazivom AGENDA 21, koje je usvojilo Poglavarstva Istarske županije već 1993. godine i koje predstavlja osnovu na kojoj se temelji i Prostorni plan Istarske županije. Osim toga potrebno je ugraditi elemente zaštite okoliša sukladno odredbama nacionalne zakonske regulative, Nacionalne strategije zaštite okoliša i Nacionalnog akcijskog plana zaštite okoliša (NN 46/02) i Programa zaštite okoliša Istarske županije (SN IŽ 1/07). Uspostava održivog razvoja podrazumijeva razvoj unutar prihvatnog kapaciteta ekosustava kojeg je moguće ostvariti odabirom zahvata koji svojom sveobuhvatnom djelatnošću (sirovine, proizvodi, energija, otpadne tvari) ne ugrožavaju zrak, tlo, vode i more. To svakako iziskuje uspostavu novog sustava vrijednosti koji će poticati političke i društvene strukture da se valoriziraju tehnologije i način življenja koji poštuje prirodne ekološke zakonitosti kao i prirodni kapacitet recipijenta te na taj način potiče rast u kvalitativnom a ne u kvantitativnom smislu.

86

OSNOVNI PODACI O OKOLIŠU I RESURSNE ZNAČAJKE VODA Uvod Područje grada Pule je, prema osnovnoj geološkoj karti, izgrađeno od krednokarbonatnih naslaga koje pripadaju stratigrafskom rasponu od alba do turona. Najveći dio neurbaniziranog terena prekriven je zemljom crvenicom što otežava detaljno razdvajanje litostratigrafskih članova. Navedeno područje se odlikuje relativno jednostavnom strukturno tektonskom građom. Sve naslage ulaze u sastav jugoistočnog krila prostorne i blage antiklinale koja se prostire i u području zapadne i centralne Istre. Slojevi naslaga najčešće su nagnuti u smjeru istoka ili jugoistoka. Tektonska raslojenost stijenske mase je jedan od najznačajnijih elemenata koji utječu na okršavanje vapnenih stijena te na kretanje podzemnih voda. Analizom geološke karte uočava se da najčešći rasjedi i pukotine imaju generalno pružanje SI – JZ do SSI – JJZ i SZ – JI do ZSZ- IJI. Karakteristika promatranog područja je potpuni nedostatak stalnih površinskih vodotokova, odnosno postoji kontinuirani krški vodonosnik s osnovnom karakteristikom visoke međuovisnosti razina podzemnih voda. Isto tako obradom podataka o padalinama dobiven je nizak koeficijent korelacije što ukazuje da padaline na širem području grada nemaju dominantan utjecaj na prihranjivanje analiziranog vodonosnika. Prve podatke o hidrologiji područja grada Pule nalazimo u radovima već 1889. godine, gdje se analiziraju podzemne i površinske vode na lokalitetima Vallelunga, Val Siana, Prato Grande i izvor Karolina. Od tada do danas na području grada građeni su bunari iz kojih se i danas voda koristi za potrebe stanovništva, turizma te industrije. Prema podacima pulskog Javnog poduzeća “Vodovod”, Grad Pula raspolaže slijedećim kapacitetima bunara:

BUNAR IZDAŠNOST Qmin l/s

IZDAŠNOST Qmax l/s

GODINA GRAĐENJA

ŠIŠAN 20 33 1911JADREŠKI 28 41 1909VALDRAGON III 4 11 1907VALDRAGON IV 8 12 1907VALDRAGON V 4 8 1907ŠKATARI 0,0 11 1907FOJBON 2 10TIVOLI 0,0 (27) 53 1897KARPI 0,0 11PEROJ 0,0 6CAMPANOŽ 20 22LOKVERE - 5ŠEVE - 10RIZZI - 11IZVOR KAROLINA 1860

Pored ovih bunara postoje i brojni kopani zdenci koji nisu zadovoljili količinom vode te nisu bili uključeni u javnu vodoopskrbu. U cilju zaštite krškog vodonosnika utvrđene su, sukladno regionalnim hidrogeološkim istraživanjima, vodozaštitne zone i režim zaštite. Prva Odluka o zaštiti pulskih bunara i izvorišta Karolina donijeta ja u veljači 1983.godine.(SN 5/83) i od tada je, do usvajanja jedinstvene Odluke o sanitarnoj zaštiti izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji, doživjela značajan broj izmjena i dopuna (SN Općine Pula 5/83, 8/88, 1/91 i SN Istarske županije 7/95). Jedinstvena odluka o

87

zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće za Istarsku županiju donijeta je 2005. godine i objavljena je u Službenim novinama IŽ br. 12/05. Odluka je donijeta na temelju Pravilnika o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN br. 55/02) i stručne podloge “Istraživanja u cilju zaštite izvorišta vodoopskrbe na području Istarskog poluotoka“ koju je izradio RGN fakultet Sveučilišta u Zagrebu. U donošenju odluke su za predmetno područje korišteni rezultati projekta „Novelacija granica i režim zaštite u vodozaštitnim zonama Grada Pule (HGI svibanj 1999.) kojime je izvršena analiza postojeće dokumentacije o geološkim, hidrogeološkim, hidrološkim istraživanjima, te analiza prostora u smislu nove izgradnje i ostalih djelatnosti. Na temelju navedene dokumentacije u jedinstvenoj odluci su propisane mjere zaštite i načini ponašanja u prostoru za svaku zonu zaštite. Potrebno je naglasiti da je, u cilju kvalitetne zaštite, druga zona zaštite pulskih bunara značajno veća u odnosu na raniju odluku ali je istu, sukladno članku 52 Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji (SN IŽ br. 12/05), potrebno detaljnim hidrogeološkim istraživanjima definirati (izrada karata u mjerilu 1:5000). Tom prilikom je potrebno jasno definirati ulogu pulskih bunara u sigurnoj i sveobuhvatnoj vodoopskrbi IŽ s posebnim naglaskom na vodoopskrbu puljštine. Prema godišnjim izvješćima Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije o kakvoći prirodnih resursa voda uključenih u vodoopskrbu u Istarskoj županiji, tijekom 2006. godine od ukupno 13 bunara samo su dva (Šišan i Jadreški ) stalno uključena u vodoopskrbni sustav. Svi bunari imaju vrlo slične fizikalno kemijske osobine – vode su vrlo tvrde pa pokazuju visoku električnu vodljivost i isparni ostatak. Iz vodoopskrbnog sustava su isključeni uglavnom zbog visokog sadržaja nitrata, a time i ukupnog dušika, kojim su vode svrstane od II. do V. vrste. Posebno su ugroženi bunari u užem gradskom području (područje GUP-a) na kojima je kvaliteta vode degradirana na III. i IV. vrstu zbog sadržaja nitrata iznad 11,3mg N/l odnosno iznad 50mg/l izraženo preko nitrat iona, koliko iznosi maksimalno dozvoljena koncentracija u vodi za piće. Usporedbom rezultata ispitivanja iz 2006. godine s ranijim godinama uočen je trend porasta koncentracije nitrata. Obzirom na postojeći način obrade vode koji bazira isključivo na postupku dezinfekcije, do daljnjega se bunari s povećanim sadržajem nitrata mogu samo isključivati iz sustava javne vodoopskrbe. Načelne smjernice - Sadašnje stanje kvalitete vode bunara značajno je narušeno, posebno glede sadržaja nitrata u

vodi bunara u užem gradskom središtu (svi osim bunara Karpi i Peroj). - Izraditi detaljna hidrogeološka istraživanja II. zone sanitarne zaštite pulskih bunara uz

paralelnu izradu studije opravdanosti koja mora u konačnosti rezultirati provođenjem integralnih mjera zaštite u cilju njihovog ponovnog uključivanja u vodoopskrbni sustav ili njihove prenamjene za potrebe korištenja vode niže kvalitetne razine.

Naime, zbog hidrogeoloških karakteristika tečenja voda u kršu te procesa samopročišćavanja voda u prirodi koji je vrlo nesiguran, zaštita voda zahtijeva integralni pristup koji usklađuje djelatnosti suvremene vodoopskrbe, kontrole razina i količina te zaštite voda od onečišćenja. MORE Uvod

Prostor mora je prostorno, fizički, ekološki i gospodarski vrlo složen sustav koji ne obuhvaća samo površinu već i cjelokupni volumen kao i morsko dno sa svim svojim specifičnostima. Značajnu površina područja obuhvata GUP-a čini more odnosno morski akvatorij, obzirom da se priobalje grada Pule, kao najvećeg grada u Istarskoj županiji može definirati kao cjelina od rta hidrobaze do zaključno otoka Veruda. Čitav prostor može se fizički podijeliti na četiri dijela: - sjeverni dio priobalja – od hidrobaze do rta Krišto, - bazen pulskog zaljeva – unutar spojnice lukobran-rt Krišto (signalna stanica), - vanjski litoral – glava lukobrana zapadnom stranom do svjetionika “Verudica”, - Verudski bazen – Verudski kanal, uvala Pješčana uvala, Vinkuranski zaljev. Brojna istraživanja, koja su se uglavnom provodila na području pulskog zaljeva, ukazuju da je stanje u zaljevu izrazito zabrinjavajuće. Naime, u taj se akvatorij danas nekontrolirano izlijevaju gradske i industrijske otpadne vode uzrokujući vidljivo zagađenje i izrazite pojave eutrofikacije, kao

88

što su vrlo izraženi cvatovi, na sreću netoksičnih dinoflagelata (koncentracija klorofila a do 120μgdm-3). Od 1988. se stanje u luci djelomično popravlja zahvaljujući prvim zahvatima odvodnje urbanih voda dugim ispustom na poluotoku Valkane, dužine 1.254m, kojim se otpadne vode jednog dijela stambene zone i turističkog naselja Verudella odvode nakon prethodnog prvog stupnja mehaničkog pročišćavanja u otvoreno more na dubini od 36m. Karakteristika morskog okoliša Karakteristike morskog okoliša prate se kroz: - pokazatelje dinamike morske vode (valovi i struje), - hidrografska svojstva (ciklus temperature, salinitet, gustoća morske vode, hranjive soli,

primarna proizvodna i planktonske zajednice, otopljeni kisik i pH mora i prozirnost), - morsko dno i pridnene zajednice (granulometrijska i fizičko-kemijska obilježja sedimenta, flora i

fauna), - koncentracija organskih zagađivala (aromatski ugljikovodici, PCB, organoklorni spojevi), - nepoželjne pojave u moru (trend eutrofikacije, "crvene plime", pojava sluzavih agregata), - sanitarna kakvoća mora na plažama. Dinamika morske vode Valovi U većem dijelu godine u kvadrantu u kojem se nalazi područje Pule, učestalost mirnog mora u prosincu iznosi do 15% odnosno do 54% u srpnju i znatno je viša nego u drugim dijelovima Jadrana. Smjer valova je izrazito promjenljiv. U jesen i početkom zime učestaliji je smjer iz NE (valovi od bure; oko 30%) u odnosu na preostale smjerove. Maksimalna visina vala od bure na otvorenom moru iznosi 3,5m (u veljači), od juga 2,5m, a za ostale smjerove 1,5m. Srednja visina valova od bure mijenja se u rasponu od 0,6-1,0m, od juga 0,5-1,3m, a ostalih smjerova 0,3-0,9m. Struje u moru i izmjena vode Podaci o strujama u akvatoriju grada Pule su nedostatni te se jedino mogu izvesti neka kvalitativna razmatranja. Prevladavaju struje morskih mijena, a struje izazvane vjetrom slabijeg su intenziteta, ograničenog trajanja i mogu se razviti samo u površinskom sloju. Ovisno o nastupu plimnog vala, najučestaliji smjerovi struja idu u pravcu N-NW odnosno S-SW sa srednjom brzinom u rasponu od 0,20-0,90čv, a maksimalne brzine zabilježene su tokom zimskih mjeseci i mogu iznositi do 1,20čv. Učestalost struja u smjeru prema obali relativno je velika ali vrlo varijabilna, odnosno smjer i intenzitet znatno ovisi o batimetrij i o konfiguraciji morske obale. Intenzitet izmjene morske vode na užem priobalnom području prvenstveno ovisi o nastupu plimnog vala. Na temelju dugogodišnjih mjerenja na mareografskoj stanici u Rovinju uz korekciju za pulsko područje, procjenjuje se da srednja razlika između visoke i niske vode iznosi 0,40 ± 0,20m. Međutim, maksimalni srednji raspon između visine vode kod srednjih visokih živih razi (+0,42m) i srednje visine niskih živih razi (-0,38m) iznosi približno 0,80m. Međutim maksimalne amplitude razine mora na tom području mogu se očekivati u rasponu od približno 2,0m, a to se događa za vrijeme jakih ciklonalnih odnosno anticiklonalnih meteoroloških uvjeta. Brzina struje u površinskom sloju vanjskog dijela akvatorija mijenja se u rasponu 0,05-0,6ms-1, te su nešto niže pri dnu (0,02-0,5ms-1). Hidrografska svojstva Rasporedom temperature, saliniteta i gustoće određuju se temeljna hidrografska svojstva područja mora na koja prvenstveno utječu procesi izmjene topline i vode na granici more-atmosfera, utjecaj slatkih voda, te vertikalno i horizontalno kruženje vode. Ciklus temperature Sezonske promjene temperature u plitkom moru ovise prvenstveno o procesima izmjene topline između atmosfere i mora. Grijanje površinskog sloja mora u priobalnom području Pule počinje u pravilu u travnju, otprilike mjesec dana kasnije nego što je slučaj za zrak. Do tada je more u

89

prosjeku oko 4°C toplije od zraka. Maksimum temperature mora (na površini) postiže se u kolovozu (23,5°C). U razdoblju grijanja, a posebno ljeti, razlike između temperature mora i zraka su minimalne (manje od 1°C). Tijekom jeseni se zrak brže hladi, te su razlike između mjesečne prosječne temperature zraka i mora najveće (do 6°C). Temperatura mora postaje minimalna u veljači (oko 10°C). Utjecaj slatkih voda Salinitet površinskog sloja priobalnog područja Pule može značajno varirati sezonski, uslijed dotoka slatke vode iz lokalnih izvora (uglavnom u luci), kao i utjecajem voda iz otvorenog dijela sjevernog Jadrana, prvenstveno u proljeće i ljeti. Raspon saliniteta površinskog sloja u unutarnjem dijelu luke iznosi od 24-37,5, odnosno od 33,1-37,9 u vanjskom dijelu priobalja. U donjim dijelovima vodenog stupca su promjene saliniteta znatno manje u odnosu na površinski sloj, a minimalne pri dnu (37-38). Raslojavanje vodenog stupca Uslijed kombiniranog utjecaja procesa izmjene topline i utjecaja slatkih voda stupanj raslojavanja vodenog stupca u akvatoriju grada Pule je visok u proljeće i ljeti. Krajem proljeća i ljeti razlika između gustoće površinskog i pridnenog sloja iznosi 2-4kgm-3, ali vrijednosti mogu biti i više (do 7kgm-3) u slučaju neuobičajeno izraženog utjecaja slatkih voda. Tijekom jeseni površinska voda postupno gubi toplinu, postaje teža i tone prema dubljim slojevima. Time se aktiviraju značajni procesi vertikalnog konvektivnog miješanja koje dovode vodeni stupac u stanje nestabilnosti, odnosno do ujednačavanja temperature (izotermije) i saliniteta, što je tipično za razdoblje krajem jeseni i veći dio zime. Hranjive soli i primarna proizvodnja organske tvari Pod hranjivim solima podrazumijevaju se anorganski spojevi dušika (amonijeve soli, nitrit, nitrat), fosfora (ortofosfat) i silicija (ortosilicijeva kiselina) i potrebni su kod fotosinteze. U moru se nalaze u relativno niskim koncentracijama, čime se ograničava rast fitoplanktona. Na taj se način prirodno sprječava prekomjerna proizvodnja organske tvari, koja može narušiti ekološku ravnotežu u moru. Na ovu ravnotežu, međutim, mogu značajno utjecati nekontrolirani antropogeni donosi hranjivih soli u more putem rijeka, podzemnih voda, direktnog ispusta urbanih i industrijskih otpadnih voda, te kroz atmosferu. Ciklus hranjivih soli je u većem dijelu akvatorija grada Pule (osim u luci) karakteriziran relativno malim promjenama koncentracije hranjivih soli. Koncentracija ortofosfata u vanjskom akvatoriju mijenja se u rasponu od 0,00-0,1, ukupnog fosfora 0,06-0,58, amonijevih soli 0,0-1,5, nitrita 0,02-0,6, nitrata 0,04-1,7 i ortosilikata 0,2-12µmoldm-3. U luci, posebno u unutarnjem dijelu, promjene su izraženije (ortofosfat do 10, ukupni fosfor do 19, amonijeve soli do 6,4, nitrit do 2,6, nitrat do 29 i ortosilikat do 35µmoldm-3), ovisno o utjecaju slatkih (podzemnih i otpadnih) voda. Budući da su u podzemnim vodama koncentracije ortofosfata i amonijevih soli minimalne, očito je da je u ovom području utjecaj otpadnih (gradskih) voda prevladavajući. Najviše vrijednosti izmjerene su zimi, kada je potrošnja hranjivih soli u procesima primarne proizvodnje minimalna. U proljeće i ljeti, posebno za vrijeme intenzivnih cvatova, vrijednosti su znatno niže, bez obzira na unos sa kopna. Primarna proizvodnja i planktonske zajednice U vanjskom području akvatorija grada Pule koncentracija klorofila a, koja ukazuje na biomasu fitoplanktona, varira većinom od 0,1 do 3,5µgdm-3 (krajem ljeta). Međutim u luci mjerene su znatno više vrijednosti, posebno za vrijeme izraženih cvatova fitoplanktona u unutarnjem dijelu (do 150µgdm-3 krajem proljeća i u jesen). Usporedo fotosintetska aktivnost (t.j. brzina ugradnje anorganskog ugljika), kao mjera brzine primarne proizvodnje, mijenja se od 1 do 13µgCdm-3h-1 u vanjskom području, odnosno u luci do 530µgCdm-3h-1. U otvorenim vodama sjeverozapadnog

90

Jadrana (25km od delte rijeke Po) vrijednosti za ove parametre variraju između 0,0-91µgdm-3, odnosno 0,1-143µgCdm-3h-1. Sastav fitoplanktona vanjskog dijela akvatorija grada Pule tipičan je za oligotrofna područja. Izrazito dominira frakcija nanoplanktona (<20µm), koja sačinjava 70-100% koncentracije klorofila a, odnosno fotosintetske aktivnosti. Međutim, u luci ovaj udio može iznositi samo 40%, posebno za vrijeme cvata dinoflagelata ("crvene plime"). U vanjskom dijelu akvatorija ukupna koncentracija mikroplanktona (>20µm), uključujući i neke manje vrste koje se mogu identificirati, varira između nekoliko stotina do oko 50 tisuća stanica u dm3. Ove su vrijednosti niže nego one koje se mjere u drugimi dijelovima obalnog područja zapadne Istre, odnosno znatno niže u odnosu na zapadni dio sjevernog Jadrana, gdje je zabilježen maksimum od 20 milijuna stanica mikrofitoplanktona u dm3. Prilikom "crvenih plima" u Pulskoj luci bilježene su vrijednosti od više milijuna stanica u dm3. U vanjskom dijelu akvatorija sastav mikroplanktona je raznovrstan, ali općenito su dijatomeje brojnije od dinoflagelata, i te vrste su tipične za sjeveroistočni Jadran. Međutim na području luke opažena je dominacija nekih vrsta, češće dinoflagelata, kao što je slučaj u eutrofnim dijelovima sjevernog Jadrana (područje ispred delte rijeke Po, obalni pojas Emilie-Romagne, Venecijanska laguna). Ova je dominacija izrazita u unutarnjem dijelu luke za vrijeme "crvene plime" (dinoflagelati Prorocentrum micans, odnosno Gonyaulax polyedra). Otopljeni kisik i pH mora U vanjskom akvatoriju grada Pule udio zasićenja kisikom varira uglavnom u rasponu od 90-105%, a pH od 8,15-8,3. Iznimku čine nekoliko viših vrijednosti pH (do 8,4) koje su izmjerene na površini u lipnju 1977, a neke niže vrijednosti za kisik (oko 80%) izmjerene su pri dnu krajem ljeta iste godine, kao posljedica neuobičajenog utjecaja slatkih voda. Općenito, ove vrijednosti ukazuju na minimalnu biološku aktivnost, tipičnu za oligotrofna mora. Međutim, u unutarnjem dijelu luke, za vrijeme "crvene plime" mjerena su prezasićenja do 230%, odnosno podzasićenja od 55% a pH do 8,6. Najniže vrijednosti su izmjerene ljeti u pridnenom sloju, u kojem, u uvjetima raslojavanja vodenog stupca, prevladavaju procesi raspada organske tvari. Najviše vrijednosti su tipične za površinski sloj prilikom cvata fitoplanktona u lipnju i studenom. Zimi je udio zasićenja kisikom nešto ispod vrijednosti topljivosti (95-100%) a pH oko 8,2 u cijelom vodenom stupcu koji je u tom razdoblju nestabilan. Prozirnost Prozirnost u vanjskom akvatoriju Pule uglavnom varira između 8 i 25m. Niže vrijednosti se opažaju krajem proljeća, posebno ako je utjecaj slatkih voda izraženiji (kao npr u 1977. godini). Boja mora je uglavnom plavo-zelena, ali često u pojasu udaljenijem od obale opaža se i plava boja. Nasuprot tome, u luci najčešća je zelena i smeđa komponenta, te u proljeće i ljeti prozirnost iznosi 1-5m, odnosno za nekoliko je metara viša zimi. U otvorenim vodama sjevernog Jadrana raspon je još širi (0,5-31m). Slično je koncentracija suspendiranih tvari (plankton i nežive organske, odnosno anorganske čestice) u vanjskom području (0,9-3,6mgdm-3, u prosjeku oko 2mgdm-3) znatno niža nego u luci (do 16mgdm-3). Morsko dno i pridnene zajednice Granulometrijeska i fizičko-kemijska obilježja sedimenta Glavni izvori i sastavni dijelovi sedimenta u pulskom području su: - erodirana zemlja crljenica ("terra rossa") i vapnenački mulj s obale, - biogeni vapnenački skeleti i njihov detritus, pješčenjačke i siltne veličine, - suspendirani materijal iz alpskih rijeka, prvenstveno rijeke Po, koji se sastoji od silikatnog

materijala (kremena, minerala glina, feldspata, tinjca i teških minerala), - prerađeni pleistocenski pijesci, uz obalu više dolomitni, a prema otvorenom moru više silikatni.

91

Terigeni donos u more, posebno u Pulskom vanjskom akvatoriju u kojem nema značajnih vodenih tokova, je minimalan. Najveći dio materijala porijeklom s obale sedimentira u neposrednom priobalnom području. Što je manja dinamika mora taloži se veći dio sitnije frakcije partikularne tvari (muljevi), dok u područjima s jačim strujama dolazi do njihovog odnošenja, pa zaostaju krupnozrnati sedimenti. U akvatoriju Pule se već na 1-2km od obale sediment terigenog porijekla postupno zamjenjuje dolomitnim, odnosno silikatnim pijescima iz pleistocena (do 20 tisuća godina), koji ukazuju na minimalnu recentnu sedimentaciju (bilo terigenog materijala, bilo biogenog uslijed aktivnosti planktona). Iz navedenih razloga su granulometrijska obilježja sedimenta iz Pulske luke i iz vanjskog područja bitno različita. U luci sediment čini tamnosivi ljepljivi siltozni mulj, sastavljen od čestica prosječnog promjera od samo 19µm. Sadržaj karbonata je nizak (33%), te prevladavaju hidroalumosilikati, nastali prilikom otapanja zemlje crljenice, čija je specifična površina (13m2g-1) znatno viša od znanto krupnijih pleistocenskih pijeskova (4,5m2g-1), koji se nalaze već na oko kilometar u vanjskom dijelu akvatorija Pule (siltozni pijesak prosječnog promjera čestice 140µm, 67% karbonata). Sadržaj organske tvari u sedimentu luke (oko 8%) je znatno viši nego u vanjskom području (oko 3%), kao posljedica terigenog donosa, te antropogenog utjecaja (direktnim donosom i eutrofikacijom). Međutim, ovaj sediment, kao i onaj iz vanjskog dijela akvatorija, ne posjeduju izraziti afinitet za vezivanje organskih zagađivača, prvenstveno ugljikovodika iz nafte. Flora i fauna i pridnene zajednice morskog dna

Raznolikost flore i faune te gustoća njihovih naselja u uskoj su vezi sa čistoćom mora pa se stoga ti pokazatelji obvezno koriste u analizama i studijama morskih ekosustava. U akvatoriju Pule pronađene su gotovo sve, ili bar većina životnih zajednica morskog dna koje se u ovakvom geomorfološkom području sjevernog Jadrana mogu očekivati. Zbog nedovoljnog broja istraživanih lokaliteta premalo se zna o njihovom rasprostranjenju pa se stoga njihov raspored u pulskom akvatoriju još ne može vjerno kartografski prikazati. U pulskom je akvatoriju zabilježen i nestanak livada morske cvjetnice voge (Posidonia oceanica), nosioca najznačajnije fotofilne zajednice u klimaks-stadiju cijelog Sredozemlja pa tako i Jadrana. U usporedbi s podacima od prije II. svjetskog rata, livade voge u novije su vrijeme nestale iz unutarnjeg dijela pulske luke kao i na mnogim drugim mjestima jugozapadne Istre. Nestanku livada morskih cvjetnica je bez sumnje pridonijelo onečišćivanje akvatorija otpadnim vodama, ali je nestajanje livada voge u daleko čistijim vodama zapadne Istre ipak ostalo nerazjašnjeno. U usporedbi s raznim lukama na području sjevernog Jadrana, obraštajna zajednica na umjetnim podlogama u luci Pula također pokazuje neke osobitosti. Uz nekoliko vrsta zelenih, smeđih i crvenih alga, ovdje su naročito značajan element obraštanja crvi cjevaši rodova Hydroides i Salmacina, školjkaši dagnja (Mytilus galloprovincialis) i kamenica (Ostrea edulis) te razni raci vitičari, posebno Balanus amphitrite. U područjima koja su podložna stalnom onečišćivanju gradskim pa i industrijskim otpadnim vodama, dakle prvenstveno gradska luka Pula i Verudski kanal, zajednice malih dubina poprimaju nitrofilni karakter, vidljiv po naseljavanju alga roda Enteromorpha te vrsta Ulva rigida, Nemalion helminthoides i drugih. Na dotoke slatkih voda bogatih hranjivim tvarima ukazuju i gusta naselja obične dagnje (Mytilus galloprovincialis). Osim toga i znatne količine krutog otpada na dnu mogu biti razlogom izvjesnih promjena u sastavu životnih zajednica. U istraživanom području su utvrđene slijedeće životne zajednice morskog dna: zajednica supralitoralnih stijena, mediolitoralna zajednica hridinastog dna, zajednica fotofilnih alga, zajednica finih ujednačenih pijeskova, prekoralinski aspekt koralinske biocenoze, zajednica tipičnog obalnog detritusnog dna, te zajednica obalnog terigenog mulja. Mjestimično su na morskom dnu razvijena superponirana naselja cvjetnice Cymodocea nodosa. Sve su te zajednice značajne i rasprostranjene u sjevernom Jadranu. Na više su lokaliteta utvrđeni prijelazni tipovi morskog dna i pripadajućih životnih zajednica.

92

Koncentracija organskih zagađivala Na području akvatorija grada Pule, kroz razne programe, praćene su koncentracije ugljikovodika (aromatskih i alifatskih), detergenata i ostalih onečišćenja u uzorcima sedimenta, dagnji i morske vode. Opterećenost navedenim pokazateljima najreprezentativnija je kroz analizu sedimenta i dagnji. Koncentracija alifatskih i aromatskih ugljikovodika u sedimentu (170-250, odnosno 4-7µgg-1 neosušenog sedimenta) bile su do dva reda veličine više u luci u odnosu na vanjski akvatorij, dok su vrijednosti za diklorodifeniltrikloretan (DDT) i derivate, dieldrin i poliklorirane bifenile (PCB; 6-20, 0,4-0,7, odnosno 70-80ngg-1 neosušenog sedimenta) bile više za nekoliko puta, odnosno podjednake kao u zaljevu Brankoras (za DDT i PCB). Koncentracija DDT-a i derivata i PCB-a u dagnjama kod željezničke stanice (11-15, odnosno 60-120ngg-1 neosušenog mesa) bila je nekoliko puta (DDT), odnosno za red veličine (PCB) viša nego u uzorcima sakupljenim kod hotela "Splendid". Sadržaj dieldrina je, međutim, bio minimalan u oba područja. Budući da se u međuvremenu izvori zagađenja (stanovništvo, turizam, industrija, lučke i brodograđevne aktivnosti) na pulskom području nisu bitno promijenili, kao i to da nije još došlo do značajnijih zahvata u otklanjanju neadekvatnih ispusta u more, vrlo je vjerojatno da je stanje zagađenja u luci kritično i danas. Ova je tvrdnja dokazana barem za PCB-e i naftu, čija se koncentracija nije bitno mijenjala do 1990. godine. Ovi su spojevi uglavnom sadržani u industrijskim otpadnim vodama, odnosno ispuštaju se u morskom prometu. Jedino se značajno smanjila koncentracija DDT-a, nakon što je njegova upotreba (u poljoprivredi) zabranjena, što predstavlja opći trend u Jadranu. Nepoželjne pojave u moru Stanje i trend eutrofikacije Povećanje donosa hranjivih soli u morski ekosustav u pravilu dovodi do ubrzanja primarne proizvodnje organske tvari (eutrofikacija). Iako ovaj proces može biti pozitivan za ekosustav, u smislu povećanja opće biološke proizvodnje, zbog nekontroliranog ispusta hranjivih soli otpadnim vodama u moru nastaju intenzivni cvatovi fitoplanktona. Voda postaje mutna, često i obojena crvenkasto ili smeđe, uz pojavu pjene, što neestetski djeluje na kupače, a karakteristično je za unutrašnji dio pulske luke. Osim toga moguće su promjene u sastavu zajednice fitoplanktona u smislu većeg udjela vrsta koje su manje korisne za prehrambeni lanac, kao na primjer i u Pulskoj luci, a u ekstremnom slučaju i vrsta čiji su metabolički proizvodi toksični. Tada se događaju masovni pomori organizama. U svrhu provjere efikasnosti mjera zaštite pulskog akvatorija bilo bi potrebno uvesti stalno praćenje procesa eutrofikacije u priobalnom moru, kao i na širem području poglavito zbog toga što se gradi sustav javne odvodnje kojim se, sukladno projektnoj dokumentaciji, otpadne vode grada odvode na uređaj za pročišćavanje i podmorskim ispustom planiraju ispuštati izvan pulskog zaljeva. "Crvene plime" Intenzivan cvat dinoflagelata oboji vodu crvenom ili smeđom bojom, budući da ove vrste imaju poseban pigment u stanici. U pulskoj luci dominantne vrste dinoflagelata (Prorocentrum micans, Gonyaulax polyedra i povremeno Noctiluca miliaris), opažene u drugoj polovici sedamdesetih, ne djeluju toksično (na pokusne miševe). Zato je zaključeno da je opaženi pomor riba i drugih organizama (prvenstveno dagnja) bio prouzročen začepljivanjem škrga velikim količinama detritusa proizvedenim u cvatu. Međutim, moguće je da je u međuvremenu u pulskoj luci došlo do pojavljivanja nekih vrsta, koje, iako u malim koncentracijama, mogu izazvati probavne, odnosno paralitičke smetnje. Naime, u zadnjih nekoliko godina takva je pojava opažena u priobalnom području sjevernog Jadrana. Pojava sluzavih agregata: "Cvjetanje mora" U razdoblju 1988.-2005. godine u sjevernom Jadranu i Kvarneru, pa tako i na plažama grada Pule, stvarale su se ljeti ogromne količine sluzavih tvari, koje su zagadile plaže. Ova je pojava na području Jadrana poznata pod nazivom "cvjetanje mora", odnosno "mare sporco".

93

Iz podataka objavljenih u znanstvenoj literaturi proizlazi da je u sjevernom Jadranu pojava sluzi, koju mogu lučiti razne grupe bentoskih i planktonskih organizama, prvenstveno mikroalge, zabilježena u masovnom obliku i opisana više puta u prošlom i ovom stoljeću (1872., 1880., 1891., 1903., 1905., 1920. i 1930. godine ….). Uzroci prekomjerne proizvodnje sluzi nisu dokazani, ali pretpostavlja se da su u vezi s uspostavljanjem nepovoljnih uvjeta u ekosustavu izazvanih klimatskim fluktuacijama (s periodom od nekoliko desetljeća). Stupanj agregacije, odnosno isplivavanja sluzave tvari u obliku slojeva na površini mora, tim je veći što je stabilniji vodeni stupac i manja vertikalna i horizontalna gibanja vode. Ljeti je općenito izmjena vode minimalna, uz prevladavanje kružne cirkulacije, koja pogoduje nagomilavanju sluzavog materijala. Utjecajem maestrala se dio ovog materijala nanosi na obalu. To je vjerojatno bio glavni mehanizam nagomilavanja materijala na obalu zapadne Istre. Sanitarna kakvoća mora na plažama Kontinuirano praćenje sanitarne kvalitete na području grada Pule provodi se od 1983. godine u okviru Nacionalnog programa praćenja zagađenja Jadrana, kao sastavni dio UNEP-ovog Dugoročnog programa monitoringa i istraživanja Sredozemnog mora (MED POL-faza II). Godine 1986. počela su se provoditi redovita istraživanja koja se odvijaju u okvirima utvrđenog programa motrenja sanitarne kvalitete priobalnih voda. Do 1990. godine uzimalo se svega 6 uzoraka za vrijeme ljetnih mjeseci, od lipnja do rujna, i to 1 puta u lipnju i rujnu i 2 puta mjesečno u srpnju i kolovozu. U 1991/92 zbog izostanka turizma i sredstava financiranja uzorkovanja su bila vrlo oskudna. Od 1993. i 1994. godine započeta su redovita uzorkovanja od svibnja do rujna dva puta mjesečno što iznosi 10 uzoraka godišnje. Tijekom 2006. godine se kakvoća mora na plažama na području Grada Pule pratila na 22 mjerne postaje. U uzorcima mora su se analizirali mikrobiološki pokazatelji (TC, FC, FS) i pH, te se tijekom uzorkovanja utvrđivalo vizualno stanje morskog okoliša.

94

Mjerne točke i kakvoća mora po pojedinačnom uzorkovanju te godišnja ocjena u 2006. godini.

Prema rezultatima ispitivanja godišnja ocjena kakvoće mora je na pulskim plažama uglavnom II. vrste što znači da je more podobno za kupanje, sport i rekreaciju. Obzirom da se provodi uspostava sustava javne odvodnje Grada Pule, čijom će se izgradnjom doprinijeti kakvoći mora u pulskom akvatoriju, potrebno je uspostaviti integrirani sustav praćenja kakvoće mora odnosno morskog okoliša u korelaciji s unosa otpadnih pročišćenih sanitarno potrošnih, industrijskih i oborinskih voda. KLIMA Meteorološke i klimatološke okolnosti bitne su značajke za razvojne predispozicije nekog lokaliteta. Zbog toga je bitna spoznaja o osnovnim meteorološkim pokazateljima a to su: - temperatura, - oborine, - vlaga, - oblačnosti, - vjetrovi i to po smjeru, intenzitetu i učestalosti. Podaci za navedene pokazatelje uzeti su s meteorološke postaje u Puli smještene na 30m visine, 44º52´ geografske širine i 13º51´ geografske dužine.

95

Prema KÖPPenovoj klasifikaciji, obalno područje Pule spada u toplu umjerenu kišnu subhumidnu klimu oznake Cfsax (Klimatski podaci SR Hrvatske, Republičkog hidrometeorološkog zavoda SR Hrvatske, Zagreb 1971.). Temperatura Godišnji hod srednje mjesečne temperature zraka na mjernoj postaji Pula za razdoblje od 1981. do 1999.

U promatranom se razdoblju temperaturni maksimum javlja u srpnju odnosno kolovozu, a minimum u siječnju, veljači i prosincu. Srednja godišnja temperatura iznosi 14,1oC sa siječnjem kao najhladnijim mjesecom (5,6 oC) i srpnjem kao najtoplijim mjesecom (24,0 oC). Godišnji hod temperature zraka ima oblik jednostrukog vala s jednim maksimumom u srpnju i jednim minimumom u siječnju. Srednji broj hladnih dana u toku godine, kada minimalna temperatura zraka padne ispod 0oC, iznosi 22,2. Srednji broj toplih dana (dnevna maksimalna temperatura 25oC) u toku godine je 89,2. Najveći broj toplih dana imaju srpanj 27,8 i kolovoz 26,6 dana. Temperatura može pasti ispod nule od studenog do travnja. Apsolutni maksimum temperature izmjeren u Puli bio je 35ºC i to u kolovozu 1990. godine, a minimum –9ºC u veljači 1991. godine. Analizom temperaturnih nizova (1949-1970 i 1982-1999) može se zaključiti da je i na postaji Pula uočen trend porasta temperatura zraka, karakterističan za sjevernu hemisferu. Iz navedenog znači da se mogu očekivati i neke druge promjene u klimi i vremenu s kojima se mora računati, poglavito na mogućnost povišenja razine mora što je bitna spoznaja za planirane zahvate na samom priobalju. Relativna vlaga Relativna vlaga ima karakterističan godišnji hod s minimumom u ljetnim mjesecima, a maksimum u zimskim mjesecima. Srednja godišnja vrijednost za promatrano razdoblje varirala je od 65% do 72% sa srednjakom od 71%.

96

Srednja mjesečna relativna vlaga

Oborine

Pula ima maritimni tip godišnjeg hoda oborina, s izrazitim maksimumom u zimskim i minimumom u ljetnim mjesecima. Oborine su najčešće u obliku kiše, vrlo rijetko u obliku tuče i snijega. Za razdoblje od 1981. do 1999. godine prosječna godišnja količina oborina je 785,6mm, čime se ovaj prostor ubraja u manje kišna područja u RH. Ekstremne vrijednosti su, u promatranom razdoblju, nastupile u listopadu 1992. - maksimum, koji je iznosio 478,8mm, te minimum u siječnju 1989. i rujnu 1985. godine, kada oborina nije zabilježena tijekom cijelog mjeseca. Srednje mjesečne količine oborina Naoblaka

Srednja godišnja naoblaka u promatranom razdoblju je 5,4 desetina prekrivenosti neba oblacima. U odnosu na ranije promatrani vremenski niz to je porast od oko 13% (4,7), pri čemu se maksimum oblačnosti s prosinca (6,1) premjestio na studeni (6,7) dok je najvedriji mjesec sa srednjom mjesečnom naoblakom 3,0 desetina kolovoz.

56

58

60

62

64

66

68

70

72

74

76

%

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XIImjesec

Srednja mjesečna relativna vlagaMeteo postaja PULA ( 1982 - 1999 )

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

120,0

mm

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XIImjesec

Srednje mjesečne količ ine oborina - meteo postaja PULA ( 1981 -1999. )

97

Magla Pojava magle u Puli nije česta. Ukupni broj dana s maglom varirao je u promatranom periodu od 6 do 23 dana, dok je srdnji mjesečni broj dana s maglom manji od 4. Najveći broj dana s maglom je u siječnju, kada se može očekivati i do 8 dana s maglom. Magla se pojavljuje najčešća tijekom zime dok je ljeti gotovo i zanemariva pojava. Na moru je tijekom ljeta česta pojava magle i sumaglice uvjetovana pojačanim isparavanjem mora. Vjetar Tijekom godine na području Pule od vjetrova prevladavaju vjetrovi iz smjerova NE (bura) i E (levante) s učestalošću od 20% dana godišnje, uz prosječnu jačinu od 2,2 do 2,7 bofora. Učestalost navedenih vjetrova je najmanja ljeti (11 – 19%). S visokim postotkom učestalosti od 13% zastupljen je i vjetar iz smjera SE ili jugo, s prosječnom jačinom od 2,2 bofora. Jugo uglavnom puše u proljetnim mjesecima. Najmanje zastupljen vjetar je sa sjevera (tramontana), s učestalošću od 4% i jačinom od 1,5 bofora i juga (oštro) s učestalošću od 5% i prosječnom jačinom od 2,0 bofora. Ljeti je u Puli dominantan vjetar maestral koji puše iz smjera NW (12%, 1,8 bofora) i ponente W (10%, 2,0 bofora). U ljetnim mjesecima, danju nastupa i etezijsko strujanje iz smjera W-NW – maestral koji donosi na kopno ugodno osvježenje, dok u večernjim satima, kad se kopno hladi brže od mora, prevladava strujanje s kopna ili tako zvani burin. Učestalost tišina na području Pule je među najvišim u sjevernom Jadranu (iza Rovinja) i to najviše ljeti, s učestalošću od 16% i najmanje u proljeće 11%. Pojava jakog vjetra s brzinom većom od 39km/h je rjeđa ljeti (2%) nego u ostalim sezonama (4 do 5,5%). Učestalost vjetra brzine veće od 62km/h iznosi ljeti samo 0,3%, a u drugim sezonama 1-2%. ZRAK Uvod Pod pojmom “kakvoća zraka” podrazumijeva se stupanj onečišćenosti zraka. “Onečišćeni zrak” je zrak koji sadrži onečišćujuće tvari u takvoj koncentraciji, takvu trajanju ili pod takvim uvjetima da može narušiti kakvoću življenja, zdravlja i dobrobit ljudi i štetno utjecati na okoliš uopće. Kakvoća zraka na području grada Pule prati se svakodnevno i kontinuirano od 1982. godine. Praćenje provodi Zavod za javno zdravstvo Istarske županije. Prema očekivanim opterećenjima zraka prate se koncentracije različitih onečišćujućih tvari koje su produkti sagorijevanja fosilnih goriva u stacionarnim izvorima i prometnim sredstvima, kao i takozvani specifični polutanti koji se emitiraju iz pojedinih industrijskih postrojenja. Postojeće stanje Analizom petogodišnjih rezultata praćenja stanja kakvoće zraka dana je ocjena stanja, prikazani su trendovi imisionih koncentracija polutanata, te izvršena kategorizacija područja prema stupnju onečišćenja zraka sukladno osnovnim pokazateljima onečišćenja. Na području Grada Pule se u zadnjih pet godina (od 2002. do 2006. godine) pratila kakvoća zraka na polutante sumpordioksid, dim i dušične okside na pet mjernih postaja – Veli Vrh, Fižela, Riva, Ulica Joakima Rakovca i Veruda-Kamenjak (osim tijekom 2002. godine - na četiri mjerna mjesta - bez Veruda-Kamenjak) i na sedam mjernih mjesta na kojima se pratio ukupan sadržaj taložne tvari - Ližnjemoro, Monteserpo, Fižela, Stoja, Vidikovac, Valmarin i Fižela AP). Na slikama koje slijede prikazane su lokacije mjernih postaja za praćenje kakvoće zraka na području Grada Pule (2006. godina - Izvod iz godišnjeg izvještaja o praćenju onečišćenja zraka na području Istarske županije, zavod za javno zdravstvo IŽ, travanj 2007. godine).

98

Lokacija mjerne postaje Veli Vrh

99

Lokacija mjerne postaje Monteserpo

100

Lokacija mjernih postaja Riva, ulica Joakima Rakovca i Veruda - Kamenjak

101

Lokacija mjerne postaje Fižela

102

Koncentracije sumpordioksida i dima Srednje godišnje koncentracije sumpordioksida u promatranom razdoblju kretale su se u rasponu od 11,7 - 31,3µg/m3 što ukazuje da je zrak I. kategorije jer nisu prekoračene PV (preporučene vrijednosti) odnosno od 2006. godine GV (granične vrijednosti). Srednje godišnje koncentracije dima kretale su se u rasponu od 7 - 29,4µg/m3 i nisu prelazile granične vrijednosti za I. kategoriju zraka. Obradom rezultata pokazalo se da je u promatranom petogodišnjem razdoblju najopterećenije područje zastupljeno mjernom postajom u ulici Joakima Rakovca (SO2) i Riva (dim), što se može pripisati emisijama iz motornih vozila obzirom da predmetne postaje prate onečišćenje od prometa. Taložna tvar Taložne tvari su sve one materije u čvrstom, tekućem ili plinovitom stanju koje nisu sastavni dio atmosfere, a talože se gravitacijom ili ispiranjem s padalinama iz atmosfere na tlo. U taložnim tvarima prevladavaju krupne čestice, najčešće veće od 20µm. One su mjerilo vidljivog onečišćenja okoline (prašina koja se taloži na prozore, automobile, rublje i druge površine), narušavaju kvalitetu okoliša, mogu posredno nepovoljno djelovati na čovjeka, ali su prekrupne da bi mogle udisanjem ući u organizam čovjeka. U promatranom razdoblju se taložna tvar pratila na sedam mjernih mjesta. Tablica 34. Srednje godišnje količine taložne tvari izmjerene na mjernim postajama u mreži Grada Pule

Srednja godišnja količina taložne tvari (mg/m2dan) Onečišćujuća tvar

Lokacija postaje 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Ližnjemoro 126 106 148 122 136 Monteserpo 151 121 154 93 151

Fižela 150 105 140 182 141 Stoja 156 101 147 175 191

Vidikovac 119 100 120 113 167 Valmarin 115 187 96 98 134

Ukupna taložna tvar

Fižela AP 132 148 128 107 149 Tijekom promatranog razdoblja srednja godišnja količina taložne tvari nije prelazila vrijednosti I. kategorije kakvoće zraka. Praćenje koncentracije dušikdioksida u zraku Koncentracije dušikdioksida praćene su u Puli na 5 mjernih postaja. Na mjernim postajama u gradu koncentracija dušikdioksida je uglavnom niska i kreće se u rasponu od 7,6µg/m3 zabilježeno na mjernoj postaji Fižela 2005. godine, do 23,2µg/m3 zabilježeno na mjernoj postaji Riva 2002. godine. Kategorizacija područja s obzirom na rezultate mjerenja za razdoblje od 2002. - 2006. godine Na temelju usporedbe rezultata mjerenja s graničnim i preporučenim vrijednostima, područje se, načelno, kategorizira u tri kategorije:* I. kategorija – područja u kojima nisu prekoračene PV II. kategorija – područja u kojima nisu prekoračene GV (kakvoća zraka između PV i GV) III. kategorija – područja u kojima je prekoračena GV. Ocjena stanja

Glede SO2, dima, dušikovih oksida i ukupne taložne tvari, u promatranom periodu od 2002. do 2006. godine, na svim područjima koja su zastupljena mjernim postajama zrak je kategoriziran u I.

103

kategoriju, što ukazuje da je kakvoća zraka zadovoljavajuća te je potrebno istu ne narušiti daljnjim razvojnim projektima. NAČIN POSTUPANJA S OTPADOM Uvod i zakonski osnov Otpad se ubraja u najveće ekološke probleme suvremenog svijeta zbog brzog rasta količina i štetnosti, a blisko je povezan s problematikom zaštite okoliša obzirom da isti znatno utječe na kakvoću zraka, vode i tla. Komunalni otpad samo je dio otpada, a predstavlja jedan od najznačajnijih problema naseljenih mjesta. Republika Hrvatska se u proces rješavanja problematike zbrinjavanja otpada uključila početkom devedesetih godina donošenjem zakonskih propisa u domeni zaštite okoliša. Tako je temeljem krovnog zakona Zakona o zaštiti okoliša (NN br. 82/94) donesen i prvi Zakon o otpadu (NN br. 34/95), koji je, u procesu harmonizacije propisa s pravnim sustavom EU, doživio još dva donošenja (NN br. 151/03 i 178/04). Na temelju Zakona o otpadu (NN br. 178/05 i 111/06) donijeta je Strategija gospodarenja otpadom (NN br. 130/05) i čitav niz provedbenih propisa. Prema navedenoj zakonskoj regulativi jedinica lokalne samouprave osigurava provedbu mjera za postupanje s komunalnim otpadom, s time da više jedinica lokalne samouprave mogu zajednički – sporazumno rješavati taj problem. Županija osigurava provođenje mjera postupanja s neopasnim tehnološkim otpadom, dok se postupanje s opasnim otpadom smatra djelatnošću od interesa za Republiku Hrvatsku. Zakonom je definiran standard sustava zbrinjavanja otpada na razini europskih normativa, gdje se otpad tretira kao gospodarska kategorija, što znači da se kroz pravilno postavljen sustav gospodarenja otpadom ostvaruju i određene financijske koristi. Danas se problem otpada na može više uspješno savladati samo jednom tehnologijom, već kombinacijom većeg broja raspoloživih tehnologija. Takav je pristup, u skladu s principima održivog razvoja, sadržan u cjelovitom gospodarenju otpadom utemeljenom na principu I – izbjegavanje, V – vrednovanje i O – obrada i odlaganje. Postojeće stanje i količine otpada Na području grada Pule zbrinjavanje komunalnog otpada obavlja komunalno poduzeće Pula Herculanea d.o.o. Pula odlaganjem na odlagalištu otpada Kaštijun. Pored komunalnog poduzeća djelatnost zbrinjavanja korisnih dijelova otpada provodi Jadranmetal d.o.o. Pula i Metis d.o.o. Rijeka. U zadnjih nekoliko godina značajno je porastao sustav primarne reciklaže posebno u dijelu odvojenog prikupljanja ambalažnog otpada jer je država uvela naknadu za recikliranje istog. Inače, uočava se trend porasta primarne reciklaže na području RH i IŽ. Za odlaganje građevinskog otpada i otpada od rušenja od početka 2000. godine određen je dio kamenoloma Valmarin, kojim gospodari Cesta d.d. Pula. Opasan se tehnološki otpad, za sada i uglavnom privremeno, skladišti na mjestu nastanka odnosno proizvođači ga u konačnosti zbrinjavaju putem ovlaštenih poduzeća uglavnom u inozemstvu. Otpadna mineralna ulja zbrinjava nekoliko registriranih i ovlaštenih tvrtki (IND – ECO Rijeka, "Rijeka tank" Rijeka, "Dezinsekcija" Rijeka, Ekooperativa Matulji ...). Postojeće odlagalište Kaštijun ne zadovoljava sanitarno higijenske uvjete prema propisu za odlagališta I. kategorije.

104

Tablica 35. Osnovni podaci o odlagalištu otpada Kaštijun

UDALJENOST OD CENTRA

PRIKUPLJANJA

UKUPAN VOLUMEN

ODLAGALIŠTA

VOLUMEN NA RASPOLA-

GANJU

TIPOLOGIJA IMPERMEABI-

LNOSTI

GRAD

LOKACIJA [km] [m3] [m3] OPIS

PULA

Kaštijun 5 1.800.000 1.500.000 -

Pored odlagališta otpada Kaštijun, na području grad Pule postoji velik broj ilegalnih ili "divljih" odlagališta i odlagališta građevinskog materijala, tako da je teško točno procijeniti količine i vrstu otpada koji se producira, tim više što na ulazu u odlagalište otpada Kaštijun ne postoji vaga pa se otpad statistički vodi po m3. Kroz ekološke akcije čišćenja divljih deponija te organiziranog odvoza glomaznog otpada znatno se smanjio broj evidentiranih "divljih" odlagališta. U ljetnim mjesecima turisti povećavaju broj osoba koje borave u Istri pa tako i u području gravitacije odlagališta otpada Kaštijun za oko 75% (vršno možda i 100%), zbog čega se odgovarajuće povećava i količina komunalnog otpada. Tablica 36. Podaci o sustavu gospodarenja otpadom na području nadležnosti Pula Herculanee d.o.o. Pula za 2004. godinu u odnosu na podatke za područje županije

Pula Herculanea d.o.o. Pula

Ukupno Istarska županija

Broj stanovnika u sustavu organiziranog skupljanja komunalnog otpada

95.400 42,75%

223.158

Broj domaćinstava u sustavu organiziranog skupljanja komunalnog otpada

31.800 41,48% 76.657

Ukupan broj m2 obuhvaćen organiziranim skupljanjem komunalnog otpada

2.142.430,85

Količina komunalnog otpada deponiranog na odlagalištu u 2004. godini (tona)

50.058 39,68% 126.145

Količina neopasnog tehnološkog otpada deponiranog na odlagalištu u 2004. godini (tona)

18.325 78,89% 23.227,84

Broj djelatnika zaposlenih na odlagalištu 7 23,33% 30

Iz podataka se vidi da se na odlagalište Kaštijun odlaže otpad kojega producira oko 43% stanovnika IŽ, odnosno oko 40% komunalnog otpada i oko 80% neopasnog tehnološkog otpada iz Istarske županije. Tablica 37. Godišnje količine odloženog komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada na lokaciji Kaštijun u periodu od 2004. do 2006. godine

KOMUNALNA TVRTKA Količine komunalnog otpada odloženog na postojećim odlagalištima

2004. 2005. 2006. PULA HERCULANEA d.o.o. Pula 50.058,00 57.900,00 47.902,99 UKUPNO ISTARSKA ŽUPANIJA 126.145,00 133.458,81 123.784,52

105

Načelne smjernice Analizom postojećeg stanja postupanja s otpadom na području grada Pule i komparacijom sa svjetskim iskustvima te u skladu sa Strategijom gospodarenja otpadom RH, Nacrtom Plana gospodarenja otpadom RH i Nacrtom Plana gospodarenja otpadom IŽ, a sve na temelju odredbi za provođenje Prostornog plana Istarske županije (SN IŽ 02/02, 01/05, 04/05 i 14/05-pročićeni tekst), na području Istarske županije, pa tako i Grada Pule, potrebno je uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom u kojemu lokacija Kaštijun predstavlja centralnu zonu za gospodarenje otpadom. U cilju navedenoga provedene su slijedeće aktivnosti: - 1996. - Izrađena je Studija gospodarenja otpadom na području Istre i Kvarnera –integralna

koncepcija gospodarenja otpadom na području županije; - 1998./1999. – Elaborat gospodarenja otpadom za potrebe izrade Prostornog plana Istarske

županije; - 2002. – Prostorni plan Istarske županije – verifikacija prostornog koncepta gospodarenja

otpadom; - 2006. - Projekt uključen u projekte od nacionalnog značaja, čime se omogućuje kandidatura u

IPA program; - 2006. - Projekt je uključen u Regionalni operativni plan IŽ; - 2006. – Dobiveno pravo građenja na postojećem i planiranom dijelu lokacije “Kaštijun”; - 2006. - Potpisan društveni ugovor između Grada Pule i Istarske županije o osnivanju

trgovačkog društva za gospodarenje otpadom “Kaštijun” d.o.o. kojim se omogućava uključivanje svih JLS u IŽ;

- do 2007. – izrađena dokumentacija za sanaciju postojećih odlagališta i njihovu rekonstrukciju u reciklažna dvorišta i transfer stanice; Započeta sanacija postojećih odlagališta uz financijsku pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost RH;

- 2007. - Osnovano trgovačko društvo za gospodarenje otpadom na području IŽ “KAŠTIJUN” d.o.o. Pula s mogućnošću uključivanja svih jedinica lokalne samouprave;

- 2007. - Potpisano je pismo namjere između Istarske županije, Grada Pule i EBRD u cilju zajedničkog rješavanja sustava gospodarenja otpadom na području IŽ;

- 2007. - Potpisano pismo namjere između tvrtke “Ecorec” d.o.o. Zagreb, Istarske županije i Grada Pule – izgradnja pilot postrojenja za izdvajanje gorive frakcije iz komunalnog otpada;

- 2007. - potpisan ugovor između Istarske županije i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost RH o zajedničkom ulaganju u osnivanje i izgradnju ŽCGO kojim je Upravni odbor Fonda odobrio iznos od 3.500.000,00kn od čega se 2.400.000,00kn odobrava za provedbu istražnih radova, izradu idejnog rješenja, studije izvedivosti te aplikacije za ostvarivanje sredstava predpristupnih fondova EU;

- provedene su slijedeće javne nabave i odabrani su najbolji ponuđači za: - geodetske usluge na lokaciji Kaštijun - izradu Elaborata za odabir MBO tehnologije obrade otpada - izradu Idejnog rješenja i Stručne podloge za lokacijsku dozvolu - izradu projektne prijave za lokaciju Kaštijun u IPA program

- na temelju pisma namjere, potpisanog između Istarske županije, Grada Pule i tvrtke “Ecorec” d.o.o. Zagreb u fazi je izrada Studije o utjecaju na okoliš koja će obuhvatiti tehnološko rješenje obrade otpada na lokaciji Kaštijun.

BUKA Postojeće stanje Razina komunalne buke je malo istraživana. Godine 1993. je izrađena Studija “Karta buke za područje grada Pule”, koju je izradio Institut građevinarstva Hrvatske. Prema Studiji, na većem području grada prekoračene su najviše dopuštene razine buke, kako dnevne tako i noćne. Prosječna dnevna razina buke na području grada Pule iznosi 65,11dBA, dok u noćnom periodu iznosi 54,12dBA.

106

Načelne smjernice Obzirom da su opredjeljenja u razvoju grada kroz razvoj industrije, turizma i administrativnog središta, za očekivati je značajan razvoj i jačanje postojeće industrije, povećanje turističkih kapaciteta i poboljšanje turističke ponude, kao i porast stanovništva, što će neminovno nametnuti imperativ definiranja razine buke prema namjeni prostora. Osim toga bit će potrebno uspostaviti izrazito kvalitetne mjere zaštite od buke, poglavito u kontaktnim zonama, kao npr.: - promet - bolnička zona, zona stanovanja, turističke zone, - industrija - bolnička zona, zona stanovanja, turističke zone. Prostornim dokumentima moraju se predvidjeti konfliktne zone, te iznaći rješenja zadržavanja odnosno svođenja buke na razine propisane pozitivnim zakonskim propisima za pojedine zone. IONIZIRAJUĆE I NEIONIZIRAJUĆE ZRAČENJE Na području Grada Pule ne postoji evidencija ili katastar izvora ionizirajućeg i neionizirajućeg zračenja. Naprotiv, svakodnevno smo svjedoci kaotičnog stanja u postavljanju antenskih sustava raznih opreatera pokretnih TK mreža, a da se pri tome čak ne uzimaju u obzir odredbe zakonskih propisa koji obrađuju tu materiju. Osim toga, ne postoji kvalitetan nadzor kojim bi se unio red u prostoru i posebno štitilo zdravlje građana koji sve više sami, pritužbama, pokušavaju zaštititi svoje zdravlje. Načelne smjernice Obzirom na sve veći pritisak raznih operatera TK za postavljanje antenskih sustava baznih postaja pokretnih TK mreža, radioreleja, televizijskih, radijskih i drugih stanica kao i drugih izvora neionizirajućeg zračenja potrebno je: - programom praćenja visine zračenja utvrditi postojeće stanje te isto kartografski prikazati, - putem interdisciplinarnog tima (lječnik, fizičar, pravnik, prostorni planer ...) provesti analizu

rezultata te definirati mjere sanacije u cilju zaštite zdravlja stanovništva, - temeljem postojećeg stanja definirati lokalitete na kojima je moguće postavljanje izvora

neionizirajučeg zračenja, - o svemu navedenom informirati stanovništvo.

107

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.1. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja Razvijati grad s odgovarajućim središnjim i gospodarskim funkcijama u sustavu naselja kao veće regionalno središte, bez nužne potpore države, kroz vlastitu preobrazbu (Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, NN 50/99). Ciljevi razvoja grada Pule postavljeni su u skladu sa ciljevima održivog razvitka (čista tehnologija i zaštita okoliša) koji nalažu da se poboljšanje životnog standarda i kvalitete života može ostvariti samo kroz gospodarski rast temeljen na ulaganju u ljudske resurse i modernu tehnologiju koja je osnova zapošljavanja ljudskih resursa. Podizati razinu razvijenosti grada povećavanjem standarda stanovništva, zaposlenosti, kvalitete života i infrastrukturne opremljenosti. GUP mora predstavljati zakonski i stručni temelj za usmjeravanje svih elemenata korištenja, uređenja i zaštite prostora. 2.1.1. Značaj posebnih funkcija grada Razvojem mreže i sadržaja javnih funkcija, zaštićenim okolišem, povezanim brzim prometnicama, grad treba učiniti još privlačnijim i ugodnijim mjestom življenja, a sve s ciljem zadržavanja sadašnjih stanovnika i privlačenja novih. Ovim će se GUP-om omogućiti otvaranje novih radnih mjesta, bolja socijalna zaštita, viši standard života i rada, bolja obrazovna struktura stanovništva sukladno sve zahtjevnijem razvoju tehnologije te kvalitetnije razvijanje slijedećih funkcija zbog kojih gradu Puli već danas gravitira njegova šira okolica: a) administrativno središte – Grad Pula jedino je naselje u Istri u kojem su smještene sve funkcije

kategorizirane prostornim planom šireg područja. Važno je ne narušiti visok stupanj decentralizacije funkcija postignut dosadašnjim razvojem regije.

b) gospodarsko središte – Pula je značajno gospodarsko središte zbog osobitosti prostora grada i afirmacije kroz povijest kao regionalne destinacije okupljajući oko sebe lokalnu i regionalnu ponudu i potražnju cjelokupne istarske županije i susjednih zemalja (Italija, Slovenija). Dovoljna ponuda industrijskih zona pomoću kojih može podržati budući gospodarski rast temeljen na modernim industrijskim tehnologijama uz uklanjanje nečistih i zastarjelih tehnologija. Prednosti položaja na moru koristiti sustavnije i bolje u odnosu na turizam i pomorsko gospodarstvo.

c) visokoškolsko i srednjoškolsko središte – U tom pravcu potrebno je dodatno razviti grad kao obrazovno središte (posebice visokog obrazovanja) jer je poznata činjenica da tehnologija danas putuje tamo gdje su osigurani kvalitetni i visoko educirani kadrovi, što je osnovni preduvjet za transfer modernih tehnologija neophodnih za budući gospodarski razvoj Pule.

d) zdravstveno središte – Gradu zbog postojećih prostornih i stručnih kapaciteta gravitira stanovništvo iz većeg dijela Županije. Daljnjim razvojem zdravstva podiže se standard života u gradu, a indirektno se i omogućava bolja turistička ponuda.

e) kulturno središte – Daljnji razvoj kulturnog života grada omogućen je vrlo dobrom obrazovnom strukturom stanovništva i bogatim povijesnim nasljeđem te postojećom mrežom kulturnih djelatnosti.

f) prometno putničko-turističko čvorište – Pula ima povoljan geografski položaj u odnosu na Evropu i Sredozemlje i bližu okolicu, a neposredna blizina aerodroma, željezničkog kolodvora i povoljne lokacije putničke morske luke, omogućava daljnji razvoj grada kao zanimljivog turističko-prometnog punkta.

108

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture 2.1.2.1. Prostorna struktura GUP-om će se utvrditi temeljna organizacija prostora, zaštita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, korištenje i namjena površina s prijedlogom prvenstva njihovog uređenja. (Zakon o prostornom uređenju) Omogućiti permanentan razvoj grada osiguranjem prostora za sve gradske aktivnosti. Pomiriti potrebe i želje građana s mogućnostima prostora i gospodarskom snagom grada. Pomiriti gospodarske, kulturne, krajobrazne i demografske kapacitete do nivoa održivog razvoja. Osigurati uvjete za razvoj, efikasnost i funkcionalnost javnih funkcija grada. Onemogućiti daljnju disperziju grada. Postaviti efikasan prometni sustav s ciljem brzog povezivanja različitih zona i sadržaja u gradu. 2.1.2.2. Gospodarska struktura Ukoliko se planirani demografski rast želi osigurati kroz gospodarski rast, gospodarska struktura grada Pule mora sadržavati kombinaciju radno intenzivnih djelatnosti (brodogradnja), lake industrije, turizma i usluga (trgovina, bankarstvo, ugostiteljstvo i drugo). Uslužne djelatnosti same za sebe ne mogu biti dugoročni i trajni izvor zapošljavanja aktivnog stanovništva grada. Uspostaviti uravnoteženi razvitak grada Pule primjeren osobitostima prostora kroz industrijsku i pomorsku orijentaciju te turizam, točnije turističko i pomorsko gospodarstvo. Jasno i ciljano izdvajati razvojne djelatnosti grada Pule: - Industrija – pomorsko gospodarstvo – brodogradnja, - Turizam, - Promet – svi oblici prometa, - Proizvodno obrtništvo (visoke tehnologije), - Trgovina i usluge. Prema navedenom, planira se slijedeća gospodarska struktura grada: - prihod i zaposlenost u industriji i proizvodnom obrtništvu grada (30%) i (35%), - prihod i zaposlenost u turizmu (35%) i (25%), - prihod i zaposlenost u djelatnostima prometa i veza (12%) i (10%), - prihod i zaposlenost u trgovini, financijskim i drugim uslugama (21%) i (18%), - prihod i zaposlenost u društvenim djelatnostima (2%) i (12%). Planirana gospodarska struktura izraz je postojećih trendova u gradu kao i planiranih odrednica razvoja – industrijske, turističke i pomorske orijentacije. Ciljevi razvoja u ugostiteljsko turističkoj djelatnosti I. Kvantitativni - povećanjem broja dolazak turista u Pulu pokrenuti jaču aktivnost gospodarskih i

izvangospodarskih djelatnosti povezanih s turizmom, - povećanje dnevne potrošnje turista koji borave u Puli ili grad posjećuju kao izletnici. II. Kvalitativni - razvojem turizma smanjiti nezaposlenost i osigurati posao mlađim generacijama, - novim investicijskim ciklusom u turizmu aktivirati postojeće i dopuniti turističke resurse Pule

(obogaćivanjem turističke ponude), - izgradnja turističkih atrakcija (tematskih parkova).

109

2.1.3. Infrastrukturna opremljenost Osigurati infrastrukturnu opremljenost u gradu na bazi visokih standarda života i rada, te poticati suradnju i koordinaciju nadležnih struktura u gradu kako u pogledu održavanja postojeće mreže, tako i razvoja novih sustava kroz praćenje domaćih i inozemnih trendova i dostignuća. - fleksibilan i brz prometni sustav kroz zadovoljavanje potreba svih učesnika u prometu, - omogućiti kvalitetnu opskrbu cijeloga grada potrebnim energentima (električna energija, plin), - osigurati alternativni energent za električnu energiju, - omogućiti kvalitetnu opskrbu grada vodom, - omogućiti ravnomjernu opremljenost cijelog grada sustavima pošte i telekomunikacija, - rekonstruirati postojeću infrastrukturnu mrežu grada, - osigurati kvalitetno zbrinjavanje svih vrsta otpadnih voda. 2.1.4. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Permanentno poticati razvoj ekološke svijesti, održivi odnos vrijednih dijelova okoliša i potencijalnih zagađivača kroz: - aktivno uključivanje svih segmenata društva, - priključivanje svih dijelova grada na gradski sustav odvodnje, - sanaciju značajnog dijela akvatorija lučkog bazena, - realizaciju tampon zona između nekompatibilnih namjena prostora, - provođenje protupožarne zaštite, - definiranje područja plaža i mora namijenjenog za kupanje, - omogućiti izgradnju cjelovitog sustava odvodnje uz primjenu razdjelnog sustava odvodnje,

omogućiti rekonstrukciju postojeće mreže i izgradnju nove na cijelom području grada, - sve štetne emisije svesti u zakonske okvire, - zaštititi izvorišta pitke vode kroz poštivanje vodozaštitnih zona, - provesti primarnu reciklažu sekundarnog otpada u reciklažnom dvorištu komunalnog poduzeća

za zbrinjavanje otpada, - izgraditi infrastrukturu primarne i sekundarne reciklaže korisnog i opasnog otpada iz

komunalnog otpada putem formiranja "zelenih otoka" i reciklažnih dvorišta, - izraditi katastar izvora ionizirajućeg i neionizirajućeg zračenja te uspostaviti kvalitetan program

praćenja neionizirajućeg zraćenja u okolišu posebno u stambenim zonama, uz institucije predškolskog uzrasta, škole, bolnice, dječja igrališta, rekreacijske zone i sl.

2.2. Ciljevi prostornog uređenja grada Potencirati prostornu strukturu gradskog karaktera na čitavom području grada Pule te je dimenzionirati po mjeri čovjeka i međusobno dobro povezati sa svim potrebnim gradskim sadržajima. Postojeće vojne zone prostorno definirati te im odrediti odgovarajuću namjenu i uključiti u gradsko tkivo. 2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj

stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

Iz razloga što ekstenzivan gospodarski razvoj nije moguć bez odgovarajućeg demografskog rasta, treba poticati ravnomjerni razvitak i njihovu interakciju. 2.2.1.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na planirani broj stanovnika i

gustoću stanovanja Pod pretpostavkom da se ostvare planirana socio-ekonomska kretanja, procjenjuje se da će broj stanovnika grada do 2015. godine narasti na 70.000. Značajna mjera za stabilizaciju demografskih prilika je stambeno zbrinjavanje domaćinstava i unapređivanje uvjeta stanovanja.

110

Povećati bruto gustoću stanovanja u pojedinim stambenim zonama, vodeći računa o obilježju postojeće izgrađene strukture. Usmjeravati stambenu izgradnju na kvalitetne lokacije. Optimalno organizirati stambene zone i opremiti ih javnim i društvenim sadržajima grada, u odnosu na gustoću i vrstu izgrađenosti te infrastrukturno opremiti. Racionalno širiti stambene zone u odnosu na porast stanovništva i infrastrukturnu opremljenost. Stambenu strukturu planirati primjenom pretežno mješovitog načina gradnje, jer omogućava racionalno korištenje i zaštitu prostora i u zonama koje su djelomično izgrađene. 2.2.1.2. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na izgrađene strukture Poticati gušću izgradnju gradskog karaktera u skladu s postojećim urbanim okruženjem. Razvijati postojeći centar grada i opremati novim sadržajima: kulturni, društveni, javni, upravni, trgovački, zabavni i sl. Uspostaviti urbane tokove u gradu smjer sjever-jug povezujući pješačkim zonama i tokovima javne i društvene sadržaje. Struktura zelenih površina mora pomiriti i zaštititi pojedine izgrađene strukture međusobno. Prostorno ograničiti širenje industrije u obalnom dijelu gradske luke s ciljem što boljeg otvaranja i inkorporiranja tih zona u gradsko tkivo. Proizvodne djelatnosti - svrsishodniji izbor proizvodnih djelatnosti, kroz valorizaciju luke i turističkih resursa, - koncentrirati proizvodne djelatnosti u novoplaniranu industrijsku zonu Šijana, - poticati prenamjenu industrijske djelatnosti u lučkom bazenu uz primjenu suvremenih

tehnologija, - omogućiti razvoj obrta i “čiste” proizvodne djelatnosti, - napustiti zone koje nisu u funkciji ili se ne koriste svrsishodno, sanirati ih i prenamijeniti. Poslovne djelatnosti - koncentrirati izvan centra grada velike poslovne centre s odgovarajućim prostorima za

parkirališta, - ostale poslovne djelatnosti usmjeriti uz glavne urbane tokove. Ugostiteljsko turistička djelatnost - razvijati Pulu u cilju prepoznatljivog i značajnog turističkog centra, prepoznatljivog izletničkog i

shopping centra Istre te kongresnog centra, - podizati standarde u postojećim turističkim zonama povezujući ih međusobno prostorima za

rekreaciju, štiteći postojeće šumske i zelene površine, - osigurati prostor u sjevernim dijelovima grada za moguće širenje visokog turizma (Štinjanski

zaljev, Puntižela, Hidrobaza), - u lučkom bazenu omogućiti razvoj pomorsko putničkog turizma, - omogućiti razvoj nautičkog turizma podizanjem standarda postojećih kapaciteta i rezervacijom

prostora za nove u lučkom bazenu. Javni i društveni sadržaji - stvoriti optimalne uvjete za rad institucija, nositelja javnih i društvenih djelatnosti - svi gradski sadržaji koje će uz domicilno stanovništvo koristiti i turisti mora se dimenzionirati u

skladu s očekivanom turističkom ponudom

111

Sport i rekreacija - unaprijediti sportsko-rekreativni život grada kroz uređenje postojećih i izgradnju novih zona te

povezivanje istih u cjelovitu mrežu, uključujući javne zelene površine. 2.2.1.3. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na vrijednosti i posebnosti krajobraza Krajobraznu posebnost područja grada Pule sačinjava specifična dinamična morfologija, gdje tri polukruga gradskih brežuljaka u korelaciji s razvedenom morskom obalom formira prostorni ambijent visoke ekološke i vizualno – estetske vrijednosti, što čini prepoznatljivu osnovu koju treba uvažavati pri uređenju i oblikovanju grada. 2.2.1.4. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na prirodne i kulturno povijesne cjeline Vrijednosti i posebnosti krajobraza zaštititi i održavati. Sačuvati sve postojeće uređene, održavane ili zapuštene zelene površine te osigurati prostor za nove. Sustavno sanirati neadekvatno održavane zelene površine u gradu s naglaskom na šumske površine. Gradskim aktima proglasiti te adekvatno štititi vrijedne krajolike, zelene površine, parkovne površine i sl. Ciljevi i strategija očuvanja, obnove i zaštite graditeljskog nasljeđa Pule prvenstveno se ostvaruju u području tzv. “Starog grada”, koji uključuje najstariju zaštićenu povijesnu jezgru s amfiteatrom i blokove građevina u njihovom okruženju, a što podrazumijeva obnovu graditeljske strukture, društveno-ekonomskih odnosa i promjenu procesa koji su doveli do degradacije onoga što nam je najvrednije u našemu gradu. To bi se trebalo očitovati tako da se u planskom razdoblju za koje se GUP donosi: - sanira i obnovi najugroženiju i najvredniju graditeljsku strukturu i stvori uvjete za kvalitetno

odvijanje svih funkcija: stanovanje-rad-provođenje slobodnog vremena, - sačuva karakteristična multifunkcionalnost povijesnog središta, stvarajući bolje uvjete rada i

stanovanja poboljšanjem socijalne strukture, - zadrži tradicionalne funkcije rada, obrta i usluga, favorizirajući intelektualne usluge i posebne

oblike proizvodnje, temeljene na proizvodnji kulturnih dobara, - bolje rasporedi kulturne i javne sadržaje u povijesnoj jezgri, revalorizirajući spomeničke i

simboličke vrijednosti u danas zapuštenim dijelovima i vrijednim sklopovima, a koji nisu prepoznatljivi u njenoj simboličnoj slici, zbog neadekvatnih namjena i loše očuvanosti (primjerice područje vrha brežuljka s mletačkom utvrdom i rimskim kazalištem, tampon zona šireg okoliša amfiteatra, ulice koje čine kičmu starog prometnog sustava u povijesnoj jezgri i dr.),

- zaustavi proces eksploatacije graditeljskog nasljeđa, kojim se značajna sredstva troše u druge namjene, te ekonomskim restrukturiranjem i primjerenim gospodarenjem postići da povijesna jezgra s amfiteatrom postane temelj svoje obnove, a u budućnosti jedan od značajnih gospodarskih resursa grada,

- graditeljsko nasljeđe, kako u povijesnoj jezgri tako i u širem prostoru grada, apsolutno zaštititi od daljnjeg rušenja,

- rekonstruira (obnovi) gradska struktura nestala ratnim i poratnim nasiljem, podizanjem modernih građevina tipološki prilagođenih ambijentu,

- znanstvena valorizacija graditeljskog nasljeđa smatra se kontinuiranim procesom koji se nadopunjuje novim saznanjima kroz konkretni i kontinuirani stručno-znanstveni rad u multidisciplinarnom timu, koji kvalificirano poznaje ovu problematiku i koji djeluje unutar društva u spletu njegovih živih interesa s ciljem unapređenja graditeljskog nasljeđa Pule poštujući integralni proces stručno-znanstvenog rada.

112

Izvan područja tzv. “Starog grada”, pažnju posvetiti očuvanju, zaštiti i poticanju obnove onoga graditeljstva, koje je u XIX. i prvoj polovici XX. st. stvorilo modernu Pulu, kao značajni doprinos stvaranja nove kulture evropskog grada. Za ostvarenje toga cilja u planiranom bi razdoblju trebalo: - pravnim aktima zaštititi i poticati obnovu vrijednih pojedinačnih građevina (ili skupine

građevina) izvan područja “Starog grada”, primjerice: industrijski kompleks arsenala i brodogradilišta, građevine austrijskog obrambenog sustava Pule, građevine starog vodovodnog, plinoopskrbnog i elektroenergetskog sustava, vojne i javne građevine raznih namjena, stambene vile i višestambene građevine i dr.

2.2.2. Unapređenje uređenja grada i komunalne infrastrukture Sve planske i građevne aktivnosti u prostoru provoditi u skladu s planskom dokumentacijom tog prostora. Predvidjeti nove polivalentne zelene površine na neuređenim i zapuštenim poljoprivrednim površinama. Nove zelene površine i dječja igrališta podizati u blizini stambenih zona i građevina javne i društvene namjene (škole). Povezati zelene površine u gradu putem zelenih koridora i drvoreda, rekonstrukcijom postojećih ulica i trgova te probijanjem novih ulica i trgova. Osigurati protočnost prometnog sustava prema postavkama postojećih prostornih rješenja za područje grada, intenzivirajući javni gradski prijevoz i osiguravajući potreban prostor za promet u mirovanju. Diferencirati teretni od javnog i individualnog prometa te osigurati pješačke i biciklističke koridore. Postojeći željeznički industrijski kolosijek po mogućnosti uključiti u javni gradski prijevoz. Poticati izmještanje ranžirnog kolodvora i uključivanje postojećih kapaciteta u javni gradski promet. U lučkom bazenu osigurati prostor za razvoj i nesmetano funkcioniranje putničko - turističke pomorske luke. U lučkom bazenu osigurati prostor za teretnu luku i bescarinsku zonu. Osigurati prihvat plina kao ekološkog energenta te omogućiti izgradnju cjelovitog gradskog sustava, kroz rekonstrukciju stare i izgradnju nove plinovodne mreže. Odrediti zone čije će se prostorno uređenje definirati prostornim planovima nižeg reda. Pitanje većih količina oborinskih voda na lokacijama Pragrande i Dolinka riješiti regulacijom vodotoka u okviru sustava odvodnje otpadnih voda Grada Pule