Microsoft Word - RRrad06-IV - priprema djeteta za skolu - BROsURA priprema za WEB.docPRIPREMA DJETETA PRIPREMA DJETETA PRIPREMA DJETETA PRIPREMA DJETETA
PRED POLAZAK U ŠKOLUPRED POLAZAK U ŠKOLUPRED POLAZAK U ŠKOLUPRED POLAZAK U ŠKOLU
Udruga za unapreivanje kvalitete ivljenja u zajednici
Z A J E D N O
Senj
RADIONICE ZA USAVRŠAVANJE RODITELJSKIH VJEŠTINA - 2006.
Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti
2
Polazak u prvi razred osnovne škole velik je dogaaj za cijelu obitelj: u prvom redu za budueg aka, ali i njegove roditelje te lanove šire obitelji. Na neki je nain to prvi veliki korak na putu k zrelosti, onaj u kojem se potvruje sav trud, ali i panja i ljubav koji su do tog trenutka uloeni u odgoj djeteta.
Dijete se mora prilagoditi novim pravilima ponašanja; sjediti na jednom mjestu due vrijeme, pratiti aktivnost do kraja, doi na poetak nastave, a njegova sposobnost uenja i izvršavanja zadataka stalno se procjenjuju. Takoer, to je prva provjera djetetovih socijalnih, emocionalnih, intelektualnih i drugih sposobnosti.
O tim prvim danima školovanja uvelike ovisi uspješnost njegovog daljnjeg školovanja, pa ga moemo smatrati presudnim trenutkom za cijeli budui ivot djeteta. Stoga je vano posvetiti pozornost pripremi djeteta za školu (koja poinje mnogo ranije nego što mislimo), a naroito utjecati na socijalnu i emocionalnu pripremu
U periodu pred polazak u školu javljaju se i brojni strahovi, ponajviše roditeljski, koji se lako prenose na dijete, s velikom mogunošu da upravo to pokvari dane priprema i polaska u školu koji bi trebali biti veliko obiteljsko veselje. Prave su informacije od svega najvanije. Roditelji moraju znati kakva je procedura upisa u školu, koji im sve dokumenti trebaju, gdje i kada dijete mora na pregled, što ga eka na razgovoru kod pedagoga... Ako se roditelji dobro informiraju, znat e pripremiti i dijete, ali i sebi rasporediti sve poslove koje trebaju obaviti, i svakako podjednako vano isplanirati troškove, jer polazak djeteta u školu udar je i na kuni budet. ZAKONSKA REGULATIVA I OBVEZE
Prema aktivnim zakonima i podzakonskim aktima u Republici Hrvatskoj, u prvi razred osnovne škole upisuju se djeca koja do 01. travnja tekue kalendarske godine napune šest godina. Na
zahtjev roditelja mogu se upisati i mlaa djeca koja do zadanog datuma još nemaju šest godina. U tom sluaju potrebno se je prethodno prijaviti u podruni ured nadlean za poslove obrazovanja. Prije upisa u školu obavezan je komisijski pregled. Sva djeca zakonski školski obveznici moraju se prijaviti na pregled. Ako komisija za upis utvrdi da dijete zbog svog psihofizikog stanja nije spremno za školu odgodit e mu upis za jednu školsku godinu.
Dakle, prvi i osnovni zadatak koji mora svladati budui školarac jest komisijski pregled u kojem sudjeluje nekoliko strunjaka (lijenik, psiholog, pedagog, defektolog ili logoped). Oni procjenjuju zrelost
djeteta za polazak u prvi razred, tj. fiziku zrelost (vid, sluh, kronine bolesti i
RADIONICE ZA USAVRŠAVANJE RODITELJSKIH VJEŠTINA - 2006.
Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti
3
drugo) te emocionalnu i intelektualnu zrelost. Rezultati su esto bolji ili lošiji od prosjeka. Ako su bolji, dijete e vjerojatnije lakše pratiti program prvog razreda i sudjelovati u ivotu i radu škole, a ako su slabiji, što ustanovljuje komisija (školski lijenik, pedagog, psiholog, logoped), dijete se prati tri mjeseca kako bi se mogla donijeti pravilna prosudba o njegovim mogunostima. Za roditelje koji ele znati nešto više o ovome, na kraju ove brošure pripremili smo popis vanijih propisa koji se odnose na osnovnoškolsko obrazovanje.
PRIPREMLJENOST DJETETA ZA ŠKOLU
Kako bi dijete moglo udovoljiti novim zahtjevima treba biti psihofiziki zrelo za polazak u školu. Drugim rijeima, ako je dijete doseglo optimalan stupanj razvijenosti razliitih fizikih i psihikih funkcija, vea je vjerojatnost da e ono biti uspješno u svladavanju propisanog nastavnog plana i programa.
Kronološka dob kao jedini kriterij uspješnog starta aka-prvaka pokazao se nedovoljno pouzdanim. Pored razvijenih intelektualnih sposobnosti: pamenja, rezoniranja i koncentracije, potrebno je da posjeduje neke vještine i znanja, a takoer i odreeni stupanj socio-emocionalne zrelosti.
PO EMU PREPOZNAJEMO DA JE DIJETE ZRELO ZA ŠKOLU? – vidi tablicu na «duplerici»
OBITELJ - Jeste li se pripremili?
Mo obiteljskog odgoja je velika, jer je to intimna zajednica u kojoj su lanovi povezani toplim emocionalnim vezama. Obzirom da je obitelj najvaniji faktor u razvoju svih sposobnosti djeteta, priprema djeteta za školu poinje zapravo od njegovog dolaska u obitelj. Dijete kojem se posveuje potrebna panja, koje se u obitelji osjea prihvaenim, lakše
se prilagoava i savladava nove situacije. Više e profitirati dijete, iji roditelj vjeruje u njegove sposobnosti, ohrabruje ga i podrava u savladavanju novih zadataka, koji ga ui da je za svako postignue potrebno uloiti vrijeme i trud. Dijete je od malena vano poticati na aktivno sudjelovanje u zajednici i davati mu priliku da ui na vlastitim iskustvima, jer time ono jaa samostalnost i samosvijest, koja mu je neophodna i u uspješnom školovanju. Polazak djeteta u školu, kao svaka promjena, iziskuje novu organizaciju i podjelu odgovornosti unutar obitelji. ivotni krug oko djeteta se širi i u njegovoj aktivnosti igra više nije osnovna, ve uenje postaje njegova osnovna aktivnost. Polazak u prvi razred ozbiljna je provjera ne samo djeteta ve i roditelja, provjera da li su roditelji pravilno odgojili svoje dijete, jesu li ga dobro pripremili za školu. Svaki
RADIONICE ZA USAVRŠAVANJE RODITELJSKIH VJEŠTINA - 2006.
Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti
4
roditelj eli da dijete dobro ui, da se uspješno ukljui u društvo, da se maksimalno afirmira u ivotu. Dijete još nema jasnu predodbu o tome što ga eka, ne razmišlja toliko unaprijed, za razliku od roditelja, koji ponekad mogu biti optereeni negativnim priama o školi. Roditelji koji nemaju dovoljno povjerenja u institucije ili u sposobnost prilagodbe svog djeteta esto se zamaraju razliitim pitanjima.
Svoje strahove i nesigurnosti roditelj neminovno prenosi na dijete, stoga je vano pomoi mu, kako bi svom djetetu što više olakšao start u tu novu ivotnu situaciju. Radoznala i samosvjesna djeca ue lakše nego ona s predznanjem. Nauiti itati i pisati djeci je najmanji od svih problema, ona u pravilu vrlo brzo savladavaju te vještine. Puno je vanije kod djeteta razvijati emocionalnu inteligenciju. Sposobnost prilagodbe, samodisciplina, upornost, optimizam, poštovanje drugih, spremnost na suradnju, vaniji su za uspjeh od mentalne inteligencije. Mala djeca su prirodno uporna, ne odustaju lako u nastojanjima da savladaju neku novu vještinu, usprkos neuspjelim pokušajima. U dobi od 6 ili 7 godina ona postaju realnija u procjeni svojih sposobnosti. Tada polako uviaju da je nedostatak prirodnih sposobnosti mogue nadoknaditi ulaganjem napora. Prihvaanje neuspjeha, pravo na greške, strpljivost, kvalitete su koje e djetetu pomoi u savladavanju školskih obaveza.
Da li je moje dijete dovoljno
dobro?
Da li e uspjeti savladati sve što se od njega oekuje?
Da li e nauiti itati i pisati?
Kako e se uklopiti meu vršnjake?
Da li e uiteljica imati dovoljno razumijevanja za
dijete?
Koliko se razlikuje od druge djece?
RADIONICE ZA USAVRŠAVANJE RODITELJSKIH VJEŠTINA - 2006.
Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti
5
KAKO PRIPREMAMO DJECU ZA ŠKOLU
Da bi se dijete što bolje prilagodilo zahtjevima škole, potreban je skladan razvoj svih djetetovih sposobnosti: motorikih, socio-emocionalnih i intelektualnih. Mnogi roditelji griješe što forsirano ue dijete itati i pisati kako bi mu olakšali rad u nastavi. Daleko bolja priprema za školu odvija se putem igara i aktivnosti u kojima ono mora upotrijebiti svoju ruku i prstie. Priprema djece za školu obuhvaa:
• vjebanje hotimine panje (upuivanjem na sadraje iz svakodnevnog ivota)
• razvijanje sposobnosti opaanja i promatranja (poticati djecu da detaljno priaju o svemu što vide - prilikom šetnje, posjete lijeniku i sl.)
• vjebe koncentracije (kod rješavanja raznih zadataka, kao i kod svakodnevnih aktivnosti kao oblaenje, pospremanje sobe i sl.), ali treba voditi rauna da koncentracija djeteta prije polaska u školu obino nije dulja od 15 minuta
• stvaranje pozitivne slike o sebi • stvaranje radnih navika (ako su stvorene na vrijeme, dijete e se kasnije
lakše koncentrirati na zadatak) • razvijanje kulturno - higijenskih navika
Ako stvaramo motivirajue okruenje u kojem se podrava djeja radoznalost, aktivnost, stjecanje novih iskustava, igra i stvaralaštvo, stvaramo dobre uvjete za budueg uspješnog aka – prvaka.
NE ZABORAVITE! Neke djetetove osobine, sposobnosti i vještine su presudnije za uspješno školovanje od poznavanja slova. Dobar start u školi ima dijete koje:
ima dobru sliku o sebi, zna se zauzeti za sebe, zna rješavati probleme i sukobe, se ponosi uspjehom, podnosi neuspjeh, pomae i dijeli s prijateljima, zna se dogovarati i pridravati pravila, s upornošu završava što je zapoelo...
Što je korisno nauiti dijete prije škole? Osamostaliti dijete u brizi za sebe: u kulturno-higijenskim navikama pri jelu, oblaenju, korištenju WC-a, pranju i brisanju ruku, u brizi za svoje stvari...
Nauiti neke vane stvari: ime i prezime (svoje i roditelja), adresu i broj telefona, rijei kulturnog ophoenja, siguran put od kue do škole...
NIKADA NEMOJTE PLAŠITI DIJETE ŠKOLOM!!!! (“Vidjet eš ti tamo, Dobit eš jedinicu, Ii eš u kut, …”)
ŠKOLU JE POŠTENIJE PREDSTAVITI U REALNOM SVJETLU ( “Sva djeca idu u školu – ona nam pomae da postanemo veliki!”)
RADIONICE ZA USAVRŠAVANJE RODITELJSKIH VJEŠTINA - 2006.
Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti
6
U nastavku emo navesti nekoliko sugestija koje mogu pomoi pri razvijanju vještina potrebnih za svladavanje školskog programa.
Za uspješno usvajanje psihomotornih vještinapsihomotornih vještinapsihomotornih vještinapsihomotornih vještina potrebno je sazrijevanje, ali i vjebanje (potiite igre loptom, skakanje preko ueta, penjanje, tranje, ali i samostalno oblaenje, zakopavanje). Psihomotorne vjebe pridonose razvoju motornih vještina, ali i bogaenju senzomotornih iskustava i funkcija, kao i socijalnom razvoju (vjebanjem u paru i s grupom djece potrebna je meusobna suradnja).
Da bi djetetu olakšali poetno uenje itanja i pisanjaitanja i pisanjaitanja i pisanjaitanja i pisanja, vjebajte s
njim: • vidno razlikovanje (uoavanje manjih razlika meu predmetima, znakovima) • slušno razlikovanje (pogodne su razliite govorne igre, pjesmice, igre sa zvukovima) • usvajanje vremenskih (juer - danas - sutra, prije - poslije) i prostornih odnosa (lijevo - desno, ispred - iza) • usvajanje pojma broj - brojanjem predmeta (ne uenjem brojenja napamet), igranjem društvenih igara • ope oblikovanje pojmova (zadaci kao: što se sve moe obui, što je sve potrebno za pojedino zanimanje, što sve ubrajamo u pokustvo i sl.) • sposobnost klasifikacije (koje domae ivotinje poznaje,voe, vozila) te razvrstavanje po klasama, hijerarhiji, svrstavanje predmeta prema boji, obliku, vrsti - pogodni predmeti za ovakve aktivnosti su plodovi, školjke, liše, dugmad, sliice....)
Da bi dijete usvojilo itanje, nuan je razvoj preditakipreditakipreditakipreditakihhhh vještinavještinavještinavještina: • Dijete prepoznaje da netko piše - postaje svjesno poruke (u dobi od 2,5 - 3 godine) • Osvješivanje razlika u slovu (s 4 - 5 godina) javlja se svijest o smjeru pisanja s lijeva na desno i odozgo - dolje, razumijevanje interpunkcije, prepoznavanje rime, prvog glasa u rijei. • Spremnost na igru rastavljanjem rijei na glasove, uivanje u rimi. Ta je svijest osnova za razvoj itake vještine jer omoguuje djetetu da tijek glasovnog govora podijeli u apstraktne jedinice - foneme koji e odgovarati pisanim simbolima - slovima (izmeu 5 - 6 godina) • Izmeu 6 - 7 godina uspostavlja se spoznaja o korespodenciji izmeu glasa i dogovorenog znaka za taj glas - slovo.
Za razvoj itakihitakihitakihitakih vještina vrlo je znaajna kvaliteta okoline djeteta - od pravilnog naina izraavanja odraslih, tonih imenovanja predmeta, do svakodnevnog itanja djetetu. Pri tome je vana aktivna uloga roditelja, prilagoavanje naina itanja govornim vještinama djeteta, izmjena itanja i
RADIONICE ZA USAVRŠAVANJE RODITELJSKIH VJEŠTINA - 2006.
Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti
7
razgovora o slikama i tekstu (poticanje djeteta za što samostalnijim opisom slike i sadraja prie
Prilagodba djeteta na školu ovisiti e i o njegovim socijalnim socijalnim socijalnim socijalnim kompetencijamakompetencijamakompetencijamakompetencijama, o sposobnosti da bude prihvaen u okolini. Dijete koje se naui nositi s frustracijama i negativnim osjeajima lakše e se prilagoditi i okolina e ga lakše prihvati. Pretjerano zaštiivana djeca ili djeca koja tee podnose frustracije imati e više poteškoa u prilagodbi. Roditelj moe pomoi djetetu u rješavanju konflikata s vršnjacima tako da razgovara s djetetom o njegovim poteškoama, da ga uputi u razlikovanje prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja, da ga potie na samostalno pronalaenje rješenja. Djetetu koje nije vješto u sklapanju prijateljstva, roditelj moe savjetovati, kako da pridobije panju i zadri naklonost drugog djeteta. Ako je dijete eše ukljueno u fizike sukobe s vršnjacima, dobro ga je savjetovati kako da ne reagira na provokacije druge djece, da se brani tako da ne ozlijedi drugoga, da razvija empatiju prema drugoj djeci.
Što roditelj moe uiniti na planu socio-emocionalnog razvoja i osamostaljivanja? • Biti dosljedan u svom odnosu prema djetetovim obvezama (stvaranju radnih navika). Neka dijete samostalno posprema igrake, odijeva se, hrani, posprema krevet. • Dozvoliti djetetu, u odreenoj mjeri i situacijama, da ui na svojim pogreškama. Ako dijete previše zaštiujemo razvija se osjeaj manje vrijednosti • Ukoliko radimo umjesto njega, dijete gubi interes za tu aktivnost. Nauite ga da se samo poešlja, umije, opere zube, posprema svoje stvari... Na taj nain stjee sigurnost u sebe i ponosno je jer je samo nešto uinilo. • Vano je hvaliti dijete za sve što je pozitivno uinilo ili barem pokušalo uiniti, a izbjegavati kritike i kazne jer one produbljuju osjeaj nesigurnosti, izazivaju strah od pogreške i kazne i utjeu na lošu sliku o sebi. • Kad molite dijete da nešto napravi, objasnite zašto elite da to uini (npr. "Pomakni ove igrake jer ne bih htio da netko padne preko njih", a ne "Napravi to jer ja tako kaem"). • ak i kad ste ljuti na dijete, pokaite mu ljubav i poštovanje. Nikad ne kritizirajte dijete, ve njegovo ponašanje. • Svakodnevno razgovarajte sa svojim djetetom i slušajte ga, ali tako da stvarno ujete što vam govori. Ne moete s njim razgovarati i usput prati sue, gledati TV ili nešto slino. Slušanje je najbolji nain da shvatite o emu razmišlja, kako se osjea, kako ui i shvaa.
NE ZABORAVITE !
ITAJTE S DJETOM REDOVITO, ALI NE PREDUGO (10 – 20 MIN) NEKA TO BUDE VRIJEME ZA VESELJE, SMIJEH I LJUBAV
NE PROPUSTITE POHVALITI SVOJE DIJETE
RADIONICE ZA USAVRŠAVANJE RODITELJSKIH VJEŠTINA - 2006.
Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti
8
• Odvojite vrijeme koje ete kvalitetno provoditi sa svojim djetetom. Pokušajte mu što eše pruiti priliku za nova iskustva jer e tako najlakše i spontano uiti o svijetu. Otiite u muzeje, kazalište, knjinice, ZOO vrt, izlete u prirodu... • Svakom djetetu su potrebne granice i jasna pravila da bi se osjeali sigurnima. U postavljanju pravila i granica treba paziti na uravnoteenost i "pravu mjeru". Nisu dobra niti prekruta niti prefleksibilna pravila. • Svakom djetetu je igra potreba. Ono u igri najlakše ui, opušta se, zabavlja, razvija motoriku, maštu, mišljenje, surauje, obogauje govor.
NE ZABORAVITE! Kako moete pomoi svom djetetu u odnosu na njegovu samostalnost, kulturno-higijenske i radne navike? Potiite ga da: • se samo obue, obuje, umije, opere zube, poešlja, upotrebljava WC i strpljivo priekajte da to obavi do kraja • uzme jednostavni obrok kod kue • zakljua i otkljua vrata (mora znati kome smije otvoriti kada je samo kod kue) • naui kada i kako moe koristiti telefon(nazvati roditelje na posao ili u sluaju neke nezgode nazvati susjeda, roaka) • zapamti osnovne podatke o sebi i svojoj obitelji (svoju adresu, broj telefona, ime roditelja, gdje rade) • zapamti ili prepoznaje bar poloaj kazaljki na satu u vrijeme kada treba poi u školu • samo ode u duan i kupi 2-3 sitnice(tako stjee samostalnost i sigurnost te upoznaje vrijednost novca) • razgovara s Vama, pretpostavlja i samostalno zakljuuje što je sve vano moi i znati napraviti-poduzeti samo za sebe prije nego krene u školu • da Vam kae sve što ga brine ili plaši u situacijama kad je sam bez Vas • kroz razgovor provjerite koliko Vaše dijete zna o opasnim situacijama i kome se moe obratiti za pomo, kada je samo, uplašeno ili u opasnosti. Vano je da ne zastrašujete dijete, ve ga jaate i pomaete mu davanjem osnovnih informacija(npr. kojeg susjeda pozvati). • Poeljno je svakodnevno se baviti djetetom i to u ono doba kad e inae pisati zadae kad krene u školu, tako e dijete stei naviku da u odreeno vrijeme sjedi i radi uz roditelja. To uvijek mora biti na istom mjestu, gdje e biti djetetov miran kutak za uenje.
RADIONICE ZA USAVRŠAVANJE RODITELJSKIH VJEŠTINA - 2006.
Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti
9
• Društvene igreDruštvene igreDruštvene igreDruštvene igre (ovjee ne ljuti se, memori, domino) – razvoj panje i pamenja, usvajanje pojma broja, radost zbog uspjeha, podnošenje neuspjeha. • Matematike igre Matematike igre Matematike igre Matematike igre u svakodnevnim situacijama (usporeivanje, svrstavanje i razvrstavanje, sparivanje i pridruivanje, rastavljanje cjeline na dijelove i obrnuto, brojenje, prepoznavanje brojki) – razvoj percepcije, usvajanje pojma broja, logiko zakljuivanje. • Zajedniko itanje pria i gledanje filmovaZajedniko itanje pria i gledanje filmovaZajedniko itanje pria i gledanje filmovaZajedniko itanje pria i gledanje filmova u kojima se djetetu tumae postupci likova – prepoznavanje tuih i svojih emocija, uivljavanje u situacije drugih, empatija. • PPPPrepriavanje pria i dogaajarepriavanje pria i dogaajarepriavanje pria i dogaajarepriavanje pria i dogaaja – razvoj govora (pravilne reenice, bogaenje rjenika), logino prepriavanje (poetak-sredina-kraj), postavljanje pitanja • Crtanje, bojanje, modCrtanje, bojanje, modCrtanje, bojanje, modCrtanje, bojanje, modeliranje eliranje eliranje eliranje – kreativnost, pravilno dranje olovke, preciznost, snalaenje na papiru (odozgo prema dolje, s lijevog na desno) • Vjebe vidnoVjebe vidnoVjebe vidnoVjebe vidno----motorne koordinacijemotorne koordinacijemotorne koordinacijemotorne koordinacije - izrezivanje: resa od papira, rezanje rubova krunih oblika, izrezivanje sloenijih oblika; sastavljanje – igra sa sitnim kockicama i predmetima; trasiranje prstom, a zatim i bojicom oko predmeta, bojanje do rubova; svakodnevne aktivnosti: zakopavanje, vezanje, slaganje odjee,…; igre tipa "origami" – presavijanje papira; dopustiti glumljenje pisanja i itanja • Igre za razvijanje panjeIgre za razvijanje panjeIgre za razvijanje panjeIgre za razvijanje panje
Dopuni rije Igra sastavljanja rijei na slogove priprema dijete za nastavu itanja i pisanja. Za ovu igru dijete treba prvo uvjebati izgovor rijei po slogovima na svom imenu : Ma –ja, Mi- ro, a zatim na lakšim rijeima: ma –ma, ba – ka, vo – da i sl. Ova igra se odvija uz dobacivanje loptice. Roditelj kae jedan ili dva sloga i baci loptu djetetu. Dijete treba da završi rije i da samo, pošto kae slog , baca loptu dalje. S toga roditelji ukljuite se i budite voditelj svom djetetu u procesu uenja. Prepoznaj po zvukuPrepoznaj po zvukuPrepoznaj po zvukuPrepoznaj po zvuku Nije lako nauiti djecu da uvijek slušaju i uju. Za ovo su potrebna esta i sistematska vjebanja. Za vrijeme šetnji skreite panju djeteta na raznovrsnost zvukova u prirodi , u šumi, pruge, gradu i najzad, u svom stanu. Na ovaj nain e dijete nauiti da osluškuje i analizira zvukove. Iskoristi svaki trenutakIskoristi svaki trenutakIskoristi svaki trenutakIskoristi svaki trenutak Dijete je ve mnogo puta razgledavalo ilustracije u slikovnicama, enciklopedijama i knjigama i opisivalo što je na njima prikazano. U ovoj igri za razgledanje nepoznate slike daje se pola minute i u tijeku vremena slika se jednom – dvaput za kratko pokriva. Zadatak je djeteta da opiše što je na slici vidjelo.
RADIONICE ZA USAVRŠAVANJE RODITELJSKIH VJEŠTINA - 2006.
Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti
10
Na taj nain razvijamo djetetovu panju, njegov vokabular te logino zakljuivanje.
• IgrIgrIgrIgra za razvoj moi opaanjaa za razvoj moi opaanjaa za razvoj moi opaanjaa za razvoj moi opaanja
Omiljene razglednice Igre sa slikama, razglednicama potiu razvoj panje, pamenja, zapaanja. Razglednice se rašire po stolu. Zadatak je djeteta da što prije i bre odgovori na pitanja. Pitanja se, naravno postavljaju u zavisnosti od sadraja razglednice, postepeno sve tea i tea. Npr. na kojoj razglednici ima više crvene ili plave boje?, Na kojoj više ljudi, biljaka ili ivotinja?, Gdje je prikazan rad, igra, sport? Objasni zašto tako misliš?
• Govorne igreGovorne igreGovorne igreGovorne igre Što sve moe biti plave boje? Koje je voe crvene boje? Što se sve nalazi u kupaonici? Koje ivotinje imaju dvije noge? Opis ivotinja? Što sve u ovoj prostoriji poinje na glas ssss? Nabroji tri ivotinje koje poinju na glas mmmm Što sve moemo kupiti u trgovini na glas kkkk Što je sve potrebno lijeniku u njegovom radu? Koje ivotinje ive u šumi? Kako bismo jednim imenom nazvali psa, maku i hrka? Što dolazi iza etvrtka? Što je prije ljeta? Koji glas se najviše uje u rijeima: stol, lisica, nos, sidro, usta Lutka je igraka – koje još igrake poznaješ? Kakav moe biti stol? Što moemo raditi olovkom? Suprotnosti (veliko – malo, visoko – nisko, crno – bijelo, usko – široko, ...)
Kad dolaziš u vrti? Kad idemo spavati? Kako se zove ovjek/ena koji poduavaju djecu u školi? Stavi škare ispred/iza olovke. Pokai crni krug unutar bijelog kvadrata. Odi u drugu sobu i sa tree police donesi utu knjigu. Reci reenicu na drugi nain. Prepriaj priu. Sastavi priu prema slici ili seriji slika. Sastavi priu iz vlastitog iskustva. Pronai rimu (kruh-majmun-duh). Igra «kaladont» (reci rije na završno slovo). Zaokrui sve rijei kojima je zadnji glas tttt Dotakni lijevom rukom desno uho. Zatvori oi i reci koje zvukove uješ. Govori glasno – tiho, visoko – nisko, brzo – sporo Koje glasove uješ u rijei makamakamakamaka Koju rije uješ kada kaem mmmm----aaaa--------kkkk----aaaa
RADIONICE ZA USAVRŠAVANJE RODITELJSKIH VJEŠTINA - 2006.
Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti
11
NE ZABORAVITE! Na vrijeme i u dobroj atmosferi izvršite tehnike pripreme
Na vrijeme obavijestite dijete o svim promjenama koje slijede: da e ostajati sam u kui, da e se sam kretati prometnicama i objasnite mu kako, da e se sam oblaiti za školu, da mora sam kontrolirati izvršenje nekih higijenskih navika i sl.
Upoznajte ga s osobama koje e o njemu brinuti za vrijeme vaše odsutnosti Na vrijeme i u ugodnom ozraju nabavite potreban pribor i odjeu za školu – neka dijete
sudjeluje u kupnji, zajedno s djetetom upisujte ime na knjige i biljenice. Ukljuite dijete u sve aktivnosti.
Uvjebajte s djetetom put do škole. Nauite dijete da znade svoju adresu stanovanja, da znade gdje mu roditelji rade i da znade
brojeve telefona roditelja. Podajte mu mali adresar u kojem e te sve vane informacije napisati.
Paljivo planirajte godišnji odmor – ostavite si dane kako bi mogli otpratiti dijete u školu i doekati ga po povratku iz škole.
RADIONICE ZA USAVRŠAVANJE RODITELJSKIH VJEŠTINA - 2006.
Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti
12
PRED SAM POLAZAK U ŠKOLU… Obavijestiti dijete na vrijeme o promjenama u njegovom ivotu koje e se
dogoditi kada krene u školu. (npr. dio dana e ostajati sam u kui, samo e kontrolirati izvršavanje nekih zadatak – zakljuavanje stana pri odlasku u školu i sl.)
Uputiti dijete na osobe koje mu mogu pomoi u sluaju potrebe dok je samo kod kue
Privikavati dijete tijekom ljeta na situacije u kojima e trebati pokazati oprez Uputiti ga kako se dolazi do škole, upozoriti na opasna mjesta (npr. prijelazi
preko ceste) Osigurati radni prostor u stanu (pisai stol) koji je uvijek isti i samo djetetov,
koji ono moe urediti rema svojem izboru, ali tako da na stolu ne bude puno sadraja koji e mu odvlaiti panju.
Zajedno s djetetom obaviti kupnju školske torbe i školskog pribora, kupnju obaviti u ugodnoj atmosferi
Poticati pozitivne stavove djeteta prema školi i uenju kod kue sveano obiljeite prvi dan polaska djeteta u školu dobro je da ga prvih nekoliko dana netko prati radi osjeaja sigurnosti
(dogovorite s djetetom da li to eli i koliko dugo) svakodnevno potiite dijete da provjeri da li je sve pripremilo za školu i poelite mu uspjeh u školi
po povratku djeteta iz škole sa zanimanjem porazgovarajte o tome što su radili u školi,što mu se svidjelo, što ne, što je bilo lako, tko mu je prijatelj...
vano je potaknuti dijete da se odmori od školskih aktivnosti na nain koji mu najbolje pomae da se opusti...
RADIONICE ZA USAVRŠAVANJE RODITELJSKIH VJEŠTINA - 2006.
Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti
13
AKO STE U NEDOUMICI I RAZMIŠLJATE O ODGODI ILI RANIJEM UPISU VAŠEG DJETETA U ŠKOLU POTRAITE STRUNU POMO… …ODGAJATELJICEODGAJATELJICEODGAJATELJICEODGAJATELJICE –> o Vašem djetetu znaju mnogo i poznaju ga u vrtikom okruenju koje je slinije školi nego obitelj, te vrlo dobro mogu procijeniti mnoge od navedenih faktora spremnosti zaškolu. One vide kakav je status dijete steklo u grupi. Mogu Vam rei i o tjelesnim, likovnim, glazbenim i dr. mogunostima Vašeg djeteta! …PSIHOLOGAPSIHOLOGAPSIHOLOGAPSIHOLOGA –>moi e Vam tonije rei o razini i pojedinostima spoznajnog razvoja djeteta (percepcija, panja, pamenje, usvojenost pojmova i dr.), te o razini razvoja grafomotorike, emocionalnoj zrelosti i dr. … LOGOPEDALOGOPEDALOGOPEDALOGOPEDA –> ima najbolji uvid u sve aspekte razvoja govora i jezika, te izgovora glasova.
Openito se preporua kontinuirana suradnja sa školom, naroito ako dijete ima neke specifine poteškoe. Dobro je upoznati uiteljicu s eventualnim promjenama ili krizama unutar obitelji, jer one mogu negativno utjecati na školski uspjeh djeteta. Umjesto kritike ili prebacivanja krivnje za poteškoe djeteta na institucije, pozitivan ili bar neutralan stav roditelja prema školi djetetu e više pomoi u prilagodbi i savladavanju eventualnih poteškoa. Dijete ne treba plašiti školom i obavezama, nego ga dobro pripremiti za tu realnost.
U sluaju kada se u razredu dogaaju uzastopni konflikti, koje prelaze granice djetetovih mogunosti, vano je da se roditelj ukljui u rješavanje, na nain da kontaktira uiteljicu, roditelje druge djece ili da se po potrebi obrati s djetetom u savjetovalište.
RADIONICE ZA USAVRŠAVANJE RODITELJSKIH VJEŠTINA - 2006.
Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti
14
I NA KRAJU...
Polazak u školu je normalan slijed dogaaja. Nije ga potrebno previše naglašavati, ali niti zanemarivati njegovu vanost. Zapamtite da od vašeg stava ovisi i stav djeteta prema školi i uiteljicama. Roditelji trebaju preuzeti ulogu voditelja u procesu uenja svog djeteta , samo e tako uenje postati zadovoljstvo a ne napor za dijete i za samog roditelja.
Ukoliko dosada niste ništa posebno radili na pripremi svog djeteta za polazak u školu, ne trebate se osjeati krivima, jer puno toga se moe nauiti u par mjeseci pred polazak u školu. Pokušajte to shvatiti kao vašu «domau zadau». Nikako nemojte izvršavanje te zadae ostavljati za prve dane škole.
I najvanije, dajte djetetu do znanja da vaša ljubav prema njemu ne ovisi o I najvanije, dajte djetetu do znanja da vaša ljubav prema njemu ne ovisi o I najvanije, dajte djetetu do znanja da vaša ljubav prema njemu ne ovisi o I najvanije, dajte djetetu do znanja da vaša ljubav prema njemu ne ovisi o njegnjegnjegnjegovom školskom uspjehuovom školskom uspjehuovom školskom uspjehuovom školskom uspjehu.
RADIONICE ZA USAVRŠAVANJE RODITELJSKIH VJEŠTINA - 2006.
Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti
15
Izvori:Izvori:Izvori:Izvori: M. udina – Obradovi: "Igrom do itanja". Školska knjiga, Zagreb, 1996. G. Hitrec: "Kako pripremati dijete za školu" Školska knjiga, Zagreb, 1991. Bilopavlovi - udina - Obradovi - Ladika - Stipanovi: "Dosadno mi je - što da radim" - prirunik za razvijanje djeje kreativnosti Školska knjiga, Zagreb G. Ortner: "Bajke koje pomau djeci" Mozaik knjiga, Zagreb, 1998. Filipovi: "Kako biti bolji roditelj" Alinea, Zagreb, 1994. J. Juul: "Vaše kompetentno dijete" Educa, Zagreb, 1996. R. A. Sullo: "Uite ih da budu sretni" Alinea, Zagreb, 1995. D. C. Gossen: "Restitucija" Alinea, Zagreb, 1994 Dodatak A Dodatak A Dodatak A Dodatak A –––– Preporuena literatura: Preporuena literatura: Preporuena literatura: Preporuena literatura: M. udina Obradovi: Igrom do itanja, Zagreb. Šk. knjiga M. udina Obradovi: Matematika prije škole, Zagreb, Šk. knjiga M. udina Obradovi: itanje prije škole, Zagreb, Šk. knjiga M. Peteh: Svako slovo nešto novo E. Slunjski: Kad djeca pišu, broje, raunaju..., Varadin, Stanek S. Philipps: Predvjebe pisanja – Igre olovkom, Jastrebarsko, Slap V. Hrvoj, K. Puškari: Pokai što znaš, Zagreb, FoMa V. Hrvoj, K. Puškari; Pokušaj nešto novo, Zagreb, FoMa V. Orehovec: Vjebe grafomotorike i opaanja, Zagreb, FoMa K. Ardali, D. Variak: Priprema za školu, Zagreb, E. Slunjski: Kad djeca pišu, broje, rauinaju..., Varadin, Stanek J. deri: Brojanka, Istraivanka, Crtanka, Promatranka, itanka, Zagreb, Profil
Dodatak B Dodatak B Dodatak B Dodatak B ---- PROPISI O OSNOVNOŠKOLSKOM OBRAZOVANJUPROPISI O OSNOVNOŠKOLSKOM OBRAZOVANJUPROPISI O OSNOVNOŠKOLSKOM OBRAZOVANJUPROPISI O OSNOVNOŠKOLSKOM OBRAZOVANJU Zakon o osnovnom školstvu (proišeni tekst), Narodne novine 69/2003 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom školstvu, Narodne novine 76/2005 Zakon o udbenicima za osnovnu i srednju školu, Narodne novine 36/2006 Pravilnik o kalendaru rada osnovnih škola za školsku godinu… Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o obvezama uitelja i strunih suradnika u
osnovnoj školi, Narodne novine br.: 76/2000 Pravilnik o broju uenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu u osnovnoj školi,
NN 74/1999 Pravilnik o obvezama uitelja i strunih suradnika u osnovnoj školi, NN 51/1999 Pravilnik o normi neposrednog odgojno-obrazovnog rada po nastavnim predmetima i
nainu utvrivanja broja izvršitelja na odgojno-obrazovnim poslovima u osnovnoj školi, NN 63/1996
Pravilnik o broju uenika u razrednom odjelu u osnovnoj školi, NN 61/1996 Pravilnik o obrascima i sadraju pedagoške dokumentacije i evidencije o uenicima u
osnovnim školama, NN 45/1996 Pravilnik o nainu praenja i ocjenjivanja uenika u osnovnoj i srednjoj školi, NN 92/1995 Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih uenika, NN 34/1991 Pravilnik o polaganju predmetnih i razrednih ispita u osnovnoj školi, NN 31/1991 Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju uenika s teškoama u razvoju, NN
23/1991 Pravilnik o upisu djece u osnovnu školu, NN 13/1991
RADIONICE ZA USAVRŠAVANJE RODITELJSKIH VJEŠTINA - 2006.
Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti
16
D I J E T E J E …
…sposobno podnijeti tjelesne i psihike napore koji ga oekuju u školi (npr. put od kue do škole, teška aka torba…) …prosjene visine 117 cm (djevojice) – 120 cm (djeaci) …prosjene teine oko 20 kg …dobro razvijenih osjetnih organa, naroito vida i sluha …primjerenog stupnja okoštavanja, mišine snage, ima prve trajne zubie
… sposobno usklaivati odreene vrste pokreta s osjetnim podacima koje prima putem osjetnih organa iz svoje okoline … uspostavljene lateralizacije – ljevaštvo / dešnjaštvo / ambidekstrija RAZVIJENE SU VJEŠTINE… Grafomotorike = posjeduje fleksibilnost šake i prstiju, pravilno dri olovku, linija mu je jasna, adekvatnog pritiska = po uzorku zna povlaiti linije od crte do crte, od toke do toke , ravne krune i valovite linije = zna precrtati geometrijske likove: kvadrat, trokut, romb = zna napisati svoje ime velikim tiskanim slovima
Preditalake = moe rastaviti poznate rijei na slogove = prepoznaje i imenuje s kojim glasom poinje i s kojim glasom završava rije = zna imenovati rijei na zadani glas = zna prepoznati da li je zadani glas na poetku rijei, na kraju ili u sredini = zna rastaviti jednostavne rijei na glasove =od pojedinih glasova zna sastaviti jednostavnu rije = prepoznaje simbole slova i brojki
Prostorni odnosi = razumije prostorne odnose: gore, dolje, ispred, iza, na, u, ispod, iznad = usvojilo je orijentaciju: - na tijelu (desna/lijeva ruka, desna/lijeva noga, desno/lijevo oko) - u prostoru (što je desno od njega, a što lijevo, zna odrediti smjer kretanja) - na papiru (što je na desnoj strani papira, a što na lijevoj)
RADIONICE ZA USAVRŠAVANJE RODITELJSKIH VJEŠTINA - 2006.
Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti
17
… primjereno razvijenih psihikih funkcija: govor, pamenje, percepcija, mišljenje i zakljuivanje RAZVIJENE SU VJEŠTINE… Koncentracija - Na zadatku se moe zadrati 15-20 minuta, dok trajanje igre moe biti i 60 minuta uz kratke
otklone panje Govor i rjenik - Pravilno izgovara sve glasove (dozvoljeno je umekšano izgovaranje nekih glasova zbog
ispadanja mlijenih zubi - Pravilno se gramatiki izraava (koristi mnoinu, jedninu, zamjenice, govori pravilno u rodu i
padeu) - Zna verbalno definirati jednostavne pojmove (npr. što je stolica? U definiciji spominje emu
stolica slui, kakvog je oblika, od ega je napravljena i sl.) - Zna verbalno iskazati po emu su neke stvari, bia, pojave slini, a po emu su razliiti (npr.
po emu su slini muha i leptir?) - Zna prepriati krai dogaaj ili priu u pravilnom slijedu: uvod, tijek, završetak
Numeriko poimanje - Broji mehaniki barem do 20, uz pokazivanje do 13 - Snalazi se u pojmovima više, manje, oduzmi, dodaj - Razumije pojam skupa:
o što sve spada u neki skup, a što ne (klasifikacije po obliku, veliini, teini, boji) o usporeuje dva skupa (gdje ima više, a gdje manje) o zna da se dodavanjem skup poveava, a oduzimanjem smanjuje
- U skupu od 10 elemenata zna rezultat dodavanja za jedan i oduzimanja za jedan uz pokazivanje
- Povezuje brojku uz koliinu (npr. brojka 9=9 elemenata) - Mjerei moe usporediti koji su predmeti dui, vei, širi
Vremenski odnosi - Razumije vremenske odnose: prije, poslije, jutro, podne, veer, prije podne, poslije podne - Poeljno je da poznaje dane u tjednu, te snalaenje na satu (puni sat)
Boje
… sposobno je u velikoj mjeri kontrolirati svoje emocije, a ne da emocije kontroliraju ponašanje = razvilo je odreene navike u emocionalnom ponašanju i uspostavilo emocionalne konice - prikrivanje nekih emocija ili izraavanje u smanjenom intenzitetu nego što su doivljene tako da budu prihvatljive okolini (naroito bijes, srdba),
= razvilo odreenu razinu tolerancije na frustraciju, što e mu omoguiti da ustraje u uenju i onda kad mu baš nije zanimljivo ili ugodno
… sposobno za odgaanje zadovoljstva kako bi postiglo cilj (riješiti zadatak do kraja) … sposobno za suradnju s drugima (dogovor, kompromis) … pokušava riješiti konflikte na socijalno prihvatljiv nain … motivirano za sudjelovanje u društvenim igrama (lota, memory, ovjee ne ljuti se i sl.), poštuje pravila igre … zainteresirano za igre na papiru, motivirano za dobar uradak … razvijenog osjeaja sigurnosti i samopouzdanja … prilagodilo se društvenim normama
… usvojilo primjeren stupanj samostalnosti (tzv. adaptivne vještine) = u samozbrinjavanju: zna se samo odjenuti, obuti i vezati cipele, samostalno je pri jelu i u korištenju WC-a = u prometu: poznaje pojmove: semafor, zebra, kolnik, plonik, poznaje osnovna pravila ponašanja u prometu = u komunikaciji: poznaje i koristi obiaje kod pozdravljanja, poznaje pravila ponašanja na ulici, u trgovini, kada je to potrebno, zna kako i od koga moe zatraiti pomo
RADIONICE ZA USAVRŠAVANJE RODITELJSKIH VJEŠTINA - 2006.
Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti
18
- Prepoznaje i imenuje boje: uta, zelena, crvena, plava, bijela, crna, smea, naranasta, ljubiasta
= radne navike: ima sitna kuna zaduenja