za Generalni urbanisti čki plan Grada Šibenika - u izradiza Generalni urbanisti čki plan Grada Šibenika - u izradi ZAVRŠNI DOKUMENT Zagreb, lipanj 2007. ... KARTA STANIŠTA 100

PILOT PROJEKT

STRATEŠKA PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ

(SPUO)

za Generalni urbanistički plan Grada Šibenika - u izradi

ZAVRŠNI DOKUMENT

Zagreb, lipanj 2007.

INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE, d.d. ZAVOD ZA EKOLOŠKI INŽENJERING

10 000 ZAGREB, J. Rakuše 1

1

SADRŽAJ:

PREDGOVOR 4 1. GLAVNI CILJEVI GUP-a I NJEGOVA VEZA S DRUGIM

RELEVANTNIM PLANOVIMA I PROGRAMIMA 6 UVOD 6 1.1 SPUO PRISTUP I IZABRANA METODOLOGIJA 7

1.1.1. Definicija i obuhvat 7 1.1.2. Metodološki pristup 7

1.2. CILJEVI GUP-a i ODNOS S DRUGIM RELEVANTNIM PP-ovima 10 1.2.1. Planirane aktivnosti prema prijedlogu GUP-a Šibenik 10

1.2.2. Ciljevi prostornog razvoja i planiranja prema GUP-u 11 1.2.3. Odnos ciljeva GUP-a s ciljevima relevantnih

prostorno-planskih dokumenata i strateških razvojnih dokumenata 12

1.3. PLANIRANE AKTIVNOSTI ZA 14 IZABRANIH LOKACIJA 13 2. SADAŠNJE STANJE OKOLIŠA 16 2.1 OPĆE ZNAČAJKE 16 2.1.1. Opće karakteristike područja 16 2.1.2. Ekološke i krajobrazne karakteristike područja 16 2.1.3. Organizacija prostora grada 17 2.1.4. Glavni problemi zaštite okoliša 19 2.2. PREGLED PO LOKACIJAMA 19 3. UTJECAJI PLANIRANIH AKTIVNOSTI PREMA PRIJEDLOGU GUP-a ŠIBENIK 38 3.1. OPĆE ZNAČAJKE 38 3.2. PREGLED PO LOKACIJAMA 41 4. SUMARNA OCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ PRIJEDLOGA

GUP-A ZA GRAD ŠIBENIK 58 4.1. NAJBOLJE OKOLIŠNE OPCIJE – AKTIVNOSTI PREDLOŽENE

GUP-OM KOJE UNAPREĐUJU KVALITETU OKOLIŠA I POPRAVLJAJU UTJECAJ NA OKOLIŠ 58

4.2. PRIJEDLOZI GUP-A KOJI DONOSE ŠTETAN UTJECAJ NA

OKOLIŠ I UNAZAĐUJU NEKE ASPEKTE KVALITETA OKOLIŠA 60

2

5. ODNOS CILJEVA GUP-a S CILJEVIMA RELEVANTNIH MEĐUNARODNIH DOKUMENATA 66

6. PRIJEDLOG AKTIVNOSTI SMANJENJA PREDVIĐENIH

ŠTETNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ 73 6.1. OPĆE MJERE SMANJENJA PREDVIĐENIH ŠTETNIH

UTJECAJA NA OKOLIŠ 73 6.2. SMANJENJA PREDVIĐENIH ŠTETNIH UTJECAJA

NA OKOLIŠ PO LOKACIJAMA 74 7. PROBLEMI U PROCESU OSIGURAVANJA ULAZNIH

PODATAKA ZA IZRADU STRATEŠKE OCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA GUP ŠIBENIKA 84

8. AKTIVNOSTI MONITORINGA 86 8.1. MJERE MONITORINGA ZA ANALIZIRANE LOKACIJE 86 9. NETEHNIČKI SAŽETAK 92 9.1 TEMELJNI CILJEVI I SMJERNICE RAZVOJA GRADA ŠIBENIKA 94 9.2. OPIS I VREDNOVANJE SADAŠNJEG STANJA 94 9.3. SUMARNA OCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ PRIJEDLOGA GUP-A ZA GRAD ŠIBENIK 95 9.4. PRIJEDLOG AKTIVNOSTI SMANJENJA PREDVIĐENIH ŠTETNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ 97 9.5. AKTIVNOSTI MONITORINGA 98 10. PRILOZI 99

1. KARTA STANIŠTA 100 2. NACIONALNA EKOLOŠKA MREŽA 101 3. KARTA VLAŽNIH STANIŠTA (CROWET) 102 4. BAZA PODATAKA DZZP 103 5. VODA / MORE 120

5.1. KLASIFIKACIJA VODA ZA VODNO PODRUČJE DALMATINSKIH SLIVOVA, 2005.GODINA 123

5.2. MORE 125

3

5.3. PROCJENA KVALITETE MORSKE VODE ZA SEZONU 2006. 126

6. KULTURNO-POVJESNA BAŠTINA 132

7. PREGLEDNA KARTA ZNAČAJNIH

PROSTORNO-PLANSKIH LOKACIJA ZA RAZVOJ GRADA ŠIBENIKA 136

8. OTPAD 137

11. LITERATURA 139

4

PREDGOVOR Strateška procjena utjecaja na okoliš (SPUO) predstavlja postupak kojim se različiti razvojni planovi i programi ocjenjuju sa stajališta vrijednosti i ciljeva očuvanja prirodnih resursa i okoliša. Važan kriterij pri tome je održivost, odnosno održivi razvoj područja za koji se planovi i programi rade. Postupak izrade SPUO je utvrđen EU Direktivom „2001/42/EC OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL ON THE ASSESSMENT OF THE EFFECTS OF CERTAIN PLANS AND PROGRAMMES ON THE ENVIRONMENT“. Do 21.7.2004. države članice EU morale su zahtjeve SPUO Direktive obavezno integrirati u svoje nacionalne legislative. U međuvremenu to je primijenjeno i razvijeno u gotovo svim državama članicama1. Hrvatsko zakonodavstvo nalazi se u procesu prilagođavanja na pravnu regulativu i pravne akte Europske unije. U okviru toga, u tijeku je izrada zakonodavnog akta kojim će se definirati postupak izrade i sadržaj Strateške procjene utjecaja na okoliš.2 SPUO nema zakonodavnu snagu, već je savjetodavni instrument i alat koji bi donositeljima odluka pomogao u osiguravanju višeg stupnja zaštite okoliša i doprinio integraciji okolišnih pitanja u pripremi i donošenju planova i programa. Inicijalno, interes grada Šibenika, bilo je razmatranje prostornog razvoja poluotoka Zablaće, kao perspektivne lokacije u razvoju novog dijela grada Šibenika, s aspekta održivosti korištenja prirodnih resursa. Konačno, SPUO za grad Šibenik predstavlja vrednovanje prostorno-planskog prijedloga razvoja grada, za 14 odabranih lokacija, obuhvaćenih Generalnim urbanističkim planom, sa stajališta ekoloških i okolišnih kriterija i parametara. Od početka izrade dokumenta, u listopadu 2006. godine sakupljena je i obrađena dostupna količina podataka. Zbog nesređenosti većine baza podataka, nije bilo moguće prikupili sve podatke koji su bili potrebni za izradu SPUO. Isto tako, važno je napomenuti da je SPUO rađena za GUP, koji je još uvijek u fazi izrade. Ovaj pilot projekt je sastavni dio projekta CARDS 2003 „Procjena utjecaja razvojnih strategija na okoliš“, koji se financira sredstvima Europske unije.

1 Barry Dalal-Clayton & Barry Sadler: Strategic Environmental Assessment, A Sourcebook and Reference Guide to International Experience, EARTHSCAN, London- Sterling, VA, 2005 2 Ovaj pravni akt trebao bi biti odnesen u narednim mjesecima.

5

U izradi Procjene utjecaja razvojnih strategija na okoliš – SPUO, sudjelovao je stručni tim Instituta građevinarstva Hrvatske i nekoliko stručnih suradnika drugih institucija:

1. INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE: Zavod za ekološki inženjering

Voditeljica projekta: Petra Blagaš-Bosnić, dipl. ing. građ. dr. sc. Natalija Pavlus, dipl. ing. biol.-ekol. mr. sc. Blaženka Banjad – Ostojić, dipl. ing. biol.-ekol. Vanja Beatović, dipl. ing. biol.-ekol. Domagoj Vranješ, dipl. ing. agr.-krajobrazno uređenje Berislav Krtalić, dipl. ing. arh. 2. INSTITUT ZA MEĐUNARODNE ODNOSE: dr. sc. Sanja Tišma, dipl. oec. dr. sc. Damir Demonja, dipl. pov. umjetnosti Kristina Ozimec, dipl. oec. 3. INSTITUT „IVO PILAR“: dr. sc. Vladimir Lay, dipl. soc. 4. BRODARSKI INSTITUT: mr. sc. Ernest Vlačić, dipl. ing. el. dr. sc. Vladimir Pašagić, dipl. ing. fiz.

5. JAVNA USTANOVA „NATURA HISTRICA“: dr. sc. Elvis Zahtila, dipl. ing. biol.

6

1. GLAVNI CILJEVI GUP-a I NJEGOVA VEZA S DRUGIM RELEVANTNIM PLANOVIMA I PROGRAMIMA

UVOD Grad Šibenik se nalazi u središnjem dijelu jadranskog područja Republike Hrvatske, odnosno na južnom dijelu sjevernodalmatinske zaravni. Većim dijelom leži amfiteatralno oko jugoistočnog dijela Šibenskog zaljeva i jedna je od najboljih jadranskih prirodnih luka, dok se sa druge strane proteže uzduž Šibenskog kanala u području Zablaća. Smješten je na brežuljcima Trtara, nedaleko od utoka Krke u more, tj. na zapadnom kraju kraške agrarne površine Gornjeg i Donjeg polja. Sam se grad razvio oko nekadašnje ilirske utvrde koja se nalazila na mjestu današnje tvrđave Sv. Ane, a oko koje su pridošla hrvatska plemena u IX. stoljeću počela graditi svoje uporište, Šibenik. Već od trenutka postanka, Šibenik ima funkciju administrativno-vjerskog i obrambenog središta, uloga koju je održao kroz čitavu povijest do današnjih dana. Danas je Šibenik upravno-administrativno, kulturno-prosvjetno, administrativno i gospodarsko središte, odnosno prometno i infrastrukturno čvorište Šibensko-kninske županije. Danas je značajna uloga grada Šibenika kao većeg regionalnog razvojnog središta u urbanoj mreži Hrvatske i Šibensko-kninske županije, pri čemu istovremeno predstavlja važan generator gospodarskih aktivnosti svog užeg i šireg prostora, djelujući zajedno sa drugim razvojnim središtima (Zadar, Split i šire) u okviru priobalnog i kontinentalnog razvojnog koridora. U budućem periodu, korištenjem postojećih resursa i povoljnog položaja, grad Šibenik ima sve preduvjete da postane područje prosperiteta i visokog urbanog standarda što proizlazi i iz njegove uloge kao prometno-infrastrukturnog, turističko-gospodarskog, administrativno-uslužnog, obrazovno-znanstvenog i prije svega kulturno-povijesnog središta ovog dijela Hrvatske. Obzirom na trenutno stanje i stupanj izrade prostorno-planske i urbanističke dokumentacije za grad Šibenik te nedorečenosti u razvojnoj percepciji grada i njegovih dijelova, postoji dilema obzirom na planiranu namjenu i izgrađenost pojedinih prostora. Posebno je istaknuto pitanje urbanističkog rješenja područja poluotoka Zablaće, tog za razvoj grada vrlo vrijednog i velikog prostora. Ovo je važno podsjetiti, jer govori o «unutrašnjoj» orijentaciji i motivaciji, odnosno potrebi za «okolišnim promišljanjima» budućnosti ovoga prostora.3 SEA predstavlja jedan od alata za donošenje odluka o urbanističkom rješenju grada, što u konačnici promišlja i neka razvojna opredjeljenja u budućnosti. Činjenica je da projekt SEA za GUP grada Šibenika nosi znak «pilot». Riječ je o prvom, pionirskom i pokusnom radu, za koji u Hrvatskoj nema prethodnih iskustava i na kojem se koriste inozemna iskustva, u mjeri u kojoj ih je za jedno primorsko-mediteransko područje i za tip plana kakav je Generalni urbanistički plan jednog gustog urbano-industrijskog tkiva moguće primijeniti.

3 Od strane eksperata Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva sugeriran je GUP kao onaj minimalni prostorni format dokumenta koji je primjeren proceduri SPUO. Sam poluotok Zablaće ocijenjen je premalenim prostorom – projektom za ovu proceduru.

7

1.1 SPUO PRISTUP I IZABRANA METODOLOGIJA 1.1.1. Definicija i obuhvat Strateška procjena utjecaja na okoliš (SPUO) predstavlja postupak kojim se različiti razvojni planovi i programi ocjenjuju sa stajališta vrijednosti i ciljeva očuvanja prirodnih resursa i okoliša. Važan kriterij pri tome je održivost, odnosno održivi razvoj područja za koji se planovi i programi rade. Postupak izrade SPUO je utvrđen EU Direktivom „2001/42/EC OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL ON THE ASSESSMENT OF THE EFFECTS OF CERTAIN PLANS AND PROGRAMMES ON THE ENVIRONMENT“. Direktiva zamišlja proces strateške procjene utjecaja na okoliš 4, kao važan alat za integraciju okolišnih promišljanja u procesu pripreme i prihvaćanja određenih razvojnih programa i planova. Očigledno, nedostatak ovakvih promišljanja ili njihovo zanemarivanje ponukao je zemlje EU da se dosjete ovakvog alata. Konačni cilj je da razvojni programi i planovi u pogledu predlaganih solucija sadrže ekološki i okolišno, ali i ukupno razvojno više održive i učinkovite solucije. 1.1.2. Metodološki pristup Brza procjena stanja provedena je tijekom listopada 2006. godine. Sakupljeno je obilje planske građe i podataka, te su konzultirani svi relevantni, raspoloživi strateški i planski dokumenti i programi. U više navrata se razgovaralo s prostornim planerima u gradu Šibeniku, u dva navrata je obiđen teren grada Šibenika i okolice, a od strane grada Šibenika organiziran je okrugli stol (12.12. 2006.) na temu odnosa gospodarskih i okolišnih interesa u aktualnom razvoju prostora grada. Rezultati aktivnosti i nalazi istraživanja objedinjeni su u dokumentu „Brza prethodna procjena“. Metodološki SPUO je artikulirana kroz dvije «osovine»: a) izabrane lokacije, b) dimenzije i indikatori za procjenu. Zajedničkim trudom prostornih planera grada Šibenika i stručnog tima odabrano je 14, za grad Šibenik i GUP grada Šibenika važnih lokacija:

1. Prostor poluotoka Podsolarsko-Solaris-Zablaće- tvrđava Sv. Nikole,

2. Prostor Kanala Sv. Ante i Šibenska Luka do Šibenskog mosta,

3. Prostor Šibenske luke do Mandaline,

4. Sjeverozapadni rub grada: gospodarska zona za proizvodno-poslovne djelatnosti Velika i Mala Klekovača - Vučjak,

4 Važna napomena: To nije istovjetno postupku procjene utjecaja na okoliš koja se realizira kroz Studiju utjecaja na okoliš (SUO). /engl. Environmental Impact Assessment (EIA)/.

8

5. Jugoistočni rub Grada: gospodarska zona za proizvodno-poslovne djelatnosti Ražine-Podsolarsko,

6. Radna zona "Ražine" i postojeća gospodarska područja na dijelu uz željezničku

prugu i luku,

7. Stara gradska jezgra,

8. Šubićevac,

9. Značajni krajobraz sjeverno od grada Šibenika,

10. Proširenje groblja na Kvanju,

11. Koridori i predjeli uz državne i županijske, te glavne gradske ceste sa pratećim građevinama,

12. Koridori i predjeli uz postojeću i planiranu željezničku prugu,

13. Građevine infrastrukture sa magistralnim vodovima: vodovod i odvodnja,

elektroenergetska mreža, planirani plinovod, javne fiksne i pokretne telekomunikacijske mreže, RTV mreža

14. Prostor bivšeg TEF-a. Druga «osovina» su dimenzije i indikatori okolišne naravi, odnosno one koje govore o utjecaju na ljude, prostor i okoliš. Takvih dimenzija je ukupno 12, a indikatora ukupno 24. Dimenzije i indikatori se temelje na europskim iskustvima, ali su u jednom manjem dijelu dopunjeni indikatorima koji proizlaze iz lokalnih šibenskih činjenica (grad koji ima staru gradsku jezgru, grad koji je na moru i na rijeci istovremeno i ima svoj estuarij i sl.). Odabrane su slijedeće dimenzije i indikatori:

1. Biološka raznolikost 1.1. Štete ili degradacija zaštićenih područja i ekološke mreže na kopnu 1.2. Štete ili degradacija zaštićenih područja i ekološke mreže za vodena

područja/more 2. Stanovništvo

2.1. Utjecaj na stanovništvo koje živi u onečišćenom okolišu 2.1.1. zbog onečišćenih voda 2.1.2. zbog onečišćenog tla 2.1.3. zbog onečišćenog zraka

3. Ljudsko zdravlje

3.1. Ljudi zahvaćenih bukom 3.2. Utjecaj na moguća obolijevanja zbog onečišćenja okoliša 3.2.1. utjecaj onečišćenja vode na zdravlje 3.2.2. utjecaj onečišćenja tla na zdravlje 3.2.3. utjecaj onečišćenja zraka na zdravlje

4. Fauna

4.1. Prijetnje za ugrožene vrste - kopno 4.2. Prijetnje za ugrožene vrste – voda/more

9

5. Flora 5.1. Prijetnja za ugrožene vrste – kopno 5.2. prijetnja za ugrožene vrste – voda/more

6. Tlo

6.1. Degradacija zemljišnih resursa ili “okupiranje” zemljišnih resursa

7. Voda / More 7.1. Kvaliteta površinskih voda 7.2. Kvaliteta podzemnih voda

7.3. Kvaliteta mora, posebno obalnog pojasa

8. Zrak 8.1. Onečišćenja zraka

9. Klimatski faktori

9.1. Emisije stakleničkih plinova (posebno CO2)

10. Ukupni materijalni izgrađeni prostor 10.1. Postojeći izgrađeni prostor 10.2. Planirana izgradnja objekata

11. Kulturno–povijesna baština

11.1. Sakralna baština izložena (lošem) utjecaju 11.2. Ostala kulturno-povijesna baština izložena (lošem) utjecaju (uključuje i

kuće u staroj gradskoj jezgri koje su napuštene)

12. Krajobraz 12.1. Vizualni, estetski utjecaj, osjetljivi pejzaži i dijelovi područja koji su

izloženi nekom (lošem) utjecaju Prikupljena građa je sistematizirana i obrađena za sve lokacije kroz sve navedene dimenzije. Sve dimenzije i gotovo svi indikatori su pokriveni ocjenama koje su dane u tablicama i potom tekstualno komentirane. Značenje pojedinih slova je sljedeće:

A – vrlo značajno štetan utjecaj na okoliš B – značajno štetan utjecaj na okoliš C – štetan utjecaj na okoliš U – utjecaj ne može biti procijenjen (zbog visoke razine neizvjesnosti podataka) P – pozitivan utjecaj na okoliš N – nema nikakvog utjecaja na okoliš. (-) – dimenzija nije identificirana na lokaciji

Ocjene su za sve lokacije i sve dimenzije dane za dvije predviđene alternative:

a) postojeće stanje („do nothing“- alternativa),

10

b) predviđene aktivnosti kroz prijedlog GUP-a. Znatan dio ocjena nosi oznaku »U» što znači da za pojedine lokacije i pojedine dimenzije / indikatore nije bilo podataka ili nije bilo dovoljno podataka. Ovo je bila otežavajuća okolnost za ukupno ocjenjivanje i konačno artikuliranje okolišnog izvješća u procesu izrade SEA za GUP Grada Šibenika 1.2 CILJEVI GUP-a i ODNOS S DRUGIM RELEVANTNIM PP-ovima 1.2.1. PLANIRANE AKTIVNOSTI PREMA PRIJEDLOGU GUP-a ŠIBENIK Izrađivač u prijedlogu GUP-a grada Šibenika razlikuje šest osnovnih razvojnih zona:

1. Zablaće kao najznačajnija zona obzirom na potencijal za razvoj (veličina, kvaliteta, obala, dosadašnja neizgrađenost, gustoća/intenzitet korištenja prostora),

2. Ražine kao područje intenzivnih aktivnosti na restrukturiranju objekata i čišćenju

prostora na manje poslovne segmente (malo i srednje poduzetništvo) sa manjim štetnim utjecajem na okoliš,

3. TEF kao prazan prostor sa potencijalnom namjenom za stanovanje, turizam ili

kombinirano, 4. Kamenolom kao potencijalna poslovna zona, 5. Unutrašnji akvatorij sa danas velikim brojem djelatnosti koje nisu okolišno prihvatljive

(npr. remontno brodogradilište), na kojem treba uspostaviti transformaciju luke rasutih tereta i ostalih aktivnosti prema potrebama nautičkog turizma,

6. Povijesna jezgra s brojnim sakralnim, stambenim i javnim građevinama – revitalizacija

i uključivanje u turistički razvoj, napose u selektivne oblike turizma, koji će, među ostalim, omogućiti cjelogodišnje turističke aktivnosti, dakako u okvirima održivog razvitka.

Sukladno navedenom slijedeća je tablica iskaz osnovnih pokazatelja Prijedloga i prostorne koncepcije GUP-a Šibenik u izradi:

11

Okvirni izračun prostornih indikatora za GUP grada Šibenika u pripremi

Namjena Postojeća

Ha

Planirano

+povećanje ha

- smanjenje ha

Ukupno

ha 2015.g.

Učešće u

obuhvatu

Plana%

Povijesna jezgra 16.46 - 16,46 0,64

Stambena i mješovita 261,28 119,17 380,45 14,7

Javna i društvena 28,56 54,94 83,5 3,23

Proizvodna i poslovna 161,81 99,37 261,18 10,09

Ugostiteljsko-turistička 51,15 110,66 161,81 6,25

Izgrađeno 519,26 384,14 903,40 34,91

Sport i rekreacija 9,98 169,91 179,89 6,95

Urbano i zaštitno zelenilo 60,79 124,28 185,07 7,15

Groblja 2,97 7,38 10,35 3,99

Prometne površine 86,51 65,96 152,47 5,89

Luka 17,44 -12,59 4,85 0,19

Infrastrukturni koridori 22,91 0 22,91 0,89

Uređeno 200,6 +354,94 555,54 21,46

Ukupno urbanizirano 719,86 739,08 1458,94 56,37

Jezera 84,01 - 84,01 3,25

More (izvan korištenja) 527,02 -46,30 480,72 18,57

Korištenje akvatorija 42,65 46,30 88,95 3,44

Kopno (neizgrađeno) 1214,61 -739,08 475,53 18,37

Ukupno izvan korištenja 1825,64 -46,30

-739,08 1040,26 40,19

SVEUKUPNO: 2588,15 - 2588,15 100

Program i prostorna koncepcija GUP-a Šibenika u izradi trebao bi biti u skladu s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog pojasa (NN 128/04) da bi mogao biti realna osnova za daljnju izradu GUP-a Šibenika. To je važno zbog dimenzioniranja potrebnog građevinskog područja naselja (izgrađenog i neizgrađenog), te izdvojenih građevinskih područja (naročito ugostiteljsko-turističke namjene i luka posebne namjene-nautičkog turizma). 1.2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I PLANIRANJA PREMA GUP-u Uvažavanjem postojeće strukture grada, oblika i morfoloških cjelina, razvojnih koridora i razmještaja resursa, ciljevi prostornog razvoja prema GUP-u su:

• Očuvanje identiteta i specifičnosti područja grada Šibenika obzirom na postojeću tipološko-morfološku matricu izgradnje i dosadašnji način života stanovništva;

• Očuvanje prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti, zaštita okoliša i temeljnih

prirodnih resursa;

• Racionalno korištenje prostora primjenom većih gustoća naseljenosti i izgrađenosti;

• Ostvariti funkcionalno, morfološko i strukturalno povezivanje razdvojenih gradskih cjelina u jedinstvenu urbanu matricu;

12

• Osigurati kontrolu ispusta i zbrinjavanje emisija štetnih supstanci u okoliš, prvenstveno sanacijom sustava odvodnje;

• Osigurati uravnotežen razvitak grada;

• Poseban tretman u prostornoj lokaciji, urbanom standardu i oblikovanju treba dobiti

turizam;

• Valorizacija društvenih djelatnosti kao razvojnih resursa, što se osobito odnosi na obrazovanje, kulturu, znanost i zdravstvo;

• Unapređenje uvjeta života kvalitetnom unutarnjom organizacijom naselja;

• Restrukturiranje periferije grada i preobrazbu u urbani gradski prostor;

• Osigurati potreban prostor za provedbu prometnih i infrastrukturnih koridora i

objekata. 1.2.3. ODNOS CILJEVA GUP-a S CILJEVIMA RELEVANTNIH PROSTORNO-

PLANSKIH DOKUMANATA I STRATEŠKIH RAZVOJNIH DOKUMENATA Prijedlog GUP-a grada Šibenika, odnosno njegovi ciljevi u skladu su s temeljnim ciljevima relevantnih prostorno planskih dokumenta i strateških razvojnih dokumenta. Podudarnost ciljeva u nekim od značajnih dokumenta prikazana je u nastavku: • Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997) temelji se na zaštiti prirodne i

kulturne baštine i ukupnoga vrijednog prostora Hrvatske prema načelima održivog razvitka

• Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH (1999) polazi od

raznolikog prirodnog bogatstva Hrvatske kao apsolutnog potencijala i temeljnog resursa za budući razvoj te glavni čimbenik komparative prednosti HR u njezinom europskom okruženju

• Nacionalna strategija zaštite okoliša (2002) kao temeljne ciljeve navodi: sačuvati i

unaprijediti kakvoću voda, mora, zraka i tla; održati postojeću biološku raznolikost; sačuvati prirodne zalihe, a osobito integritet i značajke područja posebnih prirodnih vrijednosti.

• Strategija poljoprivrede i ribarstva RH (2002) naglašava da su čisti vodotoci, šume, obalni

pojas, otoci i more temelj razvitku poljoprivrede i ribarstva te se potiče ekološka poljoprivreda, ribarenje i marikulture uz poštivanje najviših ekoloških standarda.

• Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010 (2003) kao jedan od ciljeva sadrži zaštitu

vrijednosti i prostora i unaprjeđenje okoliša. • Regionalni operativni program Šibensko-kninske Županije 2004-2010 (2003) kao jedan

od temeljnih razvojnih ciljeva Županije postavlja izgradnju odgovarajuće infrastrukture kao potpore balansiranog ekonomskog razvoja i kvalitete života u Županiji (prioritet: održivi ekonomski razvoj).

• Master plan razvoja turizma Šibensko-kninske županije (2005) određuje nužnost zaštite i

održanje potencijala prirode, krajolika, kulture i običaja.

13

• Mediteranska strategija održivog razvoja (2005) UNEP/MAP također upućuje na nužnost osiguranja održivog upravljanja prirodnim resursima.

• Strategija približavanja zakonodavstvu EU na području zaštite okoliša (2006) • Operativni program zaštite okoliša 2007-2009 (IPA) (draft 2007) kao temeljni čimbenik

budućeg razvoja Hrvatske navodi se očuvanje i unapređenje prirodnog i izgrađenog okoliša i okolišnih potencijala kao temeljni čimbenik budućeg razvoja Hrvatske.

• Prostorni plan Šibensko-kninske županije (Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije

11/02, 10/05 i 03/06): Županijski prostorni plan je usklađen sa Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog pojasa. Ovaj plan predstavlja okvire unutar kojih je moguće i obvezno detaljnije planirati korištenje, uređenje i zaštitu prostora cijele županije.

• Prostorni plan uređenja Grada Šibenika (Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije 03/03) kojim se utvrđuju uvjeti za uređenje prostora, određeno njihovo korištenje, namjena i oblikovanje, sanacija građevinskog i drugog zemljišta, a sve vodeći računa o zaštiti okoliša, zaštiti spomenika kulture i osobito zaštiti vrijednih dijelova prirode. Prostorni plan uređenja Grada Šibenika je u procesu usklađenja sa Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog pojasa. Po provedenom usklađenju biti će moguće odrediti obaveze koje mora ispuniti GUP Šibenika u izradi.

• Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog pojasa (NN 128/04) koja definira način korištenja i uređenja unutar obalnog pojasa do 1000 m' u kopnu i 200 m' u moru, oboje mjereno od obalne crte. Program i prostornu koncepciju GUP-a Šibenika u izradi trebalo bi uskladiti sa navedenom Uredbom da bi mogao biti realna osnova za daljnju izradu GUP-a Šibenik.

• Kada je riječ o ukupnoj kulturno-povijesnoj baštini grada Šibenika, u odnosu na relevantne prostorno-planske i strateške dokumente, oni ne odstupaju u svojim ciljevima od onih navedenih u GUP-u Grada Šibenika, u izradi. U njima se naglašava potreba daljnjeg istraživanja kulturno-povijesne baštine Šibenika, otkrivanje mogućih dodatnih, novih saznanja i otkriće novih kulturnih dobara, potom njezino fizičko očuvanje, njezina zaštita temeljem zakonom utvrđenih propisanih mjera, njezino uređenje i korištenje, težnja za uključivanjem u dnevne tijekove života, njezina turistička valorizacija, zaustavljanje njezine daljnje devastacije, njezina revitalizacija/oživljavanje uvođenjem odgovarajućih sadržaja. Izdvajamo da u slučaju komercijalizacije tvrđave Sv. Nikole (Lokacija 1) treba utvrditi sve aktivnosti koje se namjeravaju provoditi, granice prihvatljivosti kapaciteta i eventualno dodatne mjere zaštite. Također, vezano za tu lokaciju, a s obzirom na obujam planiranih zahvata koji se tiču turizma, bilo bi potrebno načiniti detaljne studije zaštite okoliša.

1.3. PLANIRANE AKTIVNOSTI ZA 14 IZABRANIH LOKACIJA LOKACIJA 1: Prostor poluotoka Podsolarsko-Solaris-Zablaće-Tvrđava Sv. Nikole Planirane aktivnosti prema prijedlogu GUP-a Šibenik su:

• Zelene površine - javne i zaštitne: "Z" urbano zelenilo, "Zk" krajobrazno zelenilo • Športsko-rekreacijska namjena: "R3" kupalište, "R4" golf igralište

14

• Gospodarska namjena - ugostiteljsko turistička:"T1" hotel,"T2" turističko naselje,"T3" kamp,"T4" ostalo

• Stambena i mješovita namjena S stanovanje, M3 povremeno stanovanje • Gospodarska namjena - turistička - luka posebne namjene: "L1" - privezište, "L3" –

marina • Pomorski promet

LOKACIJA 2: Prostor Kanala Sv. Ante i Šibenska Luka do Šibenskog mosta Planirane aktivnosti prema prijedlogu GUP-a Šibenik su :

• gospodarska namjena – turistička – luka posebne namjene (L1 – privezišta) • razvoj marikulture

LOKACIJA 3: Prostor Šibenske luke do Mandaline Planirane aktivnosti prema prijedlogu GUP-a Šibenik:

• gospodarska namjena: ugostiteljsko turistička; turistička (luka posebne namjene - privezišta, turističke, marina, luke javne namjene, nautički centar); teretna industrijska luka;

• pomorski promet LOKACIJA 4: Sjeverozapadni rub grada: gospodarska zona za proizvodno-

poslovne djelatnosti Velika i Mala Klekovača – Vučjak Planirane aktivnosti prema prijedlogu GUP-a Šibenik su: • gospodarska namjena: proizvodno-poslovna, no idućih 30 godina dobivena je koncesija

za eksploataciju građevnog kamena, koja se na ovom prostoru provodi već dugi niz godina

• cestovni promet LOKACIJA 5: Jugoistočni rub Grada: gospodarska zona za proizvodno-poslovne

djelatnosti Ražine-Podsolarsko Planirane aktivnosti prema prijedlogu GUP-a Šibenik su: • gospodarski razvoj: proizvodno poslovni, stambena i mješovita namjena, športsko-

rekreacijska, marina. LOKACIJA 6: Radna zona „Ražine“ i postojeća gospodarska područja na dijelu uz

željezničku prugu i luku Planirane aktivnosti prema planu GUP-a Šibenik su: • gospodarski razvoj: proizvodno-poslovni, stambena i mješovita namjena. LOKACIJA 7: Stara gradska jezgra Planirane aktivnosti prema planu GUP-a Šibenik su:

• Rekonstrukcija i sanacija LOKACIJA 8: Šubićevac Planirane aktivnosti prema prijedlogu GUP-a Šibenik su: • stambeni, društveni i ostali sadržaji

15

LOKACIJA 9: Značajni krajobraz sjeverno od grada Šibenika Planirane aktivnosti prema planu GUP-a Šibenik su: • evidentiran je prolaz cestovne infrastrukture na lokaciji Vršine: planirano čvorište, ulazni

portal tunela i dr. LOKACIJA 10: Proširenje groblja na Kvanju Planirane aktivnosti prema prijedlogu GUP-a Šibenik su: • proširenje postojećeg groblja (glavno - novo gradsko groblje) LOKACIJA 11: Koridori i predjeli uz državne i županijske, te glavne gradske ceste sa

pratećim građevinama Planirane aktivnosti prema planu GUP-a Šibenik su: • izgradnja novih prometnica i rekonstrukcija postojećih prometnica. LOKACIJA 12: Koridori i predjeli uz postojeću i planiranu željezničku prugu

Planirane aktivnosti prema prijedlogu GUP-a Šibenik su: • rekonstrukcija postojeće magistralne pruge i kolodvorskog terminala sukladno uvjetima

za pruge velikih brzina LOKACIJA 13: Građevine infrastrukture sa magistralnim vodovima: vodovod i

odvodnja, elektroenergetska mreža, planirani plinovod, javne fiksne i pokretne telekomunikacijske mreže, RTV mreža

Planirane aktivnosti prema prijedlogu GUP-a Šibenik su:

• dogradnja mreže komunalne infrastrukture uslijed proširenja urbanog područja na nove zone izgradnje te povećanja broja korisnika

LOKACIJA 14: Prostor bivšeg TEF-a Planirane aktivnosti prema prijedlogu GUP-a Šibenik su: • građevinsko područje naselja sa uobičajenim namjenama: S/M – stambena (M1 -

pretežito stambena) i mješovita, D – društvena, R – športsko-rekreacijska, T– ugostiteljsko- turistička, Zk–urbano zelenilo

16

2. SADAŠNJE STANJE OKOLIŠA 2.1. OPĆE ZNAČAJKE 2.1.1. Opće karakteristike područja Šibensko područje je na razdiobi srednje i sjeverne Dalmacije. Područje je to pretežito niskog ili blago valovitog reljefa s vapnenačkim sastavom zemljišta. U reljefu se čitaju i jake erozije, te korozije vapnenačkih stijena, kao i tragovi temeljnih tektonskih odrednica. Šibenski kraj, stoga, obilježavaju četiri osnovna reljefna oblika: uzdužni vapnenački grebeni; dolomitsko-laporne stijene; vapnenačke zaravni; poprečne probojnice tekućice Krke. Prema tome, osnovno prirodno-geografsko obličje šibenskog kraja se iščitava prema humovima i brdima vapnenačkih stijena, kao što su Kamenar (257 m), Trtar (544 m) i dolomitnim i lapornim udolinama u smjeru pružanja sjeverozapad-jugoistok. Sve stijene su pretežno mezozojske starosti. Površina unutar granice obuhvata GUP-a Šibenik iznosi ukupno 2.588,15 ha, od čega na kopneni dio otpada 1.934,47 ha ili 74,7%, dok dio pokriven morem i slanim jezerima obuhvaća 653,68 ha ili 25,26%. Na području GUP-a specifična je obalna linija, koja je vrlo razvedena i karakteristična po tome što obuhvaća vanjsko more prema Šibenskom kanalu i unutarnji akvatorij Šibenskog zaljeva. Unutrašnji akvatorij je sa vanjskim morem vezan kanalom Sv. Ante, dok je kanalom Sv. Josipa vezan prema Prokljanskom jezeru i dalje kanjonom Krke do Skradinskog zaljeva. Specifičnosti reljefa i konfiguracije očitavaju se u pretežito strmoj klifnoj obali; sa zaštićenim uvalama. Vanjsko primorje - područje poluotoka Podsolarsko-Sv. Nikola zaštićeno je od nepovoljnih utjecaja otvorenog mora šibenskim otočjem, a karakteristično je po niskoj i močvarnoj obali. Slana jezera kod Zablaća su podzemno povezana sa morem, dok su u novije vrijeme povezana i otvorenim kanalima. Nekada su se koristila kao solane. Cjelokupno područje Šibenika se svrstava u Jadranski sliv s rezervama podzemnih voda prve kategorije. Karakteristični su mnogobrojni izvori sa slatkom ili boćatom vodom, ali sa ograničenim i vrlo nestabilnim kapacitetom. Budući da ne postoji zaštitni površinski sloj terena, vrlo je lagan prodor onečišćenja u podzemne tokove. Klima je sredozemna sa sušnim i vrućim ljetima i sa blagim kišnim zimama. Padaline su naročito česte u X, Xl i Xll mjesecu, dok su ljeta sušna sa povremenim pljuskovima. Šibenska regija je u cijelosti seizmički vrlo aktivna, te je smještena u čak tri potresne zone; Vlll, Vll i Vl. 2.1.2. Ekološke i krajobrazne karakteristike područja Šibenski kraj se nalazi unutar srednjeg sredozemnog (eumediteranskog) brdskog pojasa biljnih zajednica hrasta crnike i alepskog bora, koje su uslijed antropogenih djelovanja prorijeđene i vrlo ugrožene. Makije i šibljaci su pretežno primarne zajednice biološke reprodukcije. Pregled podataka o biološkoj raznolikosti, zaštićenim područjima, ekološkoj mreži, zabilježenim vrstama flore i faune te kategorijama njihove zaštite, nalazi se u prilogu 1, 2, 3 i 4.

17

Premda je već znatan dio ovog područja urbaniziran, postoje još uvijek predjeli prirodnog i kultiviranog krajobraza, koji je zapušten i prekriven degradiranom šumom, makijom i pašnjacima koje treba očuvati kao neobnovljivi prostorni resurs. 2.1.3. Organizacija prostora grada Stanovništvo: Prema rezultatima popisa stanovnika iz 2001. godine, grad Šibenik ima 37 060 stanovnika. Obzirom na svoju dugogodišnju funkciju kao središta šireg područja, grad Šibenik je oduvijek predstavljao i mjesto koncentracije stanovništva. Tako i danas urbano područje naselja Šibenik, u odnosu na čitav prostor nove jedinice lokalne samouprave grada Šibenika, predstavlja mjesto koncentracije od 72% ukupnog stanovništva ove jedinice lokalne samouprave, te ca. 33% svih stanovnika Županije. Analiza dobne strukture stanovništva Šibenika, pokazuje nezadovoljavajuće demografske karakteristike, jer je učešće starosnog razreda stanovništva sa 60 i više godina zastupljeno sa više od 20% stanovnika, što generalno ukazuje na prisutnu starost demografske strukture. Kulturno-povijesna baština: Posebno značenje u okviru sveobuhvatnog sagledavanja prostora grada Šibenika ima kulturno-povijesna baština grada kao jedan od važnih pokazatelja identiteta prostora. Popis kulturno-povijesne baštine nalazi se u prilogu 6. Gospodarsko-proizvodna područja: Gospodarske zone, pri čemu se misli na proizvodne, eksploatacijske, pomorske i lučko-servisne, poslovne i turističke aktivnosti, kao namjenska kategorija korištenog za potrebe turističkih, poslovnih, servisnih, gospodarskih i proizvodnih objekata, su one koje s obzirom na tehnologiju i ostale uvijete zahtijevaju izdvojena prostorna područja, prvenstveno od stanovanja, a ujedno su dobro prometno i infrastrukturno opremljena. Ova područja danas na području grada Šibenika zauzimaju ukupnu površinu od 212,96 ha ili oko 1% ukupnog obuhvata GUP-a. Infrastruktura: Vodoopskrba: Glavno vodocrpilište za grad Šibenik kao i za šire područje u priobalnom dijelu od Pirovca do Ražnja istočno od Primoštena, te Skradina i njegovog zaleđa je Jaruga, koje se nalazi podno Slapova Krke. Današnje stanje vodoopskrbe zadovoljava postojeće potrebe grada. Kapacitet cjevovoda od izvora do grada - rezervoara, tek s 50% koristi kapacitet. Ograničavajući faktor je količina raspoložive vode u kaptaži i instalirani kapacitet crpki. Dalje povećanje potreba zahtijeva izgradnju uređaja za kondicioniranje vode, jer više nema izvorske vode koja bi zadovoljila sve propise o vodi za piće. Odvodnja: Razmatrano područje grada Šibenika ima djelomice riješenu javnu mrežu odvodnje otpadnih i oborinskih voda - gradsku kanalizaciju. Međutim, postoje i dijelovi koji nisu priključeni na glavni sistem i riješeni su autonomnim septičkim jamama. Karakter kanalizacije je mješoviti - otpadna i oborinska voda u zajedničkim provodnicama.

18

Elektroopskrba: Opskrba područja razmatranog u okviru GUP-a Šibenik vrši se preko TS Bilice (220/110/30 kV) koja je u elektroenergetski sustav Hrvatske uključena dvostrukim vodom 220 kV iz pravca TS Konjsko ( AlČe 3 x 360 + Awg 117), te vodom 220 kV iz HE Zakučac (AlČe 3 x 360 + ce 95). Ova TS je ujedno i ishodišna za dalekovode koji se pružaju prema Biogradu (Zadar), Benkovcu, Kninu, Trogiru i Kaštelama te Primoštenu, te je, premda izvan GUP-a, veliki ograničavajući čimbenik u smislu širenja grada prema sjeveru. Napajanje promatranog područja je više nego zadovoljavajuće, jer je dimenzionirano za prijašnju znatno veću potrošnju, kada su TLM i TEF prije rata imali potrošnju i do deset puta veću od ostalog dijela grada Šibenika. U ovoj TS su instalirana tri transformatora sa po 150 MVA na transformaciji 220/110 i 2x40+63 MVA na transformaciji 110/30 kV. Daljnja distribucija električne energije odvija se preko lokalnih trafostanica i distributivnih - spojnih dalekovoda. Telekomunikacije: Telekomunikacijski sustav oslanja se na ATC Šibenik koja obavlja funkciju tranzitne centrale za cijelo područje županije. Prijenosni sustavi na tranzitnoj i lokalnoj razini bazirani su na svjetlovodnom sustavu «Jadranko» i svjetlovodnim vezama na ostalom području županije te na usmjerenim radiorelejnim sustavima koji povezuju izdvojene pretplatničke stupnjeve i druge ATC s područja županije. Mreža usmjerenih radiorelejnih sustava formirana je oko dvije centrale na Krtolinu i Kamenaru bez potrebe planiranja radio koridora u naseljenim mjestima primorskog dijela županije. S obzirom na kapacitet nepokretne telekomunikacijske mreže, kao i njenih tehnoloških mogućnosti, možemo reći da su trenutno u potpunosti zadovoljene potrebe stanovništva i gospodarstva grada Šibenika za telekomunikacijskim uslugama. Pokretna telefonska mreža formirana je od tri neovisne mreže i to NMT - mobitel mreža, GSM - CRONET mreža i VIPNET. Cestovni promet: Promatrano sa gledišta Šibenika kao grada koji leži na Jadransko-jonskom europskom cestovnom koridoru, zatim kao ishodišta planirane brze državne ceste prema Drnišu, Kninu i dalje BiH i kao prostora kroz čije područje prolazi veći broj državnih i županijskih cesta, neosporna je njegova uloga kao vrlo važnog cestovnog čvorišta. U okviru prometnog povezivanja grada prema širem području okosnicu čine prometnice visokog standarda - autocesta i brza cesta. Pri tome je uključivanje predmetnog područja u sustav glavnih prometnih pravaca postignut preko čvora Šibenik i spojne ceste na jadransku autocestu što će značajno smanjiti tranzit na cesti D-8 (Jadranska magistrala) koja presijeca gradsko područje. Željeznički promet: Gradsko područje presijeca magistralna pomoćna pruga Perković-Šibenik. Veza željezničkog prometa i gradskog područja ostvaruje se preko terminala – željezničkog kolodvora, čime je Šibenik uključen u magistralni željeznički promet. Isto tako je kroz izgradnju ranžirnih postrojenja i industrijskih kolosijeka omogućen pristup teretnog prometa prema industrijskoj zoni Ražine, ali i prostoru Šibenske luke. Pomorski promet: Pomorski promet odvija se preko Šibenske luke, kao morske luke otvorene za javni promet - međunarodnog značaja i luke Zablaće u funkciji luke županijskog značaja. Zbrinjavanje komunalnog otpada: Na području županije usvojen je sustav gospodarenja otpadom u kojem odlagalište Bikarac koje se nalazi na području Grada Šibenika (izvan obuhvata ovog Plana) ima značajnu ulogu i treba postati županijski centar za gospodarenje otpadom (prilog 8).

19

2.1.4. Glavni problemi zaštite okoliša • Ugroženost staništa i vrsta:

Stanje na terenu ukazuje na probleme u zaštiti određenih vrsta i staništa, ugroženih sadašnjim aktivnostima. Isto tako, zatečena je zapuštenost dijelova krajobraza, nastalih antropogenim utjecajem, koje je potrebno očuvati.

• Kulturno-povijesna baština:

Uočeno je loše stanje dijela kulturno-povijesne baštine, kao jednog od glavnih pokazatelja identiteta prostora grada Šibenika.

• Nedostaci postojeće komunalne infrastrukture:

Već se danas pojavljuju manja ograničenja u segmentu vodoopskrbe i pravilnom tretmanu otpadnih voda grada i industrije, koja traže određene intervencije u okviru postojećih sustava komunalne infrastrukture. Osim toga, postojeća izgrađenost komunalne infrastrukture mogla bi postati ograničavajući faktor budućeg razvitka novih zona stanovanja i gospodarskih aktivnosti.

2.2. PREGLED PO LOKACIJAMA 2.2.1. LOKACIJA: Prostor poluotoka Podsolarsko-Solaris-Zablaće-Tvrđava Sv.

Nikole Lokacija je na južnom dijelu područja grada Šibenika. Prostor je omeđen morem s južne strane, kanalom Sv. Ante sa zapadne strane, područjem šibenske luke sa sjevera i povezan sa gradskom jezgrom istočnim rubom grada. Ukupna površina je oko 900 ha. Kategorija Sadašnje stanje BIOLOŠKA RAZNOLIKOST, ZAŠTIĆENA PODRUČJA, EKOLOŠKA MREŽA

Prema Zakonu o zaštiti prirode i PPUG Šibenika cijeli kanal Sv. Ante i Šibenska luka s rubnim kopnenim područjem nalazi se u kategoriji zaštićenog dijela prirode. Kanal „Sv. Ante“ predstavlja specifikum geomorfološke klisuraste obale obrasle rijetkim i ugroženim stanišnim tipovima, sačuvanim vazdazelenim šumama hrasta crnike (Quercus ilex), na čijem ulazu je smještena kulturno-povijesna građevina iz 16.st - tvrđava Sv. Nikole. Dokumentirani ugroženi i rijetki stanišni tipovi za ovu lokaciju: E82 Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike, E81 Mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike, C36 Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana, D34 Bušici, F1.1.1. zajednice Slanjače caklenjača i sodnjača, K2, K3 osjetljivo obalno područje, velike plitke uvale i zaljevi (NATURA 2000 STANIŠTA) (PRILOG 1.) Ekološki značajna i prirodno vrijedna područja su MORSKA / OBALNA VLAŽNA STANIŠTA:

� 2 SLANA JEZERA: Velika Solina i Mala Solina (Zablaće) vezana su podzemno s morem, a Mala Solina i otvorenim kanalom; nekada solane. Navedena jezera predstavljaju moguća staništa vrijednih ptica koja su prisutna i u NP Krka (vidi poglavlje 4)

� Priobalna morska voda i dno, morska obala i lagune � Zbog intenzivna razvoja turizma i s turizmom povezanih

20

gospodarskih aktivnosti staništa obalnih slanuša sve su ugroženija, a neka su već i uništena nasipanjem ili drugim zahvatima u prirodu. Sadržano u Direktivi o staništima; ugroženo u Hrvatskoj temeljem kriterija 3a, b - ocjena stanja (C).

FLORA

Zajednica caklenjače Salicornia europaea evidentirana je uz obale slanih jezera Mala i Velika Solina (vidi kartu staništa u Prilogu 1), - ocjena stanja (C).

FAUNA

Na lokaciji kulturno-povijesne građevine Sv. Nikole utvrđena je zaštićena populacija šišmiša Miniopterus schreibersi - dugokrili pršnjak - ocjena stanja (C).

STANOVNIŠTVO I LJUDSKO ZDRAVLJE Ljudi zahvaćeni bukom: Utjecaj onečišćenja zraka na ljudsko zdravlje: Utjecaj onečišćenja vode na ljudsko zdravlje: Utjecaj onečišćenja tla na ljudsko zdravlje:

Nema negativnog utjecaja na ljudsko zdravlje (N). Nema negativnog utjecaja na ljudsko zdravlje (N). Utjecaj ne može biti procijenjen (zbog visoke razine neizvjesnosti podataka) – ocjena stanja (U). Sadašnje stanje ne može biti procijenjeno (zbog visoke razine neizvjesnosti podataka) – ocjena stanja (U).

TLO

Zbog vojne zone i opskrbne stanice gorivom, moguća je kontaminacija tla toksičnim spojevima – ocjena stanja (C).

VODA / MORE Kvaliteta površinskih i podzemnih voda: Kvaliteta mora, posebno obalnog pojasa:

Jezera tzv. Veliko blato i Malo blato smještena su u središnjem dijelu prostora poluotoka. Jezera su slana, razmjeno plitka, podzemno i kanalima povezana s morem. Prirodno su izložena iznimnim kolebanjima ekoloških uvjeta, posebno temperature i saliniteta koji dostižu ekstremne vrijednosti, a koji uvjetuju biološke posebnosti i izuzetnost prostora – ocjena stanja (C). Nekada šibenske solane danas se koriste kao deponij građevinskog, komunalnog i industrijskog otpada što uz izmijenjen i neprirodan izgled u prostoru stvara ozbiljne probleme. Kemijskim reakcijama troska se mijenja u različite minerale od kojih neki prirodno ne postoje u okruženju. Troskom je nasipavan i obalni rub (plaža) između naselja Zablaće i Solaris – ocjena stanja (C).

ZRAK Ne postoji onečišćenje zraka (N).

KLIMATSKI FAKTORI

Ne postoji zamjetan utjecaj na klimatske faktore (N).

UKUPNI MATERIJALNI IZGRAĐENI PROSTOR Postojeći izgrađeni prostor

Na južnom dijelu je naselje Zablaće. Na zapadu i sjeveru u obalnom dijelu su pojedinačne građevine namijenjene obrani (skladišta oružja) i tvrđava Sv. Nikole. Na sjevernom dijelu su dva napuštena zaseoka, koja pripadaju Mandalini. U jugoistočnom dijelu obalnog područja je hotelski kompleks Solaris. Sveukupno je izgrađeno ca. 50 ha ili ca. 6% površine „poluotoka“

21

- ocjena stanja (U).

KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA

Na ovoj lokaciji nalaze se tvrđava Sv. Nikole na otočiću Ljuljevac iz prve polovice 16. stoljeća i ostaci fortifikacijske arhitekture s crkvicom Sv. Nikole (upisani u Registar kulturnih dobara), te vila «Moj mir» (Vila «Dalle Feste») vrijedan primjerak stambene arhitekture, preventivno zaštićena. Navedeni objekti su u dobrom stanju, osima ostataka fortifikacijske arhitekture na suprotnoj strani kanala, koji su devastirani. U tzv. Velikom i Malom blatu (jezeru) ostaci su starih solana. Ocjena sadašnjeg stanja (P).

KRAJOBRAZ

Kompleksan krajobraz poluotoka Zablaće predstavlja značajan potencijal za razvoj turizma, ali isto tako i posebnu prirodnu i kulturnu vrijednost čijoj zaštiti treba posvetiti maksimalnu pažnju (kulturni krajobraz slanih jezera i suhozida, geomorfološke specifičnosti obale, zimzelene šume hrasta crnike...) – ocjena stanja (C).

2.2.2. LOKACIJA: Prostor Kanala Sv. Ante i Šibenska Luka do Šibenskog mosta Lokacija obuhvaća jugozapadni i zapadni dio područja neposredno uz granice obuhvata GUP-a Šibenika u izradi. Prostor od 400 ha je u cijelosti morska površina. Kategorija Sadašnje stanje BIOLOŠKA RAZNOLIKOST, ZAŠTIĆENA PODRUČJA, EKOLOŠKA MREŽA

Prema Zakonu o zaštiti prirode i PPUG Šibenika cijeli kanal Sv. Ante i Šibenska luka s rubnim kopnenim područjem nalazi se u kategoriji zaštićenog dijela prirode: Značajni krajobraz „Kanal –Luka“ . Estuarij Krke i kanal Sv. Ante predstavljaju NATURA 2000 područja, jezgru nacionalne ekološke mreže (NEN) i područja važna za ptice (SPA), te ekološki značajna i prirodno vrijedna vlažna područja u skladu s Ramsarskom konvencijom o vlažnim staništima i CROWET kartom (vidi Priloge 1, 2, 3, 4). Dokumentirani ugroženi i rijetki stanišni tipovi za ovu lokaciju su: E82 Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike, E81 Mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike, C36 Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana i D34 Bušici (NATURA 2000 STANIŠTA). Iako najveći dio ove lokacije nije izgrađen, te prevladavaju sačuvani vrijedni i zaštićeni predjeli (zaštićeni krajobraz cijelog kanala - geomorfološka pojava klisuraste obale obrasle rijetkim stanišnim tipovima, za pretpostavit je da postoji velika devastacija kopnenog prostora te biljnih i životinjskih zajednica na području uz bivšu lokaciju TEF-a (dugogodišnje deponiranje industrijskog otpadnog materijala troske na širem području tvornice) i cijelu industrijsku zonu U dijelu akvatorija uz bivšu tvornicu TEF-a, zatrpane su i uništene izvorne zajednice na morskom dnu i stvorena su nova staništa – ocjena stanja (C).

FLORA

Rubnim dijelom kanala Sv. Ante i Šibenske luke dominiraju čiste i mješovite vazdazelene šume i makija hrasta crnike (Quercus ilex), te alepskog bora (Pinus halepensis).

22

Siromaštvo vrsta morske flore, posljedica je specifičnih prirodnih uvjeta i antropogenih utjecaja. – ocjena stanja (C).

FAUNA

U području nisu zabilježene ugrožene ili zaštićene morske vrste (vidi prilog 4) – ocjena stanja (C).


Nema negativnog utjecaja na ljudsko zdravlje (N). Nema negativnog utjecaja na ljudsko zdravlje (N). Dimenzija nije identificirana na lokaciji (-). Dimenzija nije identificirana na lokaciji (-).

TLO

Podatak nije relevantan (morska površina) (N).


Dimenzija nije identificirana na lokaciji (-). Područje NATURA 2000, dio središnje jezgre Nacionalne ekološke mreže (NEN) od nacionalne važnosti, prirodno vrijedno područje u skladu s Ramsarskom konvencijom i CROWET kartom. Stanište G31, koje pokriva 1.29% površine obuhvata GUP-a je ugroženo i zaštićeno na europskom nivou. Prirodno je područje izrazito visoke organske produkcije (eutrofno), u kojem dolazi do naglog razvoja pojedinih vrsta - “cvjetanje mora” i povremenih pojava manjka kisika u pridnenim slojevima te pomora morskih organizama Zbog kvalitete morske vode i izuzetne prirodne produkcije, pred tridesetak godina prostor je odabran za razvoj uzgoja školjkaša i riba. Marikultura se odvija u dijelu akvatorija u uvalama bliže Šibenskom mostu Cijelim prostorom prolazi plovni put, osobito frekventan u ljetnom razdoblju Prostor uz tvornicu elektroda i ferolegura (TEF) u prošlosti je jako zasipavan otpadnim materijalom (troska), zaostalim nakon procesa proizvodnje. Danas se dio prostora uz TEF koristi kao luka za ukrcaj kamena. U cjelini, područje je degradirano (C).


KLIMATSKI FAKTORI

Ne postoji zamjetan klimatski utjecaj na klimatske faktore (N).

UKUPNI MATERIJALNI IZGRAĐENI PROSTOR

23

Postojeći izgrađeni prostor

Na području obale stare gradske jezgre su postojeća privezišta i putnička luka –ocjena stanja (U).

KULTURNO POVIJESNA BAŠTINA

Na ovoj lokaciji nalazi se više arheoloških lokaliteta s antičkim i srednjovjekovnim nalazima (vidi prilog 6). Sva su registrirana kao kulturna dobra. Ocjena sadašnjeg stanja (P).

KRAJOBRAZ

U blizini šibenskog mosta plutače različitih boja u uzgoju marikulture stvaraju scenu upitnih vizualnih kvaliteta, ali cijela obala kanala od Sv. Ante do šibenskog mosta i dalje do naselja Zaton predstavlja osobito vrijedan krajobraz, kojeg je važno zaštiti u cijelosti. Ocjena stanja (P).

2.2.3. LOKACIJA: Prostor Šibenske luke do Mandaline Prostor obuhvaća morsku površinu i manji dio kopnenog dijela. Lociran je uz središnji kopneni dio gradske jezgre Šibenika, od koje se pruža prema istočnom dijelu grada. Ukupna površina je približno 220 ha. Kategorija Sadašnje stanje BIOLOŠKA RAZNOLIKOST, ZAŠTIĆENA PODRUČJA, EKOLOŠKA MREŽA

Iako je postojeći kopneni prostor vrlo urbaniziran, morski dio je u kategoriji zaštićenog krajobraza „Kanal –Luka , a cijeli estuarij predstavlja područje NATURA 2000, NEN, SPA i CROWET karta. Također, na lokaciji postoje i špiljski, podzemni lokaliteti koji su u Hrvatskoj pod strogom zaštitom. Špilja Mandalina na području vojnog kompleksa je vrlo važna anhihalina krška špilja (NATURA 2000 područje – KARTA STANIŠTA: H1 Kraške špilje i jame). Postoje špilje i jame s podzemnim jezerima u kojima salinitet oscilira od gotovo slatke vode na površini do potpuno morske na dnu, obično s ograničenom izloženosti vanjskim klimatskim utjecajima, uvijek s više manje prostranom podzemnom vezom s morem. Prisutan je znatan utjecaj mora kao i kopnenih staništa. Salinitet i stupanj povezanosti s morem kontroliraju prirodu živog svijeta u njima. Anhihalina jezera blizu mora mogu sadržavati tipične morske vrste na dnu, a slatkovodne vrste u površinskom sloju vode, dok ona udaljenija od obale (do 1 km) imaju, zbog slabijeg utjecaja mora, općenito manji broj vrsta, ali veći broj specifičnih. Smještene su unutar kraške podloge. U moru je bioraznolikost izuzetno smanjena, jer su morski organizmi izloženi stresovima teških metala, organskih i drugih zagađivača Trenutno stanje i sadašnja namjena prostora upućuje na preopterećenost sadržaja onečišćivačima (trgovačka luka, luka za izvoz drveta, dva vojna kompleksa, remontno brodogradilište, trajektno putničko pristanište. – ocjena stanja (B).

FLORA

Siromaštvo morske flore, kvantitativno i kvalitativno posljedica je antropogenih utjecaja – zagađenja (vidi prilog 4) – ocjena stanja (B).

FAUNA

Mandalina špilja s aspekta sastava podzemne vodene faune jedna je od vrlo značajnih anhihalinih (anhijalinih) kraških špilja u

24

priobalju Dalmacije. Sastav vodene faune odlikuje se velikim brojem obligatnih podzemnih rakova iz skupina Isopoda, Amphipoda i Decapoda. Također su dokumentirana dva izopodna raka: morski relikt Troglocaris anophthalmus – špiljska kozica i endemska vrsta Monolistra pretneri spinulosa, te amphipodni rakovi morski relikt Hadzia fragilis, rakušac Niphargus salonitamus i mezozojski relikt Niphargus hebereri. Velik broj njih tipični su predstavnici upravo anhihalinih špilja, koje su zbog intenzivnog turizma i devastacije obale masovnim urbanizmom, pod vrlo negativnim utjecajem od strane čovjeka. Do sada provedena istraživanja na ovom špiljskom lokalitetu pokazala su prisustvo zaštićenih vrsta šišmiša: Rhinolopus ferrumequinum – veliki topir, Rhinolopus euryale – južni topir, Rhinolopus mehely, (vidi prilog 4). Nije vjerojatno da bi se u području nalazile ugrožene ili zaštićene morske vrste – ocjena stanja (B).


Nema negativnog utjecaja na ljudsko zdravlje (N). Nema negativnog utjecaja na ljudsko zdravlje (N). Dimenzija nije identificirana na lokaciji (-). Sadašnje stanje ne može biti procijenjeno (zbog visoke razine neizvjesnosti podataka) – ocjena stanja U.

TLO

Zbog raznovrsnih funkcija i oblika korištenja ovog prostora u prošlosti i sada (trgovačka luka, dvije vojarne, remontno brodogradilište, utok kanalizacije itd.) moguća je kontaminacija dijelova tla toksičnim spojevima – ocjena stanja (C).


Dimenzija nije identificirana na lokaciji (-). Prostor je opterećen velikom koncentracijom sadržaja i onečišćivača, antropogeni utjecaj je izrazit zbog urbanih i industrijskih otpadnih voda, industrijskih i lučkih sadržaja te morskog prometa. Odvodnja otpadnih voda bez prethodnog tretmana negativno je utjecala na kvalitetu priobalnog mora čitavog šibenskog akvatorija Nema podataka o prirodnim osnovama i stanju morske sredine. Vrijednosti koncentracija tragova metala u sedimentu nekoliko puta su veće nego u ostalim dijelovima obalnog mora. Eutrofikacija ovog dijela je također povećana, zbog povećanog donosa hranjivih tvari otpadnim vodama. Jedan od najvažnijih oblika organskog opterećenja je zagađenje naftnim ugljikovodicima, koji potječu iz otpadnih voda naselja i industrije, ali i od prometa plovila Morski je prostor dosta plitak i zatvoren te su ovdje organizmi također izloženi djelovanju prirodnih stresova pri ekstremnim

25

varijacijama fizikalno-kemijskih faktora. Sve zajedno izaziva povećanu osjetljivost organizama te je u cjelini područje jako degradirano – ocjena stanja (B).

ZRAK

Ne postoji onečišćenje zraka (N).

KLIMATSKI FAKTORI



Na području mora su postojeće luke raznih namjena. Na kopnu su izgrađena područja različitih namjena: mješovita/stambena, posebna namjena (napuštena) – ocjena stanja (U).


Na predmetnoj lokaciji nalazi se više arheoloških lokaliteta s antičkim nalazištima (vidi prilog 6), ostaci fortifikacijske arhitekture, crkva Sv. Petra na groblju, jedna stambena građevina, sve upisano u Registar kulturnih dobara. Hotel «Krka» preventivno je zaštićeno kulturno dobro. Ocjena sadašnjeg stanja (P).

KRAJOBRAZ

Obalni prostor zauzimaju većinom infrastrukturni i servisni objekti pomorskog prometa, od kojih je dio napušten, a danas je samo u funkciji stvaranja neugledne obalne fasade – ocjena stanja (C).

2.2.4 LOKACIJA: Sjeverozapadni rub grada: gospodarska zona za proizvodno-

poslovne djelatnosti Velika i Mala Klekovača – Vučjak Prostor je lociran na sjeverozapadnom rubu grada Šibenika uz državnu cestu D-8. Obuhvaća postojeće eksploatacijsko polje mineralne sirovine i neizgrađeno područje. Površina prostora je približno 60 ha. Kategorija Sadašnje stanje BIOLOŠKA RAZNOLIKOST, ZAŠTIĆENA PODRUČJA, EKOLOŠKA MREŽA

Kamenolomi su rezultirali degradacijom, znatnim oštećivanjem nekih krških područja, pa čak i uništenjem speleoloških objekata. Time nestaju endemska staništa podzemnih životinja, među kojima su mnoge još nepoznate znanosti, a mnogi paleontološki i arheološki nalazi se zauvijek uništavaju, što je vjerojatan slučaj i za ovaj kamenolom. Također, lokacija je smještena uz rub zaštićenog područja (zaštićeni krajobraz „Kanal –Luka“), te na području ugroženih i rijetkih stanišnih tipova (C36 Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana i D34 Bušici) – ocjena stanja (B).

FLORA

Vidi PRILOG 4 – ocjena stanja (B).

FAUNA

Vidi PRILOG 4 –ocjena stanja (B).

STANOVNIŠTVO I LJUDSKO ZDRAVLJE Ljudi zahvaćeni bukom: Utjecaj onečišćenja zraka na ljudsko zdravlje:

Postoji štetan utjecaj (C). Onečišćenje zraka s obzirom na ukupnu taložnu tvar je III kategorije te postoji negativan utjecaj na zdravlje (B).

26

Utjecaj onečišćenja vode na ljudsko zdravlje: Utjecaj onečišćenja tla na ljudsko zdravlje:

Dimenzija nije identificirana na lokaciji (-). Sadašnje stanje ne može biti procijenjeno (zbog visoke razine neizvjesnosti podataka) – (U).

TLO

Ovaj je prostor od ranije namijenjen eksploataciji tehničko-građevnog kamena, čije su značajne rezerve do danas tek djelomice iscrpljene, što čini veliku privlačnost lokacije trenutnoj namjeni (N).

VODA/MORE

Dimenzije nisu identificirane na lokaciji (-).

ZRAK

Postoji značajno onečišćenje zraka (III kategorija) (B).

KLIMATSKI FAKTORI



Postojeće eksploatacijsko polje mineralne sirovine zauzima ca. 25% planirane površine proizvodno-poslovne namjene. Prema podacima grada Šibenika, očekuje se da kamenolom postoji u prostoru još 30 godina – ocjena stanja (A).


Prema dostupnim podacima u ovom prostoru nema kulturno-povijesnih vrijednosti (-).

KRAJOBRAZ

Svaki kamenolom čini izrazito negativan vizualni utjecaj na krajobraz zbog očitog nedostatka prirodnih komponenti i stvorenih geometrijskih formi pozamašnih dimenzija. Emisija prašine s otvorenog deponija također utječe i na sliku šireg krajobraza –ocjena stanja (A).

2.2.5. LOKACIJA: Jugoistočni rub Grada: gospodarska zona za proizvodno-

poslovne djelatnosti Ražine-Podsolarsko Prostor je lociran na istočnom dijelu grada Šibenika. Obuhvaća manji dio izgrađenih poslovnih zona i veći dio neizgrađenog prostora. Veličine je približno 190 ha. Kategorija Sadašnje stanje BIOLOŠKA RAZNOLIKOST, ZAŠTIĆENA PODRUČJA, EKOLOŠKA MREŽA

Dokumentirani stanišni tipovi za ovu lokaciju su (NATURA 2000 staništa): C36 Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana i D34 Bušici Navedeni prostor je najvećim dijelom neizgrađeni prostor, prisutna je bespravna gradnja, te potencijalna ugroženost rijetkih stanišnih tipova – ocjena stanja (U).

FLORA

Vidi PRILOG 4 – ocjena stanja (U).

FAUNA

Vidi PRILOG 4. – ocjena stanja (U).

STANOVNIŠTVO I LJUDSKO ZDRAVLJE Ljudi zahvaćeni bukom: Utjecaj onečišćenja zraka na ljudsko zdravlje:

Nema negativnog utjecaja na ljudsko zdravlje (N). Nema negativnog utjecaja na ljudsko zdravlje (N).

27

Utjecaj onečišćenja vode na ljudsko zdravlje: Utjecaj onečišćenja tla na ljudsko zdravlje:

Dimenzija nije identificirana na lokaciji (-). Sadašnje stanje ne može biti procijenjeno (zbog visoke razine neizvjesnosti podataka) - (U).

TLO

Većina zemljišta ove zone su zapuštene obradive poljoprivredne površine – ocjena stanja (C).

VODA/MORE


ZRAK


KLIMATSKI FAKTORI



Postojeća manja izgrađena područja poslovne i proizvodne namjene – ocjena stanja (U).



KRAJOBRAZ

Prostor većinom obilježavaju makijom obrasle površine. Potez kuća na kojih stotinjak metara od obale se snažno vizualno naslanja na uvalu Zablaće – ocjena stanja (C).

2.2.6. LOKACIJA: Radna zona "Ražine" i postojeća gospodarska područja na dijelu

uz željezničku prugu i luku, Lokacija je na sjeveroistočnom dijelu grada Šibenika, uz koridor željezničke pruge. Obuhvaća pretežito izgrađene dijelove prostora i manji dio neizgrađenog prostora. Na tom području evidentirana je tzv. „bespravna“ gradnja u okviru stambenog naselja Ražine. Ukupna površina je približno 230 ha. Kategorija Sadašnje stanje BIOLOŠKA RAZNOLIKOST, ZAŠTIĆENA PODRUČJA, EKOLOŠKA MREŽA

Dokumentirani ugroženi i rijetki stanišni tipovi za ovu lokaciju su: E82 Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike, C36 Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana i D34 Bušici *(NATURA 2000 STANIŠTA) Prisutna dugogodišnja industrijska zona sa već degradiranim većim dijelom prirodnog okoliša (tvornica aluminija) – ocjena stanja (B).

FLORA


FAUNA


STANOVNIŠTVO I LJUDSKO ZDRAVLJE Ljudi zahvaćeni bukom:

Nema negativnog utjecaja na ljudsko zdravlje (N).

28

Utjecaj onečišćenja zraka na ljudsko zdravlje: Utjecaj onečišćenja vode na ljudsko zdravlje: Utjecaj onečišćenja tla na ljudsko zdravlje:

Nema negativnog utjecaja na ljudsko zdravlje (N). Dimenzija nije identificirana na lokaciji (-). Sadašnje stanje ne može biti procijenjeno (zbog visoke razine neizvjesnosti podataka) - (U).

TLO

Zbog nekad aktivnog elektrolitičkog postupka ekstrakcije aluminija u tvornici aluminija Ražine, postoji mogućnost eventualne kontaminacije tla fluorom – ocjena stanja (B).

VODA/MORE


ZRAK


KLIMATSKI FAKTORI



Područje unutar grada Šibenika na kojem je evidentirana „divlja gradnja“ u okviru stambenog, „radničkog“ naselja Ražine. Također su postojeća izgrađena područja proizvodne i poslovne namjene – ocjena stanja (U).



KRAJOBRAZ

Većim dijelom područja prevladava neugledan, industrijski i divljom izgradnjom onečišćeni krajobraz – ocjena stanja (B).

2.2.7. LOKACIJA: Stara gradska jezgra Prostor je centralni dio grada Šibenika. Obuhvaća površinu od približno 17 ha. Kategorija Sadašnje stanje BIOLOŠKA RAZNOLIKOST, ZAŠTIĆENA PODRUČJA, EKOLOŠKA MREŽA

Stara gradska jezgra kao urbanizirano područje ne predstavlja prirodan okoliš, no moguća su nalazišta zaštićenih populacija npr. šišmiša – ocjena stanja (U).

FLORA


FAUNA



Značajan je porast postotka starog stanovništva slabog imovinskog stanja. Nema negativnog utjecaja na ljudsko zdravlje (N). Nema negativnog utjecaja na ljudsko zdravlje (N). Dimenzija nije identificirana na lokaciji (-). Dimenzija nije identificirana na lokaciji (-).

29

TLO

Podatak nije relevantan (izgrađena površina) – ocjena stanja (N).

VODA/MORE Dimenzije nisu identificirane na lokaciji (-).


KLIMATSKI FAKTORI Ne postoji zamjetan klimatski utjecaj na klimatske faktore (N).


Postojeća stara gradska jezgra je funkcionalno degradirana što je prouzročilo umanjenje njene atraktivnosti. Također su građevine, naročito povijesne, lošeg stanja, a komunalna infrastruktura neodgovarajuća – ocjena stanja (U).


Stara gradska jezgra registrirano je kulturno dobro s brojnim primjercima sakralne arhitekture (20-tak crkava), stambenim i javnim građevinama i fortifikacijskim objektima (više od 40-tak objekata, među kojima se napose ističe Gradska vijećnica, Knežev dvor te pojedine palače) – ocjena stanja ostale kulturno-povijesne baštine (C). Većina objekata je registrirana kao kulturno dobro. Posebno mjesto među sakralnim objektima zauzima katedrala Sv. Jakova, koja je uvrštena u Listu svjetske baštine UNESCO-a. Crkve su, uglavnom, u dobrom stanju i u funkciji (vidi prilog 6) – ocjena stanja sakralne baštine (P).

KRAJOBRAZ

Povijesna gradska jezgra prepuna je žica fiksne telefonije, električnih i drugih kablova/vodova, televizijskih i satelitskih antena, svjetlećih i neonskih reklama, i sl., što umanjuje estetske i boravišne kvalitete prostora – ocjena stanja (B).

2.2.8. LOKACIJA: Šubićevac Lokacija je u sjevernom dijelu središta grada Šibenika, uz jadransku magistralu. Obuhvaća šumske površine s manjim izgrađenim rubnim dijelovima. Ukupna površina je približno 110 ha. Kategorija Sadašnje stanje BIOLOŠKA RAZNOLIKOST, ZAŠTIĆENA PODRUČJA, EKOLOŠKA MREŽA

Šubićevac zbog pejzažnog, kulturno-povijesnog i memorijalnog značenja nalazi se u kategoriji – memorijalni prirodni spomenik, a ujedno je sastavni dio zaštićenog krajobraza „Gvozdenovo-Kamenar“. Planirano ga je zaštititi (tzv. planirano proglašenje) u kategoriji park-šume. Iz dijela dostavljene prostorno-planske dokumentacije vidljivo je da je dolazilo do prenamjene šume u dijelu zaštićenog krajobraza u području Šubićevca. Dokumentirani ugroženi i rijetki stanišni tipovi za ovu lokaciju su: E82 Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike, D34 Bušici, C36 Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu i stenomediterana (NATURA 2000 STANIŠTA) – ocjena stanja (U).

FLORA Dominira sađena šuma alepskog bora (Pinus halepensis) unutar koje se nalaze pojedinačno ili u malim grupicama stabla

30

čempresa (Cupressus sempervirens). U sloju grmlja nalaze se lemprika (Viburnum tinus), brnistra (Spartium junceum), vlasac (Ephedra campylopoda), zelenike (Phillyrea sp.), tetivika (Smilax aspera), drača (Paliurus aculeatus) i dr. Na stijenama su prisutne biljke stijenjača npr. piramidalno zvonce (Campanula pyramidalis). –ocjena stanja (U).

FAUNA Vidi PRILOG 4 – ocjena stanja (U).


Nema negativnog utjecaja na ljudsko zdravlje (N). Nema negativnog utjecaja na ljudsko zdravlje (N). Dimenzija nije identificirana na lokaciji (-). Sadašnje stanje ne može biti procijenjeno (zbog visoke razine neizvjesnosti podataka) (U).

TLO

Prostor zaštite obuhvaća i dijelove razvijenog kamenjara prekrivenog makijom s ostacima kultura maslina – ocjena stanja (C).

VODA/MORE


ZRAK


KLIMATSKI FAKTORI



Prostor uz jadransku magistralu, prema naselju Šubićevac je degradiran. Na zapadnom rubu su postojeća manja poslovna zona i zona eksploatacije mineralnih sirovina (napušteno, ali nije sanirano). Južna granica prema naselju Varoš je također degradirana. Postoji još nekoliko manjih izgrađenih područja društvene namjene – ocjena stanja (U).


Na predjelu Šubićevac nalaze se tvrđave Sv. Ivana i Il barone. Obje su registrirano kulturno dobro. Osim njih, kao memorijalni spomenik, izdvaja se Park strijeljanih, također registrirano kulturno dobro. Ocjena stanja (P).

KRAJOBRAZ

Izmjenama važećeg Generalnog urbanističkog plana grada Šibenika, jednim se dijelom diralo u prostor Šubićevca te je djelomice proširena i stambena zona u smjeru sjeverozapada. Svojevremeno, velikim požarom i prolaskom nove Jadranske magistrale dodatno je devastiran ovaj iznimno vrijedan krajobraz – ocjena stanja (C).

31

2.2.9. LOKACIJA: Značajni krajobraz sjeverno od grada Šibenika Područje je izvan obuhvata GUP-a Šibenik te nije obrađeno u planu. Locirano je neposredno duž sjeverne granice obuhvata GUP-a Šibenik u izradi (i grada). Ukupna površina je približno 590 ha. Kategorija Sadašnje stanje BIOLOŠKA RAZNOLIKOST, ZAŠTIĆENA PODRUČJA, EKOLOŠKA MREŽA

Prema Zakonu o zaštiti prirode i PPUG Šibenika krajobraz „Gvozdenovo – Kamenar“ zaštićen je u kategoriji zaštićenog krajobraza. Ovo područje ima djelomično karakter park-šume, a posebno oni dijelovi koji prodiru u urbanizirano područje kao predjeli Šubićevac, Rokić i Mažurica. Ipak, danas je sa šumom višeg uzrasta, tj. borovom šumom, obrastao samo dio tog područja, a veći dio makijom koja je dobra osnovica za uzgoj autohtone zimzelene šume sastavljene od crnike i drugih zimzelenih vrsta. Dokumentirani ugroženi i rijetki stanišni tipovi za ovu lokaciju su: E82 Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike C36 Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana i D34 Bušici (NATURA 2000 STANIŠTA) – ocjena stanja (U).

FLORA


FAUNA



Nema negativnog utjecaja na ljudsko zdravlje (N). Nema negativnog utjecaja na ljudsko zdravlje (N). Dimenzija nije identificirana na lokaciji (-). Sadašnje stanje ne može biti procijenjeno (zbog visoke razine neizvjesnosti podataka) –ocjena stanja (U).

TLO

Nedostaju podaci –ocjena stanja (U).

VODA/MORE


ZRAK


KLIMATSKI FAKTORI



Područje je izvan obuhvata GUP-a Šibenik te nije obrađeno u planu (-).


Prema dostupnim podacima na ovoj lokaciji nema kulturno-povijesnih građevina (-).

KRAJOBRAZ

Ovo područje ima djelomično karakter park-šume, a posebno oni dijelovi koji prodiru u urbanizirano područje kao predjeli

32

Šubićevac, Rokić i Mažurica. Ipak, danas je sa šumom višeg uzrasta, tj. borovom šumom, obrastao samo dio tog područja, a veći dio makijom koja je dobra osnovica za uzgoj autohtone zimzelene šume sastavljene od crnike i drugih zimzelenih vrsta –ocjena stanja (U).

2.2.10. LOKACIJA: Proširenje groblja na Kvanju Lokacija groblja je na sjeveroistočnoj granici grada Šibenika. Obuhvaća pretežno neizgrađeni prostor ukupne površine od približno 50 ha. Kategorija Sadašnje stanje BIOLOŠKA RAZNOLIKOST, ZAŠTIĆENA PODRUČJA, EKOLOŠKA MREŽA

Prema Zakonu o zaštiti prirode i PPUG Šibenika planirano proširenje groblja prolazi rubnim dijelom zaštićenog krajobraza „Gvozdenovo –Kamenar“ i predstavlja mozaik kultiviranih površina – ocjena stanja (U).

FLORA Vidi PRILOG 4 – ocjena stanja (U).




TLO

Nedostaju podaci – ocjena stanja (U).

VODA/MORE


ZRAK


KLIMATSKI FAKTORI Ne postoji utjecaj na klimatske faktore (N).


Groblje je smješteno u prostoru tzv. Donjeg polja – nekadašnjeg gospodarskog areala Šibenika – ocjena stanja (U).


Gradsko groblje Kvanj osnovano je 1971. godine kao zamjena za staro groblje Sv. Ane pod utvrdom Sv. Mihovila. Na groblju se nalazi crkva sv. Lovre (vidi prilog 6), koja je registrirano kulturno dobro (oko crkve svojedobno su pronađeni pretpovijesni i starohrvatski nalazi). Ocjena stanja (U).

KRAJOBRAZ

Lokacija obuhvaća prostor tzv. Donjeg polja – nekadašnjeg gospodarskog areala Šibenika u kojem su još tragovi vinograda i maslinika što govori o određenom potencijalu rekultivacije tog prostora i obnavljanja tradicionalnog poljoprivrednog oblika

33

korištenja – ocjena stanja (C).

2.2.11. LOKACIJA: Koridori i predjeli uz državne i županijske, te glavne gradske

ceste sa pratećim građevinama Prostori su locirani unutar grada Šibenika. Obuhvaćaju površinu od približno 40 ha. Kategorija Sadašnje stanje BIOLOŠKA RAZNOLIKOST, ZAŠTIĆENA PODRUČJA, EKOLOŠKA MREŽA

Prema Zakonu o zaštiti prirode i PPUG Šibenika planirana cestovna infrastruktura prolazi zaštićenim krajobrazom (kopneni dio) Šibenske luke, te zaštićenim krajobrazom „Gvozdenovo-Kamenar“. Dokumentirani ugroženi i rijetki stanišni tipovi za ovu lokaciju su:E82 Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike D34 Bušici, 36 Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana (NATURA 2000 STANIŠTA). Važna vlažna staništa su (vidi CROWET kartu u prilogu 3): priobalna morska voda i dno, morska obala i lagune, te cjelokupni estuarij Krke – ocjena stanja (C).

FLORA Vidi PRILOG 4 –ocjena stanja (C).

FAUNA Vidi PRILOG 4 – ocjena stanja (C).


Postoji štetan utjecaj (C). Nema negativnog utjecaja na ljudsko zdravlje (N). Dimenzija nije identificirana na lokaciji (-). Sadašnje stanje ne može biti procijenjeno (zbog visoke razine neizvjesnosti podataka) (U).

TLO

Sadašnje stanje ne može biti procijenjeno (zbog visoke razine neizvjesnosti podataka) (U).

VODA/MORE



KLIMATSKI FAKTORI



Postojeća cestovna mreža (prometnice i promet u mirovanju) je deficitarna i ne zadovoljava potrebe stanovništva, a naročito turista – ocjena stanja U.


Na predmetnom području nalaze se primjeri stambenih i javnih građevina: kompleks bolničkih zgrada, Zgrada okružnog suda i zatvor. Objekti su u dobrom stanju i u funkciji te su registrirani

34

kao kulturna dobra (P).

KRAJOBRAZ


2.2.12. LOKACIJA: Koridori i predjeli uz postojeću i planiranu željezničku prugu Prostori su locirani unutar istočnog dijela grada Šibenika. Obuhvaćaju površinu od približno 50 ha. Kategorija Sadašnje stanje BIOLOŠKA RAZNOLIKOST, ZAŠTIĆENA PODRUČJA, EKOLOŠKA MREŽA

Najvećim dijelom izrazito urbaniziran prostor, a za ostale manje dijelove podaci nisu dostupni – ocjena stanja (U).





TLO


VODA/MORE


ZRAK


KLIMATSKI FAKTORI



Koridor željezničke pruge je sačuvan, a na njega se naslanja izgrađeno područje proizvodne i poslovne namjene (prema luci) - ocjena stanja (U).


Prema dostupnim podacima na ovoj lokaciji nema kulturno-povijesnih vrijednosti (-).

KRAJOBRAZ


35

2.2.13. LOKACIJA: Građevine infrastrukture sa magistralnim vodovima: vodovod i odvodnja, elektroenergetska mreža, planirani plinovod, javne fiksne i pokretne telekomunikacijske mreže, RTV mreža

Prostori su locirani unutar područja grada Šibenika. Kategorija Sadašnje stanje BIOLOŠKA RAZNOLIKOST, ZAŠTIĆENA PODRUČJA, EKOLOŠKA MREŽA

Podaci nisu dostupni – ocjena stanja (U).





TLO

Nedostaju podaci (U).

VODA/MORE Kvaliteta površinskih i podzemnih voda: Kvaliteta mora, posebno obalnog pojasa

Vodoopskrba: Današnje stanje vodoopskrbe zadovoljava gradske potrebe. Šibenik je opskrbljen vodom iz dvije vodospreme: "Meterize II" i "Pisak I". Glavno vodocrpilište je Jaruga (podno slapova Krke). Maksimalni kapacitet vodocrpilišta je 900 l/s. Na području vodocrpilišta nalazi se 6 kaptaža za kaptiranje podzemne vode. Voda se dovodi u tri crpna bunara iz kojih se tlači na plato Brine odakle se dovodi u grad. Praćenje kvalitete vode provodi se u suglasju sa zakonskim propisima (kloriranje plinovitim klorom na izvorištu, vidi prilog 5). Izgrađenost vodosprema Šibenik je na zavidnoj razini sa 43.270m³. Obzirom da podaci o sanitarnoj kvaliteti voda na lokaciji vodocrpilišta nisu dostavljeni, sadašnje stanje ne može biti procijenjeno (U). Odvodnja: Novi sustav gradske kanalizacije realiziran kao razdjelni s priključkom na uređaj za pročišćavanje. Smješten je na sjevernom rubu zone Podsolarsko (s ispustom u more). Sastoji se od: uređaja za pročišćavanje, ispusta otpadnih voda, crpne stanice i dovodnog kanala. Dimenzija nije identificirana na lokaciji (-).

ZRAK


KLIMATSKI FAKTORI Ne postoji zamjetan klimatski utjecaj na klimatske faktore (N).

36


Na području grada Šibenika postoji razvijena mreža komunalnih instalacija, koje uglavnom zadovoljavaju potrebe postojećeg broja stanovnika (npr. vodovod, odvodnja, elektro-mreža, telekomunikacije) – ocjena stanja (U).



KRAJOBRAZ


2.2.14. LOKACIJA: Prostor bivšeg TEF-a Prostor je lociran na sjeverozapadnom rubu grada Šibenika, neposredno uz more. Obuhvaća ukupnu površinu od približno 50 ha. Kategorija Sadašnje stanje BIOLOŠKA RAZNOLIKOST, ZAŠTIĆENA PODRUČJA, EKOLOŠKA MREŽA

Prema Zakonu o zaštiti prirode i PPUG Šibenik područje TEF-a nalazi se rubnim dijelom u kategoriji zaštićenog krajobraza „Kanal –Luka“. Dokumentirani ugroženi i rijetki stanišni tipovi za ovu lokaciju su: C36 Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana i D34 Bušici (NATURA STANIŠTA) Estuarij Krke predstavlja jezgru NEN-a i područja važna za ptice (SPA). Važna vlažna staništa (vidi CROWET kartu u prilogu 3): priobalna morska voda i dno, morska obala i lagune, te cjelokupni estuarij Krke Područje TEF-a je u fazi rušenja skoro svih industrijskih pogona i provedbe sanacije, no ne zna se kakav će biti učinak na stanje okoliša tj. da li se sanacija provodi na ekološki primjeren način - ocjena stanja (U).

FLORA


FAUNA




TLO

Na području nekadašnje tvornice TEF došlo je do kontaminiranja određenih dijelova zemljišta, koji se moraju ekološki sanirati – ocjena stanja (B).

37

VODA/MORE


ZRAK


KLIMATSKI FAKTORI



Postojeće područje bivšeg TEF-a je u sanaciji, tj. postojeće izgrađeno građevinsko područje se čisti od postojećih građevina – ocjena stanja (U).



KRAJOBRAZ

Prijašnja zona tvornice TEF stvorila je tipičnu neuglednu sliku industrijskog karaktera – ocjena stanja (B).

38

3. UTJECAJI PLANIRANIH AKTIVNOSTI PREMA PRIJEDLOGU GUP-a ŠIBENIK 3.1. OPĆE ZNAČAJKE Tijekom procijene, analizirane su planirane aktivnosti na 14 izabranih lokacija, obzirom na njihov utjecaj kroz dimenzije biološku raznolikost (1), stanovništvo (2), ljudsko zdravlje (3), floru (4), faunu (5), tlo (6), vodu/more (7), zrak (8), klimatske faktore (9), ukupni materijalni izgrađeni prostor (10), kulturno-povijesnu baštinu (11) i krajobraz (12). Integralni prikaz rezultata za svih 14 lokacija i 12 dimenzija nalazi se u integralnoj tabeli na stranici 40. Utjecaj GUP-om planiranih aktivnosti na biološku raznolikost na čak šest lokacija, (1, 3, 4, 8, 9 i 11) ocjenjuje se kao značajno štetan (B), na lokacijama 2 i 5 kao štetan (C), dok ga na ostalih šest lokacija nije moguće sa sigurnošću procijeniti (U). Identičnu situaciju imamo i kod procjene planiranih aktivnosti na floru i faunu, odnosno na ugrožene biljne i životinjske vrste na kopnu i moru/vodi, gdje također na lokacijama 1, 3, 4, 8, 9 i 11 planirane aktivnosti imaju značajno štetan utjecaj (B), na lokacijama 2 i 5 štetan utjecaj (C), a na ostalih šest lokacija nije ga moguće procijeniti (U). Obzirom na dostupne podatke i utjecaj GUP-om planiranih aktivnosti na stanovništvo koje živi u onečišćenom okolišu zbog onečišćenja vode na većini lokacija ovaj indikator nije relevantan za procjenu ili se utjecaj ne može procijeniti sa sigurnošću (U). S aspekta onečišćenosti tla na većini lokacija utjecaj nije moguće procijeniti (U). Jedino na lokaciji 14 je ocijenjeno da će predviđene aktivnosti GUP-a imati pozitivan utjecaj na kvalitetu tla i stanovništvo. S aspekta onečišćenja zraka na lokaciji 4 planirane aktivnosti bi polučile značajno štetan utjecaj (B) na stanovništvo, na lokaciji 11 štetan utjecaj (C), dok se na ostalim lokacijama utvrđuje nepostojanje takvog utjecaja (N). Utjecaj buke na ljudsko zdravlje uslijed planiranih aktivnosti ocijenjen je za lokacije 4 i 11 kao štetan (C) dok na ostalim lokacijama takvog utjecaja nema (N). Na lokacijama 1, 2, 3, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 12, 13, 14 planirane aktivnosti s obzirom na onečišćenje zraka nemaju utjecaja (N) na ljudsko zdravlje. Na lokaciji 4 ocjenjuje se da će utjecaj biti značajno štetan (B), dok će na lokaciji 11 utjecaj bi

Documents

za Generalni urbanisti čki plan Grada Šibenika - u izradiza Generalni urbanisti čki plan Grada Šibenika - u izradi ZAVRŠNI DOKUMENT Zagreb, lipanj 2007. ... KARTA STANIŠTA 100