Gacka i brinjska upa

Gacka upa, koju esto spominju kasnosrednjovjekovni dokumenti, prostirala se sjevernije odBuana i Boaa. Ve je spomenuto da je njezino ime zabiljeeno poetkom 9. stoljea kada suna ovo podruje doli avarski Guduscani.

Sljedei spomen Gacke susreemo u djelu cara Konstantina Porfirogeneta. Koliki je bioopseg Gacke upe u 10. stoljeu teko se moe ustvrditi. Pavii misli da su u njezinimgranicama bili tada itavo senjsko, modruko i vinodolsko podruje.

Kasnije se opseg Gacke upe pomalo smanjivao, jer su se od nje odcijepile susjedne oblasti kaosamostalne upe.

Granice Gacke najpotpunije su zabiljeene u darovnici kralja Andrije iz 1219. godine. upskagranica poinjala je tada od potoka rnovnice u blizini dananjih Ledenica. Otud se onapovijala prema Vratniku i Buanima. Od Krasna ila je pored crkve sv. Jurja i Marka u bliziniSinca, a od Jesenica skretala je prema Plasama, gdje je doticala Modruku upu. Od Plasa jeupska mea vodila prema rnovnici, gdje je i zavravala.

Godine 1269. oduzeo je Bela IV. Gacku i Senj templarima, a u zamjenu dao im je Dubikuupu. Kasnije su Gacku od kralja dobili knezovi Frankopani. Oni su ostali njezini gospodari svedo pripajanja Vojnoj krajini.

U vrijeme dok je Gacka bila u posjedu templara, u njezin sastav spadalo je i brinjskopodruje. Ono je odvojeno od Gacke u 15. stoljeu prilikom poznate diobe frankopanskihimanja. Tada je Otoac sa svojim podrujem pripao jednoj, a Brinje sa svojim posjedima drugojgrani Frankopana. Plemensko sredite Gacke bilo je od davnine u Otocu, gradu smjetenom naadi rijeke Gacke. Otud mu potjee i ime.

Dijelovi Gacke od njezina izvora do Prozora i Zalunice zvali su se u srednjemvijeku Obvrje. U tom dijelu upe bilo je nekoliko naselja. Uz stari karavanski put redala su sesela

- Doljani,- Lasniii,- Kamenik,- Ljutica,- Samostac te- Mali i Veliki Zalug.

Na zemljitu blizu Poduma stajala je crkva sv. Jurja, koja je pripadala Kameniku.

Srednjovjekovni Doljani sve do danas nisu promijenili svoju lokaciju. Lasniii su bili izmeuOtoca i Doljana, po svojoj prilici kod dananjeg Glavatca. Stanovnici toga sela potjecali su odstarohrvatskih Lasniia, koji su imali plemensku maticu u upama Luci i Sidrai. Odande je uGacku doselio samo jedan rod Lasniia, pa su oni tu do poetka 14. stoljea izumrli.

U okolici Otoca znatnije selo bilo je Prozor, koje se nalazilo u posjedu Frankopana. Istimvlasnicima pripadala je i Ljupa Vas u kojoj se sporni nje crkva sv. Marka.

Sa zapadne strane Otoca Frankopani su posjedovali vicu, Vivoze i Vilice. Blizu viceFrankopani su imali svoje lovite na kojem su provodili slobodno vrijeme.

Sline posjede ui vali su i istonije od Gackoga polja. U Vrhovinama se nalazio njihov lovakikatel, a slian objekt imali su i u Dabru.

Naokolo Dabra, poznat izvori spominju sela Sitnik, Zvoje, Tribihovo i Breznu.

Prvo spomenuto selo postoji i danas, dok se Zvoje nalazilo izmeu Bogave i Petrini polja.Poloaj Brezne odgovara dananjem Brezovcu, a za Tribihovo znamo da se nalazio u blizindananje Vrhovine.

Dabar je bio vee selo s trgovakim podgraem gdje se pobirala pijacovina.

Sjeverne dijelove Gacke zauzimalo je gorovito i umovito brinjsko podruje. U njegovusreditu, usred ravnoga polja, razvilo se Brinje. Ono je dobro napredovalo, jer se nalazilopored starog karavanskog puta od Senja prema unutranjosti Hrvatske.

Frankopani su u Brinju u 14. stoljeu podigli grad Sokolac oko koga se razvilo trgovakopodgrae. Kada je 1449. godine dolo do podjele frankopanskih imanja, Brinje je pripalo graniBartolovoj.

U to doba se brinjsko podruje odcijepilo od Gacke i otad se ono javlja kao samostalna hrvatskaupa.

Zapadni dijelovi Gacke oko Kompolja, Dubrave, Brloga i Gui polja bili su takoer dobronaseljeni krajevi. Ovdanja sela nisu bila u posjedu Frankopana, jer su u njima ivjeli domaihrvatski plemii.

Od plemikih obitelji toga dijela Gacke spominju se

- Lackovii,- Slavkovii,- Perii,- Dinavii,- Zambletii,- Perici,- Klokoi i- Tesakovii.

Za stanovnitvo gackih naselja moe se rei da je bilo arolika podrijetla. Avarski i slavenskisloj rano je asimiliran, pa su svuda dominirali hrvatski rodovi. Pod konac srednjega vijekapoeli su ovamo doseljavati Stanovnici iz oblinjeg Kvarnerskog primorja. Zbog toga jeupsko podruje Gacke u dotursko doba bilo gusto naseljeno.

Premda Turci nisu nikada osvojili itavu Gacku, ipak se stanovnitvo upe uveliko izmijenilo.Starosjedioci Gacke preivjeli su tada velika stradanja, ali su se na tom zemljitu odrali sve donaih dana.

Autor: Mirko Markovi