Fleksibilni Proizvodni Sistemi Teorija

8/11/2019 Fleksibilni Proizvodni Sistemi Teorija

1/13

1. ta je to grupna tehnologija?Grupna tehnologija je defnisana opremom koja je neophodna za izvoenje jedne operacije iliza izradu dijela. Primjenom grupne tehnologije postoji mogunost da se u procesima obradeprimjeni visoko proizvodna eksibilna oprema. Pod grupnom tehnologijom podrazumjeva seobrada grupe izradaka kod kojih se primjenjuje ista oprema obradnog sistema i ista obradapovrina.Grupna tehnologija podrazumjeva podijelu u zavisnosti od opreme i opisa izvoenja operacijeza izradu dijela. U to spadaju maine alatke pribori pomoni pribori alati mjerni pribori.

Grupisanje dijelova mo!e se vriti na klase podklase grupe i tipove." #lasa je ukupan skup dijelova koji imaju zajedni$ku konstrukcionu konfguraciju i opterjeavanje osnovnih tehnolokih zadataka.

" Podklase su podskupovi dijelova jedne klase koji imaju optu konfguraciju i zajedni$ketehnoloke postupke obrade.

" Grupa dijelova pri obradi koristi iste maine zajedni$ke pribore i alate i zajedni$kupripremu maine.

" %ip je skup dijelova koje imaju iste operacije obrade.Primjenom principa grupne tehnologije u praksi zahtjeva odreene organizacione aktivnostipa se mo!e rei da je to organizacioni problem. Primjenom se takoe ostvaruje odreenastandardizacija tehnolokih postupaka koja omoguuje brzu tehnoloku pripremu zaproizvodnju novog predmeta rada.Postupci grupisanja dijelova mogu biti izvedeni na principu.

" &edoslijeda operacija" 'rste obrade" #ombinacijom

(avisno od nivoa grupisanja i stepena unifkacije metodologija mo!e biti)" Grupisanje sli$nih izradaka koji e se obraivati na jednom tipu maine" Grupisanje gdje svi izradci prolaze kroz grupne operacije ili tehni$ke procese" *amo kroz odreene grupe pojedina$ne operacije

Poslije grupisanja bira se reprezent grupe tzv. kompleksni dio i on treba da sadr!i svegeometrijske elemente iz grupe. (a svaki defnisan kompleksni dio vri se projektovanjetehnolokog procesa.

2. Koji su mogui kriteriji grupisanja dijelova?U cilju realizacije grupne tehnologije potrebno je izvriti klasifkaciju i grupisanje dijelova povie kriterijuma

a+ Geometrijski oblikb+ ,imenzijec+ %a$nost i kvalitet obraded+ 'rste materijala

-snova grupne tehnologije je princip klasifkacije dijelova prema na$inu obrade. ,ijelovi se uokviru klase razbijaju u grupe.-snovni cilj klasifkacije je odreivanje dijelova za $iju obradu je potreban isti tip maina

jedinstvena tehnoloka priprema i jednako udeavanje alatnog stroja.Grupa je osnovna tehnoloka jedinica a pri odreivanju grupa uzima se u obzir.

" Geometrijski oblik" stovrsnost povrina" %a$nost i kvalitet povrina

" stovrsnost pripremka" 'eli$ina serije" /konomi$nost procesa3. ta je to reprezentant grupne tehnologije?

Poslije grupisanja dijelova bira se reprezent grupe tzv. komplesni dio. #ompleksni dio treba dasadr!i sve geometrijske elemente iz grupe.&eprezentant grupne tehnologije je kompleksni dio koji sadr!i sve geometrijske elementeobrade svih dijelova a da projektovani tehnoloki postupak sa neznatnim dopunama uregula!i maine mo!e da se primjeni za bilo kog dijela iz grupe.Primjenom principa grupne tehnologije ostvaruje se odreena standardizacija tehnolokihpostupaka koja omoguuje brzu tehnoloku pripremu za proizvodnju novog predmeta rada.


2/13

0ema sa stvarnim kompleksnim dijelom

4. ta je to kompleksni dio grupne tehnologije grupe dijelova?#ompleksni dio je dio koji sadr!i sve geometrijske elemente iz grupe a da projektovantehnoloki postupak sa neznatnim dopunama u regula!i maine mo!e da se primjeni na izraduma kog dijela iz grupe.

(a svaki deinisani kompleksni dio vri se projektovanje tehnolokog postupka. 1ormira setehnoloka karta za kompleksni dio koja sadr!i operacije maine pomone pribore sadispozicijom reznih alata. *adr!aj tehnolokih operacija se ras$lanjuje na tehnolokeelementarne operacije i na tehnoloke prolaze sa lokacijama odgovarajuih alata na maini.Prilikom izrade pojedina$nih tehnololokih postupaka koristi se projektovani grupni tehnolokipostupak iz kog se izdvajaju operacije koje odgovaraju datom dijelu. (atim se vriprilagoavanje pojedinih prolaza s obzirom na specif$ne dimenzije koji ima dio za koji seprojektuje postupak.Princip 2ormiranja grupe dijelova sastoji se u slijedeem gdje je kompleksni dio osnova zakarakteristi$ni dio odreene grupe.

5. Kakav kompleksni dio moe iti?#ompleksni dio grupe je karakteristi$ni dio grupe koji sadr!i elementarne povrine dijelovadate grupe. ,ijelovi grupe moraju imati potpun ili samo jedan broj povrina koje imakompleksni dio s tim da redoslijed povrina ne mora biti isti. #ompleksni dio mo!e biti)

" *tvarni" Uslovni

*tvarni kompleksni dio je najslo!eniji dio jedne grupe koji omoguuje 2unkciju kompleksnogdijela dok uslovni dio ozna$ava umjetno stvoreni dio koji sadr!i sve elemente dijelova jednegrupe.

!. "o kom prin#ipu se $ormira kompleksni dio?#ompleksni dio se 2ormira po principu geometrijske i obradne podudarnosti grupe dijelova.#ompleksni dio sadr!i tehnoloke operacije obrade grupe dijelova.#ompleksni dio treba da sadr!i sve geometrijske elemente iz grupe a da projektovanitehnoloki postupak sa neznatnim dopunama u regula!i maine mo!e da se primjeni na izraduma kog dijela iz grupe.

%. ta je to klasi&kator?-snovu postavljanja sistema grupisanja predstavlja sistem klasifkacije odnosno razvrstavanjedatog programa predmeta rada u grupe. #lasifkator predvia postupnost pri razvrstavanju ucilju dobijanja klasa podklasa 2amilija i grupa dijelova sa sli$nim karakteristikama.#lasifkacija izradaka obavlja se na osnovu tehni$kih pravila ili standarda koi se u tehni$kojpraksi nazivaju klasifkatori dijelova.#lasifkatori dijelova propisuju uslove na osnovu kojih se dijelovi razvrstavaju u grupe. (aopisivanje karekteristika dijelova koristi se sistem kodiranih brojeva.Postoje klasifkatori koji detaljno klasiraju dijelove prema ta$nosti obrade vrsti povrinskezatite ali ipak najvei broj klasifkatora temelji se na)

" -pti geometrijski oblik izradka" nterval glavnih dimenzija izradka

" #arakteristke glavnih povrina" 'rsta i oblik materijala pripremka


3/13

#lasifkacioni sistem 3itma"4enjingradski klasifkator'. (emu slui klasi&kator?

#lasifkator predvia postupnost obrade materijala pri razvrstavanju u cilju dobijanja klasapotklasa 2amilija i grupa dijelova sa sli$nim karakteristikama.-snovu postavljanja sistemagrupisanja predstavlja sistem klasifkacije odnosno razvrstavanje datog programa predmetarada u grupe.*trukturni sastav klasifkacionog sistema mo!e biti.

" &azueni" 5omogeni). 0ta sadr!i klasifkacioni kod6

#lasifkacioni kod sadr!i postupnost pri obradi materijala i sve bitne osobine kao to su Grupu

klasu oblik obrade sastav materijale povrine obrade itd.(a pravilan i ta$an opis elemenata veoma je va!an izbor strukture sistema i odreivanjezna$enja kodova dok je zbog ta$nosti i postepenosti u grupisanju elemenata veoma va!anraspored kodova i njegovih zna$enja i jednozna$nost kodova.,a bi se postigla optimizacija samog klasifkacionog sistema potrebno je da je klasifkacionisistem elasti$an i da se na njemu tokom grupisanja mogu izvriti potrebne korekcije.#lasifkacija izradka obavlja se na osnovu propisanih tehni$kih pravila i standarda koji se upraksi naj$ee nazivaju klasifkatori. #lasifkatori dijelova propisuju uslove na osnovu kojih sedijelovi razvrstavaju u grupe.&ezultat klasifkacije je klasifkacioni kod to je broj sa vie znamenki koji jednozna$noidentifciraju karakteristike izradka i pripremka.Primjer klasifkacioni kod 787 9eograd sadr!i

" #od : Predstavlja oznaku klase dijela kojom je defnisan osnovni geometrijski oblik

tijela. -znaka klase." #od ; Predstavlja oznaku karakteristi$ne obrade tijela.


4/13

- tok energije.,ok tok in2ormacija mo!e biti in2ormacija o stanju obrade i parametara u sistemu ili o polo!ajuobradnog predmeta. *kup in2ormacija o datom sistemu odaje stanje $itavog sistema injegovom na$inu upravljanja kako samim sistemom tako i njegovim fnansijama njegovojdiagnostici u cilju preciznije pouzdanije i ekonomi$nije proizvodnje.

12. Klasi&ka#ija +eksi ilnog proizvodnog sistema?1leksibilni proizvodni sistemi se mogu klasifcirati prema vrsti upravlja$kog sistema prema

vrsti upravlja$kih jedinica prema tipu proizvodnje i prema polo!aju linija.a+ #lasifkacija prema upravlja$kim jedinicama.1leksibilne proizvodne elije se prema upravlja$kim jedinicama mogu podijeliti na elije sacentraliziranim upravljanjem i decentraliziranim upravljanjem.

b+ #lasifkacija prema tipu proizvodnje.#od velikoserijske i masovne proizvodnje je mogue odabrati i hidrauli$ko i pneumatskoupravljanje koje ne zahtijeva memoriju i ra$unare nego se kompletno upravljanje odvijapomou upravlja$kih elemenata predvienih za automatiku.c+ #lasifkacija prema plo!aju linijaPrema plo!aju linija 1P* se mo!e podijeliti na linijske prstenaste povrinske i prema paletnomtransportnom sistemu.

13. ,truktura +eksi ilnog proizvodnog sistema?*trukturu jednog eksibilnog proizvodnog sistema $ine)

- Upravlja$ki ra$unarski centar- 7utomatizirano skladite alata- *taze za kretanje automatizovanih transportnih sredstava- D3D maina- Ureaj za izmjenu paleta- #ontrolno mjerna stanica- Prijem i izdavanje materijala

Uloga upravlja$kog centra je upravljanje svim komponentama i procesima u okviru 1P*"aputem ra$unarskog centra zadaju se programi koji nose in2ormacije za)

- -dreivanje parametara obrade- #odiranje alata-

-drivanje koordinata kretanja transpotrtnih sredstava7utomatizirano skladite alata je putem inter2ejsa i infrmacionog sistema povezano saproizvodnim mainama i obradnim centrima u okviru 1P*"a. *vi alati sun a dogovarajui na$inkodirani to omoguuje izvrenje naredbi o dopremi alata do odgovarajuih maina i obradnihcentara u odreenom vremenu. U sklopu skladita nalaze se ureaji za kontrolu alata kao iureaji za korekciju parametara alata.*taze kojima se kreu transportna sredstva mogu biti razli$itih oblika u zavisnosti odproizvodnog procesa.

zmjenjiva$i paleta povezuju automatizovana transportna sredstva i obradnu mainu. #ada sepredmet obrade dopremi transportnim sredstvom do maine tada izmjenjiva$ prihvatadolazeu paletu a istovremeno predaje paletu sa obraenim dijelom. zmjenjiva$ima paletaobezbjeuju se kontinuiran transport od i do maine za obradu time omoguavaautomatizaciju proizvodnje.

14. -zmjenjivost naloga u +eksi ilnom proizvodnom sistemu?zmjenjivost naloga u eksibilnom proizvodnom sistemu zavisi od proizvodnog sistema.1leksibilnost proizvodnog sistema zavisi od niza 2aktora eksibilnost proizvodnih sistemamogue je defnisati kao.


5/13

a /leksi ilnost opreme0 jednostavnost u preureenju proizvodne opreme u svrhuzadovoljavanja proizvodnje razli$itih dijelova.

ehnolo ka +eksi ilnost0 sposobnost eksibilnog obradnog sistema da zahtjevanekoli$ine proizvoda obradi razli$itim tehnolokim postupcima.

# ,truktura +eksi ilnosti0 mogunost proirivanja sistema za odreeni kriterij novihtehnolokih modula.

d "roizvodna +eksi ilnost0 sposobnost eksibilnog obradnog sistema da obradizadanu koli$inu proizvoda.

e /leksi ilnost u pogledu prihvaanja novih izradaka.$ /leksi ilnost u pogledu opsega proizvodnje.g /leksi ilnost po vrstama proizvoda0 sposobnost proizvodnje razli$itih proizvoda.

U irem smislu eksibilnost proizvodnih sistema proizilazi iz eksibilnih zahtjeva tr!ita.Primjenom eksibilnih proizvodnih sistema dovodi do smanjenja proizvodnih trokova kao tosu)

a+ Dijena po jedinici proizvodab+ %rokovi kapitalac+ 'ee iskoritenje maina i cjelokupnog pogonad+ Uteda energijee+ Uteda sirovog materijala

Uz postizanje)2+ 9r!e izrade novih proizvoda

g+ 'eeg kvaliteta proizvodaProizvodni sistem treba da ima mogunost lakog prebacivanja sa jedne na proizvodnju drugihsli$nih dijelova uz postizanje visoke iskoritenosti maina. Potreban je sistem sposoban daudovolji u kratkom vremenu zahtjevima tr!ita.1leksibilnost se mo!e razdvojiti na dva pojma)

- kratkoro$na eksibilnost- dugoro$na eksibilnost EshortFtime longFtime e ibilitH+.

%i pojmovi ozna$avaju razli$ite razine eksibilnosti proizvodnog sistema. 0to je vearaznovrsnost zadataka koje sistem mo!e izvriti to je njegova eksibilnost vea.

3a ni!em stupnju eksibilnosti mogue su samo manje izmjene u postojeem proizvodnomprogramu i to samo one izmjene o kojima se je unaprijed vodilo ra$una Ekod projektiranjasistema+. %o se naziva kratkoro$na eksibilnost. ,ugoro$na eksibilnost podrazumijeva da sumogue vee i nepredviene promjene u proizvodnom programu. #od tih veih promjenasistem se mo!e dopunjavati novim elementima Estrojevima modulimaI+. %ako se uz relativnomala ulaganja mo!e dobiti potpuno novi sistem tj. sistem prilagoen potpuno novomproizvodu mijenjajui vrlo mali broj elemenata sistema.

15. ,truktura skladi ta materijala?*kladitenje je planirana aktivnost kojom se materijal dovodi u stanje mirovanja a uklju$ujefzi$ki proces rukovanja i $uvanja materijala te metodologiju za provedbu tih procesa.Pod skladitem materijala podrazujevamo mjesto ili prostor ureen za odlaganje $uvanjepripremu i izdavanje materiala. (adatak skladita je dinami$ko uravnote!enje tokovamaterijala. Glavne komponente skladita sistema su) skladini objekti sredstva zaskladitenje sredstva za odlaganje materijala transportna sredstva pomona skladitna

sredstva.*kladitenje sirovina)- #ratki rokovi nabavke materijala- 8ogunost kanjenja isporuke- 3edostatak materijala na tr!itu- Poveanje asortimana

*kladitenje poluproizvoda)- -dstupanje od proizvodnog plana- (asoji u proizvodnji- &ad u vie smijena- &azlike u veli$ini serije

*kladite gotovih proizvoda- -te!ana prodaja gotovih proizvoda- #ratki rokovi isporuke materijala uslovljeni tr!item*kladite mainskih dijelova)- -bezbjeenje rezervnih dijelova- -siguranje specijalnih vrsta alata


6/13

*kladita mogu biti klasi$na automatizirana kombinovana eksibilna. 7utomatizovanaskladita odlikuju se velikom automatizacijom sistema za utovar transport i odlaganje.*trukturu automatizovanog skladita $ine)

- %ransportne staze- #olica- 7utomatska skladita alata- D3D maine1!. ,truktura skladi ta alata?

-bradni centri eksibilne elije i eksibilni proizvodni sistemi obskrbljuju se sa skladitemalata i manipulatorom za automatsku izmjenu alata.7utomatskom izmjenom alata posti!e se.

- #oncentracija operacija koje se mogu izvriti samo jednim stezanjem obradka- *kraenje pomonog vremena obrade- 7utomatiziran rad alatne maine- 1leksibilnost obradne maine

7utomatska izmjena alata se vri po redoslijedu operacija. 7lati su smjeteni u skladite poredoslijedu koritenja ili nasumice. 7ko su alati smjeteni bez redoslijeda onda sa jednimokretom skladita i jednim prolazom $ita$a senzori o$itaju polo!aj i oznaku svih alata i unesuu upravlja$ku jedinicu. 7lati se dalje koriste po programu automatski.,o zamjene alata u glavnom skladitu alata dolazi.

- #ada se !eli poveati broj operacija obrade- #ada se istroi otrica alata*kladita mogu biti- 4an$ana- #asetna.

#asetna skladita imaju veu primjenu jer mogu da prime vei broj alata. 4an$ano skladite sesastoji od

- Poluge za izmjenu- Glavnog vretena skladita alata

#oliko se mo!e izvriti operacija obrade na nekom obradnom centru zavisi od veli$ine skladitaalata. -bradni centar mo!e imati nekoliko glavnih skladita alata. Pomono skladite alatasadr!i alat za proirivanje broja operacija ili duplikate alata zbog automatske zamjenekoritenog ili istroenog alata u glavnom skladitu alata.

1%. ransport predmeta o rade u unutarnjoj proizvodnji?Preduslov za izgradnju eksibilnog proizvodnog sistema jeste automatski transport radnogpredmeta od stanice za stezanje do stanice za obradu i nazad do stanice za skidanje radnogpredmeta. Pri tom se za svaki radni predmet koji treba da se obradi koriste specijalne paleteza transport da bi se izvrio prenos radnih predmeta kroz eksibilni proizvodni sistem.3a transport od maine do maine uti$e raspored maina unutar eksibilnog proizvodnogsistema. 1leksibilnost ovog transporta uslovljena je eksibilnou rasporeda maina unutar

eksibilnog proizvodnog sistema8eusobna veza izmeu pojedinih radnih stanica mo!e biti serijska ili paralelna.#od serijskog rasporeda maina kretanja obradka je taktna a zavisi od najdu!eg vremenapredvienih operacija na jednoj maini. 3edostatak je taj da ako doe do kvara na jednojmaini cijeli sistem prestaje sa radom.Paralelni raspored ima znatne prednosti u zamjeni obradnih maina te ako jedna mainaotka!e njenu ulogu mo!e preuzeti druga.

1'. ,truktura transportnog sistema?U 1P* kao sredstva za transport i manipulaciju koriste se roboti konvejeri i razne vrste kolica.

%ransportno sedstvo koje se najvie koriste u eksibilnim transportnim sistemima surobokolica.


7/13

%ransport predmeta obrade unutarnjoj proizvodnji mo!e da se odvija ua+ 5orizontalnoj ravni

Pravolinijski oblik kru!ni oblik 4 oblik toka U oblik toka * oblik tokab+ 'ertikalnoj ravni

,ozvoljava oblike kao i u horizontalnoj ravni ali se primjenjuje gdje su velika ograni$enja saprostorom

c+ #ombinovani oblik tokovad+ %okovi u 2unkciji prostornih ograni$enja

1). odularni prin#ip gradnje?8odularnim principom gradnje odlikuje se podjelom proizvoda na cjeline koje se mazivajumodulima. Princip je primjenjiv za sve proizvode koji se sastoje od pojedina$nih sastavnihdijelova ii z sli$nih razloga)

- -moguava prostorno i vremensko razdvajanje monta!e sklopova i zavrne monta!e- -moguava istovremenu monta!u razli$itih sklopova

Pod odreenim uslovima mogue je pri monta!i veih proizvoda istovremeno montirati viesklopova na osnovno postolje maine $ime se poveava gustina rada. #oritenjem modularnearhitekture u konstruisanju i proizvodnji nosi mnoge prednosti)

2*. regatni prin#ip gradnje?7gregatni pricip gradnje je taj kad se agregat inkorporira na postojeci sistem agregat vecposjeduje svoj vlastiti pogon.7gregatne maine su specijalne maine alatke koje su graene od standardnih modularnih

jedinica. 3ajrasprostranjenija primena agregatnih maina je u masovnoj i velikoserijskojproizvodnji sa relativno stabilnom proizvodnjom kao to su) automobilska industrija

Primenom modularno projektovanih elemenata pri defnisanju koncepcije agregatnih mainasmanjuje se vreme potrebno za njihov razvoj olakava njihova izrada $ini koncept

eksibilnim olakava proizvodnja njihovih komponenti i omoguava projektantu razvojnajrazli$itijih maina sa minimalnim brojem komponenti projektovanih ba za tu mainu.7gregatne maine alatke se pojavljuju kao razli$ita konstrukciona reenja.

21. rganiza#ioni o li#i proizvodnje?-rganizacija rada je udru!ivanje ljudi radi ispunjavanja gospodarskih odnosno proizvodnihzadataka.

-rganizacija je stara koliko i $ovijek ali prije nije uzimala toliki zna$aj kakav ima usavremenom drutvu.Preduzee kao oblik organizacije proizvodnje je izlo!eno neprestanim promjenama o kojimatreba vodit ra$una prilikom obavljanja poslovne organizacije. 3ajva!nija na$ela organizacijepreduzea su.

- 3a$elo podijele rada i specijalizacije- Povezivanje $initelja proizvodnje- 3a$elo koordinacije- ,obrovoljnog uklju$ivanja u organizaciju

-rganizacija mo!e biti prema.- -psegu Epotpuna i djelimi$na+- Prema na$inu koji se provodi Eindividualna i ematska+- Prema koncepciji rukovoenja Ecentralizirana i de centralizirana+- Prema trajanju rada u organizaciji Ejednokratna i postupna+-rganizacija se u procesu osnivanja proizvodnog sistema se usmjerava na slijedee dvije

osnovne djelatnosti.1. rganiza#ija ustroja proizvodnog sistemaa+ -buhvata utvrivanje svih zadataka proizvodnog sistema s obzirom na tehni$ko

tehnoloka rjeenja izvrioce koje treba anga!ovati za proizvodnju te ciljeve izacrtanu strategiju razvitka

b+ Utvrivanje organizacione strukture djelokruga rada i polo!aja organizacionih jedinicac+ Utvrivanje radnih mjesta i radnikad+ Utvrivanje i regulisanje veza odnosa i tokova organizacije poslovanja u pojedinim

organizacionim jedinicama i cjelokupnom proizvodnom sistemue+ Utvivanje sistema upravljanja na svim nivoima proizvodnog sistema2+ Uspostavljanje organizacionih odnosa sa okru!enjemg+ Usklaivanje postojeih organizacionih rjeenja prema moguim potrebama za

usavravanjem i prilagoavanjem novim okolnostima i uticajima2. rganiza#ija poslovanja

-rganizacija poslovanja predstavlja dinami$nu djelatnost koja obuhvata sve procese koji se uproizvodnim sistemima odvijaju u cilju


8/13

a+ &acionalno izvravanja svih predvienih zadaa i aktivnostib+ -ptimalne upotrebe svih materijalnih i ljudskih resursac+ Postizanja to veih u$inaka u raznim uslovima poslovanja

22. Konven#ijalni organiza#ioni o li#i?&azvoj industrijskih poduzea praen sna!nom mehanizacijom omoguio je da se potpunozaokru!i konzistentan teorijski pristup organizaciji pod nazivom konvencionalna teorijaorganizacije. Prekretnica u podru$ju organizacije dogodila se pojavom dijela JJupravljanjepogonomJJ $iji je autor bio %aHlor 1ill.

3jegove spoznaje su bile da je krivnja loeg rada na rukovodiocima koji su pasivni i nemajuuticaja na izvrenje posla jer putaju da radnik radi kako zna.-n uvodi pojam znanstvenog upravljanja koji se sadr!i od ? na$ela.

- Upotreba istinske znanosti umjesto oslanjanja na iskustvo- *elekcija radnika na znanstvenim spoznajama- Prenoenje svih rezultata znanstvenih istra!ivanja na radnike- &azvijanje podijele rada i odgovornosti izmeu radnika i rukovodioca

Ubrzo je doao do sukoba sa radnicima jer ih je priveo na dodatne poslove i napore. (bogtoga ovaj pristup organizacije nije u potpunosti primjenjen.

23. ,avremeni organiza#ioni o li#i?,aljim rastom opsega i kompleksnosti poslovanja preduzea javlja se potreba za podijeljenomorganizacijom preduzea od onih koje je pru!ala klasi$na organizacija. 3ajvea promjena je unovim pristupima organizacije tj decentralizacije organizacije stvaranje centara te prenoenjeto veeg broja odluka na ni!e hijerarhijske stepene.*lijedea promjena je ukupno odlu$ivanje E slo!enost organizacije tjera rukovodstvo dapreduzimaju meuzavisne akcije odluke o kojima se raspravlja na sastancima.(na$enje savremene organizacije sve sna!nije dolazi do izra!aja ubrzanim razvojem tehnike itehnologije te njihove aotomatizacije i robotizacije.

24. 6lementi konkurentnosti proizvodnje?Primjenom eksibilnih proizvodnih sistema dovodi do smanjenja proizvodnih trokova kao tosu)

a+ Dijena po jedinici proizvodab+ %rokovi kapitalac+ 'ee iskoritenje maina i cjelokupnog pogonad+ Uteda energije

e+ Uteda sirovog materijalaUz postizanje)2+ 9r!e izrade novih proizvodag+ 'eeg kvaliteta proizvoda

Proizvodni sistem treba da ima mogunost lakog prebacivanja sa jedne na proizvodnju drugihsli$nih dijelova uz postizanje visoke iskoritenosti maina. Potreban je sistem sposoban daudovolji u kratkom vremenu zahtjevima tr!ita.

25. 7ahtjevi od proizvoda u pro losti i sada njosti?,inami$nost i turbulentno stanje tr!ita sve vea konkurentnost eksplozija noviteta i robakojih ranije nije bilo profnjenost potroa$a dovela je do velikih promjena. -vim zahtijevimanajbolje odgovara eksibilna proizvodnja.

2!. 7apadna proizvodna &lozo&ja?7meri$ko /vropska proizvodna flozofja bazira se na principu zadovoljenja krajnjeg korisnikatako to 2unkcionisanje proizvodnog sistema podrazumjeva primjenu ra$unara u svim 2azamaproizvodnog procesa.

- Planiranju


9/13

- Proizvodnji- #ontroli

*ve sa ciljem boljih e2ekata koji e zadovoljiti krajnjeg korisnika. -va proizvodna flozofja imaza cilj konkurentnost na tr!itu kroz veu proizvodnju i nivo kvaliteta uz poboljanjehumanizacije rada.#rajem AK"tih i po$etkom BK"tih godina dolo je do spoznaje da je perspektiva proizvodnihsistema potpuna automatizacija proizvodnje tj. *tvaranje 2abrika bez ljudi gdje kasnije dolazido promjene spoznaji zbog toga to 2abrike bez ljudi nisu bile dovoljno eksibilne i nisu mogle

da odgovore sve dinami$nijim zahtjevima trzita. nvesticije u 2abrike bez ljudi bile su veomavisoke. CK"te godine ozna$avaju po$etak stvaranja proizvodnih sistema koje karakterie.- #ombinovana automatizacija proizvodnog procesa- Proizvodnih in2ormacionih sistema sa implementacijom 8P& sistema2%. -sto8nja8ka proizvodna &lozo&ja?

-snovu Lapanske proizvodne flozofje $ine)- %oHotina proizvodna flozofja sa primjenom #anban sistema- Lapanska proizvodna flozofja E*hiego *hing+

%oHota sistem je u sutini proizvodni sistem koji ima osnovni cilj da eliminie sve to jenepotrebno za njegovo normalno 2unkcionisanje. %oHota sistem najvie pridaje ukupnomiskoritenju mainskoga parka a manje iskoritenju pojedina$nih maina.-vakav pristup proizilazi iz zaklju$ka da je bolje da maina $eka na radnika nego radnik namainu jer je radna snaga jako skupa. Poslijedica ovakvog pristupa je ta da je znatno poveanbroj jedinica mainskog parka u odnosu na potreban broj.

Prema proizvodnoj flozofji $iji je tvorac *hiego *hing proizvodni proces se razla!e na odreenibroj operacija pri $emu se vodi ra$una na procese i proizvode proces trans2ormacije sirovine ugotov proizvod. Upravljanje i praenje toka materijala kroz proizvodni proces vri seprimjenom #anban *istema. -ni se koriste za obezbjeenje)

- 8aloserijske proizvodnje- Pojedina$ne proizvodnje- #ombinovane proizvodnje- #ombinovanog transporta2'. /raktalna proizvodnja?

Ledna od mnogih defnicija 2raktala je da je to komponenta koja je sama po sebi neovisna i

mo!e donositi samostalne odluke ali opet u okviru ireg konteksta. -dnosno 2raktal je entitetkoji ima necjelobrojnu"2raktalnu"dimenziju Edefnicija 2raktala zavisi od sistema u kojem jeprimijenjen+.1raktalna organizacija zna$i da se divizije kao relativno autonomne i tr!ino orijentiraneoranizacione jedinice mogu nazvati i 2raktalima ali i obrnuto 2raktale je mogue nazivatidivizijama. 1raktalna je organizacija decentralizovani oblik organizacije koju karakteriu jasnodefnisani ciljevi kao i velika autonomija djela ali i integritet cjeline. 3ajva!nija osobina2raktalnog proizvodnog sistema je samoorganizacija to zna$i da oni mogu izabrati svojumetodu za rjeavanje problema ili procesa u kojem se nalaze. 1raktalni proizvodni sistemi imaju eksibilne i e2ektivne in2ormacijske i navigacijske sistemeto zna$i oni upravljaju sistemom pri $emu prilagoavaju okolinu sebi i pronalaze svojuoptimalnu poziciju u $itavom sistemu.

1rP* ima autonomiju eksibilnost te visok stupanj samo"sli$nosti a zasniva se na konceptuautonomne saradnje sa vie jedinica 2raktala. 1rP* ima mnoge prednosti koje proizilaze iz2raktalne"specif$ne karakteristike uklju$ujui samo"sli$nost samo"organizacije i cilj"orijentacije osobito u distribuiranom i dinami$nom okru!enju. 3ajistaknutija 2unkcija 1rP* je


10/13

dinami$an proces restrukturiranja E,&P+ i to omoguuje 1rP* da bude efkasniji i djelotvornijiponovnim rekonfguriranjem 2raktala. Upotreba U84 omoguuje ne samo lako razumijevanjesistema ve i razne druge pogodnosti navedene u ovom radu. #roz dinami$ko modeliranje iinterakcije meu jedinicama 1rP* je sposoban za provedbu koja sadr!i vie vrsta jedinica kojesu defnisane u ovom radu. U radu su tagoer objanjene aktivnosti pojedinih jedinica natemelju unutarnjih i meu"2raktalnih aktivnosti. Potpuna implementacija i ispitivanje 1rP*ostaje za daljnja istra!ivanja.

2). -nteligentni proizvodni sistemi? %o je nova generacija 1P* koja ima inteligentne hardMerske jedinice i inteligentni so2tMare.nteligentni so2tMare se odnosi na sistemski i korisni$ki so2tMare.-d posebnog interesa je ova druga grupa so2tMare proizvoda koja se odnosi na in!injerskeprobleme P* kao to su.

a+ / pertni sistemi razli$ite namjeneb+ *o2tMare za pathern recognitirus tehnikec+ *o2tMare za computer i robot vision sisteme

,ijagnosti$ki so2tMare i so2tMare za odr!avanje se odnosi na sve tri grupe problema.3*. 9azlike izme:u mozga i kompjutera?

'e i na $istom tjelesnom podru$ju mozak obavlja takve zadatke koje ni jedan kompjuter ne bini u NtragovimaO mogao izvesti Enpr. sviranje klavira gdje je potrebno istovremeno reguliratimiini rad deset prstiju+. 7 ako se radi o mentalnim aktivnostima mi katkada samo imamoEla!ni+ dojam da poneki roboti ili ra$unala obavljaju za$uujue mentalne operacije) jer teoperacije sastoje se od 2antasti$no brzog obavljanja pojedinih zadataka. 3eko ra$unalo zaistae u $asu obaviti neke ra$unske zadatke ili programe za koje bi $ak i vrhunski stru$njaktrebao neusporedivo vie vremena ali e ra$unalo obaviti samo one operacije za koje je

programirano Eto zna$i da operaciju poznaje onaj koji je sastavljao program za ra$unalo+. 7liu operacijama za koje nije programirano ra$unalo je posve nemono. /vo jedan zgodanprimjer razlike izmeu rada $ovjekova mozga i nekog savrenog ra$unala) ako ra$unalurecimo damo zadatak da nam nae tele2onski broj 2araona &amzesa . ra$unalo e u nekolikosekundi pregledati sve raspolo!ive tele2onske imenike i javiti nam da toga gospodina nema upopisu pretplatnika. 7 $ovjek ako mu damo isti zadatak nee niti traiti broj jer mu je jasnoda je to besmislen zadatak. &a$unalo dakako nije programirano da shvati besmislenostzadatka i to je osnovna razlika izmeu rada mozga i rada kompjutera . 8ozak posjeduje jos iintuiciju.

31. 9eininjering proizvodnih sistema?&ein!injering proizvodnih sistema je usko vezan za rein!injering poslovnog sistema. *toga nemo!e se samo posmatrati rein!injering proizvodnog sistema zasebno ve rein!injeringposlovnog sistema u cjelini.,anas nita nije konstantno ili predvidivo. *talne promjene na svjetskim tr!itima uekonomici ponudi meu zemljama treeg svijeta stepenu tehnolokih promjenaprouzrokovale su nove dinami$ne ciljeve i strategije. %e su strategije ambiciozne radikalne izahtijevaju goleme promjene na svim organizacijskim razinama.&ein!enjering predstavlja radikalan redizajn poslovnih procesa radi njihovog dramati$nogpoboljanja. &adikalni redizajn zna$i otpo$injanje od po$etka umesto mijenjanja ilimodifkovanja postojeih na$ina rada. Po$inje se sa $istim listom papira.&ein!injering nije automatizacija smanjenje neaktivnih dijelova organizacije smanjenje obimaorganizacije popravke nego rein!injering je po$injanje iz po$etka odva!iti se na radikalnepromjene te biti to inovativniji u postojeim procesima.#lju$na karakteristika rein!injeringa jeste kombiniranje poslova odnosno razli$itih poslova u

jednu cjelinu.3a ovaj na$in se stvara mogunost anga!ovanja manjeg broja uposlenika boljeg iskoritenjavremena.#ombinovanje poslova zna$i manje praznog hoda i eliminie potrebu prenoenja iz ruke uruku.-snovne karakteristike rein!injeringa procesa su

- #ombinovanje poslova- Prirodni redoslijed- Parcitipacija zaposlenih- *amokontrola- 5ibridna struktura procesa- Promjene klju$nih optimizacionih dimenzija

&ein!injering mo!e da bude na razli$itim nivoima.- Preduzea- Procesa- 7ktivnosti


11/13

- *ocijalnih interakcija32. ;rste modeliranja proizvodnih sistema?

-snovni cilj modeliranja je u tome da se dobiju podaci o ponaanju nekog sistema a neprou$avanjem nekog sistema. %o se vri tako to se napravi model pa se zatimeksperimentalnim ispitivanjima na modelu dolazi do saznanja o ponaanju sistema.Pri modeliranju sistema va!no je da model uklju$uje samo one aspekte sistema koji su va!niza dobijanje odgovora za postavljena pitanja. *vi ostali aspekti se tanemaruju gdje je to godmogue kako bi model bio sto jednostavniji i lake rjeiv.

,anas se u modernoj nauci primjenjuju brojne metode modeliranja koje se u osnovi mogupodijeliti na.- ,eterministi$ke- *tohasti$ke

,eterministi$ke metode zasnivaju se na primjeni matemati$kih struktura to implicira jednozna$nim zavisnosti ulaza od izlaznih veli$ina bez poremeajnih veli$ina. -ve metodepredstavljaju pribli!no pojednostavljen opis sistema.*tohasti$ke metode se koriste na osnovi stohasti$ke obrade eksperimentalnih rezultata. 7rezultat modeliranja je model.8odeliranje je simulacija sistema izvoenje modela koji predstavlja sistem. 8odeliranje mo!ebiti imitaciono i matematsko.Pod imitacionim modeliranjem podrazumjeva se broj$ani metod provoenja eksperimenata samatemati$kim modelima kojima se opisuje 2unkcionisanje slo!enih sistema u odreenimvremenskim intervalima. mitacionom modeliranju predhode 2ormulisanje problema i razradamatematskog modela. *am proces modeliranja zavrava se realizacijom planiranogra$unarskog eksperimenta.U matematskoj varijanti 1P* je najprikladniji model masovnog opslu!ivanja. Postoje rezli$itina$ini za istra!ivanje odgovarajuih modela.8etod statisti$kog modeliranja koristi se u gotovim paketima programa. &azrada modelauklju$uje podijelu postojeih stanja utvrivanja vjerovatnoe uzorka smjene stanjarazvrstavanje tih uzoraka prema odreenoj 2ormalizovanoj emi.

:? :@R. Lednoj odreenoj grupi pripadaju svi dijelovi koji se mogu obraditi na jednom alatnom stroju jednakim tehnolokim podeavanjem stroja sa istim alatima ipriborom. 'idljiva je potreba klasifkacije dijelova i stvaranja grupa sli$nih dijelova za koje ese unifcirati tehnoloki procesi obrade. Grupna tehnologija se ograni$ava na konstruktivnu itehnoloku sli$nost pojedinih postupaka obrade i alata odnosno na pojedine operacije. %orezultira kombinacijom grupnih i individualnih tehnolokih operacija tijekom izrade.

Skupne operacije koriste se za obradu dijelova $ija je obrada ograni$ena jednimobradnim procesom E obrada na jednom obradnom sustavu +. 7ko je mogue grupirati sli$nedijelove obrada se tada provodi primjenom slinih obradnih procesa, tzv. grupni tehnoloki

proces Eobrada na razliitim obradnim sustavima).(avisno o vrsti proizvodnje i strukturi proizvodnog programa izratci mogu biti sli$ni ili

razli$iti to se ti$e materijala pripremka oblika i dimenzija namjene i procesa izrade. %akoraznolik skup izradaka treba primjenom na$ela i modela grupne tehnologije tehnolokiusavriti u cilju dobivanja optimalnih rjeenja u procesu obrade.

-snovni princip pri razvoju grupne tehnologije je da sli$ni izradci se trebaju izraivatisli$nim proizvodnim postupcima odnosno koristiti iste proizvodne resurse. %o zna$i daprimjenom grupne tehnologije postoji mogunost da se u procesima obrade primjeni


12/13

visokoproizvodna feksibilna oprema. %ime se i u uvjetima maloserijske proizvodnjeprimjenom feksibilne opreme grupiranjem poveava tehnoloka serijnost proizvodnje.

Skupna obrada zna$i obradu grupe izradaka koji koriste jednaku pripremu obradnog

sustava i jednaku obradu povrina. 3ajva!nija odrednica grupne tehnologije su kriteriji po kojima se provodi grupiranje.

snovni ciljevi skupnih tehnologija su !" smanjenje trokova tehnoloke pripreme

" skraenje vremena razvoja alata i ureaja" uvoenje moderne proizvodne opreme u proces izrade" pretvaranje niskoserijske proizvodnje u srednjeserijsku ili velikoserijsku" odbacivanje neopravdane raznovrsnosti postojeih tehnolokih procesa unifkacijom i

grupiranjem" poveanje efkasnosti procesa obrade primjenom obradnih sustava vee proizvodnosti

smanjenje t pz i t p te planiranja procesa grupne obrade" smanjenje vremena tehnoloke pripreme za svaki $lan grupe primjenom tehnoloke

pripreme grupe izradaka" poboljanje konstrukcije u 2azi pripreme prihvaanjem preporuka koje nudi tehnoloki

klasi"kator " primjenom grupne tehnologije i baze podataka povezati D7,SD7PPSD78 sustava.Klasi&ka#ija izradaka i klasi&katori#lasifkacija izradaka je prvi korak u primjeni i razvoju grupne tehnologije. %o zna$ipostupno klasifciranje proizvodnog asortimana proizvoda na klase klase na podklase

podklase na porodice i porodice na grupe . Klasu $ine dijelovi meusobno sli$ni po opem geometrijskom obliku. Podklasu $ine dijelovi izraeni u odreenom rasponu dimenzija. Porodicu $ine dijelovi koji sadr!e sli$ne glavne povrine za obradu. Grupu $ine dijelovi $iji je polazni materijal istog oblika Evaljani proflotkovak otpresak provu$en profl odljevak itd.Klasifkatori se uglavnom temelje na osnovnim podacima)

" opi geometrijski oblik izradaka" raspon glavnih dimenzija izradaka" zna$ajke glavnih povrina obrade" vrsta i oblik materijala pripremka.

Prednosti primjene klasifkatora u P%P su)

" brzo kreiranje grupa" olakano povezivanje crte!a vrste materijala i oblika pripremaka" bolje koritenje proizvodne opreme" olakano planiranje terminiranje i 3D programiranje" povezivanje i primjena D7,SD78 sustava va!nih za oblikovanje tehnolokih elija i

eksibilnih sustava.okovi materijala

(7,7%7#) %ransportni tokovi imaju zadatak da rijee koncept kretanja materijala krozproizvodni proces po

najkraim putanjama zadr!avajui tok u istom pravcu dovodjenjem materijala na mjestaobrade eliminisanjem nagomilavanja i zastoje materijala eliminiui manuelan rad irealizirajui proces u najkraem vremenu.U*#47, 0%/3L/ 87%/& L747) Uskladitenje materijala je dio procesa tokova materijala.Uskladitenje je privremeno zaustavljeno kretanje materijala na mjestima $ekanja daljegprocesa. Uskladitenje mo!e biti kratkotrajno a to je slu$aj kada se izvodi u kanalu za obradu

jedinice. %&73*P-&%) %ranspot materijala se izvodi posebnim mainama transportnim mainama kojesuspecijalizovane za prenos materijala. (a transportne tokove zna$ajne su per2ormansetransportnih maina jer se nabazi njih podeava brzina kapaciteti koli$ine materijala uprocesu rezerve materijala u procesu. %ransportne maine se biraju prema karakteristikamaproizvodnog procesa.D 4L/' U -94 #-'73LU %&73*P-&%3 5 %-#-'7)" 8inimalni trokovi transporta materijala u proizvodnim tokovima

" 8inimizacija vremena proizvodnih tokova" 8inimizacija povrina radnog prostora" 8inimizacija skladinog prostora u proizvodnom procesu


13/13

" *inhronizacija kretanja materijala sa tehnolokim operacijama obrade diskretnih jedinica

" 7utomatizacija tokova materijala delimi$no ili u celom proizvodnom procesu" Poboljanje humanih uslova odvijanja proizvodnih tokova.

"roizvodni pro#es je osnova svake industrijske proizvodnje a podrazumjeva sve aktivnosti idjelovanja koja rezultiraju pretvaranjem ulaznih materijala Esirovina poluproizvoda+ u gotovproizvod. -n obuhvaa i sva sredstva i osoblje na kojima se i sa kojima se vre aktivnosti odskladita ulaznog materijala do skladi ta gotovih proizvoda.

ehnolo ki pro#es je bitan sastavni dio proizvodnog procesa i to onaj dio koji se odnosi napromjenu izgleda oblika dimenzija i svojstava materijala Esve kvalitetne -*3-'3 P-L8-' Tpromjene fzikalnih i kemijskih svojstava kvalitete povrine relativan polo!aj ili vrstu spajanjau ugradbene cjeline+ od sirovog stanja do gotovog proizvoda. ntegralni tehnoloki proces umetalopreraiva$koj industriji dijelimo na u!a specijalna podru$ja Eproizvodnja poluproizvodadijelova sastavljanje+.

"roizvodni sistem je namjenjen obradi Eizradi+ proizvoda u okviru kojeg se vri pretvorbain2ormacija materijala i energije u gotov proizvod Eizradak+ posredstvom radnog osoblja iradnih sredstava a sastoji se od niza temeljnih modula " osnovnih proizvodnih sustava -P*"a.

Documents

Fleksibilni Proizvodni Sistemi Teorija