Click here to load reader

FIZIČKI I MOTORIČKI RAZVOJ DJETETA

  • View
    969

  • Download
    4

Embed Size (px)

Text of FIZIČKI I MOTORIČKI RAZVOJ DJETETA

|.. |..|. . ^^. |. . ^^.|.|. |^) ))| |^) ))|o cemu cemo govoriti. o cemu cemo govoriti.Motoricki razvoj: Motoricki razvoj: razvoj fine irazvoj fine i grube motorike grube motorike refleksi refleksi kulturalne,kulturalne, individualne iindividualne i spolne razlikespolne razlike u motorici u motoriciFizicki razvoj: Fizicki razvoj: fizicki faktorifizicki faktori rasta i razvojarasta i razvoja tjelesna tezinatjelesna tezina i visinai visina rast mozga,rast mozga, zubiju i kostiju zubiju i kostijubItnI pojmovI.. bItnI pojmovI..Etzt Etztt tlt btclcst rast t tlt btclcst rastW W ctcrta ctcrta:ene o kietan: (koe e bitno za piavilan iazvo deteta)W W ctcrt ctcrtaa vfcsttna vfcsttnapsihomotoina sposobnost steena estim ponavlanem iadneW poveane telesne mase (teine), d:ine (visine)iob:ma glaveW odnosi se na iazliite delove tiela koi iast: iazliitim bizinama i iasponimaW odvia se tiekom detinstva pa sve do odiasle dobiUVODRazvoj djeteta oznacava promjenekoje se dogadaju u djetetu od rodenjapa do pocetka puberteta.Za normalan rast i razvoj uvjet je zdravlje koje namje potrebno za razvojno razdoblje i daljnji zivot.Medutim, neishranjenost, preveliki stresovi, umor, nehigijenski uvjeti teprekomjerna naprezanja ostecujurazvojne procese i usporavaju tempo razvoja.Motoricki razvoj vrlo je bitan u djetetovom sazrijevanju, stjecanju njegova iskustva te u daljnjem zivotu.OVOROEE OVOROEEDijete u dobi od rodenja do dva tjedan, pa i do mjesec dana.ajveci napredak u razvoju uocava se u prva cetiri tjedna.Dijete se prilagodava na zivot izvan majcinog tijela.Ono promatra sve oko sebe, a ono najljepse,jest djetetovo socijalno reagiranje.!rosjecna tjelesna tezina iznosi 3.300 g no tijekom prvih nekoliko dana djetetova zivota, tezina padne oko 10%, te do desetog dana zivota tezina se vrati u prvobitno stanjeGlava malog djeteta u odnosu na tijelo vrlo je velika, trup je okrugao, udovi su kratki, a srce kuca brze nego kod odraslihMusko novorodence nesto je vece nego zensko i u visini i u tezini, te je prvo dijete obicno manje od kasnije rodene djece. TjeIesna visina je genetski odredena, te ovisi odjetetovomzdravIju Dijete se tijekom prve godine smijesi, i moze prepoznati svoj odraz u ogledalu. Izmedu 1. i 3. mjeseca zapocinje funkcionalna igra uvjezbavanja motorickih shema i igra glasovima, kricanjem i gukanjemU toj dobi dijete dovoljno dobro vidi, cuje, osjeti okuse (losije prihvaca kisele, slane ili gorke namirnice) i mirise (ostre i jake). !eter WoIff promatrao je nekoIiko novorodenih beba. !rimijetio je da se razine njihove budnosti jako mijenjaju, i da su osim toga, te razine sIicne kod svake djece.STANJE: OBILJEZJA:Duboko spavanje!raviIno disanje; oci su zatvorene, nema pokreta ociju; nema aktivnosti, osim povremenih trzaja.Lagano spavanjeOci su zatvorene, aIi se mogu opaziti brzi pokreti ociju; razina aktivnosti je niska; pokreti su meksi nego u dubokom spavanju; disanje moze biti nepraviIno.DrijemanjeOci se mogu zatvarati, aIi kad su otvorene, izgIedaju pospano; reakcije na podrazivanje su usporene, aIi podrazivanje moze uzrokovati promjenu stanja; razina aktivnosti moze biti razIicita.NeaktivnabudnostOci su otvorene i bistre; paznja je usredotocena na podrazaje; razina aktivnosti je razmjerno niska.Aktivna budnostOci su otvorene; razina aktivnosti je visoka; dijete moze pokazivati kratku uznemirenost; na podrazivanje reagira pojacanim trzanjem i motorickom aktivnoscu.!IakanjeIntenzivno pIakanje koje se tesko zaustavi; visoka razina motoricke aktivnosti.REFLEKSI REFLEKSInaslijedene, automatske reakcije na odredeni podrazajTonicki vratniTonicki vratni refleks reflekskada novorodencetu okrenemo glavu ono ce ispruziti onu ruku na kojoj strani mu je glavica okrenuta dok ce suprotnu saviti. Refleks se zadrzava do cetvrtog mjeseca.RefleksRefleks hvatanja hvatanjapolozivsi prst na dlan novorodenceta ono ce ga spontano uhvatiti. Refleks nestaje nakon cetiri do sest mjesecaRefleks koracanja Refleks koracanjadok dijete drzimo ispod pahuha,a ono nogicama dodiruje ravnu povrsinu pocet ce izvoditi pokrete koracanja. Kod lakse djece refleks se zadrzava,dok kod teze gubi nakon dva mjesecaPuzanje Puzanjekada dijete stavimo na trbuh ono pokusava puzati. Refleks traje od rodenja do prva 3 mjeseca djetetova zivota.Refleks sisanja Refleks sisanjaovorodence ima urodeni refleks sisanja pa osim sto reagira na majcinu bradavicu refleks se javlja i ako mu stavimo prst u usta. akon 4. mjeseca zamjenjuje ga voljno sisanje.Refleks Babinskoga Refleks Babinskoga: Dijete se na podrazaj trgne, a prsti na nogama mu se rasire. Suprotan je plantarnom refleksu (kada dijete pokusava uhvatiti predmet nogom)Moro refleks Moro refleksjavlja se kada dijete polozimo na leda i pustimo da glava lagano pada prema natrag, ili proizvedemo iznenadni glasni zvuk na povrsini gdje dijete lezi. Tada novorodence cini pokret grljenja odnosno savija leda i ispruzuje noge, te najprije siri svoje ruke, a potom ih privija u svoje tijeloRefleks plivanja Refleks plivanjaje moguce ocuvati i razviti ako se dijete cesce stavlja u vodu, ono ce izvoditi pokrete slicne plivanju.DOJEE DOJEE dolazi do promjene velicine tijela te takoder i do promjene kolicine misicnog i masnog tkiva dojence je dijete od rodenja do navrsene prve godine zivota nagli tjelesni, psihicki i motoricki razvoj%0 %0Ina I vIsIna Ina I vIsInaW doenad : piosek: dobiva otpiilike oko 6OO giama na mesec W to se tie visine doenadi, deaci naiast: 2 do 3 centimetia meseno, dok devoice 2 centimetia!7omj0n0 u tj00snIm!7omj0n0 u tj00snIm p7opo7.Ijama p7opo7.IjamaW .cfalcaudalnttrcnd (od glave piema iep:), glava se iazvia bie od ostatka tiela W prcstmcdtstalnt trcnd (od blieg piema dalem), napiie se iazvia: glava, ti:p i noge a zatim ake i stopala.Razvoj mozga Razvoj mozga dolazi do velikog rasta broja 8inap8i u slusnim i vidnim podrucjima kore velikog mozga,ali i u podrucjima zaduzena za jezik. u podrucjima koja su odgovorna za kontrolu tjelesnih pokreta, zivcane stanice koje kontroliraju pokrete glave, ruku i prsnog kosa stvaraju sinapse zivcanih stanica koje kontroliraju trup i noge. povecanjeaktivnosti ceonog reznja, siri se i u druga podrucja kore velikog mozga: primjerice kada djeca pocinju dohvacati pojedine predmete, kada pocnu puzati, kada prohodaju te kada pocnu razvijati govor. o8tale karakteri8tike. o8tale karakteri8tike. pocinju izIaziti i prvi zubici, kosti postaju maIo cvrsce i vece dijete postaje bucmasto (radi povecanja masnog tkiva) brz razvoj mozga takoder uzrokuje promjene u organizaciji spavanja i budnosti (prosjecnom djetetu i daIje je potrebno 12-13 sati spavanja) dvije boIesti vezane za neishranjenost: marazamnedostatak temeIjnih hranjivih tvari i kvasiorkor - boIest uzrokovana nedovoIjnim unosom bjeIancevinaMotoricki razvoj dojenceta Motoricki razvoj dojenceta Dijete sa svakim usavrsavanjem odredene motoricke vjestine na novi nacin vIada svojim tijeIom i okoIinom. Njegova motoricka postignuca snazno utjecu na socijaIne odnose, dozivIjavanje svijeta i mogucnosti istrazivanja okoIine Razvoj grube motorike Razvoj ove vrste motorike omogucuje djetetu kontrolu pokreta za kretanje u okolini (hodanje, stajanje i puzanje) Razvoj fine motorikeFina motorika odnosi se na manje pokrete (hvatanje i dohvacanje) !rema teoriji dinamickih sustava odredene se sposobnosti medusobno stapaju i suraduju Fina motorika: cin dohvacanja omogucava novi nacin istrazivanja predmeta i same okoIine Hvatanje i dohvacanje zapocinje kao dosta gruba i neuskIadena kretnja Urodeni refIeks hvatanja zamjenjuje se uInarnim hvatanjem (hvatanje iz Iakta),neuskIadeni pokret kod kojeg se prsti zatvaraju nasuprot dIanu Nakon usavrsavanja ove dvije motoricke vjestine pozornost djeteta nije vise usmjerena na samu vjestinu vec na dogadaje koje prethode i sIijede nakon njega.svaka novo naucena motoricka sposobnost rezuItat je:1. razvoja sredisnjeg djeIa zivcanog sustava,2. sposobnosti kretanja koje tijeIo moze izvesti,3. ciIja koje je dijete naumiIo4. podrske okoIineLAC 13t1I3S1VC LAC 13t1I3S1VCW #anim detinstvom se smatia iazdoble od kiaa pive do kiaa tiee godine ivota.W & ovom peiiod:, diete postae motoiiki spietno, poine veibalno kom:niciiati, odieene osobe znae m: mnogo vie nego piie FIZIKE PROMJEE FIZIKE PROMJEE Tjelesna tezina iTjelesna tezina i visina visinadijete godisnje dobiva na tezini oko 2,260 grama, a tjeIesnu tezinu se kaze da je najboIji pokazateIj ishrane i rasta. u djetinjstvu noge i stopaIa rastu brze nego trup,izmedu prve i devete godine zivota porast djecaka i djevojcica je ugIavnom isti. U trecoj godini zivota, dijete je visoko oko 90 centimetara eujednacenosti ueujednacenosti u tjelesnom rastu tjelesnom rastu(spoIni organi,Iimfne zIijezda) apredak u razvojuapredak u razvoju mozga mozga(kora veIikog mozga,maIi mozak,retikuIarna formacija) Utjecaji na tjelesni rast iUtjecaji na tjelesni rast i zdravlje zdravlje: geni utjecu na tjeIesni rast putem kontroIe izIucivanja hormona. Hipofiza ima vaznu uIogu jer izIucuje dva hormona koji utjecu na rast (hormon rasta i tiroksin)Razvoj grube motorike Razvoj grube motorike natno boIja ravnoteza omogucuje ucenje i svIadavanje novih motorickih vjestina. Hod djeteta u dobi od dvije godine postaje uskIadeniji, ritmican i dovoIjno siguran da uskoro moze trcatiStabiInost na nogama i tjeIesni razvoj ruku i tijeIa predispozicije su za daIjnje vjestine poput bacanja, voznja tricikIa i IjuIjanja.Ono dijete koje je misicavije i vise vrIo je vjerojatno da ce se poceti brze kretati i prije usvajati neke motoricke vjestine od onog djeteta koje je nizeg rasta i zdepastije grade s s to se ticeto se tice spolnih razlika kojespolnih razlika koje uocavamo vec uuocavamo vec u ranom djetinjstvuranom djetinjstvu primjecujemo da suprimjecujemo da su ipak djecaci maloipak djecaci malo napredniji odnapredniji od djevojcica u onimdjevojcica u onim vjestinama kojevjestinama koje zahtijevaju snagu zahtijevaju snagu medutim,medutim, djevojcice sudjevojcice su naprednije unaprednije u vjestinama finevjestinama fine motorike i grubemotorike i grube gdje se zahtjevagdje se zahtjeva uskladenost dobreuskladenost dobre ravnoteze i pokretaravnoteze i pokreta stopala.stopala. napredak u finoj motorici vidi se kroz djetetov crtez koji proIazi kroz nekoIiko umjetnickih stupnjeva:1. saranje (otpriIike u drugoj godini zivota)2. prvi oblici prikazivanja (u dobi od tri godine kada saranje poprimi obIik prvih crteza)3. realisticniji crtezi (sIozeniji crtezi; reaIniji Iikovi i predmeti, postupno prikazivanje prostorne dubine)Razvoj fineRazvoj fine motorike motorikefina motorika djeteta u ranom djetinjstvu postize goIem napredak zahvaIjujuci boIjoj kontroIi prstiju i ruku, te ono moze sIagati sIagaIice, nizati perIice i rezati skaramaPREDSKOLSKA DOB PREDSKOLSKA DOB pod predskoIsku dob spadaju djeca od cetvrte do seste odnosno sedme godine zivota razvoj zivcanog tkiva u mozgu gotovo potpuno razvijena sintaksa u govoru nagle promjene u kognitivnom razvoju zapocinje i stvaranje prvih prijateljstavaTjelesni rast i razvoj Tjelesni rast i razvoj Brzi tjeIesni razvoj predskoIske djece u visinu i porastu tezine, pracen je i razvojem djecje motorike iIi pokretIjivosti Vazno je nagIasiti da se djetetu, bas u ovom periodu (izmedu pete i sedme godine), prvi put mijenja izgIed tijeIa. nacajno se produzuju ruke i noge, odnos gIave prema tijeIu postaje sIican razmjerima odrasIih.spoznaja o sebi. spoznaja o sebi. 4 godine 4 godine:pojavIjuje se spoIna stabiInost, odnosno dijete govori kad narastem bit cu zena/muskarac. Moze opisati sebe, zna svoj grad, bitne informacije o svojoj obiteIji. 5 godina 5 godina:dijete vec pocinje shvacati da ne moze promijeniti svoj spoI, takoder zna i nesto o svojim sposobnostima, te pocinje razIikovati emocije. 6 godina: 6 godina:dijete je sposobno pri opisivanju sebe staviti nagIasak na svoje ponasanje, svoje sposobnosti, na emocije i sIicno Razvoj grube motorikepetogodisnjaci i sestogodisnjaci mogu istodobno pedalirati i okretati volan, pokretati citavo tijelo pri bacanju ili hvatanju lopte. (tablica prikazuje razvoj grube motorike u ranom djetinjstvu). Razvoj fine motorikepostupno djeca postaju i samostalna u hranjenju i odijevanju. ajzahtjevniji cin koji djeca teze usvajaju je vezanje cipela jer zahtjeva vecu paznju, pamcenje slozenijih pokreta i spretnost, te se tu uocava povezanost kognitivnog i motorickog razvoja Rano pisanje Rano pisanjedjeca u sIikovnicama i knjigama za djecu uocavaju sIova i primjecuju ostaIe kako pisu te i oni pokusavaju pisati, najprije sIova a kasnije i rijeci. Najcesce je prva napisana rijec vIastito ime, aIi i djetetu prvo sIovomoze predstavIjati cijeIo ime. UgIavnom im je probIem razIikovanje sIova koja predstavIjaju zrcaIne odraze kao sto su b i d b i d. Spolne razlike uSpolne razlike u motorici motoriciako djeca postaju starija tako doIazi do razIike u aktivnostima djevojcica i djecaka, oni se radije igraju Iovice dok one vise preferiraju uzad za preskakivanje. No ipak razIike u tjeIesnim sposobnostima do adoIescencije ostaju maIe.SKOLSKA DOB SKOLSKA DOB skoIsko dob froe od sesfe odnosno sedme, po do dvonoesfe qodine ivofoTjelesna tezina i visina Tjelesna tezina i visina !rosjecno dijete u dobi od sest godina, tezi oko 20 kg i visoko je oko 105 centimetara U dobi od sest do osam godina djevojcice su maIo nize i Iakse od djecaka, dok se od devete godine, kao sto smo vec spomenuIi, taj trend obrce. Razvoj kosti Razvoj kosti osti djece se tijekom tog razdobIja znatno sire i produIjuju, aIi Iigamenti i daIje nisu ucvrsceni za njih. ahvaIjujuci tome, djeca su puno eIasticnija, i ima vecu mogucnost u izvodenju odredenih pokreta, kao sto je zvijezda i stoj na rukama Razvoj grubeRazvoj grube motorike motoriketijekom skoIskog razdobIja, djeca usavrsavaju svoje vjestine, poput trcanja, skakanja, poskakivanja i vjestina baratanja Ioptom Razvoj fine motorike Razvoj fine motorikeu ovom periodu znacajno se unapreduje i razvoj fine motorike, sto znaci da djeca mogu svirati i gIazbene instrumente, te svIadavaju pisanje i usavrsavaju rukopis za razIiku od predskoIske djece, skoIska djeca ne samo da objekte prikazuju vrIo detaIjno nego ih i povezuju jedan s drugim u organiziranu cjeIinu.Spolne razlike Spolne razlike djevojcice ostaju naprednije u podrucju fine motorike (crtanje i pisanje), te u poskakivanju, skakanju, skakanju na jednoj nozi medutim djecaci nadmasuju djevojcice u vjestinama grube motorike (bacanje i sutiranje)Tjelesni odgoj Tjelesni odgoj tjeIesna aktivnost podrzava mnoge aspekte djecjeg razvoja- zdravIje njihovih tijeIa, njihov osjecaj vIastite vrijednosti kao aktivnih i sposobnih bica, te kognitivne i socijaIne vjestine nuzne za sIaganje s drugima. djevojcice u ovom periodu smatraju da je prednost djecaka u sportu nepravedna. !revIadava misIjenje da bi se u skoIama cesce trebao odrzavati tjeIesni odgoj, te promijeniti nastavne programe za taj predmet. Takoder bi se trebaIo poticati neformaIne igre, u kojima je vecina djece uspjesna, te hodanje, trcanje i skakanje.ipkost ipkostU usporedbi s predskolcima, skolska su djeca fizickiU usporedbi s predskolcima, skolska su djeca fizicki savitljiva i gipka, sto se moze vidjeti dok zamahujusavitljiva i gipka, sto se moze vidjeti dok zamahuju palicom, skacu preko prepona, sutiraju loptu ili izvodepalicom, skacu preko prepona, sutiraju loptu ili izvode kolute. kolute.Ravnoteza RavnotezaPoboljsana ravnoteza omogucuje napredak u mnogimPoboljsana ravnoteza omogucuje napredak u mnogim atletskim vjestinama kao sto su trcanje, bacanje,atletskim vjestinama kao sto su trcanje, bacanje, poskakivanje, te brze promjene smjera, koje suposkakivanje, te brze promjene smjera, koje su potrebne u mnogim sportovima potrebne u mnogim sportovimaOkretnost OkretnostBrzi i tocniji pokreti vidljivi su u slozenim obrascimaBrzi i tocniji pokreti vidljivi su u slozenim obrascima rada nogu pri preskakanju uzeta ili igri skolice, te urada nogu pri preskakanju uzeta ili igri skolice, te u kretanju starije djece unaprijed, unatrag i postrance. kretanju starije djece unaprijed, unatrag i postrance.Snaga SnagaStarija djeca mnogo jace no sto su to mogla u ranijojStarija djeca mnogo jace no sto su to mogla u ranijoj dobi bacati i sutirati loptu, i odraziti se dalje od tla pridobi bacati i sutirati loptu, i odraziti se dalje od tla pri trcanju i skakanju. trcanju i skakanju.apredakmotorickihapredakmotorickih sposobnosti u skolskoj dobi sposobnosti u skolskoj dobiTjeIesni razvoj vazno je obiIjezje u covjekovom zivotu. Da bi razvoj bio normaIan oba roditeIja moraju to dijete zeIjeti. Rodenje je za dijete veIika promjena, neka vrsta soka, jer se dijete u jako kratkom vremenu mora priIagoditi vanjskom svijetu i ovIadati funkcijama koje je do tad ciniIa majka za njega.ZAKLJUAK ZAKLJUAK RefIeksi su potvrda da je ponasanje novorodenceta organizirano. Veca sposobnost samokontroIe potice dijete da upravIja dijeIovima svog tijeIa i razvija motoricke sposobnosti. roz svoj razvitak, dijete stjece osjecaj moci, znanje o okoIini, o prostornim okoInostima te o udaIjenostima i visini!REZETACJU ZRADLE:AA MAGAS&VA CM!ERMA